SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

STELA CAVRIĆ

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA U PODUZEĆU EUROTIM

D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA U PODUZEĆU EUROTIM

D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Međunarodno računovodstvo

Mentor: dr.sc. Josipa Mrša

Student: Stela Cavrić

Smjer: Međunarodno poslovanje

JMBAG: 0081112654

Rijeka, lipanj 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................... 1

1.1. Predmet i problem istraživanja ...................................................................................... 1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................. 2

1.3. Znanstvene metode ........................................................................................................ 2

1.4. Struktura rada ................................................................................................................ 2

2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI – OPĆA OBILJEŽJA ............................................................. 4

2.1. Izvještaj o financijskom položaju .................................................................................. 5

2.2. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja .................................................................... 6

2.3. Izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja ....................................................... 7

2.4. Izvještaj o novčanim tijekovima tijekom razdoblja....................................................... 8

3. MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARD 7 – Izvještaj o novčanim tijekovima ...................................................................................................................................... 9

3.1. Povijesni razvoj novčanog tijeka ................................................................................. 10

3.2. Izvori i upotreba novca ................................................................................................ 11

3.2.1. Novac i novčani ekvivalenti ................................................................................ 12

3.2.2. Novčani primici i novčani izdaci ......................................................................... 13

3.2.3. Neto novčani tijek ............................................................................................... 14

3.3. Svrha i cilj Izvještaja o novčanom tijeku .................................................................... 14

3.4. Vrste novčanih tijekova ............................................................................................... 16

3.4.1. Poslovne aktivnosti ............................................................................................. 16

3.4.2. Investicijske aktivnosti ........................................................................................ 17

3.4.3. Financijske aktivnosti .......................................................................................... 19

3.5. Metode sastavljanja Izvještaja o novčanom tijeku ...................................................... 19

3.5.1. Direktna metoda .................................................................................................. 20

3.5.2. Indirektna metoda ................................................................................................ 22

3.6. Odgovornosti menadžmenta koje se odnose na novac ................................................ 25

4. POVEZANOST NOVČANOG TIJEKA I VRIJEDNOSTI PODUZEĆA ......................... 28

4.1. Opći podaci o poduzeću .............................................................................................. 29

4.2. Analiza Izvještaja o novčanom tijeku temeljem pokazatelja u poduzeću ................... 34

4.2.1. Slobodni novčani tijek ......................................................................................... 35

4.2.2. Ocjena likvidnosti ............................................................................................... 37

4.2.3. Pokazatelji kvalitete dobiti .................................................................................. 39

4.2.4. Pokazatelji kapitalnih izdataka ............................................................................ 40

4.3. Analiza pokazatelja poduzeća Eurotim d.o.o. ............................................................. 41

5. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 45

POPIS LITERATURE ................................................................................................................ 48

POPIS TABLICA ........................................................................................................................ 50

1

1. UVOD

U današnje vrijeme svaki posao se vrti oko novca, tj.novac je sastavni dio svakog

poslovanja. Kao jedan od primjera možemo navesti slučaj gdje poduzetnik ima vrlo

dobru poslovnu ideju i želju da je realizira, no ako nema dovoljno kapitala za potrebna

sredstva za poslovanje ili stvaranje uvjeta za učinkovito poslovanje, tada se ni najbolja

poduzetnička ideja ne može ostvariti. Također, bez novca poduzeća nailaze na velike

probleme koji mogu dovesti do nemogućnosti daljnjeg poslovanja.

Novac je bitan u svim sferama poslovanja i zbog toga je vrlo bitno prikazati izvore

njegova nastanka, upotrebu i načine trošenja novca. Tu se postavlja pitanje, koliko je

novca dovoljno? Svako poduzeće treba viškove novca, novčane ekvivalente ili kreditne

linije kako bi na vrijeme izvršilo svoje obveze. Ipak, držanje većih iznosa novca nego

što je to potrebno nije učinkovit način korištenja sredstava. Iznos novca koji je potreban

da poduzeće relativno dobro posluje varira od poduzeća do poduzeća.

Novčani tijekovi imaju glavnu ulogu u prikazu kolanja novca i mogućnosti poduzeća u

svaranju nečega novog. Ako poslovni subjekt ne upravlja kvalitetno svojim novčanim

tijekovima, ono ne može opstati na ubrzano rastućem tržištu. Primjer novčanog tijeka će

se prikazati kroz analizu stavaka iz poduzeća Eurotim d.o.o.

1.1. Predmet i problem istraživanja

Na temelju predhodno postavljene tematike može se postaviti problem istraživanja.

Problem istraživanja u ovom radu je definirati i objasniti sam proces novčanog tijeka i

njegove značajke. Iako je jedan od temeljnih financijskih izvještaja, izvještaj o

novčanim tijekovima se većinom stavlja u drugi plan u usporedbi sa izvještajem o

financijskom položaju na kraju godine i izvještajem o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja.

2

Iz tog problema proizlazi predmet istraživanja koji kroz objašnjenje novčanih tijekova u

teoriji i u praksi na temelju primjera poduzeća Eurotim d.o.o nastoji realizirati različite

aspekte vezane uz novčane tijekove poduzeća.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha ovoga rada je produbiti spoznaje o procesu upravljanja novčanim tijekovima te

objasniti u teoriji i na primjeru poduzeća Eurotim d.o.o. važnosti izvještaja o novčanim

tijekovima.

Cilj ovoga rada je objasniti ulogu Međunarodnog računovodstvenog standarda 7 –

Izvještaj o novčanim tijekovima. Istražiti najznačajnije kategorije i razlike između tog i

ostalih izvještaja te utvrditi značajnost tog izvještaja.

1.3. Znanstvene metode

U sakupljanju podataka za izradu ovog diplomskog rada korištene su sljedeće

znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, metoda

apstrakcije, metoda intervjua, metoda prikupljanja te matematičke i statističke metode

obrade.

1.4. Struktura rada

Rad je podijeljen u pet međusobno logički i sadržajno povezanih cjelina. Na kraju

knjige nalaze se popis tablica i grafikona. U prvom, UVODNOM dijelu rada prikazan je

problem i predmet istraživanja, izneseni su svrha i ciljevi istraživanja te korištene

znanstvene metode i struktura rada.

U drugom dijelu, FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI, teorijski su obrađena opća obilježja

izještaja te njihova podjela.

3

Treći dio, MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARD 7 – IZVJEŠTAJ O

NOVČANIM TIJEKOVIMA, odnosi se na bit novčanog tijeka tj.povijesni razvoj,

izvori i upotreba novca, svrha i cilj izvještaja o novčanom tijeku, vrste novčanih

tijekova, metode sastavljanja izvještaja o novčanom tijeku i odgovornosti menadžmenta

koji se odnose na novac.

Četvrti dio, POVEZANOST NOVČANOG TIJEKA I VRIJEDNOSTI PODUZEĆA,

odnosi se na analizu pokazatelja iz izvještaja o novčanom tijeku i ostalih pokazatelja na

primjeru poduzeća Eurotim d.o.o.

U petom dijelu izveden je ZAKLJUČAK na temelju dobivenih rezultata istraživanja iz

primjera poduzeća Eurotim d.o.o. Također se navode spoznaje izvedene iz teorijskog

dijela i spoznaje dobivene ovim radom.

4

2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI – OPĆA OBILJEŽJA

Financijski izvještaji su finalni proizvod računovodstva, a namijenjeni su unutarnjim i

vanjskim korisnicima. Prvenstveno su namijenjeni vanjskim korisnicima, a to su;

sadašnji i potencijalni ulagači, kreditori, vlada, vladine organizacije, kupci, dobavljači i

ostali vjerovnici, burza, profesionalne institucije, stručne udruge i slično (Abramović i

suradnici, 2008, p. 47).

Financijski izvještaji su strukturirani prikaz financijskog položaja i financijske

uspješnosti subjekta. Cilj financijskih izvještaja je pružiti informacije o financijskom

položaju, financijskoj uspješnosti i novčanim tijekovima poslovnog subjekta koje su

korisne širokom krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka. Također prikazuju

rezultate uprave u upravljanju resursima koji su joj povjereni (Međunarodni standardi

financijskog izvještavanja, 2011, p. 12).

Financijski izvještaji pružaju informacije o (Međunarodni standardi financijskog

izvještavanja, 2011, p. 12) :

ü Imovini

ü Obvezama

ü Kapitalu

ü Prihodima i rashodima (uključujući dobitke i gubitke)

ü Uplate vlasnika i isplate vlasnicima po osnovi kapitala u njhovom svojstvu

vlasnika

ü Novčanim tijekovima subjekta

Oni realno prikazuju financijski položaj, financijsku uspješnost i novčane tijekove

subjekta. Kada se sastavljaju financijski izvještaji menadžment treba procijeniti

sposobnost subjekta da nastavi poslovati u vremenski neograničenom razdoblju. Subjekt

je dužan financijske izvještaje sastaviti na osnovi neograničenoga vremena poslovanja,

osim ako ne namjerava likvidirati subjekt, prestati poslovati ili ako nema drugih realnih

alternativa.

5

Kada subjekt financijske izvještaje ne sastavlja na osnovi neograničenoga vremena

poslovanja, dužan je tu činjenicu objaviti i navesti razlog zašto se za subjekt ne smatra

da ima neograničeno vrijeme poslovanja (Međunarodni standardi financijskog

izvještavanja, 2011, p. 15).

2.1. Izvještaj o financijskom položaju

U izvještaj o financijskom položaju obvezno se uključuju stavke koje prikazuju sljedeće

iznose (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011, p. 18):

ü Nekretnine, postrojenja i oprema

ü Ulaganja u nekretnine

ü Nematerijalna imovina

ü Financijska imovina

ü Ulaganja obračunana metodom udjela

ü Biološka imovina

ü Zalihe

ü Potraživanja od kupaca i ostala potraživanja

ü Novac i novčani ekvivalenti

ü Ukupna imovina razvrstana u portfelj namijenjen prodaji i imovina u sastavu

grupe namijenjene otuđenju razvrstana u portfelj namijenjen prodaji u skladu s

MSFI-jem 5

ü Obveze prema dobavljačima i ostale obveze

ü Rezerviranja

ü Financijske obveze

ü Obveze i imovina po osnovi tekućih poreza kako su definirani u MRS-u 12

ü Odgođene porezne obveze i odgođena porezna imovina kako su definirani u

MRS-u 12

ü Obveze uključene u skupine za otuđenje i razvrstane u portfelj namijenjen

prodaji

ü Manjinski udjeli iskazani u kapitalu

ü Izdani kapital i rezerve koji pripadaju vlasnicima matice

6

U izvještaju o financijskom položaju subjekt je dužan prezentirati dodatne stavke,

zaglavlja i međuzbrojeve ako je takvo prezentiranje važno za sagledavanje njegovog

financijskog položaja. Također je dužan objaviti daljnju raščlambu skupno prezentiranih

stavki u izvještaju na način koji je primjeren poslovanju subjekta (Međunarodni

standardi financijskog izvještavanja, 2011, p. 19).

2.2. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja

U izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti subjekt je dužan sve stavke prihoda i rashoda

priznate u razdoblju prikazati kao u jedinom izvještaju ili u dvama izvještajima. Jedan

koji predočava sastavne dijelove dobiti ili gubitka (zaseban račun dobiti ili gubitka) i

drugom izvještaju, koji započinje sa dobiti ili gubitkom i predočava sastavne dijelove

ostale sveobuhvatne dobiti (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011, p.

