STRATEGIJA INTEGRISANOG RAZVOJA OPĆINE ŽIVINICE 2017 – 2026

Živinice, Novembar 2016.

2

I Sadržaj

II Uvod ......................................................................................................................... 4

III Metodologija izrade strategije ...................................................................... 4

IV Strateška platforma .......................................................................................... 5

IV.1. Socio-ekonomska analiza .............................................................................................................. 5

IV.1.1. Geografski položaj i prirodne karakteristike ......................................................................... 5

IV.1.1.1. Ključne historijske činjenice ............................................................................................................................. 5 IV.1.1.2. Geografsko-komunikacijske karakteristike, prirodne odlike i resursi .......................................... 5

IV.1.2. Demografske karakteristike i kretanja .................................................................................. 6

IV.1.2.1. Ukupan broj stanovnika ..................................................................................................................................... 6 IV.1.2.2. Struktura stanovništva ....................................................................................................................................... 7 IV.1.2.3. Prostorni raspored stanovništva.................................................................................................................... 8 IV.1.2.4. Prirodni priraštaj stanovništva ....................................................................................................................... 8 IV.1.2.5. Migracija stanovništva ........................................................................................................................................ 9

IV.1.3. Pregled stanja i kretanja u lokalnoj ekonomiji ...................................................................... 9

IV.1.3.1. Makroekonomski indikatori .......................................................................................................................... 10 IV.1.3.2. Broj i struktura preduzeća i kretanje ukupnih prihoda .................................................................... 12 Poslovni subjekti .................................................................................................................................................................. 12 Pravna lica ............................................................................................................................................................................... 12 Fizička lica ............................................................................................................................................................................... 14 IV.1.3.4. Spoljnotrgovinska razmjena.......................................................................................................................... 16 IV.1.3.5. Poslovne zone i strana ulaganja ................................................................................................................... 16 IV.1.3.6. Veće investicije u gospodarstvu................................................................................................................... 17 IV.1.3.7. Samoprocjena poslovnog okruženja, prema LocalAct zasnovanom na evropskom Aktu o

malom biznisu ....................................................................................................................................................................... 18 IV.1.3.8. Turistički potencijali i turistička infrastruktura .................................................................................. 19 IV.1.3.9. Poljoprivredni potencijali i proizvodi ....................................................................................................... 20

IV.1.4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada ............................................................................. 21

IV.1.4.1. Zaposlenost ........................................................................................................................................................... 22 IV.1.4.2. Nezaposlenost ...................................................................................................................................................... 23 IV.1.4.3. Penzionerska populacija ................................................................................................................................. 24

IV.1.5. Pregled stanje i kretanja u oblasti društvenog razvoja ....................................................... 26

IV.1.5.1. Obrazovanje .......................................................................................................................................................... 26 IV.1.5.2. Kultura i sport ...................................................................................................................................................... 28 IV.1.5.3. Zdravstvena zaštita ........................................................................................................................................... 30 IV.1.5.4. Stanovanje ............................................................................................................................................................. 31 IV.1.5.5. Civilna zaštita i sigurnost građana.............................................................................................................. 32 IV.1.5.6. Socijalna zaštita i osjetljive/ranjive grupe .............................................................................................. 33 IV.1.5.7. Civilno društvo .................................................................................................................................................... 35

IV.1.6. Stanje javne infrastrukture i javnih usluga ......................................................................... 35

IV.1.6.1. Stanje saobraćajne infrastukture ............................................................................................................... 35 IV.1.6.2. Stanje tehničke infrastrukture ..................................................................................................................... 37 Elektronergetska mreža .................................................................................................................................................... 37 Telekomunikacijski saobraćaj ........................................................................................................................................ 38 IV.1.6.3. Stanje komunalne infrastrukture i usluga ............................................................................................... 38 IV.1.6.4. Stanje administrativnih usluga lokalne samouprave ......................................................................... 41

3

IV.1.7 Stanje okoliša ....................................................................................................................... 42

IV.1.7.1 Stanje zraka ............................................................................................................................................................ 42 IV.1.7.2. Stanje vodnih resursa ....................................................................................................................................... 43 IV.1.7.3. Stanje zemljišta ................................................................................................................................................... 44 IV.1.7.4. Stanje šumskih eko-sistema .......................................................................................................................... 45 IV.1.7.5. Upravljanje otpadom ........................................................................................................................................ 46 IV.1.7.6. Zaštita kulturno-historijskog naslijeđa .................................................................................................... 47 IV.1.7.7. Uticaj lokalne ekonomije na okoliš ............................................................................................................. 47 IV.1.7.8. Uticaj okoliša na javno zdravlje ................................................................................................................... 48

IV.1.8. Stanje prostorno-planske dokumentacije........................................................................... 48

IV.1.9. Analiza budžeta ................................................................................................................... 49

IV.1.9.1. Fiskalni prostor za financiranje Strategije .............................................................................................. 51

IV.2. Strateško fokusiranje ................................................................................................................... 53

IV.2.1. SWOT analiza općine Živinice ............................................................................................. 53

VI.2.2. Strateški fokusi .................................................................................................................... 56

IV.2.3. Vizija i strateški ciljevi razvoja ............................................................................................. 57

IV.2.3.1. Vizija ......................................................................................................................................................................... 57 IV.2.3.2. Strateški ciljevi .................................................................................................................................................... 58

V Sektorski razvojni planovi ............................................................................. 60

V.1. Usklađenost, komplementarnost i međusobni uticaj sektorskih planova ................. 60

V.2. Plan lokalnog ekonomskog razvoja .......................................................................................... 60

V.2.1. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših nivoa.......................................................... 61

V.2.2. Inicijative međuopćinske saradnje ..................................................................................... 62

V.2.3. Programi, projekti i mjere .................................................................................................... 62

V.3. Plan društvenog razvoja................................................................................................................ 64

V.3.1. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših nivoa.......................................................... 66

V.3.2. Inicijative međuopćinske saradnje ...................................................................................... 67

V.3.3. Programi, projekti i mjere .................................................................................................... 67

V.4. Plan zaštite životne sredine .................................................................................................... 70

V.4.1. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših nivoa.......................................................... 71

V.4.2. Inicijative međuopćinske saradnje ...................................................................................... 71

V.4.3. Programi, projekti i mjere .................................................................................................... 71

VI. Operativni dio .................................................................................................. 74

VI.1. Plan implementacije strateških projekata i mjera za period 2017-2019 godina ... 74

VI.2. Plan organizacionih i ljudskih kapaciteta za implementaciju, praćenje i

vrednovanje strategije ........................................................................................................................ 108

VII. Prilozi ............................................................................................................. 112

Prilog 1: Integrirani pregled lokalne razvojne strategije ....................................................... 112

Prilog 2: Plan implementacije strateških projekata i mjera za 3 godine (1+2) u excelu

...................................................................................................................................................................... 114

Sektorske SWOT analize ..................................................................................................................... 115

Ekonomski razvoj ......................................................................................................................... 115

Društveni razvoj ........................................................................................................................... 117

Životna sredina ............................................................................................................................. 119

4

II Uvod

Strategija razvoja općine Živinice od 2017. do 2026. godine predstavlja ključni strateško-planski dokument kojim se usmjerava razvoj ove lokalne zajednice u tri najvažnija aspekta: ekonomskom, društvenom i aspektu okoliša. Ona je sistemski instrument za proaktivno i odgovorno upravljanje lokalnim razvojem i predstavlja objedinjeni, finalni rezultat faze planiranja, s jedne strane, i glavno polazište za fazu implementacije, s druge strane. U njoj se definišu strateški fokusi i ciljevi razvoja za narednih 10 godina, te određuju ciljevi i planiraju projekti i mjere za njihovo ostvarivanje u tri ključna sektora: ekonomskom razvoju, društvenom razvoju i zaštiti okoliša.

Strategija razvoja od 2017. do 2026. godine radi se uz podršku Vlade Švajcarske i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), kroz Projekat integrisanog lokalnog razvoja (LID). U izradi dokumenta vodeću ulogu ima Općinski razvojni tim, koji uključuje predstavnike više sektora (ekonomski, društveni i okoliš) i više različitih društvenih aktera (lokalna uprava i javne institucije, nevladin i privatni sektor).

III Metodologija izrade strategije

Pri izradi Strategije razvoja općine Živinice koristi se metodologija za planiranje integrisanog lokalnog razvoja (MiPRO).

Ova metodologija se zasniva na dva osnovna principa: održivosti i socijalne uključenosti, promovišući model razvoja koji kombinuje ekonomski prosperitet sa socijalnom uključenošću bez prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa. Održivost kao princip integriše ekonomski i aspekt okoliša, dok princip socijalne uključenosti podrazumijeva jednake šanse za sve i pravičnost u smislu identifikovanja potreba i interesa marginalizovanih i socijalno osjetljivih grupa stanovništva.

Glavne karakteristike metodologije su integrisani pristup i obezbjeđivanje učešća zajednice u kreiranju i reviziji strategije. Integrisani pristup se ostvaruje horizontalno, usklađivanjem ciljeva i intervencija u sektorima ekonomskog razvoja, društvenog razvoja i okoliša, ali i vertikalno, usklađivanjem sa strateškim dokumentima viših nivoa. Osim kroz rad općinskog razvojnog tima, učešće zajednice se obezbjeđuje kroz rad sektorskih grupa, koje imaju ključnu ulogu u reviziji sektorskih razvojnih planova, i šire lokalno razvojno partnerstvo, koje razmatra stratešku orijentaciju općine i nacrt strategije razvoja, kada se dokument kompletira.

Proces izrade strategije razvoja odvija se u periodu maj-decembar 2016. godine i obuhvata niz sastanaka, uglavnom radioničkog tipa, općinskog razvojnog tima i sektorskih grupa, uz šire konsultacije u okviru lokalnog razvojnog partnerstva.

Nacrt strategije razvoja uradio je općinski razvojni tim (ORT), kome je stručnu pomoć i podršku u izradi pružala Eda – Agencija za razvoj preduzeća iz Banjaluke.

5

IV Strateška platforma

IV.1. Socio-ekonomska analiza

Socio-ekonomska analiza lokalne zajednice je osnov za planiranje lokalnog razvoja i obuhvata sve aspekte života i razvoja lokalne zajednice. Služi kao podloga za definisanje vizije i razvojnih pravaca lokalne zajednice, te razradu sektorskih planova lokalnog ekonomskog, društvenog i okolišnog razvoja.

IV.1.1. Geografski položaj i prirodne karakteristike

IV.1.1.1. Ključne historijske činjenice

Arheološka istraživanja provedena u području Tuzlanske regije potvrđuju da su na području Općine

Živinice živjeli Iliri, Kelti, Grci, Rimljani. U sedmom stoljeću trajno se nastanjuju slavenska plemena.

Srednjovjekovna teritorija Živinica bila je u sastavu Bosanske države, oblasti Gostilj, Dramešin i Soli

kao samostalnih političkih jedinica koje su do dolaska Turaka u Bosnu gubile te atribute. Naselje

Živinice kao urbana lokacija nastala je vjerovatno u XVIII vijeku. Postojanje prvih srednjovjekovnih

utvrđenja “Gradina” u Nevrenči, “Grad Jasičak” iznad Bašigovaca, “Džebarska gradina”, “Grad-

Čaršija” iznad Gornje Višće i mnogi stećci, ukazuju na činjenicu da su okolna naselja znatno starijeg

nastanka. Prvi zapisi o stećcima datiraju iz prve polovine XVI vijeka. Južni i istočni dijelovi živiničke

teritorije naročito su bogati nekropolama i stećcima. Registrirano je oko 25 nekropola i desetak

stećaka samaca. Danas je sačuvano oko 250 stećaka na raznim lokalitetima.

Pod turskom upravom, nahije (skupine naselja) današnje teritorije Opcine Živinice pripadaju

Srebrenickom pa Zvornickom kadiluku, odnosno poslije osnovanom Zvornickom sandžaku. Dolaskom

Austro-ugarske monarhije u Bosnu (1878. godine) mijenjaju se društvene i ekonomske prilike u ovim

krajevima. Poljoprivredni i šumarski resursi pripremaju se za industrijsku eksploataciju, grade se

saobracajnice i industrijski pogoni. Historijski gledano, poljoprivreda je bila najzastupljenije

zanimanje živinickog stanovništva, ali je moderno doba zapostavilo njen razvoj i deagrariziralo

dotadašnje vlasnike zemlje. Drvna industrija i kasnije rudarstvo bili su tokom novije historije nosioci

razvoja i urbanizacije grada Živinica i cjelokupnog razvoja podrucja ove opcine.

Općina Živinice, kao osnovna jedinica lokalne samouprave, formirana je Odlukom Narodne skupćine

NR Bosne i Hercegovine, broj: 28/59, 19. juna 1959.godine. Danas, Općina Živinice pripada

Tuzlanskom kantonu koga čini 13 teritorijalno zaokruženih općinskih cjelina sjeveroistočne Bosne.

Statusno uređenje općina uređeno je kantonalnim zakonom o lokalnoj samoupravi od 30.06.1998.

godine. Shodno navedenom zakonu regulisan je i ustavni status i ustrojstvo živiničke općine, u kojoj

je grad Živinice centar lokalne samouprave i privrednog razvoja općine. Mjesna samouprava je

organizovana u 26 mjesnih zajednica od kojih su 4 gradske.

IV.1.1.2. Geografsko-komunikacijske karakteristike, prirodne odlike i resursi

Područje od 298,06 km2, omeđeno granicom dužine 98,82 km, površinski determiniše Općinu

Živinice, koja leži na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, odnosno, zauzima južne dijelove Tuzlanskog

kantona. Neposredno susjedstvo ovoj jedinici lokalne samouprave čine: na sjeveroistoku - Grad

6

Tuzla, na sjeverozapadu – Općina Lukavac, na zapadu - Općina Banovići, na jugu – Općina Kladanj, na

jugoistoku – Općina Šekovići, a na istoku – Općina Kalesija. Preko područja Općine Živinice prolaze

značajne putne komunikacije, kao što su magistralni put Sarajevo – Tuzla – Orašje, regionalni putevi

Banovići – Živinice – Zvornik i Lukavac – Živinice – Šekovići, te željezničke pruge Brčko – Banovići i

Tuzla – Zvornik. Na teritoriji Općine Živinice nalazi se Međunarodni aerodrom Tuzla (MAT) koji je u

posljednje tri godine u razvojnoj ekspanziji putničkog i kargo saobraćaja.

U visinskom pogledu, teritorija Općine Živinice se smjestila unutar nadmorskih visina koje se kreću

od 200 do 1156 m.n.v., dok u geografskom smislu zauzima poziciju koju ograničavaju sjeverne

geografske širine 4400 i 19! te 4400 i 30! , kao i istočne geografske dužine 1800 i 30! te 1800 i 50! .

Reljef Općine obilježavaju sjeverni obronci masiva Konjuh i Javornik, južne padine planine Majevica,

središnji dio Sprečkog polja i dio jezera Modrac. Prema ovome, generalno posmatrano, reljef Općine

se može podjeliti na dva dijela i to: sjeverni – ravničarski, te južni i jugozapadni – brdskoplaninski.

Dolinom, koja je tektonska depresija dinarskog pravca pružanja, javljaju se ravničarske površine u

širini od 2 do 5 km. U njoj je razvijen sliv rijeke Spreče, koji se formirao na abrazivnom reljefu.

Klasifikacija površina nagiba terena, dobivenih pomoću izometrijske analize 3D modela terena, teren

Općine dijeli u šest klasa, i to: Ravno zemljište s padom 0 – 2 % - vrlo pogodno za gradnju, Mali nagib

2 – 4 % - pogodno za gradnju, Umjereni nagib 4 – 10 % - povoljno za gradnju uz manje troškove,

Strmo 10 – 20 % - povoljno za gradnju uz veće troškove, Vrlo strmo 20 – 30 % - nepovoljno za

gradnju, Strmi uspon > 30 % - ograničavajući faktor u planiranju. Dijelovi koji su najpovoljniji za

gradnju s aspekta nagiba terena su oni koji su već najviše naseljeni, ali i koji se nalaze u zonama gdje

je evidentirano kvalitetno poljoprivredno zemljište, u aluvijumima rijeka Gostelje i Oskove, kao i uz

najznačajniji putni pravac u Općini – magistralni put M 18, koji je izuzetno opterećen okolnom

izgradnjom. Također, koincidencijski najveća eksploataciona i istražna polja mineralnih resursa se

nalaze upravo u tom području.

Na području Općine Živinice je zastupljena umjereno – kontinenentalna klima sa umjereno hladnim

zimama i dosta toplim ljetima. Područje Općine ima relativno ravnomjernu godišnju raspodjelu

padavina s tim da je najviše padavina u mjesecu junu, a najmanje u mjesecu septembru. U strukturi

padavina, najznačajnije su kiše koje se registruju tokom cijele godine, a snježni pokrivač se tokom

godine zadržava 61 dan, sa prosječnom dubinom od 20 cm. Hidrografska obilježja ovog prostora su

specifična zbog prisustva vodene akumulacije Modrac i većeg broja rijeka, potoka i drugih vodotoka.

Uz to, obilne količine podzemnih voda registrovanih u Sprečkom polju predstavljaju značajnu rezervu

za eventualno snabdjevanje stanovništva i privrede, kako na području Živinica tako i na području

nekoliko susjednih općina.

IV.1.2. Demografske karakteristike i kretanja

IV.1.2.1. Ukupan broj stanovnika

Općina Živinice bilježi pozitivan trend porasta stanovništva u posljednjih pet decenija. Prema

objavljenim zvaničnim podacima popisa stanovništva iz 2013. godine na prostoru Općine Živinice

registrovan je ukupno 57.765 stanovnika, što je za 43,2% više u odnosu na broj stanovnika iz 1971,

odnosno 5,4% više u odnosu na broj stanovnika iz 1991. godine (slika 1).

7

Uzimajući u obzir kontinuiran rast stanovništva u prethodnih pet decenija, te ne zanemarujući

činjenicu da Općina privlači populaciju iz drugih područja Kantona, zbog privrednih potencijala,

nosioc izrade Prostornog plana Općine Živinice je procijenio da će u 2032. godini na prostoru Općine

živjeti 65.484 stanovnika. Povećanje broja stanovnika u periodu od 20 godina iznosi 6,99 %, dok je

godišnji prirast procjenjen na 214 st/g, što je u skladu sa statističkim podacima, ali i procjenom

prirodnog prirasta Općine Živinice, koju je predvidio Prostorni plan Tuzlanskog kantona.

Slika 1. Broj stanovnika; Općina Živinice; 1971-2013.

Izvor: Popis stanovništva iz 1971., 1981, 1991. godine i rezultati Popisa stanovništva 2013., Agencija za statistiku BiH

Prosječna gustina naseljenosti od 193,8 stanovnika po km2 je za 2,3 puta više u odnosu na prosječnu

gustinu naseljenosti u F BiH (85,0 st/km2). Imajući na umu da općina Živinice administrativno pripada

Tuzlanskom kantonu koji zajedno sa Kantonom Sarajevo predstavlja najmnogoljudniji kanton u F BiH,

nije iznenađujuće da se Općina Živinice svrstava u red nadprosječno naseljenih općina. Ipak, u

poređenju sa Gradom Tuzla čija je prosječna gustina naseljenosti 377,5 stanovnika po km2 i

činjenicom da je u prosjeku gustina naseljenosti Tuzlanskog kantona 168,0 stanovnika po km2, može

se konstatovati da je Općina Živinice prosječno naseljena općina u Tuzlanskom kantonu (slika 2).

Slika 2. Gustina naseljenosti; Općina Živinice i komparatori, 2013

Izvor: Popis stanovništva 2013.(broj stanovnika) i FZPR (površine)

IV.1.2.2. Struktura stanovništva

Starosna struktura stanovništva Općine Živinice je relativno stabilna u prethodnom petogodišnjem

periodu. Prema Popisu stanovništva iz 2013 godine, 17% stanovništva čini starosna grupa od 0-14

godina, 74% stanovnika grupa radno sposobnog stanovništva od 15-64 godine te 9% stanovništva

pripada starosnoj grupi preko 65 godina.

8

IV.1.2.3. Prostorni raspored stanovništva

Prema podacima preliminarnog popisa stanovništva (konačni podaci Popisa stanovništva po

naseljenim mjestima nisu objavljeni tokom izrade Strategije razvoja), prosječni broj članova

domaćinstva je 3,5. Pregled broja stanovnika, domaćinstava i stanova po mjesnim zajednicama

općine Živinice dat je u tabeli 1.

Tabela 1. Broj stanovnika, domaćinstava i stanova; Općina Živinice; 2013.

Naseljeno mjesto

Broj stanovnika

Broj domaćinstava

Broj stanova

Naseljeno mjesto

Broj stanovnika

Broj domaćinstava

Broj stanova

Živinice Centar 10.995 3.332 4.380 Litve 1.950 591 768

Rudar Živinice 4.450 1.348 1.753 Živinice Gornje 1.900 576 748

Stari Đurđevik 3.796 1.150 1.495 Podgajevi 1.754 532 691

Đurđevik 3.490 1.058 1.375 Višća Gornja 1.564 474 613

Dubrave Gornje

3.108 942 1.250 Lukavica Gornja 1.456 441 591

Dubrave Donje 3.047 923 1.265 Lukavica Donja 1.375 427 582

Šerići 2.855 865 1.185 Višća Donja 1.049 318 409

Bašigovci 2.630 797 1.056 Kovači 1.010 306 398

Priluk 2.319 706 918 Šišići 1.000 303 394

Gračanica 2.220 695 904 Šahići 777 235 326

Oskova 2.211 670 871 Zelenika 757 229 298

Suha 2.048 621 814 Svojat 749 227 295

Tupkovići 2.025 614 798 Barice 666 202 262

Ukupno 61.201 18.582 24.439

Izvor: Preliminarni popis stanovništva 2013, Agencija za statistiku BiH

IV.1.2.4. Prirodni priraštaj stanovništva

Pokazatelji prirodnog kretanja stanovništva ukazuju na negativne trendove u prethodnih pet godina

(slika 3). Smanjen broj živorođenih i kontinuirano povećan broj umrlih doveo je do činjenice da je

prirodni priraštaj u 2015. godini iznosio 76 lica, dok je u 2011. godini iznosio 187 lica. Opadajući

trend prirodnog priraštaja je povezan sa izrazito visokom stopom nezaposlenosti stanovništva, te

činjenicom da se mladi ljudi relativno kasno osamostaljuju i zasnivaju vlastite porodice.

Slika 3. Prirodni prirast stanovništva; Općina Živinice; 2011 - 2015

Izvor: FZPR (2015)

Vitalni indeks stanovištva, odnosno broj živorođenih u odnosu na 100 umrlih osoba, u periodu 2011-

2015 iskazuje pozitivne vrijednosti, i kontinuirano je veći od vitalnog indeksa Tuzlanskog kantona i

vitalnog indeksa F BiH. Međutim, kao što je uočljivo na slici 4., zabrinjava činjenica da vitalni indeks

9

Općine Živinice karakteriše kontinuiran pad i to po većoj godišnjoj stopi u odnosu na Tuzlanski

kanton i F BiH gdje razlika između vitalnog indeksa u 2015 u odnosu na 2011 za Općinu Živinice iznosi

32,82 indeksna poena, dok za Tuzlanski kanton i F BiH iznosi 17, odnosno 16,81 indeksna poena.

Slika 4. Vitalni indeks stanovništva; Općina Živinice u odnosu na TK i FBiH; 2011 - 2015

Izvor: FZPR (2015)

IV.1.2.5. Migracija stanovništva

Prema procjenama lokalne uprave, cca 10.000 izbjeglog stanovništva ima evidentirano mjesto

prebivališta u općinama iz kojih su migrirali tokom ratnih dešavanja, dok je stvarno mjesto

stanovanja općina Živinice. Također, nakon ratnih zbivanja u Živinicama došlo je do promjene etničke

strukture stanovništva. Podaci iz popisa 2013. o etničkoj strukturi stanovništva pokazuju da na

području općine živi 92% Bošnjaka, 4,3 Hrvata i 3,7 ostalih, odnosno smanjen je broj Hrvata (3976

stanovnika 1991.godine; 2508 stanovnika 2013.godine), Srba (3976 stanovnika 1991. godine; 242

stanovnika 2013. godine) i stanovnika koji su se izjašnjavali kao Jugosloveni (2130 u 1991. godini; 0 u

2013. godini) . Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, migracioni saldo Općine Živinice u

prethodnom petogodišnjem periodu je negativan i pokazuje da je sa područja općine odselilo 237

osoba unutar Bosne i Hercegovine, te da je 266 osoba odselilo u inostranstvo. Ono što je

zabrinjavajuće jeste trend porasta odlaska stanovnika u inostranstvo, gdje je u 2012 godini

registrovano 23 odlaska, a u 2015 godini 67 odlazaka, kao i činjenica da je ovo administrativni

podatak a da je prema procjenama stvarni broj osoba koje odlaze (a ne mijenjaju formalno mjesto

prebivališta) znatno veći.

IV.1.3. Pregled stanja i kretanja u lokalnoj ekonomiji

U cilju boljeg uvida u stanje i promjene bruto društvenog proizvoda i drugih relevantnih pokazatelja

Općine Živinice (rang razvijenosti 26 u 2015. godini), u nastavku ćemo uspoređivati odabrane

pokazatelje sa jedinicama lokalne samouprave Tuzlanskog kantona koje se razvijaju u istom

zakonskom i regulatornom okruženju a koje bilježe veći rang razvijenosti mjeren na nivou Federacije

BiH, Grad Tuzla (rang 11. u 2015. godini) i Općina Gračanica (rang 16. u 2015. godini) te općinama

koje imaju niži rang razvijenosti, Općina Srebrenik (rang 33. u 2015. godini) i Općina Lukavac (rang

35. u 2015. godini).

10

IV.1.3.1. Makroekonomski indikatori

Bruto društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika za Općinu Živinice je u 2014. godini iznosio 3.971

KM, što Općinu Živinice svrstava u srednje razvijene općine u Tuzlanskom kantonu. Od

identifikovanih komparatora, značajno viši BDP po glavi stanovnika ima Grad Tuzla, koji je

administrativni i poslovni centar regije i općina Lukavac kao vodeći industrijski centar Tuzlanskog

kantona, dok Općina Gračanica i općina Srebrenik imaju nešto niže vrijednosti BDP po glavi

stanovnika, dok je prosječni BDP po glavi stanovnika u Tuzlanskom kantonu za 25% veći od BDP po

glavi stanovnika općine Živinice (slika 5).

Slika 5. BDP po glavi stanovnika; Općina Živinice i komparatori; 2014. godina

Izvor: FZPR (2014). Napomena: U izvještaju za 2015 godinu nisu uključeni pokazatelji BDP.

BDP Općine Živinice je u periodu od 2010. do 2014. godine kontinuirano rastao, te je u 2014. godini

iznosio 223.077 KM što je za 23.067 KM odnosno 11,5% više u odnosu na 2010. godinu. BDP po glavi

stanovnika je u 2014. godini za 8,93% veći u odnosu na 2010 godinu, ali ono što je zabrinjavajuće

jeste opadajući trend godišnje stope raste koji je u posmatranom periodu smanjen sa 3,19% u 2011.

godini na 1,71% u 2014. godini.

U posmatranom periodu, Općina Živinice je učestvovala sa 8,33% u ostvarenom BDP-u Tuzlanskog

kantona, odnosno 1,3% u ostvarenom BDP-u Federacije Bosne i Hercegovine. BDP po glavi

stanovnika u Općini Živinice je za 45% niži od BDP po glavi stanovnika u Federaciji Bosne i

Hercegovine (tabela 2).

Tabela 2. BDP i BDP po glavi stanovnika; Općina Živinice u odnosu na Tuzlanski kanton i FBiH; 2010 - 2014

Godina i indikator Općina Živinice

Godišnja stopa

promjene

Općina Živinice/ TK

Tuzlanski kanton (TK)

Općina Živinice/FBiH

FBiH

2010 BDP (000 KM) 200.010 8,33% 2.400.126 1,30% 15.385.420

BDP po glavi st. 3.616 75,19% 4.809 54,94% 6.582

2011 BDP (000 KM) 207.323 3,53% 8,33% 2.487.883 1,30% 15.947.980

BDP po glavi st. 3.735 3,19% 74,94% 4.984 54,77% 6.820

2012 BDP (000 KM) 212.803 2,58% 8,33% 2.553.642 1,30% 16.369.510

BDP po glavi st. 3.820 2,23% 74,65% 5.117 54,56% 7.001

2013 BDP (000 KM) 218.404 2,56% 8,33% 2.620.858 1,30% 16.800.380

BDP po glavi st. 3.903 2,13% 74,30% 5.253 54,30% 7.188

2014 BDP (000 KM) 223.077 2,09% 8,33% 2.676.929 1,30% 17.159.815

BDP po glavi st. 3.971 1,71% 74,04% 5.363 54,07% 7.344

Izvor: FZPR (2014). Napomena: U izvještaju za 2015 godinu nisu uključeni pokazatelji BDP.

11

Slika 6 pokazuje kretanje BDP po glavi stanovnika Općine Živinice i općina komparatora u periodu

2010 – 2014 godine. Iako sve općine imaju pozitivan trend rasta BDP po glavi stanovnika u

posmatranom periodu, uočljivo je da godišnja stopa rasta u većini općina ima opadajući trend.

Najsporiji rast BDP po glavi stanovnika u posljednje tri godine bilježi općina Živinice, dok najbrži rast

bilježi općina Lukavac.

Slika 6. BDP po glavi stanovnika; Općina Živinice i komparatori, 2010 – 2014

Izvor: FZPR (2011 – 2015)

Prema podacima Federalnog zavoda za programiranje razvoja (FZPR), Općina Živinice spada u

srednje razvijene općine zauzimajući 26. mjesto od ukupno 79 općina u FBiH. U poređenju sa

komparatorima, Općina Živinice je razvijenija od Općine Lukavac koja zauzima 35. mjesto, ali

istovremeno manje razvijena od Općine Gračanica i Grada Tuzla. Slika 7 prikazuje kretanje indeksa

razvijenosti Općine Živinice i odabranih općina komparatora u periodu 2011. – 2015. godine, te

njihov položaj u odnosu na indeks razvijenosti F BiH i Tuzlanskog kantona. Općina Živinice, prema

ovom indikatoru, se svrstava u srednje razvijene općine u F BiH i Tuzlanskom kantonu uzimajući u

obzir da je njen indeks razvijenosti nešto iznad prosječnih vrijednosti ovih administrativnih jedinica.

Međutim, ono što je značajno istaknuti jeste činjenica da je u 2015. godini općina Živinice zabilježila

nešto značajniji pomak kada su indeksni poeni povećani sa 102.2 na 104.2. Za razliku od općine

Živinice, Grad Tuzla i Tuzlanski kanton su zabilježili pad u indeksnim poenima tokom 2015. godine.

Slika 7. Indeks razvijenosti; Općina Živinice i komparatori; 2011-2015

Izvor: FZPR (2011-2015)

12

IV.1.3.2. Broj i struktura preduzeća i kretanje ukupnih prihoda

Poslovni subjekti

Prema pokazateljima Federalnog zavoda za statistiku u 2015. godini na području Općine Živinice bilo

je 2.406 registriranih poslovnih subjekata od čega 791 pravnih lica, 528 dijelova pravnih lica i 1.087

obrta. Uporedni pokazatelji kretanja broja poslovnih subjekata ukazuju na kontinuirani porast u

periodu od deset godina, tako je 2015. godine broj poslovnih subjekata bio veći za 348 odnosno

22,13% u odnosu na 2008. godinu (Slika 8). Rast poslovnih subjekata se može dovesti u vezu sa

naporima lokalne zajednice u unapređenju poslovne zone te širenja poduzetničke klime na području

općine.

Slika 8. Pregled poslovnih subjekata; OpćinaŽivinice; 2008-2015

Izvor: FZPR (2011-2015)

Pravna lica

Radi vjerodnostojnosti informacija, nastavak socioekonomske analize u aspektu pravnih lica će se

bazirati na aktivnim pravnim licima, odnosno onim koji svoje završne račune predaju u Agenciju za

finansijsko posredovanje (AFIP). Pokazatelji TRON baze podataka1, bazirani na podacima iz AFIP-a,

ukazuju na nisku stopu aktivnih preduzeća. Tako je u 2015. godini samo 44% pravnih lica predalo

završne račune (351 od 791 pravna lica). Pored pokazatelja broja aktivnih pravnih lica, Tabela 3

prikazuje i druge temeljne pokazatelje te njihov trend u posljednje tri godine.

Tabela 3. Pregled temeljnih pokazatelja aktivnih pravnih lica; Općina Živinice; 2013-2015

Temeljni pokazatelji

Godina Index

2013 2014 2015 2014/ 2013

2015/ 2014

Broj kompanija 350 321 351 91,7% 109,3%

Ukupan broj zaposlenih 4.417 4.480 4.838 101,4% 108,0%

Prosječan broj zaposlenih 13 14 14

Ukupan prihod od prodaje (KM) 438.338.489 469.166.554 510.062.091 107,0% 108,7%

Prihod od izvoza 62.235.318 60.948.077 70.981.332 97,9% 116,5%

Prosječan prihod od prodaje (KM) 1.252.396 1.461.578 1.453.168 116,7% 99,4%

Ukupna dobit (KM) 6.269.097 10.220.596 17.519.066 163,0% 171,4%

Broj kompanija do 500.000 KM prihoda 246 212 233 86,2% 109,9%

Broj kompanija do 5.000.000 KM prihoda 87 91 98 104,6% 107,7%

Broj kompanija preko 5.000.000 KM 17 18 20 105,9% 111,1% Izvor: TRON baza (2016)

1TRON System d.o.o. je kompanija koja preuzima finansijske podatke o privrednim društima u Bosni i Hercegovini of APIF-a i AFIP-a

13

Svi relevantni pokazatelji bilježe trend rasta u 2015. godini, osim prosječnog prihoda od prodaje koji

je nešto manji. Tako je broj aktivnih pravnih lica u 2015. godini veći za 30 pravnih lica ili 9,3% u

odnosu na 2014. godinu, dok je broj zaposlenih veći za 358 lica ili 8%. Posebno je važno primijetiti

pokazatelje rasta izvoza 16,5% i impozantnu stopu rasta dobiti u 2015. godini za 71,4%

Ukupni ostvareni prihod od strane 351 preduzeća koja su predala završni račun u AFIP za 2015.

godinu je iznosio 510.062.091 KM što predstavlja povećanje za 8,71 % u odnosu na 2014. godinu

kada su ostvareni ukupni prihodi u iznosu od 469.166.554 KM. Sektorski gledano, najveći prihod su

ostvarila preduzeća iz djelatnosti trgovine i to 266.890.592 KM odnosno 51,52% od ukupnog

ostvarenog prihoda. Pored preduzeća iz djelatnosti trgovine, značajne prihode su ostvarili preduzeća

iz sektora metalske industrije (7,51% odnosno 38.886.992 KM), vađenja rude i kamena (7,42%

odnosno 38.450.566), prijevoza i skladištenja (7,32% odnosno 37.896.035) i građevinarstva (6,72%

odnosno 34.795.898).

Ostvarena dobit svih preduzeća u 2015. godini je iznosila 17.519.066 KM, što predstavlja povećanje

od 71,40 % u odnosu na 2014. godinu kada je ostvarena dobit iznosila 10.220.596 KM. Struktura

preduzeća sa najvećom ostvarenom dobiti prati strukturu preduzeća sa najvećim ostvarenim

prihodima. Najuspješnije preduzeća po kriteriju ostvarene dobiti za 2014. godinu su: Omega doo

Živinice, profine BH doo Živinice, Alfe-mi doo Živinice te Kera&Disk doo Živinice.

Tabela 4. nudi pregled navedenih privrednih subjekata, ostvarenih prihoda i broja uposlenih po

djelatnostima.

Sektorski gledano, na području Općine Živinice brojčano dominiraju preduzeća iz trgovinske

djelatnosti sa 39,60%, zatim preduzeća iz djelatnosti prevoz i skladištenje i građevinarstva sa po

10,83%, preduzeća iz djelatnosti stručne, naučne i tehničke djelatnosti sa 7,12%, te preduzeća iz

djelatnosti drvoprerade sa 5,98%. Ukupni ostvareni prihodi kao i struktura uposlenih prate naprijed

uglavnom prate navedenu strukturu djelatnosti, sa razlikom da 27,32% ukupnog broja zaposlenih u

privrednih društvima rade u djelatnostima vađenja rude i kamena odnosno djelatnosti zdravstvene i

socijalne zaštite a što je povezano sa sektorom javnog zdravstva kao i postojanja rudnika na području

Općine Živinice.

Tabela 4. Struktura, prihodi i uposleni u privrednim društvima; Općina Živinice; 2015

DJELATNOST Broj firmi

% Broj

zaposlenih %

Ukupan prihod

%

Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 7 2,0% 29 0,6% 8.598.299 0,2%

Vađenje ruda i kamena 2 0,6% 973 20,1% 38.039.923 7,6%

Prerađivačka industrija 65 18,5% 1.100 22,7% 108.294.623 21,6%

Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

1 0,3% 18 0,4% 635.231 0,1%

Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

4 1,1% 83 1,7% 2.015.653 0,4%

Građevinarstvo 38 10,8% 468 9,7% 33.970.663 6,8%

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala

139 39,6% 1.217 25,2% 263.133.001 52,4%

Prijevoz i skladištenje 38 10,8% 301 6,2% 37.318.719 7,4%

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo)

5 1,4% 24 0,5% 447.680 0,1%

Informacije i komunikacije 7 2,0% 33 0,7% 1.389.557 0,3%

Finansijske djelatnosti i djelatnosti 0 0,0% 0 0,0% 0 0,0%

14

osiguranja

Poslovanje nekretninama 4 1,1% 6 0,1% 72.209 0,0%

Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 25 7,1% 79 1,6% 2.117.838 0,4%

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

3 0,9% 39 0,8% 2.408.035 0,5%

Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje

0 0,0% 0 0,0% 0 0,0%

Obrazovanje 4 1,1% 69 1,4% 1.285.262 0,3%

Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 3 0,9% 349 7,2% 8.987.700 1,8%

Umjetnost, zabava i rekreacija 3 0,9% 47 1,0% 1.261.548 0,3%

Ostale uslužne djelatnosti 3 0,9% 3 0,1% 86.150 0,0%

UKUPNO 351 100,0% 4.838 100,0% 510.062.091 100,0%

Izvor: TRON baza (2016)

U cilju stvaranja boljeg poslovnog ambijenta za sve poslodavce, tokom 2015. godine osnovano je

Udruženje poslodavaca i samostalnih privrednika (UPSP) Općine Živinice koje trenutno broji 42

članice. Udruženje je osnovano od strane nauspješnijih osnivača i vlasnika živiničkih privrednih

subjekata, koje upošljavaju preko 70% uposlenika na području općine Živinice. Udruženje se

samofinansira.

