strategija obrazovanja, znanost i tehnologije - radni materijal

7/29/2019 Strategija obrazovanja, znanost i tehnologije - radni materijal

1/180


2/180


3/180

STRATEGIJAOBRAZOVANJA,ZNANOSTI ITEHNOLOGIJE

(Radni materijal)

VL ADA REPUBLIKE HRVATSKE | 2013.


4/180

NA IZRADI STRATEGIJE SUDJELOVALI SU:

NACIONALNO KOORDINACIJSKO TIJELO

Zoran Milanovi, predsjednik Vlade RH, predsjednik

doc. dr. sc. eljko jovanovi, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, zamjenik predsjednika

prof. dr. sc. vesna Pusi, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova

prof. dr. sc. Branko Gri, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Milanka oPai, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih

prof. dr. sc. neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost

suZana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjokolskih ravnatelja

akademik Zvonko kusi, predsjednik Hrvatske ak ademije znanosti i umjetnosti

slavko lini, ministar financija

Gordan Maras, ministar poduzetnitva i obrta

prof. dr. sc.Mirando Mrsi

, ministar rada i mirovinskog sustavaprof. dr. sc. rajko ostoji, ministar zdravlja

prof. dr. sc. anelka Peko, dekanica Uiteljskog fakulteta u Osijeku

prof. dr. sc. krunoslav Pisk, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja

mr. pharm. spec. ivo usMiani, Jadran galenski laboratorij

ivan vrdoljak, ministar gospodarstva

prof. dr. sc. vesna vrtiPraH, predsjednica Rektorskog zbora

prof. dr. sc. andrea Zlatar violi, ministrica kulture

NACIONALNO OPERATIVNO TIJELO

prof. dr. sc. neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost, predsjednik

Marija luGari, zastupnica u Hrvatskom saboru, zamjenica predsjednikadr. sc. anto Bajo, Institut za javne financije

mr. sc. Mislav Balkovi, Hrvatska udruga poslodavaca

prof. dr. sc. ruica Beljo lui, pomonica ministra znanosti, obrazovanja i sporta

dr. sc. Petar BeZinovi, Institut za drutvena istraivanja

prof. dr. sc. valter Boljuni, predsjednik Saborskog odbora za znanost, obrazovanje i kulturu

akademik leo Budin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

dr. sc. Boris joki, Institut za drutvena istraivanja

mr. sc. Gordana kovaevi, Ericsson Nikola Tesla

prof. dr. sc. Melita kovaevi, prorektorica Sveuilita u Zagrebu

prof. dr. sc. Gordana kralik, rektorica Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

prof. dr. sc. Pero luin, rektor Sveuilita u Rijeci

Biserka Mati roko, ravnateljica o. k. Horvati, Zagrebankica njei, pomonica ministra znanosti, obrazovanja i sporta

prof. dr. sc. ivan Pavi, rektor Sveuilita u Splitu

toMislav rekovac, Privatna klasina gimnazija, Zagreb

radovan oljaGa, Srednja medicinska kola, Rijeka

prof. dr. sc. saa Zelenika, pomonik ministra znanosti, obrazovanja i sporta

KOORDINATORI RADA NA STRATEGIJI:

mr. sc. ana Gori, MZOS

Bojan Grla, MZOS


5/180

RADNE SKUPINERADNA SKUPINA ZA RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI

I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I ObRAZOVANJE:

dr. sc. Petar BeZinovi, Institut za drutvena istraivanja, voditelj


akademik leo Budin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti


Biserka Mati roko, ravnateljica o. k. Horvati, Zagreb

toMislav rekovac, Privatna klasina gimnazija, Zagreb

radovan oljaGa, Srednja medicinska kola, Rijeka

RADNA SKUPINA ZA VISOKO ObRAZOVANJE

prof. dr. sc. vladiMir Mra, Sveuilite u Zag rebu, voditelj

prof. dr. sc. karMela Barii, Sveuilite u Zagrebu


prof. dr. sc. Melita kovaevi, prorektorica Sveuilita u Zagrebu

prof. dr. sc. daMir Markui, Sveuilite u Zagrebu

prof. dr. sc. leonardo Marui, Sveuilite u Zadru

prof. dr. sc. Branko rafajac, Sveuilite u Rijeci

prof. dr. sc. vesna toMai, Sveuilite u Zagrebu

RADNA SKUPINA ZA CJELOIVOTNO UENJE

I ObRAZOVANJE ODRASLIh

prof. dr. sc.toMislav filetin

, Sveuilite u Zag rebu, voditeljmr. sc. Mislav Balkovi, Hrvatska udruga poslodavaca

