7/23/2019 to Je Teorija

1/5

TO JE TEORIJA? (Culler)Pojam t. - 1. ustanovljen skup teorema, 2. svakidanja uporaba tog pojma.T. nagaanje. T. pretpostavka. T. - objanjenje !iju je istinitost " neistinitostteko ustvrditi. Potrebno odsutnost o!itosti i odreeni stupanj kompleksnosti.1)Interdisciplinarna- #dlika miljenja koje postaje t. jest da povla!i dojmljive

pote$e koji se mogu iskoristiti u promiljanju drugi% tema & ima u!inke i i$vansvog i$vornog podru!ja te daje prika$e korisne $a promiljanje $na!enja i svi%drugi% aspekata 'ivota.2)Analitika, spekulativna - pokuaj ra$umijevanja onog to je obu%va(enoodreenim pojmom. #na dovodi u pitanje i preusmjerava miljenja.)!ritika "drav#$ ra"u%a - )bog t. ljudi mijenjaju svoja gledita i druga!ije

promiljaju predmet i djelatnost svoga prou!avanja. *lavni u!inak je osporavanje$dravora$umskog pogleda, pojmova koji se s%va(aju kao prirodni. Pokuava da se

poka'e kako je ono to smatramo $dravora$umskim $apravo pov., kulturalni

konstrukt & te'i otkrivanju kako su kategorije koje se u$imaju kao osnovne $apravoproi$vedene diskur$ivnim praksama+ ne pokuava ka$ati to jest, nego kako jeproi$vedeno genealogijska kritika. edna t. koja se doima tako prirodno da je vieniti ne do'ivljavamo kao t. /ai svjesni postup0i posljedi0a su nesvjesni% sila, npr.

prividno prirodan drutveni poredak i ustaljeni obras0i miljenja posljedi0a suekonomski% odnosa i borbe $a mo(. T. uklju!uje spekulativne postupke kojidovode u pitanje ustaljene pojmove.&)Re'leksivna - miljenje o miljenju, istra'ivanje kategorija koje rabimo udiskur$ivnim praksama.

T. je beskona!na, nemogu(e je njome ovladati+ neograni!en korpus radova koja sestalno pove(ava jer mladi kriti$iraju temeljne kon0ep0ije stari% mislila0a, pomi!uteorijske doprinose novi%. T. kro$ osporavanje premisa potire ono to smo mislilida $namo, pa se u!in0i t. ne mogu predvidjeti.

TO JE !JIE*O+T? (Culler)

nji'. se ne mo'e deinirati ni jednim svojim va'nim svojstvom jer sva nala$imo i

u drugim uporabama je$ika. 3iterarnost neknji'. enomena & knji'. svojstva

podjednako su klju!na i $a neknji'. diskurse.

4o 15. st. pojam literature i odgovaraju(i pojmovi u drugim europskim je$i0ima$na!ili su spise ili $nanje i$ knjige6 & interpretirala se nji%ova gram.,

prepo$navale retori!ke igure i strukture te postup0i $aklju!ivanja. 7oderni

$apadnja!ki pojam & knji'. 8 imaginativno pisanje. nji'. je ono to drutvo

do'ivljava kao knji'., skup tekstova koje kulturni arbitri prepo$naju kao dio knji'.

9a'no je gdje je smjeten odreeni iska$ i to on $na!i ne to je govornik %tio

7/23/2019 to Je Teorija

2/5

re(i, kako taj je$. djeluje i to ta re!eni0a posti'e. #pisati knji'evnost $na!ilo bi

anali$irati skup pretpostavki i interpretativni% postupaka koji !itatelji primjenjuju

!itaju(i odreene tekstove. nji'evna djela se ra$likuju od drugi% pripovjedno

i$lo'eni% tekstova jer su proli postupak odabira & objavljena, re0en$irana,

ponovno tiskana & nad$ati(eno na!elo suradnje & konven0ija meusobnogsudjelovanja svi% sudionika $bog kojeg i nejasno(e i nebitnosti ne do'ivljavamo

kao neto besmisleno jer su ta djela ve( pro0ijenjena od drugi%. nji'evnost je

govorni !in ili tekstualni dogaaj koji privla!i odreenu vrstu po$ornosti. To je

o$naka institu0ije koja nam jam!i da (e re$ultat nai% !itateljski% nastojanja

vrijediti.

