to je zapravo retorika

TO JE ZAPRAVO RETORIKA? -kad je rije o retorici, odnosno govornitvu, ne radi se o nuno sinonimima.

-retorika kao znanstvena disciplina ne pokriva samo govor, ve miljenje i govor.

-zato se i kaa da gdje se god govori javno govori se retorski. -Hans Georg Gadamer ocrtao je razliku izmeu retorike i praktine vjetine odreujui njihov odnos kao odnos teorije i prakse.

razlika izmeu retorike i GOVORNITVA: retorika je teorijska disciplina koja se pita o smislu prakse, iznalazi njezina pravila i principe, utvruje krajnje pretpostavke-razliiti teorijski motivi iz kojih je obnovljen interes za govornitvo i retoriku, opravdao je bitno nove, moderne situacije u kojoj se retorika nuno preplie sa svim disciplinama.

-pod pojmom retorika Hrvatski enciklopedijski rjenik podrazumijeva: teoriju i pravila govornitva ili vjetinu dojmljivoga, slikovitog i pismenog ili usmenog izraavanja.

-u rjeniku Josepha T. Shipleya Dictionary of World Literature (New Jersey, 1968.) retorika je kratko definirana kao znanost o sastavu rijei.

-sustav naela sastava uvjerljivih ili na drugi nain djelotvornih javnih govora

sami ti govori;

govorniko umijee; -sustav naela proznih sastava uope (bez obzira radi li se o sastavu za objavljivanje ili za usmenu predaju); ili:

tehnika majstora proznoga stila,

izvjetaena proza s primjesom neiskrenosti;

-bilo kakav sistematizirani sustav neke doktrine o umijeu jezinoga sastava bez obzira na to radi li se o prozi, poeziji; ili uporaba/primjena takvih umijea ili jezinih sredstava, bilo u prozi ili poeziji.

-Viskovi: Retorika (s argumentacijom) jedna je od vrsta mnogo ireg procesa komunikacije, tj. djelatnosti odailjanja i primanja poruka radi obavjetavanja i utjecanja meu pojedincima i meu drutvenim skupinama.

KOMUNIKACIJSKI PROCES U RETORICI:

Stavovi o kojima se argumentira i sami argumenti (poruke Govornici ( komunikatori

Govornici zajedno sa stvarnim ili potencijalnim primateljima poruka (komunikacijska zajednica

Izvori argumenata ( kodovi

Sredstva prijenosa argumenata ( kanali komuniciranja

Materijalna i duhovna mo subjekata argumentacije (uvjeti komunikacije

RETORIKA I SEMIOTIKA -u nizu svojih podruja retorika i stilistika preklapaju se sa semiotikom teksta.

-kao umijee uinkovita govora, retorika pripada pragmatikoj dimenziji semiotike.

-Semiotika je znanost o znakovima ili, kako je definira Hrvatski enciklopedijski rjenik, opa teorija o znakovima i simbolima koja se posebno bavi jezinim znakovljem, odnosima izmeu logike i jezika, meusobno raznih znakova i odnosima izmeu znakova te njihovih znaenjskih sadraja. --->Jo se naziva i znakoslovlje.

-retoriki nauk o rasporedu te nauk o figurama u uem smislu tiu se sintakse, dok se nauk o izmiljaju te o tropima tiu semantike

-stilistika se ograniuje samo na dijelna podruja irega polja retorike, naime nauk o stilu no sama se kani vidjeti ogranienom tek na vrednovanje govora s obzirom na unaprijed dane kategorije i sheme klasikakari:

-retorika ui kako ljude ispunjavati osjeajima, dobrotom i ljepotom.

-dobra rije moe uzbuditi beutnosti, probuditi savjesti, raspoloiti tune, ohrabriti kukavne, poetizirati ture.

-prizivajui argumente potenja, pravinosti, ljepote i dobrote, upozorava ovjeka da ta svojstva u sebi ima

DVOZNANOST RETORIKE -ve je od samoga poetka u retorici kao znanosti zapaeno da se ona kao govorniko umijee, vjetina slikovitog, dojmljivog, uvjerljivog izraavanja, bilo usmenog ili pismenog sastoji od dvije tijesno povezane vjetine:

vjetine argumentacije i vjetine govornitva.

1. -u retorici se pod vjetinom argumentacije podrazumijeva sposobnost dokazivanja opravdanosti i neopravdanosti odgovora na neka sporna pitanja iznoenjem dobrih razloga (argumenata) za ili protiv tih odgovora.

2. -druga je osobina retorike vjetina govornitva: sposobnost utjecanja raznim nainima govora na mogunost primanja argumenata i na osjeaje osoba koje argumente sluaju

pri emu su vani kvaliteta glasa, trajanje govora, naini izgovora, izbor leksika i sintakse, ozbiljnost i humor, stilske figure, izrazi osjeaja strasti ili srednji stil.

-svi ti elementi govornike vjetine, o kojima vie ili manje ovisi uvjerljivost argumentacije, ine ono to se naziva elokvencija i oratorstvo.

-prva vjetina, argumentacija, jest umijee miljenja, a druga, govornitvo, jest umijee izraavanja.

-retorika je prema tome umna djelatnost ako se u njoj metodiki obrazlau odgovori na neke probleme, a ujedno je i estetika djelatnost ako je oratorska tvorevina.

-ta dva sastojka retorike nisu optimalno spojena kod mnogih koji imaju ambiciju (ali ne i dovoljno talenta i znanja) komunicirati retoriki, a uspjeno su spojena tek kod dobrih retora.

-za retoriku je potrebno dobro misliti i dobro govoriti/pisati.

ARISTOTEL O RETORICI -retorika najprije istrauje izvore iz kojih se izvode metode uvjeravanja a to je argumentacija, a tek zatim istrauju se naini dranja govora i raspored dijelova govora to je oratorika ili govornitvo.

-razluujui argumentaciju od oratorike Aristotel daje jasnu kritiku, i u antici, prevladavajueg zanemarivanja metoda argumentacije i precjenjivanja oratorskih metoda.

-isticao je da retoriari njegova doba ni u emu drugome ne raspravljaju do li o tome kako da suca dovedu u odreeno duevno stanje, dok o tehnikim metodama uvjeravanja ne govore nita, a upravo je to ono na temelju ega bi netko trebao postati vjet u baratanju argumentacijom.

MANIPULACIJA ILI UVJERAVANJE? -persuazivna funkcija temeljna je odlika javnoga ili retorskog govorenja

-retorika je suvina ako ne postoji ravnotea izmeu govornika i sluatelja radi postizanja ili konsenzusa ili jasno utvrenih razlika u miljenjima (J. Kopperschmidt)

DA BI SE MANIPULACIJA SPRIJEILA...

-->Govornik mora:

pristati na ravnopravan odnos sa sluateljem

govoriti iz svoga osobnog uvjerenja

jamiti da nee primjenjivati nikakve sankcije protiv sluatelja ako ga ne uspije uvjeriti

--> Sluatelj mora biti:

sposoban za ravnopravni razgovor

spreman promijeniti svoje miljenje ako ga govornik uvjeri drukije

spreman postupati po novom uvjerenju

KARI O RETORICI Retorika nije zloesta ali retori mogu biti

to je govornika manje to su oni slabiji i opasniji

Retorika je alat demokracije

Retorika je disciplina kojoj je predmet retoriko govorenje.

Retoriko je govorenje javno usmjereno prema drugima.

Retorikom govoru - mjerilo je publika -molitva nije retoriko govorenje (Bogu)

-recitacija nije retoriko govorenje, ostaje ista i kad se publika mijenja

-retoriki govor moe biti i slabiji nego privatni, ali je psiholoki tei jer nosi veu odgovornost (naprimjer ispit, sastanak...)

Retoriki govor ujedinjuje:volju razum osjeaje etiku poetiku

Retorika je zahvalna metoda

1. definiranja pojmova

2. interpretiranja injenica

3. utvrivanja najvjerojatnijih neponovljivih prolih dogaaja (sudski, etiki)

4. utvrivanja najvjerojatnijih uzroka i posljedica neega

5. donoenja najpouzdanijih vrijednosnih sudova

6. prihvaanja najboljih projekata

7. donoenja najkorisnijih odluka Uloge retorikog govora su:

informirati

pouavati

interpretirati

animirati

uvjeravati iznalaziti nova rjeenja

navoditi na najispravnije odluke

zabavljati

oblikovati svijest

Opi pojam retorike kao discipline pokriva tri razliita djelovanja:

retoriku teoriju

retorsku pedagogiju

retorsku praksu

POVIJEST SUKOBA -itava se povijest retorike moe odrediti kao povijest sukoba dvaju osnovnih ideja:

priznavanja logikog sadraja kao bitnoga u govornitvu priznavanja onoga to se

govori i

priznavanja estetske forme govora priznavanje onoga kako se govori.

-tako se povijest retorike pokazuje kao teorijsko uobliavanje dviju koncepcija u ijim su osnovama razliiti motivi: uvaavanje logike, odnosno umjetnike istine govornitva.

1. - oni teoretiari koji su insistirali na logikom, sadrajnom karakteru govornitva mahom su poricali retorici samostalnost kao znanosti, a govornitvu autonomnost umjetnike vrste

2. predstavnici one druge linije, idui u suprotnu krajnost, insistirajui samo na estetskom elementu u govornitvu, poricali njegovu sadrajnu i logiku osnovu, a time i pretvarali govornitvo u puki privid i igru rijei, a retoriku u znanost nad znanostima.