23).

U izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti uključuju se iznosi po sljedećim stavkama

(Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011, p. 23):

ü Prihodi

ü Financijski troškovi

ü Udio u dobiti ili gubicima pridruženih društava i zajedničkih pothvata

obračunanih metodom udjela

ü Porezni rashod

ü Jedan iznos koji je zbroj:

ü Dobiti ili gubitka nakon poreza proizašlog iz prestanka poslovanja i

ü Dobiti ili gubitka nakon poreza priznat mjerenjem fer vrijednosti umanjene za

troškove prodaje ili prilikom otuđenja imovine ili skupine

ü Dobit ili gubitak

ü Svaki sastavni dio ostale sveobuhvatne dobiti razvrstan po vrsti

7

ü Udjel u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti pridruženih društava i zajedničkih pothvata

obračunanih metodom udjela

ü Ukupna sveobuhvatna dobit

Kada su stavke prihoda i rashoda značajne, subjekt je dužan njihovu vrstu i iznose

objaviti zasebno. Pod te okolnosti se ubraja: otpis zaliha do neto ostvarive vrijednosti ili

nekretnina postrojenja i opreme do nadoknadivog iznosa, kao i poništenje takvog otpisa,

restrukturiranje aktivnosti subjekta i ukidanje rezerviranja za troškove restrukturiranja,

zatim otuđenje stavki nekretnina, postrojenja i opreme, otuđenje ulaganja, prekinuto

poslovanje, razrješavanje sudskih sporova i ostali slučajevi ukidanja rezerviranja

(Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011, p. 23).

2.3. Izvještaj o promjenama kapitala tijekom razdoblja

Izvještaj o promjenama kapitala sastavlja se u cilju prikazivanja svih promjena na

kapitalu između dva datuma bilance. Osim kapitalnih transakcija s vlasnicima,

promjene kapitala odraz su i ukupnih dobitaka i gubitaka poslovnog subjekta, dakle i

onih iznosa koji se prema zahtjevima pojedinih standarda priznaju izravno u kapital, a

ne kroz račun dobiti i gubitka. Izvještaj o promjenama kapitala obvezno sastavljaju

srednji i veliki poduzetnici (Štahan i suradnici, 2010, p. 804).

U izvještaju o promjenama kapitala subjekt je dužan iskazati (Međunarodni standardi

financijskog izvještavanja, 2011., p. 27):

ü Ukupnu sveobuhvatnu dobit razdoblja, iskazujući odvojeno ukupne iznose

raspodjeljive vlasnicima matice i vlasnicima manjinskih udjela, učinke

retroaktivne primjene promjene računovodstvenih politika ili retroaktivnog

prepravljanja iznosa priznatih u skladu s MRS 8, iznose transakcija sa

vlasnicima u njihovom svojstvu kao vlasnika, prikazujući odvojeno uplate uloga

vlasnika i raspodjele vlasnicima i uskladu između knjigovodstvenog iznosa

8

svake komponente kapitala na početku i na kraju razdoblja, uz odvojeno

prikazivanje svake promjene.

Također je dužan prezentirati iznos dividende koja je priznata za raspodjelu vlasnicima

tijekom razdoblja, kao i pripadajući iznos po dionici. Promjene kapitala subjekta između

početka i kraja izvještajnog razdoblja odražavaju povećanje ili smanjenje neto imovine

tijekom tog razdoblja. Osim promjena koje proizlaze iz transakcija s vlasnicima

provedenim u svojstvu vlasnika i transakcijskih troškova izravno povezanih s takvim

transakcijama, ukupna promjena kapitala tijekom razdoblja predstavlja ukupni iznos

prihoda i rashoda, uključujući dobit i gubitke, ostvarenih aktivnostima subjekta u tom

razdoblju (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011., p. 27).

2.4. Izvještaj o novčanim tijekovima tijekom razdoblja

Izvještaj o novčanim tijekovima jedan je od temeljnih financijskih izvještaja poduzeća i

izrađuje se na temelju procjene novca i novčanih ekvivalenata u određenom razdoblju.

Srednji i veliki poduzetnici obvezni su sastavljati ovaj izvještaj.

Informacije o novčanim tijekovima pružaju korisnicima financijskih izvještaja osnovu

za ocjenjivanje sposobnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente, kao i

potrebe poslovnog subjekta za korištenjem novčanih tijekova (Međunarodni standardi

financijskog izvještavanja, 2011., p. 41).

Novčani tijek je pregled svih novčanih primitaka (priljeva - novac od naplate

potraživanja) i svih novčanih izdataka (odlijeva - uslijed plaćanja različitih obaveza) u

određenom obračunskom razdoblju na poslovnom računu. Novčani tijek se najčešće

promatra kroz jednu poslovnu godinu. Može se promatrati i u kraćim vremenskim

razdobljima (mjesečno, kvartalno i polugodišnje). Razliku između primitaka i izdataka

je čisti novčani tijek, odnosno čisti primitak ili novac (Business consulting &

accounting).

Detaljinija obilježja ovog izvještaja opširnije će biti opisana u sljedećem poglavlju.

9

3. MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARD 7 – Izvještaj o novčanim tijekovima

Međunarodni računovodstveni standard 7 pruža informacije o povijesnim promjenama

novca i novčanih ekvivalenata kroz Izvještaj o novčanim tijekovima koji klasificira

novčane tijekove razdoblja od poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti.

Subjekt sastavlja Izvještaj o novčanim tijekovima u skladu sa zahtjevima ovoga

Standarda i prezentira ga kao sastavni dio svojih financijskih izvještaja za svako

razdoblje za koje se prezentiraju financijski izvještaji. Informacije o novčanim

tijekovima subjekta pomažu korisnicima financijskih izvještaja u pružanju osnove za

ocjenjivanje mogućnosti subjekta da stvara novac i novčane ekvivalente, kao i potreba

subjekta da koristi te novčane tijekove (Međunarodni standardi financijskog

izvještavanja, 2011, p. 41).

Izvještaj o novčanim tijekovima, kada se koristi zajedno sa ostalim financijskim

izvještajima, pruža informacije koje korisnicima omogućuju ocjenjivanje promjena neto

imovine subjekta, financijske strukture te mogućnosti utjecanja na iznose i vrijeme

novčanih tijekova kako bi se prilagodio promijenjivim okolnostima (Međunarodni

standardi financijskog izvještavanja, 2011, p. 41).

Obveza sastavljanja Izvještaja o novčanom tijeku utvrđena je odredbama postojećih

računovodstvenih propisa. Ovaj izvještaj jedan je od temeljnih godišnjih financijskih

izvještaja poduzetnika koje propisuje Zakon o računovodstvu. Izvještaj o novčanom

tijeku iskazuje sposobnost poduzeća da svojim aktivnostima generira novac i potrebu

poduzeća za novcem. Predočava informacije o tijekovima novca – primicima i

izdacima, te stanju novca i novčanih ekvivalenata na početku i kraju promatranog

obračunskog razdoblja, i informacije o mogućnosti poduzeća da ostvaruje trajnu

likvidnost i solventnost kao temelj opstanka (Vinković Kravaica i Ribarić Aidone, 2009,

p. 131).

Povijesne informacije o novčanim tijekovima često se koriste kao pokazatelj iznosa,

vremena i izvjesnosti budućih novčanh tijekova. Izvješća se također mogu pripremati i

10

unaprijed tako da poduzeće može predvidjeti kratkoročne i dugoročne potrebe za

dodatnim novcem (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011, p. 41).

3.1. Povijesni razvoj novčanog tijeka

Pojam novčani tijek dolazi od engleskog izraza ''cash flow'', (cash – gotov novac,

gotovina; flow – tok, kolanje) koji se razvio u SAD-u četrdesetih godina prošlog

stoljeća kao koncept kojim su se služili financijski analitičari prilikom istraživanja

završnih računa kalifornijskih naftnih kompaniija (Vitezić, 1992.).

Novčani tijek podrazumijeva kontinuirano strujanje novca u poslovnom procesu

poduzeća. Pedesetih godina pojam novčanog tijeka sve se više veže za mjeru

određivanja financijske snage i snage prihoda poduzeća. Brojna i razna tumačenja

pojma novčanog tijeka dovode do velikog broja definicija samog koncepta. Različitost

poimanja cash flowa uočena je kao problem i u zemlji nastanka tog koncepta, što je

dovelo do potrebe stvaranja standarda koji definira cash flow te određuje svrhu i cilj

izrade izvještaja o novčanom tijeku.

Razvoj pojma novčanog tijeka u Europi vezan je za 1959. godinu kada se prvi puta

pojavljuje u godišnjem izvještaju Chemical Industries Ltd., London, iako se već

tridesetih godina javlja potreba sagledavanja priljeva i odljeva kao nadopuna izračunu

prihoda i rashoda (Vitezić, 1992.).

U hrvatskoj praksi, Izvještaj o novčanom tijeku je relativno novi pojam. Određen je

Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS 7) koji nakon revidiranog izdanja

iz 1992. godine radni kapital zamijenjuje nazivom izvješće o novčanom toku. Izvještaj o

novčanim tijekovima zamijenjuje MRS 7 Izvještaj o promjenama u financijskom

položaju, koji je usvojen u srpnju 1977.godine (Međunarodni standardi financijskog

izvještavanja, 2011, p. 41).

11

3.2. Izvori i upotreba novca

Aktivnosti koje opisuju Izvještaj o novčanom tijeku, mogu se svrstati u dvije skupine:

1) Aktivnosti koje stvaraju novac – izvori

2) Aktivnosti koje uključuju trošenje novca – upotreba

Subjekt u svom poslovanju svakodnevno stvara novac, ali ga i upotrebljava. Korisnike

izvještaja o novčanom tijeku zanima prije svega, neto svota novca stvorenog

poslovanjem, a ne detaljni novčani primici i izdaci. Umjesto odvojenog prikazivanja

novčanih primitaka kao izvora i novčanih izdataka kao upotrebe, prikazuje se neto

svota. Poslovanje je u osnovi neto izvor novca. Ono može biti neto upotreba novca ako

upotrebljava više novca nego što ga stvara. Neto upotreba novca uobičajena je za tek

osnovana poduzeća, kao i za ona koja se vrlo brzo razvijaju (Anthony i Reece, 2004, p.

242).

Postupajući sa neto poslovnim primicima i izdacima izdvajaju se najvažnije vrste izvora

i upotrebe novca (Anthony i Reece, 2004., p. 242):

Tablica 3. Izvori i upotreba novca

IZVORI UPOTREBA

Poslovanje dividende u novcu

nove posudbe otplata zajmova

nova emisija kapitala otkup dionica

prodaja nekretnina, postrojenja I

opreme

kupnja nekretnina, postrojenja I

opreme

prodaja druge dugotrajne imovine nabava druge dugotrajne imovine

Izvor: obrada studenta

Kada se prouči gornja tablica, zaključuje se zašto se Izvještaj o novčanim tijekovima

smatra korisnim. On pomaže korisniku da odgovori na sljedeća pitanja: koliko je novca

pribavljeno svakodnevnim poslovanjem poduzeća?, na koje su druge načine

prikupljenje značajnije svote novca?, investira li poduzeće dovoljno u nova postrojenja i

opremu kako bi održalo ili povećalo kapacitet i zamijenilo stara novim, boljim

postrojenjima?, investira li poduzeće višak novca u produktivnu imovinu ili novac

12

upotrebljava za povlačenje dionica?, koji je dio novca pribavljen iz zaduženja, a koji iz

vlastitog kapitala?, i slična pitanja (Anthony i Reece, 2004, p. 243).

