Stevia

ProizvodiNai proizvodi

STEVIJA je potpuno prirodna i ukusna alternativa eeru i umjetnim zaslaivaima. Moete je koristiti za zaslaivanje vaih toplih i hladnih napitaka kao i razliite hrane.Stevija je slatki dar prirode svima nama. Ova izvanredna biljka Paragvajskih prauma je do 300 puta slaa od eera, ne utjee na razinu eera u krvi i nema kalorija. Hranjiva je, nekancerogenina, neotrovna i sigurna za dijabetiare i hipoglikemiare. Guarani indijanci iz Paragvaja koriste listove stevije najmanje 1500 godina kao tonik za eluane tegobe a kuhanu u vodi i kao koncentrat za sveukupno zdravlje organizma.STEVIJA je inovativan proizvod slijedeih najvanijih karakteristika: potpuno prirodni sastojci bez kalorija ekstrakt stevie, Rebaudioside A u 97% istoi ima nulti glikemini index te je pogodna za dijabetiare nije genetski modificirana dolazi u pakiranju od 40 i 80 vreica teine 2 grama, od koje svaka odgovara dvjema ajnim liicama eera

Nova generacijaZaslaivae ugrubo moemo podijeliti u 3 velike generacije. Prva generacija je naravno eer, druga su umjetni zaslaivai a trea je svakako Stevia.Usporedba zaslaivaaZaslaiva1. generacija2. generacija3. generacija

eerUmjetni zaslaivaiStevia

KalorijeDANENE

ToksinostNEDANE

Zdravstveni aspekt stevia se koristi kao lijek i kao zaslaiva u Paragvaju ve oko 1500 godina steviu u Japanu koristi 90 milijuna ljudi ve 35 godina bez ijedne kontraindikacije dokazano regulira krvni pritisak antiseptiko, antibakterijsko i antialergijsko djelovanje ne izaziva karijes procjenjuje se da je o Steviji objavljeno vie od 500 znanstvenih studija.Mnogi znanstvenici su izvjestili o brojnim prednostima koritenja Stevije u svakodnevnoj prehrani. znanstvena istraivanja pokazuju da Stevia uinkovito regulira eer u krvi kod osoba s dijabetesom i hipoglikemijom, dovodei ga na normalnu razinu istraivanja su takoer pokazala da stevia uglavnom sniava povieni krvni tlak, a da nema utjecaj na tlak kod osoba s normalnim vrijednostima krvnog tlaka stevia inhibira rast i reprodukciju oralnih bakterija i drugih zaraznih organizama. Redovnim koritenjem stevije kao vodice za usta ili koritenjem paste za zube kojoj je dodana stevija smanjuju se problemi sa krvarenjem desni. Kod ljudi koji su koristili steviju na gore naveden nain uoena je i sniena uestalost prehlade i gripe. Upravo zato sve vei broj proizvoaa zubne paste sada koriste steviju u svojim proizvodima u vanjskoj primjeni stevija ekstrakata primjeeno je da imaju terapeutski uinak na akne, seborrheu, dermatitis i ekcema. Ekstrakt stavljen direktno u posjekotinu i ranu, potie brzo zacjeljivanje bez oiljaka ostale prednosti dodavanja stevije u svakodnevnoj prehrani ukljuuju poboljanu probavu i ublaavanje uznemirenog eluca stevia je takoer od iznimne pomoi u upravljanju mravljenjem jer ne sadri kalorije i smanjuje elju za slatkom i masnom hranom. Molekule Steviozida prolaze kroz ljudski probavni sustav bez promjene od strane probavnog procesa, te pokazuju izvanrednu stabilnost. Kao rezultat toga, slatke molekule prolaze nepromijenjene kroz ljudski gastrointestinalni trakt, ne odlaze u krv, tako da nema proizvodnje kalorija. Preliminarna istraivanja pokazuju da stevia utjee na komunikaciju izmeu eluca i mozga, te smanjuje osjet gladi

Sjeme

Ovo je primjer pravog kvalitetnog sjemena stevie:

Sjeme mora biti crno, ne smije biti bijelo , zeleno ili sivo-uto.Moe biti takvih raznih boja ali tada se klijavost sjemena rapidno smanjuje.Slika nie govori o postotku klijavosti s obzirom na boje, te da li je sjemenka prekrivena zemljom ili nije.