-od drutvenih i individualnih injenica koje su opi uvjeti uspjenosti (svake) argumentacije, kako demokratske tako i autoritarne, sljedei su uvjeti temeljni:

1. Drutvena mo govornika primaran je uvjet uspjeha, odnosno neuspjeha njihova argumentiranja prema sugovornicima i prema auditoriju;

2. Govornik mora poznavati predmet, sporno pitanje, o kojem argumentira;

3. Govornik mora poznavati tipove, sposobnosti razumijevanja, situaciju, nazore i interese sugovornika i auditorija te njima prilagoditi svoju retoriku i argumentaciju koja cilja uglavnom na razum i oratorski cilj koji je uglavnom usmjeren na osjeaje

4. Uspjeh govornika ovisi i o njegovu boljem ili slabijem vladanju vjetinama argumentacije i oratorike, nadasve o njegovim opim sposobnostima miljenja i o poznavanju jezika, a to su vjetine koje proizlaze i iz prirodne datrovitosti i iz retorike obrazovanosti i iskustva;

5. Ugled govornika u auditoriju, bilo u formalnom smislu da je poznat ili u sadrajnom smislu da je jo i cijenjen;

6. U raspravama o vanijim drutvenim pitanjima retorika zahtijeva hrabrost

7. Minimalna mjera jasnoe izraavanja, kao pravilo fair playa meu sugovornicima i spram auditorija

8. Princip slobode argumentacije suprotstavlja se povijesnoj praksi zabrane odreenih predmeta i naina argumentacije;

9. Vremenska neogranienost i ogranienja argumentacije. Svi filozofski, religijski, moralni, politiki, pravni, znanstveni i drugi stavovi o spornim pitanjima trajno su otvoreni svaijem opovrgavanju i obrani, tj. obrazlaganju protiv i za, pa i onda kada razni monici u drutvu to pokuavaju sprijeiti.

10. Princip javnosti govora pravilo da svi stavovi i izreeni razlozi govornika trebaju biti naelno i u najveoj moguoj mjeri dostupni svima koji su zainteresirani za njihov spor.

POVIJEST RETORIKESuvremeno doba: komunikacijsko drutvo

-pojedinci se izraavaju, raspravljaju te se nastoje publici:

svidjeti zavesti ju uvjeriti ju

-doba ideologija koje su propisivale jezinu djelatnost i miljenja nestaje s padom Berlinskog zida; nestaju glavni ideolozi

Suvremeno doba: retoriko drutvo?

-retorici ne umiu ni pravo, ni politika, filozofija i knjievna analiza

-reklame, filmovi, serije, blogovi, novinski lanci, voditelji Big Brothera... Nitko ne umie retorikom nainu govora i razmiljanja

5. STOLJEE PRIJE KRISTA Predstavnici: 467-380 Koraks

Tizija Protagora

Gorgija

-u antici su se jedino Grci kontinuirano bavili analizom ljudske komunikacije, njezinih glavnih obiljeja i najvanijih uinaka.

-tragovi retorike nalaze se jo u Ilijadi (u opisu rasprava, referiranju na Nestorove govornike sposobnosti, aludiranju na ideal retorikoga obrazovanja), a jaaju s vremenom kod Pindara, Eshila i Aristofana.

-retorika u antici nije bila samo stanje duha, ve i disciplina.

-utemeljitelj retorike: moda EMPEDOKLO tijekom 5. stoljea prije Krista

-razvila se kao izvrsno sredstvo za rjeavanje sukoba na Siciliji jer nakon pada tiranije 467. godine narod nastoji ponititi razvlatenja tiranije pred narodnim vijeima.

-u kulturnom ivotu Grke usmenost ima veliku ulogu te pokriva: propovijed, politiki pamflet, posmrtni govor, prijedloge vezane za obrazovanje, sudske i politike govore.

-KORAKS je autor prve definicije retorike kao umijea uvjeravanja, a TIZIJA prve razrade govornikog umijea.

-oni su najprije uoili predmet svojstven retorici uvjeravanje te iznijeli njezin nuni instrument vjerojatnost.

SOFISTI -izvorno je sofist znaio ovjeka uenog u nekoj struci, a kasnije uenoga ovjeka uope.

-sredinom 5. stoljea sofisti su poduavali pojedince retorici, politici i matematici.

-osnovni stav njihove filozofije bio je da je ovjek mjera svih stvari.

-no ne u kantovskom smislu opeljudskih kategorija, nego bi svaki ovjek za sebe bio mjera pojava s kojima se susree.

-time su promicali skepsu i relativizam.

-GORGIJA, rodom sa Sicilije, vie istie zavodljivost rijei, prilagodbu govora sluateljstvu, nego relevantnost dokaza.

-Protagorin boravak na Siciliji i kontakti s Koraksom i Tizijom utjecali su na promjenu u poduavanju retorike, s naginjanjem na dinamiku jezika i prilagodbu rijei eljenim ciljevima:->Slabiji dokaz uiniti jaim.

-prisutna je doktrina takozvanih dvojnih govora kod kojih je svaku temu mogue obraniti s dva oprena stajalita.

-za PROTAGORU govorniko umijee nije cilj po sebive sredstvo koje vodi do pobjede u sudskoj i politikoj raspravi.

-GEORGIJA, pak u snazi govora vidi neto poput droge koja moe opiti i pojedinca i mnotvo, oslanjajui se na govornu estetiku no ponajvie na uvjeravanje.

-Georgija u Ateni 431. otvara govorniku kolu.

-Retorika je izum sofista kojima duguje:

prve nacrte gramatike,

raspored govora,

ideal ukraene i uene proze, misao da je istina uvijek tek dogovor izmeu sugovornika,

ustrajanje na kairosu, povoljnom trenutku, prilici koju valja zgrabiti te

govorniki duh.

4. STOLJEE PRIJE KRISTA Predstavnici: 427-322 Platon: Protagora, Georgija i Fedar

Izokrat: Protiv sofista

Aristotel: Topika Poetika i Retorika (izmeu 360. i 325) PLATON je predvodnik takozvane DIJABOLIZACIJE RETORIKE. -Platon ju je esto omalovaavao smatrajui ju formalnim znanjem koje ne omoguuje spoznaju.

-bio je kritian prema sofistima jer je vjenim i neprolaznim idejama davao prednost nad pojavnim svijetom.

-tako je bio skeptian prema misliocima koji su ovjeka proglaavali mjerilom svih stvari.

-Platon smatra da je govor umijee laskanja, da u njemu ima isprazna oponaanja i izopaivanja stvarnosti te da retor mami ljudsku glupost hvatajui je u svoje zamke.

-tvrdi da retorika nije ni znanost ni umjetnost i usporeuje je s kulinarskim umijeem, primjerice kad Sokrat kae da je ona poput kuhara koji eli pripraviti to ukusniju hranu, bez obzira na to hoe li ona koristiti i koditi organizmu.

Platon razlikuje dvije vrste retorike:

1. onu koja se sastoji od ulagivanja pa predstavlja demagogiju i

2. onu koja eli graane uiniti boljima, to je hvalevrijedno. No glavna je Sokratova tema: poznavanje okvira, struke kojom se retor bavi.

-da Platon retoriku nije smatrao vanom djelatnou za oblikovanje javnoga mnijenja vjerojatno ne bi izricao tolika svoja upozorenja i viziju idealne retorike i govornika.

ARISTOTEL je retoriku poeo predavati kao reakciju na Izokrata, glasovitoga antikog pedagoga.

-njegova Retorika plod je viegodinjih sabranih predavanja uenicima.

-Aristotel smatra da retorika jest umijee, vjetina, ali vjetina koja poiva na argumentiranju, i to ne samo u smislu korisnoga i valjanoga nego i u smislu pravednoga.

-za njega retorika nije samo uvjeravanje ve iznalaenje uvjerljivoga.

-retorika prema Aristotelu najprije istrauje izvore iz kojih se izvode metode uvjeravanja a to je argumentacija, te da se tek zatim istrauju naini dranja govora i raspored dijelova govora to je oratorika ili govornitvo.

-razluujui argumentaciju od oratorike Aristotel daje jasnu kritiku, i u antici, prevladavajueg zanemarivanja metoda argumentacije i precjenjivanja oratorskih metoda.

-isticao je da retoriari njegova doba ni u emu drugome ne raspravljaju do li o tome kako da suca dovedu u odreeno duevno stanje, dok o tehnikim metodama uvjeravanja ne govore nita, a upravo je to ono na temelju ega bi netko trebao postati vjet u baratanju argumentacijom.

-osnovna razlika izmeu Aristotela i sofista: treba se baviti s biti same stvari, a ne s namjerom koju sofisti pretpostavljaju i zamiljaju.

-za Aristotela je Retorika bila jedinstvo etosa, logosa i patosa: Tko govori? Koji se argument iznosi? Kome se obraa?

-takva sustavnost dovodi do triju govornikih vrsta: Politike, Sudske I Epideiktike OD 3. ST. PR. KR. DO 1. ST. PO. KR. Predstavnici:

Ciceron: O pronalaenju teme, O govorniku, Brut, Govornik, Topika

Kvintilijan: Obrazovanje govornika

-antika retorika esto se dijeli na grko i rimsko razdoblje

-u razdoblju od 4. stoljea do 1. stoljea prije Krista nisu dogodili prijelomni dogaaji u povijesti retorike.

