Na temelju lanka 14. stavka 2. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine broj 153/09), lanka 10. stavka 2. Pravilnika o obveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih razvojnih strategija (Narodne novine broj 53/10), lanka 28. toke 4. Statuta Primorsko-goranske upanije (Slubene novine broj 23/09) i lanka 84. Poslovnika upanijske skuptine Primorsko-goranske upanije (Slubene novine broj 26/09), upanijska skuptina Primorsko-goranske upanije na 19. sjednici odranoj 27. sijenja i 1. veljae 2011. godine, donijela je

RAZVOJNU STRATEGIJU

Primorsko-goranske upanije

2011.-2013.

1. UvodJedno od naela politike regionalnog razvoja je strateko planiranje, koje se ostvaruje donoenjem i provedbom viegodinjih planskih dokumenata. Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, koji je usklaen s pravnom steevinom Europske unije, upanijama su dodijeljene nove odgovornosti i ovlasti u sferi regionalnog razvoja, prije svega u planiranju razvoja te koordinaciji i praenju provedbe. Primorsko-goranska upanija, u suradnji sa svim relevantnim drutvenim partnerima, izradila je Razvojnu strategiju Primorsko-goranske upanije kao temeljni planski dokument odrivog drutveno-gospodarskog razvoja upanije za razdoblje 2011.- 2013. godine. Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije 2011.-2013. predstavlja logian nastavak Regionalnog operativnog programa Primorsko-goranske upanije 2008.-2013.

Jedan od zadataka Razvojne strategije Primorsko-goranske upanije 2011.- 2013. je povezivanje lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s nacionalnim razvojnim prioritetima i razvojnim prioritetima Europske unije, kao i s dostupnim europskim i nacionalnim financijskim sredstvima i propisima koji reguliraju njihovo koritenje.

Opi ciljevi upanijskih razvojnih strategija, kako ih definiraju Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske su: Predstavljati konsenzus izmeu svih relevantnih nacionalnih, regionalnih i lokalnih partnera o razvojnim potrebama upanije (vezanim uz gospodarski razvoj, zapoljavanje i edukaciju, infrastrukturu, okoli, lokalni, ruralni i urbani razvoj, rjeavanje pitanja siromatva i socijalne iskljuenosti) te, sukladno tome sluiti kao osnova za pregovaranje, usklaivanje i financiranje aktivnosti definiranih strategijom.

Pomoi ispunjenju zajednikih stratekih ciljeva u suradnji s drugim, susjednim upanijama te stvoriti osnovu za djelovanje vezano uz prekogranine i meuregionalne potrebe i mogunosti. Dati osnovne smjernice za lokalne razvojne planove i projekte jedinica lokalne samouprave.

Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije izraena je sukladno slijedeim propisima:

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN br. 153/09),

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011.-2013., Pravilnik o obaveznom sadraju, metodologiji izrade i nainu vrednovanja upanijskih strategija (NN br. 53/10), Odluke o osnivanju upanijskog partnerskog vijea Primorsko-goranske upanije.

Za koordinatora izrade imenovana je Regionalna razvojna agencija Porin.

Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije sastoji se iz analitikog dijela, stratekog i provedbenog dijela, a raena je u skladu s logikom upravljanja projektnim ciklusom. U osnovnoj je analizi opisano postojee stanje, identificirani razvojni problemi i razvojne potrebe, izraena je SWOT analiza. Iz osnovne analize, razvojnih problema i potreba, te SWOT analize proizale su vizija, strateki ciljevi, prioriteti i mjere.

Kod izrade Razvojne strategije Primorsko-goranske upanije koritena je i participativna metodologija, odnosno u sam proces izrade ukljueno je vie od 300 dionika. Dionici su putem Partnerskog vijea, Tematskih radnih skupina i ostalih skupina davali prijedloge, komentare i primjedbe i na taj nain aktivno uestvovali u izradi Razvojne strategije. U nekim sluajevima, u nedostatku statistikih podataka, sektorskih analiza i sl., izraiva je prihvaao prijedloge i sugestije dionika i kad one nisu u potpunosti slijedile logiku upravljanja projektnim ciklusom.

Dvije su vane okolnosti odredile izradu ovog dokumenta: kratko vrijeme izrade i kratko razdoblje na koje se odnosi Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije (2011. - 2013. godina). One su odreene zakonskim i podzakonskim aktima i uvjetovale su odreena metodoloka odstupanja koja se prije svega odnose na injenicu da su iz opisa mjera izostavljeni nositelji, vrijeme provedbe i financijske alokacije. Nositelji pojedinih mjera, vrijeme provedbe i financijske alokacije bit e definirani kroz realizaciju Akcijskog plana Razvojne strategije Primorsko-goranske upanije, a temeljem sustavne obrade upanijske baze projekata. 2. Saetak

Kao to je navedeno u uvodnom poglavlju, Razvojna strategija Primorsko-goranske upanije temeljni je planski dokument za odrivi drutveno-gospodarski razvoj upanije i donosi se za razdoblje 2011.-2013. godine. Metodologija izrade, obavezan sadraj, vrijeme donoenja i razdoblje za koje se izrauje Razvojna strategija odreeni su Zakonom o regionalnom razvoju, podzakonskim aktima i stratekim dokumentima regionalnog razvoja.

Razvojna strategija Primorsko goranske upanije sadri slijedea poglavlja i dodatke:

1. Uvod

2. Saetak

3. Osnovna analiza4. Rezultati provoenja prijanjih strategija

5. Analiza snaga, slabosti, mogunosti i prijetnji (SWOT analiza)6. Vizija, strateki ciljevi, prioriteti i mjere7. Politika upanije prema posebnim podrujima

8. Financijski plan

9. Provedba upanijske razvojne strategije10. Praenje i izvjetavanje

11. Dodaci

Dodatak 1. Rezultati konzultacija s odgovarajuim Partnerskim vijeem tijekom

izrade upanijske razvojne strategije te opis na koji nain e isto

biti ukljueno u praenje provedbe.

Dodatak 2. Izvjetaj o prethodnom vrednovanju Razvojne strategije.

Grafiki prikaz procesa izrade i provedbe Razvojne strategije Primorsko-goranske upanije je slijedei:

ANALIZA Osnovna analiza

SWOT analiza

STRATEKO PLANIRANJEVizija

Strateki ciljevi

Prioriteti

Mjere

PROVEDBAPlan provedbe

Financijski plan

Praenje i izvjetavanje

Osnovna analiza daje pregled stanja, trendove, razvojne probleme i razvojne potrebe upanije po slijedeim podrujima:

Prostor Stanovnitvo

Prirodna obiljeja

Okoli

Komunalna infrastruktura

Prometna infrastruktura

Gospodarstvo

Drutvene djelatnosti

Civilno drutvo

Upravljanje razvojem

Rezultati provoenja prijanjih strategija - ovo poglavlje sadri opis i ocjene ostvarenja i provedbe ciljeva, prioriteta i mjera utvrenih u Regionalnom operativnom programu Primorsko-goranske upanije 2008.-2013.; opis i obrazloenje (ne)ostvarenja utvrenih razvojnih ciljeva; te obrazloenje steenih iskustava u provedbi.

SWOT analiza sadri ocjenu snaga i slabosti (unutar upanije) te prilika i prijetnji (izvan upanije) bitnih za razvoj svih vanih podruja.

SNAGESLABOSTI

Relativno razvijena prometna infrastruktura Izgraenost osnovne komunalne infrastrukture (vodoopskrba, odvodnja, otpad, plin, distrubucija elektrine energije)

Relativno razvijen sustav upravljanja pomorskim dobrom

Sustavno praenje pojedinih sastavnica okolia (vode, priobalno more, zrak) i provoenje mjera za smanjenje pritisaka na okoli

Postojanje i obuhvat prostorno-planske dokumentacije

Raznolika sektorska struktura gospodarstva indeks gospodarske specijalizacije ukazuje na specijalizaciju u pet djelatnosti (turizam, prijevoz, preraivaka industrija, graevinarstvo, financijsko posredovanje)

Rijeki prometni pravac

Infrastruktura, tradicija i znanje u turizmu

Izvozna tradicija

Dinamian razvoj malog i srednjeg poduzetnitva Relativno razvijena poduzetnika infrastruktura

Regionalni poticaji za razvoj malog i srednjeg poduzetnitva Broj obrazovnih institucija Obrazovanost stanovnitva visoka u hrvatskim okvirima Relativno dobro razvijena infrastruktura drutvenih djelatnosti Relativno dobra teritorijalna mrea zdravstvenih i institucija socijalne skrbi

Multikulturalnost i tolerancija kao osobine koje se tradicionalno veu uz stanovnitvo ovih prostora Raznovrsnost i velik broj udruga Postojei kapaciteti unutar dijela organizacija civilnog drutva: znanja, vjetine, iskustvo, infrastruktura, informacije Kapacitiranost upanije za upravljanje regionalnim razvojem - postojanje razvojnih institucija

Razvijena meuupanijska i meunarodna suradnja

Neuredan katastar i zemljine knjige

Nepovoljna starosna struktura stanovnitva

Negativni demografski trendovi -izraena depopulacija prvenstveno u Gorskom kotaru i na dijelu otoka Visok udio bolesti cirkulacijskog sustava u smrtnosti stanovnitva

Visoka nezaposlenost Teka zapoljivost odreenih skupina stanovnitva (slabije obrazovani, ene, stariji od 50 godina)

Nepostojanje unificiranog sustava identifikacije, klasifikacije i evaluacije krajobraza

Nedovoljno razvijena svijest o vrijednostima krajobraza

Smanjivanje bioloke raznolikosti i vrijednih prirodnih stanita

Nedostatak podataka o vrijednim prirodnim stanitima

Ugroza populacije divljih svojti Neadekvatna odvodnja i proiavanje otpadnih voda

Neadekvatno gospodarenje otpadom Naruena kakvoa zraka na nekoliko lokaliteta

Nedovoljna iskoritenost potencijala obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa) Lokacije industrijskih postrojenja blizu turistikih odredita

Neadekvatno vrednovanje i koritenje prirodne i kulturne batine za razvoj turizma, kulture i gospodarstva u cjelini Nedovrena prometna infrastruktura prema znaajnim destinacijama (Trst, Ljubljana, Split)

Neadekvatan standard postojee upanijske i lokalne cestovne infrastrukture

Nezadovoljavajua prometna povezanost otoka

Nepostojanje infra i suprastrukture za prihvat veih plovila

Nedostatak vezova u lukama posebne namjene, posebno u lukama nautikog turizma

Stagnacija i zaostajanje u razvoju preraivakog sektora

Nedovoljna iskoritenost kapaciteta u turizmu Nedovoljna valorizacija kulturne batine u turistike svrhe

Nedovoljna vertikalna i horizontalna povezanost poduzetnitva

Nedovoljno koritenje znanja i inovacija

Nedovoljna povezanost izmeu gospodarstva i institucija visokog obrazovanja

Neusklaenost sustava obrazovanja i potreba gospodarstva Neuravnoteenost ponude i potranje na tritu rada

Prostorni uvjeti i uvjeti rada djelomino neprimjereni zahtjevima suvremenog kolstva

Manjak institucija drutvenih djelatnosti na podruju Gorskog kotara i otoka

Nedostatni i neadekvatni sportski objekti

Nedovoljan broj struno osposobljenih djelatnika u sportu Sporadina i nekontinuirana suradnja meu organizacijama civilnog drutva

Nedostatak planiranja unutar odreenog dijela organizacija civilnog drutva

PRILIKEPRIJETNJE

Povoljan geografski i geoprometni poloaj Bogati i raznoliki prirodni resursi (voda, ume, more) Izgradnja infrastrukture vezane uz Rijeki prometni pravac

Financiranje razvojnih programa kroz nacionalne i EU fondove

Unapreenje koritenja bivih vojnih i industrijskih objekata

Razvoj i koritenje obnovljivih izvora energije

Velika krajobrazna i bioloka raznolikost Bogata i atraktivna prirodna i kulturna batina Koritenje nacionalnih programa za poticanje poduzetnitva Blizina emitivnih trita za turizam

Novi zakonski okviri (organizacije koje djeluju za ope dobro, zaklade, volonterstvo, pravo na pristup informacijama)

EU (financiranje i standardi)

Razvijanje zajednikih projekata organizacija civilnog drutva Nepovoljna starosna struktura stanovnitva

Negativni demografski trendovi -izraena depopulacija prvenstveno u Gorskom kotaru i na dijelu otoka Smanjivanje i naputanje tradicijskih aktivnosti (poljoprivredna proizvodnja)

Smanjivanje krajobrazne i bioloke raznolikosti

Pojava invazivnih vrsta Postojanje potencijalnih izvora oneienja voda i mora

Kriza i recesija u hrvatskom gospodarstvu Rastua konkurentnost na meunarodnom tritu

Centralizirano upravljanje prirodnim resursima

Smjetanje sjedita tvrtki i financijskih institucija izvan upanije

Nedostatni lokalni, regionalni i nacionalni izvori financiranja razvojnih projekata

Nedostatna fiskalna decentralizacija tj. decentralizacija sredstava s dravne razine za JL(R)S

Vizija, strateki ciljevi, prioriteti i mjere

Temeljem osnovne analize i SWOT analize na sastancima Partnerskog vijea definirana je slijedea vizija Primorsko-goranske upanije:Primorsko-goranska upanija regija je zadovoljnih ljudi koji svoje potencijale ostvaruju u uvjetima odrivog razvoja i drutvene pravednosti.