Izvještaj o novčanom tijeku ne može dati potpune odgovore na sva ova pitanja, ali može

sugerirati područja na kojima bi bilo poželjno tražiti više informacije prije neke bitne

odluke za poduzeće.

3.2.1. Novac i novčani ekvivalenti

Temeljne kategorije Izvještaja o novčanom tijeku su novac i novčani ekvivalenti,

odnosno tijekovi novca i novčanih ekvivalenata. Novac obuhvaća novac u blagajni i

potraživanje depozita (novac na računima uključujući i prekoračenja). Novčani

ekvivalenti su kratkotrajna i visoko likvidna ulaganja. Novčani ekvivalenti se brzo

konvertiraju u poznate iznose novca i nisu pod značajnim utjecajem rizika promjena

vrijednosti (Dražić – Lutilsky i suradnici, 2004, p.83).

Svrha novčanih ekvivalenata je ispunjenje kratkoročnih novčanih obveza, a ne ulaganja

ili u druge svrhe. Da bi se ulaganje moglo tretirati kao novčani ekvivalent mora biti lako

pretvorivo u poznati iznos novca i biti izloženo malom riziku promjena vrijednosti.

Ulaganje se kvalificira kao novčani ekvivalent kada ima kratko dospijeće, od tri mjeseca

ili manje od toga datuma stjecanja (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja,

2011, p. 42).

Novčani ekvivalenti mogu biti fondovi tržišta novca, komercijalni papiri, blagajnički

zapisi, certifikati o depozitu i visoko rangirani komercijalni zapisi. Ove se stavke

smatraju toliko slične novcu da se često kombiniraju sa iznosom novca u bilanci. No

nisu sva kratkoročna ulaganja novčani ekvivalenti. Ulaganja u dionice i obveznice ne

smatraju se novčanim ekivalentima. Prema tome, kupnja i prodaja utrživih vrijednosnih

papira rezultiraju novčanim tijekovima koji se prikazuju u izvještaju o novčanim

tijekovima (Meigs i Meigs, 1999, p. 316).

13

Novac se smatra ''novcem'' bez obzira drži li se on kao valutni novac na računu u banci

ili u obliku novčanih ekvivalenata. Novac uključuje novac u blagajni i banci, kao i

depozite po viđenju u domaćoj i stranoj valuti.

Kada se govori o korisnosti informacija koje pruža Izvještaj o novčanom tijeku, treba

istaknuti da su korisnici financijskih izvještaja zainteresirani za to kako poduzeće

ostvaruje novac i koristi novac i novčane ekvivalente.

3.2.2. Novčani primici i novčani izdaci

Novčani primici su novčana sredstva koja poduzeće prima iz svog okruženja i koji

uvećavaju njegova novčana sredstva. Pod novčane primitke ubraja se naplata

potraživanja od kupaca za realizirane proizvode i usluge, ali i primici novca od kamata,

udjela u dobiti drugih tvrtki, primici od naknada šteta itd. (Limun.hr). Oni predstavljaju

priljev novčanih sredstava u poslovne subjekte, tj. ulazak novca u poslovne procese i

predstavljau pozitivan novčani tijek.

Novčane primitke prvenstveno čine dva oblika: novac primljen poštom kao naplata

potraživanja od kupaca i novac primljen na blagajni.

Novac primljen poštom treba biti u obliku čekova koji su naslovljeni na kompaniju.

Kada službenik otvori omotnicu u kojoj se nalazi ček, trebao bi udariti pečat na

poleđinu s rekta indosament pečatom koji daje otisak ''samo za deponiranje'' u banci

kompanije. Rekta indosament onemogućuje da bilo tko drugi unovči ček ili ga deponira

u nekoj drugoj banci (Meigs i Meigs, 1999, p. 320).

Novac primljen na blagajni: prihod od prodaje za novac trebao bi biti uočljiv na blagajni

tako da kupac može vidjeti evidentirani iznos. Blagajna sadrži papirnu vrpcu koja služi

kao kontrolni popis za novčanu prodaju (Meigs i Meigs, 1999, p. 320).

Novčani izdaci su izdavanja novca iz poduzeća u okruženja koji umanjuju njegova

novčana sredstva. Tu spadaju izdaci za nabavu inputa potrebnih za odvijanje poslovnog

procesa poduzeća (za nabavu materijala, energije, isplate plaća, tuđih usluga), ali i

izdaci za plaćanje poreza, kamata i sl. (Limun.hr).

14

Oni predstavljaju odljev novčanih sredstava, tj. izlaz novca iz poslovnog subjekta.

Novčani izdaci predstavljaju negativan novčani tijek.

3.2.3. Neto novčani tijek

Čisti novčani tok (engl. net cash flow, njem. Netto-Cash-flow) je razlika između

novčanih primitaka i novčanih izdataka u određenom razdoblju (Limun.hr).

Ukoliko su primici veći od izdataka neto novčani tijek je pozitivan, ukoliko su izdaci

veći od primitaka neto novčani tijek je negativan. Primici i izdaci nisu obračunske

kategorije već realne, stvarne koje su uzrokovane novčanom transakcijom, isto tako jer

je čisti novčani tijek stvarna kategorija.

Neto novčani tijek može biti pozitivan, negativan ili neutralan. Definira se kao rezultat

promjene novca i novčanih ekvivalenata. Pozitivan neto novčani tijek podrazumijeva

višak novca, a nastaje kada su u promatranom razdoblju novčani primici veći od

novčanih izdataka. Negativan neto novčani tijek nastaje kada su u promatranom

obračunskom razdoblju novčani izdaci veći od novčanih primitaka. Neutralni neto

novčani tijek nastaje kada su novčani primici jednaki novčanim izdacima.

3.3. Svrha i cilj Izvještaja o novčanom tijeku

Informacije o novčanim tijekovima subjekta pomažu korisnicima financijskih izvještaja

u pružanju osnove za ocjenjivanje mogućnosti subjekta da stvara novac i novčane

ekivalente, kao i potreba subjekta da koristi te novčane tijekove. Cilj ovoga standarda je

pružanje informacija o povijesnim promjenama novca i novčanih ekvivalenata subjekta

kroz Izvještaj o novčanim tijekovima koji klasificira novčane tijekove razdoblja od

poslovnih, investicijskih i financijskih aktivnosti (Međunarodni standardi financijskog

izvještavanja, 2011, p.41).

15

Svrha Izvještaja o novčanom tijeku je pružanje informacija korisnicima o sredstvima

kojima poduzeće raspolaže za financiranje vlastitoga poslovanja, te izvorima i oblicima

tih sredstava. Na temelju informacija o sadašnjem stanju može se predočiti mogućnost

poduzeća koja se odnosi na stvaranje novca u budućnosti te kvalitetu ostvarenoga

novčanog tijeka (Vinković Kravaica i Ribarić Aidone, 2009, p.131).

Također, svrha Izvještaja o novčanim tijekovima je da osigura informacije o novčanim

primicima i novčanim izdacima poslovnog subjekta tijekom računovodstvenog

razdoblja. Prema tome, Izvještaj o novčanim tijekovima trebao bi pomoći investitorima,

kreditorima i ostalim korisnicima u procjeni čimbenika kao što su (Meigs i Meigs, 1999,

p.877):

ü Sposobnost poduzeća da generira pozitivne novčane tijekove u budućim

razdobljima

ü Sposobnost poduzeća da izvršava svoje obveze i isplaćuje dividende

ü Potreba poduzeća za eksternim izvorima financiranja

ü Razlozi razlika između iznosa neto dobiti i neto novčanog tijeka iz poslovnih

aktivnosti

ü Novčani i nenovčani aspekti investicijskih i financijskih transakcija poduzeća u

razdoblju

ü Uzroci promjene iznosa novca i novčanih ekvivalenata između početka i kraja

računovodstvenog razdoblja

Za razliku od izvještaja o dobiti koji pokazuje uspješnost poduzeća, na temelju

izvještaja o novčanim tijekovima može se ocijeniti likvodnost pojedinog poduzetnika.

Naime, poduzeće može u izvještaju o dobiti iskazivati dobit, a istodobno biti nelikvidno

i nesolventno, odnosno nesposobno podmirivati svakodnevne obveze. Likvidnost je

jedan od najznačajnijih preduvjeta za nesmetano odvijanje poslovanja, pouzdanu

kontinuiranu dobit i dividendu te realno povećanje vrijednosti kapitala društva.

Posljedice nelikvidnosti su poremećaji u poslovanju, pa u konačnici stečaj i likvidacija

poduzeća (Štahan i suradnici, 2010, p.808).

16

Brojke u izvještaju o novčanom tijeku su objektivne, novac je novac pa svote novčanih

tijekova nisu pod utjecajem procjena kakve se rade da bi se došlo do prihoda, rashoda i

ostalih razgraničenja. Zbog te objektivnosti, mnogi analitičari poklanjaju posebnu

pažnju izvještaju o novčanim tijekovima.

3.4. Vrste novčanih tijekova

Uspješnost poslovanja ne može se ocijenjivati samo na temelju ostvarenoga prirasta ili

smanjenja novčanih sredstava, već je potrebno analizirati strukturu novčanog tijeka i

pripadajućih aktivnosti. To znači predočiti korisnicima iz kojih izvora pritječe novac te

u koju se svrhu troši.

Zbog što kvalitetnije informacijske podloge o tome koliko je poduzeće sposobno

stvarati novac iz redovitih aktivnosti i je li to dovoljno za normalno poslovanje, tj. za

podmirenje redovitih obveza aktivnosti poduzeća, izvještaj o novčanim tijekovima

predočava se u nekoliko segmenata, odnosno primici i izdaci novca se, sukladno MRS

7, grupiraju i u izvještaju prikazuju kao primici i izdaci novca iz (Vinković Kravaica i

Ribarić Aidone, 2009, p.134):

- Poslovne aktivnosti

- Investicijske aktivnosti

- Financijske aktivnosti

3.4.1. Poslovne aktivnosti

Iznos novčanih tijekova nastalih od poslovnih aktivnosti, ključni je pokazatelj razmjera

u kojem je poslovanje subjekta ostvarilo dostatne novčane tijekove za otplate zajma,

očuvanje poslovne sposobnosti subjekta, plaćanje dividendi i ostvarivanje novih

ulaganja bez korištenja vanjskih izvora financiranja. Informacija o posebnim

elementima prijašnjih poslovnih novčanih tijekova je korisna, zajedno sa drugim

17

informacijama, u prognoziranju budućih novčanih tijekova od poslovnih aktivnosti

(Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011, p.43).

Poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod poduzeća i koje imaju

najznačajniji utjecaj na rezultat poslovanja poduzeća.