-u rimskom razdoblju CICERON vraa retorici polet, nadahnue, originalnost i preglednost.

-u tom razdoblju retorika je redovit predmet u kolovanju. - Ciceron je osobito ustrajavao na ciljevima govornikoga umijea: delectare (zabaviti), movere (ganuti) i docere (pouiti).

-Ciceron u svojim djelima dovodi u snanu spregu retoriku i filozofiju te tako nastoji prevladati antagonizam izmeu njih

smatra da su te dvije discipline komplementarne u postupcima, a konvergentne u ciljevima: bez filozofije nema elokventna ovjeka jer nitko o velikim i vanim stvarima ne moe govoriti bez utemeljenja u filozofiji.

-za Cicerona retorika nije samo umijee govorenja nego i sposobnost argumentiranja i uvjeravanja.

-Ciceronova novost: stavljanje retorike u sredite svijeta i kulture, uklanja hijararhizaciju izmeu teorije i prakse, uspostavljenu od Platona

KVINTILIJAN je pak najvie uinio na sistematizaciji dotadanje retorike tradicije.

-on retoriku definira kao bene dicendi scientia (znanost, umijee dobra govorenja), govori o odnosu izmeu teze i hipoteze, o razlikama izmeu tzv. tehnikih i netehnikih dokaza, o kominom, o stilu te o povezanosti retorike s filozofijom i kulturom.

-Kvintilijan posebno naglaava etiki aspekt retorike smatrajui da ne moe dobro govoriti ovjek koji sam nije dobar.

-izrazito detaljno razrauje i retoriko uenje o tropima i figurama.

OD 2. DO 5. STOLJEA Predstavnici: Hermogen

Elije Astrid

Filostrat Sveti Augustin

Boecije

-u ranom kranstvu, posebice u djelima Sv. AUGUSTINA, nastoje se pomiriti platonovska i ciceronovska retorika.

- Sv. Augustin, iako kritizira retoriku, sam se kao uitelj govornitva (ime se bavio prije obraenja) njome obilno slui u obrazovanju i obraanju ljudi.

-u kranstvu se govornik preputa sjedinjenju logosa i patosa, jer upravo to sjedinjenje, po miljenju kranskih retoriara, filozofa i teologa, osigurava pristup Istini.

-retorika, koja se u prvom redu poima kao ars praedicandi (umijee propovijedanja), smatra se legitimnom kad joj je cilj kranska istina, a nelegitimnom kad se zbog pogreaka ili ljudske gluposti taj uzvieni cilj ignorira.

RETORIKA OD SREDNJEGA VIJEKA DO RENESANSE (OD 5. DO 14. STOLJEA) -lijepu Filologiju MERKUR uzima u nebo zato to je zapazio njezinu sklonost uenju.

-na nebu se FILOLOGIJA udaje za Merkura (boga komunikacije i jezika), a za svadbeni dar dobiva sedam slobodnih umijea, a to su gramatika, logika i dijalektika koje tvore trivium, te geometrija, aritmetika, astronomija i glazba koje tvore quadrivium.

-brak Merkura i Filologije esto se tumaio kao sjedinjenje elokvencije, govornitva sa znanou, odnosno trivija s kvadrivijem.

-novi status retorike zorno je prikazan u prii MARCIJANA KAPELE iz 5. st. o vjenanju Merkura i Filologije.

-prvi put susree se popis sedam slobodnih umijea (septem artes liberales) oko kojih se strukturira cijelo srednjovjekovno kransko obrazovanje.

RENESANSA -razvija se uvjerenje da Boja rije nije jedino mjesto stvaralake moi, nego da takvu mo posjeduje i ljudski jezik.

-ovjek nije samo itatelj, promatra ili sluatelj Boje rijei i boanskih znakova nego i sam putem sposobnosti sluenja jezikom postaje stvarateljem znakova i gospodarom njihove forme i sadraja.

15. STOLJEE -ponovno otkrivanje velikih retorskih rasprava.

-otkrie Kvintilijanovih i Ciceronovih djela

-izdanje djela Seneke Retora i Seneke Filozofa

16. STOLJEE -prouavanje tropa i figura, rasprave o Ciceronu.

-reformacijska i protureformacijska retorika

-RAMUS, za razliku od Kvintilijana koji nabraja 12 vrsta tropa, u 16. stoljeu tvrdi da ima samo etiri osnovna naina promjene doslovnoga znaenja rijei, i to:

1. metonimija kao premjetanje uzroka na posljedicu, prelazak s glavnoga na sporedno,

2. ironija kao prelazak neke stvari u svoju suprotnost,

3. metafora kao usporedba i

4. sinegdoha kao prelazak s cjeline na dio ili s dijela na cjelinu.

-protestantska se retorika svodi na svojevrsnu hermeneutiku (tumaenje; odbacuje artificijelnost, a poziva na jednostavnost i prirodnost.

-manje naglaava akciju (izvedbu), a vie tumaenje (interpretatio).

-nastoji (sluateljstvu) pribliiti izvornu i temeljnu namjeru svete rijei.

-u katolika je suprotno: tei se ivu i uvjerljivu govoru, ali ne primarno zato da se protumai ili priblii neka istina, nego ponajprije zato da se zajami integritet i legitimitet tumaa (tj. sveenika), a on e se zbog toga u govoru uvati pretjerane uznositosti.

17. STOLJEE -knjievno-retorika struja, takozvani konceptizam u kojemu kranska svijest pokazuje umijee sugeriranja dvorskih skandala, isticanja moralne dekadencije i insinuiranja nemoralnih obiaja.

--->takva retorika pokazuje izrazito politiko usmjerenje.

-klasicistika retorika ustrajava na istoi, jasnoi i saetosti, zagovara potovanje normi i presti jezika.

-u politiki orijentiranoj retorici nije vie na djelu uvjeravanje i/ili nagovaranje ni djelovanje na umove i srca, nego se u prvi plan istie uljudnost, dolinost, a time vrlo esto i odravanje dravnoga poretka.

-jedno od vanih retorikih pravila postaje konformizam.

-u to se doba uoava i nevjerojatna mo jezika, koji je kadar povezivati suprotnosti, prevladavati i duboke razlike te reorganizirati ukupnost ljudske spoznaje.

-neki, poput Thomasa HOBBESA, skeptini su u odnosu na mogunost integriranja retorikoga patosa u racionalnost openito.

- Hobbes smatra da je ba u retorici jedan od razloga to se ljudi meusobno sueljavaju nasiljem. Obmana koju je u stanju proizvesti jezik zastrauje ga, ali ga istodobno i zadivljuje.

18. STOLJEE -jezik kao susretite srca i uma u sreditu je pozornosti.

-interes s retorike premjeta se vie na knjievnost.

-istie se kako je jezik srca znatno raznovrsniji od jezika uma, pa da je zato vrlo teko iznai jasna pravila njegove dijalektike.

-oivljuje prouavanje tropa.

19. STOLJEE -dvalviracije retorike u korist povijesti i pjesnitva (osobito u romantizmu).

-u politikom smislu retorika se katkada vee za ideologije starih reima, a neki romantiari istiu da je retorika umijee dvoranina, vezano dakle za rojaliste.

20. STOLJEE -obnova retorike, koja se iri i na podruja knjievne analize i psihoanalize

-primarna intelektualna znaajka 20. stoljea izrazita prevlast jezika i interesa za njega

-razvoj suvremenih govornih medija

-digitalizacija

SMICALICE U GOVORU I PISMU

ERISTIKA DIJALEKTIKA

Etimologija:

eristika gr. ris - svaa, prepirka) izvorno oznaava vjetinu prepiranja

eristika dijalektika (gr. dialgo razgovaram, raspravljam)

------>definicija (poetska):

Intelektualna vjetina maevanja kako bi se tijekom prepirke uvijek ostalo u pravu."Eristike smicalice su nedoputeni potezi maem koji osiguravaju pobjedu.

ERISTIKE SMICALICE: ARTHUR SCHOPENHAUERPRVI TRIKProirenje protivnikove tvrdnje ili suavanje svoje. Cilj je ove smicalice tumaiti protivnikovu tvrdnju to uopenije, shvatiti je u to irem smislu, a vlastitu svoditi na to ui smisao i to ue okvire. Ili obratno.NOVINAR:

Hoete li estitati Janici Kosteli na drugom mjestu na ukupnoj pobjedi to se tie slaloma?

MESI:

Ja uvijek estitam pobjednicima, onima koji postiu vee rezultate u bilo kojoj grani sporta i najvjerojatnije da e i u budue biti tako.

DRUGI TRIKUpotrebljavanje homonima kako bi se protivnikova tvrdnja proirila ili oznaila neto posve drugo, a onda pobila.

NOVINAR: Da li bi se moglo dogoditi da general Gotovina trai isti postupak kao u sluaju generala Bobetka?

TOMI: Ovo to je uinio Raan nije postupak i njega se ne moe svrstavati u nekakav redoslijed sudskog postupanja. [Novinar je mislio na postupak kao in, a Tomi je to zamijenio pojmom iz prava.]