Lokalna uprava Općine Živinice je u decembru 2015. godine uspostavila Savjet za lokalni ekonomski

razvoj, putem kojeg je formaliziran odnos sa privrednicima, odnosno koje privrednicima omogućava

da u kontinuitetu i na jasno definisan način sarađuju sa izvršnim organima u Općini, te da budu

direktno uključeni u donošenje odluka kojima se definiše privredni ambijent u lokalnoj samoupravi.

Sugeriše se da ovo tijelo bude aktivno tokom implementacije Strategije razvoja općine Živinice kao

jedan od vidova partnerstava unutar zajednice. Iako je na području Općine uspostavljeno naprijed

navedeno Udruženje poslodavaca i samostalnih privrednika Općine Živinice, nije uspostavljen

mehanizam međusobne saradnje ovog tijela i općinskog vijeća čime se ograničava moć djelovanja

ovog udruženja na području Općine. U cilju stvaranja pozitivnog i stimulirajućeg poslovnog

okruženja, potrebno je formirati Centar za Biznis, kao stručno, operativno i savjetodavno tijelo

načelnika Općine koje bi u partnerstvu sa najbitnijim akterima na lokalnom nivou kontinuirano radio

na unaprijeđenju privrednog ambijenta općine Živinice.

Fizička lica

Pored pravnih lica, na području Općine Živinice djeluje značajan broj fizičkih lica. Zbog jednostavnosti

oblika registracije, početnički poslovni poduhvati se uglavnom registruju kao fizička lica (obrti ili

preduzetničke radnje) te je na području Općine Živinice u 2015. godini zabilježen rad 1.087 fizičkih

lica, što predstavlja povećanje od 33 fizička lica u odnosu na 2014. godinu, odnosno povećanje za

112 fizičkih lica u odnosu na 2011. godinu. Struktura fizičkih je ujednačena tokom posmatranog

perioda, te radi jednostavnosti pregleda, Slika 9 daje pregled strukture obrta za 2015. godinu.

Slika 9. Pregled strukture fizičkih lica; Općina Živinice; 2015. godina

15

Izvor: Općina Živinice na temelju podataka Porezne uprave (2016)

Za razliku od pravnih lica, zakonska regulativa ne predviđa obavezu fizičkim licima da dostavljaju

izvještaje o svom poslovanju bilo kojoj instituciji kako na općinskom tako ni na višim nivoima vlasti,

izuzev godišnje prijave poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koja se dostavlja Poreznoj

upravi. Prema podacima dostavljenim iz Porezne ispostave Živinice, ukupni prihod ostvaren kroz

obrtničku djelatnost na području Općine Živinice za 2015. godinu je iznosio 3.051.205 KM što

predstavlja povećanje za 37,51 % u odnosu na 2014. godinu. Najznačajnije povećanje prihoda je

ostvareno u autoškolama (za 48.822 KM odnosno 69,15 % u odnosu na 2014. godinu) te u kategoriji

ostali gdje se ubrajaju i zanatske radnje i poljoprivredne djelatnosti (za 1.008.424 KM ili 57,53%).

U 2015. godini, fizička lica odnosno obrtnička djelatnost je upošljavala 923 lica, i to 615 lica odnosno

66 % u stalnom radnom odnosu, te 308 lica odnosno 34% povremeno u toku godine2 (Porezna

ispostava Živinice, 2016). U 2015. godini je došlo do povećanja broja zaposlenih za 534 lica odnosno

57,85% u odnosu na 2014. godinu. Pregled temeljnih pokazatelja poslovanja fizičkih lica na području

Općine Živinice za period 2013-2015 dat je na Slici 10.

Slika 10. Pregled pokazatelja poslovanja fizičkih lica; Općina Živinice; 2013 -2015

Izvor: Općina Živinice na temelju podataka Porezne uprave (2016)

I pored snažnog razvoja obrtničke djelatnosti u prethodnom periodu i njegove značajnosti za ukupni

razvoj Općine Živinice, još uvijek nije formirano Udruženje obrtnika Općine Živinice. Ipak,

formiranjem ovog tijela fizička lica sa područja Općine bi stvorili uslove za bolje pregovaranje i

zagovaranje svojih interesa čime bi unaprijedili svoju poziciju te stvorili preduslove za snažniji rast i

razvoj. U nedostatku udruženja obrtnika na nivou općine, predstavnici fizičkih lica su aktivno

uključeni u rad Obrtničke komore Tuzlanskog kantona imajući u vidu da funkciju Dopredsjednika

Obrtničke komore Tuzlanskog kantona i funkciju Predsjednika Skupćine Obrtničke komore

Tuzlanskog kantona obnašaju obrtnici sa područja Općine Živinice.

2Ovaj broj se ne odnosi na vlasnike obrta, već samo lica zaposlena u obrtničkim djelatnostima.

16

IV.1.3.4. Spoljnotrgovinska razmjena

Poslovni subjekti sa područja Općine Živinice su tokom 2015. godine ostvarili uvoz od 149.090.000

KM, dok je u istom razdoblju izvoz iznosio 55.288.000 KM, čime se kreirao trgovinski deficit u

vrijednosti 93.802.000 KM. Trgovinski deficit iz 2015. godine predstavlja povećanje za 42% u odnosu

na trgovinski deficit iz 2011. godine, što ukazuje na negativan trend razvoja vajnskotrgovinske

razmjene poslovnih subjekata Općine Živinice (Slika 11).

Pokrivenost uvoza izvozom u 2015. godini za općinu Živinice je iznosila 37.08%, što je daleko manje

od prosjeka Tuzlanskog kantona koji iznosi 77.34%. Ipak, ohrabruju podaci iz 2015. godine koji

ukazuju na povećanje vrijednosti izvoza za cca. 15.000.000 KM te u je narednom periodu, kroz

intenzivniju saradnju privrednika i lokalne uprave, potrebno intenzivirati aktivnosti na održavanju

pozitivne stope rasta izvoza sa područja Općine Živinice.

Slika 11. Uvoz i izvoz; Općina Živinice; 2011 – 2015

Izvor: FZPR (2011-2015)

Najznačajnija izvozna preduzeća sa područja općine Živinice pripadaju sektoru metalske industrije

(39,20%) i drvoprerade (10,17%). Preduzeće Alfe MI doo Živinice, koji se bavi proizvodnjom metalnih

kontejnera, u toku 2014. godine je ostvarilo izvoz u vrijednosti od 22.742.236 KM što predstavlja

55,61% ukupne vrijednosti izvoza za tu godinu te se isto svrstava u najznačajnije izvozno preduzeće

sa područja Općine Živinice. Pored pomenutog, značajna preduzeća izvoznici su NUTRIA d.o.o

Živinice (proizvodnja alu bravarije, PVC stolarije i ograda), Profine BH d.o.o Živinice (prodaja PBV

profila, pribora i okova) i BENF COMPANY d.o.o Živinice (proizvodnja najmještaja).

IV.1.3.5. Poslovne zone i strana ulaganja

Na području općine Živinice se nalazi 19 privrednih zona dok je planirana izgradnja dvije zone.

Postojeće industrijsko-privrednih zone karakteriše nedovoljno razvijena poslovna infrastruktura, što

u mnogome usporava razvoj preduzeća smještenih u poslovnim zonama. U narednom periodu,

potrebno je poslovne zone staviti u punu funkciju opremajući ih potrebnom infrastrukturom na

način da se prilagode ključnim proizvodnim djelatnostima za razvoj općine, odnosno metalo-

prerađivačkoj industriji, drvoprerađivačkoj industriji i građevinarstvu.

Tabela 5. Pregled privrednih zona sa osnovnim karakteristikama

Naziv Povrsina (ha) Status

Živinice VI 0,44 Postojeća

Živinice VII 0,49 Postojeća

Gračanički lug 1,75 Postojeća

17

Živinice V 1,88 Postojeća

Živinice I 2,33 Postojeća

Sprečko polje 1 2,85 Postojeća

Bare 3,08 Postojeća

Sprečko polje 2 3,67 Postojeća

Živinice III 4,16 Postojeća

Živinice IV 4,16 Postojeća

Tukovi 4,66 Postojeća

Suhodalje 7,01 Postojeća

Industrijski krug Višća 7,33 Postojeća

Industrijski krug Dubrave 7,59 Postojeća

Naftni terminal 9,92 Postojeća

Živinice II 10,87 Postojeća

Višća 14,09 Planirana

Konjuh 14,88 Postojeća

Industrijski krug Đurđevik 21,73 Postojeća

Maline 56,58 Postojeća

Tehnološki park Ciljuge 83,21 Planirana

Izvor: Prostorni plan općine Živinice

IV.1.3.6. Veće investicije u gospodarstvu

U prethodne dvije godine (2015 – 2016.) uloženo je 15.4 miliona KM stranih investitora iz Austrije,

Njemačke i Turske koji su Općinu Živinice prepoznali kao općinu sa pogodnom poslovnom klimom za

investitore.

U toku 2015. godine na području Općine Živinice realizovane su investicije u vrijednosti od 10.4

miliona KM i to od strane kompanije Elin Motors BiH, kćerke firme austrijske kompanije Elin

Motoren. Osnovna djelatnost kompanije jeste proizvodnja električnih motora i generatora za

vjetrenjače, a investicija od 8.4 mil KM je uložena u renoviranje proizvodne hale i nabavku mašina.

Ova kompanija trenutno zapošljava 110 radnika sa tendencijom rasta broja zaposlenih u narednom

periodu. Pored Elin Motors BiH, Općina Živinice je u 2015. godini postala domaćin plantaže

borovnice na površini od 30 ha zemljišta čiji je investitor njemačka kompanija Elisa Berry, a ukupna

vrijednost investicije iznosi preko 2 miliona KM.

U toku 2016. godine očekuje se realizacija još jedne strane investicije, odnosno izgradnja privrednog

objekta kompanije Yavuz doo koja se bavi prodajom i ugradnjom ALU i PVC stolarije. Yavuz doo je

turska kompanija sa sjedištem u Živinicama, koja trenutno ima 14 poslovnica širom BiH u kojima

zapošljava oko 250 radnika. Površina novog objekta će biti 5.000 m2 a pored matične firme Yavuz

doo, u sklopu objekta bit će otvorene i poslovnice firme Atiker doo i firme Lokum doo. Ukupna

vrijednost ove investicije iznosi oko 5 miliona KM.

18

IV.1.3.7. Samoprocjena poslovnog okruženja, prema LocalAct zasnovanom na evropskom Aktu o

malom biznisu

LocalAct je metodologija3 usklađenog lokalnog djelovanja na razvoju malih i srednjih preduzeća i

preduzetnika (u daljem tekstu MSPiP) prema principima i standardima koji važe u zemljama Evropske

unije. Njome se omogućuje brzo fokusiranje i koncentracija lokalnih resursa na poboljšanja

poslovnog okruženja i instrumenata podrške za MSPiP, koje firme smatraju važnim za njihovo

poslovanje i razvoj, a lokalna vlast izvodivim, sa aspekta njenih mogućnosti i resursa.

Stepen ostvarenja indikatora za MSPiP na lokalnom nivou, kako ih definiše LocalAct zasnovan na

evropskom Aktu o malom biznisu, prema ocjeni članova Općinskog razvojnog tima Općine Živinice je

sljedeći:

Još uvijek nedostaju politike, odnosno instrumenti podrške za MSPiP, u sljedećim područjima: o Saradnja visokog obrazovanja sa poslovnom zajednicom. o Politika podrške za promociju ženskog preduzetništva (dokumenti, obuka i finansiranje). o Mjere za borbu protiv neformalne ekonomije i rada "na crno". o Uticaj MSPiP na određivanje infrastrukturnih prioriteta od značaja za MSPiP, u programu

kapitalnih investicija. o Pregled i pojednostavljenje uslova i dozvola za gradnju (poslovnih) objekata. Urađen je

pregled procesa dobijanja uslova i dozvola za gradnju. U toku je izrada i usaglašavanje plana konkretnih pojednostavljenja i ubrzanja procesa i smanjivanja troškova.

o Poslovne usluge za potrebe malih i srednjih preduzeća u jedinici lokalne samopurave. o Obuka i savjetovanje za firme u nastajanju. o Poslovni inkubatori. o Finansijska podrška (vaučeri, grantovi, garantni fond, poslovni anđeli). o Finansijska podrška za MSPiP/ Kreditno-garantna šema. o Usklađenost ponude i potražnje stručnih profila i vještina. Koriste se instrumenti za

ispitivanje preduzeća o potražnji stručnih profila i vještina. Obrazovni profili i vještine još nisu prilagođeni potražnji. Prema inicijativi Savjeta za lokalni ekonomski razvoj pokrenut je program obuke učenika JU Mješovita srednja škola Živinice za obavljanje praktične nastave u pogonima proizvodnih firmi (tapetari namještaja, stolari, CNC mašine, elektrotehnički smjer).

o Podrška poslovnom i stručnom obučavanju. o Podrška inovativno orijentisanim preduzećima. o Promovisanje upotrebe sistema i standarda upravljanja životnom sredinom. o Podrška sajamskim nastupima MSPiP. Povremena podrška sajamskim nastupima MSPiP. o Promocija MSPiP-a na lokalnom/ regionalnom nivou.

Trenutno se radi na oblikovanju i planiranju uvođenja politika/instrumenata u sljedećim područjima:

o Preduzetničko učenje i srednje obrazovanje. Prema inicijativi Savjeta za lokalni ekonosmi razvoj pokrenut je program obuke učenika JU Mješovita srednja škola Živinice za obavljanje praktične nastave u pogonima proizvodnih firmi (tapetari namještaja, stolari, CNC mašine, elektrotehnički smjer).

3 Metodologija lokalizacije Akta o malom biznisu: http://www.edabl.org/Uploads/admin/LocalAct%20-%20Metodologija%20lokalizacije%20Akta%20o%20malom%20biznisu.pdf

19

o Koordinacija institucija u izradi razvojnih dokumenata (strategije/ politika). U Općini djeluje Služba za lokalni ekonomski razvoj, uspostavljen je Odsjek za investicije, Savjet za lokalni ekonomski razvoj i Partnerstvo za razvoj.

o Strateški razvojni dokument (koji uključuje lokalni ekonomski razvoj i mala i srednja preduzeća). U toku je izrada strateškog plana razvoja. Predstavnici malih i srednjih preduzeća učestvuju u izradi dokumenta.

o Učestalost i uticaj konsultacija između javnog i privatnog sektora. Kvartalno se organizuju sastanci privrednika i Službe za LER. Inicijative se pokreću preko Službe za LER.

o Reprezentativnost i transparentnost konsultacija između javnog i privatnog sektora. Sastancima Savjeta za LER prisustvuje minimalno 50% predstavnika realnog sektora.

o Objedinjeno pružanje usluga i informacija za preduzeća (One-Stop-Shop). o Ukupan trošak za dobijanje rješenja o registraciji zanatske djelatnosti. Manje od 300 KM,

više od 100 KM. o Pregled i pojednostavljenje propisa i akata u nadležnosti jedinice lokalne samouprave,

koji su od značaja za MSPiP. Provođenje plana pojednostavljenja i poboljšanja propisa i akata se uspješno provodi. Ne prate se indikatori poboljšanja.

o Visina komunalnih taksi i naknada. Provođenje plana pojeftinjenja komunalnih taksi i naknada se uspješno provodi. Uvedena diferencirana visina komunalnih taksi i naknada. Na zvanično web stranici Općine su prezentovane sve vrste administrativnih taksi i naknada, postupci za pribavljanje kao i cijene istih (http://www.opcinazivinice.ba/e-registar)

o Poslovna saradnja sa već postojećim firmama (podugovaranje, spin-off...). U toku je promovisanje potreba već postojećih firmi za lokalnim podugovaranjem i eventulnim spin-off aktivnostima.

o Standardizacija (uvođenje standarda kvaliteta/ tehničkih standarda EU u preduzećima). Vodeće firme u glavnim sektorima imaju neophodne certifikate. Program podrške certifikaciji izvozno orijentisanih MSP se sprovodi u skladu sa mogućnostima.

o Učešće MSPiP-a u unapređivanju životne sredine/ energetske efikasnosti. Plan unapređenja životne sredine je pripremljen. U toku je izrada strategije razvoja u kojoj će plan ekonomskog razvoja biti usklađen sa planom unapređenja životne sredine.

Specifične politike i instrumenti se već sprovode u sljedećim područjima: o Analitičke osnove za praćenje malih i srednjih preduzeća. Postoji baza podataka koja se

redovno ažurira, vrši se anketiranje privrednih subjekata. o Broj dana za dobijanje rješenja o registraciji zanatske djelatnosti. Registracija traje manje

od 5 dana, ali više od 1 dan. o Mikrofinansijske institucije i lizing. Mikrofinansijske i lizing ustanove samoodržive.

Posebna podrška za ciljne grupe kao što su mladi i žene preduzetnice.

IV.1.3.8. Turistički potencijali i turistička infrastruktura

Na području Općine Živinice postoji potencijal za razvoj historijskog, vjerskog, ruralnog, planinskog,

rekreativnog i sportskog turizma. Glede smještajnih kapaciteta, na području Općine se nalazi 40

ležaja u motelskom smještaju. Pored toga, u aprilu 2016. godine u poslovnoj zoni Maline je otvoren

hotel sa pet zvjezdica koji raspolaže sa 14 dvokreventnih soba i jednim apartmanom. Ipak, imajući na

umu progresivan razvoj avionskog saobraćaja na Međunarodnom aerodromu Tuzla, na području

20

Općine Živinice postoji potencijal za dodatno proširenje smještajnih kapaciteta ali i unapređenje

turističke ponude.

Od kulturno-historijskih znamenitosti, Općina Živinice se ističe velikim brojem stećaka i nekropola

(oko 300), koji predstavljaju jednu od najzanimljivijih i najznačajnijih pojava u kulturi i historiji

srednjovjekovne Bosne. Posebnu atrakciju predstavlja stećak «Vrpolje» u MZ Đurđevik, koji je ujedno

i jedini stećak sa pisanim tekstom. Pored stećaka, na području općine Živinice se nalazi i najstarija

džamija na području Tuzlanskog kantona, Džamija u Džebarima, koja datira iz 16. stoljeća kao i

Džebarski muzej koji je izgrađen uz pomoć donacije Vlade Republike Turske. Pored historijskih

spomenika, jedna od vrijednih turističkih atrakcija je i Etno avlija Mačkovac koja predstavlja

svojevrstan zavičajni muzej i idealno mjesto za odmor u prelijepom, tipično bosanskom ambijentu, sa

starim bosanskim kućama koje sadrže više od tri hiljade bakarnih, srebrnih, drvenih i keramičkih

rukotvorina, te više od 1.600 starih knjiga i dokumenata.

Kompleks «Rajsko jezero Bašigovci», izvorište Toplice, eko-zona Suška rijeka, planinski dom, mnoštvo

uređenih planinskih staza i drugi sadržaji na Dreniku, kao i čitava mreža čistih proplanaka, potočića i

rječica predstavljaju istinske turističke potencijale u području brdsko-planinskog i rekreativnog

turizma. Pored navedenih, na području Općine se nalazi i lovišta različitih vrsta divljači, 10 lovačkih

kuća, lovački dom u izgradnji, vlastite fazanerije, prihvatilište za jelene lopatare, koje predstavljaju

atraktivne lokacije za ljubitelje lova. Jedan od neiskorištenih turističkih potencijala jeste

akumulaciono jezero Modrac, koje je u prošloj deceniji predstavljalo izuzetno posjećenu turističku

lokaciju, ali je danas, usljed nedovoljnog finansijskog ulaganja u razvitak istog, zagađeno i

neupotrebljivo za turiste.

Turističke destinacije «Rajsko jezero Bašigovci» i «Etno avlija Mačkovac» su već duži niz godina

prepoznate kao ugodna mjesta za jednodnevni odmor i rekraciju posjetilaca iz svih dijelova BiH, a

među kojima prednjače posjetioci iz općina Tuzlanskog kantona. Mali broj smještajnih turističko-

ugostiteljskih kapaciteta i neizgrađen brend predstavljaju ograničavajuće faktore razvoja turizma na

području Općine Živinice. Pored toga, na prostoru Općine nije uspostavljena Turistička

organizacija/zajednica, niti se aktivno prate indikatori uspješnosti razvoja turističke djelatnosti.

Uspostavljanjem Turističke zajednice, Općina bi razvila kapacitete u pogledu strateškog planiranja i

razvijanja turizma, kao i aktivnog praćenja trenda turističkih posjeta, noćenja i ostvarenih prihoda

kroz turističku djelatnost, a na osnovu čega bi bila u mogućnosti dodatnog unapređenja turističke

ponude.

IV.1.3.9. Poljoprivredni potencijali i proizvodi

Od ukupne površine Opcine Živinice od 29.090 ha, poljoprivredno zemljište zauzima površinu od

8.245,61 ha odnosno 26,87% ukupne površine, dok šumsko zemljište zauzima površinu od 10.692,70

ha odnosno 36,8% ukupne površine. Recentni podaci o strukturi poljoprivrednog zemljišta nisu

raspoloživi, ali prema aktualnom LEAP-u, u strukturi poljoprivrednog zemljišta najvece ucešce imaju

oranice sa 72,6%, zatim livade sa 12,6%, vocnjaci sa 7,5% i pašnjaci sa 7,3%. U javnom vlasništvu je

1.229,76 ha (15,7%), dok se u privatnom vlasništvu nalazi 6.588,67 ha (84,3%).

Od ukupno 8.245,61 ha poljoprivrednog zemljišta, 8.003 ha odnosno 97% zemljišta spada u obradive

površine a prema pokazateljima Federalnog zavoda za programiranje, u 2015. godini je obrađeno

7.163 ha odnosno 89,5% ukupne raspoložive obradive površine. Udio poljoprivrednog obradivog

21

zemljišta na području Općine Živinice je zadovoljavajući imajući u vidu da na jednog stanovnika

Općine dolazi 0,146 ha obradive površine, što je u prosjeku jednako pokazateljima za Tuzlanski

kanton (0,16 ha po st.) i F BiH (0,148 ha po st.). Poljoprivreda kao dio privrede na području Općine

Živinice posljednjih godina se dosta intenzivirala, tako da je u 2015. godini zabilježen rad 2.320

poljoprivrednih gazdinstava što predstavlja povećanje za 88,15% odnosno 1.087 gazdinstava u

odnosu na 2011. godinu. Najveći broj gazdinstava se bavi proizvodnjom mlijeka, mesa i povrća što

istovremeno doprinosi razvoju malih i srednjih farmi.

Na prostoru Općine Živinice je izrazito zastupljen uzgoj krava i sitne stoke, te uzgoj peradi u čemu

Općina Živinice prednjači u odnosu na ostale općine Tuzlanskog kantona. Otvaranje kargo prevoza na

Međunarodnom aerodromu Tuzla te potpisivanje sporazuma o izvozu svježeg goveđeg mesa u

Republiku Tursku je u značajnoj mjeri kreiralo potencijal za snažan razvoj proizvodnje mesa na

području Općine Živinice. Bilateralni sporazum sa Republikom Turskom otvara mogućnosti

proizvođačima sa ovog područja za dugoročno stabilno i sigurno ulaganje u povećanje, kao i

pokretanje proizvodnje u oblasti tova junadi.

Proizvodnja mlijeka na području Općine Živinice je organizovana u individualnim gazdinstvima i u

privrednom sektoru. U 2015. godini na području Općine Živinice je zabilježeno 7.200 krupnih grla od

čega 2.500 muznih krava u linija otkupa mlijeka. U liniji otkupa mlijeka je evidentirano 592 farmera i

6 otkupljivača mlijeka, dok su ostali proizvođači van linije otkupa mlijeka.

Područje Općine Živinice je poznato po povrtlarskoj i voćarskoj proizvodnji, i ovaj segment imajući u

vidu kvalitet zemljišta i povoljne klimatske uslove koje posjeduje općina Živinice predstavlja stratešku

šansu u budućem razvoju poljoprivrede. Pored uzgoja krastavaca kornišona, gdje je Općina Živinice

vodeći proizvođač sa preko 85 ha površine, ovo područje je tradicionalno poznato po uzgoju šljive i

jabuke, a u posljednje vrijeme radi strateških ulaganja otvara se potencijal u uzgoju maline i

borovnice. Međutim, da bi se intenzivirala poljoprivredna proizvodnja i omogućio snažniji rast i

razvoj proizvođačima sa područja općine Živinice, potrebno je podržati osnivanje poljoprivrednih

zadruga u vlasništvu zadrugara.

I pored respektabilne proizvodnje mlijeka, mesa, žitarica, povrća i voća na području Općine Živinice,

osim preduzeća „Noćko komerc“ koje ima preko 80 otkupnih stanica za mlijeko (laktofrizi) i

preduzeća „Poljogradnja“ Živinice, ne postoje značajniji kapaciteti za otkup i skladištenje

proizvedenih proizvoda. U toku je izgradanja dvije otkupne stanice za povrće krastavac kornišon -

dvije hladnjače za krastavac, kapaciteta 50 tona, te hladnjaču za otkup voća koja je u izgradnji na

lokaciji „Ciljuge II“ čime će se unaprijediti proizvodnja povrća i voća.

Primjenom odgovarajucih mjera donesenih od strane opcine, zakonske regulative i prostorno

planske dokumentacije, neophodno je sprijeciti nekontroliranu uzurpaciju i trajno uništavanje

poljoprivrednog zemljišta pretvarajući ga u građevinsko. Usitnjavanje poljoprivrednih gazdinstava

kao problem koji je prisutan gotovo u svim sredinama, potrebno je svesti na podnošljivu mjeru, kako

bi se omogucio savremeni pristup obradi zemljišta i unapređenja poljoprivredne proizvodnje.

IV.1.4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada

Tržište rada Općine Živinice predstavljeno dinamikom broja zaposlenih i broja nezaposlenih lica u

posljednjih pet godina (Slika 12) pokazuje na značajno veći broj nezaposlenih od broja zaposlenih

lica, što je suprotno stanju u ekonomski snažnim lokalnim zajednicama. Pored toga broj nezaposlenih

22

u 2015. godini je veći za 5.152 lica ili 61% od broja zaposlenih lica. Ovakvo stanje za posljedice ima

stvaranje nepovoljnih uslova u skoro svim aspektima ekonomskog i društvenog razvoja Općine,

poput nemogućnosti razvoja uslužnih djelatnosti, pada nataliteta, opadajućeg broja djece u školama

te povećanim izdacima Centra za socijalni rad.

Slika 12. Odnos zaposlenih i nezaposlenih lica; Općina Živinice; 2011 - 2015

Izvor: FZPR (2011-2015)

IV.1.4.1. Zaposlenost

Broj zaposlenih na području Općine Živinice bilježi trend opadanja u periodu 2011. – 2014. godine,

gdje je u 2014. godini zabilježeno 864 odnosno 9,68% manje zaposlenih lica u odnosu na 2011.

godinu. Tokom 2015. godine zabilježen je blagi rast u broju zaposlenih, te je evidentirano 8.484

zaposlena lica odnosno 429 lica više u odnosu na 2014 godinu (Slika 12).

Od ukupno 8.484 zaposlene osobe na području Općine Živinice, njih 4.838 odnosno 57% je uposleno

u pravnim licima. Struktura uposlenih u pravnim licima Općine Živinice za 2015. godinu pokazuje da 7

djelatnosti upošljava cca 85% stanovništvo, odnosno da je 25,16% ili 1.217 lica uposleno u sektoru

trgovačke djelatnosti, 20,11% ili 973 lica u sektoru vađenja rude i kamena, 9,92% ili 480 njih u

sektoru metalske industrije te 9,67% ili 468 njih u sektoru građevinarstva, te 7,21% odnosno 349 lica

u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite (Slika 13).

Slika 13. Pregled djelatnosti sa najvećim brojem zaposlenih; Općina Živinice; 2015

Izvor: TRON baza (2016)

U periodu 2011. – 2015. godine, stopa registrirane zaposlenosti se kretala između 14% i 16%, te je

bila u prosjeku za 2% niža od prosječne stope zaposlenosti Tuzlanskog kantona i za 4% niža od

prosječne stope zaposlenosti u F BiH. Detaljna analiza stope zaposlenosti za 2015. godinu je data na

23

Slici 14, gdje su, pored stope zaposlenosti cjelokupnog stanovništva, pokazane stope zaposlenosti

radno sposobnog stanovništa te stope zaposlenosti radno aktivnog stanovništva4.

Slika 14. Zaposlenost stanovništva; Općina Živinice i komparatori; 2015

Izvor: FZPR (2011-2015)

Ozbiljnost problema sa kojim se susreće Općina Živinice najbolje se uočava kroz komparativnu

analizu stope zaposlenosti radno aktivnog stanovništva koja za Općinu Živinice iznosi 38%, dok su

prosječne vrijednosti za Tuzlanski kanton 46% i za Federaciju Bosne i Hercegovine 54%. Dodajući na

ovaj podatak činjenicu da je prosječna neto plaća na području Općine Živinice značajno manja nego

prosječna neto plaća u F BiH (689 KM u odnosu na 830 KM), jasno je da se stanovnici Općine Živinice

nalaze u nepovoljnijem položaju u odnosu na stanovnike TK i F BiH.

IV.1.4.2. Nezaposlenost

U 2015. godini na području Općine Živinice je evidentirano 13.636 nezaposlenih osoba, što

posmatrano u ukupnom broju stanovnika daje stopu nezaposlenosti od 24,5%. Od ukupnog broja

stanovništva, 71% njih spada u kategoriji radno sposobnog stanovništva ali ekonomska aktivnost

odnosno participacija radno aktivnog stanovništva na tržištu rada je zabilježena tek kod 39,34%

stanovništva odnosno 22.120 lica (Slika 15). Dakle, 31,66% stanovnika općine Živinice nisu aktivni na

tržištu rada iako spadaju u grupu radno sposobnog stanovništva.

Stopa nezaposlenosti radno aktivnog stanovništva, odnosno lica između 15 i 65 godine starosti, na

području općine Živinice za 2015. godinu je iznosila visokih 61,65% što govori da je skoro dvije

trećine radno aktivnog stanovništva nezaposleno. Imajući u vidu da su pokazatelji za prethodni

petogodišnji period skoro identični, tada se zaključuje da na području općine Živinice postoji

dugoročni problem zapošljivosti stanovništva svih starosnih grupa.

Slika 15. Stopa nezaposlenosti stanovništva i participacija radno aktivnog stanovništva; Općina Živinice; 2011 - 2015

4Radno sposobno stanovništvo je stanovništvo između 15 i 65 godina dok radno aktivno stanovništvo čini zbir zaposlenih i nezaposlenih osoba (prema administrativnim podacima).

24

Izvor: FZPR (2015)

Analiza nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi kroz prethodni petogodišnji period ukazuje na

ujednačen profil nezaposlenih osoba. Tri najugroženije kategorije, koje ujedno predstavljaju i 92,59%

ukupnog broja nezaposlenih, su kvalifikovane osobe - KV (33,40%), osobe sa srednjom stručnom

spremom - SSS (30,10%) i nekvalfikovane osobe – NKV (29,08%). Interesantan je podatak da na

evidenciji nezaposlenih postoji 800 osoba sa visokom i višom stručnom spremom, odnosno 6%.

Analiza nezaposlenih osoba prema spolu, ukazuje da je 53,40% nezaposlenih žena odnosno da je

nezaposlenost skoro podjednako zastupljena u obje kategorije. S druge strane, analiza nezaposlenih

osoba prema stručnoj spremi i rodnoj odrednici ukazuje na činjenicu da je skoro 50% više

visokoborazovanih nezaposlenih žena nego muškaraca, kao i žena sa SSS. Obzirom na ujednačen

obrazac u posljednjih pet godina, radi veće preglednosti dat je profil nezaposlenih prema stručnoj

spremi samo za 2015. godinu (Slika 16).

Slika 16. Stručna i spolna struktura nezaposlenih; Općine Živinice, 2015

Izvor: FZPR (2015)

Suficitarna zanimanja na području Općine Živinice, odnosno ona zanimanja koja broje najviše

evidentiranih lica na birou za zapošljavanje, su: trgovac (687), gimnazija (593), mašinski tehničar

(404), automehaničar (325), vozači (209), drvni tehničar (199) te hemijski tehničar (162).

Posmatrajući lica sa visokom stručnom spremom, na evidenciji Biroa za zapošljavanje prednjače

prosvjetni radnici-profesori (208), a slijede ih diplomirani ekonomisti (132) i pravnici (94).

IV.1.4.3. Penzionerska populacija

Udio penzionera u ukupnom broju stanovnika na području Općine Živinice je 13.81% i niži je od

prosjeka Tuzlanskog kantona (14.62%) i Federacije BiH (17.22%). Zaključno sa 2015. godinom, broj

penzionera je iznosio 8.456 od kojih je 3.200 korisnika starosne penzije, 2.048 korisnika invalidske

penzije i 3.208 korisnika obiteljske penzije.

25

Prosječna visina penzije/mirovine na području Općine Živinice za 2015. godinu je iznosila 375, 95 KM

i za 17,25 KM je manja od prosječne penzije F BiH. Najviši iznosi za penziju su isplaćivani nosiocima

starosnih penzija u iznosu od 455,09 KM, dok su invalidske i obiteljske penzije iznosile cca. 320 KM.

Slika 17 Veličina penzija/mirovina; Općina Živinice i F BiH; 2011-2015

Izvor: FZPR (2011 - 2015)

26

IV.1.5. Pregled stanje i kretanja u oblasti društvenog razvoja

IV.1.5.1. Obrazovanje

Predškolsko obrazovanje je u nadležnosti općinskih vlasti, a realizuje se u javnim i privatnim

ustanovama kroz odgojno-obrazovni rad usklađen sa Programom rada predškolskih ustanova FBiH.

Općinsko vijeće Općine Živinice osnivač je JU „Dječije obdanište“ locirane u centru grada, koja

raspolaže sa respektabilnom površinom zemljišta od 6.050 m2, od čega 1.260 m2 zauzimaju

građevine prilagođene potrebama korisnika ustanove. Ustanova omogućava smještaj za cjelodnevni

boravak djece uzrasta od šest mjeseci do šest godina. U sklopu Ustanove aktivno djeluje i produženi

boravak za djecu školskog uzrasta. Predškolskim odgojem i obrazovanjem u školskoj 2014/2015.

godini obuhvaćeno je 149 djece na redovnom upisu i 19 djece na vanrednom upisu, raspoređenih u

pet odgojnih grupa (dvije jasličke odgojne grupe, mlađa, srednja i starija grupa) te jednu grupu djece

na programu produženog boravka. Program se realizuje kroz slobodne i usmjerene aktivnosti.

Odgojno-obrazovni rad sa djecom izvodi stručno osoblje – profesori predškolskog odgoja,

njegovatelji i stručni saradnici. Trenutno je ukupno zaposleno 18 radnika.

Privatna predškolska ustanova «Mery Isabel» Živinice počela je sa radom u martu 2014. godine kao

PPU «Braco i Seka», a u februaru 2015. godine preregistrovana je u PPU «Mery Isabel». Ova

predškolska ustanova obuhvata 44 djece, raspoređenih u dvije grupe djece «mješovito jaslička» i

«mješovito vrtička» sa po 22 djece. U ovoj ustanovi su uposlene 4 osobe, a trenutna površina objekta

je 200 m2. Budući planovi ove ustanove uključuju širenje kapaciteta i povećanja prostora, broja

uposlenih i broja djece.

Dakle, zbirno gledajući, u školskoj 2014/15 godini predškolske ustanove je pohađalo 193 djece, što

čini svega 4,23% od ukupnog broja djece na području Općine Živinice. Iako broj djece u predškolskim

ustanovama bilježi trend rasta u prethodnom periodu, posebno u kategoriji djece starijeg uzrasta što

ukazuje na činjenicu da su roditelji svjesni potrebe pripreme djece za školu i potrebe djelovanja na

socijalizaciji djece predškolskog uzrasta, ipak je neophodno raditi na poboljšanju materijalnog

položaja porodice i djece ili sufinansiranjem troškova boravka djece u predškolskoj ustanovi od

strane donatora, Ministarstva obrazovanja TK ili neke druge institucije omogućiti što većem broju

djece pravo na predškolski odgoj i obrazovanje.

Osnovno obrazovanje je obavezno i besplatno, i osigurava se svoj djeci. U nadležnosti je

Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlade Tuzlanskog kantona. Mreža od 9

devetogodišnjih i 5 područnih škola omogućava djeci prilagođen pristup osnovnom obrazovanju na

području Općine Živinice. Prostorni kapaciteti osnovnih škola, ukupne površine 22.694 m2

zadovoljavaju potrebe sadašnjih i budućih generacija učenika osim prostora koji se odnose na

bavljenje sportom (fiskulturne sale koje nedostaju u manjem broju mjesta, odnosno Mjesnih

Zajednica). Zapuštenost građevinskih objekata, neadekvatna opremljenost opremom i učilima radi

sticanja znanja, vještina i kompetencija neophodnih za nastavak obrazovanja zahtijevaju značajnija

ulaganja u narednom periodu. Izražen opadajući trend broja učenika u periodu 2010-2015. godina

kao posljedica pada nateliteta, visoke stope nezaposlenosti, izraženih migracija stanovništva,

pomjeranje granice zaključivanja braka naviše, zabrinjava i zahtijeva fokusiranje na otklanjanje

uzroka negativnog trenda radi dugoroočne vitalnosti općine.

27

Osnovno obrazovanje u Općini Živinice u 2015. godini je pohađalo 5.584 učenika što je za 269

učenika odnosno 4,59% manje u odnosu na 2011. godinu. Uporednom analizom indikatora o

osnovnom obrazovanju sa komparatorima, vidljivo je da Općina Živinice ima značajno veći broj

učenika na 1.000 stanovnika od prosjeka Tuzlanskog kantona (79) i prosjeka F BiH (81), ali i značajno

veći broj od Grada Tuzle (Slika 18). S druge strane, u Općini Živinice kao i komparatorima, primjetan

je kontinuiran pad broja učenika što je posljedica pada nataliteta, odnosno odlaska mladih ljudi iz

Bosne i Hercegovine.

