Europa 2020, Europska krovna strategijaza pametan, održiv i uključiv rast:

- kako lokalni i regionalni modeli suradnje mogu pridonijeti ciljevima EU 2020?

Kornelija Mlinarević,Regionalna razvojna agencijaSlavonije i Baranje

Vukovar, 13. lipnja 2013.

Strategija Europa 2020 desetogodišnja je strategija Europske unije kojom se

nastoji premostiti postojeća gospodarska kriza koja je raširena diljem Europe te poticati konkurentnost i zapošljivost. Strategija adresira nedostatke postojećeg modela rasta i nastoji stvoriti uvjete za drugačiju vrstu rasta – rasta koji je pametan, više održiv i uključiv.

1.Europa 2020, krovna Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast

1. 1. Kontekst (iskustvo EU članica i institucionalnog okvira koji su doveli do EU2020);

• Strategija Europa 2020. usvojena je 2010. godine, direktno se nastavlja na Lisabonsku strategiju iz 2000. godine koja je za cilj imala učiniti Europsku uniju najkonkurentnijim i najdinamičnijim svjetskim gospodarstvom temeljenim na znanju do 2010. godine.

• Nova strategija revidira ciljeve Lisabonske strategije i uvodi nove prioritete i ciljeve, predstavljajući nove smjernice za rast i razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama te za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i poticanje zapošljivosti europske radne snage.

• U strategiji se navodi kako je stopa nezaposlenosti u EU je dostigla oko 10%, uz prosječne deficite od 7% BDP-a i zaduženja preko 80% BDP-a.

• Dvije godine krize su izbrisale dvadeset godina fiskalne konsolidacije. Potencijal rasta se prepolovio tijekom krize, a mnogi investicijski planovi, talenti i ideje izgubljeni su zbog neizvjesnosti, smanjene potražnje i manjka izvora financiranja.

Polazne osnove EU2020

• Kontinuitet u provedbi – nastavak Lisabonske strategije• Izlazna strategija iz gospodarske krize, suočavanje s globalnim

izazovima• Novi dinamizam, jača financijska podrška, bolja koordinacija s

ostalim politikama EU, bolja podjela rada• Novi mehanizmi, instrumenti europskog ekonomskog

upravljanja• Jačanje konkurentnosti na europskoj razini

Glavni izazovi

Niska razina sudjelovanja na tržištu rada,

neučinkovit sustav obrazovanja i teško

socijalno stanje

Nedovoljno razvijeni faktori rasta temeljeni na znanju i nedostatna

infrastruktura

Očuvanje okoliša i prirodnih resursa i

prilagodba klimatskim

promjenama

Neučinkovita javna uprava na središnjoj / lokalnoj razini i slaba uključenost partnera

8

3 RASTA EUROPE3 RASTA EUROPEPametan rast Održiv rast Uključiv rast

Inovacije« Inovacijska unija »

(Tematski cilj 1)

Klima, energija (Tematski cilj 4,5,6,)

i mobilnost(Tematski cilj 7)

« Europa učinkovitih resursa »

Zapošljavanje i vještine« Nove vještine i radna mjesta »

(Tematski cilj 8,11)

Obrazovanje« Mladi u pokretu »

(Tematski cilj 10)

Konkurentnost« Industrijska politika za doba globalizacije »

(Tematski cilj 3)

Borba protiv siromaštva« Europska platforma za borbu protiv siromaštva »

(Tematski cilj 9)Digitalno društvo« Digitalna Europa »

(Tematski cilj 2)

1.2. Ciljevi strategije i koji programi EU podupiru ostvarenje tih ciljeva

Europa 2020 – glavni ciljevi

…i nacionalni ciljevi?? Ugraditi u gospodarski program (travanj 2013) 11

Europa 2020 –glavni ciljevi Trenutna razina u Hrvatskoj

3% BDP-a Europske unije investirati u istraživanje i razvoj 0.73%20% smanjenje stakleničkih plinova u usporedbi sa 1990. godinom /20% energije iz obnovljivih izvora energije 14.%20% povećanja u energetskoj učinkovitosti /75% stanovništva dobi od 20-64 zaposleno 57%Smanjenje broja ranog odlaska učenika iz škola na manje od 10% 4.1%Najmanje 40% stanovništva od 30-34 godine sa završenim visokoškolskim obrazovanjem

24.5%

Smanjenje broja ljudi kojima prijeti siromaštvo ili isključenost za 20 milijuna ljudi u EU.