Iz vizije proizlaze etiri strateka cilja:

Strateki cilj 1. Razvoj dinamikog gospodarskog okruenja

Strateki cilj 2. Uravnoteen regionalni razvoj

Strateki cilj 3. Razvoj ljudskih potencijala

Strateki cilj 4. Zatita prirode i okolia

Prioriteti i mjere po svakom stratekom cilju su slijedee:

STRATEKI CILJ 1. RAZVOJ DINAMIKOG GOSPODARSKOG OKRUENJA

PRIORITETIMJERE

1. Razvoj sektora gospodarstva1. Razvoj prometnog pravca i logistike

2. Razvoj preraivake industrije s posebnim naglaskom na brodograevnu i drvno-preraivaku industriju

3. Razvoj turizma

4. Razvoj energetskog sektora

2. Poveanje konkurentnosti gospodarstva1. Unapreenje imovinsko-pravnih odnosa

2. Razvoj tehnoloke infrastrukture, razvoj i implementacija novih znanja i tehnologija

3. Razvoj regionalnih sektorskih klastera, umreavanje poduzetnika i institucija

4. Promocija regije i gospodarstva

3. Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva1. Razvoj poduzetnike infrastrukture

2. Uspostavljanje mree za informiranje i savjetodavnu podrku poduzetnicima

3. Financijski instrumenti za podrku poduzetnicima

4. Pomo ciljanim skupinama poduzetnika

4. Razvoj trita radne snage1. Razvoj ljudskih resursa u funkciji gospodarstva

2. Razvoj lokalnog trita rada

STRATEKI CILJ 2. URAVNOTEEN REGIONALNI RAZVOJ

PRIORITETIMJERE

1. Unapreenje upanijskih mrea1. Razvoj prometne infrastrukture i valorizacija pomorskog dobra

2. Odvajanje tranzitnog od lokalnog prometa

3. Izgradnja i ureenje javne infrastrukture

4. Uspostava ekoloki odrivog sustava javnog prijevoza

5. Razvoj telekomunikacijskih mrea i uvoenje sustava gospodarenja DTK infrastrukturom

2. Razvoj ruralnih podruja1. Diversifikacija gospodarskih aktivnosti u ruralnim podrujima

2. Razvoj poljoprivrede i ribarstva

3. Razvoj civilnog drutva1. Jaanje kapaciteta civilnog drutva

2. Poticanje umreavanja organizacija civilnog drutva, meusektorske i meuinstitucijske suradnje

3. Poticanje transparentnosti u suradnji civilnog drutva i javnog sektora

4. Jaanje kapaciteta za alternativne pristupe razvoju

4. Unapreenje podruja sporta i rekreacije1. Izgradnja nove, ureenje/prilagodba postojee sportsko-rekreacijske infrastrukture s pripadajuom opremom

2. Unapreenje sportsko-rekreacijskih programa, njihove dostupnosti i osposobljavanje strunog osoblja

5. Razvoj kulturnih djelatnosti1. Razvoj infrastrukture u kulturi

2. Unapreenje programa u kulturi

3. Valorizacija kulturne materijalne i nematerijalne batine

6. Jaanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem1. Jaanje administrativnih i ljudskih kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem

2.Poveanje dostupnosti i kvalitete javnih usluga

3. Jaanje unutarupanijske, meuupanijske i prekogranine suradnje

STRATEKI CILJ 3. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

PRIORITETIMJERE

1. Razvoj svih razina i oblika obrazovanja1. Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje objekata predkolskog odgoja

2. Poveanje ukljuenosti u programe

predkolskog odgoja i obrazovanja

3. Izgradnja, dogradnja i opremanje objekata u kolstvu

4. Razvoj osnovnokolskog i srednjokolskog obrazovanja kroz razne programe

5. Unapreenje sustava stipendiranja za sve razine obrazovanja

6. Razvoj visokokolskog obrazovanja

7. Poboljanje opih uvjeta i dostupnosti studiranja

8. Poticanje cjeloivotnog uenja i razvoja kompetencija kroz formalno i neformalno obrazovanje

2. Unapreenje zdravlja i zdravstvene zatite1. Poveanje dostupnosti i obuhvatnosti zdravstvene zatite na primarnoj i specijalistiko-konzilijarnoj razini

2. Unapreenje programa palijativne i pokretanje hospicijske skrbi

3. Razvoj zdravstvenih programa izvan

standardne zatite

4. Razvoj programa prevencije i ranog otkrivanja bolesti

5. Promocija zdravih ivotnih stilova i prevencija ovisnosti

3. Unapreenje socijalne sigurnosti i socijalne ukljuenosti1. Poveanje dostupnosti socijalnih usluga

2. Unapreenje horizontalne i vertikalne koordinacije i stvaranje mree socijalnih usluga

3. Razvoj ljudskih resursa u podruju socijalne skrbi

STRATEKI CILJ 4. ZATITA PRIRODE I OKOLIA

PRIORITETIMJERE

1. Ouvanje bioraznolikosti i spreavanje rizika1. Jaanje kapaciteta za ouvanje i upravljanje prirodnim vrijednostima

2. Istraivanje, inventarizacija i monitoring sastavnica prirodne batine

3. Provoenje mjera zatite krajobraza, prirodnih stanita, stanita vanih za ouvanje bioloke raznolikosti

4. Valorizacija prirodne batine u cilju odrivog razvoja

2. Uspostava integriranog sustava upravljanja okoliem1. Jaanje institucionalnih i ljudskih kapaciteta u podruju zatite okolia

2. Provoenje Strategije i Programa zatite okolia i drugih programskih dokumenata Primorsko-goranske upanije u podruju zatite okolia

3. Podizanje svijesti graana vezano za gospodarenje okoliem i zatitu okolia

4. Razvoj i promicanje koritenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti

3. Razvoj komunalne infrastrukture1. Uspostava cjelovitog i uravnoteenog sustava vodoopskrbe

2. Unapreenje sustava odvodnje i proiavanja otpadnih voda

3. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Politika upanije prema posebnim podrujima ovo poglavlje sadri opis posebnih podruja, kao i kratak opis programa koji imaju za cilj smanjiti drutveno-gospodarske razlike izmeu pojedinih podruja u upaniji.

Financijski plan sadri indikativni i okvirni pregled izvora financiranja i dostupnih financijskih sredstava namijenjenih realizaciji projekata, odnosno financijskih sredstava potrebnih za provedbu Razvojne strategije Primorsko-goranske upanije.

Provedba Razvojne strategije Primorsko-goranske upanije - sadri opis postupaka i nadlenost subjekata u provedbi razvojne strategije, njihove kapacitete te rokove provedbe.

Praenje i izvjetavanje - sadri informacije, podatke, pokazatelje i ocjene o realizaciji ciljeva, prioriteta i mjera te uspjenosti upravljanja provedbom.Dodaci se odnose na proces konzultacija s Partnerskim vijeem Primorsko-goranske upanije i izvjee o prethodnom vrednovanju procesa izrade Razvojne strategije Primorsko-goranske upanije.

Uz Razvojnu strategiju Primorsko-goranske upanije donosi se:

1. Akcijski plan za provedbu Razvojne strategije Primorsko-goranske upanije koji poblie opisuje provedbe projekata odnosno mjera, dajui pregled njihovih nositelja, financijskih alokacija, rokova provedbe i pokazatelja pomou kojih e se pratiti uspjenost provedbe Razvojne strategije Primorsko-goranske upanije.

2. Komunikacijska strategija Primorsko-goranske upanije 2011.-2013. kojoj je cilj informiranje javnosti te podizanje svijesti o ulozi i znaaju razvojne strategije za razvoj upanije i jedinica lokalne samouprave s podruja upanije.

3. Osnovna analiza3.1. ProstorPrimorsko-goranska upanija (u daljnjem tekstu upanija) prostire se na povrini od 3.588 km (6,3% teritorija Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu RH). Duina morske obale iznosi 1.065 km, to svrstava upaniju na tree mjesto u Republici Hrvatskoj, iza Zadarske i Splitsko-dalmatinske upanije. Povoljan zemljopisni smjetaj i raznolika obiljeja more, bogato razvedena obala s otocima (45 otoka, 68 hridi i 11 grebena) i umoviti Gorski kotar ono je to upaniju ini posebnom i jedinstvenom.

Unutar upanije razlikuju se tri osnovna podruja: goransko podruje, priobalno i otono podruje. Ta podruja izdvajaju se po naelu homogenosti prema svojim prirodno-geografskim, drutveno-ekonomskim i povijesno-kulturnim osobitostima. Ove razliitosti odnose se na naseljenost, strukturu i tipove naselja, njihovu funkcionalnu opremljenost, gospodarski razvoj, demografske i ekoloke prilike, ali i na kvalitetu prostora i prometnu povezanost. Goransko podruje obuhvaa oko 37% prostora upanije, priobalje s neposrednim zaleem oko 34% prostora upanije, dok otoci obuhvaaju oko 29% teritorija upanije.Primorsko-goranska upanija pogranina je upanija i granii s Republikom Slovenijom i Republikom Italijom (morska granica), a unutar Hrvatske upanija granii s Istarskom, Karlovakom, Liko-senjskom i Zadarskom upanijom (morska granica). Ukupna duljina granica iznosi 566,1 km. (slika 1.)Slika 1: Poloaj upanije u odnosu na susjedne upanije i drave

Izvor: JU Zavod za prostorno ureenje Primorsko-goranske upanije, 2010.

Na meunarodnoj i nacionalnoj razini upanija ima prvorazrednu ulogu u integriranju irih prostora Podunavlja s Jadranom i Srednjoeuropskog (alpskog) prostora s Jugoistonom Europom. Dva su primarna meunarodna pravca na prostoru upanije, koji integriraju hrvatske prostore u europski gospodarski i prometni sustav: 1. Pravac Podunavlje-Jadran-Sredozemlje koji od Budimpete preko Zagreba povezuje srednjoeuropsko alpsko i podunavsko podruje s lukama na Jadranu, a time i sa Sredozemljem. Ovaj pravac ujedno je i Paneuropski koridor V-Vb2. Jadranski obalni pravac koji alpsko podruje povezuje s Jadranom i Bliskim Istokom. Ovaj pravac jo uvijek nema status Paneuropskog koridora, ali ima veliki gospodarski znaaj za Republiku Hrvatsku.Slika 2: Povezanost i osnovni prometni pravci

Izvor: MMPI, 2010.

Kao jedinica regionalne samouprave upanija je samostalna u poslovima koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

upanija ima 36 jedinica lokalne samouprave: 14 gradova i 22 opine, a navedeni su u slijedeoj tablici prema subregionalnoj podjeli i pripadajuem broju stanovnika. Tablica 1. Gradovi i opine u upanijiSubregijeGRADOVIOPINEBROJ STANOVNIKA

PRIOBALJE Bakar, Crikvenica,

Kastav,Kraljevica,Novi Vinodolski, Opatija, Rijekaavle, Jelenje, Klana, Kostrena, Lovran, Matulji, Moenika Draga, Vikovo, Vinodolska opina243696

GORSKI KOTARabar, Delnice, VrbovskoBrod Moravice, Fuine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Skrad26120

OTOCICres, Krk, Mali Loinj, RabBaka, Dobrinj, Malinska-Dubanica, Omialj, Punat, Vrbnik, Lopar35698

UKUPNO1422305505

Administrativna podjela Primorsko-goranske upanije prikazana je na slici 3.

3.1.1. Prostorno planiranje

Prostorni plan Primorsko-goranske upanije usvojen je 2000. godine. Doneseni su i prostorni planovi ureenja opina ili gradova. Na web stranicama Javne ustanove Zavoda za prostorno ureenje Primorsko-goranske upanije dostupni su doneseni planovi iz kategorija:

Prostorni plan upanije (PP), Prostorni plan podruja posebnih obiljeja (PPPPO), Prostorni plan ureenja grada ili opine (PPUO/G),

Generalni urbanistiki plan (GUP) i Urbanistiki plan ureenja (UPU)

Prostorni plan Primorsko-goranske upanije izraen je sredinom devedesetih godina prolog stoljea (u razdoblju od 1994. do 1998.godine), a nakon dvogodinje rasprave i dorada usvojen je 2000. godine. Svi podaci za izradu Prostornog plana Primorsko-goranske upanije datirali su iz 1995. godine, a propisi i ostali slubeni dokumenti i iz ranijih perioda.