Novčani tijekovi od poslovnih aktivnosti prvenstveno proizlaze od glavnih proizvodnih

aktivnosti subjekta koje stvaraju prihode i iz transakcija i drugih poslovnih događaja

koji se uključuju u određivanje dobiti ili gubitka. Primjeri novčanih tijekova od

poslovnih aktivnosti jesu (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011,

p.43):

ü Novčani primici od prodaje roba i pružanja usluga

ü Novčani primici od tantijema, naknada, provizija i drugih prihoda

ü Novčane isplate dobavljačima proizvoda i usluga

ü Novčane isplate zaposlenima i za račun zaposlenih

ü Novčani primici i novčane isplate od osiguravajućeg subjekta za premije i

odštetne zahtjeve, anuitete i druge koristi od polica osiguranja

ü Novčane isplate ili povrati poreza na dobit, osim ako se ne mogu posebno

povezati s financijskim i investicijskim aktivnostima

ü Novčani primici i isplate temeljem ugovora koji služe za svrhe dilanja ili

trgovanja

3.4.2. Investicijske aktivnosti

Investicijske aktivnosti obuhvaćaju ulaganja poduzeća u dužničke i vlasničke

vrijednosnice te ostalu dugotrajnu imovinu, kao i prodaju navedene imovine. Drugim

riječima, investicijske aktivnosti obuhvaćaju stjecanje i otuđivanje dugotrajne imovine i

drugih ulaganja, koji nisu uključeni u novčane ekvivalente (stjecanje i otuđivanje

nematerijalne imovine, materijalne imovine i ulaganja u vrijednosne papire,

odobravanje zajmova, naplata glavnice danih zajmova). Novčani tijekovi nastali

investicijskim aktivnostima predočavaju veličinu izdataka koji su nastali za resurse

18

namijenjene stvaranju buduće dobiti i budućih novčanih tijekova (Vinković Kravaica i

Ribarić Aidone, 2009, p.134).

U ulagačke aktivnosti se razvrstavaju samo oni izdaci koji dovode do priznavanja

imovine u izvještaju o financijskom položaju. Primjeri novčanih tijekova iz

investicijskih aktivnosti (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011,

p.43):

ü Novčane isplate za stjecanje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne

imovine i druge dugotrajne imovine. Navedene isplate obuhvaćaju one koje se

odnose na kapitalizaciju troškova razvoja i izgradnju nekretnina, postrojenja i

opreme u vlasničkoj izvedbi.

ü Novčani primici od prodaje nekretnina, postrojenja i opreme, nematerijalne

imovine i druge dugotrajne imovine

ü Novčani izdaci za stjecanje glavničkih ili dužničkih instrumenata drugih

subjekata i udjela u zajedničkim pothvatima (osim isplate temeljem instrumenata

koji se smatraju novčanim ekvivalentima ili se drže za svrhe dilanja ili

trgovanja)

ü Novčani primici od prodaje glavničkih ili dužničkih instrumenata drugih

subjekata i udjela u zajedničkim pothvatima (osim primitaka temeljem

instrumenata koji se smatraju novčanim ekvivalentima ili se drže za poslovne ili

trgovačke svrhe)

ü Novčani predujmovi i zajmovi dani drugim osobama (osim predujmova i

zajmova koje je dala financijska institucija)

ü Novčani primici od otplata predujmova i zajmova danih drugim osobama (osim

predujmova i zajmova financijskih institucija)

ü Novčane isplate temeljem ugovora za futures-e, forward-e, opcije i swapove,

osim kada se ti ugovori drže za svrhe dilanja ili trgovanja, ili su plaćanja

klasificirana kao financijske aktovnosti

ü Novčani primici temeljem ugovora za futures-e, forward-e, opcije i swapove,

osim kada se ti ugovori drže za svrhe dilanja ili trgovanja, ili su naplate

klasificirane kao financijske aktivnosti

19

3.4.3. Financijske aktivnosti

Financijske aktivnosti su one aktivnosti uslijed kojih dolazi do promjene u veličini i

sastavu glavnice te zaduživanja poduzeća, odnosno aktivnosti pribavljanja izvora

financiranja poduzeća i podmirenja obveza po ovim izvorima (vlasničko i dužničko

financiranje poduzeća) (Vinković Kravaica i Ribarić Aidone, 2009, p.134).

Odvojeno objavljivanje novčanih tijekova nastalih financijskim aktivnostima je važno

jer koristi onima koji osiguravaju kapital subjektu u predviđanju očekivanja vezanih uz

buduće novčane tijekove. Primjeri novčanih tijekova koji nastaju financijskim

aktivnostima (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011, p.44):

ü Novčani primici od izdavanja dionica ili drugih glavničkih instrumenata

ü Novčane isplate vlasnicima za stjecanje ili iskup dionica subjekta

ü Novčani primici od izdavanja zadužnica, zajmova, pozajmica, obveznica,

hipoteka, drugih dugoročnih ili kratkoročnih posudbi

ü Novčane otplate posuđenih iznosa

ü Novčane otplate najmoprimca za smanjenje nepodmirene obveze koja se odnosi

na financijski najam

3.5. Metode sastavljanja Izvještaja o novčanom tijeku

Prema MRS-u 7 dvije su metode sastavljanja izvještaja o novčanom tijeku. To su

direktna i indirektna metoda. Bitno je naglasiti da se novčani tijekovi od poslovnih

aktivnosti mogu sastaviti primjenom direktne ili indirektne metode, dok bi se novčani

tijekovi od investicijskih i financijskih aktivnosti trebali uvijek utvrđivati i prezentirati

po direktnoj metodi (Dražić Lutilsky i suradnici, 2010, p.87).

Poduzeća se potiču da izvijeste novčane tijekove od poslovnih aktivnosti koristeći

direktnu metodu. Zbog svoje praktičnosti te specifičnom načinu povezivanja

računovodstvenog rezultata s ostvarenim neto novčanim tijekovima, u praksi hrvatskih

poduzeća česta je primjena indirektne metode. Direktna metoda, s druge strane,

20

osigurava informaciju o strukturi novčanih primitaka i izdataka i prikladnija je za

korisnike financijskih izvještaja u ocjeni sposobnosti poduzeća da stvara budući novčani

tijek (Dražić Lutilsky i suradnici, 2010, p.87).

3.5.1. Direktna metoda

Kod direktne metode objavljuju se glavne skupine bruto novčanih primitaka i bruto

novčanih isplata, te se utvrđuje razlika kao povećanje ili smanjenje novca i novčanih

ekvivalenata. Direktna metoda pruža informaciju koja može biti korisna u

procjenjivanju budućih novčanih tijekova, a to ne omogućuje indirektna metoda. Prema

direktnoj metodi, informacija o glavnim skupinama bruto novčanih primitaka i bruto

novčanih isplata može se dobiti (Dražić Lutilsky i suradnici, 2010, p.87):

a) Iz računovodstvenih evidencija poduzeća, ili

b) Usklađivanjem prihoda od prodaje, troškova prodaje i drugih stavaka izvještaja

o dobiti za: promjene zaliha i poslovnih potraživanja i obveza tijekom razdoblja,

druge nenovčane stavke i druge stavke za koje se ulažu novčani učinci ili

financiranje novčanih tijekova

U direktni novčani tijek uključuju se samo naplaćene, odnosno plaćene svote bez obzira

na to radi li se o prihodima i rashodima ili drugim oblicima potraživanja i obveza.

Shodno tome, primjenom direktne metode kao izdatak ne pokazujemo amortizaciju koja

ne predstavlja odljev i koja ne smanjuje likvidnost društva, ali se prikazuju investicije

(Štahan i suradnici, 2010, p.810).

Tablica 4. Izvještaj o novčanim tijekovima od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine

poduzeća Eurotim d.o.o. putem direktne metode

NAZIV POZICIJE IZNOSI U KN

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od kupaca 4.855.700

2. Novčani primici od tantijema, naknada I sl. 0

3. Novčani primici od osiguranja za naknadu šteta 0

21

4. Novčani primici s osnove povrata poreza 0

5. Ostali novčani primici 42.992

I. UKUPNO NOVČANI PRIMICI OD POSL. AKTIVNOSTI 4.898.692

1. Novčani izdaci dobavljačima 3.399.195

2. Novčani izdaci za zaposlene 668.921

3. Novčani izdaci za osiguranje za naknade šteta 0

4. Novčani izdaci za kamate 0

5. Novčani izdaci za poreze 31.553

6. Ostali novčani izdaci 557.218

II. UKUPNO NOVČANI IZDACI OD POSL. AKTIVNOSTI 4.656.887

A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSL. AKT. 241.805

A2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSL. AKT. 0

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od prodaje dug. materijalne I nemat. Imovine 59.748

2. Novčani primici od prodaje vlasničkih I dužničkih instrumenata 0

3. Novčani primici od kamata 0

4. Novčani primici od dividendi 0

5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 0

III. UKUPNO NOVČANI PRIMICI OD INVESTICIJSKIH AKT. 59.748

1. Novčani izdaci za kupnju dug. materijalne I nemat. Imovine 473.447

2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih I dužničkih financ. Instrumenata 0

3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 0

IV. UKUPNO NOVČANI IZDACI OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 473.447

B1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKT. 0

B2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD INVESTICIJSKIH AKT. -413.699

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih I dužničkih financ. Instrumenata 0

2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica I dr. 340.104

3. Ostali primici od financijskih aktivnosti 0

V. UKUPNO NOVČANI PRIMICI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 340.104

1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita I obveznica 98.041

2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 0

3. Novčani izdaci za financijski najam 0

4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica 0

5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 20.308

VI. UKUPNO NOVČANI IZDACI OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 118.349

C1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANC. AKTIVNOSTI 221.755

C2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD FINANC. AKTIVNOSTI 0

Ukupno povećanje novčanog tijeka 49.861

Ukupno smanjenje novčanog tijeka 0

Novac I novčani ekvivalenti na početku razdoblja 7.808

22

Povećanje novca I novčanih ekvivalenata 49.861

Smanjenje novca I novčanih ekvivalenata 0

Novac I novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 57.669

Izvor: obrada studenta prema podacima poduzeća Eurotim d.o.o.

Na primjeru Eurotima d.o.o. zabilježno je neto povećanje novčanog tijeka od poslovnih

aktivnosti u iznosu od 241.805 kuna, novčani primici su iznosili 4.898.692 kn, a

novčani izdaci 4.656.887 kn, od toga su najveći novčani primici dolazili od prihoda od

kupaca, dok su najveći novčani izdaci izdvojeni za dobavljače.

U novčanom tijeku od investicijskih aktivnosti dolazi do smanjenja od 413.699 kn, od

čega najveći udio odlazi na kupnju dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine.

U novčanom tijeku od financijskih aktivnosti zabilježeno je neto povećanje u iznosu od

221.755 kn. Novčani primici od financijskih aktivnosti iznose 340.104 kn, od čega je

najveći udio novčanih primitika od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i dr.

3.5.2. Indirektna metoda

Prema indirektnoj metodi, neto novčani tijek od poslovnih aktivnosti utvrđuje se

neizravno usklađivanjem neto dobiti ili gubitka za učinke (Dražić Lutilsky i suradnici,

2010, p.87):

ü Promjena zaliha, potraživanja i obveza tijekom razdoblja

ü Nenovčanih stavaka, kao što je: amortizacija, provizija, odgođeni porezi,

nerealizirani dobici i gubici u stranoj valuti, neraspodjeljeni profiti povezanih

poduzeća i udjeli manjine i

ü Svih drugih stavaka za koje se novčani učinci ulažu ili financiraju novčani

tijekovi

Polaznu veličinu za sastavljanje novčanih tijekova od poslovnih aktivnosti po

indirektnoj metodi čini neto dobit ili gubitak ostvaren tijekom obračunskog razdoblja

23

koji se na odgovarajući način korigira i usklađuje za određene pozicije iz ostalih

financijskih izvještaja.