/

Ciljevi strategije Europa 2020:1. Zapošljavanje: stopa zaposlenosti populacije u dobi 20-64 = 75%

HR (2011.) = 57%2. Istraživanje i razvoj: ulaganja u istraživanje i razvoj = 3% BDP-a EU

HR (2010.) = 0,73%3. Klimatske promjene/energija:

a) Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% (ako je moguće i 30 %) u odnosu na razine 1990. ; Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji = 20% (HR (2010.) = 14,6% ); b) Povećanje energetske učinkovitosti za 20%

Potrošnja primarne energije (Index 2005. = 100) u HR (2010.) = 96,8 4. Obrazovanje: postotak osoba koje rano napuste školovanje = 10%; postotak populacije u dobi

30-34 sa završenim tercijarnim obrazovanjem - 40% Postotak osoba (dob 18-24) koje rano napuste obrazovanje i usavršavanje u HR (2011.) = 4,1; Postotak osoba (dob 30-34) sa završenim tercijarnim obrazovanjem u HR (2011.) = 24,5

5. Siromaštvo / socijalna isključenost: 20 milijuna manje ljudi u opasnosti od siromaštva;Broj ljudi u opasnosti od siromaštva u HR (2010.) = 1 321 000 ili 31,3%

1.3. „Flagship inicijative“ u okviru EU2020

Europe 2020 “vodeće” inicijative (“flagship initiatives”)1 Unija inovacija• preusmjeriti politike istraživanja, razvoja i inovacija na nove izazove društva

(klimatske promjene, energetska i resursna učinkovitost, zdravlje, demografske promjene); ojačati veze u inovacijskom lancu (od istraživanja do komercijalizacije)

2 Mladost u pokretu• ojačati privlačnost europskog visokog obrazovnog sustava, podići kvalitetu

obrazovanja i usavršavanja u EU; promovirati mobilnost, unaprijeditimogućnosti zapošljavanja mladih

3 Europska digitalna agenda• trajno unapređivati gospodarske i socijalne koristi na digitalnom unutarnjem

tržištu (brzi i ultra brzi Internet, širokopojasni pristup, pristup većim internetskimbrzinama)

4 Resursno učinkovita Europa• poduprijeti prijelaz na resursno učinkovitu, nisko-ugljičnu ekonomiju, uz

smanjivanje emisija CO2; unaprijediti konkurentnost i energetsku sigurnost5 Industrijska politika za globalizacijsku eru• usmjeravanje elemenata rastućeg menunarodnog vrijednosnog lanca od

pristupa sirovinama ka uslugama dorade i održavanja6 Agenda za nove vještine i poslove• stvoriti uvjete za moderniziranje tržišta rada, povećanje stope

zapošljavanja i osiguranje funkcioniranja socijalnih modela7 Europska platforma protiv siromaštva• osiguravanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije; jačanje svijesti i

unaprenenje temeljnih ljudskih prava osoba suočenih sa siromaštvom i socijalnom isključenosti, osiguravanje aktivnog sudjelovanja u društvu

Značaj provedbenih mehanizama EU2020 za Hrvatsku u razdoblju pristupanja:• EU2020 katalizator reformi u EU i Hrvatskoj• Pristup iz perspektive budućeg članstva u EU• Identificiranje vlastitih prioriteta; identificiranje ciljeva na pojedinim

područjima• Usvajanje dobre prakse drugih zemalja• Strateški dokumenti, policy paperi, akcijski planovi, provedba• Unapređivanje sustava prikupljanja i praćenja kvalitativnih i kvantitativnih

indikatora, usklanenih sa strukturnim indikatorima EU (EUROSTAT)• Izgradnja administrativnih i apsorpcijskih kapaciteta za korištenje EU

programa i fondova

2. Regionalna politika EU i RH: što konkretno znači regionalna politika za regionalnu i

lokalnu razinu i sve sektore u RH?