dr. sc. PredraG Bejakovi, Institut za javne financije


mr. sc. sanja crnkovi PoZai, MRiMS

mr. sc. ana Gori, MZOS


RADNA SKUPINA ZA ZNANOST I TEhNOLOGIJU

prof. dr. sc. iGnac lovrek, Sveuilite u Zag rebu, voditelj

prof. dr. sc. roko andrievi, Sveuilite u Splitu

dr. sc. anto Bajo, Institut za javne financije

prof. dr. sc. neven Budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanostmr. sc. Gordana kovaevi, Ericsson Nikola Tesla

prof. dr. sc. Melita kovaevi, Sveuilite u Zagrebu

dr. sc. Petar Pervan, Institut za fiziku

prof. dr. sc. sinia volarevi, Sveuilite u Rijeci

prof. dr. sc. draGo aGar, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku

U radu na Strategiji sudjelovao je i velik broj lanova tematskih radnih grupa.

GRAfIKO ObLIKOVANJE:

Tvrtko Greguri


6/180

4

SADRAJ

UVOD ..........................................................................................................................................7

CJELOIVOTNO UENJE .................................................................................................. 11

1. cilj: Integrirati politike cjeloivotnog uenja i obrazovanja s ciljevimadrutvenog, gospodarskog, regionalnog i kulturnog razvoja,te s politikama zapoljavanja i socijalne skrbi ....................................................................12

2. cilj: Izgraditi i razvijati sustav za cjeloivotno osobno i profesionalno

usmjeravanje uvaavajui specifinosti pojedinih dijelova sustava .................................. 133. cilj: Razviti procese i sustav priznavanja neformalno i informalno

steenih znanja i vjetina ..................................................................................................... 14

4. cilj: Poticati primjenu informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju ................ 14

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI

I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I ObRAZOVANJE ...................................................... 16

1. cilj: Provesti cjelovitu kurikularnu reformu ..............................................................................19

2. cilj: Izmijeniti strukturu osnovnog obrazovanja .......................................................................41

3. cilj: Podii kvalitetu rada i drutvenog ugleda uitelja .............................................................. 45

4. cilj: Unaprijediti kvalitetu rukovoenja odgojno-obrazovnim ustanovama ..........................52

5. cilj: Razviti cjelovit sustav podrke uenicima .......................................................................... 56

6. cilj: Osigurati optimalne uvjete rada svih odgojno-obrazovnih ustanova .............................. 67

7. cilj: Osigurati kvalitetu odgoja i obrazovanja ............................................................................ 81

VISOKO ObRAZOVANJE ................................................................................................ 92

1. cilj: Unaprijediti studijske programe dosljednom provedbom postavkibolonjske reforme i redefinirati kompetencije koje se njima stjeu ..................................93

2. cilj: Ustrojiti kvalitetan binarni sustav visokog obrazovanja usklaen s nacionalnimpotrebama i principom uinkovitog upravljanja visokim uilitima ................................ 97

3. cilj: Osigurati kvalitetnu kadrovsku strukturu visokih uilitakao osnovu za unaprjeenje kvalitete visokog obrazovanja ............................................105

4. cilj: Osigurati uinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih uilita ............... 110

5. cilj: Osigurati zadovoljavajue prostorne i informacijsko-komunikacijskeresurse visokih uilita .......................................................................................................113

6. cilj: Unaprijediti studentski standard uz posebnu brigu

za socijalnu dimenziju studiranja ......................................................................................115