Slika 18. Broj učenika osnovnih škola na 1000 stanovnika; Općina Živinice i komparatori; 2011 - 2015

Izvor: FZPR (2015)

U toku školske 2014/15 godine evidentiran je 41 učenik sa smetnjama u razvoju i 20 učenika sa

poremećajem u ponašanju. Sve osnovne škole u Opcini Živinice provode prilagođene programe za

djecu sa smetnjama u razvoju, a koji su izrađeni od strane strucnih timova u saradnji sa strucnim

savjetnicima Pedagoškog zavoda Tuzla. Od ukupno 9 škola, 6 škola nemaju prilagođene pristupe za

djecu/osobe sa invaliditetom (II OŠ, Bašigovci, Dubrave, Šerici, Višca i Živinice Gornje). Također, sve

osnovne škole imaju Protokol o postupanju u slucajevima nasilja među i nad djecom kojim je

predviđena uloga ucenika, nastavnika, pedagoga, dežurnog nastavnika, rukovodstva i ostalih

uposlenika, te imaju uspostavljenu saradnju sa nadležnim Centrom za socijalni rad.

Srednjoškolsko obrazovanje je zakonski regulisano na nivou kantona i obavlja se u skladu sa važećim

Zakonom o srednjem obrazovanju i odgoju kojeg je Skupćina Tuzlanskog kantona donijela 2011.

godine. Na području Općine Živinice srednjoškolsko obrazovanje se provodi kroz dvije institucije i to

JU Gimnazija Živinice i JU Mješovita srednja škola Živinice. Ove dvije institucije funkcionišu u

jedinstvenom infrastrukturnom objektu, koji je u prethodnom periodu rekonstruisan i dograđen u

cilju poboljšanja uslova obrazovanja. Dok u JU Gimnazija Živinice učenici stječu opće obrazovanje, u

JU Mješovita srednja škola Živinice se obrazuju učenici u 12 različitih strukovnih profila, uključujući

četverogodišnje i trogodišnje programe sticanja srednje stručne spreme. Najznačajniji strukovni

profili uključuju elektrotehničare energetike, mašinske tehničare za kompjutersko projektovanje, te

poljoprivredne tehničare i tehničare finalne obrade drveta. Od trogodišnjih strukovnih profila,

najznačajniji su frizeri, automehaničari i elektroinstalateri.

U srednjim školama nema posebnih odjeljenja za ucenike/ce sa smetnjama u razvoju, ali u JU

Mješovita srednja škola postoje posebno prilagođeni programi za djecu sa smetnjama u razvoju.

Školski objekti imaju fiskulturne sale ali objekti nemaju prilagođene prilaze za djecu i osobe sa

invaliditetom.

U 2015. godini je evidentirano 1.463 učenika u procesu srednjeg obrazovanja raspoređenih u 59

28

odjeljenja. Kao što je primjećeno i u osnovnom obrazovanju, i srednje obrazovanje bilježi kontinuiran

pad u broju učenika u prethodnom petogodišnjem periodu te je broj učenika u 2015. godini smanjen

za 8,1% manji u odnosu na 2011. godinu (Tabela 6). Međutim, važno je istaknuti blizinu Grada Tuzle

kao centra regije gdje se nalazi veći izbor srednjih škola i strukovnih zanimanja, što rezultuje

činjenicom da određeni broj učenika sa područja općine Živinice svoje srednje obrazovanje stiče u

Gradu Tuzla. Prema prcjenama lokalne uprave, oko 3.500 učenika sa područja Općine Živinice stječe

srednjoškolsko obrazovanje u srednjim školama na području Grada Tuzle.

Tabela 6. Pokazatelji o stanju srednjeg obrazovanja; Općina Živinice; 2011-2015

Godina Broj

odjeljenja Broj učenika

Broj nastavnika

Broj učenika na 1000 st.

Omjer broja nastavnika i učenika

2011 55 1.592 113 29 14

2012 58 1.678 117 30 14

2013 55 1.558 116 28 13

2014 55 1.450 116 26 13

2015 59 1.463 122 26 12

Izvor: FZPR (2015)

Pored javnih ustanova srednjoškolskog obrazovanja, na području Općine Živinice od 2013. godine

djeluje i Privatna Ustanova «Centar za obrazovanje i obuku odraslih tehničke struke» uspostavljena u

skladu sa Zakonom o srednjem obrazovanju, član 67. do 72. Misija ove ustanove jeste da omogući

obrazovanje i osposobljavanje osobama koje su prerasle ili u toku formalnog obrazovanja nisu mogle

ostvariti pretpostavke za završetak srednje stručne ili tehničke škole. PU «Centar za obrazovanje i

obuku odraslih tehničke struke» nudi obrazovanje za 21 različiti strukovni profil a do sada je kroz ovu

ustanovu edukovano 240 polaznika. Navedeni Centar ima intenciju daljeg razvoja i širenja, te

dodatnog upošljavanja novih kadrova. Međutim, da bi se navedeni ciljevi ostvarili neophodno je

stvoriti uslove za proširenje istog, kroz obezbjeđivanje adekvatne lokacije i rješavanje imovinsko-

pravnih odnosa, što treba da u definiranom periodu implementacije Strategije razvoja bude jedan od

značajnijih ciljeva kompletne zajednice.

Na području Općine Živinice ne djeluje nijedna visokoškolska ustanova, stoga studenti sa područja

Općine Živinice visoko obrazovanje uglavnom stiču na Univerzitetu u Tuzli, udaljenom cca 20 km.

Također, prema procjenama Općinskog razvojnog tima, u posljednjih pet godina primjetan je trend

porasta odlaska mladih ljudi sa Općine Živinice na studij u inostranstvo, prvenstveno u Austriju i

Njemačku.

IV.1.5.2. Kultura i sport

Na području Općine Živinice je registrovano 13 ustanova za obavljanje kulturnih djelatnosti (JU Radio

televizija Živinice, JU Bosanski kulturni centar, JP Gradska dvorana, BZK Preporod, KUD Živinice, KUD

Modrački mornani, KUD Priluk, KUD Mladost Suha, UG Gradski mješoviti hor Živinice, HKD Napredak,

UG Scena, UG Sevdah i UG Sumeja). Ove institucije kulture u sklopu svojih redovnih aktivnosti

organizuju 7 tradicionalnih kulturno-umjetničkih događaja na području Općine Živinice, čime se

kontinuirano radi na razvijanju kulturnih sadržaja na području Općine Živinice iako se uopćeno može

reći da je nivo kulturne razvijenosti Općine na nezavidnom nivou.

29

Nosilac kulturnih aktivnosti u Općini Živinice je JU Bosanski kulturni centar, koji pod raznim nazivima

djeluje još od 1966. godine. Objekat ove ustanove smješten je u centru grada, a osnovna djelatnost

je kultura, obrazovanje i informisanje, te ima površinu od cca 3.000 m2. U njemu se nalaze i gradska

biblioteka sa fondom od 27.000 knjiga, gradsko pozorište/kino dvorana sa cca 500 sjedišta te

prostori JU RTV Živinice.

Gradsko pozorište Živinice je osnovano 1974. godine i tijekom četiri dekade svog postojanja postalo

je respektabilan dom kulture u regiji. Tokom ovog perioda izvedeno je više od 100 premijera i

približno 700 repriza u kojima je bilo angažovano nešto više od 350 glumaca. Zahvaljujući radu i

afirmisanosti glumaca iz ovog pozorišta, Živinice su bile poznate kao festivalski grad. Međutim, usljed

nedostatka finansijskih sredstava, rad Gradskog pozorišta Živinice je marginalizovan i trenutno se

zgrada Bosanskog kulturnog centra, koja je bila primarno mjesto za izvođenje pozorišnih predstava,

koristi više u svrhe održavanja koncerata i obilježavanja prigodnih događaja. Pored ovakve vrste

događaja, BKC ima funkciju i kino sale čime se nastoji oživjeti filmska umjetnost u ovoj Općini uprkos

materijalnim teškoćama i nedostatku sredstava.

Za finansiranje ustanova kulture na području Općine Živinice je potrebno cca 720.000 KM na

godišnjem nivou, od čega se 75% sredstava odnosno cca 530.000 KM izdavaja iz općinskog budžeta.

U ukupnoj strukturi izdvajanja sredstava iz općinskog budžeta, 95% sredstava se izdvaja za tri

ustanove i to: JU Radio Televizija Živinice, JU Bosanski kulturni centar i JP Gradska dvorana. Obzirom

da su struktura i iznosi finansiranja uglavnom ujednačeni tokom prethodnog petogodišnjeg perioda,

Slika 19 pokazuje pregled izdvajanja budžetskih sredstava za rad ove tri institucije za 2015. godinu.

Slika 19. Finansiranje tri najznačajnije ustanove kulture; Općina Živinice; 2015

Izvor: Općina Živinice (2016)

Općina Živinice ima respektabilan ugled u svijetu rukometa, koji se takmiči u Premijer ligi Bosne i

Hercegovine. Klub je osnovan 1972. Godine, a od sredine 90-tih godina i ratnih dešavanja u BiH, Klub

s velikim uspjehom igra u najelitnijem bh. rukometnom takmičenju, dok je u nekoliko navrata

nastupao i u Evropi. Zahvaljujući rezultatima i plasmanu RK Konjuh Živinice, Općina Živinice često ima

priliku da ugosti rukometne momčadi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine kao i regije u Gradskoj

dvorani Živinice.

Pored RK Konjuh Živinice, na području ove općine je aktivno 35 sportskih udruženja prvenstveno

onih koji su organizovani kao nogometni klubovi. Pored nogometa, u Živinicama se afirmiše razvoj

borilačkih vještina te u posljednje vrijeme sve više i biciklizam. Naime, Općina Živinice obiluje

predjelima pogodnim za razvoj brdsko-planinskog biciklizma što postaje sve izraženiji hobi među

stanovnicima ove Općine. Za rad sportskih udruženja, Općina na godišnjem nivou izdvaja između

30

130.000 i 190.000 KM, gdje su najznačajnija sredstva izdvojena za rad rukomentih klubova (muškog i

ženskog), te NK Slaven koji predstavlja najuspješniju nogometnau momčad na području Općine.

Kroz rad sportskih udruženja na području Općine Živinice se već dugi niz godina održavaju

tradicionalne sportske manifestacije koje uključuju: Sportska školska takmičenja učenika osnovnih

škola, Memorijalni turnir «Nesib Malkić» Dubrave Gornje, Memorijalni turnir «Izet Selimović Izo»,

Memorijalni turnir «Džemal Mešanović Džo», Biciklistička utrka u povodu dana općine Živinice te

Turnir u sjedećoj odbojci u povodu dana oslobođenja općine Živinice.

Obzirom da je nivo opremljenosti sportskim sadržajima zadovoljavajući u Općinskom centru, dok su

ostala područja zapostavljenija, u narednom periodu je potrebno ulagati u izgradnju sportskih

sadržaja i u ostalim naseljima. Otvoreni sportski objekti uglavnom su zastupljeni u vidu nogometnih

igrališta. Ove objekte je potrebno dopuniti sa svlačionicama, mokrim baterijama, prostorijama za

sudije i upravu.

IV.1.5.3. Zdravstvena zaštita

Usluge zdravstvene zaštite na području Općine Živinice pruža JU Dom zdravlja, koji u svom sastavu

ima 19 područnih ambulanti, te Hitnu pomoć. JU Dom zdravlja je organizovana kao jedinstvena

zgrada, smještena u strogi centar urbanog dijela Općine Živinice. U okviru rada JU Doma zdravlja

djeluje 31 tim porodične medicine. Također na području Općine djeluje 9 privatnih ordinacija, od

čega 4 stomatološke, 1 hirurška, 1 očna, 1 ginekološka i 2 ordinacije opće medicine.

Najbliža ustanova sekundarne zdravstvene zaštite je JU Univerzitetski Klinički Centar Tuzla, udaljen

od Općine Živinice cca. 20 km. Na području Općine djeluju 26 privatnih ljekarni (apoteka), od kojih

se njih 12 nalazi u urbanom području, dok je preostalih 14 raspoređeno po ostaloj teritoriji Općine

Živinice. Od 2013. godine ne postoji ni jedna javna ljekarna na prostoru Općine.

U zdravstvenom sistemu na području općine Živinice je u 2015. godini evidentirano 578 zaposlenih

osoba, od čega 171 muškarac i 407 žena. Struktura zaposlenih i trend razvoja u posljednjih pet

godina dat je u Tabeli 7.

Tabela 7. Osoblje zdravstvenih ustanova prema rodnoj odrednici; Općina Živinice, 2011-2015

2011 2012 2013 2014 2015

Osoblje M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

Zdravstveni radnici 64 174 72 185 73 185 75 186 68 186

Liječnici opće prakse 15 29 19 31 17 26 18 28 10 21

Ukupno specijalista 13 20 17 29 15 27 15 27 16 31

Ginekolozi 2 1 2 2 2 2 2 2 1 2

Stomatolozi 4 7 4 7 4 7 4 8 4 9

Medicinski tehničari 32 118 32 118 37 125 38 123 38 125

Ostalo osoblje 35 32 33 31 34 31 34 31 34 33

Ukupno 165 381 179 403 182 403 186 405 171 407

Izvor: JU Dom zdravlja Živinice (2016)

Prema raspoloživim podacima za prethodni petogodišnji period, najsmrtonosnije bolesti za građane

na području Općine Živinice su bolesti krvotoka, od kojih umre 60% stanovništva. Nakon bolesti

31

krvotoka, najsmrtonosniji su tumori koji imaju izražen trend rasta kao uzrok smrti, te je u 2015.

godini usljed ove bolesti umrlo 97 osoba, dok je u 2013. taj broj bio za 30 manji.

Slika 20. Najopasnije bolesti i broj umrlih, Općina Živinice, 2011 - 2015

Izvor: JU Dom zdravlja Živinice (2016)

IV.1.5.4. Stanovanje

Prema procjenama izvršenim u 2012. godini za potrebe izrade Prostornog plana Općine Živinice,

stambeni fond Općine Živinice se sastojao od 21.157 stambenih jedinica ukupne površine 1.859.522

m2 u kojima je bilo nastanjeno 21.337 domaćinstava. Od ovog broja, tek 1.200 stambenih jedinica se

nalazi u okviru kolektivnih stambenih objekata, dok se preostalih cca 20.000 stambenih jedinica

odnosi na individualne stambene objekte.

U prosjeku, na području Općine, svakom stanovniku pripada 25 m2 stambenog prostora. Prema

procjenama lokalne uprave, prosječna veličina stana u objektima kolektivnog stanovanja iznosi 50 m2

odnosno 16,6 m2 po stanovniku. U inidvidualnoj stambenoj izgradnji, prosječna veličina stana je 89,6

m2 tj. 25,6 m2 po stanovniku.

Individualni stambeni objekti su jedini oblik rješavanja stambenog pitanja u ruralnim dijelovima

općine, ali ono što je zabrinjavajuće jeste da inidvidualni stambeni objekti dominiraju i urbanim

dijelom općine, odnosno na području MZ Živinice Grad. Iz tog razloga nameće se potreba za

strateškim planiranjem budućeg proširivanja stambenog fonda a u cilju racionalnog korištenja

raspoloživog prostora te racionalnije izgradnje i održavanja saobraćajne infratrukture na prostoru

općine. Prilikom izgradnje kolektivnih stanova, osim u gradu Živinice, potreba se treba ostvarivati

preko tzv. nizova, a ne visokih stambenih zgrada, koje nisu tipične za ovo područje, te se ne u klapaju

u sliku naselja. Spratnost kolektivnih stambenih objekata treba biti maksimalno P + 4, gdje će se u

prizemlju razvijati poslovni sadržaji, kao i smještati ostave i garaže, što će smanjiti potrebu za

podrumskim etažama.

Problematika bespravne gradnje, zbog svih već prije navedenih faktora, treba biti stavljena pod

kontrolu, a pri tome posebno voditi računa o prirodnim resursima Općine, zaštićenom području

planine Konjuh i vrijednom poljoprivrednom zemljištu.

32

IV.1.5.5. Civilna zaštita i sigurnost građana

Za sigurnost građana Općine Živinice zadužena je Policijska stanica Živinice, u kojoj je trenutno

zaposleno 110 profesionalaca – policijskih službenika, od čega 105 muškaraca i 5 žena. Stopa

kriminaliteta na području Općine Živinice je relativno niska gdje je u periodu januar 2013 –

septembar 2014 (19 mjeseci) evidentirano 798 punoljetnih lica u sukobu sa zakonom.5

Policijska stanica Živinice ima uspostavljen protokol o saradnji općinskih i kantonalnih ustanova u

cilju suzbijanja kriminaliteta i nasilja. Međutim, rad Policijske stanice Živinice može biti značajno

unaprijeđen i razvijen kroz nabavku savremenije opreme uključujući opremu za terenski rad, kao i

jačanje informacijskog sistema kojim raspolaže Policijska stanica čime bi se kreirala baza podataka o

maloljetnim i punoljetnim licima u sukobu sa zakonom, kao i baza podataka o žrtvama nasilja.

Pored policijske uprave, na području općine djeluje i Općinski sud te Odjeljenje za prekršaje

Općinskog suda u Živinicama u kojem je zaposleno 29 lica, od čega 14 muškaraca i 15 žena. Pored

predsjednika suda, u Općinskom sudu je zaposleno 16 sudija, 4 sudije za maloljetnike, 4 stručna

saradnika, 3 pravobranioca, te 1 dodatni sudija.

Služba civilne zaštite djeluje kao samostalna Služba za upravu u sklopu javne uprave na području

općine Živinice, pored toga, kao organ rukovođenja i koordinacije zaštite i spašavanja u vrijeme kada

je proglašeno stanje prirodne i druge nesreće, ili kad takvo stanje prijeti da nastane, formiran je

Općinski štab civilne zaštite, kao i sljedeće organizovane snage zaštite i spašavanja, jedinice civilne

zaštite opće namjene mjesnih zajednica (štabovi CZ-e MZ-a u 15 MZ-a, povjerenici CZ-e MZ-a u 15

MZ-a, jedinice CZ-e MZ-a u 15 MZ-a), Službe zaštite i spašavanja (Služba za vodosnabdijevanje i

čistoću, Služba za spašavanje iz ruševina, Služba za medicinsku pomoć i veterinarska Služba), štabovi,

jedinice i službe preduzeća (PVJ općine Živinice - 8 pripadnika, VJ ZD RMU Đurđevik - 15 pripadnika,

jedinica za spašavanje rudnika Dubrave - 39 pripadnika). Služba Civilne zaštite općine Živinice ima 5

zaposlenika od kojih je jedan predviđen za ostvarivanje funkcije operativnog centra civilne zaštite u

intervalu osmosatnog radnog vremena u toku radnih dana u sedmici, što znači da nije u mogućnosti

zatvoriti dvadesetčetverosatno vrijeme u vrijeme proglašenog stanja prirodne nesreće. Prilikom

proglašenja stanja prirodne, ili druge nesreće operativnu funkciju rukovođenja i kordiniranja

akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, ugroženih tim vrstama nesreće, preuzima

Općinski štab civilne zaštite.

Lokalna uprava procjenjuje da raspoloživi kapacitet ljudskih resursa može uspješno odgovoriti u

prvom odgovoru na rizik od prirodnih i drugih nesreća. S druge strane, materijalno-tehnička

opremljenost svih struktura zaštite i spašavanja, time i Službe civilne zaštite i drugih organizovanih

snaga civilne zaštite, ne pruža potreban nivo spremnosti na izazove i rizike od prirodnih i drugih

nesreća. Isto tako, u potpunosti je zanemaren proces obučavanja i osposobljavanja organizovanih

snaga civilne zaštite, posebno na nivou MZ-a. Odgovornost građana, kao i propisane obaveze

učestvovanja u zaštiti i spašavanju potpuno je izostala. Pored toga, a što se nameće i kao ključni

problem izdvajanje finansijskih sredstava za funkcionisanje sisitema zaštite i spašavanja, neovisno o

nivoima vlasti, nije dovoljno ni za provođenje najnužnijih mjera zaštite i spašavanja, neovisno o tome

o kojim fazama zaštite i spašavanja da je riječ. U prevenciji, kao najefikasniji odgovor na rizike i

prijetnje koje sa sobom nose prirodne i druge nesreće, ne ulaže se na nivou koliko je to neophodno.

5 Policijska stanica/Centar Sigurnosti Živinice, 2016

33

U narednom periodu, potrebno je ojačati kapacitete Službe civilne zaštite kroz unaprijeđenje

mehanizacije kojom raspolaže Služba CZ kao i dodatnim obučavanjem ljudi zaposlenih u sklopu

Službe CZ posebno u aspektu zaštite od poplava, u cilju adekvatnijeg odgovora na prirodne nesreće

koje predstavljaju značajan rizik za stanovništvo i imovinu na području Općine Živinice.

Općina Živinice je označena kao područje visokog rizika od prirodnih nesreća, prvenstveno poplava i

klizišta te je prema procjeni Općinske komisije ukupan iznos procijenjene štete na području općine

Živinice izazvane poplavama u 2014 godine iznosio 16.335.270,63 KM. Štete se odnose na

materijalna dobra koja su u vlasništvu pravnih i fizičkih lica. Broj domaćinstava koji je zahvaćen

poplavama 2014. godine je 982 odnosno 3.409 stanovnika tih domaćinstava. Na području općine

Živinice od 2014. godine registrovano je 147 što aktivnih klizišta i većih odrona o kojima postoje

prijave istih.

U cilju sanacije nastale štete i prevencije novih šteta, u 2015 godini je izvršena sanacija oštećenih

dijela obale/korita rijeka Oskove u naseljima Strašanj, Šarenjak i Višća Donja, te rijeke Gostelje u

naseljima Litve, Rudar i Golubinjak. Radi povećanja kapaciteta korita rijeke Spreče u 2016 godini je

urađeno čišćenje korira rijeke u dužini od cca. 5.000m uzvodno. Priroitetne aktivnosti koje je

potrebno preduzeti kako se ne bi ugrozili ljudski životi i materijalna dobra odnosno kako se ne bi

ugrozio razvoj Općine uključuje izradu katastra klizišta, regulacija ili čišćenje korita vodotoka, te

sanacija i izgradnja novih nasipa gdje je to potrebno.

Tokom 2015. godine osnovana je i Profesionalna vatrogasna jedinica (PVJ), koja djeluje u sklopu

Službe civilne zaštite općine Živinice. Ova jedinica predstavlja operativnu snagu čiji je primarni cilj

osiguranje potpune zaštite od požara za građane i njihovu imovinu, te imovinu zajednice.

Profesionalna vatrogasna jedinica općine Živinice broji 8 vatrogasaca, što znači da PVJ nije adekvatno

popunjena obzirom da je Procjenom ugroženosti od požra definisano da općina Živinice treba da ima

minimalno jedno odjeljenje odnosno 15 pripadnika PVJ. PVJ općine Živinice nije adekvatno

opremljena da može da odgovori na opasnosti sa kojima se mogu naći građani općine Živinice

(poplave, požari, klizišta, saobraćajne nesreće i dr.). Ono što je neophodno da općina Živinice u

narednom peridu obezbijedi, jesu profesionalna vatrogasna vozila (interventna vozila za početno

gašenje požara, komandno vozilo, kombinovano vozilo, vozilo za manje tehničke intervencije, auto

cisterna), zaštitna interventna oprema i ostala MTS-a potrebna za akciju gašenja požara i druge

intervencije koje se odnose na zaštitu ljudi, objekata, životinja i drugih materijalnih dobara. PVJ

općine Živinice trenutno ima jedno navalno vatrogasno vozilo sa kojim izlazi na intervencije i pruža

usluge svoje profesionalne djelatnosti.

IV.1.5.6. Socijalna zaštita i osjetljive/ranjive grupe

JU «Centar za socijalni rad» Živinice pruža usluge i priznaje prava socijalne zaštite svim korisnicima

pod istim uslovima i u skladu sa važećom legislativom iz oblasti socijalne zaštite, porodičnog

zakonodavstva i drugih zakona. U toku 2015. godine je registrovano ukupno 14.629 lica, od čega

12.275 punoljetnih i 2.354 maloljetnih lica6, a za čije potrebe je izdvojeno 5.265.752 KM.

U kategoriji ranjivih grupa stanovništva, na području Općine Živinice tokom 2015. godine zabilježeno

je 8.496 korisnika socijalne zaštite, i to 7.971 punoljetnih i 525 maloljetnih lica. Posmatrajući trend

6 Lokalni akcioni plan inkluzije socijalno ugroženih osoba općine Živinice, mart 2016.

34

razvoja ranjivih kategorija maloljetnih lica u posljednjih pet godina, zabilježen je trend rasta u sve

četiri kategorije odnosno djeca bez roditeljskog staranja, odgojno zanemarena i zapuštena djeca,

djeca čiji je razvoj ometen obiteljskim problemima i djeca sa mentalnim i fizičkim smetnjama. Slika

21 nudi pregled broja maloljetnih korisnika socijalne zaštite. Zabrinjavajući je podatak da se u 2015.

godini povecao broj djece žrtava nasilja u porodici, gdje je u 2014. godini registrovano 9, a u 2015.

godini 26 slučajeva.

Slika 21. Pregled maloljetnih korisnika socijalne zaštite; Općina Živinice; 2011 – 2015

Izvor: JU Centar za socijalni rad Živinice

Kategorija ranjivih grupa punoljetnih stanovnika ubraja 7.971 lica u 2015. godini, i to: osobe

ometene u psihičkom i fizičkom razvoju i osobe sa invaliditetom (672 lica ili 8,43%), materijalno

neosigurani i za rad nesposobne osobe (3.400 ili 42,66%), stare osobe bez obiteljskog staranja (254 ili

3,19%), osobe društveno negativnog ponašanja (44 ili 0,55%) te osobe i obitelji u stanju socijalne

potrebe kojima je usljed posebnih okolnosti potrebna pomoć (3.601 ili 45,18%). Posmatrajući broj

punoljetnih korisnika materijalne pomoći u prethodnom petogodišnjem periodu 2011-2015, uočava

se da brojevi korisnika uglavnom stagniraju oko prosječnih vrijednosti, s tim da je u 2015. godini

došlo do velikog porasta u broju osoba koje su materijalno neosigurane i nesposobne za rad (1.326

lica u 2014, 3.400 lica u 2015. godini.)

Na području Općine Živinice živi 693 vojna invalida, od čega je 686 muškaraca i 7 žena. Od ukupnog

broja vojnih invalida, njih 6 se ubraja u kategoriju 100% invalida kojima je potrebna pomoć sa strane

i 27 u kategoriju 100% invalida kojima nije potrebna pomoć sa strane. Pored vojnih invalida, 9 lica je

indentifikovano kao civilne žrtve rata koji po osnovu toga ostvaraju prava na socijalnu zaštitu.

Također, na osnovu baze podataka DDPR na području Općine Živinice boravi ukupno 2.352 osobe sa

statusom raseljenih lica, a isti se nalaze u privatnom smještaju i naseljima, koji imaju karakter

kolektivnih centara. Brigu o raseljenim osobama vodi Služba za boračko-invalidsku zaštitu i raseljene

osobe Općine Živinice, koja je uspostavila dobru saradnju sa svim institucijama, vladinim i nevladinim

organizacijama sa područja Općine, Tuzlanskog kantona, Bosne i Hercegovine te međunarodnim

organizacijama (UNHCR, UNICEF, Hilfswerk, CRS, itd) a sve u cilju pomoći i efikasnijem rješavanju

problema sa kojim se suočavaju raseljene osobe i povratnici. Općina Živinice je u martu 2016. godine

kreirala Lokalni akcioni plan socijalne inkluzije raseljenih lica i povratnika, koji predstavlja planski

dokument čijom se implementacijom za cilj ima unapređenje i poboljšanje položaja raseljenih lica.

35

IV.1.5.7. Civilno društvo

Opcina Živinice ima za cilj ostvariti što bolju saradnju i koordinaciju sa mladima i nevladinim

sektorom. Aktivnosti NVO su uglavnom zavisne od projekata i postoji problem samoodrživosti u

jednom dijelu tih organizacija. Upravo zbog te cinjenice Opcina Živinice je putem Službe za opcu

upravu i društvene djelatnosti posvetila znacajnu pažnju saradnji sa nevladinim sektorom uprkos

ograničenosti finansijske pomoći istim. Budžetska sredstva za finansiranje se mogu dobiti na osnovu

odobrenog projekta, opravdanih prethodno povucenih sredstava, planirane pozicije u budžetu i

poštivanja odluke o izvršenju budžeta Opcine Živinice.

Opcina nema bazu podataka o organizacijama civilnog društva, ali prema raspoloživim podacima

lokalne uprave, procjenjuje se da je na podrucju Opcine Živinice djeluje 102 nevladine organizacije. U

Budžetu Opcine svake godine budu planirana sredstava za veci broj NVO (u budžetu Opcine Živinice

za 2014. godinu planirana su sredstva za 66 NVO) za finansiranje projekata i programa NVO i

projekata i programa udruženja iz oblasti omladiske politike. Oko 90% nevladinih organizacija nema

vlastite prostorije ni adekvatne uslove za rad.

IV.1.6. Stanje javne infrastrukture i javnih usluga

IV.1.6.1. Stanje saobraćajne infrastukture

Općina Živinice ima povoljan geoprometni položaj. Zahvaljujući tome, dobiva i značajnu ulogu u

transportnom sistemu Bosne i Hercegovine, ali i u široj međudržavnoj regiji. Općina je sa ostalim

gradovima unutar kantona povezana magistralnim i regionalnim cestama, koje se pretežno protežu

urbanim područjima gradova što utiče na smanjenje brzine kretanja na njima odnosno povećanja

vremena putovanja.

Cestovnu mrežu Općine Živinice ukupne dužine 466,68 kilometara čine magistralni, regionalni i

lokalni putevi - kao i ulice u naseljima, a također i nekategorisani putevi (Tabela 8). Gustina

kategorisane cestovne mreže općine Živinice (171,7 km/100km2) značajno je iznad gustine cestovne

mrežu u Tuzlanskom kantonu (54,70 km/100km² ) i BiH. Općina Živinice prema broju kilometara na

1000 stanovnika (7,63) prednjači u odnosu na Tuzlanski kanton (2,78) I Bosnu I Hercegovinu (5,13).

Tabela 8. Cestovna mreža; Općina Živinice; 2015.

Broj puta Putni pravac Dužina

(km) Učešće

Dužina puteva 1.000 stan.

M 1.8 Šički brod - Orašje 16,61

Ukupno magistralni putevi 16,61 3,6% 0,27

R - 469 - zapad Živinice - Banovići 8,35

R - 469 - istok Živinice - Kalesija 10,11

R - 455 - istok Živinice - Gračanica 18,5

R - 469 - istok Živinice - Priluk 13,11

Ukupno regionalni putevi 50,07 10,7% 0,82

Ukupno lokalni putevi 60,8 13,0% 0,99

Ukupno nekategorisani putevi 339,2 72,7% 5,54

Ukupno putna mreža 466,68 100,0% 7,63

Izvor: Prostori plan općine Živinice 2012-2032, IPSA Institut Sarajevo

Iako je cestovna mreža Općine Živinice značajno razvijena, lokalnu mrežu postojećih puteva općenito

treba modernizovati u potpunosti, odnosno izvršiti asfaltiranje istih. Neka od naselja nisu adekvatno

36

povezana, iako ista se nalaze blizu te u cilju rješavanja takvih problema odnosno boljeg povezivanja

naselja Prostornim planom za period 2012 – 2032 predviđeni su novi putni pravci kojima bi se

ostvarila bolja komunikacija, i to: Dunajevići – Bašigovci – Kovači, Kuljan – Gračanica, Donje Dubrave

– Par selo (spoj na planiranu južnu obilaznicu Tuzle), D. Živinice – Kopjevići (spoj na R 469).

Značajno je primijetiti da navedene saobraćajnice u Tabeli br. 7 većinom ne zadovoljavaju sa aspekta

sigurnosti saobraćaja. Visoka stopa učešća nekategorisanih (72,7%) i lokalnih (13,%) cesta čine

nepovoljnu strukturu cestovne mreže sa stanovišta izgrađenosti. Pored toga, Magistralna cesta M-18

prolazi kroz urbanu zonu Općine Živinice i uz istu je formirano niz naselja te ova saobraćajnica

predstavlja glavnu komunikaciju. Izgradnjom naselja duž magistralne ceste došlo je do miješanja

lokalnog i tranzitnog saobraćaja na ovom pravcu, što dovodi do smanjenja kapaciteta puta, pojavu

zagušenja i znatnog povećanja saobraćajnih nezgoda. Stoga je evidentno da je u narednom periodu

potrebno izmještanje tranzitnog saobraćaja obzirom da postojeća magistrala prerasta u gradsku

saobraćajnicu i nema svoju prvobitnu namjenu tranzita. Izgradnjom nove saobraćajnice magistralne

ceste (obilaznica oko Živinica) postojeća trasa magistralne ceste pretvorila bi se u gradsku

magistralu.

Izmještanje postojeće magistralne ceste rađeno je na nivou glavnog projekta i ova saobraćajnica

predviđena je da ide desno od postojeće magistrale u pravcu Sarajeva te prolazi između gradskog

tkiva i naselja Donje Živinice, prelazi preko postojeće pruge i regionalne ceste R-469 zapad, za

Banoviće i uklapa se u postojeći magistralni put u području Đurđevika.

Planirani izmješteni put M - 1.8 se ukršta sa postojećim regionalnim putevima u nivou dok na dijelu

ukrštanja sa R-469 zapad zbog prelaza preko pruge i navedenog puta spoj je predviđen polupetljom

tako da su priključenja u nivou sa kanalisanim raskršćima na obje trase. Položajno trasa je sa lijeve

obale rijeke Oskove nizvodno a od centralnog dijela grada udaljena je cca 1200 m'.

Trasa je namjenjena za brzi saobraćaj sa kontrolisanim priključenjima na značajnijim

saobraćajnicama dok se neke lokalne saobraćajnice propuštaju kroz trup planirane ceste. Izgradnjom

ove saobraćajnice izmjestio bi se tranzitni saobraćaj iz gradskog dijela Općine Živinice i ostvarila bi se

povoljnija komunikacija sa Općinom Tuzla odnosno prilazom na predviđene trase autocesta, dok bi

se postojeći magistralni put pretvorio u gradsku magistralu na kojoj bi se rješio problem pješačkog

saobraćaja i raskršća. Problematika izmještanja saobraćajnice izgradnje obilaznice detaljnije je

razrađena u važećem Prostornom planu općine Živinice 2012-2032.

Željezničkom prugom normalnog kolosjeka Banovići – Živinice - Tuzla – Brčko, Općina Živinice je

povezana sa željezničkom mrežom u zemlji i šire. Dužina pruge kroz Općinu Živinice iznosi 14,86 km.

Također, i prugom prema Zvorniku, koja prolazi Općinom Živinice cca 12,6 km, omogućuje se izlaz na

istok u Republiku Srbiju. Stanje u kome se nalaze željezničke pruge nije na zadovoljavajućem nivou,

te je u narednom periodu potrebna modernizacija istih. Također je potrebno voditi računa da se

izgrade neophodni željeznički prijelazi, a ukoliko postoje da se modernizuju ili po mogućnosti

obezbjedi ukrštanje puta i pruge u dva nivoa. Jedno od bitnih pitanja koje treba riješiti u

predviđenom vremenskom roku implementacije Strategije jeste uređenje parking prostora u užem

gradskom jezgru Općine. Naime, zbog povećane količine automobila, neophodno je izgraditi nove

uređene parking prostore sa naplatnim sistemima. Jedno od potencijalnih rješenja jeste izgradnja

podzemne garaže većih kapaciteta na odgovarajućoj lokaciji. U prvoj fazi treba, u skladu sa

37

prostornim planom, odrediti lokaciju za realizaciju ovog projekta, te pristupiti izradi projektne

dokumentacije kao i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i otklanjanju svih prepreka.

Međunarodni aerodrom Tuzla (MAT) smješten je u sjeveroistočnom dijelu Općine Živinice, u naselju

Dubrave. Aerodrom je dosta vremena korišten u vojne svrhe, te je 2005. godine preuzet od strane

Direkcije za civilnu avijaciju FBiH, a tada su pokrenute i aktivnosti s ciljem njegove revitalizacije. Od

2008. godine, MAT ispunjava sve uslove za obavljanje međunarodnog zračnog saobraćaja.

Intenzivno odvijanje saobraćaja sa MAT-a počelo je od maja mjeseca 2013. godine, potpisivanjem

petogodišnjeg ugovora sa nisko budžetnim avio prevoznikom Wizz Air-om iz Mađarske i uspostavom

redovnih linija za Švedsku i Švicarsku. Narednih godina nastavljeno je povećanje broja redovnih linija

na postojeće i nove destinacije, a sa njima je došlo i do porasta broja preveženih putnika. Broj

preveženih putnika u 2015 godini (259.074) veći je za 71,2% u odnosu na 2014. godinu ili za čak 5

puta u odnosu na 2013. godinu. Ohrabruje nastavak rastućeg trenda rasta broja preveženih putnika

sa MAT ali još više ohrabruje početak kargo operacija, čime MAT postaje značajan razvojni potencijal

općine Živinice.

IV.1.6.2. Stanje tehničke infrastrukture

Elektronergetska mreža

Teritorija općine Živinice, odnosno sva naselja, su pokrivena sistemom elektroenergetske mreže i sva

domaćinstva imaju pristup električnoj energiji. Za elektrodistributivnu mrežu Općine Živinice

karakteristično je da je ona razvijena na tri naponska nivoa i to: 35 kV, 10 kV i 0,4 kV. Napajanje

potrošača na području Općine Živinice se realizuje preko četiri čvorne transformatorske stanice

(ČTS). Potrošači se dalje napajaju preko NN vodova sa TS 10/0,4 kV koje su locirane u samim

naseljima. Ove četiri ČTS putem 278 srednjenaponskih trafostanica 10(20)/0,4 kV i 26 izlazna 10 kV

se snabdijeva električnom energijom 23.356 potrošača u kategoriji „domaćinstva“ (21.336

domaćinstava u Općini Živinice, ostalo van granice Općine) i 1.833 potrošača u kategoriji „ostala

potrošnja“ (privredni subjekti, javna rasvjeta i slično). Ukupna instalisana snaga TS 10/0,4 kV koje

senapajaju iz ČTS iznosi 61 MVA, od čega za Općinu Živinice otpada 57 MVA.