Za dobru klijavost zgodno je koristiti supstrat dobre vododrnosti, povoljnog odnosa pora za vodu i zrak te sadraja osnovnih hranjivih tvari dovoljnih za nesmetan rast i razvoj presadnica. Supstrati koji se koriste za kontejnerski uzgoj presadnica su sterilizirani pregrijanom vodenom parom tako da ne sadre tetne mikroorganizme koji bi mogli uvjetovati polijeganje presadnica, nemaju u sebi sjemenke korova sposobne da prokliju kao ni jaja odnosno liinke tetnika koji bi mogli napraviti tete na mladim biljkama. Na naem se tritu nalaze uglavnom supstrati njemakog porijekla trgovakih marki Klasmann, Brill i Stender, relativno ujednaenog sastava i visoke kvalitete. Isporuuju se u pakiranjima od 80 litara to je dovoljno za punjenje 15 kontejnera sa 104 sjetvenih mjesta volumena 50 ml.

Imate supstrat, imate sjeme i sad to treba spojiti.Mali trkovi koji ivot znae :- temperatura - vaan faktor, steviji treba dosta da proklije, cca 24-29 C i to odravati konstantno dok ne proklije.- stavite sjeme na par sati u vodu iste temperature da malo nabubri (malo pomae ali ne previe)- nije nuno, ali trebalo bi napraviti: sjeme pripremiti za sijanje. Onaj gornji dio sjemena (pakus) odstranite, navodno oduzima energiju sjemenu da proklije. (To su ove sitne dlaice naglaene cvenom bojom na slici.)

Kad ste sjeme pripremili, moete ga sijati na vie naina.Jedan nain je da recimo u odreenu posudu ili sanduk jednostavno stavite 2-3 centimetra supstrata, i sjeme posijete u male kanalie koje ste napravili nekim pomagalom, tankom granicom ili malom letvicom. I na kraju po sjemenu samo malo posolite supstrata tek toliko da prekrije sjeme, te fino lagano sve zalijete vodom.

Kad sanduk pokrijete foliom, temperatura naglo raste ako sunce ima direktan pristup. Dobro pipazite na taj detalj. Na slici je vidljiva temperatura 30 C, to je navia granica. Jednostavno sanduk stavite u hlad i rijeen problem.Drugi od naina je da u male teglice stavite supstrat, te sjeme samo malo popikate u supstrat koji ste prije toga rukom malo natisnuli, zalijete vodom, te teglicu prekrijete folijom da zadrava toplinu i vlagu.

Pazite da sjeme ne zalijevate previe jer bi moglo istrunuti, pojaviti se pljesan.I naravno, na foliji napravite rupice za zrak :-)Jako dobro bi bilo da moete kontrolirati temperaturu tla pomou grijanih stolova :-)Stevia je ajmo re malo zeznuta za klijanje. Postupak je slian kao i kod sjemenki rajice.Ako se ne elite zezati sa supstratima, postoji i ovaj nain:U deci vode razrijedite nekoliko kapljica hydrogen peroxida :-)Na dno alice stavite toaletni papir i lagano ga navlaite otopinom, zatim stavite nekoliko sjemenki i jo jedan papir sa kojim pokrijete sjeme.Znai, izmeu dva toaletna papira koji zadravaju vlagu nalazi se sjeme stevie.Temperatura za klijanje je poznata.Jo nam fali svjetlo. Usmjerite jednu arulju prema sjemenu, pazite na razmak tako da odravate dobru temperaturu za klijavost.Svjetlo odravajte 24 sata i tako 3 tjedna nakon sijanja. Tada prelazite na sistem 14 sati svjetlo, a ostalo mrak.Umjesto toalet papira moete koristiti i filter za kavu. Prvo ga namoite u toj otopini, zatim ga istisnete da nije previe mokar, ve da je samo vlaan.Poanta cijele ove prie je da sjeme ima dovoljnu vlanost, a ne smije plivati u toj tekuini.Sjeme " Stevia Rebaudiana Bertoni "Sjeme stevie mora uvijek biti svjee, i ne tretirano kemikalijama koje rapidno smanjuju klijavost.1 gram sadri cca 2800 do 3000 sjemena.Idelani uvjeti za klijavost su temperatura od 24-29 C;Ph zemlje 6.5-7.5. ;Dobro pripremljena zemlja. Opis u Kategoriji Stevia Uzgoj.Idealna zemlja je CRVENICA, sa malim dodatkom pijeska,i ono to stevia dobro prihvaa je prirodno domae gnojivo.Po pravilima sjeme se ne smije pokrivati zemljom, jer sjemenu treba suneva svjetlost za klijanje.Trik:Stavite sjeme 2-3 sata u vodu, da malo nabubri, poveavate postotak klijavosti i lake ga je prebrati :-)Iz mog iskustva dobra klijavost je i u obinoj crnoj zemlji za cvijee ak i pokriveno sjeme sa zemljom.Obavezno sjemenu dati sunevu svjetlost, moete experimetirati sa lampama ali ne garantiramo za klijavost.Postotak kijavosti ovisi o svim navedem uvjetima.NAPOMENA: Sjeme obaveznu uvati u hladnjaku na temperaturi od cca 4 CZemljite treba duboko izorati, da se uniti duboko korijenje stranih biljaka.