Gospodarska situacija u Hrvatskoj• Hrvatsko gospodarsko je u recesiji od 2008. godine

• razina BDP-a smanjena za više od 10%• uska izvozna baza i nedovoljna konkurentnost• nepovoljna investicijska klima

• Stopa nezaposlenosti blizu 15% u 2012• Učinkovitost javne potrošnje ostaje izazov • Regionalne razlike postoje

• Ratom pogođena područja• Udaljena područja• Podijeljenost između urbanog i ruralnog

18

Ciljevi RH u velikoj mjeri komplementarni s ciljevima Europa 2020 strategije Velik dio nacionalnih investicijskih prioriteta moći će se sufinancirati iz fondova EU Ne možemo uložiti u sve – Operativnim programima određuju se prioriteti za sufinanciranje iz fondova EU

Hrvatska 2020Hrvatska 2020

Tematski ciljevi - usmjeravanje investicija iz strukturnih Tematski ciljevi - usmjeravanje investicija iz strukturnih instrumenatainstrumenata

• Infrastruktura za razvoj i istraživanje (npr. centri izvrsnosti)

• Investicije u inovacije i razvoj uključujući i razvoj informatičkih proizvoda i usluga (npr. javne službe i usluge)

• Promoviranje poduzetništva (npr. poslovni inkubatori)

• Potpora energetskoj učinkovitosti i uporabi obnovljivih izvora u javnoj infrastrukturi i stambenom sektoru

• Promocija održivog gradskog prometa s niskom emisijom CO2

• Potpora investicijama u sustave i infrastrukturu koji povećavaju otpornost na prirodne i ljudski izazvane kataklizme

Mogućnosti financiranja razvojnih projekata u Mogućnosti financiranja razvojnih projekata u narednom financijskom razdoblju EU 2014-2020 narednom financijskom razdoblju EU 2014-2020

(Relevantni ciljevi EU 2020)(Relevantni ciljevi EU 2020)

• Investicije u vodni sektor i sektor otpada kako bi se zadovoljio acquis

• Aktivnosti poboljšanja gradskog okruženja – regeneracija “brownfield” područja i redukcija zagađenja zraka

• Pretvorba industrijskih područja u stagnaciji i razvoj specifičnih prirodnih i kulturnih bogatstava

• Investicije u zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu

Mogućnosti u narednom financijskom razdoblju EU Mogućnosti u narednom financijskom razdoblju EU 2014-2020 (Relevantni ciljevi EU 2020)2014-2020 (Relevantni ciljevi EU 2020)

• Inicijativa EK u suradnji s European Investment Bank (EIB) i Council of Europe Development Bank (CEB) namijenjeno zemljama članicama EU

• Koristi mehanizme financijskog inženjeringa – “revolving” fond, uključuje strukturne instrumente (ERDF)

Područja potpore:• infrastruktura – promet, vodovod, otpad, energija • kulturni objekti – za turizam i druge održive namjene • regeneracija “ brownfield” područja – uključujući raščišćavanje i dekontaminaciju• kreiranje novih komercijalnih zona za SME, IT i/ili R&D sektore • objekti sveučilišta – medicinski, biotehnološki i dr. specijalizirani objekti• poboljšavanje energetske učinkovitosti

JESSICA: Joint European Support for Sustainable Investment in City JESSICA: Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas Areas (Potpora održivim investicijama u gradovima) (Potpora održivim investicijama u gradovima)

ZAJEDNIČKI STRATEŠKI OKVIR(Common strategic framework)

Nacionalni programi reformi

EUROPA 2020

Nacionalne razvojne strategije5 „GLAVNIH

CILJEVA“

EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO

EUROSPSKI SOCIJALNI FOND EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ I KOHEZIJSKI FOND

EUROPSKI FOND ZA RURALNI RAZVOJ

Operativni programi

Operativni progami

Operativni programi

Operativni programi

projektiprojekti projekti

Druge EU inicijative i programi

PARTNERSKI UGOVOR

projekti projekti

EEUU STRATEŠKI OKVIR 2020STRATEŠKI OKVIR 2020

25

Učinkovitije korištenje raspoloživih EU fondova

• Sveobuhvatna strategija ulaganja: usklađena s ciljevima Europa 2020• Usklađenost s Nacionalnim programima reforme• Usklađenost: kohezijska politika, ruralni razvoj, fondovi pomorstva i

ribarstva• Ciljevi i pokazatelji za mjerenje napretka u smjeru ciljeva Europa 2020• Uspješnost: Uvođenje izvedbenog okvira• Učinkovitost: Jačanje administrativnih kapaciteta, smanjenje

birokracije

Operativni programiUgovor o partnerstvu

Zajednički Strateški okvir

26

Lista tematskih ciljeva• Istraživanje i inovacije

• Informatičke i komunikacijske tehnologije (IT)