Sadašnja prosječna snaga po domaćinstvu Općine Živinice, svedena na 10 kV izlaze u

visokonaponskoj stanici, iznosi cca 1,0 kVA po priključku. Od ukupno realizovane potrošnje električne

energijena (120 miliona kW) domaćinstva troše 65%, a privreda 35%. Zbog velike dužine 10 kV

vodova i velikog broja kupaca, padovi napona kao i gubici su veliki. Kvalitet isporuke električne

energije i sigurnost napajanja postojeće 10 kV mreže nije zadovoljavajući, jer je mreža uglavnom

podkapacitirana. Zbog izraženog problema dislociranosti potrošača od postojeće srednjenaponske

mreže, padovi napona kao i gubici su veliki.

Planirana izgradnja prostora i urbanističkih kapaciteta Općine Živinice zahtijeva povećanje snage kao

i potrošnje električne energije koju treba da prati i adekvatna izgradnja, kako distributivne mreže,

tako i transformacije napona. Ovo znači da će povećana potražnja za novim snagama i porast

potrošnje energije usloviti i potrebu za izgradnjom elektroenergetskih objekata, odnosno nabavku

nove opreme. Izbor nove opreme zavisi od analize postojećeg stanja i od planiranog budućeg razvoja

potrošnje električne energije.

38

Telekomunikacijski saobraćaj

Telekomunikacijski saobraćaj na području Općine Živinice odvija se bez većih problema, kako u

pogledu telefonskog saobraćaja, tako i po pitanju prijema i distribucije pošte i paketa. Trenutno je u

funkciji 1 čvorna centrala i 15 krajnjih centrala. Sva naseljena mjesta na teritoriji Općine su pokrivena

telefonskom mrežom, manji dio podzemno. Postojeća bakrena mreža je limitirana i ograničenog

kapaciteta i ne može pružiti sve usluge na zadovoljavajućem nivou, te je zbog toga u posljednjih

nekoliko godina intenzivirana rekonstrukcija iste, sa uvođenjem optičkih kablova u sistemu

povezivanja između glavnih i lokalnih PTT centrala. Na području Općine djeluju javna preduzeća (BH

Telecom i BH Pošta Živinice), koja imaju nadležnost za postavljanje i održavanje telekomunikacijskih

uređaja i veza. Ukupan broj telefonskih fiksnih priključaka je oko 11.590. U skorije vrijeme privatna

preduzeća, od kojih neka imaju sjedište u Živinicama, svojim djelovanjem obogaćuju i dinamiziraju

ponudu za potrebe građana i privrede. Područje općine pokriveno je mrežom mobilne telefonije.

Općina Živinice je relativno dobro pokrivena uslugama interneta, te je internet dostupan u svim

mjesnim zajednicama ove općine. Pokrivenost općine Živinice mobilnom mrežom (GSM signal) je

preko 99,5%, a pokrivenost 3G signalom, koji omogućava brzi pristup internetu putem mobilne

mreže, iznosi oko 80% za ukupnu površinu, odnosno, nešto više od 90% za naseljena i urbana

naseljena područja. Sljedeći korak u razvoju telekomunikacijske infrastukture predstavlja izgranja

optičke pristupne mreže. Mreža koja se bazira na optičkim vlaknima prestavlja posljednju fazu

razvoja telekomunikacijske fiksne infrastukture koja pruža neograničeni kapacitet prenosa

informacija i sadržaja od i prema korisniku (FTTH koncept – optički kabl do domaćinstva).

IV.1.6.3. Stanje komunalne infrastrukture i usluga

Na području Općine Živinice djeluje JKP «Komunalno» d.d. Živinice koje pruža usluge

vodosnabdijevanja, odvoda otpadnih voda, tretmana otpadnih voda, održavanje javnih površina u

urbanom dijelu Općine Živinice, odvoza smeća pravnim i fizičkim licima sa teritorije gradskog jezgra i

nekoliko prigradskih mjesnih zajednica.

Vodosnabdijevanje. Vododistributivna mreža Općine Živinice ima dužinu 520 kilometara i njome je

pokriveno 86% stanovništva i privrede. Centralni sistem vodosnabdijevanja koji pokriva dva najveća

naseljena područja (Živinice Grad i Dubrave) opslužuje oko 27.555 stanovnika u 7 mjesnih zajednica,

te njime upravlja JKP „Komunalno“. Preostalih 19 ruralnih mjesnih zajednica koristi individualni

sistem vodosnabdijevanja, odnosno mjesne vodovode. Opće stanje mreže možemo okarakterisati

kao nezadovoljavajuće, što pokazuje visok procenat gubitaka vode u gradskoj vodovodnoj mreži koji

iznosi 67%. Iako se sadašnji rad sistema zasniva na 24-satnom vodosnabdjevanju, JKP Živinice navodi

da oko 30% potrošača ima tek povremeno vodnosnabdijevanje. Općina namjerava, u skladu sa

zakonom o vodama i zakonom o komunalnim djelatnostima TK, regulisati upravljanje lokalnih

mjesnih vodovoda te u periodu do 2025. godine izgraditi ili obnoviti 180 kilometara vodovodne

mreže čime bi postojeći nedostaci bili značajno reducirani a povremeni zastoji u vodosnabdijavanju

eliminirani.

U navedenu svrhu Općina Živinice je izradila Projektnu dokumentaciju i elaborat za obezbjeđenje

dodatnih količina vode sa izvorišta „Barice“. Za realizaciju navedenog projekta Općina je već

investirala cca. 450.000 KM (izgradnja 2 bunara i dio potisnog cjevovoda). Ukupna projektantska

predračunska vrijednost projekta iznosi: 1.529.275,37 KM.

39

Realizacijom kompletnog projekta, Općina Živinice bi dobila dodatnih 25-45 l/sek vode.

Izgradnjom (u II fazi) distributivnog centra na Hornici (MZ Oskova), vodovodni sistem Živinica bi

mogao samostalno funkcionisati (bez Tuzlanskog vodovoda).

Pored navedenog projekta, općina Živinice je pripremila projektnu dokumentaciju za Izgradnju i

djelimičnu rekonstrukciju vodovoda „Sinac-Rijeka“ za MZ Đurđevik, Stari Đurđevik i Kovači. U

realizaciju navedenog projekta dosada je uloženo cca. 400.000 KM. Ukupna projektantska

predračunska vrijednost projekta iznosi cca. 4.500.000 KM.

Također, Općina je izradila kompletnu projektnu dokumentaciju za projekat Rekonstrukcije i

dogradnje vodovoda u MZ Donje Dubrave i MZ Gornje Dubrave (II faza – visinske zone). Ukupna

dosadašnja ulaganja (u donju zonu i dio gornje zone) iznose 1.200.000 KM dok je ukupna

projektantska predračunska vrijednost 1.800.000 KM.

Sistem vodosnabdijevanja Općine Živinice trenutno dobiva vodu od ekskluzivnog «velikog

snabdijevača» JKP Tuzla, koji dostavlja tretiranu vodu putem spostvene prenosne mreže do PS

Spreča. JKP Tuzla je vlasnik i upravljač PS Spreča iako je cio sistem smješten na području Općine

Živinice. Trenutno se sa oko 54 l/s tokom dnevnih sati i oko 45 l/s tokom noćnih sati snabdijeva

centralni vodovodni sistem Općine Živinice. U sklopu sistema značajnu ulogu ima rezervoar

«Meštrići» čija je zapremina spremišta oko 2.000 m3, a koji dobiva vodu iz PS Spreča.

U pogledu kanalizacijske mreže Općine Živinice, njena trenutna dužina je cca 35 km i relativno je

nerazvijena, odnosno ne zadovoljava zahtjeve korisnika. U prethodnom petogodišnjem periodu

izgrađeno je cca. 10 kilometara nove kanalizacioni mreže u što je uloženo 3.6 miliona KM. U cilju

unaprjeđenja kanalizacione mreže, Općina Živinice je pripremila kompletnu projektnu

dokumentaciju za realizaciju projekta „Izgradnje kolektora fekalne kanalizacije naselja „Đurđevik –

Stara Pruga“ (II Faza), te Fekalne kanalizacije „Križaljka“. Također, rješavanje kanalizacione mreže

Đurđevik-Stari Đurđevik-Kovači je neophodno kao i izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda

za sve dijelove ovih MZ čije otpadne vode ne mogu ići direktno na glavno postrojenje za

prečišćavanje otpadnih voda Živinica.

Izgradnjom predmetnih kanalizacionih kolektora riješilo bi se pitanje kanalizacione odvodnje južnih

dijelova grada, odnosno južnih prigradskih naselja Živinica. Za realizaciju navedenog projekta dosada

je uloženo 90.000 KM. Ukupna projektantska predračunska vrijednost projekta iznosi 450.000 KM.

Pored navedenog, Općina Živinice je djelimično pripremila projektnu dokumentaciju za realizaciju

projekta Izgradnje fekalne kanalizacije „Ulica Modračka“ (II faza).

Izgradnjom predmetnih kanalizacionih kolektora bi se riješilo pitanje sjevero-istočnih dijelova grada,

odnosno prigradskih naselja Živinica (zaštita izvorišta „Barice“). Dosada je uloženo 40.000 KM a

ukupna projektantska predračunska vrijednost projekta iznosi 150.000 KM.

Otpadne vode, odnosno upotrebljene ili zagađene vode koje se direktno ispuštaju u vodotoke

predstavljaju jedan od najvećih rizika za zdravlje građanstva. Respektujući značaj ove oblasti za

dobrobit lokalne zajednice, Općina Živinice je u prethodnom periodu preuzela niz koraka na

rješavanju pitanja evakuacije i tremana otpadnih voda. U 2011. godini je završena izgradnja više

kanalizacionih kolektora ukupne dužine 9.055 km na koje su priključeni sekundarni kanali. Dužina

sekundarne kanalizacione mreže iznosi cca 46 km (IPSA Institut, 2015).

40

Postojeće stanje toplifikacije Općine kao i samog urbanog dijela Općine Živinice karakterišu

individualni sistemi grijanja odnosno peći na ugalj, drva, mazut, lož-ulje, plin ili električnu energiju.

Privredni, društveni i javni objekti se griju putem sopstvenih kotlovnica, te se prema procjenama u

urbanom dijelu Općine nalazi dvadesetak većih i oko stotinu mini kotlovnica. Pojedine kotlovnice

javnih objekata i poslovnih subjekata obezbjeđuju toplotnu energiju i za okolne stambene zgrade.

Sve novije kolektivne stambene zgrade imaju razvedene instalacije grijanja, ali nemaju priključke, pa

je najveći broj stanova u urbanom dijelu, odnosno području MZ Živinice Grad bez grijanja. Nekoliko

novosagrađenih zanatskih centara i poslovnih objekata nemaju riješeno grijanje. Svi objekti i stanovi

koji nemaju centralno grijanje, zagrijavanje vrše alternativnim izvorima energije, kao što su

termoakumulacione peći, plinske peći a najčešće peći na drveni ogrjev.

O razvijenosti toplifikacijske infrastrukture na području Općine Živinice govori podatak da tek 95

domaćinstava i 26 pravnih subjekata imaju priključak na kolektivno grijanje. Međutim, u 2016. godini

je otpočet proces toplifikacije MZ Živinice Grad, odnosno izgradnje sekundarne vrelovodne mreže

užeg gradskog jezgra «Riba» ukupne vrijednosti 16 miliona KM. Realizacijom ovog projekta očekuje

se značajno unapređenje kvaliteta života i rada na području Općine, obzirom da će pored

domaćinstava, svi javni objekti biti priključeni na sistem daljinskog grijanja.

Pokrivenost stanovništva Općine javnom rasvjetom u 2015. godini je iznosio 60 %, što predstavlja

unaprijeđenje u odnosu na 2011. godinu kada je pokrivenost bila svega 20%. Na godišnjem nivou

Općina Živinice izdvaja cca 1.000.000 KM za javnu rasvjetu, od čega se 35% troši na održavanje stanja

javne rasvjete, a preostalih 65% na funkcionisanje javne rasvjete. Obzirom na dotrajalost javne

rasvjete te visoku potrošnju, u narednom periodu je potrebno uložiti dodatne napore u energetsku

efikasnost javne rasvjete u pravcu povećanja kvaliteta i intenziteta rasvjete uz istovremeno

minimiziranje troškova iste.

Prema podacima iz Prostornog plana Općine Živinice za period 2012 - 2032, urbane zelene površine

zauzimaju 53,9 ha ukupne površine Općine Živinice, od čega 25,3 ha su zelene površine javnog

karaktera, a 28,6 ha zelene površine ograničenog korištenja. Generalno gledano, kao i u drugim

djelovima Federacije BiH, urbano zelenilo Općine Živinice je relativno malo zastupljeno u ukupnom

bilansu funkcija i namjena zemljišta, obzirom da je svakom stanovniku Općine u 2015. godini bilo

obezbjeđeno svega 0,87 m2 ozelenjenih površina. Kategorija zaštitnog zelenila, koja treba da

obezbjedi zadovoljenje posebnih ekoloških zahtjeva, kao sto su pojasevi oko fabričkih krugova,

objekata gdje se emituje veći nivo zagađenja, deponije i sl. nije registrovana.

Na području Općine je, uz pomoć orto - foto snimka i topografske karte, evidentirano 88 grobalja.

Lokalna uprava ne raspolaže sa podacima o kapacitetima groblja, te je u vezi s tim u narednom

periodu važno ispitiati potrebu eventualnog širenja postojećih ili uvođenja novih lokacija za ovu

namjenu. Jedini rasploživi podaci se odnose na groblja na području urbane zone Općine, gdje je

procenat popunjenosti 35%, odnosno prema procjenama u 2015. godini je bilo 5.000 slobodnih

ukopnih mjesta. Na godišnjem nivou se za izgradnju i održavanje grobalja odvaja cca 10.000 KM iz

općinskog budžeta.

41

IV.1.6.4. Stanje administrativnih usluga lokalne samouprave

Prema aktuelnom stanju, u lokalnoj upravi Općine Živinice je uposleno 119 osoba.

Usporedbom sa komparatorima, odnosno općinama približne površine i broja stanovnika, utvrđeno

je da broj uposlenih u Općini Živinice odgovara prosječnim vrijednostima općina slične površine i

gustine naseljenosti (Gračanica – 114 uposlenih, Srebrenik 114 uposlenih)7.

Lokalna uprava se sastoji od deset službi i to: (1) Služba za budžet i finansije, (2) Služba za prostorno

planiranje i komunalne poslove, (3) Služba za lokalni ekonomski razvoj, (4) Služba za geodetske i

imovinsko pravne poslove), (5) Služba za opću upravu i društvene djelatnosti, (6) Služba za

inspekcijske poslove, (7) Služba za boračko-invalidsku zaštitu i raseljenje osobe, (8) Služba civilne

zaštite, te (9) Stručna služba Općinskog načelnika i (10) Stručna služba Općinskog vijeća.

Pored zaposlenih u lokalnoj upravi Općine Živinice, postoji 180 aktivnih članova savjeta u 26 mjesnih

zajednica sa područja Općine Živinice. Od ukupno 26 mjesnih zajednica, 21 mjesna zajednica

raspolaže sa kancelarijskim prostorom veličine između 50 i 100 m2 u funkciji obavljanja poslova

upravljanja mjesnom zajednicom. Svi ovi kancelarijski prostori su opremljeni adekvatnom

kancelarijskom opremom (telefon, fax, kompjuter i sl.). Također, neophodno je stvoriti I poboljšati

uslove za rad svih Mjesnih Zajednica I to rekonstrukcijom, adaptacijom, izgradnjom i uređenjem

adekvatnih prostorija za rad MZ.

7Strategije razvoja odnosnih gradova

42

IV.1.7 Stanje okoliša

Respektujući važnost zaštite životne sredine kao ključnog fatora za održivi razvoj, Općina Živinice je

izradila Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) za period 2016 - 2026. godina. LEAP predstavlja listu

jasno definisanih akcija za rješavanje najvažnijih problema okoliša, a nosilac aktivnosti na izradi LEAP-

a Općine Živinice je Ekološko udruženje «Jezero», nevladina organizacija osnovana 2004. godine.

IV.1.7.1 Stanje zraka

Monitoring kvaliteta zraka u Federaciji Bosne i Hercegovine je u nadležnosti Federalnog

hidrometeorološkog zavoda i nadležnih organa kantona i jedinica lokalne samouprave. Operater

stanica na području Tuzlanskog kantona je Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

Tuzlanskog kantona, a operativne su četiri fiksne i jedna mobilna stanica. Na području Općine

Živinice nema stalnog mjerenja kvaliteta zraka, ali radi okvirnog predstavljanja kvaliteta zraka

korišteni su podaci sa mjerne stanice Cerik koja je od urbanog centra Općine Živinice udaljena svega

4.5 km. Mjerna stanica Cerik, zbog geomorfoloških karakteristika, ruže vjetrova i položaja u odnosu

na recipijenta zagađenja i ključne izvore ne može biti apsolutno referentna. Veoma bitno je da

Strategija prepozna manjak relevantnih informacija i postavi kao cilj implementaciju adekvatnog

monitoringa zraka na cijeloj teritoriji Općine, postavljanjem dodatne, pravilno locirane stanice (ili

stanica). U januaru 2017. godine zvanično je u rad puštena mjerna stanica koja je locirana na užem

gradskom jezgru Živinica

Mjerenja kvaliteta zraka na području mjerne stanice Cerik su pokazala da su vrijednosti zagađenja

zraka u zimskom periodu (mjesec februar) bile znatno veća od preporučenih, dok je u ljetnom

periodu (mjesec juni) situacija bila nešto povoljnija i kretala se u granicama normalnih vrijednosti

(Tabela 9). Iako su u proteklom periodu, koji se veže za ratni i postratni period, pa sve do danas,

najveći industrijski zagađivači kao što je Konjuh, RMU Đurđevik i RMU Kreka radili smanjenim

kapacitetom te na taj način rasteretili ekološku sliku, zagađenje zraka i dalje ima negativan i rastući

trend uz konstataciju da stanje zagađenosti zraka relativno posmatrajući nije visoko.

Tabela 9. Podaci o zagađenosti zraka; Mjerno mjesto Cerik; 2015 godina

Kvalitet zraka mjeren u februaru Kvalitet zraka mjeren u junu

Prašina 89.8 Prašina 58

Sumpor-dioksid (SO2) 89.8 Sumpor-dioksid (SO2) 9,8

Azotni dioksid (NO2) 60 Azotni dioksid (NO2) 0,5

Ugljenmonoksid (CO) 1.3 Ugljenmonoksid (CO) 0,1

Ozon (03) 57.6 Ozon (03) 68

Izvor: IPSA Institut

Osim motornih vozila, koja su najveći zagađivaci vazduha na podrucju Općine Zivinice, povremeno je

prisutan relativno visok intenzitet zagađenosti stetnim materijama (sumpordioksid,

sumporovodonik, ugljenmonoksid, azotni oksidi, ugljovodonici, ozon), kao i zagađenost prasinom,

pepelom i cađi. Zagađenost zraka dolazi od brojnih industrijskih postrojenja u Općini Zivinice, ali na

njega uticu i industrijski pogoni okolnih općina.

U prethodnom petogodišnjem periodu u oblasti zaštite kvaliteta zraka nisu postignuti značajni

rezultati, te ključni izazovi u ovoj oblasti uključuju: (1) prisutnost oksidacionih procesa i sagorijevanja

43

uglja i smeća na odlagalištima jalovine i deponijama smeća; (2) česta korištenja okolinski

neprihvatljivih energenata u individualnim ložištima u zimskim mjesecima počev od ugljeva sa višim

sadržajem sumpora, te gorivih otpadaka kao što su gume, ulja, i sl., (3) nerazvijenost toplifikacije

naselja, odnosno nepostojanje centralnog grijanja na području Općine te (4) neoptimiziran saobraćaj

kroz MZ Živinice Grad i magistralni put, potpomognut sa tehničkom neispravnošću vozila.

Imajući u vidu važnost zaštite kvaliteta zraka za dugoročnu dobrobit građanstva ali i prirodnih

resursa na području općine, LEAP je označio oblast zaštite kvaliteta zraka kao ključni strateški

prioritet za naredni period definišući ciljeve i mjere koje će doprinijeti poboljšanom kvalitetu zraka.

IV.1.7.2. Stanje vodnih resursa

Hidrografiju Opcine Živinice cine mnoge rijeke, rjecice, potoci, izvori, povremeni tokovi i vještacke

akumulacije. Strukturu vodenih tokova cini rijeka Spreca sa svojim pritokama, od kojih su najvece

Oskova i Gostelja. Ukupna površina svih tokova Opcine Živinice iznosi 738 ha ili 2,54 % od ukupne

površine, dok ukupna dužina svih tokova iznosi 109,8 km. Najveci vodeni tok je rijeka Spreca, koja

pripada hidrosistemu rijeke Bosne. Ukupna dužina rijeke Sprece od izvorišta (sjeverne padine planine

Velja Glava) do ušca u rijeku Bosnu (istocno od Doboja) iznosi 114 km, a Opcinom Živinice protice u

dužini od 30,3 km, a njen najvažniji izvor je na nadmorskoj visini 453,3 m . Procijenjena dužina

vodotoka koji plavi okolno područje je 121,90 km, a površina plavnog područja sa vjerovatnoćom

poplave 1/20 je 4.544 ha, dok je površina plavnog područja sa vjerovatnoćom poplave 1/100 cca

6.432 ha. Prema podacima Civilne zaštite, procijenjeno je da se oko 4.560 stanovnika nalazi u

plavnom području.

Opcina Živinice odlikuje se brojnim vještackim jezerima. Na podrucju opcina Živinice i Lukavac te

Grada Tuzla od 1960-1963. godine izgrađena je velika hidro-akumulacija "Jezero Modrac" ukupne

zapremine 98x106 m3, zauzimajuci površinu od 16,75 km2, od cega se na prostoru Opcine Živinice

nalazi 750 ha ovog akvatorija. Ostala manja vještacka jezera su nastala kao rezultat eksplatacije

mineralnih resursa (ugalj), a najpoznatija su: jezero u Bašigovcima, jezero u G. Višci, Požar u D. Višci,

te jezero u Šahicima.

Znacajna specificnost kojom se odlikuje Opcina Živinice jeste uzgonsko termalno vrelo Toplica,

nekada vrlo izdašno (200-300 l/s) sa temperaturom od 21,7 oC. Ovo vrelo predstavlja jedino vece

izvorište na ovom podrucju. Nalazi se na lokalitetu Toplice u Gornjoj Lukavici i od urbanog centra

Općine Živinice je udaljeno oko 10 km.

Najveći zagađivači voda u Općini Živinice su stanovništvo i industrija, odnosno nekontrolisano i

nelegalno ispuštanje stetnih i otpadnih materija u rijeke i jezera, sto je veoma izrazeno na hidroslici

Općine Zivinice. Uzimajući u obzir da su vodotoci Općine ukljuceni u sistem vodosnabdijevanja, jasna

je opasnost po zivot i zdravlje stanovnika od zagađenja pitke vode. Problemi koji se javljaju vezuju se

za nezastićenost izvorista pitke vode, neuvezanost domaćinstava u sistem kanalizacije u većini

ruralnih naselja, neuređenost vodotoka, a ponajvise za velike industrijske zagađivace:

- zagađenost rijeke Sprece otpadnim vodama iz obliznje farme Krusik

- zagađenost Oskove ugljenom prasinom iz RMU Banovidi

- zagađenost Gostelje ugljenom prasinom iz RMU Đurđevik

- zagađenost Toplice i Gracanicke rijeke

- otpadne vode iz industrijskih postrojenja Konjuh dd, Energopetrol itd.

44

IV.1.7.3. Stanje zemljišta

Od ukupne površine Opcine Živinice u iznosu 29.090 ha, poljoprivredno zemljište zauzima površinu

od 8270,39 ha, šumsko zemljište 14070,96 ha, građevinsko zemljište 5565,88 ha, a ostalo

neproduktivno zemljište zauzima površinu od 1182,77 ha. Glavninu neproduktivnog zemljišta cine

velike površine zauzete hidroakumulacijom Modrac i rudnickim eksplatacionim poljima.

Kategorizacija i površine poljoprivrednog zemljišta, prema Prostornom planu Općine Živinice za

period 2012-2032. godine je data u tabeli ispod.

Tabela 10. Kategorizacija i površine poljoprivrednog zemljišta

Ukupno poljoprivredno zemljište

Bonitetna kategorija

II III IV IVa

ha ha % ha % ha % ha %

8270,39

560,73 6,78 1286,04 15,55 2199,92 26,60 1504,38 18,19

V VI VII

ha % ha % ha %

1134,69 13,72 1070,18 12,94 514,41 6,22 8 Izvor: Prostorni plan općine Živinice za period 2012-2032

Kako je prikazano u tabeli poljoprivredno zemljište u bonitetnim kategorijama I i VIII na prostoru

Općine Živinice nije zastupljeno.

Poljoprivredno zemljište grupisano je po agrozonama, na način da su:

Zemljišta od II do IV kategorije boniteta svrstava u agrozonu ,,I“

Zemljišta od V do VI kategorije boniteta svrstava u agrozonu ,,II“

Zemljišta od VII do VII kategorije boniteta svrstava se u agrozonu ,,III“

Tabela 11. Zemljište prema agrozonama

Agrozona Javno dobro (ha)

I Agrozona 4532,78

II Agrozona 1763,63

III Agrozona 84,23

Ostalo 1892,75

UKUPNO 8270,39 Izvor: Prostorni plan općine Živinice za period 2012-2032

Prema aktualnom KEAP9-u, na svakog stanovnika Tuzlanskog kantona dolazi 0,20 ha poljoprivrednog

zemljišta, dok prema gornjim podacima, na svakog stanovnika Opcine Živinice dolazi tek 0,13 ha, što

je skoro alarmantan podatak, jer se lako može zakljuciti da kriticna granica po međunarodnim

mjerilima neophodna za prehranu stanovništva od 0,12 ha oranicne površine po jednom stanovniku

nije dostignuta. U odnosu na stanje od prije deset godina, ocigledno je da je došlo do apsolutnog

smanjenja površina raspoloživog poljoprivrednog zemljišta u iznosu od oko 30% (aktualnih 7.818,43

ha prema 11.025 ha), te relativnog smanjenja od 0,20 ha poljoprivrednog zemljišta po stanovniku na

sadašnjih 0,13 ha po stanovniku.

8 Prikaz ove tabele je zasnovan na podacima koje je dao PPTK –a, tj., utvrđeni procenti pojedinih bonitetnih kategorija su korišteni za upoređivanje ovim Planom dobivene površine poljoprivrednog zemljišta 9 Kantonalni Ekološki Akcioni Plan

45

Evidentan je i trend degradacije hemijskih i bioloških osobina tla u intenzivnoj oranicnoj proizvodnji,

a radi se o procesu koji se u pravilu pripisuje primjeni agrohemikalija (mineralna đubriva, pesticidi,

stimulatori rasta i dr.) koje kao dostignuce nauke neizostavno prate tu proizvodnju. U pogledu

agrohemijskih odlika, a prema dostupnim informacijama, zemljište na cijelom Tuzlanskom kantonu je

uglavnom kiselo (od jako kiselog do slabo kiselog). Zakiseljavanje tla kompleksan je problem u cijoj se

pozadini nalazi više razloga. Od znacajnijih vrijedi navesti primjenu fiziološki kiselih mineralnih

đubriva u formulacijama sa sve više aktivne tvari, a sve manje „balasta“ koji je barem djelomicno

kompenzirao gubitak kalcija, zatim primjena visokih doza đubriva, te povecano iznošenje baza u

biološkoj masi prinosa. Sigurno je isto tako da zakiseljavanje poljoprivrednih tala uzrokuju kisele kiše,

odnosno imisijska acidifikacija tala, kao jedan od težih ekoloških problema današnjice. Skupna je

posljedica gubitak kalcija iz tla i pad pH vrijednosti.

Disperzija zagađujucih materija sa divljih deponija također nepovoljno utice na plodnost zemljišta i

predstavlja izvor zaraze. Veoma je važno i da se na adekvatan nacin kontrolira i vodi racuna o fizicko-

hemijskom kvalitetu vode koja ce se koristiti za navodnjavanje. S tim povezano, uocena je

ugroženost kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta uz korito rijeke Sprece, o cemu treba posebno

povesti racuna jer se radi uglavnom o I agrozoni zemljišta.

IV.1.7.4. Stanje šumskih eko-sistema

Teritorija Općine Živinice je bogata pošumljenim i šumskim zemljištem, gdje šumsko zemljište zauzima površinu od 14070,96 ha ha odnosno 47,07% ukupne površine. Kategorije šuma zastupljenih na području Općine sa pripadajućim površinama su prikazane u Tabeli 12.

U strukturi vlasništva, šumski fond u državnom vlasništvu dominira sa 74% dok privatne šume

zauzimaju 26% ukupnog šumskog fonda. Na području Općine Živinice djeluje šumsko gazdinstvo

«Sprečko» formirano od gospodarskih jedinica: Rudenik Svatovac Oskova, Gornja Spreča i Mala

Spreča i šumsko gazdinstvo «Konjuh» koji pokriva južni dio Općine.

Tabela 10. Struktura šumskog zemljišta; Općina Živinice; 2015

Šira kategorija Površina (ha)

Visoke šume sa prirodnom obnovom 5960,14

Šumske kulture 696,31

Izdanačke šume 5053,90

Goleti ispod gornje granice privredne šume 327,15

Neproduktivne površine u šumarskom pogledu

683,86

Sporne površine - uzurpacije 358,72

Zaštićene šume 715,51

Ostale šume 177,55

UKUPNO 14070,96 Izvor: Prostorni plan općine Živinice za period 2012-2032

Osnovni problem u oblasti šumarstva na području Općine Živinice jeste bespravna odnosno

nekontrolisana i neplanska sječa šuma, koja ima trend porasta u posljednjim godinama. Iako su

počinitelji poznati, i protiv velikog broja je podnesena krivična prijava, nije mnogo učinjeno na

rješavanju ovog pitanja niti na prevencije budućih šteta. Pored bespravne sječe šuma, industrijska

46

postrojenja (termoelektrana i hemijska industrija) smještena na prostoru susjedne općine Lukavac i

Grada Tuzle direktno i indirektno negativno utiču na zdravstveno stanje šuma. Emisija štetnih

agenasa u atmosferi dovodi do pojave kiselih kiša koje diretno utiču na smanjenje vitalnosti sastojina

i intenziviranje pojave bioloških štetočina.

Šumsko gazdinstvo «Sprečko» je izradilo plan zaštite šuma na području Općine Živinice koji

predstavlja najvažniju preventivnu mjeru zaštite šuma, a sastoji se od zaštite šuma od djelovanja

čovjeka, požara, štetnog djelovanja klimatskih faktora, te štetnih organizama i životinja. Jedna od

osnovnih aktivnosti predviđena ovim planom jeste uspostavljanje monitoringa za praćenje

zdravstvenog stanja šumskih kompleksa čime će se osigurati prikupljanje i obrada podataka, te

kreiranje osnova za strateško donošenje odluka u oblasti upravljanja šumskim područjima. Također,

važnost upravljanja šumskim fondom je potvrđen i kroz LEAP gdje se predviđa 8 različitih projekata

unutar operativnog cilja «Održivo korištenje šumskih resursa na teritoriji Općine Živinice».

Zaštita prirodnog naslijeđa

Obratiti posebnu pažnju na zaštitu reliktnih šumskih ekosistema na području općine Živinice (šume

crnog i bijelog bora kompleksa Dubrava), refugijalnih ekosistema (poplavne šume crne johe i brijesta,

staništa sive johe u kanjonskim staništima (Gostelja), močvarna staništa – ušće rijeke Spreče u

Modrac, Šerićka bara i novoformirana kopovska jezera sa potencijalima konzervacije i održivog

turizma.

IV.1.7.5. Upravljanje otpadom

Organizacija javne higijene na podrucju Općine Zivinice obuhvata aktivnosti sakupljanja komunalnog

otpada uglavnom na sirem podrucju grada, njegovog transporta i odlaganja na smetljistu PK Visća

(postojeći povrsinski kop). Javnom higijenom obuhvaćene su saobraćajne i javne površine 10 mjesnih

zajednica ukupne veličine cca 85 km2.

Deponija komunalnog otpada „Gornja Višća“ je formirana na području koje je bilo pod intenzivnim uticajem površinske eksploatacije uglja PK „Višća“ i predstavlja odlagalište. U prethodnom periodu deponovani sloj otpada se prekrivao slojem zemlje odnosno laporca. Na taj način dolazi do kalcifikacije i izolacije slojeva otpada koji se odlaže. Istražnim raskopima i istražnim bušenjem konstatovano je da debljina otpada dostiže oko 2,0 m, a debljina nasipa (rudnička jalovina) od 7,0 m do 150,0 m. Postojeća deponija je de facto divlja deponija, obzirom na to da na njoj ne postoji uređena komunalna infrastruktura, sistem za ventilaciju izdvojenih gasova ne postoji, kao ni sistem prikupljanja zagađenih procjednih voda. Odloženi otpad nije izoliran od okoliša tako da deponija u sadašnjem stanju zagađuje okoliš i ugrožava zdravlje ljudi. Godišnje se na deponiju otpada odloži 24.343 m3 otpada koji se trenutno razastire na površinu od oko 5.756 m2. Deponija se proteže na ukupno 10 ha, međutim otpad se redovno prekriva debelim slojem jalovine, te su stoga površine na kojima je otpad vidljiv i dostupan ograničene na neku manju površinu koja iznosi oko 3 ha, i na toj površini se predviđa razvijanje tijela deponije.

Izrađen je idejni projekat za sanaciju i zatvaranje postojeće deponije komunalnog otpada u

Živinicama do 2018. godine. Idejnim projektom je predviđeno uređenje i izgradnja svih objekata koji

osiguravaju kvalitetno i sigurno funkcioniranje deponije, tako da će ista udovoljavati regulativama

47

Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Nakon ovog perioda pristupilo bi se zatvaranju i potpunoj

sanaciji ove deponije jer bi u međuvremenu trebalo izgraditi regionalni centar za upravljanje

otpadom na novoj lokaciji (u skladu sa Strategijom upravljanja otpadom u FBiH). Da bi se osiguralo

odlaganje otpada u periodu do puštanja u rad RCUO, općinsko rukovodstvo je odlučilo da se pristupi

sanaciji općinske deponije za period od 3 godine. U ovom periodu bi trebalo da se riješi pitanje

izgradnje Regionalne sanitarne deponije. Nakon zatvaranja i završne rekultivacije na ovoj lokaciji se

planira uspostavljanje sortirnice otpada sa pratećim sadržajima i odvoz preostalog dijela otpada na

budući RCUO.

Trenutno se na urabnom podrucju Općine Živinice produkuje cca. 30 tona otpada dnevno racunajući

da to potice od 30.000,00 stanovnika x 1.0 kg otpada po stanovniku. Upravljanje otpadom ostvaruje

se putem komunalnog preduzeća JKP Komunalno Živinice koje zapošljava oko 70 lica i posjeduje tri

kamiona za odvoz smeća različitih zapremina (22m3, 18m3 i 13m3) i jedan podizač kontejnera

kapaciteta 5m3. Pored JKP Komunalno Živinice, na području općine Živinice prikupljanjem i

odlaganjem otpada se bave dodatne dvije privatne kompanije koje uglavnom pokrivaju ruralne MZ.

Sistemom organiziranog prikupljanja otpada u 2015. godini su pokrivene 24 od ukupno 26 mjesnih

zajednica, odnosno 75% svih domaćinstava i 90% pravnih subjekata.

Sadasnji nacin odlaganja otpada na ovoj lokaciji predstavlja potencijalnu opasnost za obliznja naselja

kao sto su izbijanje epidemije, širenje neprijatnih mirisa, zagađenje podzemnih voda i izbijanje

požara. Na smetljistu PK Visća ne postoji sistem evakuacije i koristenja biogasa, ne tretira se filtrat iz

smetljista niti se provodi praćenje zagađenja tla i podzemnih voda, ne postoji ograda i pokrivanje

inertnim materijalom se provodi samo djelimično.

Osim kontrolisanog smetljista na PK Visća, na podrucju Općine egzistira i oko 40 nelegalnih deponija

na koje se odlaze komunalni i kabasti otpad, olupine vozila i građevinski otpad, trupla uginulih

zivotinja i hemijska sredstva za zastitu u poljoprivredi kojima je istekao rok trajanja.

IV.1.7.6. Zaštita kulturno-historijskog naslijeđa

Na podrucju Opcine Živinice evidentirani su brojni objekti od kulturno - historijskog znacaja, koji

datiraju iz razlicitih perioda. Obzirom da je kulturno-historijsko naslijeđe predstavlja važan dio u

pogledu ocuvanja kulturnog identiteta društva, a sa druge strane može biti važan faktor opceg

društvenog razvoja, svim oblicima ovog nasljeđa se treba posvetiti posebna pažnja. Prioritet se

usmjerava na zaštitu, revitalizaciju i stavljanje u funkciju objekata koji su devastirani ili im prijeti

devastacija. Posebnu pažnju treba posvetiti edukaciji i podizanju svijesti o potrebi zaštite i

vrijednostima prirodnog i kulturno - historijskog nasljeđa. U akcionom planu izrađenog strateškog

dokumenta LEAP-a su predviđene aktivnosti izrade popisa kulturno-historijskih vrijednosti te zaštita

tih vrijednosti od uništavanja čime bi se osigurali preduslovi za kreiranje bogatije i integrisane

turističke ponude na području Općine Živinice.

IV.1.7.7. Uticaj lokalne ekonomije na okoliš

Nedovoljno razvijena svijest privrednika o važnosti zaštite okoliša znatno povećava rizik i nastalu

štetu od strane lokalne ekonomije u oblasti zagađenja okoliša. Najznačajniji industrijski zagađivači

okoliša Općine Živinice su tvornički dimnjaci (Konjuh dd, RMU Đurđevik, Rudnik «Dubrave», Malagić

48

doo), kotlovnice javnih preduzeća (npr. Dom zdravlja), te Termoelektrana Tuzla i industrija susjednih

općina prvenstveno Općine Lukavac i Općine Banovići, te Grada Tuzle.