Potrebno je dva puta tanjurati, i jednom pognojiti domaim gnojivom.Stevia ima korijen blizu povrine zemlje , struktura korijena vidljiva je na slici.

Raised bed system

Oblikovanje tla u takav sistem je najekonominije.

Kao mali "krevet", u biti to su duge uske gredice.Tlo treba biti podignuto 15 cm u vis i iroko 60 cm,

udaljenost izmeu svake biljke 23 cm.Sadnja

Stevia moe biti posaena na mnogo naina.Svima je naravno bitna ekonomska raunica, pa je tako praksa da se

posadi i 40.000 komada po hektaru, no sve ovisi o

klimatskim uvjetima i vrsti tla.Sadni materijal

Postoje u osnovi dvije opcije za razmnoavanje.

Sjeme i razmnoavanje reznicama.

Najbolje je kada stevia izraste iz sjemena, no mnogi

razmnoavaju rezanjem granica.Iz prakse, kada steviju

razmnoavate granicama, taj postupak vam je dosta skup,nije toliko ekonominiji kada ona izraste iz sjemena, zato ??

Ajmo redom, kao prvo potrebno vam je 25 tjedana da vam je

stevia koju ste razmnoili granicom, sposobna, znai

ojaala za selidbu na polje.

Uspjenost pelcanja je 50 % , a uspjenost na polju je 95 %.I na kraju se pokazalo da je postotak steviosida 2% nii, od biljaka koje rastu iz sjemenja.No evo i drugog naina.

Na slici su prikazane stevia reznice. 18 dana stare, koje su jednostavno stajale u vodi.Cvjeari znaju o emu priam ;-)Od 18 reznica 14 ih je uspjelo.Na taj nain postotak uspjenosti se poveava :-)Navodnjavanje

Stevia zahtijeva veliku opskrbu dobre vode tijekom cijele

godine. Biljke ne podnose suu, esto je potrebno

navodnjavanje, Micro prskalice su najbolji nain

navodnjavanja ne bi li opskrbili potrebnu koliinu vode u

pravo vrijeme. Kroz mikro prskalice, voda se moe prskati

jednom dnevno u zimskim uvjetima te do etiri puta dnevno

ljeti, ovisno o toplini i relativnoj vlazi u zraku.

Zalijevanje treba biti po rasporedu, tako da biljka "bez

brige" zna kada slijedi voda, da jadna ne treba rei, vidi me

kako sam uvenula, trebam vode :-))))Ukratko, Stevia treba sunca i vode, ipak je tropska biljka .Zatita bilja

Zanimljivo je to da su vrtlari poeli primjenjivati

steviu kao odlinu zatitu za njihov prinos. Iako je

stevia netoksina ona svojom slatkoom odbija insekte.Stevia svojom slatkoom razvija obrambeni mehanizam protiv lisne ui itd...

U sluaju bilo kakve bolesti, kada bi

primjetili bilo kakve simptome, najbolje je biljku

poprskati razrijeenim neem uljem, tako da nema nikakvih

kemikalija, jednostavno istim prirodim putem.Ouvajmo prirodu i sebe.etva

Ovisno o klimatskim uvjetima moe se ostvariti prinos od

2000-6000 kilograma u tri do est etvi godinje, suhog lista.Drugi vaan aspekt etve je vrijeme etve.Cca kraj osmog mjesecaTreba napomenuti, da u trenutku cvjetanja postotak

steviosida jako brzo pada, stoga cvatnja se ne smije doputati.