TREI TRIKDio protivnikove tvrdnje svjesno se shvaa kao opa tvrdnja, a onda se pobija.

NOVINAR:Vi moete ekati s visokom plaom. A to je s ekstremnim radnikom koji ima 1500 kuna...400.000 graana koji nemaju nikakve plae?

RAAN: Upravo ova vlada ima najnie plae u Europi, upravo ova Vlada...

ESTI TRIKPrikriveno se izvodi petitio principii (argument koji se temelji na izvodu koji treba jo dokazati) pri emu se ono to bi se tvrdilo pretpostavlja bilo pod drugaijim nazivom, bilo tako da se u opem smislu prihvati ono to pojedinano sporno.

NOVINAR: Mislite li vi kao i predsjednica vae stranke da je Hrvatska izvrila agresiju na BiH?

MESI: Pa to su vaa stalna pitanja, ja samo mogu rei da Hrvatska politika prema BiH nije bila dobra. Zbog te politike ja sam se rastao od predsjednika Tumana, a to to se dogaalo u BiH vi svi dobro znate.

JEDANAESTI TRIKIzvoenje indukcije s prihvaanjem pojedinanih premisa. Ne izvodimo zakljuak, ve ga pretpostavimo kao neto to je dogovoreno.

NOVINAR: A Sunani Hvar?

MESI: Ako jedan Hrvat kupi 176 poduzea i sva ta poduzea uniti, optereti kreditima, radnike potjera na ulicu, i onda trai dravljanstvo druge zemlje u koju je ulagao sredstva...Hrvat je kupio, Hrvat unitio! Jesu li hrvatski graani zato sretni? Nisu! Ako u Hrvatsku doe Ericson, doe Siemens i ako revitaliziraju Teslu, zadre sve trite koje Tesla ima, proire trite, proire proizvodnju. Da li je to dobar posao? Je!

ESNAESTI TRIKU protivnikovoj se tvrdnji trai proturjenost s neim to je prije rekao. Zove se jo Argumentum ad hominem ili Ex concesis.SEDAMNAESTI TRIK.Fino razlikovanje - kad govornik gubi u raspravi skree svoju tezu u neto slino, a branjivo finim razlikovanjem.

Primjer za 16. i 17. trik

NOVINAR: Biste li danas dali takvu izjavu? [Gospodo, na svojim opancima niste donijeli srpsku zemlju na hrvatsku zemlju!]

MESI: Svakako.

NOVINAR: Nije li to omalovaavanje Srba, smjetajui ih u neki seljaki kontekst opanaka?

MESI: Pa ekajte malo...vi isto ne razumijete. Ja govorim o tome kada su Srbi prije 300-350 godina doli ovamo, pa nisu doli u lakiranim cipelama!

OSAMNAESTI TRIKKada govornik hoe izbjei temu rasprave koja ne ide njemu u prilog, skree tijek rasprave na drugu stranu ili namee novi problem, o kojem e lake moi raspravljati

NOVINAR: Da li vas je Mirko Gali kao ravnatelj razoarao?

RAAN: Neu govoriti o tome da li me razoarao. On je radio posao kako je mislio da je dobro. Mi nismo bili zadovoljni procesima u televiziji i pripremom ove kue za transformaciju u javni medij...

DEVETNAESTI TRIK. Ako protivnik u raspravi trai da kaemo neto protiv odreene toke njegove tvrdnje, smicalica je to vie pomaknuti stvar ka opem, a onda govoriti protiv.

NOVINAR: Znai, ne moete vi tako olako prebacivati lopticu i rei neka pravnici utvrde je li Raan odgovoran...

TOMI: Mogu i hou iz vrlo jednostavnog razloga: jer je to pravno pitanje. I ako bude ozbiljnih pravnih analiza da je predsjednik Raan prekrio zakonitost onda emo ga dakako pozvati pred Sabor da to obrazloi.

DVADESET DRUGI TRIKZahtijeva li protivnik da priznamo neto u njegovu korist, odbijamo to, a u prvi plan stavljamo neku tvrdnju koja ima veze s problemom. Na taj nain protivniku oduzimamo njegov najbolji argument.

NOVINAR: Vi kao vlasnik 22% odreenog poduzea koje pak debelu veinu svojih poslova obavlja s dravom. Mislite li vi da e u sluaju donoenja tog novog zakona i vaa pozicija kao vlasnika tog poduzea biti dovedena u pitanje? Zalaete li se za takva naelna rjeenja neovisno o tome je li Zlatko Tomi ili je netko drugi?TOMI: Moja je pozicija prije svega u tom poduzeu vlasnika pozicija. Dajte mi recite, molim vas, tko e u jednom demokratskom drutvu bilo kome osporiti pravo vlasnitva?DVADESET TREI TRIKZa vrijeme prepirke da bi se neutralizirala protivnikova tvrdnja pretjerujemo do te mjere da budemo duhoviti.

NOVINAR: Nedavno ste svoje politike protivnike nazvali imiima. Racite zato oni koji imaju drugaiji pogled na politiku su naopako okrenuti. Recite zato?

MESI: Jasno, sigurni da nitko od njih ne slii na imia, to je sasvim logino, nego stvari gledaju obratno. Jer imi je okrenut obratno, i ono to se dogaa u realnom svijetu oni ne gledaju realno. Ja sam to htio rei.

NOVINAR: ini se da ste vi otvorili jedan zooloki pristup hrvatskoj politici u simbolikom smislu. im dijelite takve etikete i usporedbe pa vam se tako dogodilo da vas netko usporedi s dikobrazom.

DVADESET ETVRTI TRIKIz protivnikova miljenja izvlae se posljedice i zakljuci koji nemaju veze s onim to protivnik misli.

NOVINAR: Kako ete individualizirati krivnju ako na istu optueniku klupu stavite pored Miloevia kao agresora, generala Bobetka i generala Gotovinu kao hrvatski vojni vrh u vrijeme obrambenog rata. Kako se tu moe individualizirati krivnja?

MESI: Tko izjednaava krivnju? Nitko ne izjednaava krivnju. Hrvatska je traila da se osnuje sud u Haagu. Hrvatska je meu inicijatorima da se osnuje sud koji e utvrditi krivnju.

DVADESET ESTI TRIK: Iskoritavanje tueg argumenta za izvoenje vlastitog zakljuka ili Retorsio argumenti

NOVINAR: Ako vi elite pozitivno djelovati onda konano imenujte veleposlanika, a koliko ujem, odabrali ste jednog profesora ekonomije iz Osijeka koji u politikom ivotu ne znai nita.

RAAN: U odnosu na perspektivu posla naega veleposlanika u Sarajevu moda bi bilo bolje, na liniji vaega pitanja, da se veleposlanik manje bavi politikim pitanjima, a da bude malo kompetentniji za ekonomska pitanja...

DVADESET DEVETI TRIKKada protivnik pobija nau tvrdnju odjedanput ponemo govoriti o neem drugom, hinei da je to dio predmeta i argument protiv protivnika.

NOVINAR: Ante Kosteli otprilike je rekao da su trafikantice glasale za dikobraza. Je li to primjeren diskurs?

MESI: Za mene su glasale i one s plavim oima i one s crnim oima...nije o tome rije. Za vrijeme pripreme prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj, mislim da je dolo do pogrene orijentacije...

TRIDESETI TRIK argument strahopotovanja ili argument autoriteta. Umjesto valjanim dokazom, sugovornika se u raspravi pobija pozivajui se na izjave ili na odgovornost poznatih, ali esto jai uinak imaju izjave nepoznatih.

NOVINAR: Nepopravljiva krivnja HDZ-a bila je privatizacija, a nepopravljiva ove vlasti, ini mi se, kanjenje u tim strukturalnim, dubinskim promjenama. Mislim da taj kljuni zaokret ova vlast nije uinila.

TOMI: Ja osobno i moja stranka imamo ograniene domete u tim svim reformama...mi moemo utjecati onoliko koliko moemo utjecati... Dakako da je matica negdje drugdje i ta matica mora biti glavni kreator svega ovoga.

TRIDESET PRVI TRIK: Ako govornik ne zna kako odgovoriti na protivnikovu tvrdnju, treba izjaviti da je za to pitanje nekompetentan, a zapravo je o temi itekako pozvan raspravljati.

NOVINAR: Je li ovo to je premijer Raan napravio nezakonito?

TOMI: To neka pravnici govore. Ja uistinu kao nepravnik ne mogu o tome suditi!

TRIDESET DRUGI TRIK Dovoenje protivnikove tvrdnje pod neku omraenu kategoriju stavlja govornika u prednost u oima publike.

NOVINAR: Kako e se ostvariti va gospodarski program, ono to vi zovete reformama?... Toliko i toliko e se tisua zaposliti u toj i toj grani...?

RAAN: Prvo, nema vie socijalistikog planiranja u kojem bi bilo mogue rei: drava e zaposliti toliko i toliko ove godine...

TRIDESET TREI TRIKArgument praktinosti koji se oslanja na stereotip: u teoriji je dobro, ali u praksi ne. To je est trik onih koji neku dobru zamisao ele odbiti pa se izgovaraju da je praksa neto posve drugo.