Tablica 5. Izvještaj o novčanim tijekovima u poduzeću Eurotim d.o.o. prema indirektnoj

metodi

NAZIV POZICIJE 2011 2012

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Dobitak prije poreza 34.550 149.903

2. Amortizacija 281.927 161.430

3. Povećanje kratkoročnih obveza 0 530.245

4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 0 0

5. Smanjenje zaliha 0 0

6. Ostalo povećanje novčanog tijeka 106.531 131.488

I. UKUPNO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD POSL. AKT. 423.008 973.066

1. Smanjenje kratkoročnih obveza 92.128 0

2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja 208.336 489.911

3. Povećanje zaliha 14.829 207.392

4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka 14.242 33.958

II. UKUPNO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD POSL. AKT. 329.535 731.261

A) NETO NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI 93.473 241.805

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od prodaje dug. materijalne I nemat. imovine 0 59.748

2. Novčani primici od prodaje vlasničkih I dužničkih instrumenata 0 0

3. Novčani primici od kamata 0 0

4. Novčani primici od dividendi 0 0

5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 0 0

III. UKUPNO NOVČANI PRIMICI OD INVESTICIJSKIH AKT. 0 59.748

1. Novčani izdaci za kupnju dug. materijalne I nemat. Imovine 179.037 473.447

2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih I dužničkih financ. instrumenata 0 0

3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 0 0

IV. UKUPNO NOVČANI IZDACI OD INVESTICIJSKIH AKT. 179.037 473.447

B) NETO NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

-

179.037

-

413.699

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih I dužničkih financ. Instrumenata 0 0

2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica I dr. 128.082 340.104

3. Ostali primici od financijskih aktivnosti 0 0

V. UKUPNO NOVČANI PRIMICI OD FINANCIJSKIH AKT. 128.082 340.104

24

1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita I obveznica 20.758 98.041

2. Novčani izdaci za isplatu dividendi 0 0

3. Novčani izdaci za financijski najam 0 0

4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica 0 0

5. Ostali novčani izdaci od financijskih aktivnosti 28.384 20.308

VI. UKUPNO NOVČANI IZDACI OD FINANCIJSKIH AKT. 49.142 118.349

C) NETO NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 78.940 221.755

D) UKUPNI NETO NOVČANI TIJEK -6.624 49.861

Novac I novčani ekvivalenti na početku razdoblja 14.432 7.808

Novac I novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 7.808 57.669

POVEĆANJE (SMANJENJE) NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA -6.624 49.861

Izvor: obrada studenta prema podacima Eurotim d.o.o.

Komentar analize novčanog tijeka poduzeća Eurotim d.o.o. prema indirektnoj metodi će

se analizirati detaljnije od komentara novčanog tijeka prema direktnoj metodi, iz razloga

što se u indirektnoj metodi uspoređuje sa stupcem iz prethodne godine.

Neto novčani tijek od poslvnih aktivnosti. Ukupno povećanje novčanog tijeka od

poslovnih aktivnosti iznosilo je 130%. Tome je najviše doprinijeo rast kratkoročnih

poslovnih obveza (530.245) pri čemu najveći udio otpada na povećanje obveza prema

dobavljačima. Jedan dio povećanja kratkoročnih poslovnih obveza bio je usmjeren na

dugotrajnu imovinu, a jedan dio na zalihe. Dobitak prije poreza je također bio trostruko

veći u odnosu na 2011. godinu, dok je amortizacija imala pad od 43%. Ostalo povećanje

novčanog tijeka odnosi se na rezerviranja, koja su u 2012. godini bila veća za 44%. Što

se tiče smanjenja novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti, najviše je tome pridonijeo

rast kratkoročnih potraživanja od 89%. Najviše potraživanja usmjereno je prema

kupcima, a zatim slijedi država. Zalihe su se povećale za 47%; dok je na ime poreza na

dobit isplaćeno 33.958 kuna. Razlikom povećanja i smanjenja novčanog tijeka od

poslovnih aktivnosti, dolazi se do neto novčanog tijeka poslovnih aktivnosti koji je

iznosio 241.805 kuna. Dakle priljevi od poslovnih aktivnosti bili su veći od odljeva,

prvenstveno zahvaljujući rastu kratkoročnih obveza te dobiti prije poreza.

25

Neto novčani tijek od investicijskih aktivnosti. Alati, pogonski inventar i transportna

imovina izgubili su 34% vrijednosti u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, kod

postrojenja i opreme povećana je vrijednost za 293%; dok su koncesije, patenti i licence

bili u 2012. godini veći za 96%. Nakon što se te stavke korigiraju za amortizaciju,

dolazi se do novčanih izdataka za investicijske aktivnosti od 473.447 kuna. Ukupni neto

novčani tijek za investicijske aktivnosti bio je negativan, te je iznosio 413.699 kuna. To

je očiti znak dugoročnog ulaganja koje će svoje prave efekte imati u budućnosti.

Neto novčani tijek od financijskih aktivnosti. Subjekt je svoje dugoročne obveze prema

bankama i drugim financijskim institucijama povećao za 125%, te su novčani priljevi od

financijskih aktivnosti uglavnom došli iz tih izvora. Istovremeno su se kratkoročne

obveze prema bankama gotovo u potpunosti istopile, te je to bio glavni izvor odljeva

sredstava što se tiče financijskih aktivnosti. Međutim, s obzirom da su priljevi iz

povećanja dugoročnih obveza prema bankama bili višestruko veći, neto novčani tijek od

financijskih aktivnosti bio je pozitivan, te je iznosio 221.755 kuna. Iz ovog pokazatelja

može se iščitati usmjerenost subjekta prema kapitalnim projektima u budućnosti;

odnosno može se iščitati da subjekt nije usmjeren samo kraktoročnom preživljavanju,

već ima dugoročne planove.

3.6. Odgovornosti menadžmenta koje se odnose na novac

Učinkovito upravljanje novcem je jako važno za uspjeh i za opstanak gotovo svakog

poduzeća. Upravljanje novcem se odnosi na planiranje, kontrolu i računovodstveno

praćenje novčanih transakcija.

Zbog toga je važno odrediti neke temeljne ciljeve upravljanja novcem (Meigs i Meigs,

1999, p.317):

1) Osigurati točno i precizno računovodstveno praćenje novčanih primitaka i

izdataka i stanja novca. Veliki dio svih transakcija u poduzeću vezan je uz

novčane primitke i izdatke. Novčane transakcije utječu na sve elemente

26

financijskih izvještaja; imovinu, obveze, vlasničku glavnicu, prihode i rashode.

Da bi financijski izvještaji bili pouzdani, vrlo je bitno da su novčane transakcije

ispravno evidentirane.

2) Spriječiti ili minimalizirati gubitke zbog krađa ili prijevara. Novac je podložniji

krađi od bilo koje druge imovine, pa prema tome zahtijeva fizičku zaštitu.

3) Predvidjeti potrebu za kreditima i osigurati dostupnost adekvatnih iznosa

novca za redovito poslovanje. Svako poduzeće mora imati dovoljno novca za

izvršavanje svojih financijskih obveza kako one dospijevaju. Inače kreditori

mogu prisiliti poduzeća na likvidaciju.

4) Spriječiti velike iznose novca da nepotrebno leže na bankovnim računima bez

ostvarivanja prihoda. Federalno zakoni o bankama zabranjuju da banke plaćaju

kamate na iznose na čekovnim računima korporacija. Dobro vođene korporacije

često kontroliraju stanja na bankovnim računima kako bi transferirali viškove

novca u novčane ekvivalente ili neka druga ulaganja koja generiraju prihod.

Svako poduzeće treba viškove novca, novčane ekvivalente ili kreditne linije kako bi na

vrijeme izvršilo svoje obveze. Držanje većih iznosa novca nego što je potrebno, nije

učinkovit način korištenja sredstava.

Veliki novčani saldo relativno je neproduktivna imovina. Novčani ekvivalenti plaćaju

vrlo umjerene stope povrata zbog toga što su to prilično sigurna i visoko likvidna

ulaganja. Takvim ulaganjima učinkovito se može investirati u privremene viškove

novca koji će uskoro biti potrebni za neke druge svrhe. Međutim, ako poduzeće ima

velike iznose novca koje može investirati na dugoročnoj osnovi, trebalo bi pokušati

zaraditi značajno veću stopu od one koju plaćaju novčani ekvivalenti (Meigs i Meigs,

1999, p.318).

Učinkoviti načini korištenja novca na dugoročnoj osnovi mogu biti financiranje rasta i

ekspanzija poslovanja, poduzimanje neubičajenih mogućnosti ulaganja i otplata obveza

27

koje nose kamate. Držanje velikih iznosa novca i novčanih ekvivalenata povećava

likvidnost poduzeća, ali malo pridonosi njezinoj profitabilnosti.

28

4. POVEZANOST NOVČANOG TIJEKA I VRIJEDNOSTI PODUZEĆA

U današnje vrijeme sve je više korisnika koji su zainteresirani za informacije o

novčanom tijeku i pokazateljima novčanog tijeka (pokazatelji likvidnosti, pokazatelji

kvalitete dobiti, pokazatelji kapitalnih izdataka, pokazatelji povrata novčanog tijeka). To

posebno vrijedi u okolnostima gdje su velika odstupanja između neto dobiti i čisto

novčanog tijeka.

Upravljanje novčanim tijekovima poduzeća predstavlja veliki izazov vodstvu poduzeća,

a loše upravljanje novčanim tijekovima je česti razlog propasti mnogih poduzeća.

Uspješno upravljanje novčanim tijekovima u poduzeću se postiže: urednim vođenjem

računovodstvene evidencije, evidencijom novčanih transakcija usklađenom sa

promjenama na žiro računu, mjesečnim izvještajem koji pokazuje profit i pozicije

radnog kapitala, kontrole naplate od dužnika i plaćanja kreditorima, praćenjem zaliha i

slično.

Vodstvo svakog poduzeća ima odgovornost da pripremi financijska izvješća primjenom

važećih standarda financijskog izvještavanja. Direktor poduzeća mora osigurati

vjerodostojnog financijskih izvještaja društva kako bi se prikazalo realno stanje.

Nepoštivanjem važećih računovodstvenih standarda, financijski izvještaj postaje

netočan i stvaraju se velike štete svim njegovim korisnicima, pogotovo onima koji su se

vodili točnošću financijskih izvještajima društva. Revizija godišnjih financijskih

izvještaja, između ostalih i izvještaja o novčanim tijekovima, služi kako bi se utvrdila

istinitost i objektivnost financijskih izvještaja.

U nastavku diplomskoga rada će se prikazati poduzeće Eurotim d.o.o., njegova struktura

i opis djelatnosti, te će se analizirati pokazatelji na temelju izvještaja o novčanom tijeku.

29

4.1. Opći podaci o poduzeću

Poduzeće Eurotim svoj rad započeo je kao obiteljska kompanija iz Pazina s izradom i

ugradnjom alu i pvc stolarije, a već nakon par godina svoju djelatnost proširuje na

proizvodnju okova za alu stolariju i injekciono prešanje-brizganje plastike.

Od osnutka pa do danas tvrtka je napredovala u svim područjima poslovanja, povećala

je proizvodnju i proširila svoje poslovanje na hrvatskom području te na područje Italije,

Slovenije, Crne Gore i, upravo zahvaljujući profesionalnom pristupu i kvaliteti svojih

proizvoda.

Prateći trendove na tržištu, Eurotim kontinuirano ulaže u poboljšanje proizvoda i u

usavršavanje svojih zaposlenika želeći poboljšati kvalitetu proizvoda, poslovnim

partnerima olakšati implementaciju svojih proizvoda u krajnji proizvod i kupcima

pružiti proizvod visoke kvalitete izrađen u skladu s njegovim potrebama i željama po

najpovoljnijim cijenama i uslugom brze i pouzdane isporuke.