• Konkurentnost malih i srednjih poduzeća (SMEs)

• Pomak u smjeru gospodarstva s niskom razinom ugljičnog monoksida

• Prilagodba klimatskim promjenama, prevencija i upravljanje rizicima

• Zaštita okoliša i učinkovitost resursa

• Održivi transport i uklanjanje zagušenja u ključnim infrastrukturnim mrežama

• Zapošljavanje i potpora mobilnosti radne snage

• Socijalna uključenost i borba protiv siromaštva

• Obrazovanje, razvoj vještina i cjeloživotno učenje

• Institucionalno jačanje kapaciteta i učinkovitost javnih uprava

2.1. Institucionalni okvir regionalnog razvoja: koristi i kontroverze

Izraz „politika regionalnog razvoja“ odnosi se na regionalni pristup razvoju cjelokupnog nacionalnog gospodarstva.

Politika regionalnog razvoja temelji se na dva cilja: - povećanja učinkovitosti nacionalnog gospodarstva, s jedne

strane, - i uravnoteženog razvoja pojedinih područja, važnog čimbenika

tradicionalne regionalne politike, s druge. Na taj način suvremena regionalna politika, ili politika

regionalnog razvoja („kohezijska politika“ u EU), objedinjuje dvije politike – regionalnu i razvojnu.

28

• Da bi se na razini EU omogućila analiza i utvrđivanje stupnja gospodarskog razvitka neke zemlje odnosno regije, kreiranje i provedba regionalne politike, kao i praćenje učinaka tih mjera regionalne politike na daljnji razvitak, bilo je potrebno stvoriti usklađeni sustav statističkih regija koji će omogućiti prikupljanje i obradu usporedivih podataka.

29

• U okviru regionalne (kohezijske) politike EU, statističke jedinice NUTS služe i utvrđivanju razina i vrsta pomoći kojom EU financira kohezijsku politiku tj. razvojne aktivnosti zemalja članica, sukladno strateškim smjernicama donesenim na razini EU.

• Statističke prostorne jedinice ne predstavljaju pravnu niti administrativnu podjelu teritorija države, a sukladno pravnoj stečevini EU niti obaveznu osnovu za vođenje i osmišljavanje politike nacionalnog regionalnog razvoja – međutim zahtijeva se usklađivanja ovih dviju politika regionalnog razvoja (EU i nacionalna razina).

30

Korištenje sredstava SFs i CFUsmjeravanje na statističke regije (NUTS)

Hrvatska je trebala temeljiti svoju regionalnu razvojnu politiku, kao i povlačenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a na 3 NUTS II regije:

• sjeverozapadnu Hrvatsku u koju ulaze Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka te Međimurska županija,

• središnju i istočnu (Panonsku) Hrvatsku koja uz pet slavonskih županija uključuje i Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju te

• jadransku Hrvatsku u koju ulaze sve županije s izlazom na more.

• NUTS 1 (stanovništvo: 3 – 7 milijuna)• NUTS 2 (stanovništvo: 800.000 – 3 milijuna)• NUTS 3 (stanovništvo: 150.000 – 800.000)

NUTS II Regije u RH-prva varijanta

Kao najvažniji nedostaci prethodne statističke podjele NUTS 2 regija koji su prezentirani kao direktni uzroci nove podjele su:

- Nepovoljni financijski učinci za županije Sjeverozapadne Hrvatske (SZH) – ‘taoci’ visokog BDP-a po stanovniku grada Zagreba

- Obzirom na BDP po stanovniku, SZH bi u financijskoj perspektivi 2014.-2020. izgubila status područja koje potpada pod cilj 1 Kohezijske politike (Konvergencija).

Posljedice takve kategorizacije za SZH bi bile:Manji iznos dostupnih sredstava (otprilike 30% manje nego u slučaju da zadrži status

područja cilja 1); niža stopa sufinanciranja projekata iz Strukturnih fondova (oko 50% umjesto prosječnih 75-80%); niža razina dozvoljenih državnih potpora (tzv. ‘regionalnih potpora’) za gospodarstvo; smanjenje apsorpcijskog kapaciteta (grad Zagreb kao najrazvijenije područje ne bi više

• bio u prilici apsorbirati značajna sredstva); otežano praćenje provedbe Operativnog programa zbog potrebe vođenja posebne evidencije za projekte iz SZH