NOVINAR: Zato ne smijenite ministre koji su iz SDP-a, a ja u si dopustiti luksuz da kaem: ministar Pani ne snalazi se najbolje na toj svojoj funkciji. On nema gotovo nikakvu komunikaciju s braniteljskim udrugama i ne savjetuje se s njima prilikom donoenja odluka.

RAAN: Pogledajte samo koliko je udruga stradalnika i branitelja iz Domovinskog rata, onda ete razumjeti koliko je nemogue s tolikom brojem...Mi smo dali sugestiju ujedinjavanja...ali dobro, to nije posao Vlade...

TRIDESET ETVRTI TRIK Odgovaranje protupitanjem.

NOVINAR: Moete li priznati greku svojih ministara? ...ljudi su pa grijee, na prvu sjednicu Vlade dovezli su se u starim golfovima i u Berlingu, a na drugu sjednicu su se dovezli...

RAAN: Ako je to ekstra-vano moglo bi se govoriti o odreenoj greci, ali zato vi ne kaete da ima nas u Vladi koji nismo pogrijeili, koji se isto ponaamo od prvoga dana?

TRIDESET PETI TRIKSastoji u iznalaenju tetnosti za protivnika od njegova stava, a koristi od prihvaanja naega.

NOVINAR: Raan je podmetnuo osobno svoja lea... on to moe raditi u privatnim postupcima no ne i u dravnim. [Misli se na Raanovo obeanje Bobetku da nee biti izruen Haagu.]

TOMI: Ponavljam, dozvoljavam da tu stvar treba preispitati i neka o tome daju pravorijek vrhunski strunjaci. Ali ponavljam, da se nije dogodio taj in, vjerojatno bi general Bobetko i dan-danas bio doma i njegovo bi zdravstveno stanje bilo sve ugroenije. Na ovaj nain smo postigli jednu dobru stvar.

TRIDESET ESTI TRIK.Bujica rijei kojom se zbunjuje protivnika.

NOVINAR: Ja vas pitam koja su to mala vrata? Vi govorite o nainima, ja ih ne vidim!... Govorili ste: mi moramo, mi trebamo, mi elimo...

RAAN: Molim vas, ono to mi tvrdimo: moraju se rijeiti problemi, ne samo politikom osudom politikog ekstremizma u BiH, nego se moraju rijeiti problemi... Budiino pravo je da kae to misli javno, a konano morate shvatiti da ja nastupam u ime Hrvatske vlade koja eli da surauje s meunarodnom zajednicom u traenju zajednike inicijative, a ne da radi protiv meunarodne zajednice. I razgovori nisu laki. Mi smo pokrenuli inicijativu da uoe probleme jer nisu uoavali probleme. A problemi su dramatini. Postoje razlike u ovom trenutku u politikom ustroju BiH. I ovakova BiH ako se balzamira nije stabilna drava, a mi elimo da ona bude. Treba uiniti korak dalje na liniji one odluke Ustavnog suda BiH koji je rekao da narodi moraju biti ravnopravni na svakom dijelu BiH to sada nije sluaj... To se sada mora rijeiti. Da, jedan od prihvatljivih naina je kantonalizacija BiH. Rije je o multinacionalnim kantonima koji ne mogu uspostavljati samostalne odnose s drugim dravama, to sada nije sluaj...

TRIDESET OSMI TRIKAko govornik u raspravi uoi da je netko krivim primjerom potkrijepio neku tezu, izvede se trik u kojem se samo jednim protuprimjerom opovrgava dokaz pa se ini da je pobijena cijela teza.

NOVINAR: Dakle, Vi kao ef Sabora moete poslovati s dravom ili bilo tko drugi tko doe na vlast?

TOMI: Krivo je optuivati da je Tomi vlasnik, da vodi poslove. To je kao kad bih ja imao 10 hektara zemlje i kad bi se na njoj odvijala neka dravna aktivnost. to, ja bih se toga trebao odrei?

TRIDESET DEVETI TRIKKad se primijeti da je protivnik apsolutno nadmoan vie ne napadamo njegovu tvrdnju nego njegovu osobnost. To je tzv. Ad personam.

NOVINAR: Zar nije normalno da admiral Domazet bude, isto kao vrhunski strunjak, na vrhu mornarice? Rijeili ste se kadrova koji su vrhunski i koji mogu voditi Hrvatsku vojsku!

MESI: Zato mislite da je general Domazet vie kompetentan za voenje ratne mornarice nego Kardum? Samo zbog toga to je za vrijeme Jugoslavije bio glavni obavjetajac!

SMICALICE PREMA ANTHONYU WESTONUGENERALIZACIJA IZ NEPOTPUNE INFORMACIJE.MESI: Znai, ja sam dobio zadatak da odem u BiH, na iroki Brijeg, da se smjeni predsjednik HDZ-a BiH. To je samo dokaz da se hrvatska politika mijeala u pitanja BiH!

ZANEMARIVANJE ALTERNATIVASuavanje broja mogunosti izbora pa ispada da je samo jedno rjeenje ispravno.

TOMI: Postoji samo jedna alternativa, a to je, gospodine urednie, ili da seljaci nestanu s lica ove zemlje, ili ulagati u agrar!

AD POPULUMPodilaenje puku ime se tvrdnja ini uvjerljivom, no niim nije zapravo dokazana. Tim se trikom poziva na emocije puka.

NOVINAR: Vi kao ovjek kojeg javnost percepira kao antifaista, a i sami o sebi volite tako misliti, niste reagirali na izjavu Ivice Kostelia o nacizmu kao zdravom sistemu?

MESI: A ja sam mislio da je dovoljno da reagiraju oni kojih se to tie, a to je hrvatska javnost. I javnost je sasvim normalno reagirala. Tko moe vie pomisliti da je faizam bio zdrav sistem i kome to vie moe pasti napamet?!

PREUIVANJE DOKAZAIznoenje samo onog dijela dokaza koji potkrepljuje neku tvrdnju. Pri tom se svjesno izostavlja dio dokaza koji je mogu opovri.

NOVINAR: Recite, Vi ste javna osoba, kolika je vaa dobit u tom poduzeu u zadnje 3 godine, kao ovjeka koji ima 22%?

TOMI: Ne samo u zadnje 3 godine, nego u zadnjih 10 godina. Ukupan prihod te firme kretao se oko 3 milijuna kuna dobiti.

SMICALICE PREMA IVI KARIUARGUMENTUM AD BACULUM - dokaz zastraivanja

MESI: Meutim, vi morate znati da ako vojnik prijee dozvoljenu crtu onda vie nije vojnik. to se dogodilo s onima koji su se htjeli baviti politikom? Ja nemam nita protiv toga: samo ne mogu biti u vojsci! Oni jednostavno ne mogu ostati u vojsci ako e se baviti politikom. I to je sve!

KOLEBANJE - pretvaranje govornika da ne zna za koju stranu bi se odluio (ili pitanjem oznaava da nije siguran u neku tvrdnju) ime svome miljenju pridaje tobonju objektivnost i razboritost.

NOVINAR: Zato bi nam odgovarala izolacija? Znai moramo prihvatiti sve iz Haaga da bi suraivali sa svijetom! To je meni nekakva udna logika.

MESI: Treba pobiti optunicu pred sudom. Da li pravni lijek uputiti, ili nai neko drugo rjeenje?...

KONCESIJAprivremeno se prihvati protivnika tvrdnja, a onda se pobija, to zvui vrlo efektno.

NOVINAR: Pitanje izbora moe se uputiti vrlo brzo... za tjedan-dva, moda za dvije godine...

RAAN: Moe i ja se ne plaim upuivanja toga pitanja. Ja u respektirati volju naroda...ali...pa gledajte... Ova Vlada dolazi ili pada sa reformama. Dramatini su otpori koje mi imamao i ja ne osporavam mogunost da ova Vlada i padne - jer nee odustati od svojih reformi. Bitka za reformske zahvate je dnevna. Ja elim jo jedanput rei: mi u svom programu reformi koje trebamo zavriti u mandatu od 4 godine neemo odustati, ma koliko to kotalo, jer to je pretpostavka da RH osigura bolju budunost, da definitivno izae iz krize, da postane definitivno jedna normalna europska drava u sastavu EU. To je pretpostavka i mi od toga odustati neemo!

ARGUMENTUM AD MISERICORDIAM

- argument saaljenja. Trai se samilost ili emotivni pristup onome to tvrdimo.

NOVINAR: Kao predsjednik HSS-a odlazite li na teren, susreete li se sa seljacima?

TOMI: Naalost, ovaj posao koji sada obavljam ne daje mi dovoljno vremenskog prostora da budem onoliko meu mojim seljacima koliko bih ja htio biti.

RETORIKA NESKROMNOST

- suprotna smicalica retorikoj skromnosti. Isticanje svojih kvaliteta kako bi se osoba nametnula kao autoritet u dobru.

NOVINAR: Biste li tada uli?(misli se na HDZ 1990.)

MESI: Svakako da bih, ali pokuao bih isto to sam prije pokuao kad je dolo do zastranjivanja prema BIH. Opet bih pokuao uspjeti da se trae nama saveznici u borbi protiv agresora.

ODBIJANJE - ILI APODIOKSA-smicalica kojom se neki tui argument odbija kao apsurdan.