U razdoblju od 15 godina od njegova donoenja dolo je do znatnih promjena u zakonodavstvu, demografskom, gospodarskom, prometnom, drutvenom i ostalom razvitku RH. Te promjene manifestiraju se i na podruju upanije, to je neposredno vezano za temeljni prostorno-razvojni dokument, Prostorni plan Primorsko-goranske upanije. Iz navedenih razloga pokrenut je postupak izrade novog Prostornog plana Primorsko-goranske upanije.

Na podruju upanije, kao i na podruju Republike Hrvatske jedno od vanih pitanja je i pitanje imovinsko-pravnih odnosa. Nerijeeni imovinsko pravni odnosi jedna su od osnovnih zapreka implementacije svih vrsta projekata. Imovinsko-pravni odnosi vezani su uz razvoj zemljinoknjinog sustava s jedne i katastarskog sustava s druge strane, s krajnjim ciljem ubrzanja registracije kako u katastarskom, tako i u zemljinoknjinom sustavu.

Slika 3: Administrativna podjela upanije

Izvor: JU Zavod za prostorno ureenje Primorsko-goranske upanije, 2010.

3.2. StanovnitvoPrema popisu stanovnitva iz 2001. godine upanija je imala 305.505 stanovnika i njezin udio u ukupnom broju stanovnika RH iznosi 6,9%.

U odnosu na popis iz 1981. godine broj je stanovnika neznatno vei (0,5%), to govori o demografskoj stagnaciji. Pozitivni pomaci mogu se uoiti u stopama prirodnog prirataja stanovnitva. Primjerice, 2006. godine 5 gradova i opina biljei pozitivne stope prirodnog prirataja stanovnitva, dok u 2009. godini 10 gradova i opina biljei pozitivnu stopu prirodnog prirataja (Mali Loinj, Lokve, Malinska, Omialj, Matulji, avle, Jelenje, Kastav, Kostrena i Vikovo).

U grafikonu 1 prikazani su podaci o stanovnitvu upanije za tri kljuna razdoblja prema popisu stanovnitva iz 1981., 1991. i 2001. godine te za svako subregionalno podruje.

Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika u upaniji u razdoblju 1981.-2001.

Izvor: DZS, 2010.

Izrazit pad broja stanovnika ima mikroregija Gorski kotar (u kojoj ivi najmanji udio stanovnitva upanije 8,5%) i to u svim opinama i gradovima. U proteklom razdoblju negativna stopa prirodnog prirataja zabiljeena je u svim gradovima i opinama Gorskog kotara, osim u opini Lokve.

Od ukupnog broja stanovnika upanije 51,2% su ene, a 48,8% mukarci. Ukupni broj kuanstava je 111.162, a prosjean broj lanova u kuanstvu 2,75.

Prosjena starost stanovnika upanije je 41 godina, to je vie od prosjeka RH (39,3 godine). Prosjena je starost enskog stanovnitva u upaniji 42,3 godine, a mukog 39,5 godina. Indeks starenja je 109,4 (RH 90,7).Grafikon 2 prikazuje dobnu strukturu stanovnitva upanije: 20,5% je mladog stanovnitva (0-19 godina), udio zrelog stanovnitva (20-59 godina) u populaciji iznosi 56,5%, a starog stanovnitva 22,4%.

Grafikon 2: Demografska piramida usporedba 1991.-2001.godina

2001. godina

1991. godina

Izvor: DZS, 2010.

Nepovoljne demografske tendencije u upaniji vidljive su i u demografskoj piramidi, odnosno grafikom prikazu broja stanovnika po dobnim skupinama i spolu. Vidljivo je da je baza piramide iz 2001. godine ua u odnosu na 1991. godinu, s istodobnim poveanjem broja stanovnika u starijim dobnim skupinama, s najveim brojem stanovnika u dobnoj skupini izmeu 45 i 49 godina.

Stopa aktivnosti, odnosno udio aktivnog stanovnitva (radne snage) u stanovnitvu radne dobi (15-64 godine) iznosi oko 58%, to je vie od prosjeka RH (oko 52%), meutim daleko ispod prosjeka EU (69,6%). Vei udio aktivnog stanovnitva prisutan je u gradskim i opinskim sreditima, te u turistikim podrujima gdje su mogunosti zapoljavanja vee. U tim je sreditima neto povoljnija dobna struktura, a isto tako imigracija je prisutnija od emigracije.

Migracijska stopa u upaniji je pozitivna, odnosno broj osoba koje su se doselile vei je od broja odseljenih osoba.

U strukturi stanovnitva u razdoblju 1991.- 2001. godine udio mlaih od 19 godina smanjio se s 25% na 20,5%, a udio starijih od 65 godina poveao se sa 11,7% na 16,2%. Ovi su podaci navedeni u grafikonu 3.Grafikon 3. Dobna struktura stanovnitva upanije

Izvor: DZS, 2010.

Smanjenje stanovnika u radnoj dobi, poveanje udjela starijih radnika u stanovnitvu u radnoj dobi, poveanje udjela jako starih osoba (starijih od 80 godina) i smanjenje ukupnog broja stanovnika osobine su procesa starenja stanovnitva koji se zbiva u upaniji. Slijedom ovoga raste i stopa ovisnosti starijeg stanovnitva.

Oekivano je trajanje ivota, kao to pokazuje grafikon 4, u upaniji za ene 80,1 godina i 74,46 godina za mukarce. Prosjeno oekivano trajanje ivota iznosi 77,19 godina i na razini je vrijednosti koje je Europa imala prije 10 godina, a vie je od hrvatskog prosjeka (76,51).Grafikon 4. Oekivano trajanje ivota na dan roenja u razdoblju 2000.-2009.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo, 2010.

Kao posljedica produenja ivotnog vijeka stanovnitva i procesa starenja stanovnitva dolazi i do sve veih izdataka vezanih za zdravstvo i openito skrb o starijim osobama.

Stopa mortaliteta dojenadi, koja je jedan od pokazatelja zdravstvenog stanja stanovnitva, uinkovitosti zdravstvene zatite i dostignutog ivotnog standarda, za upaniju iznosi 6,08 dok za RH iznosi 7,15, a za nivo EU iznosi 4,75.

Stopa smrtnosti stanovnika upanije pokazuje stalni trend opadanja, pri emu je jo uvijek za 8-9% via od stope zemalja EU, a znatno nia od stope smrtnosti stanovnika RH. Vodei uzrok smrtnosti, s vie od 50%, u upaniji su, kao i u Hrvatskoj i EU, bolesti cirkulacijskog sustava. Stopa u upaniji slina je europskoj i znatno nia od stope u RH. Drugi vodei uzrok pobola i smrti su novotvorine. Razina smrtnosti zbog prometnih nesrea u upaniji slina je europskoj i znatno nia od stope u RH.

Iz grafikona 5 vidljivo je da je obrazovna struktura stanovnika upanije via od prosjeka za RH. U distribuciji zavrenih kola prevladavaju srednje kole sa 54,1%. Vie i visoke kole zavrilo je 14,6% stanovnika, to je vie od hrvatskog prosjeka, meutim jo uvijek znatno nie od europskog prosjeka koji iznosi 21,2%. Osnovnu je kolu zavrilo 18,5% stanovnika. Oko 1,1% stanovnika nema niti jedan razred zavrene kole, a u toj je kategoriji trostruko vie ena.

Grafikon 5. Obrazovna struktura stanovnitva upanije starijeg od 15 godina

Izvor: DZS, 2010.

Ukupan broj zaposlenih u upaniji je 2009. godine iznosio 118.835 osoba, od ega je 80% zaposlenih kod pravnih osoba, a 20% zaposlenih u obrtima i djelatnostima slobodnih profesija.Grafikon 6. Zaposleni u upaniji u 2009. godini

Izvor: DZS 2010.

Iz grafikona broj 6 vidljivo je da je za razliku od zaposlenih u pravnim osobama broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama najvei u djelatnosti hotela i restorana, a slijede trgovina, preraivaka industrija i graevinarstvo.

U distribuciji zaposlenih u pravnim osobama prema starosti, najvie je zaposlenih u dobnoj skupini od 45-49 godina (16,3%), u skupini 40-44 godine (14,9%). Prikaz navedenog je u slijedeem grafikonu.

Grafikon 7. Zaposleni u pravnim osobama prema starosti u 2009.

Izvor: DZS, 2010.

U upaniji je prosjena stopa nezaposlenosti u 2009. godini iznosila 10,8%, dok je u 2008. dodini iznosila 9,3%. U grafikonu 8. je vidljivo da je stopa nezaposlenosti nia od prosjeka RH (14,4%). Stopa nezaposlenosti u upaniji obiljeena je uobiajenim sezonskim kretanjima, najvia je bila u prosincu, a najnia u lipnju.

Grafikon 8. Nezaposlenost po upanijama u 2009. godini

Izvor: HZZ, 2010.

Pregled kretanja nezaposlenosti u upaniji za vremensko razdoblje od 10 godina dan je u grafikonu broj 9. Vidljivo je da se nakon etverogodinjeg trenda pada nezaposlenosti, nezaposlenost u 2009. godini poveala.

Grafikon 9: Kretanje nezaposlenosti u upaniji 2000. 2009.

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje, 2010.

Nezaposlenost se u 2009. godini poveala za 15,5% u odnosu na prethodnu godinu. Poveanje nezaposlenosti bilo je vee kod mukaraca (24,6%) nego u ena (10,5%). Iako ene ine veinu u registriranoj nezaposlenosti (61,9%) u promatranom razdoblju udio nezaposlenih mukaraca poveao se za 2,7%.

U 2009. godini povean je prosjean broj nezaposlenih u svim dobnim skupinama. Najvee poveanje zabiljeeno je u dobnoj skupini od 30 do 34 godine (18,8%), te u dobnoj skupini od 25 do 29 godina (17,7%). Najvei udio u ukupnom broju nezaposlenih ima dobna skupina koja obuhvaa osobe starije od 50 godina (34%). Prosjean broj nezaposlenih prema dobi prikazan je u grafikonu 10.

Grafikon 10. Struktura nezaposlenih prema starosti u 2009. godini

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje, 2010.

Najvie nezaposlenih, prema kriteriju stupnja obrazovanja, je u skupini zavrene srednje kole (63,2%) te u skupini nezaposlenih s nezavrenom ili zavrenom osnovnom kolom (24,2%). Prikaz strukture nezaposlenih prema najviem postignutom stupnju obrazovanja dan je u slijedeem grafikom prikazu.

Grafikon 11. Struktura nezaposlenih prema najviem postignutom stupnju

obrazovanja u 2009. godini

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje, 2010.

Kao to je prethodno spomenuto prosjean broj nezaposlenih je u 2009. godini bio za 15,5% vei od prosjenog broja nezaposlenih u 2008. godini, a najznaajnije poveanje prosjene nezaposlenosti zabiljeeno je u Vrbovskom (56,2%), Opatiji (20,3%), Delnicama (19,9%) i abru (19,9%). Broj nezaposlenih smanjio se jedino na Rabu (za 3,9%).

Najvee subregionalne razlike postoje u strukturi nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja. Najvei udio osoba koje imaju zavrenu srednju, viu ili visoku kolu bilo je na Rabu i u Opatiji, a najmanji udio u goranskom podruju, odnosno Delnicama, Vrbovskom i abru.Obzirom na trajanje nezaposlenosti, udio u ukupnom broju dugotrajno nezaposlenih (vie od jedne godine), najvei je u skupini osoba bez kole i s nezavrenom osnovnom kolom a smanjuje se s poveanjem razine obrazovanja.

Godinja stopa zapoljavanja pokazuje koliko se osoba zaposlilo od ukupnoga broja nezaposlenih koji su tijekom godine traili zaposlenje. U 2009. godini stopa zapoljavanja iznosila je 24,6 %, to znai da se zaposlila jedna etvrtina nezaposlenih osoba koje su traile zaposlenje tijekom godine. Zabiljeene su znaajne razlike u stopi zapoljavanja izmeu skupina osoba s razliitom razinom obrazovanja, to ukazuje da je via razina obrazovanja povezana s viom stopom zapoljavanja. Stopa zapoljavanja iznosila je: 12,0 % za radnike bez kole i nezavrenom osnovnom kolom,

18,8 % za radnike sa osnovnom kolom,

25,3 % za radnike sa S za zanimanja do 3 god. i kola za KV i VKV radnike,

24,7 % za radnike sa S za zanimanja u trajanju od 4 i vie godina ili gimnazijom,

31,5 % za radnike sa viom kolom, I. stupanj fakulteta i struni studij, te

33,9 % za radnike sa fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom.