rir#da kn-i.evn#sti: 1. nji'. kao isti0anje je$ika - knji'. je je$. koji sam sebeisti!e, ustrojen da privu!e po$ornost na je$. strukturu, no nekad $amijetimo

pravilnost tek taj uradak po!nemo smatrati knji'. 2. nji'. kao integra0ija je$. &knji'. je je$. u kojemu su ra$li!iti elementi i sastavni0e teksta dovedeni ukompleksan odnos te pokuavamo ra$a$nati kako el. pridonose dojmu 0jeline. /o,niti 0jelokupna knji'. isti!e je$., niti je istaknuti je$. nu'no knji'., ali samo smo uknji'. skloniji tra'enju odnosa i$meu orme i $na!enja, gram. i sadr'aja. ;ko nekodjelo 'elimo prou!avati kao knj. prvo trebamo promatrati ustroj njegova je$ika.

7/23/2019 to Je Teorija

3/5

propitivanje ponaanja, a s druge strane suosje(anje i $ajednitvo jer seidentii0iramo s drugim ljudima i nji%ovim polo'ajem, suvremene teorijenaglaavaju obmanu jer je nude(i radni0ima pristup u vie sere odvra(ala

po$ornost od svakodnevne bijede, neki su u njoj vidjeli ideoloki instrument, adrugi upravo poprite raskrinkavanja ideologije

!0T0RAI +T0IJI (Culler)Astaknuta struja u %umanisti0i 5B-ti% god. @ su praksa kojoj je teorija ono to

skra(eno na$ivamo teorijom6. Te'e ra$umijevanju unk0ioniranja kulture,

konstruiranju i ustrojavanju individualni% i grupni% identiteta u svijetu ra$noliki% i

i$mijeani% $ajedni0a, dr'avne mo(i, medijske industrije i multina0ionalni%

kompanija, a uklju!uju i obu%va(aju prou!avanje knji'. kao posebne kulturalne

prakse.

@ su dvostrukog podrijetla: od 1 ran0. strukturali$ma koji je CB-ti% god.pristupao kulturi i knji'. kao ni$u praksi !ija bi pravila i konven0ije trebalo opisati.Dart%es po$ornost pridaje onom to se u kulturi !ini prirodnim, poka$uju(i kako jeono utemeljeno na kontingentnim, povijesnim konstruktima. 2 marksisti!ka knji'.teorija - Eilliams i Foggart u djelima te'e otkrivanju i istra'ivanju popularne,radni!ke kulture, koja je i$gubljena i$ vida kad je kultura poistovje(ena s visokomknji'evno(u. =$ajamno djelovanje kulture kao i$ra$a i kao nametanja pukuklju!no je $a ra$voj @. @ pitaju u kojoj mjeri nama manipuliraju kulturne ormei u kojoj mjeri i na koje smo i% na!ine u stanju rabiti u druge svr%e kako bismo

i$vrili djelatnu ovlast6 koliko smo mi kao subjekti odgovorni $a svojedjelovanje, a koliko je na i$bor obu$dan silama kojima ne upravljamo. @ susveobu%vatni, a ra$vili su se i$ prou!avanja knji'., u opre0i prema tradi0ionalnoj$amisli da knji'. djela treba interpretirati kao dostignu(a autora i !ije je opravdanje$a prou!avanje vrijednost veliki% djela. @porovi i$meu prou!avanja knji'. i @nastaju oko deiniranja knji'. kanona te koje su metode prikladne $a anali$ukulturalni% predmeta. nji'. kanon & povr% knji'. djela poti!e se i !itanje ilo. i

psi%oanaliti!arski% tekstova to su neki smatrali odvra(anjem od klasike, a drugio'ivljavanjem tradi0ionalnog knji'. kanona $bog mogu(nosti ra$li!iti% !itanjaveliki% djela, a @ uklju!uju i marginali$irana, manja djela. /a!ini anali$e - @

primjenjuju knji'. anali$u i na druge kulturalne materijale, a pomna !itanja smatranepotrebnima. @ pristupa djelima kao slu!ajevima ili simptomima ne!eg drugog,a ne $bog nji% sami%. Giljevi - @ vjeruju da bi nji%ov rad mogao"trebao neto i

promijeniti. Pomak s pomnog !itanja koje pa$i na pojedinosti pripovjedne strukturei usmjerava po$ornost na kompleksnost $na!enja na drutveno & politi!ku anali$usimptomna interpreta0ija