Primjer:

NOVINAR: Ravnatelj Televizije Mirko Gali i njegova kadrovska politika do sad su se pokazale loima. Hoe li sada novoga ravnatelja birati HSLS, hoe li to biti ovjek po ukusu HSLS-a budui da ste vi potroili svoju ansu? to e se dogoditi s medijima...Hoete li suraivati ili ete stavljati nogu na put kao to ste uinili kod Zakona o HRT-u?... Jedva jedvice smo se izborili za izbore glavnih urednika putem vijea i putem politike!

RAAN: Ne, neu to komentirati. Mislim da je bilo neprihvatljivih stavova o javnoj televiziji...ostavljamo to za neku drugu emisiju, sreom, to vie nije tema...Kao to vidite splasnulo je...ma ajte molim vas!...+ivciranje protivnika

Zahtjev da se definira pojam...

ARGUMENTACIJA Argumentativni in ine:

1. tvrdnja (teza)

2. odreeno sluateljstvo 3. okolnosti (vremena, mjesta, prigode)

4. dokazi (potpore)

SREDINJA MISAO - Sadrajno: To je glavna misao govora, ono zbog ega se odluuje govoriti.

- Smjetaj sredinje misli: Sredinja se misao smjeta u tematsko podruje, npr. o maslinarstvu, o vrsnosti pisca, o monetarnoj politici.

- Slikovito: To je zrno, jajace ili genetski kod iz kojega izrasta cijeli govor; dapae, negativno odreenje je: sve u govoru to ne proizlazi iz sredinje misli, digresija je.

- Formalno: sredinja misao je jedna izrina nefigurativna reenica (dakle, ne pola reenice, ne dvije-tri reenice, ne upitna, ili usklina, ili zapovjedna ili eljna, ne slikovita).

----->Primjeri Marinkovi je bolji pisac nego egedin.

Hrvatska kuna nije precijenjena.

------>Antiprimjeri:

O maslinarstvu. To nije cijela reenica. To je tema, a ne sredinja misao.

Kako poveati proizvodnju maslinova ulja? To je upitna reenica i ne izrie kako, nego pita kako.

Maslinarstvo je budunost za nae otoke. To je slikovito odreenje i zato je vieznano.

PROVJERE VALJANOSTI SREDINJE MISLI ORIGINALNOST/TRIVIJALNOST - Misli li tko od nazonih suprotno? to ih je manje, sredinja je misao trivijalnija, pa ako je takvih zanemariv broj, odustaje se od govora te sredinje misli toj publici.

-unutar iste teme sredinja se misao moe pomicati dok ne postane netrivijalna

Svi misle da treba poticati maslinarstvo, ali ne ove, niti jo idue godine jer, naalost, nema za to sredstava. Tada se sredinja misao moe promijeniti u: Maslinarstvo treba poticati odmah od ove godine s 30 mil. kuna godinje. Takva sredinja misao toj publici nije trivijalna.

DOKAZIVOST -treba za sredinju misao pronai vrste argumente ili barem jedan vrlo jak

Maslinovo ulje je jako zdravo i zato je siguran izvozni proizvod; Sve se druge mediteranske zemlje ve uvelike bave maslinarstvom.

POBIJANJE PRIGOVORA -treba predvidjeti jake prigovore

Druge zemlje proizvode toliko da su zasitile svjetsko trite; pravila EU-a ograniavaju poveanje proizvodnje; U proraunu nema novaca za poticanje maslinarstva.

--> Neutralizacija prigovora

Svjetsko trite pokazuje trend porasta potronje maslinovog ulja koji uskoro nee biti usporen; Nae je ulje kvalitetnije; Treba pouriti sa sadnjom maslina ba sada dok jo nismo pod strogim ogranienjem EU-a. Novca koji proizvodi jo vie novaca uvijek ima u izobilju, a maslinarstvo je takva profitabilna investicija. OITOSTI

-oitost je lanak u argumentaciji koji je publici sam po sebi prihvatljiv.

on ne bi trebao biti sporan, ali moe biti upitna njegova tonost.

Definicije

Toposi

Stereotipi

Citati

Zakoni

SluajeviPrimjeri

Podatci

injenice

Svjedoenja

Autoriteti

TVRDNJE U ARGUMENTACIJI -tvrdnja se najee izrie u obliku jednostavne reenice koja se sastoji od subjekta i predikata.

Ivo Josipovi je pomiritelj.

TVRDNJE ODGOVARAJU NA ETIRI KATEGORIJE PITANJA: 1. to je neto?

2. Zato je neto?3. Kakvo je neto?

4. to uiniti?

I.TO JE NETO? tvrdnje o naravi stvari

Hrvatska je liberalna drava.

Komentari su retorike vrste.

Besplatno kolstvo je utopija.

Tijelo je roba.

-->Taktike dokazivanja:

primjeri, podaci, induktivni dokazi, autoriteti, analogije, kontrasti, silogizmi-->Slaba mjesta:

neuvjerljiv primjer, neprovjeren podatak iz rukava, pristran, nekompetentan ili sporan autoritet, nereprezentativna indukcija, netona definicija, pogrean silogizam.

II. ZATO JE NETO? tvrdnje o vezi uzroka i posljedice

Program Vlade za gospodarski oporavak ugrozit e mlade obitelji sa stambenim kreditom.

Zabrana puenja u kafiima ugrozit e turistiku sezonu.

Niske mirovine uzrokovane su preskupim dravnim aparatom.

-->Uzrok se argumentira:1. Istraivanjem zajednikog prethodnog dogaaja mnogim istim posljedicama,

2. Metodom razlike barem dva sluaja u svemu jednaka osim u neemu imaju i u prethodnom stanju neku razliku (koja je uzrok),

3. Korelacija dviju dimenzija,

4. Metodom eliminacije. Odstranjuje se jedan po jedan kao to se ini u znanstvenom pokusu ili kako ini Sherlock Holmes),

6 Analogijom (istraivanje lijekova pokusima na ivotinjama),

7. Utvrivanjem prethoenja,

8. Uoavanjem kauzalnog lanca.

-->Slaba mjesta:

-prethoenje ne mora biti uzrokovanje,

-Lanac puca na najslabijoj karici,

-u metodi eliminacije ne uzimaju se poetno svi mogui uzroci,

-korelacija moe biti samo koincidencija (zbog zajednikog treeg uzroka)

III. KAKVO JE NETO? vrednovanje, evaluacija

-vrednovanje se ini na skali kategorija:

dobar zao, koristan tetan, ispravan pogrean, lijep ruan i slino

Prirodne stvari

Hrvatice su najljepe ene, Vulkanska praina je romantina.

Tvorevine

Brza hrana je uzbudljiva, Autobus koji vozi kampusom je udoban.

Ljudi

Stjepan je darovit pijanist.On je izrazito osjeajan Postupci

Predsjednikovo izraavanje aljenja u Sarajevu bio je izrazito hrabar in.

Dogaaji

Oluja je bila velianstvena pobjeda.

Pojmovi

drava, sloboda, terorizam, informatika, kvaliteta ivota.

-->Argumentiranje se slui:

1. definicijama

2. iznalaenjem posljedica

-pri definiranju treba odrediti predikatni dodatak. Ono ime se odreuje zove se kriterij ili standard:

Hrvatski studiji dobar su fakultet. Pod dobrim fakultetom podrazumijeva se onaj koji... (nabrajaju se kriteriji)

-uzrono-posljedino podupiranje ide preko dobrih/loih posljedica:On je dobar profesor jer prolaznost je kod njega 23%.

- Postupke najee vrednujemo kriterijem korisnosti i etinosti.

- Tvorevine najee vrednujemo prema praktinim vrijednostima i estetskim kriterijima.

Estetski kriteriji: proporcija, mala distorzija proporcije, kontrast, harmonija, umjenost, asocijacije, moralne posljedice -->Slaba mjesta:

-prigovor na izbor kriterija (zato ovi, a ne drugi; tzv. dvostruki kriteriji),

-neslaganje oko ljestvice utega,

-sumnja: ispunjava li subjekt kriterije.

IV. TO UINITI? prijedlozi za nove postupke -tvrdnje o postupcima mogu biti:

1. ope:

Prijeimo s djela na rijei!

Treba izabrati povjerenstvo koje e ispitati problem i predloiti mjere.

2. posebne:

Predlaem smanjenje radnika za 10%.

Treba nabaviti jo tri kombija.

-prijedlog se izrie u tri koraka: 1. treba dati prethodne dokaze kojima se publika uvjerava da problem postoji,

Ispucaloj koi ba je potrebna mast u kojoj se nalaze estice rijetke orhideje iz amazonske praume

2. izrie se prijedlog koji je odgovor na problem

(a) definiranjem loeg postojeeg stanja i

(b) ukazivanjem na loe posljedice ako se stanje ne prekine

-istraivanje uzroka-posljedice ukazuje na mogue razumno rjeenje.

3. daju se dokazi koji uvjeravaju sluateljstvo da je potrebno i da je mogue postupiti prema naem prijedlogu.

A). prijedlog treba podupirati uzrono posljedinim taktikama tako da se:

a) istiu dobri uinci

b) izbjegavaju, prekidaju nepovoljni.

-dobre i loe je mogue argumentirati kao kod tvrdnja u kojima se pitamo kakvo je neto.

-pri tome treba visoko postaviti etike kriterije (zagaenje, socijalni problemi, domoljubni, humanitarni, kulturni, prosvjetni).