3.2.1. Gustoa naseljenosti

Jedna od karakteristika upanije velika je razlika u gustoi naseljenosti, naroito u tri subregionalna podruja.

Prosjena gustoa naseljenosti za upaniju je 85,1 stanovnika/km, dok je za RH 78,4 st/km, a za EU 25 110 st/km. upanijski je nivo iznad prosjene gustoe naseljenosti u odnosu na RH, no nie od EU prosjeka.

Unutar upanije najgue je naseljen priobalni prostor i to 186,4 stanovnika/km, a najslabije Gorski Kotar s 20 stanovnika/km, dok je na otocima prosjena gustoa naseljenosti 35,4 stanovnika/km.

Grad Rijeka po gustoi naseljenosti prvi je u Hrvatskoj, dok su Kastav, Vikovo i Crikvenica meu 20 najgue naseljenih gradova/opina u Hrvatskoj.

U upaniji nema osjetno vie urbanih podruja (57,8% povrine upanije) od ruralnih (42,2%), ali u pogledu naseljenosti vie od 2/3 ili 77,79% svih stanovnika upanije ivi u urbanim podrujima. Ovo je vie od prosjeka za RH koji iznosi 69,08%. Slijedea slika prikazuje gustou naseljenosti stanovnitva u upaniji.

Slika 4: Gustoa naseljenosti stanovnitva u upaniji

STANOVNITVO - PROBLEMI:

Demografska stagnacija izraena kroz smanjivanje udjela mlaeg stanovnitva

Negativan prirodni prirataj (-1,97) prisutan kao dugogodinji trend, iako s tendencijom smanjivanja

Izrazit pad broja stanovnika u Gorskom kotaru usporedni podaci popisa iz 1981. godine i 2001. godine ukazuju da se broj stanovnika smanjio za 6.452

Poveanje udjela starijeg stanovnitva Visok udio u smrtnosti i pobolu stanovnitva bolesti cirkulacijskog sustava bolesti cirkulacijskog sustava najvei su uzrok smrtnosti u upaniji

Obrazovna struktura iako via od prosjeka RH, nia od EU prosjeka

Smanjenje broja zaposlenih u 2009. godini nakon dugogodinjeg trenda rasta u 2009. godini dolo je do smanjenja broja zaposlenih (-1%)

Porast broja nezaposlenih u 2009. godini nakon etverogodinjeg trenda pada broja nezaposlenih u 2009. godini dolo je do poveanja broja nezaposlenih

Visok udio osoba u dobnoj skupini 50+ u broju nezaposlenih (dugotrajno nezaposlenih) postoji kao dugogodinji trend, koji je u svjetlu recentne krize gospodarstva postao jo izraeniji Visok udio ena u registriranoj nezaposlenosti (61,9%) dugogodinji trend

Tea zapoljivost osoba s niim razinama obrazovanja viegodinji trendSTANOVNITVO RAZVOJNE POTREBE Poticanje poduzetnitva

Poveanje standarda mladih obitelji (financijski poticaji) Poticanje projekata drutvene stanogradnje Unapreenje postojeih i stvaranje novih socijalnih programa Unapreenje sustava javnog prijevoza

Poboljanje infrastrukture i programa vezanih za skrb o djeci

Poveanje dostupnosti obrazovnih programa

Poboljanje infrastrukture i programa s podruja sporta i kulture Unapreenje skrbi za starije osobe Unapreenje primarne i specijalistike zdravstvene zatite Poticanje prevencije i ranog otkrivanja bolesti

Promicanje zdravih ivotnih stilova

Unapreenje provedbe programa motiviranja, obrazovanja i sufinanciranog zapoljavanja ciljanih skupina

3.3. Prirodna obiljeja

Ope karakteristike prirodnih obiljeja upanije: veliko bogatstvo bioloke i krajobrazne raznolikosti;

ljepota i razmjerna ouvanost prirodnih predjela;

reljefna razgibanost i geomorfoloka raznolikost;

bogata i raznolika vegetacija s brojnim ugroenim i endeminim biljnim zajednicama;

kontinentalno, planinsko i sredozemno biogeografsko podruje isprepliu se na razmjerno malom prostoru;

floristiki jedan od najbogatijih dijelova Hrvatske;

ugroene krupne vrste sisavaca, divljih zvijeri i rijetkih ptica;

brojni endemi i relikti svojstveni za podruje upanije;

genetski resursi oituju se u nizu autohtonih tradicijskih sorti i pasmina kulturnog bilja i ivotinja;

mnogobrojne vrste i podruja znaajni za Nacionalnu ekoloku mreu i europsku mreu NATURA 2000.

3.3.1. Vrste tla

Raznolik litoloki sastav i geomorfoloki procesi, kao i klimatski, hidroloki i antropogeni utjecaji uvjetovali su razvoj razliitih tipova tala, koji tvore veliki broj zemljinih kombinacija. Pedolokim istraivanjima i inventarizacijom registrirano je 58 razliitih tipova tla, od kojih se posebno istiu: plitka i kamenita tla, osobito u priobalju i na otocima (tla kamenjara, smea tla na vapnencu),

crvenice u ponikvama i udubljenima terena, i to osobito u niim predjelima,

rendzine i planinske crnice u gorskim predjelima,

rankeri, lesivirana tla, podzoli, distrina smea tla u gorskim predjelima s mnogo oborina,

antropogena rigolana tla i antropogena tla na terasama,

rijetki tipovi tla (hidromorfna tla, zaslanjena tla, sirozemi itd.).

Primorskim i otonim dijelom upanije dominiraju smea tla, crvenice i litosoli. Na podruju Gorskog kotara najzastupljenije su kombinacije smeeg tla na vapnencima, crnice i lesiviranog tla.Na fliu koji se prostire od Klane, kroz dolinu Rjeine do Vinodola, ukljuujui dijelove Krka i Raba nalaze se najvrednija tla namijenjena poljoprivredi.

3.3.2. Poljoprivredna zemljita

Poljoprivredno zemljite u upaniji zauzima 39,6 % ukupnog teritorija, ali je struktura poljoprivrednog zemljita nepovoljna.

Kvalitetno poljoprivredno zemljite sa oranicama, vrtovima, vinogradima i vonjacima zauzima 15 036 ha ili svega 4,2 % ukupne povrine upanije. Livade zauzimaju 30 582 ha ili 8,5 %, a panjaci 94 664 ha ili 26,4 % ukupnog teritorija upanije. Uz nepovoljnu strukturu poljoprivrednog zemljita u kojoj su najvie zastupljeni panjaci (uz napomenu da su to u najveoj mjeri stjenoviti, krti primorski panjaci s plitkim tlima i oskudnom vegetacijom) upanija sa svega 0,15 ha obradivog poljoprivrednog zemljita po stanovniku ne raspolae zemljinim resursima dovoljnim za prehranu vlastitog stanovnitva. Iz Grafikona 12 vidljivo je da prema kategorijama koritenja poljoprivrednog zemljita prevladavaju panjaci s udjelom od 72%, nakon toga livade s 18%, a svega 10% otpada na oranice i vrtove, povrtnjake, vonjake, vinograde i rasadnike.

Grafikon 12. Poljoprivredno zemljite prema kategorijama koritenja

Izvor: DZS, 2010.

U upaniji je prisutan stalni trend smanjenja poljoprivrednih povrina kao i trend porasta umskog i neplodnog zemljita.

Najvrednije poljoprivredne povrine, koje ujedno imaju i velikog utjecaja na izgled itavog krajobraza, nalaze se na podruju Vinodola, Baanske drage, Vrbnikog polja, Mrkopaljskog polja, Stare Suice, Ravne Gore, Crnog Luga, Gerova, Begova Razdolja, Grobnikog polja, Bribira, Pokupske doline i Vrbovske doline.

Brojne su i poljoprivredne povrine manjeg opsega, koje su esto rascjepkane u krajobrazu, primjerice u zaleu Opatije i Lovrana, Bakarca i dijela Vinodola, zatim na podnoju iarije, na Grobniini, Gumancu i Lividragi, na podruju Likog polja, Severina, Lukovdola, Gomirja, kod Delnica; na Krku na podruju ila, oko Vrbnika, grada Krka i Dobrinja, u okolici Malinske, na dijelu Omialjskog polja i otoventa; na Rabu oko Barbata i Lopara; na Cresu oko Creskog zaljeva, iznad Nerezina; na dijelu otoka Loinja - unsko polje i oko Velog Loinja; na Iloviku, Unijama i cijelom otoku Susku.

Poljoprivredne povrine u upaniji razliito su rasporeene u razliitim agroekolokim zonama iako ih danas velik dio lei zanemaren i neiskoriten. To je posljedica opeg trenda naputanja poljoprivrede koji je zahvatio nae krajeve jo od zavretka II. svjetskog rata. Obradivih povrina najvie je u Gorskom kotaru gdje je najvanija kultura krumpir. U priobalju je znatno manje raspoloivih obradivih povrina primjerice jedan od veih kompleksa je Vinodol, a najmanje ih je na otocima. Zbog toga Gorski kotar ima najpovoljnije uvjete za razvoj biljne i stoarske proizvodnje, otoci imaju najbolje uvjete za razvoj voarstva, osobito maslinarstva, vinogradarstva te uzgoj ovaca i koza, dok priobalje ima povoljne uvjete za razvoj povrtlarskih kultura i viegodinjih nasada. Otok Susak poznat je po svojim vinogradima, koji su bili zaputeni, a danas se djelomino obnavljaju.

Smanjivanje i naputanje poljoprivredne proizvodnje dovodi do smanjenja prirodne raznolikosti. Najvee negativno djelovanje ima prestanak napasanja stoke i koenja livada te preputanje sukcesiji umske vegetacije. Na kvarnerskim otocima stanje je daleko povoljnije to se tie ouvanja tradicijskih tipova stanita ovisnih o stoarstvu nego, primjerice, na kvarnerskom kopnenom priobalju, gdje je stoarstvo gotovo u potpunosti zamrlo.

Prema nainu koritenja zemljita na kojima se proizvodi po ekolokim principima, u upaniji dominiraju livade i panjaci, a od ukupnih poljoprivrednih povrina u upaniji u ekolokoj poljoprivredi nalazi se oko 4%. Prosjek EU je puno vei i iznosi 15-20% povrina.

3.3.3. ume

ume pokrivaju vie od polovice kopnenog dijela upanije i predstavljaju jedan od njezinih najznaajnijih resursa. Razvijeno je vie od trideset vanijih umskih zajednica od ukupno 51 koliko ih je opisano u Hrvatskoj. Na ume i umska zemljita u upaniji otpada 239.075 hektara ili 67% kopnenog dijela. umom je obraslo 207.842 hektara ili 89%, a 31.233 hektara, odnosno 9% od ukupne povrine uma i umskih zemljita je neobraslo. U dravnom vlasnitvu nalazi se 172.754 hektara ili 72%, a u vlasnitvu graana 66.321 hektara ili 28% uma i umskih zemljita.

Stanje umskih povrina u upaniji ve je dui niz godina stabilno, ak u trendu laganog porasta, zahvaljujui zarastanju naputenih poljoprivrednih povrina i travnjaka. Izraena je pojava smanjivanja drvne zalihe crnogorice, to je rezultat loeg zdravstvenog stanja jele, zbog ega je u posljednje vrijeme poveana potreba za sanitarnim sjeama. Listae su, meutim, mnogo otpornije i boljeg zdravstvenog stanja, te se njihova drvna zaliha poveava, to dovodi do ukupnog poveanja drvne zalihe uma na podruju upanije.

upanijski umski ekosustavi prirodne su ume i u pravilu su u dobrom stanju, osobito ako se usporede sa umskim ekosustavima u drugim europskim zemljama. Najbolje ouvane ume su na prostoru Gorskog kotara, dok su na podruju priobalja i otoka dijelom degradirane (kao i posvuda u Sredozemlju), ali se ipak nalaze u progresivnoj sukcesiji.

Prosjek po stanovniku upanije je 0,70 ha uma, to je vie od prosjeka za RH koji iznosi 0,51 ha.

Prosjena bruto drvna masa iznosi 560 153 m, od ega je 93,3% u dravnim umama, a 6,3% u privatnim umama.