Proizvodi koji se najviše ističu u poduzeću su: aluminijske grilje, PVC prozori i

aluminijski prozori. Od ostalih proizvoda koje poduzeće proizvodi mogu se navesti;

PVC ulazna vrata, ALU ulazna vrata, sobna vrata, okovi za aluminijske grilje i ostali

proizvodi.

Poduzeće Eurotim ima 17 zaposlenih, te se nad poslovim subjektom ne provodi

postupak stečaja ili postupak likvidacije. Temeljni kapital poduzeća iznosi 20.000 kn i

financiran je u potpunosti tuzemnim kapitalom, te se nije mijenjao u prethodnom

razdoblju.

Ukupni prihodi u 2012.godini su iznosili 5.234.547 kuna, dok su ukupni rashod iznosili

5.084.644 kuna. Neto dobit poduzeća je iznosila u 2012.godini 115.944 kuna.

Potraživanja od kupaca u 2012. godini iznosila su 910.033 kuna, i obveze prema

dobavljačima su bile 845.503 kune.

U nastavku će se prikazati Izvještaj o financijskom položaju i Izvještaj o dobiti

poduzeća Eurotim d.o.o. uz dodatna objašnjenja tablica.

30

Tablica 1. Izvještaj o financijskom položaju na dan 31.12.2012. poduzeća Eurotim

d.o.o.

OZNAKA NAZIV POZICIJE 2011 2012

AKTIVA

A.

POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

B. DUGOTRAJNA IMOVINA 307.767 560.037

B.I. NEMATERIJALNA IMOVINA 40.191 78.907

1. Izdaci za razvoj

2.

Koncesije, patenti, licence, robne I uslužne marke, softver I ostalo 40.191 78.907

3. Goodwill

4. Predujmovi za nabavu nematerijalne imovine

5. Nematerijalna imovina u pripremi

6. Ostala nematerijalna imovina

B.II. MATERIJALNA IMOVINA 267.576 481.129

1. Zemljište

2. Građevinski objekti

3. Postrojenja I oprema 90.739 356.539

4. Alati, pogonski inventar I transportna imovina 176.836 117.089

5. Biološka imovina

6. Predujmovi za materijalnu imovinu

7. Materijalna imovina u pripremi 7.500

8. Ostala materijalna imovina

9. Ulaganje u nekretnine

B.III. DUGOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 0 0

B.IV. POTRAŽIVANJA 0 0

B.V. ODGOĐENA POREZNA IMOVINA

C. KRATKOTRAJNA IMOVINA 1.002.671 1.749.836

C.I. ZALIHE 442.310 649.701

1. Sirovine I materijal 424.057 600.118

2. Proizvodnja u tijeku

3. Gotovi proizvodi 2.596 34.999

4. Trgovačka roba (I nekretnine u prometu) 15.656 14.583

5. Predujmovi za zalihe

6. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji

7. Biološka imovina

C.II. POTRAŽIVANJA 552.555 1.042.466

1. Potraživanja od povezanih poduzetnika

2. Potraživanja od kupaca 533.901 910.033

31

3. Potraživanja od sudjelujućih poduzetnika

4. Potraživanja od zaposlenika I članova poduzetnika

5. Potraživanja od države I drugih institucija 18.653 132.432

6. Ostala potraživanja

C.III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 0 0

C.IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 7.806 57.668

D. PL.TROŠKOVI BUDUĆEG RAZD. I OB.PRIHODI

E. UKUPNA AKTIVA 1.310.439 2.309.873

PASIVA

A. KAPITAL I PRIČUVE 40.308 135.944

A.I. TEMELJNI UPISANI KAPITAL 20.000 20.000

A.II. KAPITALNE PRIČUVE

A.III. PRIČUVE IZ DOBITKA 0 0

A.IV. REVALORIZACIJSKE PRIČUVE

A.V. ZADRŽANI DOBITAK ILI PRENESENI GUBITAK 0 0

A.VI. DOBITAK ILI GUBITAK POSLOVNE GODINE 20.308 115.944

1. Dobitak poslovne godine 20.308 115.944

2. Gubitak poslovne godine

A.VII. MANJINSKI INTERES

B. REZERVIRANJA 300.981 432.468

1. Rezerv.za mirovine, otpreminine I sl.obveze

2. Rezerviranja za porezne obveze

3. Druga rezerviranja 300.981 432.468

C. DUGOROČNE OBVEZE 255.597 575.393

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

2. Obveze za zajmove, depozite I sl.

3. Obveze prema bankama I dr.financijskim institucijama 255.597 575.393

4. Obveze za predujmove

5. Obveze prema dobavljačima

6. Obveze po vrijednosnim papirima

7. Obveze prema poduzetnicima

8. Ostale dugoročne obveze

9. Odgođena porezna obveza

D. KRATKOROČNE OBVEZE 713.552 1.166.065

1. Obveze prema povezanim poduzetnicima

2. Obveze za zajmove, depozite I sl. 55.583 75.891

3. Obveze prema bankama I dr.financijskim institucijama 99.698 1.657

4. Obveze za predujmove

5. Obveze prema dobavljačima 320.074 845.503

6. Obveze po vrijednosnim papirima

32

7. Obveze prema poduzetnicima

8. Obveze prema zaposlenicima 168.298 130.473

9. Obveze za poreze, doprinose I sl.davanja 38.587 40.992

10. Obveze s osnove udjela u rezultatu

11. Obveze po osnovi dugotrajne imovine namije.prodaji

12. Ostale kratkoročne obveze 31.310 71.547

E.

ODGOĐENO PLAĆANJE TR. I PRIHOD BUDUĆIH RAZD.

F. UKUPNO PASIVA 1.310.439 2.309.873

G. IZVANBILANČNI ZAPISI

Izvor: obrada studenta prema podacima Eurotim d.o.o.

Iz izvještaja o financijskom položaju može se zaključiti da se radi o malom poduzeću

gdje ukupna aktiva i ukupna pasiva iznose 2.309.873 kn, što je znatno veće od

prethodne godine gdje je ukupna aktiva i pasiva iznosila 1.310.439 kn. U aktivi najveći

dio zauzima kratkotrajna imovina, i od toga potraživanja u iznosu od 1.042.466 kn što je

skoro pa duplo više od prethodne godine. S obzirom da potraživanja imaju udio od 45%

u ukupnoj aktivi može se zaključiti da poduzeće ima lošu politiku naplate potraživanja.

Takvi problemi u poduzećima su od velike važnosti jer u kratkom roku može dovesti u

pitanje solventnost poduzeća.

Od dugotrajne imovine najveću vrijednost ima materijalna imovina u iznosu od 481.129

kn. Ukupni temeljni kapital poduzeća iznosi 20.000 kn koji je nepromijenjen od

osnivanja poduzeća 2008.godine. Ukupne obveze poduzeća iznose 1.741.458 kn, od

toga su 1.166.065 kratkoročne obveze.

Kada usporedimo kratkoročnu imovinu i kratkoročne obveze vidi se da je taj omjer

manji od poželjnog i koeficijent tekuće likvidnosti iznosi 1,50. U pravilu bi trebao biti 2

ili više. Nešto bolji je koeficijent zaduženosti poduzeća koji iznosi 0,75 i koji stavlja u

omjer ukupne obveze i ukupnu imovinu poduzeća. Ovaj pokazatelj nam daje podatke o

veličini zaduženja po jednoj kuni vlastitog kapitala. U pravilu bi trebao biti 50% ili

manji.

33

Tablica 2. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za razdoblje od 01.01.2012. do 31.12.2012

poduzeća Eurotim d.o.o.

Redni

broj NAZIV POZICIJE 2011 2012

I. POSLOVNI PRIHODI 3.681.027 5.231.793

1. Prihod od prodaje 3.565.679 5.081.801

2. Ostali poslovni prihodi 115.347 149.992

II. POSLOVNI RASHODI 3.616.424 5.037.981

1. Smanjenje vrijed.zaliha nedov.proiz.i gotovih proiz. 35.299

Povećanje vrijed.zaliha nedov.proiz.i gotovih proiz. 32.402

2. Materijalni troškovi 2.562.373 3.749.632

a) troškovi sirovina I materijala 1.955.443 2.933.616

b) troškovi prodane robe 356.771 478.511

c) ostali vanjski troškovi 250.158 337.504

3. Troškovi osoblja 369.473 631.095

a) neto plaće I nadnice 246.228 435.345

b) troškovi poreza I doprinosi iz plaća 71.508 121.162

c) doprinosi na plaće 51.736 74.587

4. Amortizacija 281.926 161.430

5. Ostali troškovi 248.426 388.938

6. Vrijednosno usklađivanje 0 0

7. Rezerviranja 105.707 131.487

8. Ostali poslovni rashodi 13.216 7.798

III. FINANCIJSKI PRIHODI 633 2.754

1.

Kamate, tečajne razlike, dividende I sl.prihodi iz odnosa

s povezanim poduzetnicima

2.

Kamate, tečajne razlike, dividende I sl.prihodi iz

odnosa 633 2.754

s nepovezanim poduzetnicima I drugim osobama

3. Dio prihoda od pridruženih poduzetnika

4. Nerealizirani dobici (prihodi)

5. Ostali financijski prihodi

IV. FINANCIJSKI RASHODI 30.685 46.663

1.

Kamate, tečajne razlike I dr.rashodi s povez.poduzetnicima

2.

Kamate, tečajne razlike I dr.rashodi s nepovez.poduzet. 30.685 46.663

3. Nerealizirani gubici financijske imovine (rashodi)

4. Ostali financijski rashodi

V. UDIO U DOBITKU OD PRIDRUŽENIH

34

PODUZETNIKA

VI. UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA

VII. IZVANREDNI OSTALI PRIHODI

VIII. IZVANREDNI OSTALI RASHODI

IX. UKUPNI PRIHODI 3.681.660 5.234.547

X. UKUPNI RASHODI 3.647.110 5.084.644

XI. DOBITAK ILI GUBITAK PRIJE

OPOREZIVANJA 34.549 149.903

1. Dobitak prije oporezivanja 34.549 149.903

2. Gubitak prije oporezivanja

XII. POREZ NA DOBITAK 14.241 33.958

XIII. DOBITAK ILI GUBITAK RAZDOBLJA 20.308 115.944

1. Dobitak razdoblja 20.308 115.944

2. Gubitak razdoblja

Izvor: obrada studenta prema podacima Eurotim d.o.o.

Ukupni prihodi poduzeća iznose 5.234.547 kn, od čega najveći dio pripada prihodu od

prodaje. Ukupni prihodi su rasli u usporedbi sa prethodnom godinom. Ukupni rashodi

poduzeća iznose 5.084.644 kn, od čega se najviše izdvaja za materijalne troškove

poduzeća. Ukupni rashodi su se također povećali u odnosu na prethodnu 2011.godinu.

Kada poduzeće plati porez na dobitak, na kraju godine mu ostaje 115.944 kn čiste

dobiti.

Ekonomičnost ukupnog poslovanja iznosi 1,029 što je dobar znak za poduzeće jer

uspješno poslovanje znači kada pokazatelj nije manji od 1.