33

Nova statistička klasifikacija prostornih jedinica RH - NUTS 2

34Preuzeto s: http://www.mrrsvg.hr/default.aspx?id=1112

Kao osnovne prednosti nove podjele na dvije statističke regije, Kontinentalnu i Jadransku, navodi se sljedeće:

- Sva područja RH će moći koristiti sredstva iz Strukturnih fondova s najvećim stupnjem povoljnosti najmanje do 2027. godine

- Omogućuje se veća razina državnih potpora korisnicima na području sjeverozapadne Hrvatske

- Olakšava planiranje i provedbu razvojnih projekata zbog jednakih pravila na cijelom teritoriju RH

- Zbog uključenosti grada Zagreba povećava ukupni apsorpcijski kapacitet RH- Olakšava administrativno praćenje provedbe Operativnih programa.

35

• Statistička regionalizacija RH na 2 statističke regije – Kontinentalnu i Jadransku regiju, primjenjuje se od 1. siječnja 2013. (DZS), te za potrebe Kohezijske politike od 1. srpnja 2013. (nakon pristupanja Europskoj uniji).

• Što se tiče Vlade RH, realiziran je cilj Programa Vlade RH - dogovor s Europskom unijom o novom preustroju statističkih regija u Hrvatskoj za ravnomjeran i „brz regionalni razvoj na temelju korištenja fondova EU“, a sve hrvatske regije bit će pogodne za financiranje u okviru cilja 1 Kohezijske politike (Konvergencija) najmanje do 2027.g.

• Nova klasifikacija omogućit će korištenje 450 milijuna eura do kraja 2013. te preko 1 milijardu eura svake iduće godine, te će osigurati veću ukupnu apsorpciju sredstava iz EU fondova

36

Vlada RHVlada RH

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU

Agencija za regionalni razvoj RHAgencija za regionalni razvoj RH

ŽupanijaŽupanija

Županijska razvojna agencijaŽupanijska razvojna agencija

Partnersko vijeće za regionalni razvoj

Partnersko vijeće za regionalni razvoj

Partnersko vijećestatističkih regijaPartnersko vijećestatističkih regija

Županijsko partnersko vijećeŽupanijsko partnersko vijeće

Vijeće za regionalni razvojVijeće za regionalni razvoj

Institucije na kojima se temelji nova regionalna politika sukladno Strategiji i Zakonu o regionalnom razvoju

Institucije na kojima se temelji nova regionalna politika sukladno Strategiji i Zakonu o regionalnom razvoju

Razvojne agencije i regionalni razvoj

Nakon donošenja Zakona o regionalnom razvoju i Strategije regionalnog razvoja, svaka županija je kandidirala jednu (neprofitnu) pravnu osobu

akreditirane su ŽUPANIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE koje postepeno preuzimaju koordinacijsku ulogu u pogledu regionalnog razvoja na području jedinica područne (regionalne) samouprave.

Regional Development Agency of Slavonia and Baranja

Strukturni fondoviStrukturni fondoviNacionalni strateški referentni okvir (NSRO)

• Ključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava i strukturnih instrumenata EU

• Temelj za izradu Operativnih programa (OP) do 2013. godine. • Operativni programi će odrediti mjere ključne za ostvarivanje

prioriteta utvrđenih NSRO-om i način njihove provedbe. • NSRO + OP = programska bazu za upravljanje Strukturnim

instrumentima EU nakon ulaska RH u punopravno članstvo EU.

Strukturni fondoviStrukturni fondovi Kako do EU sredstava?

• NSRO Operativni program usvajanje od strane EK raspisivanje natječaja, odabir, potpisivanje ugovora s krajnjim korisnicima, provedba projekata

• Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava (grant)– krajnji korisnik predlaže projekt na zadanu tematiku– natječajna dokumentacija obuhvaća: opis projekta,

prijavni obrazac, priloge (proračun, logička matrica, građevinska dozvola, cost-benefit analiza, ocjena učinka na okoliš i dr. prema potrebi)

IZ STRATEGIJE REGIONALNOG RAZVOJA RH:...Međutim istovremeno financijski i administrativni kapaciteti jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave za razvoj projektnih ideja u tehnički spremne projekte za financiranje kroz EU fondove te kasnije, za njihovo sufinanciranje i provedbu, na različitoj su razini razvijenosti. Budući da je MRRŠVG kao nositelj regionalne politike svjestan problema, posebnu će pozornost u razdoblju do ulaska u Europsku Uniju usmjeriti prema jačanju ulaganja u lokalne i regionalne kapacitete za povlačenje sredstava iz EU fondova....