Kontrastima se najvie izdvajaju otono i priobalno podruje s uglavnom oskudno ouvanim termofilnim ikarama i panjaama (hrast crnika i medunac, bijeli grab), nasuprot kontinentalnom goranskom podruju s uglavnom ouvanim bujnim umama sjemenjaama u ijem se sastavu isprepliu listae i etinjae. Goransko podruje, Uka i iarija prepoznatljivi su po bogatstvu uma.

Veina uma su prirodne, autohtone ume, to je vano ne samo u gospodarenju ve i sa stanovita zatite prirode i krajobraza. umske povrine razgraniene su na: gospodarske ume, zatitne ume, te ume posebne namjene. U dravnom se vlasnitvu nalazi preko 70% uma, kojima upravljaju Hrvatske ume, a 30% uma nalazi se u privatnom vlasnitvu.

U umama Gorskog kotara oigledna je pojava suenja stabala koja ve nekoliko desetljea predstavlja ozbiljan ekoloki i gospodarski problem. Najugroenija vrsta na podruju upanije je obina jela, koja je najosjetljivija vrsta etinjaa, i kojoj je preko 90% stabala oteeno. Smreka je takoer znatno oteena, dok su ostale vrste drvea znatno manje oteene.

3.3.4. Vode

Na podruju upanije osnovnu hidrografsku mreu ine vode slivova dravnih vodotoka (Kupa, abranka, Dobra, Rjeina i Senjska Bujica) te manjih vodotoka i bujica (Kupica, Lianka, Lepenica, Lokvarka, Dubraina, Novljanska Riina, bujice Liburnijske obale i dr.).

Veina vodotoka (osim Kupe, abranke i Dobre) uglavnom su povremene vodne pojave bujinog karaktera. Iznimka je Dubraina kojoj glavninu protoka daju vode sa slivnog podruja visokog goranskog kra koji se koriste u energetskom smislu u sustavu HE Trebalj. Vode Rjeine koriste se u HE sustavu Rijeka.Otoci Cres, Loinj te Krk imaju znaajnije stalne povrinske vodne pojave koje su ujedno i glavni izvori vode za pie tih otoka. Najznaajnije je Vransko jezero na otoku Cresu volumenom od 220 milijuna m3 vode iznimne kakvoe.

Na otoku Krku osim dvaju jezera Ponikve i Jezero, nalazi se i najvei otoni povrinski vodotok: bujica Suha Riina Baanska.

Podruje upanije pripada dijelom Jadranskom, a dijelom Crnomorskom slivu. Karakteristike sliva Jadranskog mora su prostrane zone prikupljanja vode u planinskim podrujima vrlo bogatim padalinama i kompleksni uvjeti izviranja na kontaktima s vodonepropusnim barijerama ili pod uspornim djelovanjem mora.

Kao glavni drenani sustavi (slivovi) na podruju upanije izdvajaju se: sliv izvora u gradu Rijeci, sliv opatijskog podruja, sliv izvora u Bakarskom zaljevu, sliv Novljanske rnovnice i slivovi otoka.

Osnovni resurs za potrebe javne vodoopskrbe na podruju upanije su podzemne vode (90%). Zahvaene koliine vode zadovoljavaju u vrijeme povoljnih hidrometeorolokih prilika, dok se u ljetnim mjesecima stanje pogorava na podruju Gorskog kotara i na otoku Krku. U vodoopskrbne sustave ukljuena su 82 izvorita.

Pojava povrinskih vodotoka i stajaih voda u upaniji u velikoj je mjeri odraz geoloke strukture podruja, kao i izdanosti oborina. Za karbonatne okrene stijene znaajna je povrinska bezvodnost i dubinsko protjecanje podzemnih voda. O tome svjedoe brojne jame i ponori, izdana krka vrela koja se pojavljuju na mjestima kontakta karbonata vapnenaca i dolomita s vodonepropusnim stijenama, kao i brojne vrulje uz obalu mora.

Kupa je najznaajniji vodotok u upaniji i najvea je jo ouvana gorska rijeka u Hrvatskoj. Najvei pritoci Kupe su abranka i Kupica. Na podruju visokog goranskog kra nekoliko je vodotoka koji se ulijevaju u ponore i dalje teku podzemno. Veim dijelom koriste se u energetske svrhe, a planirana im je i vodoopskrbna namjena.

Otoci Cres i Krk jedini su otoci u Hrvatskoj koji se odlikuju znatnijim stalnim povrinskim vodnim pojavama. Vransko jezero na otoku Cresu svrstano je meu svjetske hidroloke fenomene, a Baanska Suha reina (Vela rika) jedini je stalni povrinski vodotok na jadranskim otocima.

3.3.5. More, otoci, priobaljeMore zauzima 55% povrine upanije. Morski dio upanije obuhvaa najvei dio Kvarnerskog zaljeva s Rijekim zaljevom, Velebitskim i Vinodolskim kanalom, Kvarneriem i Kvarnerom kao zasebnim cjelinama akvatorija koji razdvajaju etiri velike otone skupine: Krka, Raba, Cresa i Loinja. Uz ova etiri velika otoka, jo je nekoliko manjih otoka te niz otoia, hridi i grebena. U upaniji ukupno je 55 otoka, dok je broj hridi i grebena tee ustanoviti, ali se procjenjuje da je hridi vie od ezdeset, a grebena vie od deset. Duina morske obale iznosi ukupno 1.065 km, od ega na obalu kopna - od Brsea do Klenovice - otpada ukupno 133 km (12,5%), a na obalu otoka od kojih su najznaajniji Cres, Loinj, Unije, Susak, Krk i Rab - 932 km (87,5%).

upanija ima neobino raznoliko i vrijedno podmorje. Jedna od sastavnica bogatstva podmorja je svakako i njegov ivi svijet. Vei je broj podmorskih podruja predloen za zatitu, ali se za potrebe proglaenja trajne zatite potrebno pokrenuti odreene procedure i provesti temeljitija istraivanja mora.

Prednost je zatienih podruja da se temeljnim dokumentima upravljanja, prvenstveno pravilnicima o unutarnjem redu, mogu propisati naini izlova pojedinih morskih organizama u zatienim podmorskim podrujima ili se ak njihov izlov moe u odreenom vremenskom razdoblju i potpuno zabraniti. Na taj se nain, koristei raspoloive zakonske mehanizme, zatiena podmorska podruja mogu pretvoriti u pribjeita i mrijestilita ugroenih morskih organizama odakle se oni mogu dalje iriti prema nezatienim podrujima.

Priobalni i otoni dijelovi upanije prave su riznice prirodnih vrijednosti koje se zbog drevne naseljenosti ovih prostora isprepleu s vrijednostima kulturne batine. Dugotrajna naseljenost i intenzivan ivot kroz povijest ostavili su trajni peat na krajobrazu kvarnerskih otoka i priobalja. U Primorsko-goranskoj upaniji ima gotovo do pustoi ogoljelih kamenitih podruja, i to osobito na kvarnerskim otocima - Krku, Cresu i Rabu, te u istonim dijelovima priobalja. Dijelovi kvarnerskih otoka i obale danas su obeumljeni do kamenite podloge i naputeni, a nekad je i u tim podrujima bujao ivot. Surovom ljepotom krajobraza istiu se, primjerice, ogoljele krke zaravni iznad Baanske kotline na junom dijelu otoka Krka, vrni predjeli Kamenjaka na otoku Rabu, te pojedini prostrani dijelovi otoka Cresa.Stanje morskog okolia odreuju mehanizmi izmjene vodenih masa u Sredinjem i Sjevernom Jadranu, kao i izraeni antropogeni utjecaji u pojedinim dijelovima akvatorija.

3.3.5.1. Pomorsko dobro

Pomorsko dobro je ope dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zatitu. Republika Hrvatska upravlja pomorskim dobrom izravno ili putem jedinica podrune (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave. Pod upravljanjem pomorskim dobrom podrazumijeva se odravanje, unapreenje, briga o zatiti pomorskog dobra u opoj upotrebi, te posebna upotreba ili gospodarsko koritenje pomorskog dobra na temelju koncesije.

upanija je zaduena za izvanredno upravljanje pomorskim dobrom koje obuhvaa sanaciju pomorskog dobra izvan luka nastalu uslijed izvanrednih dogaaja, te za izradu prijedloga granica pomorskog dobra i njezinu provedbu.

Postupak i utvrivanje granica pomorskog dobra, s kojim se zapoelo jo 1996. godine, predstavlja prethodno pitanje u postupku dodjele koncesija na pomorskom dobru. Ukupna duljina morske obale u PG iznosi 1.065 km, (prema podacima Zavoda PG) od ega je do 31. prosinca 2010. odreeno 422,43 km granica pomorskog dobra ili 39,6%, dok je u postupku odreivanja 186,31 km ili 17,5%.

Pomorsko dobro, ini ga more i uski kopneni pojas (definiran granicom pomorskog dobra), predstavlja znatan resurs upanije kojemu se teba posvetiti posebna panja s obzirom na potencijal, odreenje i trendove.3.3.6. Rude i mineralna bogatstva

Od mineralnih sirovina eksploatiraju se tehniki graevni kamen, ljunak i morski pijesak. Za potrebe iskoritavanja tehnikog graevnog kamena otvoreni su brojni kamenolomi diljem upanije na kojima se eksploatira, a na nekima i prerauje kameni materijal. Za ove svrhe stalno ili povremeno se eksploatira vie od pedeset veih ili manjih kamenoloma.

3.3.7. Klima

Razlikuju se tri osnovna tipa klime: na kvarnerskim otocima i uz more klima je mediteranska, na primorskim padinama submediteranska, a u veem dijelu Gorskog kotara kontinentalna.

U mediteranskom podruju ljeta su vrua, a kino je razdoblje isprekidano u jeseni, zimi i u proljee. Godinji prosjek oborina je 1 250 mm.

U viem, submediteranskom klimatskom pojasu temperature su neto nie, osobito zimi, a koliine oborina neto vee.

U planinskim podrujima klima je otra, godinje temperature su niske, a koliina oborina najvea je u Hrvatskoj prosjek 3600 mm. Zimi u tim podrujima pada relativno mnogo snijega.

3.3.8. Krajobrazna i bioloka raznolikost

3.3.8.1. Krajobrazi

upanija se odlikuje izrazitom krajobraznom raznolikou. U Izvjeu o stanju okolia iz 2002. godine prepoznato je vie od 50 osnovnih tipova krajobraza na podruju upanije, te su izdvojeni znaajniji primjeri, osnovne znaajke svakog tipa, osnovne funkcije krajobraza, kao i njihova ugroenost, odnosno trendovi promjena. Osnovni problemi ostali su do danas uglavnom nepromijenjeni, a uoeni nepovoljni trendovi u krajobrazima i dalje se nastavljaju.Gorski kotar te unutranjost otoka i priobalja kao tipino ruralna podruja, izdvajaju se kao najnenaseljeniji dijelovi upanije i pripadaju meu najrjee naseljena podruja RH. Problem depopulacije meu najznaajnijim je imbenicima koji mogu utjecati na razvoj krajobraza. To je i osnovni razlog zbog kojeg bi oblici turizma prijateljski prirodi (eko i ruralni turizam) mogli biti znaajni za njihovu obnovu.Zatiena podruja trebala bi odigrati vanu ulogu u zaustavljanju propadanja brojnih naslijeenih vrijednosti i znaajki ruralnog krajobraza, iezavanja bujnih i raznolikih cvjetnih livada koanica, panjaka i ostalih tipova travnjaka koji sada zarastaju umom i ikarom, iezavanja genetskih vrijednosti i raznolikosti lokalnih autohtonih pasmina i sorti ivotinja i biljaka, te iezavanja cijelih biocenoza (ivotnih zajednica) s brojnim biolokim vrstama.Zbog injenice da se krajobrazi mogu razvijati pod snanim antropogenim utjecajima, planiranje prostora ima osobito znaenje u oblikovanju krajobraza. Za razvitak idealnog kulturnog krajobraza od presudne vanosti bio bi uravnoteeni odnos ouvanosti prirodnih elemenata krajobraza i ovjekove intervencije.Od kopnenih krajolika upanije, neponovljivou, posebnom ljepotom i ouvanim identitetom, ali i velikom ranjivou, izdvajaju se krajobrazi starih akropolskih primorskih gradia (primjerice Lubenice, Brse, Moenice, Veprinac ili Kastav) u kojima se na najljepi nain stapaju elementi kulturne i prirodne batine.