Pored zagađivanja zraka kroz otpuštanje izduvnih gasova posebno u zimskoj sezoni, lokalna

ekonomija također zagađuje i vodotokove na području Općine Živinice puštanjem otpadnih voda

direktno u rijeke kao I odlaganje čvrstog otpada u rijeke i tokove. Neadekvatno odlaganje otpada,

zajedno sa neplaniranom gradnjom u blizini riječnih tokova, predstavljaju dva najznačajnija uzročnika

koji vode ka izlijevanju rijeka iz korita prilikom čega se stvaraju značajne materijalne štete. Nadalje,

neplanska izgradnja objekata vodi i do uništavanja zelenih površina koje se ne obnavaljaju, ali i do

erozije tla odnosno stvaranja klizišta pri čemu se opet stvaraju značajne materijalne štete.

Prioritetne aktivnosti koje će voditi do smanjenja štetnog uticaja lokalne ekonomije na okoliš

uključuju prije svega podizanje svijesti lokalnih privrednika o štetnim uticajima i posljedicama

njihovog odnosa prema okolišu. Pored toga potrebno je kreirati programe koji će voditi ka smanjenju

aerozagađenja, što je prepoznato kao osnovni problem Općine Živinice, a potom regulisati I

otpuštanje otpadnih voda u riječne vodotokove te strateški riješiti pitanje odlaganja čvrstog otpada.

IV.1.7.8. Uticaj okoliša na javno zdravlje

Zagađenje zraka na području Općine Živinice, posebno u sezoni grijanja dostiže alarmantne granice i

predstavlja značajan rizik za zdravlje cjelokupnog stanovništva Općine. Ovim problemom su posebno

pogođena djeca predškolskog I školskog uzrasta, hronični bolesnici i stari ljudi. Čak i kad ne doprinosi

direktno razvoju bolesti, onečišćeni zrak bitno narušava kvalitetu života posebno pri boravcima na

otvorenom u dužem vremenskom periodu. Ipak zagađenost zraka, najčešće vodi do pojave bolesti

respiratornog sistema te pojave kardiovaskularnih bolesti, koje su prema analizama ujedno i

najčešće bolesti sa kojima se suočavaju stanovnici općine Živinice.

Pojava oboljenja izazvanih uzročnicima porijeklom iz vode može biti posljedica neadekvatne

pripreme vode za piće, nekontrolisanog uklanjanja otpadnih materija, kontaminacije u toku

distribucije i sl. Dok se centralni sistem vodosnabdijevanja kontroliše, mjesni vodovodni sistemi u

ruralnom dijelu Općine su uglavnom nekontrolisani a samim time predstavljaju značajan rizik za

zdravlje ovog dijela stanovništva.

Pored toga, značajan uticaj na zdravlje stanovnika ima i ispravnost zemljišta, posebno obradivog

zemljišta obzirom da je kontaminacija tla jedan od osnovnih uzročnika kontaminacije hrane. Na

zagađenost tla najviše uticaja ima upotreba pesticida i umjetnih gnojiva, gdje se neke od ovih

komponenti mogu zadržati u tlu I po više godina.

IV.1.8. Stanje prostorno-planske dokumentacije

Prostorni plan BiH je urađen 1981. godine (za period 1980-2020. godine) od strane Instituta za

arhitekturu i urbanizam Sarajevo, a 1987. godine je urađen Nacrt plana općine Živinice od strane

Općinskog zavoda za urbanizam iz Tuzle. Od istog Zavoda za urbanizam urađen je i Prostorni plan TK-

a i usvojen 2006. godine čime su se stekli svi preduslovi za izradu Prostornog plana Općine Živinice.

Na osnovu Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH Zakona o

prostornom uređenju, Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog

uređenja i na osnovu Statuta Općine Živinice, Općinsko vijeće na sjednici održanoj dana 27.09.2007.

49

godine, donijelo je Odluku o pristupanju izradi „Prostornog plana općine živinice“. Nosilac izrade

Prostornog plana Općine Živinice za period 2012 - 2032. godine je IPSA INSTITUT d.o.o. SARAJEVO a

Nosilac pripreme je Općina Živinice. Prostorni plan Općine Živinice za period 2012 – 2032. je usvojen

na vanrednoj sjednici Općinskog vijeća Živinice održanoj 25.12.2015. godine.

Na području Općine Živinice su trenutno usvojena dva regulaciona plana: Izmjene i dopune

regulacionog plana “Riba” te Izmjene i dopune regulacionog plana “Jezero 2”. Pored ovih, u toku je I

izrada Regulacionog plana “Novi Grad 2”. S druge strane. Što se tiče urbanističkih projekata, jedino je

zasebno usvojen urbanistički projekat za Hotel Konjuh. U sklopu Regulacionog plana „Riba“ usvojeni

su i urbanistički projekti za SPO „Baščaršija“ i urbanistički projekat za „MEDIA SKY“.

Usvojen je kantonalni Prostorni plan područja posebnih obilježja zaštićenih pejzaža Konjuh. U toku je

izrada prostornog plana područja posebnih obilježja dijela slivnog područja akumulacije Modrac za

period 2016-2036. godina (usvojen je nacrt plana).

IV.1.9. Analiza budžeta

Budžet Općine Živinice u peridodu 2011-2015. kretao se u rasponu od 12,2 miliona KM (2013) do

14,4 miliona (2015) godine. Uporedni pokaztelji sa općinama komparatorima ukazuju da je Općina

Živinice u posmatranom periodu ostvarivala prihode po glavi stanovnika u rasponu od 218,1 KM

(2013) do 255,5 KM (2015), što je više od Općine Gračanica (191,6-219,6 KM) i Općine Srebrenik

(183,9-218,1 KM), a manje ood Općine Lukavac (214,5-303,6 KM) i Grada Tuzle (277,5-367,4 KM).

Slika 22 Planirani i ostvareni Budžet; Općina Živinice; 2011-2015

Izvor: Općina Živinice, 2016.

Općina Živinice značajno je unaprijedila planiranje Budžeta u posljednje dvije godine kada je

odstupanje ostvarenog u odnosu na planirani bilo u 1% (2014) i 12% (2015) za razliku od ranijeg

perioda kada su odstupanja bila više izražena 25% (2011) i 21% (2012).

50

Slika 23 Struktura ostvarenih prihoda; Općina Živinice; 2011-2015.

Izvor: Općina Živinice, 2016

Prihodima Općine Živinice u razdoblju 2011-2015. godina dominirali su porezni prihodi, a slijede ih

po veličini neporezni prihodi i tekući grantovi. Samo u 2015. godini su bili zastupljeni kapitalni

grantovi (Slika 23). U 2015. godini kada su ostvareni najveći prihodi iz posmatranog razdoblja,

porezni prihodi su učestvovali sa 58,5%, neporezni sa 26,14%, tekući grantovi sa 12,41% i kapitalni

transferi sa 3,41%.

Tabela 11. Struktura ostvarenih rashoda; Općina Živinice; 2015.

VRSTA PRIHODA Iznos % VRSTA PRIHODA Iznos %

POREZNI PRIHODI 8.340 58,05 NEPOREZNI PRIHODI 3.755 26,14

Prihodi od indirektnih poreza 5.594 38,93 Općinske naknade 1.440 10,03

Porez na dohodak 1.485 10,34 Prihodi od nefinancijskih i financijskih institucija

850 5,92

Prorez na imovinu 1.206 8,40 Posebne naknade i takse 460 3,20

Porez na plate 44 0,31 Prihodi od sopstvenih djelatnosti-usluge građanima

301 2,10

Porez na dobit pojedinaca i poduzeća

9 0,07 Ostali prihodi od imovine 200 1,39

Porez na promet-zaostale uplate 0 0,00 Administrativne takse 197 1,37

Ostali porezi 0 0,00 Komunalne takse 185 1,29

GRANTOVI – TEKUĆI 1.782 12,41 Neplanirane uplate 116 0,81

Grantovi od viših i ostalih razina vlasti (donacije - MZ i fizička lica )

1.782 12,41 Novčane kazne 5 0,03

KAPITALNI TRANSFERI 490 3,41 Izvor: Općina Živinice, 2016.

Među poreznim prihodima dominiraju prihodi od indirektnih poreza (porez na dodanu vrijednost

itd. koji u alikvotnom dijelu pripadaju Općini Živinice, prihodi od poreza na dohodak fizičkih osoba od

nesamostalne djelatnosti i porez na promet nepokretnosti od pravnih lica, na koje otpada tri petine

ukupnih prihoda (58,5%.), i na njih Općina Živinice bitnije ne utiče – pod kontrolom su viših razina

vlasti.

U strukturi neporeznih prihoda dominiraju prihodi od općinskih naknada (10,3%), zatim slijede

prihodi od nefinansijskih i finansijskih institucija (5,92%), posebne naknade (3,2%, prihodi od

sopstvenih djelatnosti-usluge građanima (2,1%). Općina bi trebala razmotriti mogućnost povećanja

neporeznih prihoda kroz stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta i dinamiriranje privrednih

aktivnosti jer su neporezni prihodi pod kontrolom Općine.

51

Tekući grantovi viših i nižih nivoa vlasti u periodu 2011-2015. kretali su se u iznosima od 1,72-1,92

miliona KM pa je očekivati da i u narednom periodu ostanu na istom nivou ali se uz pojačane

aktivnosti kandidiranja projekata može očekivati rast tekućih grantova.

Struktura rashoda Budžeta ukazuje na visoko učešće rashoda za kamate i druge naknade - usluge

opravki investicionog i tekućeg održavanja, te druge ugovorene usluge (42% u 2015.), slijede plaće i

naknade troškova zaposlenih (29,6% u 2015.), tekući grantovi (19% u 2015.) i materijalni izdaci (8,8%

u 2015.). Kapitalni rashodi su zastupljeni sa svega 0,5% u 2015.godini. Prikazana struktura ne

omogućava uvid u finansirane kapitalne projekte (npr. sekundarna mreža toplifikacije gradske zone)

koji se realizuju na području Općine Živinice zbog čega će u narednom periodu biti potrebno

osigurati uvid u finansiranje kapitlnih projekta kroz pregled budžeskih rashoda.

Tabela 12. Struktura ostvarenih rashoda; Općina Živinice; 2011-2015.

VRSTA RASHODA 2011 (%) 2012 (%) 2013 (%) 2014 (%) 2015 (%) PLAĆE I NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIH 3.911 28,1 3.970 26,9 4.133 35,0 3.925 32,8 4.257 29,6

Bruto plaće 2.483 17,8 2.658 18,0 2.808 23,8 2.739 22,9 2.764 19,2

Naknade troškova zaposlenih i vijećnika 1.167 8,4 1.034 7,0 1.030 8,7 889 7,4 1.194 8,3

Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi 261 1,9 278 1,9 294 2,5 297 2,5 299 2,1

MATERIJALNI IZDACI 1.030 7,4 1.115 7,6 1.079 9,1 1.159 7,8 1.268 8,8

TEKUĆI GRANTOVI 3.009 21,6 2.957 20,1 2.090 17,7 2.757 23,1 2.726 19,0

Grantovi-doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje 40 0,3 0 0,0 29 0,2 96 0,8 60 0,4

Tekuća rezerva 243 1,7 200 1,4 162 1,4 123 1,0 148 1,0

Grantovi mjesnim zajednicama 36 0,3 29 0,2 41 0,3 48 0,4 43 0,3

Grantovi pojedincima 613 4,4 637 4,3 142 1,2 406 3,4 417 2,9

Grantovi neprofitnim organizacijama 1.927 13,8 1.912 13,0 1.556 13,2 1.924 16,1 1.903 13,2

transferi za rad parlamentarnih grupa 150 1,1 180 1,2 160 1,4 160 1,3 155 1,1

KAMATE I DRUGE NAKNADE 5.950 42,7 6.630 45,0 4.480 37,9 4.108 34,4 6.038 42,0

KAPITALNI RASHODI 31 0,2 62 0,4 25 0,2 5 0,0 74 0,5

RASHODI / IZDACI UKUPNO 13.931 100 14.733 100 11.806 100 11.954 100 14.363 100

Otplata dijela ukalkulisanog duga-neizmirene obaveze 2.225 2.462 3.068 2.901 3.095

SVEGA -BUDŽETSKA POTROŠNJA 16.156 17.195 14.875 14.854 17.458

Izvor: Općina Živinice, 2016.

IV.1.9.1. Fiskalni prostor za financiranje Strategije

Općina Živinice na dan 30.6.2016. godine nije imala obaveza za kredite, dok su obaveze po izdatim

garancijama iznosile 2.400.000 Eura (protuvrijednost 4.680.000 KM). Garancije su izdate na ime

izgradnje Gradske deponije EKO-SEP i to na dva odvojena iznosa u protuvrijednosti od 3.510.000 KM

i 1.170.000 KM sa rokom važenja do 15.5.2028. godine.

Prihodi Općine Živinice ostvareni u 2015. godini iznosili su 14.367.908 KM što je 88% u odnosu na

planirane prihode. U 2016. godini planirani prihodi su veći za 17,54 % u odnosu na ostvarene

prihode prethodne godine. Prema DOB-a koji se zasniva na procjeni privrednog razvoja, razvoja

socijalnog sektora, makroekonomskim indikatorima i prognozi prihoda i rashoda u narednom

52

trogodišnjem periodu planira se rast ukupnih prihoda. Kretanje prihoda po vrstama prikazano je u

narednoj tabeli.

Tabela 13. Dinamika kretanja budžetskih prihoda, Općina Živinice, 2015-2019.

VRSTA PRIHODA OSTVARENO PLANIRANO PROJEKCIJA

2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

POREZNI PRIHODI 8.340.118 8.317.250 9.058.302 9.480.098 9.927.592

Porez na dobit pojedinaca i poduzeća 9.408 7.900 9.000 9.000 9.000

Porez na plate 44.118 81.173 40.000 35.000 35.000

Prorez na imovinu 1.206.475 1.180.500 1.200.000 1.300.000 1.300.000

Porez na promet-zaostale uplate 474 676 500 500 500

Porez na dohodak 1.485.267 1.372.100 1.420.712 1.479.758 1.537.319

Prihodi od indirektnih poreza 5.593.991 5.673.701 6.388.090 6.655.840 7.045.773

Ostali porezi 385 1.200 0 0 0

NEPOREZNI PRIHODI 3.755.297 6.424.220 6.004.500 6.104.500 6.104.500

Prihodi od nefinancijskih i financijskih institucija

850.220 795.500 750.000 750.000 750.000

Ostali prihodi od imovine 200.358 260.300 250.000 250.000 250.000

Administrativne takse 196.739 202.000 200.000 200.000 200.000

Komunalne takse 185.425 600.000 600.000 700.000 700.000

Općinske naknade 1.440.383 3.741.000 3.370.000 3.370.000 3.370.000

Posebne naknade i takse 460.338 461.470 470.000 470.000 470.000

Prihodi od sopstvenih djelatnosti-usluge građanima

301.285 304.000 310.000 310.000 310.000

Novčane kazne 4.875 4.500 4.500 4.500 4.500

Neplanirane uplate 115.674 55.450 50.000 50.000 50.000

GRANTOVI - TEKUĆI I KAPITALNI 2.272.493 2.146.562 2.300.000 2.600.000 2.600.000

Grantovi od viših i ostalih razina vlasti (donacije - MZ i fizička lica )

1.782.495 2.146.562 2.300.000 2.600.000 2.600.000

UKUPNO PRIHODI 14.367.908 16.888.032 17.362.802 18.184.598 18.632.092

Izvor: Općina Živinice, 2016.

Općina Živinice ima mogućnost zaduživanja do maksimalnog iznosa od 10% servisiranja duga,

međutim praksa pokazuje da općine ne mogu koristiti maksimalno zaduženje jer određeni dio

prihoda ima utvrđenu namjenu korištenja i ne može se koristiti za servisiranje duga odnosno za taj

iznos treba smanjiti veličinu na koju se računa kapacitet zaduživanja. Na temelju analize dinamike

ostvarenja prihoda i rashoda u prethodnom periodu, smatramo da bi se općina bez većeg rizika

mogla zadužiti do iznosa od 10 miliona KM.

U periodu 2011-2015. Godine (proteklih pet godina), za finansiranje kapitalnih i razvojno značajnih

projekata općine ukupno je realizirano 16.351.598 KM iz budžetskih i eksternih izvora, i to prosječno

3.270.320 KM godišnje. Za ove namjene, u istom periodu je iz budžeta ukupno izdvojeno

10.280.679KM (godišnje prosječno 2.056.136KM), a iz eksternih izvora 6.070.609KM (godišnje

prosječno 1.214.122KM). Pri tome, za iste namjene, u ovom periodu nisu korištena kreditna

sredstva. Na osnovu operativnih evidencija Općine Živinice, za finansiranje kapitalnih i finansijskih

značajnih projekata u tekućoj 2016. godini, planirano je 4.686.846KM. U tekućoj godini nije planirano

kreditno zaduženje Općine. Ovi podaci ukazuju da tokom tekuće 2016. godine nije došlo do značajnih

izmjena trenda realizacije izdvajanja za finansiranje kapitalnih i finansijskih značajnih projekata u

odnosu na prethodne godine.

Kada je riječ o finansijskom stanju općine Živinice, akumulirane obaveze su na dan 31.03.2016.

godine iznosile 2.929.571 KM. U pogledu ostalih mogućih finansijskih obaveza koje mogu uticati na

53

mogućnosti finansiranja razvojne strategije najviši rizik se odnosi na neizmirene obaveze prema

dobavljačima.

Ukoliko bi se trend ulaganja za finansiranje kapitalnih i finansijskih značajnih projekata općine iz

prethodnog perioda nastavio u periodu implementacije Strategije (2016-2026), općina bi za ove

namjene izdvojila 32,7 miliona KM, od čega su sredstva budžeta 63% a sredstva iz drugih izvora 32%.

Uzme li se u obzir stopa rasta budžetskih prihoda u periodu 2016-2019. (Tabela 15) Općina Živinice

će moći izdvojiti 20% više sredstava za finansiranje kapitalnih i finansijskih značajnih projekata, što bi

značilo da bi općina mogla imati na raspolaganju 40 miliona KM za ove namjene. Pridružimo li iznos

od 10 miliona potencijalnog kreditnog zaduženja, Općina Živinice bi za finansiranje kapitalnih i

finansijskih značajnih projekata mogla imati na raspolaganju 50 miliona KM. Važno je napomenuti da

je Općina Živinice u periodu 2017-2019 od eksternih izvora finansiranja planirala iznos od

40.644.305,00 KM. Od navedenog iznosa u toku 2017 godine planirano je ukupno 17.454.028 KM, u

toku 2018. godine je planirano 12.680.931 KM dok je za 2019. godinu planirano 10.529.346 KM za

finansiranje projekata iz eksternih izvora finansiranja. U toku procesa finansijskog planiranja za

realizaciju projekata, ustanovljeno je da će se u toku 2017-2019 povući značajni iznosi za realizaciju

projekata i to:

1. . (2017) Snažan podsticaj poljoprivredi – ukupno 2.500.000 obezbjeđenih sredstava sa Viših nivoa

vlasti (Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK)

2. (2017) Povećanje površina navodnjavanog i odvodnjavanog zemljišta – ukupno 800.000

obezbjeđenih sredstava sa viših nivoa vlasti (PIU Šumarstva i poljoprivrede Federalnog ministarstva

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva)

3. (2017) Zatvaranje kolektivnih centara – ukupno 9.154.980 KM obezbjeđenih sredstava (CEB –

Razvojna Banka Vijeća Europe)

4. (2017) Uređenje vodotoka – ukupno 450.000 KM obezbjeđeno sa viših nivoa vlasti (PIU Šumarstva

i poljoprivrede Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva)

5. (2017) Izgadnja regionalne deponije – ukupno 700.000 KM obezbjeđeno od strane Svjetske banke

6. (2017) Regulacija saobraćaja na području grada – ukupno 300.000 KM obezbjeđeno od viših nivoa

vlasti (Kantonalna direkcija cesta)

Od ukupno 17.454.028 KM planiranih sredstava iz eksternih izvora finansiranja, za navedenih 6 većih

projakata već su osigurana sredstav u ukupnom iznosu od 13.904.980 KM, do je za preostale

projekte u 2017. godini, Općina dobila naznake da će sredstva biti osigurana u toku godine.

Slična situacija je i sa projektima planiranim za realizaciju u 2018 i 2019 godini, gdje će se značajniji

dio predviđenih finansijskih sredstava za planirane projekte povući od strane Ministarstva

poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Tk, zatim Svjetske Banke, Federalnih fondova, itd.

IV.2. Strateško fokusiranje

IV.2.1. SWOT analiza općine Živinice

Na osnovu prikupljenih podataka koji prikazuju trenutno stanje u pojedinim oblastima, odnosno daju

osnovu za procjenu lokalne privrede, urađena je zaključna SWOT analiza Općine Živinice, odnosno

analiza osnovnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji sa kojima se suočava Općine Živinice. Snage i

54

slabosti predstavljaju interne (unutrašnje) faktore, odnosno internu analizu koja treba da ukaže na to

šta su prednosti, a šta nedostaci Općine, dok prijetnje i mogućnosti predstavljaju eksterne (spoljne)

faktore, odnosno eksternu analizu koja treba da indentifikuje potencijalne prijetnje razvoju, kao i da

ukaže na to šta su šanse, odnosno mogućnosti Općine. Snage i mogućnosti predstavljaju pozitivne,

dok slabosti i prijetnje predstavljaju negativne faktore ekonomskog razvoja. Koristeći SWOT analizu u

strateškom planiranju razvoja, odnosno identifikujući interne i eksterne faktore koji utiču na razvoj

Općine Živinice nastojat ćemo što bolje da: iskoristimo naše snage, realizujemo mogućnosti,

smanjimo uticaj prijetnji I eliminišemo slabosti.

SWOT analiza je rezultat zajedničkih napora lokalne uprave i svih ključnih interesnih grupa i

pojedinaca, koji su komisijskim i ličnim radom pojedinaca došli do relevantnih podataka i analiza. Na

osnovu tog i takvog rada na prikupljanju i sistematizovanju podataka i davanju predloga i ideja za

općinu Živince. Snimajući i analizirajući stanje skoro svih sektora života i privređivanja u Živinicama,

prirodne, društvene i sve druge faktore kao i prisutne prijedloge i ideje kako to postojeće stanje

poboljšati i unaprijediti, prepoznatljivije su naše snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje.

Tabela 14. SWOT analiza općine Živinice

INTERNO OKRUŽENJE

SNAGE SLABOSTI

Geografski položaj (blizina granica, povoljna klima, povoljan reljef)

Relativno nizak stepen izdvajanja za kapitalna ulaganja

Dostupnost fosilnih i obnovljivih izvora energije (ugalj, solarna energija, biomasa)

Niska stopa zaposlenosti i visoka stopa nezaposlenosti stanovništva (1,6 nezaposlenih lica na jednog zaposlenog) te značajno niža prosječna neto plaća u odnosu na TK i F BiH

Obilje geotermalnih izvora vode i biološka raznolikost

Mali broj aktivnih pravnih lica u odnosu na registrirana lica (44% odnosno 351 od 791 u 2015)

Resursni preduslovi za razvoj poljoprivrede i visok procenat obrađenog poljoprivrednog zemljišta

Nizak broj registriranih pravnih i fizičkih lica u području poljoprivrede, te nerazvijenost prerađivačkih i otkupnih kapaciteta

Usvojen Prostorni plan Općine Živinice za period 2012 – 2032

Nizak stepen pokrivenosti uvoza izvozom (37.08% u odnosu na TK – 77.43%), te značajno niži nivo BDP po glavi stanovnika u odnosu na TK i FBiH

Pozitivan vitalan indeks stanovništva, te relativno visoko učešće radno sposobnog stanovništva

Nedovoljno izgrađena infrastruktura u poslovnim zonama koja onemogućava jači rast i razvoj pravnih lica sa područja Općine

Postojanje zona poslovanja uz kontinuiran rast broja aktivnih pravnih i fizičkih lica koji ostvaruju sve bolje poslovne rezultate

Nepostojanje formalizirane saradnje između općinskog vijeća sa realnim sektorom, te nepostojanje Udruženja obrtnika Općine Živinice

Značajna ulaganja prethodnih godina u unapređenje javne rasvjete, kanalizacijske mreže i tretman otpadnih voda

Nepostojanje Turističke zajednice i mali broj smještajnih kapaciteta za turiste (neizgrađenosti turističkihs adržaja: restorana, motela, hotela)

Razvijen telekomunikacijski saobraćaj, dostupnost usluga mobilne telefonije i interneta na području cijele Općine

Nivo razvijenosti kulturnog sadržaja na području Općine relativno nizak, te nejednaki uslovi za razvoj sporta i kulture u ruralnim dijelovima Općine

Potpuna pokrivenost sistemom elektroenergetske mreže i omogućen pristup električnoj energiji svim domaćinstvima

Neregulisana izgradnja stambenog fonda (bespravna gradnja, individualni objekti u urbanom dijelu, narušavanje saobraćajne infrastrukture)

Međuopćinska deponija „Eko-Sep" Živinice, Banovići i Kladanj u izgradnji

Nedovoljno razvijena saradnja između lokalne uprave i NVO

Uspostavljen sistem i razvijena mreža primarne Nizak stepen djece uključen u sistem predškolskog

55

zdravstvene zaštite i dobra pokrivenost Općine apotekama

obrazovanja (svega 4,23%), kao i nedostupnost modernih učila u osnovnom i srednjem obrazovanju

Dobra pokrivenost Općine institucijama osnovnog obrazovanja, i dostupnost srednjoškolskog obrazovanja

Rastući trend ranjivih kategorija maloljetnih lica (sva četiri statističke kategorije), te veliki broj osoba sa statusom raseljenih lica smješten u privatnom smještaju i kolektivnom centru

Uspostavljena saradnja obrazovnih instucija sa Centrom za socijalni rad i Policijskom stanicom u cilju adekvatnijeg zbrinjavanja djece sa smetanjama u razvoju i djece sa poremećajima u ponašanju

Postojeća cestovna mreža (lokalnih, regionalnih i magistralnih puteva) dobro rasprostranjena ali loše opremljena (nemodernizovana-magistralni i regionalni putevi iz nadležnosti Kantona i F BiH), sa veoma visokim učešćem nekategorisanih puteva koji su u nadležnosti Općine.

Niska stopa kriminaliteta i relativno razvijen sistem zaštite i sigurnosti građana

Nedovoljno razvijena vododistributivna, kanalizacijska i toplifikacijska mreža iz nadležnosti Općine i elektrodistributivna mreža iz nadležnosti EP BiH

Međunarodni aerodrom Tuzla sa progresivnim razvojem putničkog i kargo saobraćaja se nalazi na području Općine Živinice (10 km od urbanog centra Općine)

Visok procenat (oko 70%) gubitaka vode u centralnom vodovodnom sistemu koji snabdijeva 7 MZ, dok preostalih 19 od 26 MZ koristi mjesne vodovode sa nekontrolisanom vodom za piće

Degradirane zemljišne površine - neiskorišteni potencijal za nove poslovne zone

Niska priključenost na sistem kolektivnog grijanja (tek 95 domaćinstava i 26 pravnih subjekata), te visoko učešće individualnih sistema grijanja koji dodatno zagađuju zrak

Industrijska tradicija (drvna industrija, vađenje uglja, metalna i građevinska industrija)

Dotrajalost javne rasvjete i visoki troškovi održavanja iste

Otvorenost za inovativne tehnologije (poljoprivreda - zemljište, voda, klima, eko inovacije – zelena privreda, visoke tehnologije)

Visok stepen zagađenosti zraka posebno u urbanim dijelovima Općine zbog problema sa zagrijavanjem tokom zime (veliki broj kotlovnica na ugalj i naftu), vode i zemljišta usljed djelovanja ljudskog faktora (npr. rudnika)

Postojanje turističkih atrakcija (npr. Izletište Toplica, Rajsko jezero, Etno selo..) kao preduslov za izgradnju integrativne turističke ponude čime bi se razvio brend Općine Živinice

Niska pokrivenost odvoza komunalnog otpada, te neriješeno pitanje odlaganja otpada na način koji je prihvatljiv za okoliš i zdravlje stanovnika (postojanje 40 nelegalnih deponija)

EKSTERNO OKRUŽENJE

PRILIKE PRIJETNJE

Regulirani zakonski propisi za projekte javno-privatnog partnerstva

Administrativno-politički položaj jedinica lokalne samouprave (nesrazmjere između raspodjele nadležnosti i pripadnosti javnih prihoda)

Izgradnja saobraćajnica (brze ceste Tuzla – Orašje, priključaka na koridor V C)

Zastoji i sporost provođenja reformi iz nadležnosti viših nivoa vlasti čime se onemogućava stvaranje poticajnog poslovnog okruženja

Investiranje u postojeće zone poslovanja i njihovo preoblikovanje u atraktivne poslovne zone privlačne za domaće i strane investitore

Česte izmjene zakonskog i regulatornog okvira što ima za posljedicu nesigurnost i povećan rizik ulazak u biznis

Izgradnja novih savremenih poslovnih zona u blizini Međunarodnog aerodroma Tuzla

Nizak nivo konkurentosti nacionalne ekonomije, te ekonomije TK što uzrokuje teškoće u privlačenju stranih investitora

Trend razvoja inovativne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, izgradnja prerađivačkih kapaciteta i kapaciteta za koperaciju poljoprivrenih proizvođaća (zadruga).

Veliki broj građana u stanju socijalne isključenosti s prijetnjom siromaštva

Trend razvoja uslužnih djelatnosti (ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta) pod uticajem povećanog obima putničkog avio-saobraćaja i izvozno

Nepovoljni migracijski trendovi – iseljavanje stanovništva, naročito mladih i porodica visokoobrazovanih lica sa malom djecom

56

orjentirane privrede.

Ekonomska valorizacija kulture i sporta kroz razvoj turizma, ITK idjelatnosti i kreativne industrije (biznis nove ekonomije)

Visok rizik od poplava kao posljedica kontinuiranog zatrpavanja/zamuljivanja jezera Modrac i lošeg upravljanja slivovima rijeka Spreče, Oskove i Gostelje.

Povećana dostupnost fondova i donacija međunarodnih institucija (ulaganja u energetsku efikasnost, poljoprivredu, ruralni razvoj)

Neusklađenost obrazovnih sistema sa potrebama tržišta rada što uzrokuje „proizvodnju kvalifikovanih lica i stručnjaka za Biro“

Jačanje Gradskog pozorišta Općine Živinice sa dugogodišnjom tradicijom kao osnov kulturnog zaokreta Općine Živinice

Nekontrolisana i neplanska sječa šuma, te utjecaj industrijskih postrojenja sa područja susjednih općina na zdravstveno stanje šuma.

Razvijanje privatnih obrazovnih instutucija na području Općine – privlačenje studenata i zapošljavanje visokoobrazovnog kadra

Zagušenost saobraćaja i stvaranje većih gužvi na Mag. Putu M-18 na dionici koja prolazi kroz gradsko jezgro i duž Općine.

VI.2.2. Strateški fokusi

Uspješnost razvoja Općine Živinice mjeriti će se sposobnošću da se prevladaju uočene slabosti i

prijetnje bržem rastu, ali isto tako i da se iskoriste razvojni potencijali koji nesumnjivo postoje.

Polazeći od premise da će u narednom period biti uspostavljena čvršća suradnja i parnerstvo svih

relevnantnih aktera, predložena su sljedeća strateška i dugoročna opredjeljenja Općine Živinice,

odnosno strateški fokusi:

Strateški fokus 1. Povećanje produktivnog zapošljavanja baziranog na razvoju privrede i

poljoprivrede kroz korištenje potencijala izdašnosti i raznolikosti prirodnih resursa, izgradnji poslovnih

zona, rastućeg trenda putničkog i kargo saobraćaja, rastućeg trenda poljoprivredne proizvodnje,

povećanju angažovanja obrazovanog i stručno-osposobljenog radno aktivnog stanovništva u

postojećim i novim preduzećima.

Kao što je uočeno iz sociekonomske analize, Općina Živinice raspolaže sa značajnim prirodnim i

ljudskim potencijalima za snažniji rast i razvoj. S toga se opravdanim postavlja pitanje visoke stope

nezaposlenog stanovništva imajući u vidu da je u decembru 2015. godine evidentirano 60,7% više

nezaposlenih u odnosu na zaposlena lica, što predstavlja svojevrstan „nonsens“ u ekonomskoj teoriji

i praksi. Dodatno zabrinjava činjenica malog broja aktivnih preduzeća (svega 44% registriranih

preduzeća je predalo završni račun) u kojima je zaposleno svega 57% od ukupnog broja zaposlenih

na Općini Živinice. U cilju rješavanja problema nezaposlenosti kao problema nultog prioriteta, Općina

Živinice će započete aktivnosti izgradnje zona poslovanja sinhronizirati i ove zone transformirati u

poslovne zone koje će svojim sadržajima biti dovoljno atraktivne da privuku domaće i strane

investitore. Svjesna jedinstvene prednosti koje nudi Međunarodni aerodrom Tuzla, a koji se nalazi na

teritoriji Općine Živinice, kroz rast broja putnika i razvoj kargo saobraćaja, u narednom periodu

Općina Živinice će izgraditi nove poslovne zone pogodne za razvoj proizvodnih, uslužnih kao i

preduzeća nove ekonomije te na taj način odgovoriti zahtjevima budućih domaćih i stranih

investitora. Posebno će se nastojati iskoristiti zamah u razvoju novih poljoprivrednih proizvoda u

povrtlarstvu, voćarstvo kao i kapaciteta za proizvodnju mesa kroz sistemsku transformaciju

postojećih poljoprivrednih proizvođača u specijalizirane robne poljoprivredne proizvođačem, njihovo

povezivanje kroz zadruge i druge oblike te njihovu integraciju sa trgovačkim lancima i izvozni

preduzećima.

57

Prosperitetna zajednica zadovoljnih građana, poduzetnika i

investitora, u kojoj se skladno razvijaju urbana i ruralna

područja i štiti prirodna i kulturna baština, sa lokalnom

upravom koja je posvećena stalnom unaprjeđivanju

životnog standarda građana i kvaliteta života u Gradu

Živinice.

Strateški fokus 2. Ravnomjernim razvojem urbanih i ruralnih područja Općine kroz unapređenje i

izgradnju društvene infrastrukture, te uspostavu efikasnijeg pružanja javnih usluga poboljšati kvalitet

života i podići nivo socijalne sigurnosti građana.

Usmjerenost na razvoj infrastrukture u ruralnim područjima (cestovne, vodovodne, ulične rasvjete) u

prethodnom periodu pokazala se opravdanim u dijelu zadržavanja stanovništva u ruralnim

područjima koje danas predstavlja neprocjenjiv potencijal za budući ruralni razvoj. Opredijeljena za

uravnotežen razvoj urbanih i ruralnih područja, Općina Živinice će u narednom periodu nastaviti sa

osavremenjavanjem postojećeg sadržaja obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i sportskih institucija te

učiniti dodatne napore za izgradnju nedostajućih sadržaja društvene infrastrukture primjerenih nivou

razvijenosti općine u periodu implementacije razvojne strategije. Svjesna negativno izraženog

rastućeg trenda stanovnika socijalno osjetljivih grupa, Općina Živinice će u narednom periodu

poduzeti odgovarajuće mjere usmjerene na poboljšanje njihovog položaja.

Strateški fokus 3. Modernizacija postojeće i izgradnja nove javne infrastrukture, u sektoru

toplifikacije, zbrinjavanja krutog opada, vodovoda, kanalizacije, cestovnog saobraćaja, zaštite voda i

vodotoka, zaštite okoliša a sve u skladu sa konceptom dugoročno održivog razvoja.

Nakon prethodne izrade tehničke dokumentacije za vodovode i kanalizaciju, izgradnje savremenog postrojenja za tretman otpadnih voda, ograničene rekonstrukcije i izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže kao i mini prečistača u manjim naseljima, Općina Živinice će u narednom periodu implementirati projekat toplifikacije urbanog područja, zajedno sa susjednim općinama Banovići i Kladanj izgraditi suvremenu deponiju za zbrinjavanje čvrstog komunalnog otpada, raditi na rekonstrukciji i izgradnji vodovoda i kanalizacije u urbanim dijelovima općine i njihovog proširenja na ruralna područja. Nastavit će se izgradnja lokalnih puteva u partnerstvu sa građanima (projekt „marka na marku“), izgradnja i rekonstrukcija lokalnih vodovovoda. U cilju redukcije rizika od poplava i klizišta posebna pažnja će biti usmjerena na projekte čišćenja korita i obala vodotoka Spreče, Oskove i Gostelje. U interesu poboljšanja uslova življenja svojih građana, Općina će štititi poljoprivredno zemljište, šume i proširivati zelene površine. Pored navedenog, neophodno je uraditi strategiju zbrinjavanja animalnog, opasnog i svih drugih vrsta otpada a koji se ne mogu odlagati na sanitarnoj deponiji komunalnog otpada.

IV.2.3. Vizija i strateški ciljevi razvoja

IV.2.3.1. Vizija

Vizija razvoja strategije predstavlja težnju, dugoročnu namjeru, pravac djelovanja i poželjno stanje u

budućnosti Općine Živinice. Osnovu vizije razvoja nalazimo u ranijim razvojnim dokumentima Općine

Žiinice (LEAP, prostorni plan i drugi), strateškim fokusima temeljenim na SWOT analizi, zaključcima

rasprava na radionicama ORT-a tokom procesa izrade Strategije. U tom smislu, vizija razvoja Općine

Živinice je predstavljena kao:

58

Živinice 2026:

Zajednica koja vitalnošću, kvalitetom života i održivim

razvojem zaslužuje status Grada!