Ministarstvo, u suradnji s drugim tijelima, razmotrit će mogućnosti osiguravanja tehničke pomoći za pripremu i provedbu projekata, koje potencijalno mogu uključivati i sufinanciranja izrade projektne dokumentacije te pružanje kvalitetne podrške lokalnim i regionalnim akterima za povlačenje što većih sredstava iz EU fondova.

41

Status pripremljenosti RH • Dobra apsorpcijska sposobnost, za sadaDobra apsorpcijska sposobnost, za sada

– provedba uvelike tek predstoji– ulaskom u EU, bitno veća sredstva!

• U tijeku jačanje administrativne sposobnostiU tijeku jačanje administrativne sposobnosti– izazov paralelnih programa i priprema– izazov očuvanja kadrova i upošljavanja novih

• Rastući izazov koordinacije Rastući izazov koordinacije (SDU za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU – SDURF)

• Socio-ekonomski učinak ovisi o kvaliteti posredničkih tijela (stupovi tržišta, provoditelji politika itd.)– projekti financirani EU sredstvima jačanje sustava privlačenja ulaganja,

poslovne klime, savjetodavnih usluga, intelektualnog vlasništva, tehnološkog transfera, poticanja poduzetništva, regionalnog razvoja itd.

2.2. Iskustva zemalja članica i da li ih koristimo

• (i) Iskustva iz Slovenije (RRA Gorenjske) kažu sljedeće:

- potrebno je uključivanje region./lok.razine u programiranje OP-ova (visoko-centralizirani sustav ne brine o potrebama lokalnih zajednica – potrebno se nametnuti i osigurati da prioriteti s lokalne i regionalne razine budu ugrađeni ne samo u njihove strateške dokumente nego i u OP-ove)- projekti za SF-ove se u prosjeku pripremaju od 2-4 god.- potrebno je “okrupnjavati” projektne ideje i realizirati šira partnerstva – projekti šireg značaja imaju veći prolaz

44

• (ii) Iskustva iz Slovenije (RRA Gorenjske) kažu da je potrebno sljedeće:

- fokusirati se na stvarne potrebe zajednice i dogovarati na vrijeme pripremu projekata- pripremati potrebnu dokumentaciju (to najdulje traje) i rješavati imovinsko-pravne pdnose- angažirati se na pronalaženju najpovoljnijih financijskih izvora i opcija zaduživanja, te kombinirati izvore- lobirati za projekte na nacionalnoj razini

45

2.3. Kako se pripremamo za ulazak u EU i korištenje strukturnih fondova za financiranje

razvojnih projekata

47

EU odnos između politika, programa i projekata

NATIONAL & SECTOR POLICIES

GOVERNMENT PROGRAMMES

PROJECT

EC DEVELOPMENT POLICY & COUNTRY

STRATEGIES

PRIORITIES AND PROGRAMMES OF

NON STATE ACTORS

PROJECT PROJECT

Projekti financirani iz EU programa moraju biti sukladni s : EU razvojnim

politikama i državnim strategijama

Vladinim programima Nacionalnom

razvojnom politikom Projekti usklađeni sa

regionalnim strateškim dokumentima

Nacionalni strateški referentni okvir za 2007-2013

• Definira šire ciljeve korištenja Strukturnih fondova, broj i sadržaj operativnih programa

• Ključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava i strukturnih instrumenata EU

• Temelj za izradu Operativnih programa (OP) do 2013. godine. • Operativni programi će odrediti mjere ključne za ostvarivanje

prioriteta utvrđenih NSRO-om i način njihove provedbe. • NSRO + OP = programska bazu za upravljanje Strukturnim NSRO + OP = programska bazu za upravljanje Strukturnim

instrumentima EU nakon ulaska RH u punopravno članstvo EU.instrumentima EU nakon ulaska RH u punopravno članstvo EU.

Što sve treba imati u vidu?Što sve treba imati u vidu?