3.3.8.2. Stanita

Stanita su od presudne vanosti za ouvanje bioraznolikosti jer bez ouvanja prirodnosti ili odrivog gospodarenja stanitima na kojima obitavaju pojedine rijetke i ugroene svojte ili tipovi biljnih i ivotinjskih zajednica ne moe biti osiguran niti njihov opstanak na odreenom podruju. Zbog svoje fiziko-geografske ralanjenosti, upanija se izdvaja neobinim bogatstvom raznolikih stanita. Naalost, kao i drugdje u Hrvatskoj, velik dio raznolikih tipova stanita u upaniji vrlo je ugroen, a neka su djelomino ili potpuno unitena ili im, pak, prijeti ugroza, to je sve izraenije, posebno u novije vrijeme, irenjem urbanih sredita, turizma, industrijalizacije, infrastrukture ili promjenama u poljoprivrednoj praksi. Nacionalna klasifikacija stanita RH definira 11 glavnih klasa stanita, a one se dalje dijele na etiri razine tipova stanita. Svih 11 glavnih klasa stanita nalazi se i na podruju upanije (povrinske kopnene vode i movarna stanita; neobrasle i slabo obrasle kopnene povrine; travnjaci, cretovi i visoke zeleni; ikare; ume; morska obala; more; podzemlje; kultivirane neumske povrine i stanita s korovnom i ruderalnom vegetacijom; izgraena i industrijska stanita; kompleksi).

.3.3.8.3. Flora

Na razmjerno malom, ali ekoloki raznolikom prostoru susreu se mediteranska i eurosibirsko-sjevernoamerika regija sjevernog svijeta (holarktisa), a navedena razliitost regija uzrokuje veliko bogatstvo flore. Osnovne karakteristike flore upanije su sljedee:

flora viega bilja (cvjetnice i papratnjae) broji preko 2.700 vrsta,

pojedini otoci brojem od preko 1.300 biljnih vrsta premauju sveukupan broj vrsta nekih europskih drava,

meu biljnim endemima prevladavaju kvarnersko-liburnijski i ilirsko-jadranski endemi.

3.3.8.4. Fauna

Fauna je neobino bogata i ralanjena prema raznolikim stanitima. Osobitosti faune upanije su sljedee:

posljednja populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj,

rezidencijalna populacija dupina u cresko-loinjskom akvatoriju,

stabilne populacije sve tri velike europske zvijeri vuka, risa i medvjeda,

brojne endemine vrste - istie se podzemna krka fauna, znaajna zbog jedinstvenih oblika i relikata (zabiljeeni su ovjeja ribica te cijeli niz endeminih vrsta puia, raia, laitipavaca, kornjaa i drugih skupina beskraljenjaka).

3.3.8.5. Prirodna batina

Na podruju upanije isprepliu se raznoliki ekoloki utjecaji i razliite vrste bilja i ivotinja, te tipina stanita Srednje Europe, krasa Dinarida, Zapadnog i Istonog Sredozemlja, a na vrhovima Gorskog kotara jo se osjea jak utjecaj alpskog podruja. Zakonom o zatiti prirode zatieno je 30-ak vrijednih prirodnih podruja i pojedinanih prirodnih vrijednosti odnosno spomenika prirode:

jedan strogi rezervat Bijele stijene i Samarske stijene, jedan nacionalni park Risnjak, 8 posebnih rezervata Vraji prolaz- Zeleni vir; Glavine Mala luka; Otok Prvi; Fojika Podpredoica; Mali Bok Koromana; Dundo; Debela lipa Velika Rebar; Glavotok), jedan park prirode Uka, 8 spomenika prirode pilja Lokvarka; ponor Gotov; Zametska peina; izvor Kupe; jama Vrtare male; stara tisa u Meedima; stari hrast u Svetom Petru na otoku Cresu; dva stara hrasta u Guljanovom dolcu iznad Crikvenice, 5 znaajnih krajobraza - Lopar, Lisina; Kamanik, Lokvarsko jezero i Petehovac, 6 park-uma Japlenki vrh; Golubinjak; Komrar; Koljun; ikat; Pod Javori, 4 spomenika parkovne arhitekture park kod dvorca u Severinu na Kupi; gradski parkovi Opatije park Angiolina i park Margarita; stablo pinije u uvali ali na Loinju.

U upaniji proglaene i zatiene prirodne vrijednosti zauzimaju 291 km, to ini vie od 8% ukupne njene kopnene povrine. Prostorno najvei su Park prirode Uka s 80,8 km i Nacionalni park Risnjak sa 64 km, a za njihovo upravljanje nadlena je RH. Ostatkom povrine od ukupno 131 km2 i 8 pojedinanih ili tokastih spomenika prirode upravlja Javna ustanova Priroda. Povrina zatienih podruja kojima se upravlja sa upanijske razine obuhvaa dakle ukupno 3,7% kopnene povrine upanije. Prostornim planom upanije i pojedinim planovima ureenja gradova i opina za zatitu je predloeno jo stotinjak vrijednih dijelova prirode u razliitim kategorijama. Radi se o podrujima i pojedinanim objektima ukupne povrine 551 km na kopnu i 536 km na moru odnosno 13,6 % ukupne povrine upanije.

Kategorizirani i vrijedni dijelovi prirodne batine predloeni za zatitu sukladno Prostornom planu upanije su sljedei: na kopnu: 2 parka prirode, 1 strogi rezervat,

27 posebnih rezervata,

22 znaajna krajobraza,

12 spomenika prirode. na moru: 4 podmorska parka (podruja posebnih vrijednosti bioraznolikosti), 5 posebnih rezervata (podruja posebno vrijednih ekosustava u moru),

22 spomenika prirode.

3.3.8.6. Kulturno-povijesna batina

Posebnost prostora upanije je i vrijedna nematerijalna i materijalna kulturna batina. Veliki broj udruga i ustanova provodi programe ouvanja nematerijalne kulturne batine njegovanja autohtonog govornog, glazbenog i tradicijskog izriaja. Najznaajnije su 13 katedri akavskog sabora i ustanova Ivan Mateti Ronjgov koja je jedina takve vrste na podruju RH.

Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja te Godinji pokladni ophod zvonari s podruja Kastva upisani su na UNESCO Reprezentativnu listu batine svijeta.

Po kvaliteti, brojnosti i raznovrsnosti, te po svojoj povezanosti s europskom i sredozemnom tradicijom, fond spomenika kulture u upaniji ima iznimno znaenje.

Na podruju upanije u Registar nepokretnih kulturnih dobara RH upisano je oko 417 kulturnih dobara (graditeljskih cjelina urbanih i ruralnih, etno zona, arheolokih i hidroarheolokih zona i lokaliteta, memorijalnih podruja, te pojedinanih graevina). Pod preventivnom zatitom nalazi se jo 15 kulturnih dobara.

Evidentirano je i nalazi se pod preventivnom zatitom jo oko 500 nedovoljno istraenih povijesnih cjelina, arheolokih lokaliteta i povijesnih graevina koje posjeduju svojstva nepokretnih kulturnih dobara.

PRIRODNA OBILJEJA - PROBLEMI:

Ogranieni resursi poljoprivrednog zemljita upanija ne raspolae zemljinim resursima dovoljnim za prehranu vlastitog stanovnitva Smanjivanje i naputanje tradicijskih aktivnosti u krajobrazima smanjivanje i naputanje poljoprivredne proizvodnje koje dovodi do erozije bioloke i krajobrazne raznolikosti

U umama Gorskog kotara pojava suenje stabala najugroenija obina jela umska jela kao jedna od najosjetljivijih etinjaa ugroena je zbog oneienja zraka, vode i tla

Izraeni antropogeni pritisci na vode i more Nepostojanje temeljitijih istraivanja mora Neprovedene procedure za proglaenje trajne zatite odreenih dijelova podmorja Na pomorskom dobru problem je dugotrajnost postupka odreivanja granica pomorskoga dobra i koncesioniranja, neusklaenost propisa iz podruja pomorstva, turizma i prostornog planiranja, te nepostojanje planova nieg reda (DPU) za podruja od razvojnog, posebnog intersa upanije Nepostojanje unificiranog sustava identifikacije, klasifikacije i evaluacije krajobraza

Nedovoljno razvijena svijest o vrijednostima krajobraza u upaniji

Smanjivanje bioloke raznolikosti i vrijednih prirodnih stanita

Nedostatak podataka o vrijednim stanitima s osnove bioloke raznolikosti to utjee na njihovu nedovoljnu zatitu i valorizaciju Ugroza populacije divljih svojti primjer: divlja odlagalita otpada ugroza su za populaciju medvjeda

Pojava invazivnih vrsta balastne vode i obrataj na brodovima meu nainima su irenja invazivnih vrsta u moru

Pojava alohtone divljai Nedovoljni kapaciteti za praenje provedbe projekata koji se provode na nepokretnim kulturnim dobrima nadzor je u ingerenciji Konzervatorskog odjela u Rijeci

Nekapacitiranost (kadrovska i financijska) manjih jedinica lokalne samouprave za osmiljavanje i praenje projekata revitalizacije kulturnih dobara Nedovoljna valorizacija prirodne i kulturne batine kao razvojnog potencijalaPRIRODNA OBILJEJA RAZVOJNE POTREBE Poticanje uzgoja autohtonih sorti bilja i pasmina ivotinja

Poticati tradicijsku i ekoloku: poljoprivredu, povrtlarstvo, ovarstvo, kozarstvo i pelarstvo

Paljivim planiranjem nastojati ublaiti tetne utjecaje urbanizacije, izgradnje infrastrukture i energetskih objekata na divlje krajobraze i stanita

Unaprijediti sustav identifikacije, klasifikacije i evaluacije krajobraza

Sustavno prikupljati podatke relevantne za ouvanje i zatitu stanita te oformiti bazu podataka o stanitima upanije

Razvijati svijest o vanosti ouvanja i zatite stanita na upanijskoj razini (jaati svijest lokalne javnosti o potrebi zatite stanita zbog ouvanja ivog svijeta) Unaprijediti upravljanje zatienih podruja izradom planova upravljanja za pojedina zatiena podruja Unaprijediti praenje populacije invazivnih vrsta, te planirati njihovo uklanjanje Jaati kapacitete u podruju revitalizacije i valorizacije kulturne batine

Unaprijediti upravljanje kulturnim dobrima putem izrade programa sanacije i revitalizacije

Valorizirati prirodnu i kulturnu batinu kao resurs gospodarskog razvoja, odnosno stvarati nove sadraje radi proirenja turistike ponude i sezone Na pomorskom dobru ubrzati postupke odreivanja granica pomorskoga dobra i koncesioniranja, uskladiti propise iz podruja pomorstva, turizma i prostornog planiranja, te poticati izradu planova nieg reda (DPU) za podruja od razvojnog, posebnog interesa upanije.

3.4. Okoli3.4.1. Praenje stanja

Pitanje zatite okolia u svojoj je osnovi nedjeljivo od prirodnih obiljeja prostora i uvjeta stvorenih ljudskim (antropogenim) djelovanjem. U upaniji se kontinuirano prate kakvoa zraka, voda (podzemnih i povrinskih voda zahvaenih za vodoopskrbu, te unos oneienja kopnenim vodama u more) i obalnog mora (na plaama za kupanje). Oneienje tla je ispitivano u okviru nekoliko razliitih projekata.

upanija raspolae s iznimno vrijednim i ouvanim prirodnim okoliem. Raspolae s dovoljnim koliinama kvalitetne vode za pie. Na veem dijelu upanije zrak, more i tlo su visoke kvalitete, prirodno vrijedni lokaliteti i objekti su ouvani, a ume se odlikuju velikom brojem razliitih zajednica.

Posebno osjetljivi i ugroeni dijelovi okolia su podzemne vode (zbog krke, visoko propusne strukture terena), povrinski vodotoci i jezera, zatvoreni i plitki morski zaljevi i podruja sklona prirodnoj eroziji.

3.4.2. Vode

Kakvoa voda izvora i povrinskih voda (svih znaajnijih izvora, vodotoka, jezera i akumulacija) na podruju upanije sustavno se prati od 80-tih godina prolog stoljea, a godinji izvjetaji s ocjenom kakvoe vode izrauju se i objavljuju od 1996. godine.

Programom ispitivanja obuhvaeni su fizikalno-kemijski pokazatelji, reim kisika, hranjive tvari, mikrobioloki pokazatelji, bioloki, teki metali i organski spojevi s dinamikom mjerenja 6 - 12 puta godinje. Kakvoa vode ispituje se na 27 mjernih postaja.Mnogi izvori na podruju upanije su vode koje preteni dio vremena imaju karakteristike istih podzemnih voda, ali se u nekim hidrolokim prilikama (jake kie nakon sunih razdoblja) javljaju oneienja koja ukazuju na njihovu ugroenost. Openito se moe rei kako je glavni uzrok naruene kakvoe upanijskih podzemnih voda bakterioloka zagaenost, dok su u kemijskom pogledu vode vrlo dobre kakvoe. Podzemne vode nisu oneiene ni tekim metalima.