B). Vano je obrazloiti da se neto moe uiniti i pri tome:

a) rei cijenu, koliki su dobici; koliki su gubitci ako se ne uini,

b) koliko traje izvedba,

c) tko su izvritelji,

d) kako izvesti, e) koji je prvi korak,

f) je li bilo prije pokuaja da se isto napravi; analogije, povijest ovog prijedloga,

g) ustupak,

h) pobijanje (refutacija)

-->Slaba mjesta:

publika se osjea da u postojeem ima praktikih, etikih, estetskih nepodnoljivosti,

konkurentski su prijedlozi retoriki jai,

nije dobro obrazloen dio izvedivosti, pogotovo ako nije konkretno opisan prvi korak. LOGIKI PROCESI1. DEDUKTIVNO ZAKLJUIVANJE-deduktivni zakljuak iz jednoga opeg i jednoga posebnog suda moe stvoriti novi posebni sud.

ako svi lanovi odreenoga skupa imaju odreeno svojstvo, pa se za neto moe tvrditi da pripada tom skupu, onda se moe zakljuiti da i to novo ima svojstvo koje koje imaju i svi drugi lanovi toga skupa.

Formula deduktivnog razmiljanja:

Ako je A = B, a C = A, onda je i C = B.

Da je C = B nije bio unaprijed poznati sud, to je zakljuak do kojeg se dolazi zakljuivanjem iz dva prethodna suda premise.

Primjeri: SILOGIZAMGdje se radi, tu se i grijei; kod nas se radi, kod nas se, dakle i grijei.

Svaka presuda utemeljena na krivotvorenim dokazima nije utemeljena. Brijunski transkripti, na temelju kojih su optueni hrvatski generali, su krivotvorine. Dakle, presuda hrvatskim generalima je neutemeljena.

2. INDUKTIVNO ZAKLJUIVANJE-induktivno zakljuivanje kree od pojedinanih primjera prema opem zakljuku, a temelji se na vjerojatnosti da svi elementi jedne klase imaju ista svojstva koja imaju i njegovi opaeni primjerci.

-induktivan je zakljuak valjan ako se temelji na svim elementima jedne klase.

-induktivan se zakljuak smatra valjanim ako se temelji na reprezentativnom uzorku, ili to nastoji u to veoj mjeri biti.

-u praksi je ei od deduktivnog zakljuka, a na publiku ostavlja jai dojam.

Primjeri:

Umiru ljudi, ivotinje i biljke, dakle, sve to je ivo umire.

Tijekom akcije Oluja vrhovno zapovjednitvo nije naredilo niti jedno ubojstvo, jamilo se srpskom stanovnitvu da mogu ostati u svojim domovima, za one koji su eljeli otii organizirani su slobodni koridori prolaska, dijelila se hrana, pie, higijenske potreptine. Dakle, etnikoga ienja nije bilo.

DOKAZI (REGRESIVNI IZVODI)-dokazi su u govornitvu mnogo naravnije logike procedure od zakljuivanja jer govornik unaprijed zna to mu je zakljuak pa ga dokazujui i objanjavajui eli uiniti prihvatljivim za druge.

-u govornitvu je zakljuivanje play back koji pokazuje logiki put kojim je govornik ve prije prolazio da bi doao do svojih zakljuaka. LOGIKE FIGURE-logike su figure neuobiajene, idealne konstrukcije koje pomau misli da se to tonije oblikuje, da se to jasnije izrazi te na sluaa/itatelja to uvjerljivije djeluje.

1. TVRDNJA Okosnica svakog logikog govora jest neka tvrdnja.

Zbog toga e onaj koji nastoji biti razumljiv tu svoju tvrdnju to jasnije sam oblikovati.

1.to je neto? (Rat u Bosni je muuetniki sukob)2.Zato je neto? (Smanjenje poreza poveava inflaciju.)3.Kakvo je neto? (Oluja je bila velianstvena pobjeda.)4.to uiniti? (Nastavu vjeronauka u kolama treba ukinuti)2. PROIRENJE TVRDNJE Vrsta ispravka koji se odnosi na tvrdnju, ne nijee je, nego je samo proiruje.

Oito je da odreenim drutvenim elitama, ak bez obzira na njihovu politiku opciju, upravo takvo, krizno stanje zapravo odgovara, da oni u takvom stanju uspjeno ispunjavaju i zadovoljavaju svoje osobne i grupne interese.

3. PARADOKSTvrdnja koja se opire uobiajenome nainu miljenja ili povrinskoj logici, ali u skrivenoj biti on je logian

Gospodar je najvei rob.

Siromani ljudi su deblji od bogatih.

4. PRIMJER Primjer je iskazivanje neke pojedinane pojave koja u sebi nosi osobine opega.

Kao retorika figura ima dvije uloge:

biti potpora neke tvrdnje u indukcijskom zakljuivanju te

posluiti kao ilustracija koja tvrdnju ini shvatljivom a apstrakciju ili temu lako predoivom.

Naprimjer, skepsa mnogih oko vjerodostojnosti vijesti da je ubijen Osama bin Laden samo govori o tome da se narodu danas ne moe lako podvaljivati.5. OBJANJENJE Neosporne, oite ili provjerene tvrdnje i injenice treba objasniti da bi one od prihvatljivih postale i shvatljive.

Tumaenja se uvode formulacijama, npr. Da to objasnim... To postaje shvatljivo kad uzmemo u obzir da... Pri objanjenju slui se empirijskim pravilnostima (npr. prirodnim zakonima) i logikom.6. DOKAZ ILI RAZLOG

Tvrdnje u logikom govoru nije nikad dobro ostavljati bez dokaza, razloga ili obrazloenja koji ju podupiru. Tvrdnja:

Suosjeajno i upravo ovjeno ponaanje tako iznimno velike veine graana u Hrvatskoj zacijelo je pravi melem na rane mnogih koji su u nevolji. Dokaz/razlog

a u koje svakako treba ubrojiti oko 800 tisua hrvatskih graana koji su prisiljeni ivjeti ispod praga ovjeka dostojnog ivota, odnosno u siromatvu.

7. SILOGIZAMIzrie se u tri dijela: prvi i drugi su dvije premise, trei je zakljuak.

1.Energetska kriza danas zahvaa cijeli svijet.

2.I mi smo dio toga svijeta.

3.Stoga ne moemo izbjei te tekoe.

8. ENTIMEM To je skraeni silogizam, tj. silogizam od dvije reenice, jer se ne izrie jedna od premisa koja se smatra ope poznatom, ili se izostavlja zakljuak koji se podrazumijeva.

Mislim, dakle postojim. (Izostavljeno je: Onaj koji misli mora i postojati...)

Govorenje, ukanje, smijuljenje dok netko predaje ne prilii lanovima akademske zajednice. Dakle, smirite se!

9. SORIT To je niz entimema obino sastavljen tako da svaka reenica u njemu ima kao (logiki) subjekt ono to je bio (logiki) predikat prethodne; posljednja, zakljuna reenica u njemu ima subjekt prve reenice i predikat posljednje.

Bez ravnotee u naoruanju nema poputanja meu blokovima, bez poputanja nema mogunosti za sporazume, bez sporazuma nema mira. Mir, dakle, moe jamiti samo ravnotea u naoruanju.

10. ANALOGIJA To je zakljuivanje da su neka svojstva dvaju predmeta istovjetna na temelju njihove slinosti u nekim drugim svojstvima.

Ekonomska kriza 30-ih godina pogodovala je razvoju faizma. Dananji se svijet nalazi u slinoj ekonomskoj krizi pa je stoga i opasnost od faizma prisutna.

11. INDUKCIJATvorba opega suda na temelju jednoga ili nekoliko pojedinanih.

Ulau se velika sredstva u gradnju stanova, bolnica, kola, vrtia, odmaralita; dakle,cijela je zemlja veliko gradilite.

12. KONGLOBACIJATo je nizanje nekoliko dokaza od kojih je svaki sam po sebi dovoljan da dokae tvrdnju, ali tako nagomilani uvjeravaju monije.

Gradnja takve tvornice na tom podruju bio bi veliki promaaj. Tamo nema izgraenih komunikacija, nema dovoljno lokalnog stanovnitva za tvornicu tog kapaciteta, u blizini nema sirovina, to je podruje turistiki atraktivno i tvornica bi tu vrijednost ponitila, a osim svega ne postoje ni povoljni ekonomski pokazatelji koji bi iskazali opravdanost rada s takvom tehnologijom, ak da su svi drugi uvjeti izrazito povoljni.

13. PODATAK Podatak je jedan od najjaih logikih argumenata. Dobri logiki govornici uvijek se prije istupa opskrbljuju podatcima.

Podaci su predmeti, izmjerene veliine, izbrojene koliine i ostale relevantne injenice.

Hrvatska vlada iz dana u dan, iz godine u godinu, potvruje da je socijalno neosjetljiva. Jer, u posljednjih pet godina ivot u Hrvatskoj poskupio je za 15 %, a socijalna pomo ve deset godina iznosi nepromijenjenih 500 kuna mjeseno!