Lie se bere u maloj koliini, i na kraju secijela biljka odree 10-15 Cm od tla. Prva etva moe biti

etiri do pet mjeseci nakon sadnje.

Naknadne etve se mogu uiniti svaka tri mjeseca, za tri uzastopne godine.

Neposredno prije cvatnje, biljka mora biti odrezana 10 cm

od tla, novi listovi i grane e startati odatle.Biljku za najbolji prinos lia zgodno je odravati na visini oko 70 centimetara,tako da biljka raste u irinu, a ne u visinu.Postrojenja donose oko 3 tone suhog lista iz jednog rala

zemlje svake godine. U jesen kada idu nie temperature i

dani su krai, etvu treba raditi to kasnije da vam se

slatkoa u bljci podigne na najvei nivo, i da se biljka

to bolje razvije.Napomena: Nikako ne doputati cvatnju ukoliko vam je cilj lie za konzumaciju.Ako vam se i desi da biljka pone cvjetati, pokupite lie im prije, te ako se cvijet razvio vie od 5% ukupnih cvijetova, bolje ostaviti biljku da odcvjeta i pokupite sjeme za iduu godinu.Odravanje

Korijen stevie je jako blizu povrine, on ne raste u

dubinu. To je dobro znati jer ako imate pjeskovito tlo

lako moete dodavati kompost i dodatne hranjive tvari.Osim to je osjetljiva na hladnou, njezin korijen je

osjetljiv na prekomjernu vlanost. Ne saditi na movarnim

i poplavnim podrujima.Lagani sloj komposta oko korijena, sprijeiti e osuivanje.Stevia dobro reagira na gnojiva sa manjim sadrajem duika.

Veina organskih gnojiva je jako dobra.Poto stevia ima znaajan apikalni prevlast, biljka ima

tendenciju da raste visoko i dugih "nogu".Ukolik vam je cilj da iz stevie iskoritavate list,reite je na oko 70 cm visine, tako da raste u irinu i da dobijete na masi, teje odravajte na toj visini cca 70-80 cm.Napomena: ne moete biljku koristiti za proizvodnju lista i za sjeme. Znai, ili sjeme ili list.Kada elite koristiti list tada ne smijete dozvoljavati biljci da raste u vis i da procvjeta jer gubite na slatkoi i biljka se "istroi".Stoga si ostavite par biljaka da vam ostane za sjeme, a ostalo u proizvodnju za list ;-)Suenje

Nakon to su svi listovi ubrani, potrebno je suenje.Proces suenja nije onaj koji zahtijeva pretjerane

topline, vanija je dobra cirkulacija zraka.Dovoljno je dobar umjereno topli jesenski dan punih 12 sati.

U cijelom procesu ako ste primjetili sve se radi naprirodan nain, bez kemija isl...Ako steviju suite due, slatkoa se smanjuje, ali ne jako.Na kraju se suhi list melje u prah.Za male koliine jednostavno mlincem za kavu, aza vee koliine uzmete vei mlinac , alim se,