4.2. Analiza Izvještaja o novčanom tijeku temeljem pokazatelja u poduzeću

Financijski pokazatelji (ili pokazatelji analize financijskih izvještaja) su racionalni

brojevi, odnosi dviju ili više ekonomskih veličina pri čijim se izračunima u pravilu

jedna ekonomska veličina dijeli s drugom. Formiraju se i računaju radi sinteze i

jednostavnijeg pregleda informacija o poslovanju kompanija. Temelj za izračun

35

financijskih pokazatelja su informacije u financijskim izvještajima kompanija i, za neke

pokazatelje, cijene dionica kompanija na tržištima kapitala, ukoliko se dionicama

kompanija trguje na nekome od tržišta kapitala.

Financijski pokazatelji uobičajeno se izražavaju kao postotak, npr. 10%, ili kao

decimalna vrijednost, npr. 0,1. Najčešće ih računaju i koriste kao alat u analizi revizori,

banke, ulagači na financijskim tržištima i ostali zainteresirani za financijski položaj

kompanija. Često ih računaju i same kompanije, za internu uporabu ili objavu

zainteresiranim ulagačima u kompaniju (Wikipedia).

Korištenjem izvještaja o novčanim tijekovima može se izračunati veliki broj pokazatelja

koji u kombinaciji sa drugim financijskim izvještajima stvaraju sliku o stanju nekog

trgovačkog društva. Financijski pokazatelji koji se temelje na novčanom tijeku od

izuzetne su važnosti za kvalitetno odlučivanje i upravljanje poslovanjem. Osobito su

važni u uvjetima opće nelikvidnosti gospodarstva jer npr.ostvarena visoka dobit ne

znači nužno i dovoljno novčanih sredstava za podmirenje obveza, kao ni što ostvareni

gubitak ne znači nedostatak novca.

U nastavku ovog poglavlja detaljnije ćemo ocijeniti i analizirati pokazatelje analize na

temelju izvještaja o novčanom tijeku.

4.2.1. Slobodni novčani tijek

U računovodstvenoj literaturi i praksi postoji veći broj definicija i pristupa u računanju

slobodnog novčanog tijeka. Osnovna definicija slobodnog novčanog tijeka proizlazi iz

MRS 7 u kojem se navodi: ''Odvojeno objavljivanje novčanih tijekova koji predstavljaju

povećanja poslovne sposobnosti i novčanih tijekova koji se zahtijevaju za održavanje

poslovne sposobnosti je korisno, jer omogućuje korisnicima da utvrde je li poduzeće

odgovarajuće ulagalo u održavanje svoje poslovne sposobnosti'' (Gulin i suradnici,

p.741).

36

Temeljem ove točke MRS 7, definiran je slobodno novčani tijek koji se može objaviti u

dvije razine i to:

1) Novčani tijek od poslovnih aktivnosti kojim se održava postojeći kapacitet

2) Novčani tijek od poslovnih aktivnosti kojim se povećava poslovna sposobnost

poslovnih subjekata

Prva razina odražava minimalni slobodni novčani tijek kojim se održava postojeći

kapacitet. Prema ovom konceptu iz novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti treba

nadoknaditi kapitalne izdatke za održavanje postojećeg kapaciteta. Najčešće se ovi

kapitalni izdaci svode na amortizaciju kao osnovnu pretpostavku održavanja iste razine

produktivnosti. U literaturi se slobodni novčani tijek izražava ovako (Gulin i suradnici,

2006, p.742):

SNT 1 = NTPA – Ki

SNT 1 - SLOBODNI NOVČANI TIJEK 1

NTPA – NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

Ki – KAPITALNI IZDACI ZA ODRŽAVANJE POSTOJEĆEG KAPACITETA

SNT 1 = 241.805 – 161.430 = 80.375

U slučaju poduzeća Eurotim d.o.o. NTPA iznosi 241.805 kuna, dok Ki, koji smo dobili

zbrajanjem iznosa amortizacije i isplaćenih dividendi, iznosi 161.430 kuna. Stoga, SNT

1 iznosi 80.375 kuna.

Ovaj slobodan novčani tijek ukazuje menadžmentu, investitorima i kreditorima koliko

poslovnom subjektu ostaje od novčanog tijeka iz poslovnih aktivnosti za dodatne

investicije i servisiranje dugova.

Druga razina slobodnog novčanog tijeka odražava angažiranje novčanog tijeka od

poslovne aktivnosti za dodatna ulaganja ili povećanje investicija. Ovaj slobodni novčani

37

tijek govori korisnicima informacija koliko poslovnom subjektu ostaje od novčanog

tijeka iz poslovnih aktivnosti za servisiranje duga i isplate dividendi. U literaturi se ovaj

slobodni novčani tijek izražava ovako:

SNT 2 = NTPA + NTIA

SNT 2 – SLOBODNI NOVČANI TIJEK 2

NTPA – NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

NTIA – NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

SNT 2 = 241.805 + (-413.699) = -171.894

Ako je novčani tijek od investicijskih aktivnosti negativan (novčani izdaci su veći od

novčanih primitaka), tada je SNT 2 razlika između NTPA i NTIA, što je i slučaj kod

poduzeća Eurotim d.o.o. Ukupan SNT 2 je negativan i iznosi 171.894 kuna. Nedostatan

novčani tijek izaziva financijske probleme kao što su likvidnost i solventnost čime se

automatski ugrožava stanje poslovnog subjekta.

4.2.2. Ocjena likvidnosti

Likvidnost je svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova da se mogu pretvoriti u

gotovinu dostatnu za pokriće preuzetih obveza. Stoga je likvidnost, uz rentabilnost,

jedno od osnovnih načela privređivanja poduzeća u robno-novčanoj privredi.

Likvidnost poduzeća nerijetko se definira kao njegova sposobnost da pravovremeno

podmiruje svoje obveze. Ova sposobnost poduzeća uvjetovana je nizom elemenata:

prije svega protokom obrtnih sredstava kroz njegov poslovni ciklus, rokom dospijeća

obveza, usklađenošću dugova i vlastitih izvora financiranja.

38

Da bi se održala željena likvidnost poduzeća neophodno je strogo planiranje

financijskih tijekova, prije svega tijekova novčanih i neto-obrtnih sredstava (Limun.hr).

Likvidna imovina je novac na računu ili neka druga imovina trgovačkog društva koja se

brzo može pretvoriti u novac, npr. brzo unovčive vrijednosnice i, u nekim slučajevima,

dospjela potraživanja od kupaca. Pokazatelji likvidnosti postali su neizostavni indikator

u upravljanju likvidnom imovinom (Wikipedia).

Pokazatelji novčanog tijeka za ocjenu likvidnosti su (Gulin i suradnici, 2006, p.742):

1) Novčano pokriće kamata

2) Novčano pokriće obveza

3) Novčano pokriće tekućih obveza

Izračunati su pokazatelji novčanog tijeka za ocjenu likvidnosti poduzeća Eurotim d.o.o.

Oni su dopuna tradicionalnim pokazateljima na temelju izvještaja o financijskom

položaju i izvještaja o dobiti. Služe poslovnom subjektu kao informacije za planiranje

budućnosti poslovanja.

Novčano pokriće kamata se odnosi na sigurnost vjerovnika s aspekta plaćanja kamata.

U slučaju poduzeća Eurotim d.o.o., novčano pokriće kamata iznosi 5,18.

39

Novčano pokriće obveza se odnosi na sposobnost podmirenja ukupnih obveza. U

slučaju poduzeća Eurotim d.o.o. iznosi 27%.

Novčano pokriće tekućih obveza odnosi se na sposobnost podmirenja tekućih obveza. U

slučaju poduzeća Eurotim d.o.o. iznosi 20,7%.

4.2.3. Pokazatelji kvalitete dobiti

Pokazatelji kvalitete dobiti predočavaju odnos primitaka od poslovnih aktivnosti i

prihoda od prodaje, kao i odnos primitaka i dobiti.

40

4.2.4. Pokazatelji kapitalnih izdataka

Pokazatelji kapitalnih izdataka dovode u vezu razne vrste novčanih tijekova te

razmatraju mogućnost nabave kapitalne imovine, financiranja i investiranja.

Pokazatelj investiranja je negativan i iznosi 1,86 u slučaju poduzeća Eurotim d.o.o.

Pokazatelj financiranja je također negativan i iznosi 0,89.

41

4.3. Analiza pokazatelja poduzeća Eurotim d.o.o.

Uz financijske pokazatelje na temelju izvještaja o novčanom tijeku, prikazati će se i

pojedini pokazatelji koji odražavaju uspješnost poduzeća i njegovu profitabilnost. Oni

pružaju podatke o profitabilnosti, efikasnosti upravljanja aktivom, solventnosti i slično.

Pokazatelji solventnosti

Solventnost je platežna sposobnost, sposobnost namirenja obveza. Subjekt je solventan

kad je sposoban podmiriti dospjele obveze u iznosu i roku dospijeća. Mjeri se odnosom

raspoloživih novčanih sredstava i dospjelih obveza plaćanja.

Razlikuje se pretjerana, optimalna, nedovoljna i granična solventnost. Kod pretjerane

solventnosti subjekt raspolaže sa znatno više novca u odnosu na obveze plaćanja.

Optimalna solventnost odražava odnos kad je raspoloživi novac veći za rizike od

dospjelih obveza plaćanja, ta razlika je rezerva solventnosti. Nedovoljna solventnost je

stanje između optimalne i granične solventnosti, situacija kad su rezerve solventnosti

nedovoljne i kad postoji rizik granične solventnosti i insolventnosti. Granična

solventnost odražava odnos kod kojeg je raspoloživi novac jednak dospjelim obvezama

plaćanja, novčana rezerva ne postoji. Postoji i stanje insolventnosti, situacija u kojoj su

dospjele obveze plaćanja veće od raspoloživog novca. Solventnost je izravno povezana

s likvidnošću, ona je kratkoročni aspekt likvidnosti poslovanja (Limun.hr).

Na temelju podataka iz poduzeća Eurotim d.o.o., izračunati ćemo pojedine pokazatelje

koji odražavaju solventnost poduzeća.

42

Ovaj pokazatelj u odnos stavlja ukupni dug (obveze) i vlastiti kapital. Vrijednost veća

od 1 pokazuje da je većina imovine financirana iz tuđih sredstava, dok manja od 1

pokazuje da je imovina primarno financirana iz kapitala. Podaci su uzeti iz izvještaja o

financijskom položaju i izvještaja o dobiti poduzeća Eurotim. Može se zaključiti da

poduzeće ima koeficijent 12,81 što znači da su većinu imovine financirali iz tuđih

sredstava.

Kontrolna mjera stupnja zaduženosti je 50%. Krajnja granica tolerancije je maksimalno

70%. Sve preko 70% se smatra da je tvrtka prekomjerno zadužena. Podaci su preuzeti iz

izvještaja o financijskom položaju poduzeća Eurotim. Stupanj zaduženosti poduzeća

Eurotim d.o.o. iznosi 0,75, odnosno 75%, što znači da je poduzeće prekomjerno

zaduženo.

Koeficijent financijske stabilnosti prvog stupnja mjeri se odnosom dugoročnih izvora i

dugotrajne imovine. Taj koeficijent mora biti veći od 1 što pokazuje da je dugotrajna

imovina pokrivena dugoročnim izvorima i da ne postoji opasnost od trenutačne

insolventnosti. Podaci su preuzeti iz izvještaja o financijskom položaju poduzeća

Eurotim, i koeficijent iznosi 1,27.

43

Koeficijent financijske stabilnosti drugog stupnja predstavlja rigorozniju mjeru

financijske stabilnosti. Taj koeficijent zahtjeva da i zalihe budu pokrivene dugoročnim

izvorima. To je osiguranje ako iz bilo kojeg razloga dođe do zastoja u prodaji zaliha.