14. PODATAK UZ NAVOENJE IZVORA Jo je bolje ako se uz podatak navede i kako se do njega dolo jer tako podatak postaje provjerljiv, a time i tekst znatno uvjerljiviji. Tvrdnja da e, ako se uvede propis o neradnoj nedjelji, na cesti nai tisue radnika ista je podvala. Dapae, trenutano su radnici toliko preoptereeni da je hitno potrebno uvoenje novih radnih mjesta. Jer, prema podacima Sindikata trgovine samo trgovci u Hrvatskoj odrade 25 milijuna prekovremenih sati, a da za taj prekovremeni rad uope nisu plaeni niti se ti podaci uope statistiki igdje iskazuju.

15. ANTIPARASTAZA Tom se figurom nastoji uiniti logiki obrat tako da se naglo prihvati protivnika tvrdnja, ali se iz nje izvuku za nas pozitivne implikacije.

SR Jugoslavija, odnosno dananja Srbija, jedini je sljednik bive drave, iju smo vojsku pobijedili, pa nam je drava, koja nasljeuje taj poraz duna isplatiti sve ratne tete.

PRVA REVOLUCIJA NAKON ARISTOTELA: S. TOULMIN- od Aristotela do godine 1958. (1969.) nije bilo bitnih izuma u polju retorike i argumentacije.

- te je godine profesor retorike Stephen Toulmin u Cambridgeu u SAD-u objavio knjigu The Uses of Argument, gdje je izloio svoj posebni, donekle izvoran nain obrazlaganja.

-Toulmin kae...

-zakljuivanje je razumski proces koji uspostavlja vezu meu nekim oitim i neprijepornim pokazateljem ili znanjem i nekim zakljukom, neku tvrdnju koja je izvedena iz prijanjeg znanja i koju elimo obrazloiti.

- Toulminov model takoer omoguuje spoznavanje stupnja sigurnosti ili uvjerljivosti koji je kod razliitih tvrdnji razliit.

-Toulminovo unaprjeenje argumentacije

1. injenice i podatci postali su suvislim argumentativnim uporitima

2. U sam argument ugraena je otpornost na prigovore

-elementi Toulminova MODELA ARGUMENTA1. TVRDNJA - zakljuak koji elimo utemeljiti naim argumentom

2. TEMELJ - oitosti: injenice, podaci, toposi... koji tvrdnji daju oslonac (temelj)....

3. KOPA - razlozi, toposi... kojima povezujemo tvrdnju i temelj (mala premisa, moe biti i velika premisa)

4. POTPORA - dodatni razlozi.... koji potpomau, pojanjavaju kopu

5. JAKOST TVRDNJE - stupanj uvjerljivosti koji pridodajemo tvrdnji

6. POBIJANJE - razlozi... kojima oslabljujemo, unitavamo protivniku tvrdnju

1. TVRDNJA-tvrdnja se najee izrie u obliku jednostavne reenice koja se sastoji od subjekta i predikata.

-esto je u obliku izrine sloene reenice kojoj je glagol u glavnoj: smatram, mislim, drim, tvrdim, ini mi se i sl.

-za sluaj da tvrdnja ne proe otvaramo odstupnicu kroz rijei: veina, neki, stanoviti, najee, uglavnom i sl.

Tvrdnje odgovaraju na etiri kategorije pitanja:

1. to je neto? (Rat u Bosni je muuetniki sukob)

2. Zato je neto? (Smanjenje poreza poveava inflaciju.)

3. Kakvo je neto? (Oluja je bila velianstvena pobjeda.)

4. to uiniti? (Nastavu vjeronauka u kolama treba ukinuti)

2. TEMELJ

--> oitosti: injenice, podaci, toposi... koji tvrdnji daju oslonac (temelj)....

-u ulozi male premise u silogizmu

-injenice su nijeme zato je potrebno zakopati ih za tvrdnju

3. KOPA

-razlozi, toposi, definicije... kojima povezujemo tvrdnju i temelj

-u ulozi je velike premise

-u govoru ju se ne mora izricati, ako se podrazumijeva (entimem)

4. POTPORA

-dodatni razlozi.... koji potpomau, pojanjavaju kopu ili temelj

-navoenje tonoga izvora podataka

-uvrivanje kope

-kriterij vjerodostojnosti

6. POBIJANJE

-razlozi kojima oslabljujemo, unitavamo protivniku tvrdnju

-nema obrazloenja koje bi svi prihvatili, zato treba preduhitriti prigovore i taj gut ne dopustiti protivnicima

-nakon toga govornik pobija protuargument, i po mogunosti za to daje potporu

STUPANJ UVJERLJIVOSTI ARGUMENTA

SIGURNOST

( povezana s apsolutnom istinom. Ako je zakljuak siguran svi su kompetentni promatrai suglasni

VJEROJATNOST

( visok stupanj vjerojatnosti da je neki argument istinit

U graanskim parnicama standard provjere je preteitost dokaza. To predstavlja 51% mogunosti da je tako (da je dokaz valjan).

Izvan suda potreban je onaj stupanj vjerojatnosti (onaj standard) za koji vjerujemo da odgovara situaciji.

PRIHVATLJIVOST

( povezana je s manjim stupnjem vjerojatnosti da je tvrdnja tona

Takve argumente koristimo tek kada nemamo nijedan bolji. Imaju malu mo djelovanja kako na publiku tako u debatama, raspravama. Nekad je meutim nuno. transplantacija srca : Operacija se zasad pokazala pozitivnom, no ipak to je jo uvijek eksperimentalni zahvat i nemamo dovoljno podataka da bismo bili sigurni MOGUNOST

- nizak stupanj vjerojatnosti da je tvrdnja istinita

Pr. Nogomet: 5 kola prije kraja sezone, posljednji klub na ljestvici ima mogunost probiti se na prvo mjesto ako pobijedi sve utakmice do kraja, vodei klub izgubi sve, a ostali igraju veinom nerijeeno JAKOST TVRDNJE - TOPOSI JAKOST ARGUMENTA (Pelerman)

Mjesto kvantitete

Mjesto kvalitete

Mjesto reda Mjesto postojanja

Mjesto biti

Mjesto osobnosti

1. MJESTO KVANTITETE Umnoivost zakljuaka pouzdana je mjera njegova znaaja ako se argumentira neto to e zahvatiti vei broj ljudi, vei broj pojedinih primjera, neto to e imati dulje trajanje, djelovanje, neto to e donijeti vee koristi, vee utede, vee proizvodnje i sl., to ima prednosti nad drugim to daje manje koliine

Ako e zajmom od 1,5 milijarde amerikih dolara Vlada spasiti sve plae i mirovine onda se to ini prihvatljivim. No ako e taj dug otplaivati djeca nae djece onda se to ini potpuno suludim.

2. MJESTO KVALITETE Daje se prednost argumentu koji zastupa neto: iznimno, jedinstveno, posebno, originalno, neponovljivo teko ostvarivo

Alojziju Stepincu htjeli su unititi svaki spomen u narodu, najprije suenjem i medijskim progonom. Ne samo da su mu nakon smrti iupali i spalili srce ve su mu u tijelo ubrizgali tvar koja bi tijelo bre raspala, kako bi ubrzo i nestalo.

Izbjegava se: otrcano, esto, banalno, serijski i sl. Hrvatska e s ulaskom u Europsku uniju izgubiti dio identiteta, kao to je nestajanje sira i vrhnja s naih trnica.

3. MJESTO REDA Vie vrijedi ono to je prvo po redu nego ono to slijedi, to proizlazi iz prvoga i sl.

Vie vrijedi:

ono to je starije, to je nadreeno, hijerarhijski vie

Budui da je zakon protuustavan, treba ga povui.

zakljuak koji utvruje naelo nego pojedine sluajeve

Tajkunizacija je dobar pokazatelj da smo proli kroz demokratski razvoj.

to zastupa cilj nego sredstvo

Hrvatskoj je vladi cilj porezima i zaduivanjem toliko osiromaiti graane i dravu da nas danas-sutra svatko moe pomesti.

koji se odnosi uzrok a ne posljedicu

Klju podobnosti u javnim tvrtkama ukopio je svaki daljnji razvoj

ono to brani normu a ne normalno

Iako mnogi vole malo krasti, kraa bilo koje vrste nedopustiv je moralni in.

4. MJESTO POSTOJANJA Mjesto postojanja je u prednosti nad moguim, virtualnim, planiranim, hipotetinim, eventualnim

Ostvareni drutveni boljitak u prednosti je nad zacrtanim.5. MJESTO BITI Jae je neto to se odnosi na bitno, na tipino, karakteristino, nego neto to se odnosi na nebitno, sporedno, nekarakteristino. -ta je argumentacija vrlo slaba jer je subjektivna to to je meni bitno ne mora biti bitno i tebiNa primjer, za Hrvatsku se tako moe istraivati jesu li bitni par pojedinaca koji oblae ustake odore, ili stotine tisua drugih, je li bitno to je neki dragovoljac u krmi nekoga pretukao ili mnogi koji su normalni graani.

6. MJESTO OSOBNOSTI posebno se cijeni autonomija, dostojanstvo, ponos, ast, zasluge, estitost daje se prednost uzvienijim ovjejim kvalitetama, osobinama koje bi trebale imati i argumentativnu cijenu, ali ona je danas na najniim granama

Vlast se poniava, novinari se ministrima obraaju samo s imenom (bez titule), uenici ne potuju profesore, djeca roditelje Ne potuje se vojska, sudstvo, Crkva, vlast, sabor, znanstvenici, sveuilite

PAGE 22