postoje posebne mjealice za bilje, ima ih

nekoliko u Zagrebu koji to rade ;-)Zapaanja o tetnicima na steviji

Prema dosta brojnoj literaturi steviju Stevia rebaudiana ( Bertoni), biljku ljekovitih svojstava, a zbogslatkih listova prirodnu zamjenu za eer bez kalorija, slabo napadaju tetnici. Najvjerojatnije zbog visoke koliine sladora u listovima. Autori tvrde da je posljednja u nizu biljaka kojima se rado hrane tetnici. Iako nema specifinih tetnika koji napadaju samo nju, polifazi poput lisnih ui, cvjetnog titastog moljca i tripsa mogu znatno smanjiti njen prinos. Ovi tetnici od manjeg su znaaja na vanjskim povrinama dok u zatienom prostoru mogu izazvati velike tete. Porastom popularnosti steviju danas mnogi uzgajaju na terasama i balkonima u cvjetnim loncima, pa se tako par biljaka nalo i na autoriinu balkonu. Krajem kolovoza o. g. primijeene su na mladim listovima stevije blijede pjege nepravilna oblika, koje su se s vremenom meusobno spajale u vee. Broj pjega po listovima naglo se poveavao, sve dok skoro svi listovi nisu bili pjegavi. Pjegavost je najjae bila izraena na najmlaim listiima. Pregledom nalija listova nali smo ne suvie brojne liinke i kukuljice cvjetnog titastog moljca Trialeurodes vaporariorum, kojeg literatura spominje kao tetnika i na steviji. Povremenim pregledimalistova tijekom rujna uvijek je utvrivana izrazito slaba zaraza s liinkama ili kukuljicamaovog tetnika, dok su simptomi, pjegavi listovi, ukazivali na vrlo jaku zarazu. Odrasle oblike cvjetnog titastog moljca nalazili smo samo povremeno na listovima. Zakljuujemo da odrasli oblici cvjetnog titastog moljca oito izbjegavaju steviju kao biljku hraniteljicu, ali ju smatraju prikladnom za razvoj svojih liinki. Pretpostavljamo da pjegavost na listovima koja nastaje kao posljedica sisanja ovog tetnika utjee na smanjenje koliine eera. to znai da kvalitativno utjee na smanjenje prinosa. Osim ovih teta, sredinom rujna i kasnije zapaali smo rubne grizotine po listovima i skeleteriranje listova. Skeletiranje listova tipino je za liinke osica, pagusjenice. One vrlo esto u jesen i pred zimu pred povlaenjem na prezimljenje prelaze na balkonske lonanice i skeletiraju njihove listove. Isti je sluaj s rubnim grizotinama, tipinim oteenjima za to doba godine. Opisane tete koje tada nastaju nisu od nekog znaaja jer ih uzrokuju tetnici pred povlaenje na prezimljenje.Autor: Ines Mjerva, dipl.ing.agr.Kalkulacija isplativosti

Ono to sve investitore interesira pa tako i uzgajivae, je da li se isplati proizvoditi i investirati u Steviu.Zakljuite sami na osnovu sljedeih injenica.Poznato je da je optimalna gustoa biljaka na jednom hektaru (10.000 m2) cca 60.000 biljaka.Potvreno je da se u berbi na 1 hektar ubere 21.500 Kg lia, a kada se list osui to je cca 6.000 Kg.Trenutna trina cijena 100 grama suhog lista na malo, u Hrvatskoj je cca 120-150 kn, no recimo da je 100 kn.1 Kg = 1 000 Kn6.000 Kg = 600.000 KN6oo.ooo kuna po hektaru ?Da, upravo tako.Da li je stevia isplativa ?Gdje je trik ?Nema ga. Ajmo svi u steviu !!!!! AJMOOO !!!Ajmo svi u borovnicu !!! Ajmooo!!Ajmo svi u nojeve !!! Ajmo !!!Ajmo svi u batat !!! Ajmo !!!Izgleda da smo pred pragom jednog od standardnih valova "biznis groznice" kojem smo lako podloni, i to je ok.Zato je ok, pa zato da nismo ne bi imali niega. Ovako nekoliko njih opstane i bavi se jagodama, nekoliko ih se bavi borovnicom itd...Ima mjesta za svakog, ne moemo svi sve.Stevia ima budunost isto kao jagode, borovnica, kao i sve ostalo.Savjet: Kupujte od malih proizvoaa koji dre do kvalitete, sve na veliko gubi kvalitetu.

No ipak ima trik, samo za one koji nastave itati :-)Trina cijena suhog lista je cca 2-3 $ po kilogramu. Ajmo definirati 12 Kn.Ako je 12 kn/ Kg cijena na burzi, zato je kod nas 100 Kn 100 grama ? ( Na veliko, a na malo 10 grama, 22 Kn)Potranja!Potranja je velika a ponuda premala. Zatim, zakoni su ti koji sprijeavaju da se uveze velika koliina suhog lista.Biljka je ljekovita i zdrava, no zanimljivo je to da se usprkos svim testiranjima i pohvalama, jo se uvjek sporo provlai kroz trite.Zar nemate osjeaj kao da to jednostavno netko stopira. Stopira da ne bi imali koristi, a taj netko moda propao.hm...Zanimljiv podatak je da u vicarskoj, dozvoljavaju da u svojem vrtu imate maximalno 20 komada biljaka marihuane za svoju uporabu i nema kazne, (znai leglizirano), a ako vam pronau samo jednu stabljiku stevie, moete dobiti ak kaznu zatvora. Nisam siguran, ali mislim da je dvije godine, uglavnom otra kazna.Zar to nije jednostavan dokaz da nekome nije cilj da ljudi budu zdravi, ve da se navuku na razne opijate i da budu to vie bolesni.Imate li neki slian primjer, piite, komentirajte.