Za taj stupanj osiguranja koeficijent financijske stabilnosti mora biti veći od 1, što nije u

slučaju kod poduzeća Eurotim. Koeficijent financijskje stabilnosti iznosi 0,59 što znači

da će poduzeće brzo doći u financijske poteškoće ako dođe do ozbiljnijeg zastoja u

prodaji zaliha.

Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti mjere efikasnost s kojom poduzeće koristi vlastite resurse.

Računaju se iz odnosa prihoda i prosječnih stanja imovine.

Koeficijent obrtaja prosječne ukupne imovine govori koliko puta se ukupna imovina

poduzeća obrne u tijeku jedne godine, odnosno koliko poduzeće uspješno koristi

imovinu s ciljem stvaranja prihoda. Kod poduzeća Eurotim koeficijent iznosi 2,26.

Poželjeno je da taj koeficijent bude što veći.

44

Koeficijent obrtaja dugotrajne imovine predstavlja omjer ukupnih prihoda i dugotrajne

imovine, a pokazuje koliko uspješno poduzeće koristi dugotrajnu imovinu sa ciljem

stvaranja prihoda. Kod poduzeća Eurotim koeficijent iznosi 9,34. Općenito je poželjno

postići što veću vrijednost pokazatelja jer to znači da je manje novca potrebnog za

stvaranje prihoda vezano u dugotrajnoj imovini.

Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti mjere uspjeh ostvarivanja zarade poduzeća. Može se reći da

služe kao kao test na temelju kojega se donosi ocjena poslovanja uprave, dok analitičari

upotrebljavaju te pokazatelje kao indikatore upravljačke djelotvornosti, kao metodu za

predviđanje financijskog rezultata, te kao mjeru sposobnosti poduzeća da omogući

odgovarajuću stopu povrata na ulaganja (Poslovna.hr).

Neto profitna marža se računa na temelju podataka iz izvještaja o dobiti. U poduzeću

Eurotim ona iznosi 2,21%. Ona prikazuje postotak profitabilnosti od svih aktivnosti

nakon oporezivanja. Za potrebe analize mjeri se prema ukupnom prihodu, a za potrebe

planiranja prema prihodu od prodaje. Značajna je po tome što prikazuje postotak neto

profita u prihodu koji ostaje na raspolaganju poduzeću.

45

5. ZAKLJUČAK

Tema ovoga diplomskoga rada je Izvještaj o novčanim tijekovima u poduzeću Eurotim

d.o.o. Rad je obrađen u pet djelova. U prvom dijelu, Uvodu, izneseni su predmet i

problem istraživanja, svrha i cilj istraživanja, znanstvene metode i struktura rada. Dan je

kratki uvid u cijeli sadržaj ovoga rada. Drugi dio, Financijski izvještaji – opća obilježja,

obrađuje opće financijske izvještaje u poduzeću. Treći dio, Međunarodni

računovodstveni standard 7, obrađuje povijesni razvoj novčanog tijeka, izvore novca,

vrste i svrhu i cilj novčanog tijeka i metode novčanog tijeka. Četvrti dio, Povezanost

novčanog tijeka i vrijednosti poduzeća, obrađuje opće podatke o poduzeću, analizu

izvještaja o novčanom tijeku temeljem pokazatelja u poduzeću i analizu općih

pokazatelja poduzeća. Peti dio rada, Zaključak se odnosi na dio koji slijedi u nastavku.

U diplomskom radu prvo je obrađen teorijski dio, a zatim praktični dio rada. U

teorijskome dijelu se obrađuje uvod, financijski izvještaji, međunarodni

računovodstveni standard 7, dok se u praktičnom dijelu više govori o samome

poduzeću, njegovim financijskim izvještajima i pokazateljima. Kod općih podataka o

poduzeću Eurotim d.o.o. spominju se opća obilježja poduzeća, zatim je prikazan

izvještaj o financijskom položaju i izvještaj o dobiti poduzeća. Također je prikazan

Izvještaj o novčanim tijekovima putem direktne i indirektne metode, te dodatna

objašnjenja tablica. Na samome kraju dani su pokazatelji Izvještaja o novčanom tijeku u

poduzeću.

Izvještaj o novčanim tijekovima jedan je od temeljih financijskih izvještaja poduzeća,

uz izvještaj o financijskom položaju i izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti. Financijski

izvještaji su rezultat računovodstvenog procesiranja podataka i nositelji

računovodstvenih informacija. Ciljevi financijskog izvještavanja su da se pruži detaljna

informacija o financijskom položaju, uspješnosti i novčanom tijeku koja je korisna

širokom krugu korisnika. Izvještaj o financijskom položaju je sistematizirani prikaz

imovine, obveza i kapitala na određeni dan i prikazuje informaciju o financijskom

položaju poduzeća. Pod financijskim položajem se smatra sigurnost poslovanja

poduzeća. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti je financijski izvještaj koji prikazuje

46

prihode, rashode i rezultat poslovanja u određenom obračunskom razdoblju. Prikazuje

informaciju o uspješnosti poslovanja poduzeća.

Međunarodni računovodstveni standard 7 – Izvještaj o novčanim tijekovima, temelji se

na novčanoj osnovi i kao cilj ima prikazati kako poduzeće ostvaruje i kako troši novac i

novčane ekvivalente. Novčani tijek je priljev i odljev novčanih ekvivalenata. Novac je

ključni resurs kojeg poslovni subjekt ''drži na životu''. Izvještaj o novčanom tijeku

omogućuje menadžmentu procjenu uspješnosti upravljanja novcem kao i procjenu

budućih tijekova novca, kako bi se spriječile blokade računa. Također, služi za prijenos

informacija menadžerima, investitorima, kreditorima o priljevima i odljevima novca

tijekom jednog obračunskog razdoblja. Vrlo je bitno prepoznati razliku između dobrih

rezultata u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti uz istovremeno slab novčani tijek. Mnogo

je primjera kada je poslovni subjekt ostvarivao visoke stope dobiti, a istodobno

bankrotiralo zbog manjka gotovine uslijed nemogućnosti naplate potraživanja.

Dva su načina kako se može izraditi Izvještaj o novčanom tijeku, putem direktne i

indirektne metode. Pri korištenju direktne metode specificiraju se sve stavke novčanih

primitaka, a odbijaju stavke novčanih izdataka. Ova metoda se zove direktna iz razloga

što se svaka stavka primitaka i izdataka određuje neposredno. Indirektna metoda ne

prikazuje posebno stavke primitaka i izdataka već prikazuje novac osiguran od

operativnih aktivnosti u obliku neto dobiti.

Izvještaj o novčanim tijekovima prikazali smo kroz analizu poduzeća Eurotim d.o.o. iz

Pazina. Poduzeće Eurotim svoj rad započeo je kao obiteljska kompanija iz Pazina s

izradom i ugradnjom alu i pvc stolarije, a već nakon par godina svoju djelatnost

proširuje na proizvodnju okova za alu stolariju i injekciono prešanje-brizganje plastike.

Izvještaj o novčanom tijeku poduzeća Eurotim d.o.o. putem indirektne metode prikazan

je kroz dvije godine (2012. i 2011. godinu). Neto novčani tijek od poslovnih aktivnosti

se dvostruko povećao u 2012.godini u usporedbi sa 2011 što je pozitivna stavka za

poduzeće. Kod investicijskih aktivnosti jedini novčani primici su bili primici od prodaje

dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, dok su izdaci za kupnju dugotrajne

materijalne i nematerijalne imovine bili puno veći od novčanih primitaka. Zbog toga je

neto novčani tijek od investicijskih aktivnosti negativan i dvostruko veći od prošle

47

2011.godine. To može značiti da je poduzeće investiralo u postrojenja i opremu i da će

im se ta investicija vratiti kroz nekoliko godina Novčani primici od financijskih

aktivnosti su dvostruko veći u 2012.godini u usporedbi sa 2011.godinom. To se odnosi

na novčane primitke od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i dr. Novčani izdaci od

financijskih aktivnosti su se također povećali u odnosu na prošlu 2011.godinu. Ukupni

neto novčani tijek od financijskih aktivnosti se povećao u 2012.godini za razliku od

prošle 2011.godine.

Iz prethodno navedenih objašnjenja, može se dati konačni zaključak za poduzeće.

Ukupni neto novčani tijek se povećao, zahvaljujući većim priljevima od odljeva kod

poslovnih i financijskih aktivnosti. To signalizira da je subjekt imao kapitalne i

dugoročne projekte. Ipak, uz povećane obveze, pažnju je potrebno obratiti na značajno

povećanje kratkoročnih potraživanja. S obzirom da je prošle godine neto novčani tijek

bio negativan, ove godine ostvaren je napredak u priljevima novčanih sredstava.

48

POPIS LITERATURE

Knjige:

1. Abramović, K, Broz Tominac, S, Cutvarić, M, Čevizović, I i ostali, 2008,

Primjena hrvatskih standarda financijskog izvještavanja, Hrvatska zajednica

računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

2. Anthony, R.N. i Reece, J.S, 2004, Financijsko i upravljačko računovodstvo,

RriF Plus d.o.o., Zagreb

3. Dražić – Lutilsky, I, Gulin, D, Mamić – Sačer, I, Tadijančević, S i ostali, 2010,

Računovodstvo, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

4. Gulin, D, Idžojtić, I, Mrša, J, Sirovica, K i ostali, 2006, Računovodstvo

trgovačkih društava, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika,

Zagreb

5. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2011, Teb – poslovno

savjetovanje d.o.o., Zagreb

6. Meigs, Robert F i Meigs, Walter, B, 1999, Računovodstvo – temelj poslovnog

odlučivanja, Mate d.o.o.

7. Štahan, M, Baica, N, Bičanić, N, Dojčić, I i ostali, 2010, Računovodstvo

trgovačkih društava, Teb – poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb

8. Vinković Kravaica, A i Ribarić Aidone, E, 2009, Računovodstvo – temelj

donošenja poslovnih odluka, Veleučilište u Rijeci, Rijeka

Članci:

9. Vitezić, N, Značaj metoda utvrđivanja ''cash flow'' za solventnost poduzeća,

1992

Internet:

10. Business consulting & accounting, www.bdm.hr (preuzeto 05.04.2014.)

11. Limun.hr, www.limun.hr (preuzeto 10.04.2014.)

49

12. Poslovna.hr, www.poslovna.hr (preuzeto 10.04.2014.)

13. Wikipedia, hr.wikipedia.org (preuzeto 20.04.2014.)

50

POPIS TABLICA

Tablica 1. Izvještaj o financijskom položaju na dan 31.12.2012. poduzeća Eurotim

d.o.o.

Tablica 2. Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti za razdoblje od 01.01.2012. do 31.12.2012.

poduzeća Eurotim d.o.o.

Tablica 3. Izvori i upotreba novca

Tablica 4. Izvještaj o novčanim tijekovima od 01.01.2012. do 31.12.2012 godine

poduzeća Eurotim d.o.o. putem direktne metode

Tablica 5. Izvještaj o novčanim tijekovima u poduzeću Eurotim d.o.o. prema indirektnoj

metodi

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA U PODUZEĆU EUROTIM D.O.O. izradila samostalno pod

voditeljstvom prof. dr. sc. Josipe Mrše. U radu sam primjenila metodologiju znanstveno – istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili

parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhi hrvastkog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Fakulteta

Studentica

Stela Cavrić