7/180

5

7. cilj: Internacionalizirati visoko obrazovanje i jae ga integrirati

u europski i svjetski visokoobrazovni prostor .................................................................121

8. cilj: Osigurati primjerenu vanost kulture kvalitete i principa odgovornosti u visokom

obrazovanju ........................................................................................................................126

ObRAZOVANJE ODRASLIh ..........................................................................................129

1. cilj: Osigurati preduvjete za poveanje ukljuenosti odraslih graana

u procese cjeloivotnog uenja i obrazovanja ....................................................................1302. cilj: Unaprijediti i proiriti uenje, obrazovanje, osposobljavanje

i usavravanje na radnome mjestu i s radnog mjesta .......................................................135

3. cilj: Uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih ................................137

4. cilj: Poboljati organiziranost, financiranje i upravljanje procesima

obrazovanja odraslih .........................................................................................................139

ZNANOST I TEhNOLOGIJA ...........................................................................................143

1. cilj: Brzo pokretanje promjena u sustavu visokog obrazovanja i znanosti ............................ 144

2. cilj: Meunarodno kompetitivna javna sveuilita i javni znanstveni instituti

u hrvatskom visokoobrazovnom i istraivakom prostoru koji stvaraju

novu znanstvenu, drutvenu, kulturnu i gospodarsku vrijednost. ................................147

3. cilj: Okruje koje omoguuje i potie interakcijske i transferne mehanizme

suradnje istraivake zajednice s inovativnim gospodarstvom

i drutvenim djelatnostima. ..............................................................................................155

4. cilj: Sveuilita, veleuilita i znanstveni instituti ukljueni u procese

pametne specijalizacije i s njima povezane smjernice tehnolokog razvoja ...................161

5. cilj: Nacionalne istraivake i inovacijske infrastrukture s javnim pristupom,uz ukljuivanje u europske infrastrukture i povezivanje s njima ....................................163

6. cilj: Rast ulaganja u istraivanje i razvoj unaprjeenjem sustava javnog financiranja

te poticanjem ulaganja poslovnog i drutvenog sektora u istraivanje i razvoj ............. 167

SMJERNICE ZA PROVEDbU STRATEGIJE ...............................................................171

Cilj: Poboljati organiziranost, financiranje i upravljanje procesima

cjeloivotnog uenja ............................................................................................................ 172

KORITENE KRATICE.......................................................................................................173


8/180


9/180

7

UVOD

Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedinimogu donijeti dugoronu drutvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta

jer je suoena s dinaminim promjenama u drutvu, gospodarstvu i kulturi, u globaliziranomsvijetu u kojem nijedna drava ne postoji kao izolirana zajednica

jer je suoena s izazovima poput primjena novih tehnologija, zatite okolia i starenja stanov-nitva, a koje s uspjehom moe rjeavati samo uz pomo znanosti

jer ima ograniene ljudske, materijalne i prirodne resurse koje mora koristiti na najbolji nain

jer je suoena s ogranienim mogunostima predvianja dugoronog razvoja te mora bitispremna na prilagodbe.

Za postizanje razine visokorazvijenih zemalja Hrvatska mora biti otvoreno, mobilno i inova-tivno drutvo.

Hrvatska e obrazovni sustav graditi kroz koncept cjeloivotnog uenja koji omoguuje sva-kom pojedincu iz bilo koje dobne skupine stalni pristup obrazovanju i priznavanje razliitih oblikauenja. Cjeloivotno uenje, znanost i inovacije ine trokut znanja kojemu drava prua uvjete zadjelotvorno funkcioniranje.

Obrazovanje i znanost od posebnog su javnog interesa. Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj

svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima. Drava preuzima odgovornostza razvoj i upravljanje obrazovnim sustavom.