Kako je vitalnost jedna od ključnih karakteristika ove lokalne zajednice (u pogledu prirodnog

priraštaja, intenzivnog života u seoskim područjima, te sposobnosti privrede da se transformiše iz

monotipske u poduzetničku), a dobijanje statusa Grada izgledan izazov koji može dodatno da

motivira ključne razvojne aktere i građane Živinica, predlaže se i sljedeća, sažeta i marketinški

orijentisana verzija vizije razvoja Živinica za naredni period:

Općina Živinice će uložiti dodatne napore da ispuni sve potrebne preduslove kako bi u periodu od

narednih deset godina promijenila status u Grad Živinice. Ostvarenjem vizije, Grad Živinice će

postati:

- općina sa razvijenom infrastrukturom i visoko kvalitetnim uslugama u oblasti obrazovanja,

zdravstva i javne sigurnosti

- općina sa brojnim i raznovrsnim kulturno-sportskim sadržajima i visokim stepenom involviranosti

mladih ljudi

- općina koja nudi podjednake mogućnosti svim svojih građanima u pogledu dostupnosti javnih

usluga

- konkurentna investicijska destinacija sa moderno uređenim poslovnim zonama

- općina sa kontinuiranim otvaranjem produktivnih radnih mjesta u privredi i poljoprivredi

- općina koja u potpunosti iskorištava raspoložive poljoprivredne resurse i time stvara značajnu

dodanu vrijednost u oblasti poljoprivrede

- općina sa kontunirano rastućim brojem turista zahvaljući razvijenom i raznovrsnom turističkom

sadržaju

- općina sa značajno smanjenim stepenom zagađena zraka, vode i zemljišta u kojoj je rizik od

zaraznih bolesti sveden na minimum

- općina sa implementiranim energetsko-efikasnim rješenjima u većini javnih ustanova i javnih

mjesta.

- općina sa efikasnom lokalnom upravom koja djeluje u interesu građana i kontunirano razvija

svoje ljudske kapacitete

IV.2.3.2. Strateški ciljevi

Strateški ciljevi su ciljevi najvišeg nivoa koji utječe na sveukupni pravac razvoja zajednice i

predstavljaju jasan smjer kretanja u dugoročnom razdoblju. Strateška platforma razvoja Općine

Živinice temelji se na tri strateška fokusa, koji osiguravaju sinergijske efekte između ekonomskog i

društvenog razvoja te zaštite okoliša i razvoja infrastrukture.

Na osnovu strateških fokusa, izvedeni su sljedeći strateški ciljevi razvoja:

59

Strateški cilj 1: Povećana zaposlenost u privredi, poljoprivredi i uslužnim djelatnostima uz povećanje

dodane vrijednosti.

Definisani indikatori za mjerenje strateškog cilja uključuju:

Broj zaposlenih na području općine Živinice veći za 10% do 2026. u odnosu na 2016.

Broj poslovnih subjekata na području općine Živinice veći za 5% do 2026. u odnosu na 2016.

Ostvareni poslovni rezultati privrednih subjekata

o prihod veći za 3% do 2026. u odnosu na 2016.

o vrijednost izvoza veća za 3% do 2026. u odnosu na 2016.

Strateški cilj 2: Unaprijeđen kvalitet života u urbanim i ruralnim područjima uz značajnije

uključivanje socijalno osjetljivih grupa

Definisani indikatori za mjerenje strateškog cilja uključuju:

Povećano zadovoljstvo građana javnim komunalnim uslugama za 25% do 2026. godine u

odnosu na 2017.

Povećano zadovoljstvo građana administrativnim uslugama za 30% do 2026. godine u

odnosu na 2017.

Najmanje 30% realiziranih sredstava za unapređenje komunalne i društvene infrastrukture

obezbijeđeno iz EU ili drugih razvojnih fondova do 2026.

Strateški cilj 3: Uređen prostor i očuvana raznovrsnost prirodnih resursa uz smanjen stepen

zagađenosti vazduha, zemljišta i vode

Najmanje 60% anketiranih stanovnika zadovoljnije stanjem vazduha, zemljišta i vode na

području općine Živinice u 2026. godini u odnosu na 2017. godinu.

Najmanje 60% anketiranih stanovnika zadovoljnije uslugama zbrinjavanja otpada na

području općine Živinice u 2026. godini u odnosu na 2017. godinu.

Najmanje 60% anketiranih stanovnika zadovoljnije stepenom zaštite od elementarnih

nepogoda na području općine Živinice u 2026. godini u odnosu na 2017. godinu.

60

V Sektorski razvojni planovi

V.1. Usklađenost, komplementarnost i međusobni uticaj sektorskih planova

Prilikom izrade sektorskih razvojnih planova poseban fokus je stavljen na komplementarost svakog

od planova te se vodilo računa da implementacija jednog plana nema negativan utjecaj na

implementaciju ostala dva sektorska plana.

Elementi sektorskog plana ekonomskog razvoja usklađeni su sa principima zaštite životne sredine i

svakako će imati utjecaj i na društveni razvoj općine. Jačanjem poduzetničke infrastrukture se

istovremeno unapređuje i društvena infrastruktura lokalne zajednice, a jačanjem kapaciteta lokalnih

poljoprivrednih proizvođača i jačanjem sektora turizma se očekuje podizanje životnog standarda

značajnog dijela stanovništva što će imati pozitivan efekat i na društveni razvoj općine.

Strateške intervencije definisane u sektoru društvenog razvoja općine se prvenstveno odnose na

uravnotežen razvoj sruštvene i komunalne infrastrukture u urbanim i ruralnim dijelovima općine te

unapređenje položaja socijalno osjetljivih kategorija. Unapređenje komunalne infrastrukture

(unapređenje javne rasvjete, rekonstrukcija putne mreže i sl.) pogoduje jačanju poslovne

atraktivnosti općine alii zaštiti životne sredine. Nadalje, uspostavljanje efikasnije lokalne uprave i

namicanje sredstava iz eksternih izvora namijenjenim za strateške intervencije imaju podjednak

utjecaj na implementaciju sva tri sektorska razvojna plana.

Sektor zaštite okoliša predviđa strateške intervencije čija realizacija ima pozitivan utjecaj na kvalitet

života svih građana, posebno u aspektu zdravstvene zaštite, ali i na stanje komunalne infrastrukture.

Osnovni projekat u sektoru zaštite okoliša jeste toplifikacija urbanog područja te izgradnja deponije

čvrstog otpada. Nadaljem, uređenje vodotokova doprinijeti će se investicionoj atraktivnosti općine,

ali i stvoriti ambijent ugodnijeg življenja za građane općine.

V.2. Plan lokalnog ekonomskog razvoja

Osnova za izradu Plana lokalnog ekonomskog razvoja korištene su revidirana SWOT analiza

ekonomskog razvoja općine Živinice kao i druge relevantne informacije sadržane u socio-ekonomskoj

analizi i stavovi ORT-a općine Živinice.

Definisani ključni fokusi ekonomskog razvoja općine Živinice za naredni period su:

Modernizacija poslovnih zona kako bi privukle domaće i strane investitore,

Razvoj poljoprivrede kroz modernizaciju procesa, uspostavljanje otkupnih stanica i

orjentiranost ka izvozu,

Razvoj uslužnih djelatnosti kao i preduzeća nove ekonomije10.

10 Nova ekonomija se odnosi na sektor brzorastuće ekonomije, koja u osnovi svog djelovanja se vezuje za

informacione tehnologije.

61

Tabela 15. Pregled sektorskih ciljeva sa očekivanim ishodima i indikatorima

Sektorski cilj Očekivani ishod Indikator

1.1. Razvijena poduzetnička infrastruktura i podržan razvoj poduzetništva I obrtništva do kraja 2021 godine

Iznos ulaganja u modernizaciju postojećih poslovnih zona u 2021. godini za 20% veći u odnosu na zatečeno stanje u 2016. godinu

Iznos stranih ulaganja na području općine Živinice u 2021. godini veći za 15% u odnosu na 2016. godinu

Iznos ulaganja u modernizaciju postojećih poslovnih zona

Iznos stranih ulaganja na području općine

1.2. Razvijen sektor nove ekonomije, turizma i uslužnih djelatnosti do kraja 2021 godine

Broj novoosnovanih preduzeća nove ekonomije veći za 5% do kraja 2021. u odnosu na zatečeno stanje u 2016. godini

Broj zaposlenih u sektoru nove ekonomije veći za 10% svake godine u odnosu na prethodnu godinu

Prihodi od noćenja povećani za najmanje 20% u odnosu na zatečeno stanje u 2016. godini

Broj novoosnovanih preduzeća nove ekonomije

Broj zaposlenih u sektoru nove ekonomije godišnje

Broj smještajnih kapaciteta

Broj posjetitelja turističkih lokacija godišnje

1.3. Unaprijeđena konkurentnost lokalnih poljoprivrednih proizvođača i osnažena izvozna orijentacija poljoprivrednih proizvođača do kraja 2021 godine

Svake godine 5% više registrovanih poljoprivrednih gazdinstava u odnosu na prethodnu godinu

Ostvareni prihodi registrovanih poljoprivrednih gazdinstava veći za 10% svake godine u odnosu na prethodnu godinu

Povećan izvoz poljoprivrednih proizvoda sa područja općine Živinice za 20% do kraja 2021. godine u odnosu na 2016.

Broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava

Prihodi registrovanih poljoprivrednih gazdinstava

Izvoz poljoprivrednih proizvoda sa područja općine Živinice

* Lokalna uprava bi trebala uspostaviti mehanizam za praćenje prihoda poljoprivrednih gazdinstava

V.2.1. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših nivoa

Prilikom izrade sektorskih planova razvoja razmatrane su strategije, planovi i zakoni na višim nivoima

koji direktno ili indirektno mogu utjecati ili utječu na razvoj lokalne zajednice. Sektorski ciljevi

ekonomskog razvoja su povezani sa pripadajućim elementima definisanim u Strategiji razvoja

Tuzlanskog kantona za period 2016-2020 godina. Sektorski cilj «Razvijena poduzetnička

62

infrastruktura i podržan razvoj poduzetništva i obrtništva do kraja 2021 godine» i sektorski cilj

«Razvijen sektor nove ekonomije, turizma i uslužnih djelatnosti do kraja 2021 godine» usklađen je sa

Strateškim ciljem 1. kantonalne razvojne Strategije «Osigurati stabilnost i prosperitet razvoja

privrede Tuzlanskog kantona, prioritetom 1 „Razviti privredu Tuzlanskog kantona realizacijom novih

investicija i poticanjem sektora poduzetništva“. Pomenuti priroritet u okviru prvog Strateškog cilja

Strategije razvoja Tuzlanskog kantona je usklađen sa Strategijom razvoja BiH, Strategijom razvoja

FBiH, Strategijom zapošljavanja FBiH, Strategijom razvoja turizma i EU strateškim opredijeljenima.

Sektorski cilj «Unaprijeđena konkurentnost i osnažena izvozna orijentacija lokalnih poljoprivrednih

proizvođača do kraja 2021 godine» je u skladu sa prioritetom 2 «Jačati konkurentnost sektora

poljoprivrede» i u skladu sa strateškim ciljem „Razvoj poljoprivrede i pripadajućih sektora uz

podizanje tehničko-tehnološkog nivoa, efikasnije korištenje raspoloživih resursa, te uvažavanje

zahtjeva modernih tržišta“ definisanom u Srednjoročnoj strategiji razvoja poljoprivrednog sektora u

Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2015. – 2019. godina.

V.2.2. Inicijative međuopćinske saradnje

Saradnja sa subjektima iz susjednih lokalnih zajednica u oblasti ekonomskog razvoja se prije svega

odnose na unapređenje investicione I poslovne atraktivnosti općine. Ključna mogućnost za primjenu

međuopćinske saradnje za jačanje ekonomskog razvoja općine se odnosi na iskorištavanje

potencijala Međunarodnog aerodroma Tuzla (MAT) koji je pod upraviteljstvom Vlade Tuzlanskog

kantona, a u cijelosti se nalazi na području Općine Živinice. Vlada TK je najavila višemilionske

infrastrukturne projekte u narednom periodu koji se prvenstveno odnose na modernizaciju i

proširivanje kapaciteta aerodromske zgrade, a Općina Živinice će kroz svoje projekte snažno

podržavati realizaciju ovih investicija. Jačanjem međunarodnog aerodroma će imati efekat na

unapređenje poslovne atraktivnosti općine, osnažen izvoz poljoprivrednih dobara te se jačanje

mogućnosti razvoja turizma na području općine. Pored navedenog, koncept međuopćinske saradnje

se može ogledati i kroz zajednički nastup na tržištu privrednih subjekata iz različitih općina,

uspostavu regionalnih otkupnih stanica ili kreiranje holističkog turističkog koncepta koji bi prelazio

granice općine (npr. Revitalizacija turističke ponude Jezera Modrac).

V.2.3. Programi, projekti i mjere

Za realizaciju plana ekonomskog razvoja općine Živinice definisano je 20 projekata i mjera grupisanih

u 3 programa.

Tabela 16. Pregled programa, projekata i mjera za realizaciju plana ekonomskog razvoja

PROGRAM -MJERA/PROJEKAT

1. Program Jačanje poslovnih zona i unapređenje poduzetničke infrastrukture

1. Projekat Poslovna zona Maline Otklanjanje prepreka razvoju poduzetništva u poduzetničkoj zoni „Maline“

2. Projekat Poslovna zona Ciljuge 2

3. Projekat Poslovna zona Kasarna Ljubace

4. Projekat Poslovna zona Novi grad,Stambeno poslovna zona Novi grad 2 i Novi grad 3

2. Program Jačanje sektora nove 5. Projekat Osnivanje Poduzetničkog inkubatora

63

ekonomije 6. Projekat "Druga šansa" za preduzetnike kroz stvaranje specijalizirane agencije za lokalni razvoj

7. Projekat Podrška Start-Up projektima

8. Projekat Uspostavljanje Turističke zajednice općine Živinice

3. Program Jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora

9. Projekat Snažan podsticaj primarnih proizvođačima i prerađivačkoj industriji poljoprivrednih proizvoda (povrća, voća, mlijeka i mesa) sa težištem ka izvozu

10. Projekat Nabavka novih, certificiranih sorti maline, savremena tehnologija uzgoja malina sa sistemom za navodnjavanje i protugradnom zaštitom maline

11. Projekat Stručno osposobljavanje i educiranje poljoprivrednih proizvođača

12. Projekat Izgradnja mini hladnjače za potrebe Udruženja PP “Berry” Živinice

13. Projekat Afirmacija stakleničke proizvodnje u MSŠ Živinice

14. Projekat Uspostavljanje Sistema evidencije poljoprivrednog zemljišta GIS

15. Projekat Uspostavljanje nezavisnog Sistema ocjenjivanja kvaliteta mlijeka

16. Projekat Povećanje površina pod organskom proizvodnjom

17. Projekat Povećanje površina navodnjavanog I odvadnjavanog poljoprivrednog zemljišta

18. Projekat Povećanje pre-registrovanih poljoprivrednih proizvođača u obrt

19. Projekat Povećanje površina pod protivgradnim mrežama I mrežama za zasjenjavanje

20. Projekat Povećanje broja grla pod kontrolom produktivnosti

Ukupna očekivana ulaganja za realizaciju sektorskog plana ekonomskog razvoja su: 9.694.201 KM.

Napomene:

Kao mjeru/projekat neophodno je navesti uređenje Poslovne zone „Ciljuge 2“. Radi se o novo-

oformljenoj poslovnoj zoni površine 9,4 ha. U toku 2017. godine će se izvršiti infrastrukturno

uređenje (asfaltiranje) za čiji projekat su sredstva odobrena od viših nivoa vlasti. Neophodno je dalje

infrastrukturno uređenje (voda, kanalizacija, telekomunikacije, itd).

U sklopu Programa jačanja poslovnih zona i unapređenja poduzetničke infrastrukture kao Projekat je

navedena Poslovna zona Maline. Za navedenu poslovnu Zonu predloženo je nekoliko projekata.

Jedan od projekata jeste izgradnja Kontejnerskog Terminala za prijem i otpremu robu. Da bi

navedeni projekat bio uspješno implementiran, neophodno je u narednom periodu izvršiti izradu

kompletne projektne dokumentacije, donijeti odgovarajuće Odluke na općinskom vijeću, odrediti

lokaciju za izgradnju terminala, te izvršiti sve potrebne radnje kako bi se ovaj projekat realizovao.

U sklopu poslovne zone Ciljuge-Aerodrom konstatovano da se ona ne nalazi u trajnom vlasništvu

općine Živinice te da je ona još uvijek vlasništvo Vlade FBiH.

64

Međutim, važnost Odluke o davanju na korištenje navedene lokacije prestaje u 2018 godini te je

neophodno izvršiti određene pripremne radnje i održati sastanke se delegacijom Vlade FBiH kako bi

se navedena lokacija trajno predala u vlasništvo općine Živinice nakon 2018 godine. U tom slučaju,

općina Živinice bi mogla pristupiti izradi adekvatne projektne dokumentacije, regulacionog plana,

uređenju infrastrukture, te implementaciji projekata koji su predloženi u procesu Izrade Strategije

razvoja te tokom sastanaka Partnerstva za razvoj.

Za poslovnu zonu Kasarna Ljubače konstatovano je da se navedeni prostor također ne nalazi u

vlasništvu općine Živinice, te je neophodno u narednom periodu izvršiti pritisak prema većim

nivoima vlasti kako bi se ista ustupila na trajno vlasništvo Općine. U procesu prikupljanja projektnih

ideja i izrade dokumenta Strategije razvoja općine Živinice, za uređenje poslovne zone Kasarna nije

bilo konkretnih projektnih ideja.

V.3. Plan društvenog razvoja

Osnova za izradu Plana društvenog razvoja korištene su revidirana SWOT analiza društvenog razvoja

općine Živinice kao i druge relevantne informacije sadržane u socio-ekonomskoj analizi i stavovi ORT-

a općine Živinice.

Definisani ključni fokusi društvenog razvoja općine Živinice za naredni period su:

Uravnotežen razvoj urbanih i ruralnih naselja općine Živinice kroz modernizaciju postojeće I

izgradnju nedostajeće komunalne infrastrukture

Unaprijeđenje kvaliteta života lokalnog stanovništva kroz poboljšanje usluga iz oblasti

zdravstva, obrazovanja, sporta i kulture

Jačanje položaja socijalno-ugroženih kategorija stanovništva kroz jačanje kapaciteta lokalne

uprave za brigu o istim

Unapređenje efikasnosti lokalne uprave u cilju kvalitetnijeg zastupanja lokalnih interesa

prema višim nivoima vlasti te privlačenje eksternih izvora finansiranja za razvojne prioritete

Tabela 17. Pregled sektorskih ciljeva sa očekivanim ishodima i indikatorima

Sektorski cilj Očekivani ishod Indikator

2.1. Razvijena ruralna i urbana područja Općine do 2021. godine

Veći stepen zadovoljstva stanovništva u saobraćajnom infrastrukturom za 10% do 2021. u odnosu na 2017.

Do 2021. godine 90% stanovnika ima redovno (kontinuirano, bez prekida) snabdijevanje pitkom vodom

Do 2021. godine pokrivenost kanalizacionom mrežom povećana za 15%

Troškovi električne energije za javnu rasvjetu manji za 30% do

Stepen zadovoljstva stanovništva u saobraćajnom infrastrukturom

Udio stanovnika koji imaju redovno snadbijevanje vodom

Pokrivenost kanalizacionom mrežom

Troškovi električne energije za javnu rasvjetu

Riješen problem pasa lutalica

65

2026. u odnosu na 2016. godinu

Do 2021. riješen problem pasa lutalica na području općine Živinice

2.2. Unaprijeđene usluge obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i sportskih institucija do 2021. godine

Do 2021. godine povećano zadovoljstvo građana uslugama predškolskog odgoja za najmanje 50% u odnosu na 2017. godinu

Do 2021. godine povećan stepen uključenosti građana, u kulturne manifestacije za 20% u odnosu na 2016. godinu

Do 2021. godine povećan stepen uključenosti građana, posebno djece, u sportske aktivnosti za 20% u odnosu na 2016. godinu

Najmanje 70% pacijenata zadovoljno kvalitetom usluga zdravstvenih organizacija do 2021.

Najmanje 70% zaposlenih zadovoljno uslovima rada u Policijskoj stanici do 2021.

Najmanje 70% zaposlenih zadovoljno uslovima rada u Općinskom sudu Živinice do 2021.

Najmanje 75% roditelja i učenika smatra da su poboljšani uslovi rada obrazovnih institucija do 2021.

Najmanje 70% zaposlenih zadovoljno uslovima rada u Centru za socijalni rad Živinice do 2021.

Stepen zadovoljstva građana uslugama predškolskog odgoja

Broj posjetilaca kulturnih manifestacija

Broj građana i djece uključenih u sportske aktivnosti

Broj pacijenata zadovoljnih kvalitetom usluga zdravstvenih organizacija

Broj zaposlenih u Policijskoj stanici koji su zadovoljni uslovima rada

Broj zaposlenih u Općinskom sudu koji su zadovoljni uslovima rada

Broj roditelja i učenika koji smatraju da su poboljšani uslovi rada obrazovnih institucija

Broj zaposlenih u Centru za socijalni rad koji su zadovoljni uslovima rada

2.3. Poboljšan položaj socijalno osjetljivih kategorija stanovništva do 2021.g.

Do 2021. godine obezbjeđena zdravstvena zaštita za sva neosigurana lica na području Općine Živinice

Do 2021. godine obezbjeđena dnevna skrb za minimalno 90% djece sa posebnim potrebama

Do 2021. godine obezbjeđena inkluzivna nastava za svu djecu sa posebnim potrebama.

Najmanje 70% romske populacije smatra da su poboljšani uslovi života u naseljima do 2021.

Do 2021. poboljšani uslovi

Broj neosiguranih lica koji imaju pravo na zdravstvenu zaštitu

% djece sa posebnim potrebama koji borave u dnevnom centru

Broj djece sa posebnim potrebama koja pohađaju inkluzivnu nastavu

% romske populacije koja smatra da su poboljšani uslovi života

broj stambeno zbrinutih izbjeglih i raseljenih lica

66

života – obezbijeđen stambeni prostor sa komunalnim uslugama za sva izbjegla i raseljena lica koja su trenutno u kolektivnom smještaju, te eventualno zatvaranje kolektivnih centara.

2.4. Povećana efikasnost

lokalne uprave do

2021.g.

Do 2021. godine vrijednost projekata realiziranih u saradnji lokalne uprave sa NVO, MZ i drugim partnerima svake godine za 20% veći u odnosu na prethodnu godinu

Informacije i podaci o podzemnim instalacijama korištene za najmanje 3 projekta godišnje do 2021.

Vrijednost projekata realiziranih u saradnji između lokalne uprave i NVO, MZ i drugih partnera

Broj projekata pripremljenih i impementiranih korištenjem informacija iz baze o podzemnim instalacijama

** Lokalna zajednica treba kreirati metodologiju za ispitivanje zadovoljstva građanstva uslugama javnog

sektora te istraživanje sprovoditi jednom godišnje u cilju praćenja trendova

V.3.1. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših nivoa

Prilikom izrade sektorskih planova razvoja razmatrane su strategije, planovi i zakoni na višim novima

koji direktno ili indirektno mogu utjecati ili utječu na razvoj lokalne zajednice. Sektorski ciljevi

društvenog razvoja su povezani sa pripadajućim elementima definisanim u Strategiji razvoja

Tuzlanskog kantona za period 2016-2020 godina, prvenstveno sa drugim, trećim i četvrtim

strateškim ciljem.

Sektorski cilj ”Unaprijeđena komunalna infrastruktura u ruralnim i urbanim područjima Općine” je u

potpunosti u skladu sa četvrtim strateškim ciljem «Modernizovati i učiniti ekonomski održivom javnu

infrastrukturu, prvenstveno saobraćajnu, vodnu i energetsku», unutar kojeg su definisani sljedeći

prioriteti Izgradnja nove i modernizacija postojeće vodne infrastrukture kako bi se zadovoljile

potrebe stanovništva i privrede, te doprinijelo sigurnosti građana i zaštiti okoliša(prioritet 1).,

Infrastrukturu snabdijevanja toplotnom energijom, optimizirati i prilagoditi potrebama

stanovništva i privrede (prioritet 2), i Modernizovati saobracajnu infrastrukturu i osigurati

funkcionalno, ekonomski i okolišno održivo povezivanje sa okruženjem (prioritet 3). Ovaj strateški cilj

je usklađen sa višim strateški dokumentima, između ostalog i Strategijom upravljanja vodama FBiH,

Strategijom zaštite okoliša FBiH, Strategijom razvoja BiH, Strategijom razvoja FBiH i Programom

razvoja cesta u FBiH.

Sektorski cilj ”Unaprijeđene usluge obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i sportskih institucija” je u

skladu sa drugim strateškim ciljem «Uspostaviti efikasne sisteme upravljanaj razvojem ljudskih

potencijala i tržišta rada u cilju povećanja zapošljavanja», i to prioritet 1 «Poboljšati kvalietu

obrazovanja i naučno-istraživačkog rada», te u skladu sa trećim strateškim ciljem «Poboljšati

kvalitetu života, sigurnost i socijalnu uključenost građana i učiniti politiku socijale zaštite pravičnom i

djelotvornom», posebno u okviru prioriteta 1: Poticati i razvijati sportsko-kulturne aktivnosti i u

prioriteta 2: Unaprijediti socijalnu i zdravstvenu zaštitu.

67

Sektorski cilj ”Poboljšan položaj socijalno osjetljivih kategorija stanovništva” je u skladu sa

Prioritetom 2: Jačati i razvijati inkluzivne programe zapošljavanja u okviru Strateškom cilju 2, i

Prioritetom 2: Unaprijediti socijalnu i zdravstvenu zaštitu u okviru Stratekom cilju 3.

V.3.2. Inicijative međuopćinske saradnje

Fokusi međuopćinske saradnje u oblasti društvenog razvoja će biti na uspostavljanju i jačanju

saradnje sa susjednim općinama u oblasti razmjene iskustava u unapređenju položaja socijalno

osjetljivih kategorija društva, te razmjene iskustava u jačanju kapaciteta lokalne samouprave u

domenu pisanja projektnih prijedloga i namicanju sredstava iz međunarodnih fondova. Pored toga,

inicijative međuopćinske saradnje se očekuju u organizaciji kulturnih i sportskih događaja, te

implementaciji aktivnosti koje će voditi ka jačem razvoju kulture I sporta u regiji.

V.3.3. Programi, projekti i mjere

Za realizaciju plana društvenog razvoja općine Živinice definisano je 56 projekata i mjera grupisanih u

7 programa.

Tabela 20. Pregled programa, projekata i mjera za realizaciju plana društvenog razvoja

PROGRAM a. MJERA/PROJEKAT

1. Program Unapređenje komunalne infrastrukture

1. Projekat Izgradnja biciklističkih staza za rekreaciju i sigurno kretanje biciklista i izgradnja parkinga za bicikle

2. Putna infrastruktura općine Živinice

3. Ulična – javna rasvjeta općine Živinice

4. Uređenje infrastrukture u naseljima sa većinskom populacijom Roma

5. Projekat Asfaltiranje puta u povratničko naselje Gornji Vrnojevići i naselje Djedino (relacija Vrnojevići – Djedino) Mjesna zajednica Đurđevik općina Živinice

6. Projekat Rekonstrukcija i proširenje kapaciteta vodovodne mreže za naselja Vrnojevići i naselje Djedino Mjesna zajednica Đurđevik Općina Živinice (2017-2018)

7. Druga (II) faza izgradnje vodovodne mreže (zapremine 25 metara kubnih) za Naselje Krivača – Mjesna zajednica Svojat općina Živinice (2017)

8. Rekonstrukcija i proširenje kapaciteta vodom građana Djedina (2017-2018)

9. Unapređenje sistema vodosnabdijevanja

10. Unapređenje kanalizacione mreže

11. Rješavanje pitanja zbrinjavanja napuštenih pasa – pasa lutalica – na Općini Živinice

2. Program Modernizacija objekata društvene infrastrukture

12. Izgradnja i proširenje prostornih kapaciteta PS Živinice (2017-2020)

13. Nabavka MTS (računari i kancelarijski namještaj) (2017-

2020)

14. Kadrovsko, materijalno i infrastrukturno unapređenje kapaciteta Centra za socijalni rad

15. Nabavka putničkog motornog vozila za potrebe JU „Centar

68

za socijalni rad“ Živinice (2018)

16. Izgradnja staze za pristup osobama sa invaliditetom (Općinski sud)

17. Dogradnja i adaptacija zgrade Općinskog suda u Živinicama

18. Zamjena krovne konstrukcije i oluka na zgradi Općinskog suda u Živinicama

3. Program unapređenja usluga zdravstvenih ustanova

19. Izgradnja lifta za prijevoz pacijenata u JZU Dom zdravlja Živinice

20. Poboljšanje kvaliteta usluga pacijentima na hroničnom programu hemodijalize za područje općine Živinice, Kladanj, Banovići

21. Nabavka sanitetskog vozila za potrebe Službe hitne medicinske pomoći

22. Nabavka sanitetskog vozila za potrebe SHMP i vozila za redovan rad JZU „Dom zdravlja“ Živinice

23. Obezbjeđenje medicinsko – tehničke opreme za JZU „Dom zdravlja“

24. Adaptacija prostorije zgrade JZU „Dom zdravlja“ Živinice

25. Izgradnja ambulante u Bašikovcima

26. Projekat Darujte Krv- Spasite Život

4. Program Rekonstrukcija i modernizacija obrazovnih i odgojnih institucija

27. Projekat Izgradnja dijela objekta JU „Dječije obdanište“ Živinice

28. Uređenje dvorišta i nabavka dječijeg zabavnog parka „Dječije obdanište“ Živinice (2017-2020)

29. Projekat Uređenje školskog parking prostora

30. Projekat Ograđivanje predulaza u Mješovitu srednju školu (info pult, doček roditelja itd.)

31. Projekat Rekonstrukcija i uređenje školskih sanitarnih čvorova u JUMSŠ Živinice

32. Projekat Školski bunar-alternativno snabdjevanje vodom

33. Projekat Školski lift, za osobe sa posebnim potrebama

34. Projekat Rekonstrukcija i uređenje školskih sportskih poligona u JUMSŠ i Gimnazija Živinice

35. Nabavka opreme i poboljšanje uslova školskog sporta u ruralnim područjima općine Živinice

36. Projekat proširenje obrazovnih i odgojnih institucija na području općine Živinice

5. Program Jačanje sportskih kapaciteta na području općine

37. Projekat Iskorištenje prostora na području Aerodroma za sportske klubove i aktivnosti

38. Projekat Uspostavljanje Sportskog centra kod Gradske dvorane (privatna inicijativa)

39. Projekat Infrastruktura (igrališta) i programi sporta (bazični sportovi) za mlađe kategorije

40. Projekat Infrastruktura za rekreaciju (staze za bicikliste i za šetnju, sprave za vježbanje na otvorenom)

41. Izgradnja bike parka i staza za rekreativnu vožnju biciklom

42. Projekat Sportska infrastruktura u ruralnim dijelovima

43. Projekat Unapređenje koordinacije sportskih klubova

69

44. Projekat Povećanje interesovanja građana za učešće u sportskim i kulturnim priredbama

6. Program Jačanje položaja socijalno ugroženih kategorija

45. Projekat Izgradnja objekta za djecu i mlade sa posebnim potrebama «Vrati mi osmijeh»

46. Projekat Prilagođavanje školskih objekata učenicima sa posebnim potrebama (osnovne škole)

47. Projekat Inkluzivna učionica – obrazovanje bez barijera (MSŠ)

48. Projekat Osiguranje zdravstvene zaštite za neosigurana lica

49. Projekat Obrazovanjem romske djece u bolju budućnost

50. Legalizacijom objekata u zajednicama do poboljšanja uslova življenja Roma i ostalih naroda koji žive na području Općine Živinice odnosno zajednice Ciljuge II“

51. Izgradnjom rasvjete u zajednicama do poboljšanja uslova življenja Roma i ostalih naroda koji žive na području Općine Živinice odnosno zajednice Ciljuge II“ (2017)

52. Izgradnjom kanalizacione mreže do poboljšanja uslova življenja Roma i ostalih naroda koji žive na području Općine Živinice odnosno zajednice Ciljuge II“ (2017)

53. Izgradnjom tj asfaltiranjem do poboljšanja uslova življenja Roma i ostalih naroda koji žive na području Općine Živinice odnosno zajednice Ciljuge II“ (2017-2018)

54. Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem osiguranja javnih stambenih rješenja

7. Program Jačanje kapaciteta lokalne uprave

55. Obuka za upravljanje projektnim ciklusom

56. Izrada katastra komunalnih uređaja

57. Izrada katastra puteva

Ukupna očekivana ulaganja za realizaciju sektorskog plana društvenog razvoja su: 39.269.788 KM.

70

V.4. Plan zaštite životne sredine

Fokusi zaštite životne sredine:

Poboljšanje kvalitete zraka na području općine;

Unapređenje sistema upravljanja otpadom,

Smanjenje rizika od poplava i klizišta.

Tabela 21. Pregled sektorskih ciljeva sa očekivanim ishodima i indikatorima

Sektorski cilj Očekivani ishod Indikator

1. Unaprijeđen sistem prevencije i spašavanja od poplava i klizišta do 2021.g.

Vrijednost materijalne štete usljed elementarnih nepogoda smanjena za 50% (godišnji prosjek) u periodu 2017-2021. u odnosu na period 2011-2016.

Površina plavnog područja sa vjerovatnoćom poplave 1/20 smanjena za 50% do kraja 2021. godine u odnosu na 2016. godinu

Vrijednost materijalne štete usljed elementarnih nepogoda (godišnji prosjek za posmatrani period)

Površina plavnog područja sa vjerovatnoćom poplave 1/20

2. Unaprijediti kvalitet voda i zemljišta

Krajem 2021. godine svi uzorci vode za piće iz komunalnog vodovoda (100%), prema mikrobiološkoj analizi, odgovaraju standardima vode za piće

Manje od 50% građana općine smatra da zagađenje rijeka i vodotoka ugrožava zdravlje stanovnika, mjereno anketom krajem 2021. godine

Kiselost poljoprivrednog zemljišta smanjena do neutralne (pH 6,6 - 7,3) i slabo alkalne (pH 7,4 - 7,8) do kraja 2021.

Rezultati mikrobiološke kontrole uzoraka vode za piće iz komunalnog vodovoda

Percepcija građana o tome šta najviše ugrožava zdravlje stanovnika na području općine

Kiselost (pH vrijednost) poljoprivrednog zemljišta

3. Unaprijediti upravljanje otpadom

Najmanje 75% otpada sa područja općine odloženo u skladu sa propisima do kraja 2021. godine u odnosu na 2016. godinu

Ostvareni godišnji profit od prodaje reciklažnog otpada u visini 10.000 KM do kraja 2021. godine u odnosu na 2016. godinu

Količina otpada sa područja općine odložena u skladu sa propisima

Ostvareni godišnji profit od prodaje reciklažnog otpada

4. Unaprijediti kvalitet zraka

Općina ostvaruje 20% uštede primarne energije za zagrijavanje u

Količina primarne energije koja se troši u javnim

71

javnim ustanovama do kraja 2021. u odnosu na 2016. godinu

Parametri kvaliteta vazduha – prašina, SO2, NO2 i CO u zimskom periodu smanjeni za 50% do kraja 2021. godine u odnosu na 2016. godinu

ustanovama (godišnje količine pojedinih vrsta primarne energije)

Parametri kvaliteta vazduha – prašina, SO2, NO2 i CO mjereni u zimskom periodu na mjernom mjestu Cerik

V.4.1. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših nivoa

U oblasti zaštite okoliša, sektorski prioriteti općine Živinice definirani su u skladu sa važećim

strateškim dokumenatima na nivou BiH i FBiH: Akcionim planom zaštite životne sredine Bosne i

Hercegovine (NEAP), Strategijom zbrinjavanja čvrstog otpada BiH, Federalnim planom upravljanja

otpadom 2012–2017, Strategijom zaštite okoliša FBiH, Strategijom upravljanja vodama FBiH i Planom

upravljanja šumama FBiH.

Sektorski ciljevi i ishodi harmonizirani su sa strateškim ciljem 5. u Strategiji razvoja Tuzlanskog

kantona za period 2016.-2020. godina, koji glasi: “Uspostaviti funkcionalan sistem zaštite okoliša i

održivog upravljanja prirodnim resursima”.

V.4.2. Inicijative međuopćinske saradnje

Općina Živinice će ostvariti međuopćinsku saradnju sa općinama Kladanj i Banovići u oblasti

zbrinjavanja čvrstog otpada, konkretnije na projektu: Izgradnje međuopćinske deponije.

Pored toga, saradnja sa susjednim općinama (Tuzla, Kalesija, Kladanj, Banovići i Lukavac) uspostaviće

se u u oblasti jačanja kapaciteta za prevenciju poplava i klizišta, konkretno na projektima „Izrada

studije upravljanja vodotocima – snimanje svih kritičnih tačaka plavljenja” i „Izrada katastra klizišta”.

Osim navedenih, projekti uređenja i čišćenja vodotokova koji su u nadležnosti lokalne samouprave,

predstavljaće značajan segment u kojem će općina Živinice ostvariti saradnju sa općinama Kalesija,

Kladanj, Banovići i Lukavac.

V.4.3. Programi, projekti i mjere

Za realizaciju plana zaštite okoliša općine Živinice definisano je 38 projekata i mjera grupisanih u 8

programa.