• NUTS podjela u svrhu maksimalnog iskorištavanja sredstava Strukturnih fondova

• Planirati korištenje EU sredstava temeljem ograničenog broja programa• Osigurati proračunska sredstva i provedbene kapacitete • Jasna i jednostavna provedbena struktura Jasna i jednostavna provedbena struktura • Čim bolje iskoristiti pretpristupnu pomoć EU kao pripremu za Strukturne

fondove• Jačati stručnost i učinkovitost uprave • Informirati moguće korisnike • Zaliha projekata (eng. Project pipeline)

Priprema RH za ulazak u EU

Strukturni fondovi / činjenice o iskorištenosti

STRUKTURNI FONDOVI ISKORIŠTENOST

EU27 prosjek 87%EU27 prosjek 87%

RUMUNJSKA

Ušla u Europsku uniju 1.1.2007, te godine iskoristila samo 21,2% strukturnih fondova. Ukoliko Hrvatska iskoristi samo toliko posto to će značiti bačenih

300 milijuna EURA!!!!

Što se može dogoditi

50

• IPA će se koristiti do ulaska Hrvatske u EU

• RH će plaćati godišnju članarinu EU u iznosu od cirka 610 milijuna eura

• NEMA VIŠE KAPITALNIH INVESTICIJA I POTPORA OD STRANE RH!!!• ulaskom RH u EU imati ćemo mogućnost u prve 2. god korištenja oko

3,5 milijarde €

• Razlika između pretpristupnih i strukturnih fondova je u procedurama, ulogama i odgovornostima svih razina

• KF nalažu stroži režim!!!

5. Kako se pripremiti na regionalnoj i lokalnoj razini za korištenje

financiranja iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU

52

– Mijenjati mentalitet– Strateško planiranje: izrada Strategija – uzeti u obzir specifičnosti,

npr.razminiranje; lokalni kontekst i lokalne resurse– jačanje kapaciteta na županijskoj razini (razvojne agencije, “projekt

menadžeri”, lokalna/regionalna samouprava, upravni odjeli, tvrtke, institucije)

– jačanje i pozicioniranje međužupanijskih partnerstava– Usuglašavanje razvojnih prioriteta na regionalnoj razini– Pravljenje baze podataka projekata, ne samo ideja!!– Korištenje iskustava zemalja članica EU (korak ispred; primjeri dobre i

loše prakse)

Iz predavanja MRRFEU (Osijek,18.09.2012.)

54

Iz predavanja MRRFEU (Osijek,18.09.2012.)

55

Iz predavanja MRRFEU (Osijek,18.09.2012.)

56

Iz predavanja MRRFEU (Osijek,18.09.2012.)

57

Izazovi učinkovitog korištenja EU sredstava

• Odgovarajući kadrovski kapaciteti • Stručnost svih sudionika (acquis, pravila kohezijske politike, engleski

jezik)• Fleksibilnost sustava (brojnost sudionika, složenost procedura)• Potrebna financijska sredstva (predfinanciranje i sufinanciranje)• Strategija razvoja i odgovarajuća nacionalna proračunska sredstva• Informiranje i pomoć krajnjim korisnicima• Razmjena informacija i iskustava

Povjerenje i kontinuirana komunikacija razvojnih dionika potrebna je radi:

1. Podizanja apsorpcijskih kapaciteta dionika u razvoju2. Umrežavanja, timskog rada i optimizacije resursa3. Pronalaženja kvalitetnih partnera4. Prikupljanja projektnih ideja za sveobuhvatnu bazu projektnih

ideja županije5. Stvaranja baze raspoloživih resursa (stručnjaci iz spec.područja;

izvori financiranja; konzult.tvrtke i dr.)6. Izgradnje klime partnerstva kao dugoročne investicije7. Korištenja prilike financiranja iz EU programa za realizaciju

kvalitetnih razvojnih projekata

59

2.4. Tko su ključni dionici u procesu razvoja i perspektive različitih sektora

3. Da li je moguća sinergija ključnih dionika radi ostvarenja efikasnih modela suradnje sa

svrhom razvoja lokalnih zajednica

3.1. Uloga lokalnih i regionalnih vlasti

• Regionalne i lokalne vlasti su prepoznate kao dionici koji mogu napraviti ključni doprinos strategije kroz aktivnosti koje spadaju u područje njihove odgovornosti.

• Pitanje za Hrvatsku je da li svi preduvjeti će biti na mjestu iu vrijeme kako bi mogli napraviti najbolje od dati priliku i da li su pripremljeni i spremni da ga koristiti.

3.2. Primjeri modela suradnje (projekti pripremani u okviru CBC programa;

”regionalni projekti”)

Hvala na pažnji.