Potencijalno oneienje podzemnih voda u primorsko-goranskom i otokom podruju posebno je izraeno radi krke strukture terena slivnog podruja. S obzirom na hidrogeoloku situaciju terena, u slivu pojedinih izvora ili grupe izvora izdvajaju se prostori, koji su s aspekta ugroenosti podzemnih voda, izuzetno osjetljivi. Ti prostori zahtijevaju posebnu brigu o koritenju te zatitu voda od oneienja. U ovu kategoriju spadaju vodoopskrbni rezervati, koji su glavno podruje prihranjivanja izvora i dubokih podzemnih retencija vode od stratekog znaaja za sadanje i budue zahvate, vode za pie te podruja koja obuhvaaju zalea izvorita, s neposrednim dotokom vode prema izvoru, ukljuujui i podruja poznatog ili mogueg prihranjivanja izvorita podzemnih voda.Kakvoa vode vodotoka Rjeine, Dobre, abranke i Kupe zadovoljava kakvou vode I. odnosno II. vrste prema svim skupinama pokazatelja osim mikrobiolokih pokazatelja.Problematika oneienja vodotoka uglavnom je zastupljena u okviru problematike oneienja izvorita iz kojih se stvaraju povrinski tokovi. Dodatni problem je to su vodotoci Gorskog kotara i Primorja, iako rasporeeni u vode visoke kakvoe (I ili II vrste), istovremeno i prijemnici otpadnih voda. Meutim, proiavanjem otpadnih voda te kontroliranim isputanjem u vodotoke, njihova se kakvoa moe relativno jednostavno ouvati ili vratiti propisanoj namjeni, za razliku od mnogo kompleksnije zatite podzemnih voda.

Na podruju Gorskog kotara naselja bez izgraene kanalizacije ili s parcijalnim rjeenjima odvodnje (Delnice, Ravna Gora, Tre) glavni su izvori oneienja podzemnih voda.

Na podruju opine Vikovo nalazi se odlagalite komunalnog otpada Vievac i odlagalite opasnog tekueg otpada (kiseli gudron, katran, otpadna mineralna ulja) tzv. crna jama Sovjak. I Vievac i Sovjak smjeteni su u dvije prirodne vrlo duboke krke ponikve. Ponikva Sovjak se koristila za deponiranje tekueg opasnog otpada do 1986. godine i procijenjeno je da je u nju odloeno oko 260 000 m3 otpada.

Ukoliko se jama ne sanira postoji bojazan da e doi do procjeivanja sadraja u podzemlje koje moe izazvati zagaenje vode izvora u zapadnom dijelu grada (izvor Cerovica) sulfonatima, policiklikim aromatskim ugljikovodicima i tekim metalima.

Zdravstvena ispravnost vode za pie u periodu 2006. 2009. u vodovodima Rijeka, Opatija, rnovnica, Cres-Loinj, Rab i Ponikve na Krku bila je dobra. Broj neispravnih uzoraka bio je nizak, uvijek ispod 5% a uzrok neispravnosti uglavnom je bio povieni broj kolonija koji nema uinka na zdravlje ljudi. Zdravstvena ispravnost vode za pie vodovoda na podruju Delnica u promatranom se razdoblju poboljala u smislu bakterioloke analize. Samo pojedinano, vrlo rijetko i u neznatnom broju dokazano je bakterioloko oneienje a u veini uzoraka uzrok neispravnosti bili su kemijski parametri: niski pH, neto povieni rezidualni klor i povremeno mutnoa. Nezadovoljavajua zdravstvena ispravnost vode za pie bila je u vodovodima na podruju Vrbovskog i abra. Neispravnost vode uzrokana je neadekvatnom i nekontinuiranom dezinfekcijom vode, pa klora ili ima previe ili ga uope nema to ima za posljedicu bakterioloku neispravnost vode za pie uzrokovanu fekalnim oneienjem.

Grafikon 13. Postotak neispravnih uzoraka vode za pie u periodu 2006. 2009.

Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo 2010.

Iz grafikona 13 vidljiv je trend smanjenja broja neispravnih uzoraka u promatranom razdoblju. Blagi porast neispravnih uzoraka u 2009. godini u odnosu na 2008. uzrokovan je pojavom zamuenja izvorita rijekog vodovoda (javlja se u periodu jaih kia i u pravilu traje kratko) i poveanim brojem ispitivanih uzoraka za vrijeme trajanja zamuenja. Treba naglasiti da su za cijelo vrijeme poveane mutnoe svi ispitivani uzorci bili bakterioloki ispravni.

3.4.3. More

Uzrok oneienja priobalnog mora prvenstveno su neodgovarajui sustavi odvodnje i isputanja komunalnih otpadnih voda na veem dijelu upanije. Sva vea mjesta na otocima imaju dobrim dijelom izgraenu kanalizacijsku mreu sa sredinjim ispustom, a dislocirani turistiki sadraji izgradili su zasebne sredinje talonice.Uz sanitarne otpadne vode, znaajan izvor oneienja mora su industrijska postrojenja smjetena uz obalu od kojih su najznaajniji rafinerije nafte i brodogradilita u Rijeci i Kostreni i petrokemijska industrija u Omilju. Znaajan oneiiva mora je i pomorski promet, pri emu treba naglasiti potencijalnu opasnost u sluaju izvanrednog ili iznenadnog dogaaja i mogunost oneienja opasnim i tetnim tvarima i balastnim vodama. Ugroenim zonama mogu se smatrati zatvoreni morski zaljevi i luke.

Ispitivanje sanitarne kakvoe obalnog mora sustavno se obavlja, a od 1994. godine prati se i unos oneienja s kopna u more na temelju programa praenja oneienja Jadrana s kopna LBA program. Utvreno je da 50% ukupnog unosa organskih tvari, ukupnog duika i ukupnog fosfora u akvatorij Kvarnerskog zaljeva dospijeva iz sredinjeg ispusta otpadnih kanalizacijskih voda na Delti. Takoer je utvreno da su rafinerije nafte Mlaka i Urinj najvei izvor zagaenja mora ugljikovodicima.Najvei izvori oneienja mora s kopna u upaniji su industrijska i energetska postrojenja (DINA, INA-Rafinerija nafte Urinj i INA-Maziva Mlaka, TE Rijeka, Brodogradilita Viktor Lenac, 3. Maj i Kraljevica) zatim mala remontna brodogradilita i marine (otpadne vode, oneienja iz zraka), stara optereenja: Koksar Bakar, te luka Rijeka i druge vee luke teretne, putnike, nautikog turizma, benzinske crpke i spremnici goriva i ulja uz obalu kao i fekalne otpadne vode iz stambenih i turistikih objekata. Osim navedenog, more se moe oneistiti i s ploveih objekata, odnosno otpadom, otpadnim vodama, gorivom i balastnim vodama s brodova i tankera. Koritenje mora u turistike i rekreacijske svrhe ima posebne zahtjeve za kvalitetu mora, ali takoer moe imati negativan utjecaj (od moguih oneienja zbog bacanja otpada, sadraja kemijskih zahoda i sl, u more, do unitavanja i uznemiravanja ivotinjskog svijeta).

Ispitivanje kakvoe mora na morskim plaama ukazuje da je more na veini plaa isto, odnosno karakterizira ga visoka kakvoa. U 2009. godini ukupno su pregledana 2364 uzorka na 236 lokacije od ega je na 222 toke uzorkovanja zavrna ocjena kakvoe mora bila izvrsna to predstavlja 94,07% ukupnih rezultata. Na 11 lokacija uzorkovanja zavrna ocjena kakvoe mora bila je dobra (4,66%) dok je na tri lokacije zavrna ocjena kakvoe mora bila zadovoljavajua (1,27%).Prema mikrobiolokim parametrima koji se prate u uzorcima mora moe se zakljuiti da je glavni izvor oneienja mora na plaama neodgovarajua odvodnja fekalnih otpadnih voda. Upravo je izgradnja komunalnih sustava odvodnje otpadnih voda pridonijela znatnom poboljanju kakvoe mora u odnosu na razdoblje prije 2005. godine.

Primjer predstavlja kakvoa morske vode na podruju Kantride (Rijeka), koja se konstantno poboljava nakon izgradnje glavnog kolektora i prikljuivanja sve veeg broja objekata u zapadnom dijelu grada Rijeke na sustav odvodnje. Etapnim dograivanjem sustava odvodnje i spajanjem svih objekata na sustav kanalizacije stanje bi se trebalo i dalje poboljavati.

2.4.4. Zrak

Prema rezultatima mjerenja oneienja zraka u 2009. godini, za podruje upanije moe se zakljuiti:

Kakvoa zraka na veem dijelu podruja je I. kvalitete, odnosno zrak je ist ili neznatno oneien.

Poveano oneienje zraka na podruju upanije, kao i prethodnih godina prisutno je na podruju centra grada Rijeke, i/ili u okolini industrijskih pogona. Oneienja su posljedica lokalnih izvora, u prvom redu niskih industrijskih izvora i kotlovnica, te prometa. Zbog orografije terena i specifinosti obalnog strujanja zraka prisutan je utjecaj emisija i iz visokih industrijskih izvora.

Umjereno oneien zrak, odnosno II. kategorija kakvoe zraka evidentirana je na podrujima ulica F. La Guardia i Kreimirove s obzirom na duikov dioksid.

Prekomjerno oneien zrak, odnosno III kategorija kakvoe zraka evidentirana je na podrujima: Rijeka (Kreimirova 52a), Opatija i Vievac, s obzirom na ozon; Trogirska ul. I Vievac s obzirom na vodikov sulfid; Urinj i Krasica s obzirom na sumporov dioksid; Vievac s obzirom na lebdee estice PM10.

Slika 5. Mapa mjernih postaja za mjerenje kakvoe zraka na podruju upanije

Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo, 2010.

3.4.5. Tlo

Pedoloka istraivanja i inventarizacija tala provedena je za potrebe izrade Prostornog plana upanije. Na podruju upanije nije organizirano trajno praenje oneienja i oteenja zemljita, meutim kroz razne projekte na odreenim su lokalitetima provedena istraivanja.

Oneienje tla tekim metalima i ugljikovodicima je registrirano uz rafineriju u Kostreni, bivu koksaru u Bakru i na podruju centra grada Rijeke. Zakiseljavanje tla je prisutno na podruju Gorskog kotara i to kao posljedica daljinskog transporta odnosno oneienja zrakom.

3.4.6. Buka

U upaniji, kao i na itavom podruju RH, ne provode se sustavna mjerenja razine buke pa nema ni pravih pokazatelja o pritiscima na okoli bukom. U izradi je Strateka karta buke grada Rijeke u kojoj su izraene strateke karte buke za cestovni i eljezniki promet te luko podruje Rijeke; u pripremi je izrada strateke karte buke za industrijske pogone, a treba aurirati strateku kartu buke cestovnog prometa. U svrhu izrade Akcijskih planova za podruja ugroena bukom izraene su konfliktne karte buke za cestovni i eljezniki promet i luko podruje, u pripremi je izrada konfliktnih karata za industrijske pogone i auriranje konfliktne karte za cestovni promet.

Strateke karte buke u upaniji izradili su i Grad Kastav (cestovni i eljezniki promet), Opina Kostrena (cestovni promet i industrijski pogoni: rafinerija INA, termoelektrana HEP, brodogradilite Viktor Lenac) i Opina avle (cestovni promet). Kontinuirana mjerenja buke provode se samo u Opini Kostrena (u okruenju termoelektrane, rafinerije i brodogradilita).