Tabela 22. Pregled programa, projekata i mjera za realizaciju plana zaštite okoliša

PROGRAM MJERA/PROJEKAT

Program 1 Jačanje kapaciteta za prevenciju poplava i klizišta

1. Projekat Izrada studije upravljanja vodotocima I regulacija vodotoka

2. Projekat Izrada katastra klizišta i plavnih područja

Program 2 Jačanje kapaciteta za 3. Projekat Opremanje vatrogasne jedinice

4. Projekat Opremanje komunalnog preduzeća

72

sanaciju posljedica poplava i klizišta 5. Projekat Opremanje jedinice civilne zaštite

6. Projekat Uređenje vodotoka

7. Projekat rješavanja problema oborinskih voda

8. Projekat Uspostavljanje laboratorije za analize vode za piće iz mjesnih vodovoda

Program 3 Unaprijeđenje kvaliteta zemljišta

9. Projekat Kontrola upotrebe pesticida u poljoprivredi

10. Projekat Sprječavanje nekontrolisane sječe šume – koordinacija sa kantonalnim institucijama

11. Projekat Akcije pošumljavanja goleti

Program 4 Unaprijeđenje kvaliteta vode

12. Projekat Izrada programa uspostavljanja zona sanitarne zaštite izvorišta pitke vode

13. Projekat Prikupljanje i tretman komunalnih otpadnih voda u područjima općine koja nisu pokrivena kanalizacionim sistemom (nadzor nad izgradnjom i pražnjenjem septičkih jama, izgradnja mini kanalizacionih sistema sa malim postrojenjima za prečišćavanje)

14. Izrada dodatnog bazena na PPOV Živinice za prihvat sadržaja septičkih jama, proširenje kanalizacione mreže i uspostavljanje laboratorije za analizu vode za piće iz mjesnih vodovoda

Program 5 Unaprijeđenje upravljanja otpadom

15. Projekat Izgradnja međuopćinske deponije (općine Živinice, Banovići i Kladanj)

16. Projekat Uključivanje svih domaćinstava u sistem odvoza otpada

17. Projekat Edukacija stanovništva o pravilnom upravljanju otpadom (fokus na djecu u vrtićima i školama)

Program 6 Unaprijeđenje kvaliteta zraka

18. Projekat Toplifikacija gradskog područja

19. Mjera Uvođenje stimulativnih mjera za preduzeća koja zagađuju zrak (npr. podsticaji za ugradnju filtera, i sl.)

20. Mjera Uvođenje stimulativnih mjera za domaćinstva u ruralnim područjima za korištenje eko-goriva

21. Mjera Uvođenje stimulativnih mjera za uvođenje energetski efikasnih rješenja u zgradarstvu (npr. fasade, stolarija, i sl.) za domaćinstva i javne institucije

22. Projekat Uspostava sistema za redovno mjerenje (monitoring) kvalitete zraka

23. Projekat Regulacija saobraćaja na području grada

73

Program 7 Unapređenje energetske efikasnosti javnih institucija

24. Zamjena stolarije i oblaganje stiropolom zgrade PS Živinice (2017-2020)

25. Termoizolacija zgrade Općinskog suda u Živinicama i obnova fasade

26. Upotreba solarne energije za dobijanje tople vode u JZU "Dom zdravlja" Živinice (2019)

27. Poboljšanje energetske efikasnosti objekta JZU Dom Zdravlje Živinice

28. Projekat Utopljavanje objekata JUMSŠ Živinice i Gimnazije Živinice

Program 8 Unapređenje energetske efikasnosti u objektima osnovnih škola

29. Toplinska izolacija vanjskih zidova Centralne Osnovne škole „Dubrave“

30. Zamjena stolarije Osnovne škole "Dubrave"

31. Zamjena stolarije u Centralnoj školi „Đurđevik“

32. Zamjena stolarije u Centralnoj školi "Višća" (2017-2020)

33. Rekontrukcija školskog krova, stolarije i fasade OŠ Gračanica (PŠ „Svojat“)

34. Rekonstrukcija školskog krova, stolarije i fasade OŠ Gračanica (PŠ „Tupković“) (2017)

35. Rekonstrukcija krova u područnoj školi u Starom Đurđeviku

36. Toplinska izolacija vanjskih zidova sale Osnovne škole „Dubrave“ (2017)

37. Toplinska izolacija vanjskih zidova područne škole „Dubrave“

38. Rekonstrukcija prozora Druga osnovna škola

Ukupna očekivana ulaganja za realizaciju sektorskog plana životne sredine su: 51.524.795 KM.

74

VI. Operativni dio

VI.1. Plan implementacije strateških projekata i mjera za period 2017-2019 godina

Tabela 23. Plan implementacije strateških projekata i mjera za period 2017-2019. godina

Projekat / mjera

(vrijeme trajanja)

Ukupni ishodi

Ukupni orijent. izdaci

(do završetk

a projekta

)

Ukupni predviđ

eni izdaci (za III

godine)

Finansiranje iz budžeta JLS

Pregled ostalih izvora po godinama

Nosioci implement

acije

Veza sa budžeto

m i/ili oznaka ekstern

og izvora

finansiranja

Opštinsko odjeljenje/

služba odgovorno za praćenje

Pregled po godinama

god. I

god. II

god. III

ukupno (I+II+III)

god. I

god. II

god. III

ukupno (I+II+III)

2 3 4 5=9+21 6 7 8 9=6+7+8 18=Zbir 10-17

19 20 21=18+19+

20 22 23 24

Poslovna zona Maline Otklanjanje prepreka razvoju poduzetništva u poduzetničkoj zoni „Maline“

Uspostavljen kontakt sa najmanje 10 potencijalnih investitora u poslovnu zonu Maline do 2021.

151,300.54

151,300.54 37,825.14 0.00 0.00 37,825.14

113,475.40

0.00 0.00 113,475.4

0 Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Poslovna zona Ciljuge 2

1.Najmanje 5 novo-osnovanih kompanija u sklopu PZ „Ciljuge 2“ do 2021. 2. Kreirano najmanje 30 novih radnih mjesta u PZ „Ciljuge 2“ do 2021.

350,000.00

350,000.00

350,000.00 0.00 0.00

350,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00 Općina Živinice

JLS

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

75

Poslovna zona Kasarna Ljubače

1.Najmanje 2 novo-osnovane kompanije u sklopu Poslovne zone Kasarna Ljubace do 2021. 2. Kreirano najmanje 20 novih radnih mjesta u sklopu Poslovne zone Kasarna Ljubace do 2021.

100,000.00

20,000.00 0.00 0.00 20,000.00 20,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00 Općina Živinice

JLS

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Poslovna zona Novi grad,Stambeno poslovna zona Novi grad 2 i Novi grad 3

Uspostavljen kontakt sa najmanje 5 potencijalnih investitora u poslovnu zonu Novi grad do 2021.

1,000,000.00

320,000.00

65,000.00 100,000.0

0 55,000.00 220,000.0

0

0.00 100,000.0

0 0.00

100,000.00

Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Osnivanje Poduzetničkog inkubatora

Podržano najmanje 5 preduzetničkih ideja godišnje

100,000.00

40,000.00

0.00 10,000.00 10,000.00 20,000.00

0.00 10,000.00 10,000.00 20,000.00 Općina Živinice

JLS

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Druga šansa za preduzetnike kroz stvaranje specijalizirane agencije za lokalni razvoj (2017)

Savjetodavna podrška pružena za najmanje 15 preduzetnika godišnje. Implementiran najmanje jedan projekat

35,000.00

35,000.00

0.00 35,000.00 0.00 35,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00 Općina Živinice

JLS Služba

Općinskog Načelnika

76

usmjeren na poboljšanje poslovnog okruženja godišnje do 2021.

Podrška Start-Up projektima

• Najmanje 10 podržanih poslovnih ideja koje će rezultirati osnivanjem obrta ili d.o.o.

500,000.00

300,000.00

100,000.00

100,000.00

100,000.00

300,000.00

0.00 100,000.0

0 100,000.0

0 200,000.0

0 Općina Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Uspostavljanje Turističke zajednice općine Živinice

• Broj smještajnih kapaciteta u 2021. godini povećan za 20% u odnosu na zatečeno stanje u 2016. godini • Do 2021. broj posjetitelja turističkih lokacija svake godine veći za 5% u odnosu na prethodnu godinu

122,900.00

122,900.00

10,000.00 0.00 0.00 10,000.00

112,900.00

0.00 0.00 112,900.0

0 Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Snažan podsticaj primarnih proizvođačima i prerađivačkoj industriji poljoprivrednih

Podržano najmanje 25 primarnih proizvođača i najmanje 10 subjekata u prerađivačkoj industriji

6,000,000.00

2,500,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

2,500,000.00

0.00 0.00 2,500,000.

00 JLS

JLS; ; Ministar

svo poljoprivrede TK; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

77

proizvoda (povrća, voća, mlijeka i mesa) sa težištem ka izvozu

poljoprivrednih proizvoda godišnje

Nabavka novih, certificiranih sorti maline, savremena tehnologija uzgoja malina sa sistemom za navodnjavanje i protugradnom zaštitom maline

Povećan broj proizvođača maline za 100% i povećan izvoz maline za 100% do kraja 2021. godine u odnosu na 2016. godinu.

80,000.00

80,000.00

0.00 64,000.00 0.00 64,000.00

16,000.00 0.00 0.00 16,000.00

JLS; Udruženje

Berry

JLS;Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Stručno osposobljavanje i educiranje poljoprivrednih proizvođača

Unapređeni kapaciteti za najmanje 75% proizvođača maline do kraja 2021. godine

5,000.00 5,000.00

2,000.00 2,000.00 0.00 4,000.00

1,000.00 0.00 0.00 1,000.00

JLS; Udruženje

Berry

JLS; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Izgradnja mini hladnjače za potrebe Udruženje PP "Berry" Živinice

Omogućeno adekvatno skladištenje proizvoda za proizvođače maline na području općine Živinice do kraja 2021. godine

60,000.00

60,000.00

0.00 0.00 30,000.00 30,000.00

0.00 0.00 30,000.00 30,000.00

JLS; Udruženje

Berry

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Afirmacija stakleničke proizvodnje

Obavljanje praktične nastave kroz

14,000.00

14,000.00

0.00 8,000.00 0.00 8,000.00

3,000.00 3,000.00 0.00 6,000.00 JLS; JU MSŠ

Živinice

JLS; Kanton; Donatori

Služba za opću upravu i društvene

78

u MSŠ Živinice (2017 - 2018)

proizvodnju rasada cvijeća i povrća za preko 150 učenika godišnje

; Ostalo djelatnosti

Uspostavljanje Sistema evidencije poljoprivrednog zemljišta GIS

Uspostavljen kvalitetan sistem evidencije I praćenje sjetve poljoprivrednih kultura do 2021. Unapređeno najmanje 3 mjere podrške poljoprivrednim proizvođačima (finansijske i savjetodavne) na osnovu novog informacionog sistema do 2021.

30,000.00

30,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 15,000.00 15,000.00 30,000.00 Općina Živinice

Donatori; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Uspostavljanje nezavisnog Sistema ocjenjivanja kvaliteta mlijeka

Povećana proizvodnja i plasman na tržište kvalitetnijeg i sigurnijeg proizvoda – mlijeka za najmanje 5% do 2021. u odnosu na 2017.

30,000.00

30,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 15,000.00 15,000.00 30,000.00 Općina Živinice

Donatori; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

79

Povećanje površina pod organskom proizvodnjom

Proširena proizvodnja organskih proizvoda za najmanje 5% do 2021. u odnosu na 2017. i povećan kvalitet poljoprivrednih proizvoda

50,000.00

50,000.00

0.00 5,000.00 5,000.00 10,000.00

0.00 20,000.00 20,000.00 40,000.00 Općina Živinice

Donatori; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Povećanje površina navodnjavanog I odvadnjavanog poljoprivrednog zemljišta

Povećana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda za najmanje 2% do 2021.

800,000.00

800,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

800,000.00

0.00 0.00 800,000.0

0 Općina Živinice

Svjetska Banka

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Povećanje pre-registrovanih poljoprivrednih proizvođača u obrt

Omogućen pristup širem spektru mjera podrške poljoprivrednim proizvođačima preregistorvanim u obrt Povećan obim proizvodnje poljoprivrednih proizvođača preregistorvanih u obrt za najmanje 5% do 2021.

20,000.00

20,000.00

0.00 10,000.00 10,000.00 20,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00 Općina Živinice

JLS

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

80

Povećanje površina pod protivgradnim mrežama I mrežama za zasjenjavanje

Smanjene štete uzrokovane gradom za najmanje 15% doe 2021.

100,000.00

100,000.00

0.00 10,000.00 10,000.00 20,000.00

0.00 40,000.00 40,000.00 80,000.00 Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Povećanje broja grla pod kontrolom produktivnosti

Povećana proizvodnja mlijeka za najmanje 3% do 2021. u odnosu na 2017.

100,000.00

100,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 50,000.00 50,000.00 100,000.0

0 Općina Živinice

Donatori; Viši Nivo

Vlasti; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Izgradnja biciklističkih staza za rekreaciju i sigurno kretanje biciklista i izgradnja parkinga za bicikle

Povećan broj uređenih biciklističkih staza i parkinga za 100% do 2021. godine u odnosu na 2016. godinu

50,000.00

50,000.00

1,500.00 5,000.00 0.00 6,500.00

3,500.00 20,000.00 20,000.00 43,500.00 Općina Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Putna infrastruktura općine Živinice

Sanirano oko 30% saobraćajnica na području općine do 2021. godine

1,100,000.00

900,000.00

140,000.00

140,000.00 80,000.00

360,000.00

210,000.00

210,000.00

120,000.00

540,000.00

Općina Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Ulična - javna rasvjeta općine Živinice )

Ostvarena ušteda u potrošnji od 30% do 2021. godine

500,000.00

500,000.00

150,000.00

150,000.00

150,000.00

450,000.00

20,000.00 20,000.00 10,000.00 50,000.00 Općina Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove Uređenje infrastrukture u naseljima sa većinskom populacijom

Unapređena infrastruktura u najmanje 2 naselja do 2021. godine

273,000.00

273,000.00

27,300.00 30,000.00 30,000.00 87,300.00

145,700.00

40,000.00 0.00 185,700.0

0 Općina Živinice

JLS; Vlada

TK; Viši nivo vlasti

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

81

Roma

Asfaltiranje puta u povratničko naselje Gornji Vrnojevići i naselje Djedino (relacija Vrnojevići - Djedino) Mjesna zajednica Đurđevik općina Živinice (2017)

Poboljšana putna komunikacija za stanovnike naselja Vrnojevići (400 stanovnika - 295 raseljenih osoba, 30 povratnika i 75 stanovnika romske populacije) i Djedino (330 osoba) do 2021. godine

200,000.00

200,000.00

10,000.00 70,000.00 0.00 80,000.00

120,000.00

0.00 0.00 120,000.0

0 Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Rekonstrukcija i proširenje kapaciteta vodovodne mreže za naselje Vrnojevići Mjesna zajednica Đurđevik Općina Živinice (2017-2018)

Smanjeni gubici na dijelu vodovodne mreže u naseljima Vrnojevići i Djedino (trenutno i do 60%) do 2021. godine Poboljšano snabdijevanje vodom za stanovnike naselja Vrnojevići (400 stanovnika - 295 raseljenih

240,000.00

240,000.00

0.00 12,500.00 12,500.00 25,000.00

59,000.00 156,000.0

0 0.00

215,000.00

Općina Živinice

JLS; UNDP; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

82

osoba, 30 povratnika i 75 stanovnika romske populacije) i Djedino (330 osoba) do 2021. godine

Druga (II) faza izgradnje vodovodne mreže (zapremine 25 metara kubnih) za Naselje Krivača - Mjesna zajednica Svojat općina Živinice (2017)

Kvaliteta raspoložive pitke vode poboljšana za 500 građana do 2021. godine - sadržaj štetnih materija u dozvoljenim granicama

70,000.00

70,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

70,000.00 0.00 0.00 70,000.00 Općina Živinice

JLS; UNDP; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Rekonstrukcija i proširenje kapaciteta vodom građana Djedina

Smanjen vremenski period redukcije (od aprila pa do kraja septembra dolazi do smanjenja vodosnabdjevanja) Poboljšano snabdijevanje vodom za stanovnike naselja Djedino (330

188,814.00

188,814.00

0.00 0.00 0.00 0.00

46,254.00 142,560.0

0 0.00

188,814.00

Općina Živinice

Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

83

osoba) do 2021. godine

Unapređenje sistema vodosnabdijevanja

Unapređen sistem vodosnabdijevanja u prioritetnim lokalitetima do 2021. godine

1,500,000.00

1,205,000.00

205,000.00

200,000.00

200,000.00

605,000.00

200,000.00

200,000.00

200,000.00

600,000.00

Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Unapređenje kanalizacione mreže

Unapređena kanalizaciona mreža u prioritetnim lokalitetima do 2021. godine

2,000,000.00

923,000.00

73,000.00 100,000.0

0 100,000.0

0 273,000.0

0

200,000.00

200,000.00

250,000.00

650,000.00

Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Rješavanje pitanja zbrinjavanja napuštenih pasa - pasa lutalica - na Općini Živinice (2017 - 2020)

Izgrađen centar za udomljavanje pasa – azil i osigurano ispravno postupanje sa psima do 2021. godine

400,000.00

240,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

80,000.00 80,000.00 80,000.00 240,000.0

0 Općina Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Izgradnja i proširenje prostornih kapaciteta PS Živinice (2017-2020)

Obezbijeđeni uslovi za primjenu i implementaciju Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom

200,000.00

200,000.00

7,000.00 15,000.00 15,000.00 37,000.00

0.00 130,000.0

0 133,000.0

0 263,000.0

0

Policijska stanica Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

84

postupku i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici

Nabavka MTS (računari i kancelarijski namještaj) za PS Živinice

Poboljšani uslovi za rad službenika policije sa maloljetnim licima i licima socijalne kategorije, te sa drugim licima u sukobu sa Zakonom.

20,000.00

20,000.00

0.00 3,000.00 5,000.00 8,000.00

8,000.00 2,000.00 2,000.00 12,000.00

Policijska stanica Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Kadrovsko, materijalno i infrastrukturno unapređenje kapaciteta Centra za socijalni rad

Unapređeni uslovi rada obezbjeđivanjem potrebnih kadrovskih, materijalnih i infrastrukturnih resursa Smanjeno vrijeme potrebno za obradu predmeta za 20% do 2021. u odnosu na 2017.

60,000.00

60,000.00

0.00 0.00 37,000.00 37,000.00

0.00 0.00 23,000.00 23,000.00 Centar za

socijalni rad

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

85

Nabavka putničkog motornog vozila za potrebe JU "Centar za socijalni rad" Živinice (2018)

Omogućen rad na terenu a radi izvršavanja zakonom utvrđenih poslova koji se odvijaju na terenu kao i obaveza preuzetih potpisivanjem protokola o saradnji sa Vladinim i Nevladinim organizacijama. Skraćeno vrijeme za izvođenje terenskih posjeta za 25% do 2021. u odnosu na 2017.

20,000.00

20,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 20,000.00 0.00 20,000.00 Centar za

socijalni rad Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Izgradnja staze za pristup osobama sa invaliditetom (Općinski sud)

Lakši pristup osobama sa invaliditetom u Općinski sud u Živinicama.

5,000.00 5,000.00

0.00 2,500.00 0.00 2,500.00

0.00 2,500.00 0.00 2,500.00 Općinski

sud

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Dogradnja i adaptacija zgrade Općinskog suda u Živinicama (2017-2020)

Brži i efikasniji rad sa strankama Smanjeno vrijeme potrebno za obradu

600,000.00

600,000.00

4,000.00 20,000.00 23,000.00 47,000.00

0.00 553,000.0

0 0.00

553,000.00

Općinski sud

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

86

predmeta za 10% do 2021. u odnosu na 2017.

Zamjena krovne konstrukcije i oluka na zgradi Općinskog sudau Živinicama (2017-2018)

Smanjenje troškova zagrijavanja u zimskim i klimatizacije u ljetnim mjesecima; poboljšanje vizuelnog izgleda zgrade.

50,000.00

50,000.00

0.00 20,000.00 0.00 20,000.00

0.00 30,000.00 0.00 30,000.00 Općinski

sud

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Izgradnja lifta za prijevoz pacijenata u JZU Dom Zdravlja Živinice (2019)

Povećana dostupnost zdravstvenih usluga za nepokretna i slabo pokretna lica do 2021.

100,000.00

20,000.00

0.00 0.00 20,000.00 20,000.00

0.00 0.00 80,000.00 80,000.00

JLS i JZU Dom

zdravlja

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Poboljšanje kvaliteta usluga pacijentima na hroničnom programu hemodijalize za područje općine Živinice, Kladanj, Banovići

Poboljšan kvalitet zdravstvenih usluga u programu hemodijalize za više od 60 pacijenata sa područja općina Živinice, Kladanj i Banovići do 2021.

75,000.00

75,000.00

50,000.00 0.00 0.00 50,000.00

25,000.00 0.00 0.00 25,000.00 JZU Dom Zdravlja

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Nabavka sanitetskog vozila za potrebe Službe hitne medicinske

Brži i sigurniji transport oboljelih Povećana sigurnosti

125,000.00

125,000.00

0.00 0.00 85,000.00 85,000.00

0.00 40,000.00 0.00 40,000.00

JLS i JZU Dom

zdravlja

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

87

pomoći zaposlenih i pacijenata u transportu (do KMC Tuzla se obavi 1.490 prevoza godišnje) do 2021.

Nabavka sanitetskog vozila za potrebe SHMP i vozila za redovan rad JZU "Dom zdravlja" Živinice

Povećana dostupnost i sigurnost zdravstvenih usluga za bolesna i povrijeđena lica do 2021.

600,000.00

600,000.00

0.00 100,000.0

0 100,000.0

0 200,000.0

0

100,000.00

150,000.00

150,000.00

400,000.00

JLS i JZU Dom

zdravlja

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Obezbjeđenje medicinsko - tehničke opreme za JZU "Dom zdravlja"

Ispunjeni propisani uslovi za pojedine oblike zdravstvene djelatnosti Ustanove do 2021. Uvedene najmanje 3 nove zdravstvene usluge do 2021.

600,000.00

600,000.00

129,500.00 80,000.00 80,000.00

289,500.00

100,000.00

100,000.00

110,500.00

310,500.00

JLS i JZU Dom

zdravlja

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Adaptacija prostorije zgrade JZU "Dom zdravlja" Živinice

Poboljšani uslovi za rad zaposlenih i boravak pacijenata u JZU „Dom zdravlja“ Živinice do 2021.

150,000.00

150,000.00

111,956.00 0.00 0.00

111,956.00

38,044.00 0.00 0.00 38,044.00

JLS i JZU Dom

zdravlja

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

88

Izgradnja ambulante u Bašigovcima

Obezbijeđene osnovne (ambulanta) zdravstvene usluge u Bašikovcima do 2021. (MZ ima 2.630 stanovnika)

138,128.00

138,128.00

50,000.00 50,000.00 38,128.00 138,128.0

0

0.00 0.00 0.00 0.00

JLS i JZU Dom

zdravlja JLS

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Darujte Krv- Spasite Život

Povećan broj dobrovoljnih davalaca krvi za 30% na nivou općine do 2020. godine

9400 (godišnje)

28,200.00

3,000.00 5,000.00 4,000.00 12,000.00

5,400.00 5,400.00 5,400.00 16,200.00 Crveni Križ

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Izgradnja dijela objekta JU "Dječije obdanište" Živinice

Do 2021. godine povećan stepen uključenosti djece u sistem predškolskog obrazovanja za najmanje 50% u odnosu na 2016. godinu

180,000.00

180,000.00

0.00 30,000.00 60,000.00 90,000.00

30,000.00 60,000.00 0.00 90,000.00

JLS i JU Dječije

Obdanište

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Uređenje dvorišta i nabavka dječijeg zabavnog parka "Dječije obdanište" Živinice

Do 2021. godine povećan stepen uključenosti djece u sistem predškolskog obrazovanja za najmanje 50% u

30,000.00

30,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

30,000.00 0.00 0.00 30,000.00

JLS i JU Dječije

Obdanište

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

89

odnosu na 2016. godinu

Uređenje školskog parking prostora MSŠ

Omogućena kvalitetna kontrola i upravljanje parking prostorom škole do 2021.

29,000.00

29,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 20,000.00 9,000.00 29,000.00 JLS i JU MSŠ

Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Ograđivanje predulaza u Mješovitu srednju školu (info pult, doček roditelja itd.)

Uređen info pult za ucenike i prostorija za konsultacije sa roditeljima do 2021.

15,000.00

15,000.00

0.00 0.00 13,000.00 13,000.00

0.00 2,000.00 0.00 2,000.00 JLS i JU MSŠ

Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Rekonstrukcija i uređenje školskih sanitarnih čvorova u JUMSŠ Živinice

Poboljšani uslovi za rad i boravak oko 1250 korisnika, u skladu sa standardima za boravak u javnim obrazovnim ustanovama do 2021.

53,000.00

53,000.00

8,000.00 0.00 0.00 8,000.00

45,000.00 0.00 0.00 45,000.00 JLS i JU MSŠ

Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Školski bunar-alternativno snabdjevanje vodom

Obezbijeđeni adekvatni uslovi za odvijanje nastave u okviru poljoprivredbne struke do 2021.

6,000.00 6,000.00

0.00 4,000.00 0.00 4,000.00

2,000.00 0.00 0.00 2,000.00 JLS i JU MSŠ

Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

90

Školski lift, za osobe sa posebnim potrebama

Povećan broj učenika sa poteškoćama uključenih u nastavni proces do 2021.

78,000.00

78,000.00

0.00 0.00 18,000.00 18,000.00

0.00 0.00 60,000.00 60,000.00 JLS i JU MSŠ

Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Rekonstrukcija i uređenje školskih sportskih poligona u JUMSŠ i Gimnazija Živinice

Stvoreni adekvatni uslovi za odvijanje nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u dvije srednje škole Povećan broj učesnika u sportskim aktivnostima za 20% do 2021. u odnosu na 2017.

74,000.00

74,000.00

0.00 7,000.00 7,000.00 14,000.00

0.00 30,000.00 30,000.00 60,000.00 JLS i JU MSŠ

Živinice

JLS; JU i JP;

Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Nabavka opreme i poboljšanje uslova školskog sporta u ruralnim područjima općine Živinice

Poboljšani uslovi školskog sporta u 7 osnovnih škola u ruralnim područjima općine Živinice do 2021.

54,000.00

54,000.00

0.00 11,000.00 11,000.00 22,000.00

15,500.00 16,500.00 0.00 32,000.00

Školso sportsko društvo

osnovnih i srednjih

škola

JLS; Kanton; Entiteti; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Iskorištenje prostora na području Aerodroma za sportske klubove i aktivnosti

Uspostavljen SRC Ciljuge do 2021.

2,068,144.00

100,000.00

0.00 0.00 10,000.00 10,000.00

0.00 30,000.00 60,000.00 90,000.00 Općina Živinice

JLS; Donatori

; Preduzet

nici; Ostali

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

91

Uspostavljanje Sportskog centra kod Gradske dvorane (privatna investicija)

Uspostavljen funkcionalan Sportski centar (balon-tereni) do 2021.

100,000.00

100,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 50,000.00 50,000.00 100,000.0

0 Privatna

Investicija

Donatori;

Privatna investicija; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Infrastruktura (igrališta) i programi sporta (bazični sportovi) za mlađe kategorije

Najmanje 3 lokaliteta uređena i najmanje 3 programa sporta (bazični sportovi) za mlađe kategorije pokrenuta do 2021.

153,000.00

153,000.00

2,000.00 0.00 0.00 2,000.00

50,000.00 50,000.00 50,000.00 150,000.0

0 Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Infrastruktura za rekreaciju (staze za bicikliste i za šetnju, sprave za vježbanje na otvorenom)

Povećanje broja uređenih staza za brdski biciklizam i rekreaciju za 80% u odnosu na 2016. godinu do 2021.

110,000.00

110,000.00

0.00 11,000.00 11,000.00 22,000.00

0.00 44,000.00 44,000.00 88,000.00 Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Izgradnja bike parka i staza za rekreativnu vožnju biciklom

Uređen bike park i staze za rekreativnu vožnju biciklom na definisanim lokalitetima do 2021.

12,500.00

12,500.00

0.00 2,500.00 2,500.00 5,000.00

0.00 3,500.00 4,000.00 7,500.00 Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Sportska infrastruktura u ruralnim dijelovima

Najmanje 5 ruralnih naselja ima uređene

90,000.00

90,000.00

0.00 10,000.00 10,000.00 20,000.00

0.00 60,000.00 60,000.00 120,000.0

0 Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

92

lokalitete za sportske aktivnosti do 2021.

Unapređenje koordinacije sportskih klubova

Uspostavljeno koordinaciono tijelo – Sportski savez općine Živinice Usvojeni prioriteti za podršku klubovima zasnovani na usaglašenim kriterijumima rangiranja

10,000.00

10,000.00

2,000.00 3,000.00 5,000.00 10,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

Sportski klubovi općine Živinice

JLS

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Povećanje interesovanja građana za učešće u sportskim i kulturnim priredbama

Najmanje 50% građana informisano o sportskim i kulturnim priredbama u skladu sa vremenom održavanja određene priredbe

56,000.00

56,000.00

1,000.00 5,000.00 5,000.00 11,000.00

15,000.00 15,000.00 15,000.00 45,000.00 Općina Živinice

JLS; JU i JP;

Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Izgradnja objekta za djecu i mlade sa posebnim potrebama "Vrati mi osmjeh"

Obezbijeđen prostor za djecu i mlade sa posebnim potrebama dovoljan za 250 korisnika do 2021.

425,190.00

425,190.00

23,000.00 20,000.00 20,000.00 63,000.00

100,000.00

130,000.00

132,190.00

362,190.00

Općina Živinice

JLS; Kanton; Entiteti; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

93

Prilagođavanje školskih objekata učenicima sa posebnim potrebama (osnovne škole)

Sve osnovne škole prilagođene za izvođenje nastave za učenike sa posebnim potrebama do 2021 .

92,000.00

92,000.00

2,000.00 0.00 0.00 2,000.00

30,000.00 30,000.00 30,000.00 90,000.00 Općina Živinice

JLS; Kanton; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Inkluzivna učionica - obrazovanje bez barijera (MSŠ)

Povećan broj učenika sa poteškoćama uključenih u nastavni proces do 2021.

15,000.00

15,000.00

0.00 10,000.00 0.00 10,000.00

0.00 5,000.00 0.00 5,000.00 JLS i JU MSŠ

Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Osiguranje zdravstvene zaštita za neosigurana lica

Provedena procedura i obezbijeđena zdravstvenu zaštitu neosiguranih lica do 2021.

15,000.00

15,000.00

5,000.00 5,000.00 5,000.00 15,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00 Općina Živinice

JLS

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Obrazovanjem romske djece u bolju budućnost

Uključen veći broj romske djece u obrazovni sistem

35,900.00

35,900.00

0.00 3,500.00 3,500.00 7,000.00

21,900.00 7,000.00 0.00 28,900.00

UR "Romano

Drom" Živinice

JLS; UNDP;

FOD

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Legalizacijom objekata u zajednicama do poboljšanja uslova življenja Roma i ostalih noroda koji žive na području Općine

Izvršena legalizacija nelegalno izgradjenih objekata za romsku populaciju – najmanje 15 porodica

180,000.00

180,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

60,000.00 60,000.00 60,000.00 180,000.0

0 Općina Živinice

Ostali

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

94

Živinice odnosno zajednice Ciljuge II"

Izgradnjom rasvjete u zajednicama do poboljšanja uslova življenja Roma i ostalih noroda koji žive na području Općine Živinice odnosno zajednice Ciljuge II"

Poboljšani uslovi saobrađaja i bezbjednosti na području naselja Ciljuge II – smanjen broj saobraćajnih nesreća za 75% do 2021. u odnosu na 2017.

25,000.00

25,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 25,000.00 0.00 25,000.00 Općina Živinice

Ostali

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Izgradnjom kanalizacione mreže do poboljšanja uslova življenja Roma i ostalih noroda koji žive na području Općine Živinice odnosno zajednice Ciljuge II"

Povećana dostupnost komunalnih usluga na području naselja Ciljuge II

47,000.00

47,000.00

0.00 7,000.00 0.00 7,000.00

40,000.00 0.00 0.00 40,000.00 Općina Živinice

JLS; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

95

Izgradnjom tj asfaltiranjem do poboljšanja uslova življenja Roma i ostalih noroda koji žive na području Općine Živinice odnosno zajednice Ciljuge II"

Povećana saobraćajna infrastruktura na području naselja Ciljuge II

395,000.00

395,000.00

0.00 50,000.00 50,000.00 100,000.0

0

147,500.00

147,500.00

0.00 295,000.0

0 Općina Živinice

JLS; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem osiguranja javnih stambenih rješenja

Poboljšani kvaliteti stanovanja i života lica koja sada žive u kolektivnim centrima i kućama Holandske vlade (kolektivni centar u MZ Donja Višća - ukupno 154 raseljenih lica, kolektivni centar MZ Oskova (Karaula) - ukupno 105 raseljenih lica, u 40 kuća Holandske vlade

17,040,826.00

17,040,826.00

0.00 7,056,461

.00 360,714.0

0 7,417,175.

00

9,154,980.00

468,671.00

0.00 9,623,651.

00 Općina Živinice

JLS; Ostalo

Služba za Boračko-invalidsku zaštitu i

raseljene osobe

96

smješteno je ukupno 177 osoba)

Obuka za upravljanje projektnim ciklusom

Pripremljeni prijedlozi projekata za eksterne izvore finansiranja u skladu sa Planom implementacije do 2021. Do 2021. godine najmanje 5 razvojnih projekata implementirano u saradnji između JLS i MZ

30,000.00

30,000.00

0.00 0.00 5,000.00 5,000.00

5,000.00 10,000.00 10,000.00 25,000.00 Općina Živinice

JLS; Donatori; UNDP; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Izrada katastra komunalnih uređaja

Uspostavljena funkcionalna baza podataka o podzemnim instalacijama do 2021.

100,000.00

100,000.00

0.00 30,000.00 20,000.00 50,000.00

0.00 30,000.00 20,000.00 50,000.00 Općina Živinice

JLS; Donatori

; Viši Nivoi; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Izrada katastra puteva

Uspostavljena funkcionalna baza podataka o svim putevima na

50,000.00

50,000.00

0.00 20,000.00 0.00 20,000.00

0.00 30,000.00 0.00 30,000.00 Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

97

području općine Živinice do 2021.

Projekat Izrada studije upravljanja vodotocima I regulacija vodotoka

Regulisana korita rijeka Spreča, Oskove i Gostelje za nivo voda 1/100 do 2021.

4,000,000.00

1,000,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

300,000.00

400,000.00

300,000.00

1,000,000.00

Općina Živinice

JLS; Donatori

; Viši Nivoi; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Izrada katastra klizišta I plavnih područja

Baza podataka o klizištima korištena za pripremu najmanje 5 planskih dokumenata / projekata do 2021.

30,000.00

30,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 30,000.00 0.00 30,000.00 Općina Živinice

Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Opremanje vatrogasne jedinice

Do 2021. skraćeno vrijeme reagovanja vatrogasne jedinice za 10%

500,000.00

461,657.00

45,407.00 150,000.0

0 150,000.0

0 345,407.0

0

16,250.00 50,000.00 50,000.00 116,250.0

0 Vatrogasna

jedinica

JLS; Donatori

; Viši Nivoi; Ostalo

Služba za civilnu zaštitu

Opremanje komunalnog preduzeća

Do 2021. poboljšani kapaciteti komunalnog preduzeća za reagovanje u vanrednim situacijama

500,000.00

500,000.00

50,000.00 50,000.00 50,000.00 150,000.0

0

50,000.00 150,000.0

0 150,000.0

0 350,000.0

0 Komunalno preduzeće

JLS; Donatori

; Viši Nivoi; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Opremanje jedinice civilne zaštite

Do 2021. poboljšana opremljenost jedinice civilne zaštite za

300,000.00

282,500.00

182,500.00 0.00 50,000.00

232,500.00

0.00 50,000.00 0.00 50,000.00 Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za civilnu zaštitu

98

reagovanje u vanrednim situacijama

Uređenje vodotoka

Do 2021. povećan broj uređenih vodotoka na području općine Živinice

8,220,000.00

2,000,000.00

0.00 20,000.00 20,000.00 40,000.00

450,000.00

660,000.00

850,000.00

1,960,000.00

Općina Živinice

JLS; Donatori

; Viši Nivoi; Ostalo

Služba za civilnu zaštitu

Projekat rješavanja problema oborinskih voda

Do 2021. godine smanjen broj površina na kojim se zadržavaju oborinske vode

200,000.00

50,000.00

4,000.00 0.00 0.00 4,000.00

0.00 20,000.00 26,000.00 46,000.00 Općina Živinice

JLS; Donatori

; Viši Nivoi; Ostalo

Služba za civilnu zaštitu

Uspostavljanje laboratorije za analize vode za piće iz mjesnih vodovoda

Do 2021. izgrađeni kapaciteti laboratorije za blagovremen monitoring kvaliteta voda za piće u vanrednim situacijama

30,000.00

30,000.00

0.00 30,000.00 0.00 30,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00 Općina Živinice

JLS

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Kontrola upotrebe pesticida u poljoprivredi

Izvršene redovne kontrole upotrebe pesticida u poljoprivredi na terenu

30,000.00

30,000.00

0.00 0.00 10,000.00 10,000.00

0.00 0.00 20,000.00 20,000.00 Općina Živinice

JLS; Donatori

; Viši Nivoi; Ostalo

Služba za lokalni

ekonomski razvoj

Sprječavanje nekontrolisane sječe šume - koordinacija sa kantonalnim

Do 2021. broj slučajeva neplanske sječe šume smanjen za 75% u

10,000.00

10,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 10,000.00 0.00 10,000.00 Općina Živinice

Ostali

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

99

institucijama odnosu na 2017.

Akcije pošumljavanja goleti

Pošumljavanjem spriječena erozija na prioritetnim lokacijama do 2021.

50,000.00

50,000.00

0.00 5,000.00 5,000.00 10,000.00

0.00 20,000.00 20,000.00 40,000.00 Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Projekat Izrada programa uspostavljanja zona sanitarne zaštite izvorišta pitke vode

Mogućnost pojave bolesti uzrokovanih lošim kvalitetom vode za piće smanjena za najmanje 50% u odnosu na period do 2016. godine Očuvana izdašnosti izvora

150,000.00

150,000.00

20,000.00 60,000.00 70,000.00 150,000.0

0

0.00 0.00 0.00 0.00 Općina Živinice

JLS

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Prikupljanje i tretman komunalnih otpadnih voda u područjima općine koja nisu pokrivena kanalizacionim sistemom (nadzor nad izgradnjom i pražnjenjem septičkih

Obezbijeđeno prikupljanje i tretman najmanje 80% komunalnih otpadnih voda u područjima općine koja nisu pokrivena kanalizacionim sistemom

15,000,000.00

2,500,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 1,000,000.

00 1,500,000.

00 2,500,000.

00 Općina Živinice

Viši nivo vlasti;

Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

100

jama, izgradnja mini kanalizacionih sistema sa malim postrojenjima za prečišćavanje)

do 2021.