7/23/2019 to Je Teorija

4/5

JE3I!, 3A4EJE, ITERRETACIJA (Culler)nji'. obu%va(a i svojstva je$. i usmjeravanje osobite vrste po$ornosti na je$.=!inak koji tekst mo'e i$a$vati dio je njegova $na!enja.

1 )/;HI/I - < ra$ine - "naen-e ri-ei, reenin#$ iska"a$na!enje !inaiska$ivanja ti% rije!i u odreenim okolnostima, !in govornika i teksta. 4e@aussure & ra$lika u odnosu na druge je ta koja omogu(uje $na!enje, a neorma ili sadr'aj. e$. $nak je arbitrarne prirode & kombina0ija ormeo$na!itelja i $na!enja o$na!enika, !ija ve$a po!iva na konven0iji i gram.strukture su konven0ija, a ne na prirodnoj podudarnosti. e$. je na!in na koji

mo'emo i$ra$iti ve( postoje(e misli, ali on isto tako determinira to uop(emo'emo misliti. e$. nije nomenklatura koja stvara imena $a kategorije koje

postoje i$van je$ika, on proi$vodi vlastite kategorije. nji'. djela istra'ujupostavke uobi!ajeni% na!ina miljenja da bi nam poka$ala da je mogu(emisliti i ono to je$ik ne predvia.

Po de @aussureu $ada(a lingvistike jest rekonstruk0ija dubinskog sustava languekoji omogu(uje govorne dogaaje parole, a G%omskJ u svojoj transorma0ijsko-generativnoj gramati0i ide korak dalje i tvrdi da je $ada(a lingvistikerekonstruk0ija je$. kompeten0ije i$vorni% govornika $nanje i sposobnosti kojenam omogu(uju da ra$umijemo re!eni0e koje nikada nismo susreli.2 vrste pristupa u prou!avanju knji'evnosti:poetika & $asnovana na lingvisti0i.

Prema $na!enjima se odnosi kao prema ne!emu to je ve( dano i pokuava otkriti

to i% je omogu(ilo. Fermeneutika & te'i otkriti nove i bolje interpreta0ije,

$na!enja. Potje!e i$ podru!ja prava i religije gdje su ljudi interpretirali tekstove da

$naju kako postupiti. nji'. kritika spoj je obaju pristupa. 9a'no je i nad$ati(eno

na!elo suradnje & pretpostavka i nebitno na nekoj ra$ini mo'e imati va'nu unk0.

2nji'. sposobnosti & impli0itno $nanje koje !itatelj i pisa0 ima pri susretu stekstom. ritika !itateljskog odgovora & ra$miljanje o !itatelju i na!inu na koji

on ra$umijeva knji'. Tvrdi da je $na!enje u !itateljevu do'ivljaju, a va'nu uloguigra i %ori$ont o!ekivanja. )bog toga o !itatelju ovisi A/TIKPKIT;GA;.)na!enje je kompleksno i nedo%vatljivo. /eki tvrde da je: ainten0ija govornikato je netko %tio time re(i, bu tekstu proi$vod je$., 0kontekst treba prou!itiokolnosti i pov. kontekst, ddo'ivljaj !itatelja. )na!enje djela nije ono to je

pjesnik imao na umu u trenutku nastanka djela, niti svojstvo teksta ili !itateljskogdo'ivljaja, ve( ono to je on uspio utkati u djelo. Tako je ono istodobno do'ivljaj

7/23/2019 to Je Teorija

5/5

subjekta i svojstvo teksta, ono to ra$umijemo i ono to pokuavamo ra$umjeti.Fermeneutika obnove te'i rekonstruk0iji i$vornog konteksta stvaranja, a %. sumnjei$laganju nepropitani% pretpostavki na kojima se tekst mo'da temelji.