OKOLI - PROBLEMI Ne postoji sustavno praenje svih sastavnica okolia

Vode - Glavni resurs vode za pie su podzemne vode kojima gravitiraju velika slivna podruja na kojima je teko odravati odgovarajue reime zatite

- Nerijeena odvodnja otpadnih voda naselja koja se nalaze na podruju zatitnih zona izvorita voda za pie

- Postojanje potencijalnih izvora oneienja voda na podruju zatitnih zona izvorita vode za pie (Jadranski naftovod, Jadranska magistrala, toplane na tekua goriva u naseljima i industrijski pogoni koji se nalaze na podruju zona zatite) - Nesanirano odlagalite opasnog tekueg otpada Sovjak opasnost od procjeivanja sadraja u podzemlje - Nezadovoljavajua ispravnost vode za pie na podruju Vrbovskog i abra

More

- Oneienja priobalnog mora neodgovarajui sustavi odvodnje i isputanja komunalnih otpadnih voda

- Industrijska i energetska postrojenja kao najvei izvor oneienja mora s kopna

Zrak

- Naruena kakvoa zraka (II. I III. kategorija zraka) na podruju centra Grada Rijeke, na podruju Kostrene i Krasice, i uz odlagalite Vievac - INA Rafinerija nafte na Urinju, Termoelektrana Rijeka i promet najvei izvori oneienja zraka Tlo

- Oneienje tla registrirano uz rafineriju u Kostreni, bivu koksaru u Bakru i na podruju centra grada Rijeke - Zakiseljavanje tla prisutno na podruju Gorskog kotara

- Gubitak vrijednog tla zbog naputanja poljoprivredne proizvodnje

Buka

- Nepostojanje sustavnog praenja razina buke

Nepripremljenost na posljedice klimatskih promjenaOKOLI RAZVOJNE POTREBE Unapreenje sustava praenja svih sastavnica okolia jaanjem institucionalnih i kadrovskih kapaciteta Provoenje istraivanja sastavnica okolia

Podizanje svijesti javnosti na podruju zatite okolia

Vode

Izgradnja sustava odvodnje i ureaja za proiavanje otpadnih voda naselja koja se nalaze na podrujima neposrednog utjecaja na izvore vode za pie,

Saniranje zateenog stanja na podrujima neposrednog utjecaja na izvore vode za pie,

Uspostavljanje nadzora na potencijalnim izvorima oneienja voda za pie,

Daljnje praenje kakvoe podzemnih i povrinskih voda i zdravstvene ispravnosti vode za pie,

Informiranje javnosti o kakvoi voda i provoenje edukacija o vanosti zatite vodaZrak

Provoenje planiranih mjera za smanjenje emisija oneiujuih tvari u zrak iz industrijskih i energetskih izvora (INA-a Rafinerija nafte na Urinju, Termoelektrana Rijeka, brodogradilita, Drvenjaa Fuine, gradske toplane i dr.),

Dovrenje planirane plinofikacije INA-e Rafinerija nafte na Urinju i DINA-e Petrokemije u Omilju,

Koritenje to kvalitetnijeg goriva u Termoelektrani Rijeka,

Rijeiti problem pjeskarenja velikih brodskih povrina u Brodogradilitu Viktor Lenac,

Rijeiti problem emisija estica u zrak kod pretovara rasutih i prakastih tereta u Luci Rijeka,

Mjerama vezanim uz promet postii rastereenje glavnih prometnica centra grada Rijeke,

Zatvaranje i saniranje odlagalita Vievac,

Nastaviti plinofikaciju na podruju upanije,

Osigurati poveanje energetske uinkovitosti,

Poticanje koritenja obnovljivih izvora energije,

Unapreenje postojeeg sustava praenja kakvoe zraka, emisija u zrak i informiranja javnosti.

Tlo

Zaustavljanje trenda gubitka vrijednog poljoprivrednog tla obnavljanjem poljoprivredne proizvodnje,

Saniranje oneienih tla na lokacijama INA e, rafinerija nafte na Urinju i Mlaki,

Saniranje odlagalita komunalnog otpada i divljih odlagalita,

Sanacija crne jame Sovjak,

Saniranje lokacija s oteenim tlima (uz gradilita, naputene kamenolome i ljunare),

Planiranje i provedba mjera zatite tala od erozije,

Unaprijediti istraivanja stanja tla na podruju upanije,

Uspostavljanje baze podataka o tlima upanije.

Buka

Unaprijediti praenje razine buke3.5. Komunalna infrastruktura i energetika3.5.1. Vodoopskrba

Osnovni resurs za potrebe javne vodoopskrbe na podruju upanije su podzemne vode (90%). Zahvaene koliine vode zadovoljavaju u vrijeme povoljnih hidrolokih prilika, dok se u ljetnim mjesecima stanje pogorava na podruju Gorskog Kotara i na otoku Krku. U vodoopskrbne sustave ukljueno je 82 izvorita razliite minimalne izdanosti (od 0 do 1.500 l/s), od ega se stalno koristi 73, a ukupna maksimalna mogunost zahvaanja kree se oko 6.800 l/sec vode. Ova raspoloiva koliina bitno je manja u vrijeme kada presui izvor Rjeine ili kada u priobalnim zahvatima doe do ljetnog zaslanjenja (Perilo) pa je u sunom razdoblju mogue zahvatiti samo oko 3 165 l/sec vode.

Osiguranje kvalitete vode na pojedinim podrujima je problematino, posebice se to odnosi na podruje Gorskog kotara i to Vrbovskog i abra. Potrebno je ugraditi ureaje za proiavanje vode i izgraditi sustave odvodnje otpadnih voda naselja u slivu. U Tablici 2. je prikazano postojee stanje vodoopskrbnog sustava upanije.Tablica 2. Vodoopskrbni sustavi na podruju upanijeKOMUNALNO PODUZEEPODRUJE OPSKRBE /

Broj stanovnika i postotak prikljuenih na vodovod

IZVORITA VODE ZA PIE/

Broj izvorita

(vlastiti + iz drugog sustava)

Vodovod i kanalizacija

Rijeka Gradovi Rijeka, Kastav, Kraljevica i Bakar, opine Klana, Vikovo, avle, Kostrena / 190.000 99%Izvori Zvir, Rjeina,

Perilo, Dobra i Dobrica u Bakarskom zaljevu i bunari u Martinici 7

Komunalac Opatija Grad Opatija

Opine Matulji, Lovran i 97%

Moenika Draga / 28.500Izvori na Uki i u tunelu Uka, sustav Rijeka i Ilirska Bistrica 5

(+2)

Vodovod rnovnica

Novi VinodolskiGrad Crikvenica

Opine Novi Vinodolski i Vinodol / 20.300 93%Izvori u Novljanskoj rnovnici i bunari u Triblju 2

(+ 1)

Ponikve Krk Grad Krk, opine Omialj, Malinska, Punat, Vrbnik, Dobrinj i Baka / 17.100

95%rijeki izvori za Omialj, jezero Ponikve, 3 bunara u Baanskoj kotlini izvori Ogreni, Paprata, Stara Baka 7

(+ 1)

Vodovod i istoa Cres Opine Cres i Loinj / 11.000

95%Jezero Vrana na otoku Cresu 1

Vrelo RabOtok Rab / 9.000 100%Dotok s kopna (Hrmotine) 7

Izvori i bunari na Rabu (+1)

Komunalac DelniceOpine Delnice, Fuine, Mrkopalj, Lokve, Ravna Gora, Skrad i Brod Moravice / 15.040 94%Izvori Kupica, Mrzlica, Mihievo, Gloevac, Skrad, Josipovac, urak,

Vrelo Lianke, Suica, Frankopan i niz drugih malih izvora 23

Komunalac Vrbovsko Vrbovsko, Stara Suica,Severin na Kupi, Lukovdol, Bosiljevo Gomirje, Ljuboina / 3.480 98%Ribnjak, Javorova Kosa, Drakovac i Topli potok 4

abranka abarabar, Gerovo, Tre, Prezid, Zamost , Plece, Mandli, Donji agari/ 7.150

91%Izvor abranke, Tropeti, Pakleni jarak, Suica, ikovci, Kamenje, Trbuhovica, Mlaka i niz drugih malih izvora 17

Izvor: Podaci opina i gradova, srpanj 2010., podaci Upravnog odjela za graditeljstvo i zatitu okolia PG, rujan 2010.

Postotak prikljuenosti stanovnitva upanije na vodoopskrbni sustav iznosi 95%, to je znatno vie od prosjeka RH koji iznosi 76%. Godinje se na izvoritima upanije zahvaa oko 45 milijuna m vode. Potroaima se isporui oko 33 milijuna m, od ega vie od polovica domainstvima. Dnevna potronja po stanovniku kree se od 50 l/st/dan na podruju Gorskog kotara do 160 l/st/dan na irem rijekom podruju.Isporuene koliine vode potroaima nisu ujedno i koliine vode koje su zahvaene na izvoritu. U transportu vode od izvora do potroaa nastaju gubici vode. Smatra se da su odlini vodovodi s gubicima manjim od 20%, vodovodi s gubicima od 20% do 40% su dobri, a loi oni s gubicima veim od 40%. Prema zbirnim podacima za upaniju srednji raunski gubitak iznosi 33%. Komunalna drutva stalno ulau u sanacije i rekonstrukcije postojeih vodovoda te se i gubici smanjuju. Najmanji su na podruju KD Vodovod i kanalizacija Rijeka gdje iznosi 19% te Vrelo Rab 20%, dok u veini sustava gubitak iznosi 25-33 %. Najvei gubitak je na podruju Grada abra od 50-60 % gdje jo uvijek nije uspostavljen jedinstveni vodoopskrbni sustav ve se vodoopskrba vri putem niza manjih lokalnih sustava s velikim brojem izvorita.U nekim sustavima (Delnice, abar, Opatija, Krk) potrebe za vodom u ljetnim mjesecima nadmauju raspoloive zalihe, a sve vei problem postaje i osiguranje propisane kakvoe vode. Na nekim podrujima gdje nema izgraenog sustava, kao to su gornja zona opine Lovran, dio opine Moenika Draga te dijelovi otoka Krka (Dobrinjtina, otovento i Stara Baka), u tijeku je izgradnja vodovoda. Izgradnja vodovoda takoer je u tijeku na podruju Fuina i Bakra (Fuinski Benovac, Zlobin, Melnice, Plase). Problematina situacija s koliinama i kvalitetom vode se znatno popravila za podruje otoka Krka kada je izgraen vodovod Rijeka-Krk, a djelomino je rijeena u Gorskom kotaru izgradnjom Regionalnog vodovoda Gorskog kotara i to dionice Fuine-Ravna Gora to je omoguilo preraspodjelu koliina vode s postojeih izvora. Za podruje Gorskog kotara za dodatne koliine vode potrebno je izgraditi privremeni vodozahvat na Lokvarskom jezeru, a konano rjeenje bit e izgradnja nove akumulacije Kri potok.

3.5.2. Odvodnja

Razvoj sustava odvodnje nije pratio razvoj sustava vodoopskrbe. Na kanalizacijske sustave prikljueno je vie od 60% stanovnika upanije, pri emu najmanju prosjenu prikljuenost ima Gorski kotar, a najveu priobalje.

Izgraene sustave odvodnje imaju veinom sredita gradova i opina dok su manja naselja bez sustava odvodnje iako je velik dio podruja nae upanije u vodozatitnim zonama. Sustav javne odvodnje otpadnih voda ne postoji u slijedeim jedinicama lokalne samouprave: Lokve, Mrkopalj, Skrad, Vrbovsko (samo 8 stanova), Dobrinj, Vrbnik, Vikovo i Jelenje.

U postojeim sustavima stanje izgraenosti ureaja za proiavanje nije zadovoljavajue. ak ni gradovi i opine koji se nalaze u vodozatitnom podruju nemaju izgraene sredinje ureaje za proiavanje (abar, Ravna Gora, Mrkopalj, Skrad, Vrbovsko). Postojei ureaji (Delnice, Tre) rade s vrlo loim efektom proiavanja.

Kod nekoliko javnih sustava odvodnje primjetna je nedovoljna usklaenost izgraenosti kanalizacije i ureaja za proiavanje, ime se izravno ugroavaju podzemne vode i more (Lovran, Kraljevica, Ravna Gora, Tre). Odvodnja otpadnih voda veine turistikih objekata rijeena je veinom u okviru javnih sustava odvodnje s dispozicijom preliminarno obraenih voda putem dugih podmorskih ispusta.

Najvei industrijski pogoni imaju vlastite sustave za odvodnju i proiavanje otpadnih voda, te provode kontrolu rada i efekta proiavanja na ureajima. Dio industrijskih i zanatskih pogona u priobalju izgradio je predtretmane s prikljukom na sustav javne odvodnje, a dio je uz osuvremenjenje tehnologije preseljen u industrijsku zonu Kukuljanovo gdje je izgraen kvalitetan odvodni sustav sa zajednikim biolokim ureajem za proiavanje. U tablici 3. prikazani su sustavi odvodnje otpadnih voda i postotak prikljuenosti na podruju upanije.Tablica 3. Sustavi odvodnje otpadnih voda i postotak prikljuenosti na podruju upanijeKOMUNALNO PODUZEEBroj stanovnika (Popis 2001.) i postotak prikljuenih na sustav odvodnje

Izgraeni ureaji za proiavanje i sustav obrade otpadnih voda

Vodovod i kanalizacija

Rijeka 191.647 47% u prosjeku

od ega u Rijeci 63 %,

a Vikovo i Jelenje 0%1 mehaniki ureaj u Rijeci

1 mehaniki ureaj u Klani

3 biodiska u Sv. Kuzmu, Kukuljanovu i Drnjeviima

Komunalac Opatija 28.891 60 % u prosjeku

od ega Matulji 4%1 talonica u Iki (Grad Opatij),

1 talonica u Moenikoj Dragi

Ivanj Novi Vinodolski20.160 6 % O. Vinodolska

50 % Novi Vinodolski 1 bioloki ureaj u Bribiru,

mehanika obrada u Novo