Izrada dodatnog bazena na PPOV Živinice za prihvat sadržaja septičkih jama, proširenje kanalizacione mreže i uspostavljanje laboratorije za analizu vode za piće iz mjesnih vodovoda

Proširena kanalizaciona mreža i proširen kapacitet biološkog tretmana što omogućava korištenje sistema za za 20.000 stanovnika Izgrađen dodatni prihvatni bazen na postrojenju za tretman komunalnih otpadnih voda u koji bi se dovozio sadržaj individualnih septičkih jama Postrojenje za tretman otpadnih voda opremljeno aparaturom

2,120,000.00

200,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 200,000.0

0 200,000.0

0 Općina Živinice

Ostali

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

101

za analizu vode za piće iz mjesnih vodovoda

Izgradnja međuopćinske deponije (općine Živinice, Banovići i Kladanj)

Zatvorene postojeće divlje deponije do 2021.

8,000,000.00

8,000,000.00

52,000.00 100,000.0

0 100,000.0

0 252,000.0

0

700,000.00

4,000,000.00

3,048,000.00

7,748,000.00

JP Eko Sep Živinice

Svjetska Banka

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Uključivanje svih domaćinstava u sistem odvoza otpada

Sva domaćinstva uključena u sistem odvoza otpada do 2021.

50,000.00

30,000.00

0.00 15,000.00 15,000.00 30,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00 Općina Živinice

JLS

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Edukacija stanovništva o pravilnom upravljanju otpadom (fokus na djecu u vrtićima i školama)

Količina neadekvatno odloženog otpada smanjena za 50% do 2021.

10,000.00

10,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 10,000.00 10,000.00 Komunalno preduzeće

Ostali

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Toplifikacija gradskog područja

Obezbijeđena mogućnost priključenja na sistem centralnog grijanja za najmanje

16,000,000.00

3,000,000.00

100,000.00

100,000.00

100,000.00

300,000.00

700,000.00

1,000,000.00

1,000,000.00

2,700,000.00

Općina Živinice

JLS; Donatori

; Viši Nivoi; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

102

50% građana Živinica

Mjera: Uvođenje stimulativnih mjera za preduzeća koja zagađuju zrak (npr. podsticaji za ugradnju filtera, solarni paneli i sl.)

Najmanje jedno preduzeće godišnje provelo mjere koje smanjuju zagađenje zraka, uz korištenje stimulativnih mjera

1,000,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 Općina Živinice

Donatori; Viši nivoi; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Mjera Uvođenje stimulativnih mjera za domaćinstva u ruralnim područjima za korištenje eko-goriva

Najmanje 20 domaćinstva u ruralnim područjima počelo da koristi eko-goriva svake godine implementacije stimulativnih mjera

500,000.00

300,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00 100,000.0

0 100,000.0

0 100,000.0

0 300,000.0

0 Općina Živinice

Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Mjera Uvođenje stimulativnih mjera za uvođenje energetski efikasnih rješenja u zgradarstvu (npr. fasade, stolarija, i sl.) za domaćinstva i javne institucije

Najmanje 20% novoizgrađenih objekata primijenilo energetski efikasna rješenja u zgradarstvu godišnje, u skladu sa definisanim prioritetima

500,000.00

300,000.00

15,000.00 25,000.00 50,000.00 90,000.00 70,000.00 70,000.00 70,000.00 210,000.0

0 Općina Živinice

JLS; Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

103

Uspostava sistema za redovno mjerenje (monitoring) kvalitete zraka

Provedena redovna mjerenja godišnje, u skladu sa važećim standardima

350,000.00

350,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 350,000.0

0 0.00

350,000.00

Općina Živinice

Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Regulacija saobraćaja na području grada

Implementirane mjere unapređenja regulacije saobraćaja na području grada do 2021.

1,000,000.00

1,000,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00 300,000.0

0 300,000.0

0 400,000.0

0 1,000,000.

00 Općina Živinice

Viši nivo vlasti;

Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Zamjena stolarije i oblaganje stiroporom zgrade PS Živinice

Ušteda toplotne energije od 30% godišnje

50,000.00

50,000.00

0.00 0.00 5,000.00 5,000.00 0.00 0.00 45,000.00 45,000.00

Policijska stanica Živinice

JLS; Donatori

; Viši Nivoi; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Termoizolacija zgrade Općinskog suda u Živinicama i obnova fasade

Smanjenje potrošnje energenta za zagrijavanje u zimskim i klimatizacije u ljetnim mjesecima; poboljšanje vizuelnog izgleda zgrade do 2021.

25,000.00

25,000.00

0.00 0.00 10,000.00 10,000.00 0.00 0.00 15,000.00 15,000.00 Općinski

sud

JLS; Donatori

; Viši Nivoi; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Upotreba solarne energije za dobijanje tople vode u JZU "Dom zdravlja" Živinice

Smanjenje potrošnje uglja i električne energije za 10% godišnje

30,000.00

30,000.00

0.00 0.00 5,000.00 5,000.00 0.00 0.00 25,000.00 25,000.00

JLS i JZU Dom

zdravlja

JLS; Donatori

; Viši Nivoi; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

104

Poboljšanje energetske efikasnosti objekta JZU Dom Zdravlje Živinice

Smanjenje potrošnje energenta za grijanje/hlađenje za 30% do 2018. godine

250,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 150,000.0

0 100,000.0

0 250,000.0

0

JLS i JZU Dom

zdravlja

Donatori; Viši Nivo

Vlasti; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Utopljavanje objekata JUMSŠ I Gimnazije Živinice

Ostvarena ušteda energenata za zagrijavanje objekata JU MSŠ Živinice i Gimnazije Živinice od 20-30% do 2021.

175,250.00

0.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 100,000.0

0 75,250.00

175,250.00

JLS i JU MSŠ Živinice i

Gimnazija Živinice

Donatori; Viši Nivo

Vlasti; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Toplinska izolacija vanjskih zidova Centralne Osnovne škole "Dubrave"

Toplinski gubici kroz vanjske zidove smanjeni za 30% na godišnjem nivo. Smanjena emisija CO2 izolacijom vanjskih zidova 7,33t (CO2) godišnje.

12,100.00

12,100.00

0.00 0.00 0.00 0.00

12,100.00 0.00 0.00 12,100.00

Osnovna škola

Dubrave

Donatori; Viši nivoi; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Zamjena stolarije Osnovne škole "Dubrave"

Smanjeni gubici energije i poboljšani uslovi za rad Osnovne škole "Dubrave" do 2021.

31,525.00

31,525.00

0.00 0.00 0.00 0.00

31,525.00 0.00 0.00 31,525.00

Osnovna škola

Dubrave

Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

105

Zamjena stolarije u Centralnoj školi "Đurđevik"

Smanjeni gubici energije i poboljšani uslovi za rad u Centralnoj školi „Đurđevik“ do 2021.

140,000.00

140,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 70,000.00 70,000.00 140,000.0

0 Općina Živinice

Donatori; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Zamjena stolarije na školskim objektima centralne škole JU OŠ "Višća" Višća Donja, Živinice

Smanjeni gubici energije i poboljšani uslovi za rad u Centralnoj školi "Višća" do 2021.

42,006.00

42,006.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 0.00 42,006.00 42,006.00 Općina Živinice

JLS; Donatori

; Viši Nivoi; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Rekonstrukcija školskog krova, stolarije i fasade OŠ Gračanica (PŠ "Svojat") (2017)

U OŠ Gračanica (PŠ „Svojat“) smanjena potrošnja uglja, manje CO2, 35 – 40% manja potrošnja uglja po grejnoj sezoni

250,000.00

250,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 125,000.0

0 125,000.0

0 250,000.0

0

Osnovna škola

Gračanica

Donatori; Viši Nivo

Vlasti; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Rekonstrukcija školskog krova, stolarije i fasade OŠ Gračanica (PŠ "Tupković")

U OŠ Gračanica (PŠ „Tupković“) smanjena potrošnja uglja, manje CO2, 35 – 40% manja potrošnja uglja po grejnoj sezoni

250,000.00

250,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 125,000.0

0 125,000.0

0 250,000.0

0

Osnovna škola

Gračanica

Donatori; Viši Nivo

Vlasti; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

106

Rekonstrukcija krova u područnoj školi u Starom Đurđeviku

U područnoj školi u Starom Đurđeviku smanjena potrošnja energenta za grijanje i poboljšani uslovi za rad

50,000.00

50,000.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 50,000.00 0.00 50,000.00

Područna škola

Đurđevik

Donatori; Viši Nivo

Vlasti; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Toplinska izolacija vanjskih zidova sale Osnovne škole "Dubrave"

U sali Osnovne škole „Dubrave“ toplinski gubici kroz vanjske zidove smanjeni za 30% na godišnjem nivo, smanjena emisija CO2 izolacijom vanjskih zidova 6,66 t (CO2) godišnje

10,200.00

10,200.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 10,200.00 0.00 10,200.00

Osnovna škola

Dubrave

Donatori; Viši Nivo

Vlasti; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

Toplinska izolacija vanjskih zidova područne škole "Dubrave"

U područnoj školi „Dubrave“ smanjeni toplinski gubici kroz vanjske zidove za 30% na godišnjem nivo u odnosu na 2016.

0.00 0.00

0.00 0.00 0.00 0.00

0.00 12,100.00 0.00 12,100.00

Osnovna škola

Dubrave

Donatori; Viši Nivo

Vlasti; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

107

Rekonstrukcija prozora Druga osnovna škola

Smanjeni gubici energije za 30% u odnosu na 2016. godinu i poboljšani uslovi za rad Druge osnovne škole do 2021.

140,000.00

140,000.00

25,000.00 0.00 0.00 25,000.00

0.00 50,000.00 65,000.00 115,000.0

0 Općina Živinice

JLS; Donatori; Kanton; Viši nivo

vlasti; Ostalo

Služba za prostorno

planiranje i komunalne

poslove

0.00

0.00

0.00

UKUPNO

100,488,

784

53,525,7

47

2,063,98

8

9,187,46

1

2,476,34

2

13,727,7

91

17,454,0

28

12,680,9

31

10,529,3

46

40,664,3

05

U ukupan iznos finansiranja iz budžeta za I godinu uključeno 7.056.461 KM vrijednosti zemljišta u vlasništvu opštine koje će biti dodjeljeno u okviru projekta Zatvaranje kolektivnih centara

108

VI.2. Plan organizacionih i ljudskih kapaciteta za implementaciju, praćenje i

vrednovanje strategije

Prema nalazima dokumenta „Analiza stanja i preporuke za uspostavljanje jedinice za upravljanje lokalnim razvojem“, pripremljenog za potrebe Općine Živinice, funkcija upravljanja razvojem do sada je bila u velikoj mjeri smještena u Stručnoj službi općinskog načelnika, u Odsjeku za investicije i javne nabavke, sa tri radna mjesta koja imaju razvojnu komponentu u svom opisu i radu (za planiranje i razvoj infrastrukture, za privredu i razvojne projekte, za razvojne projekte i programe). Osigurana je direktna komunikacija sa Općinskim načelnikom, Odsjek je kvalitetno popunjen, a opisi poslova već u velikoj mjeri definišu zadatke iz djelokruga funkcije upravljanja razvojem. Uz potrebu punog prilagođavanja nadležnosti ovog odsjeka osnovnim fazama upravljanja lokalnim razvojem, uočene su sljedeće potrebe za poboljšanjima: jačanje koordinacije i komunikacije sa drugim službama unutar Općine, jačanje analitičke funkcije i uspostavljanje jedinstvene baze podataka za upravljanje lokalnim razvojem, jačanje funkcije praćenja i evaluacije projekata, uvođenje sistematskog upravljanja ljudskim resursima, uključivanje bitnih aktera na lokalnom nivou u razvojne procese, te povezivanje procesa strateškog planiranja sa planiranjem budžeta.

Na osnovu prihvaćenih preporuka iz gore pomenutog dokumenta, ključnu operativnu ulogu u implementaciji, praćenju i vrednovanju strategije imaće novoformirani Odsjek za investicije i upravljanje razvojem, nastao transformacijom Odsjeka za investicije i javne nabavke, u okviru Stručne službe općinskog načelnika. Odsjek za investicije i upravljanje razvojem biće direktno zadužen za sve procese upravljanja razvojem, uključujući kontinuiranu vertikalnu i horizontalnu komunikaciju unutar općinskog organa, te sa ostalim bitnim akterima na području općine, uz svakodnevnu suradnju sa načelnikom općine. U suradnji sa drugim općinskim službama, Odsjek za investicije i upravljanje razvojem koordiniraće pripremu i usklađivanje okvirnih i godišnjih programa rada službi i plana budžeta u skladu sa prioritetima iz strategije, kako bi se osigurala povezanost plana realizacije strategije sa finansijskim okvirom. Uz asistenciju Odsjeka za investicije i upravljanje razvojem, svaka služba realizuje i prati obaveze vezane za implementaciju, praćenje i vrednovanje Strategije iz svoje nadležnosti, uključujući: izradu godišnjeg plana implementacije strategije, ugradnju prioriteta u planove rada službi, razradu svakog projekta uključujući indikatore za praćenje i vrednovanje, te izvještavanje. Sve službe informacije o projektinim aktivnostima – evidencije, obrade podataka, analize u vezi sa upravljanjem razvojem i svakim pojedinačnim projektom – dostavljaju Odsjeku za investicije i upravljanje razvojem, radi praćenja i daljih analiza i preporuka. Odsjek za investicije i upravljanje razvojem vodi ukupne evidencije iz oblasti ključnih indikatora razvoja, sektorsko-strateških indikatora, kao i programskih/projektnih indikatora, definisanih Strategijom razvoja općine Živinice, koristeći Tabele varijabli za praćenje indikatora, date u prilogu ove strategije. Redovno i kvalitetno popunjavanje ove tabele dovešće i do znatno boljeg odvijanja funkcije praćenja i evalузacije.

U okviru aktivnosti eksterne koordinacije i komunikacije, izradiće se Plan komunikacije i promocije strategije, u saradnji sa stručnim saradnikom za informisanje, web i komunikacije iz Službe za opću upravu i društvene djelatnosti. Pri izradi ovog plana koristiće se iskustva i rješenja iz faze izrade strategije razvoja, stečena kroz prikupljanje ocjena, mišljenja i prijedloga od strane zainteresovanih aktera (uključujući i dijasporu) putem općinskog sajta i društvenih mreža.

Važnu ulogu u implementaciji, praćenju i vrednovanju strategije imaće Partnerstvo za razvoj općine Živinice, uspostavljeno 18. 8. 2016. godine potpisivanjem Zajedničke izjave o lokalnom razvojnom partnerstvu. Partnerstvo je veoma aktivno učestvovalo u procesu izrade strategije, omogućujući doprinos zainteresovanih lokalnih aktera kroz tri organizovana sastanka: razmatrajući nacrt strateške platforme na prvom sastanku, razmatrajući projekte za realizaciju sektorskih ciljeva na drugom sastanku, te razmatrajući nacrt sektorskih razvojnih planova na trećem sastanku, kada je usvojen i Poslovnik o radu Partnerstva za razvoj općine Živinice. Partnerstvo čine, pored predstavnika

109

općinskog vijeća i izvršne vlasti, predstavnici javnih ustanova, poslovnog sektora, mjesnih zajednica, nevladinih organizacija, sportskih i organizacija za kulturu, žena, marginalizovanih kategorija stanovništva (izbjegli, raseljeni, povratnici, dijaspora, nacionalne manjine i dr.), kao i drugi relevantni akteri koji su se odazvali pozivu za Partnerstvo.

Članom 11. Poslovnika predviđeno je da se Partnerstvo u fazi implementacije Strategije sastaje najmanje dva puta godišnje, fokusirajući se na razmatranje godišnjeg izvještaja o implementaciji i na godišnje ažuriranje trogodišnjeg plana implementacije, a može da se sastane i više puta, ukoliko se ukaže potreba. Osim sjednica, Partnerstvo će, kada se za tim ukaže potreba, koristiti i druge modalitete rada (radionice, okrugle stolove, panel rasprave, forume i dr). Za pružanje operativne podrške radu Partnerstva zadužena je jedinica za upravljanje lokalnim razvojem (Odsjek za investicije i upravljanje razvojem).

Kontrolno vrednovanje implementacije strategije razvoja izvršiće se sa istekom petogodišnjeg perioda (2021), a finalno vrednovanje sa istekom perioda implementacije strategije (2026). Uz kontrolno vrednovanje izvršiće se redefinisanje sektorskih razvojnih planova i provjera daljnje validnosti strateških ciljeva, dok će finalno vrednovanje poslužiti i kao podloga za novi ciklus strateškog planiranja.

Tabela 24. Pregled osnovnih aktivnosti i odgovornosti za implementaciju strategije

Osnovne uloge i odgovornosti za implementaciju, praćenje, vrednovanje i izvještavanje

Aktivnosti Nadležnost (ko?) Rok (okvirno kada ?)

Definisanje prioriteta za narednu

godinu na osnovu strateško-

programskih dokumenata i izrada

Plana implementacije (1+2)

Inicijator i vlasnik procesa: Šef

JURA-e (*)

Nosioci i učesnici u procesu:

Šefovi nadležnih službi Općine

Kolegijum općinskog načelnika

Ostali službenici JURA-e

Prvi kvartal tekuće

godine (po rokovima iz

Zakona o budžetu

FBiH)

Priprema planova službi za narednu

godinu, uključujući projekte iz

Strategije razvoja i redovne poslove

Inicijator i vlasnik procesa: Šefovi

nadležnih općinskih službi

Nosioci i učesnici:

Šef JURA-e

01.09-30.09.

tekuće godine

Uključivanje strateških projekata i

mjera u plan budžeta za narednu

godinu

Inicijator i vlasnik procesa:

Rukovodilac Službe za budžet i

finansije

Nosioci i učesnici procesa:

Šef JURA-e

Kolegijum općinskog načelnika

01-31.10 (prvi nacrt);

01-30.11 (drugi nacrt)

01-15.12 (treći nacrt)

tekuće godine

Usklađivanje planova rada

službi/odjeljenja JLS sa usvojenim

Budžetom za narednu godinu

Inicijator i vlasnik procesa: Šef

JURA-e

Nosioci i učesnici procesa: Šefovi

nadležnih službi

Kolegijum općinskog načelnika

05-15. januar

naredne godine

Priprema kalendara za praćenje Inicijator i vlasnik procesa: 31 januar

110

realizacije Godišnjeg plana JLS

Šef JURA-e

Nosioci i učesnici procesa:

Ostali službenici JURA-a

naredne godine

Razrada projekata Inicijator i vlasnik procesa: Šef

JURA-e

Nosioci i učesnici procesa: Ostali

službenici JURA-e

Nadležne službe

Kontinuirano

Praćenje eksternih izvora

finansiranja

Inicijator i vlasnik procesa: Šef

JURA-e

Nosioci i učesnici procesa:

Nadležne službe

Ostali službenici JURA-e

Kontinuirano

Praćenje provođenja Plana

implementacije strategije

Inicijator i vlasnik procesa: Šef

JURA-e

Nosioci i učesnici procesa:

Ostali službenici JURA-e

Šefovi službi

Kontinuirano

Praćenje implementacije i izrada

izvještaja o realizaciji godišnjih

planova rada službi

Inicijator i vlasnik procesa: Šefovi

službi

Nosioci i učesnici procesa:

Kolegijum općinskog načelnika

Šef JURA-e

Ostali službenici JURA-e

Mjesečno: Kolegij

načelnika

Polugodišnje: Do 31.

jul (za prvih 6 mjeseci

tekuće godine)

Godišnje: Do 31. maj

(za prethodnu godinu)

Osnovne uloge i odgovornosti za implementaciju, praćenje, vrednovanje i izvještavanje

Aktivnosti Nadležnost (ko?) Rok (okvirno kada ?)

Uključivanje Partnerske grupe (**)

u praćenje implementacije

strategije

Inicijator i vlasnik procesa: Šef

JURA-e

Nosioci i učesnici u procesu:

Ostali službenici JURA-e

Partnerska grupa

Prvi sastanak PG-a:

Do 31. majа (za

prethodnu godinu)

Drugi sastanak PG-a:

Do 31. julа (za prvih 6

mjeseci tekuće godine)

Izrada Godišnjeg izvještaja o

realizaciji strategije razvoja,

njegovo usvajanje i objavljivanje

Inicijator i vlasnik procesa: Šef

JURA-e

Nosioci i učesnici u procesu:

Ostali službenici JURA-е

Šefovi službi

Do 31. majа naredne

godine u odnosu na

onu za koju se

priprema izvještaj

Ostale važne aktivnosti: Inicijator i vlasnik procesa: Šef Kontinuirano

111

Redovno ažuriranje web stranice JLS u domenu informacija koje se odnose na razvojne aktivnosti

Redovni kontakti sa višim nivoima vlasti

Uspostavljanje i unapređenje međuopćinske saradnje

JURA-e

Nosioci i učesnici:

Stručni saradnik za informisanje,

web i komunikacije

Ostali službenici JURA-e

Napomena:

(*) JURA je jedinica za upravljanje razvojem. U Općini Živinice to je Odsjek za investicije i upravljnaje

razvojem.

(**) Partnerska grupa je Partnerstvo za razvoj općine Živinice, koje je uspostavljeno 18. 8. 2016.

godine Zajedničkom izjavom o partnerstvu i čiji je rad regulisan Poslovnikom o radu Partnerstva za

razvoj općine Živinice.

112

VII. Prilozi

Prilog 1: Integrirani pregled lokalne razvojne strategije

Veza sa

strateškim i

sektorskim ciljem

i programom

Projekat /mjera Ukupni očekivani ishod

projekta/mjere

Izvori finansiranja

Budžet Eksterni izvori Ukupno

1.Strateški cilj Strateški cilj xxxxx

1.1. Sektorski cilj Tekstualno navesti Sektorski cilj x1 Očekivani

sektorski ishodi

Ishod x1

Ishod x2

Indikatori

sektorskog

cilja

Indikator x1

Indikator x2

1.1.1.Program

Program xxxxxx

1.1.1.1.Projekat xxxxxxxxxxxxxx

1.1.1.2.Projekat xxxxxxxxxxxxxx

1.1.1.3.Projekat xxxxxxxxxxxxxx

1.1.1.4. Mjera xxxxxxxxxxxxxxxx

1.1.X.Program

Program xxxxxx

1.1.X.1.Projekat xxxxxxxxxxxxxx

113

1.Strateški cilj Strateški cilj xxxxx

1.2. Sektorski cilj Tesktualno navesti Sektorski cilj 1.2. Očekivani

sektorski ishodi

Ishod x1

Ishod x2

Indikatori

sektorskog

cilja

Indikator x1

Indikator x2

1.2.1.Program

Program xxxxxx

1.2.1.1.Projekat xxxxxxxxxxxxxx

1.2.1.2.Projekat xxxxxxxxxxxxxx

1.2.1.3.Projekat xxxxxxxxxxxxxx

1.2.1.4. Mjera xxxxxxxxxxxxxxxx

Rezervna lista projekata:

- Izgradnja i stavljanje u funkciju kontejnerskog terminala za prijem i otpremu roba,

- Bescarinska industrijska zona namijenjena najvećim europskim korporacijama na principu "izgraditi - izdati u zakup",

- Izgradnja izletno-rekreacionog centra Ciljuge I izgradnja biciklističke staze koja bi povezala taj centar sa Tuzlom i sa Živiničkom Rudinom i Gornjim

Živinicama i Rajskim jezerom:

o Izgradnja cetiri teniska terena na lokalitetu aerodroma ciljuge (u okviru planiranog SRC Ciljuge)

o Dogradnja i modernizacija postojeceg kartodroma na aerodromu Ciljuge od Karting kluba Zivinice (u okviru planiranog SRC Ciljuge)

114

Prilog 2: Plan implementacije strateških projekata i mjera za 3 godine (1+2) u excelu

Microsoft Excel

97-2003 Worksheet

Na sastancima sektorskih grupa za razvoj i partnerstvima za razvoj idenfikovano je nekoliko projektnih ideja za čiju razradu nisu bili dostupni potrebni

podaci I informacije. Osim toga radi se o relativno zahtjevnim projektnim idejama čija priprema zahtjeva temeljne analize koje nije bilo moguće izraditi u

periodu izrade strateškog plana. Izvodljivost ovih projekata treba procijeniti u periodu implementaciju strategije putem izrade studija izvodivosti, izrade

projektne dokumentacije ili razrade kompletnog projektnog prijedloga.

Navedeni projekti mogu biti uključeni u strategiju razvoja kada se steknu osnovni uslovi za implementaciju koji uključuju: rješavanje vlasničkih odnosa,

obezbjeđivanje finansijskih i materijalnih resursa za realizaciju projekata, obezbjeđenje lokacijskih uslova, kao I rješavanje pravnih pitanja.

Projektne ideje:

- Obilaznica oko grada na magistralnom putu Tuzla – Sarajevo,

- Putnu komunikaciju do aerodroma Tuzla i grada Tuzla, probijanjem tunela do Tuzle,

- Staza za hodanje i trčanje,

- Igrališta na otvorenom za djecu (travnata i betonska),

- Dvorana za male sportove (gimnastika, borilački sportovi, stoni tenis i dr.),

- Postojeću Gradsku dvoranu pretvoriti u dvoranu za treninge mladih u rukometu, košarci i odbojci,

- Fudbalski stadion rekonstruisati kao moderan gradski stadion,

- Izgradnja Gradske dvorane sa 2500 sjedišta za sportske i kulturne priredbe kvalitetnog nivoa,

- Izgradnja zatvorenog gradskog bazena,

- Toplifikacija gradskog područja korištenjem biomase,

- Program revitalizacije preduzeća Konjuh Živinice,

- Izrada Strategije razvoja rudnika u Živinicama,

- Identifikacija posebnih vrijednosti specijskog, stanišnog, pejzažnog i ekosistemskog diverziteta na području Općine Živinice.

115

Sektorske SWOT analize

Ekonomski razvoj

INTERNO OKRUŽENJE

SNAGE SLABOSTI

Geografski položaj (blizina granica, povoljna klima, povoljan reljef)

Relativno nizak stepen izdvajanja za kapitalna ulaganja

Dostupnost fosilnih i obnovljivih izvora energije (ugalj, solarna energija, biomasa)

Niska stopa zaposlenosti i visoka stopa nezaposlenosti stanovništva (1,6 nezaposlenih lica na jednog zaposlenog) te značajno niža prosječna neto plaća u odnosu na TK i F BiH

Usvojen Prostorni plan Općine Živinice za period 2012 – 2032

Mali broj aktivnih pravnih lica u odnosu na registrirana lica (44% odnosno 351 od 791 u 2015)

Postojanje zona poslovanja uz kontinuiran rast broja aktivnih pravnih i fizičkih lica koji ostvaruju sve bolje poslovne rezultate

Nizak broj registriranih pravnih i fizičkih lica u području poljoprivrede, te nerazvijenost prerađivačkih i otkupnih kapaciteta

Općina Živinice prepoznata kao atraktivna lokalna zajednica za strane investitore (15.4 mil KM uloženo u periodu 2015-2016)

Nizak stepen pokrivenosti uvoza izvozom (37.08% u odnosu na TK – 77.43%), te značajno niži nivo BDP po glavi stanovnika u odnosu na TK i FBiH

Međunarodni aerodrom Tuzla sa progresivnim razvojem putničkog i kargo saobraćaja se nalazi na području Općine Živinice (10 km od urbanog centra Općine)

Nedovoljno izgrađena infrastruktura u poslovnim zonama koja onemogućava jači rast i razvoj pravnih lica sa područja Općine

Industrijska tradicija (drvna industrija, vađenje uglja, metalna i građevinska industrija)

Nepostojanje formalizirane saradnje između općinskog vijeća sa realnim sektorom, te nepostojanje Udruženja obrtnika Općine Živinice

Degradirane zemljišne površine - neiskorišteni potencijal za nove poslovne zone

Nepostojanje Turističke zajednice i mali broj smještajnih kapaciteta za turiste (neizgrađenosti turističkihs adržaja: restorana, motela, hotela)

Otvorenost za inovativne tehnologije (poljoprivreda - zemljište, voda, klima, eko inovacije – zelena privreda, visoke tehnologije)

Nedovoljan broj otkupnih stanica za poljoprivredne proizvode kao i nedovoljno uspostavljena saradnja između poljoprivrednih proizvođača i tržišta

Postojanje turističkih atrakcija (npr. Rajsko jezero, Etno selo..) kao preduslov za izgradnju integrativne turističke ponude čime bi se razvio brend Općine Živinice

Neusklađenost upisne politike u srednje škole sa potrebama tržišta rada te multipliciranje nepotrebnog kadra

Resursni preduslovi za razvoj poljoprivrede i visok procenat obrađenog poljoprivrednog zemljišta

Veliki potencijal neiskorištene radne snage

EKSTERNO OKRUŽENJE

PRILIKE PRIJETNJE

Regulirani zakonski propisi za projekte javno-privatnog partnerstva

Administrativno-politički položaj jedinica lokalne samouprave (nesrazmjere između raspodjele nadležnosti i pripadnosti javnih prihoda)

Izgradnja saobraćajnica (brze ceste Tuzla – Orašje, priključaka na koridor V C) čime bi se dodatno unaprijedila cestovna povezanost Općine sa drugim dijelovima BiH

Zastoji i sporost provođenja reformi iz nadležnosti viših nivoa vlasti čime se onemogućava stvaranje poticajnog poslovnog okruženja

Investiranje u postojeće zone poslovanja i njihovo preoblikovanje u atraktivne poslovne zone privlačne za domaće i strane investitore

Česte izmjene zakonskog i regulatornog okvira što ima za posljedicu nesigurnost i povećan rizik ulazak u biznis

Izgradnja novih savremenih poslovnih zona u blizini Međunarodnog aerodroma Tuzla

Nizak nivo konkurentosti nacionalne ekonomije, te ekonomije TK što uzrokuje teškoće u privlačenju stranih investitora

116

Trend razvoja inovativne proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, izgradnja prerađivačkih kapaciteta i kapaciteta za koperaciju poljoprivrenih proizvođača (zadruga).

Trend razvoja uslužnih djelatnosti (ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta) pod uticajem povećanog obima putničkog avio-saobraćaja i izvozno orjentirane privrede.

Mogućnost plasiranja poljoprivrednih proizvoda na strana tržišta koristeći prednost kargo saobraćaja sa MAT

Trend razvoja uslužnih djelatnosti (ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta) pod uticajem povećanog obima putničkog avio-saobraćaja i izvozno orjentirane privrede.

Povećana dostupnost fondova i donacija međunarodnih institucija (ulaganja u energetsku efikasnost, poljoprivredu, ruralni razvoj)

117

Društveni razvoj

INTERNO OKRUŽENJE

SNAGE SLABOSTI

Solidna putna infrastruktura i osnovne komunalne usluge u urbanim i ruralnim područjima općine (oko 70% stanvništva živi u ruralnim naseljima)

Postojeća cestovna mreža (lokalnih, regionalnih i magistralnih puteva) dobro rasprostranjena ali loše opremljena (nemodernizovana-magistralni i regionalni putevi iz nadležnosti Kantona i F BiH), sa veoma visokim učešćem nekategorisanih puteva koji su u nadležnosti Općine.

Značajna ulaganja prethodnih godina u unapređenje javne rasvjete, kanalizacijske mreže i tretman otpadnih voda

Nedovoljno razvijena vododistributivna, kanalizacijska i toplifikacijska mreža iz nadležnosti Općine i elektrodistributivna mreža iz nadležnosti EP BiH

Razvijen telekomunikacijski saobraćaj, dostupnost usluga mobilne telefonije i interneta na području cijele Općine

Visok procenat (oko 70%) gubitaka vode u centralnom vodovodnom sistemu koji snabdijeva 7 MZ, dok preostalih 19 od 26 MZ koristi mjesne vodovode sa nekontrolisanom vodom za piće

Potpuna pokrivenost sistemom elektroenergetske mreže i omogućen pristup električnoj energiji svim domaćinstvima

Niska priključenost na sistem kolektivnog grijanja (tek 95 domaćinstava i 26 pravnih subjekata), te visoko učešće individualnih sistema grijanja koji dodatno zagađuju zrak

Uspostavljen sistem i razvijena mreža primarne zdravstvene zaštite i dobra pokrivenost Općine apotekama

Dotrajalost javne rasvjete i visoki troškovi održavanja iste

Dobra pokrivenost Općine instucijama osnovnog obrazovanja, i dostupnost srednjoškolskog obrazovanja

Neregulisana izgradnja stambenog fonda (bespravna gradnja, individualni objekti u urbanom dijelu, narušavanje saobraćajne infrastrukture)

Uspostavljena saradnja obrazovnih instucija sa Centrom za socijalni rad i Policijskom stanicom u cilju adekvatnijeg zbrinjavanja djece sa smetanjama u razvoju i djece sa poremećajima u ponašanju

Nizak stepen djece uključen u sistem predškolskog obrazovanja (svega 4,23%), kao i nedostupnost modernih učila u osnovnom i srednjem obrazovanju

Usvojen Prostorni plan Općine Živinice za period 2012 – 2032

Rastući trend ranjivih kategorija maloljetnih lica (sva četiri statističke kategorije), te veliki broj osoba sa statusom raseljenih lica smješten u privatnom smještaju i kolektivnom centru

Nivo razvijenosti kulturnog sadržaja na području Općine relativno nizak, te nejednaki uslovi za razvoj sporta i kulture u ruralnim dijelovima Općine

Nedovoljno razvijena saradnja između lokalne uprave i NVO

Nedostatak podrške za neosigurana lica (zdravstveno osiguranje)

Određeni nedostaci objekata zdravstvene zaštite (neadekvatan sistem grijanja, nedostatak lifta)

Nedovoljna izdvajanja za masovni i za takmičarski/vrhunski sport

Nedostaje funkcionalan sportski savez, loša koordinacija rada sportskih klubova u korištenju infrastrukture

Nedovoljna svijest o važnosti bavljenja sportom i nedovoljan broj građana uključenih u rekreativne aktivnosti

Nedostatak sportskih sadržaja za djecu

Nedostatak kapaciteta za zbrinjavanje djece sa posebnim potrebama

118

Nedovoljni prostorni i kadrovski kapaciteti Centra za socijalni rad

Neusklađenost na tržištu rada – potrebe privrede i raspoloživost kadrova

EKSTERNO OKRUŽENJE

PRILIKE PRIJETNJE

Jačanje kapaciteta lokalne uprave u oblasti pisanja projektnih aplikacija te osiguravanje značajnijih vanjskih sredstava za društveni razvoj Općine

Administrativno-politički položaj jedinica lokalne samouprave (nesrazmjere između raspodjele nadležnosti i pripadnosti javnih prihoda)

Jačanje odnosa sa dijasporom te značajnije uključivanje dijaspore u društveni razvoj općine

Zaduženosti viših nivoa vlasti mogu dovesti do smanjenjenja raspoloživih sredstava za kapitalna ulaganja

Orijentacija na međuopćinsku saradnju radi efikasnijeg rješavanja problema i uspješnijeg korištenja sredstava stranih fondova za podršku

Povećanje obaveza lokalne zajednice uzrokovano promjenama zakonske regulative

Ekonomska valorizacija kulture i sporta kroz razvoj turizma, IKT djelatnosti i kreativne industrije (biznis nove ekonomije)

Jačanje Gradskog pozorišta Općine Živinice sa dugogodišnjom tradicijom kao osnov kulturnog zaokreta Općine Živinice

Razvijanje privatnih obrazovnih instutucija na području Općine – privlačenje studenata i zapošljavanje visokoobrazovnog kadra

119

Životna sredina

INTERNO OKRUŽENJE

SNAGE SLABOSTI

Bogatstvo prirodnih resursa uključujući vodne resurse, rudna bogatstva i šumske resurse

Nepostojanje mjerne stanice za mjerenje zagađenosti zraka na području Općine Živinice

Dostupnost fosilnih i obnovljivih izvora energije (ugalj, solarna energija, biomasa)

Visok stepen zagađenosti zraka posebno u urbanim dijelovima Općine zbog problema sa zagrijavanjem tokom zime (veliki broj kotlovnica na ugalj i naftu), vode i zemljišta usljed djelovanja ljudskog faktora (npr. rudnika)

Usvojeni planski dokumenti za zaštitu okoliša: LEAP 2016-2026, Prostorni plan 2012 – 2032, Plan zaštite šuma

Prisutnost industrijskih zagađivača na području Općine Živinice ali i sa područja okolnih Općina

Savremeno Postrojenje za tretman otpadnih voda izgrađen u 2014 godini

Nekontrolisano i nelegalno ispuštanje štetnih i otpadnih materija u rijeke i jezera, posebno komunalnih otpadnih voda jer veliki dio općine nije pokriven kanalizacionim sistemom

Međuopćinska deponija „Eko-Sep" Živinice, Banovići i Kladanj u izgradnji

Zakiseljenost tla kao posljedica kiselih kiša, odnosno prisustvu agrohemikalija u tlu

Veliki broj mladih ljudi obrazovanih u oblasti okoliša, koji imaju kapacitet da se uključe u projekte

Niska pokrivenost odvoza komunalnog otpada, te neriješeno pitanje odlaganja otpada na način koji je prihvatljiv za okoliš i zdravlje stanovnika (postojanje 40 nelegalnih deponija)

Ugrožena izvorišta vode i nepostojanje zaštitnih zona izvorišta

Nedovoljna kontrola poštivanja propisa i striktno sankcionisanje prekršaja

EKSTERNO OKRUŽENJE

PRILIKE PRIJETNJE

Dostupnost fondova i donacija međunarodnih institucija za okolišne projekte

Visok rizik od poplava i klizišta usljed neočišćenih korita vodotokova, degradacije tla, bespravne sječe šuma i drugih faktora ljudske ruke

Sve veći fokus privrednih aktera i javnih institucija na korištenje obnovljivih izvora energije i primjenu mjera energetske efikasnosti

Upravljanje šumama nije u nadležnosti lokalne

zajednice nego u nadležnosti Kantona, a nekontrolisana

i neplanska sječa šuma uzrokuje zagađenje izvorišta

vode i povećava rizik od poplava i klizišta

Spremnost Općine Živinice i susjednih općina za međuopćinsku saradnju radi efikasnijeg rješavanja problema i uspješnijeg korištenja sredstava stranih fondova za podršku

Utjecaj zagađenja industrijskih postrojenja sa područja

susjednih općina (RMU Banovići, industrijski pogoni u

Lukavcu) na ekosisteme Općine Živinice