Nunost izrade hrvatske Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije proizlazi iz dubokih promjenau kojima se nalazi hrvatsko drutvo, a koje su posljedica promijenjenog globalizirajueg okruja, ali iunutarnjih drutvenih, ekonomskih, kulturnih i demografskih promjena. Takve okolnosti zahtijevajudugorono promiljanje o mjestu obrazovanja i znanosti u drutvu, a napose u stvaranju inovativnogdrutva i gospodarstva, prilagodljivog buduim izazovima koje je danas teko ili nemogue pred-vidjeti. U modernim drutvima kapital stvaralakog ljudskog znanja ima za razvoj zemlje prednost uodnosu na kapitale prirodnih dobara i rutinskog rada, pa ak i u odnosu na financijski kapital. Stoga se

u takvim drutvima znatno poveavaju ulaganja u znanje ija se vanost stavlja na prvo mjesto u pro-jekcijama stratekog razvoja. Time se kao temelj obrazovanja namee koncept cjeloivotnog uenja.


10/180

STRATEGIJA ObRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEhNOLOGIJE | 2013.

8

Dok se s jedne strane Hrvatska mora ukljuiti u strateko planiranje Europske unije iskazanonizom dokumenata poput: Obzor 2020., Inovacijska unija, Digitalna europska agenda,Mladost u pokretu,Europa s uinkovitim utrokom dobara, Industrijska politika za zeleni rast,Agenda za nove vjetine i poslove iEuropska platforma protiv siromatva, s druge strane mora voditi rauna o svojim specifinim potrebama

za realizaciju kojih je nuan i dulji rok. Zbog toga je ova Strategija zamiljena tako da predlae mjerekoje su usklaene s predvienim strategijama Europske unije, ali i ciljeve ije se postizanje oekuje do2025. godine. Osmiljavanje ovakve strategije mogue je samo, kako to pokazuju pozitivna iskustvanekih zemalja, ako se slijedi vizija dugoronog razvoja.

Depopulacija i starenje stanovnitva dva su bitna procesa koja obiljeavaju demografsku slikuHrvatske od 1990. do danas. Projekcije do 2050. ukazuju na demografsku tendenciju porasta stare-nja ukupnog stanovnitva, ali i starenja stanovnitva u radnoj dobi, kao i na znatno smanjenje brojadjece uenike dobi. Takve promjene u prirodnoj dinamici, migracijskoj bilanci i u dobnoj strukturistanovnitva znatno utjeu na reprodukciju radne snage, to djeluje ograniavajue na ukupan radnipotencijal i produktivnost rada, odnosno na ukupan gospodarski razvoj Hrvatske. Te promjene ujedno

stvaraju nunost preispitivanja mree svih odgojno-obrazovnih ustanova, od vrtia i osnovnih kolado ustanova obrazovanja odraslih.

S obzirom na to da su promjene u globaliziranom svijetu zahvaljujui i razvoju novih tehnolo-gija brze i teko predvidive, Strategija mora omoguivati fleksibilnost i prilagodljivost sustavaobrazovanja i istraivanja, ali jednako tako mora i sama biti podlona stalnom preispitivanju iperiodinim revizijama. Zbog toga je potrebno da bude prihvaena suglasjem svih zainteresiranihdionika, to zapravo znai od strane cjelokupnog hrvatskog drutva i svih vodeih politikih stranaka.Samo tako se moe osigurati njezino kontinuirano i dosljedno provoenje u dugoronom razdoblju.

Ljudski i materijalni resursi kojima Hrvatska raspolae ogranieni su i to se stanje nee moi brzo

promijeniti. Zbog toga je nuno osmisliti postupne promjene na nain da se iskoristi sve ono to je usustavu obrazovanja i znanosti prepoznato kao dobro, a da se strateki potezi izvode tako da ne ugro-ze tu kvalitetnu osnovu i da se uloenim sredstvima i naporima postignu najbolji mogui rezultati.Strategija se zbog toga temelji na sljedeim naelima: donoenju odluka na temelju analize

podataka; uinkovitosti sustava i poboljanom financiranju; postupnosti i loginom slijedu

uvoenja promjena; sustavnom praenju rezultata provedenih mjera.

Osnovno naelo na kojem se zasniva Strategija jest autonomija svih institucija u podrujuobrazovanja i znanosti, kao i autonomija svih djelatnika. Da bi se to ostvarilo, potrebno je stvoritipreduvjete. Prvo, treba jasno dogovoriti ishode svakog pojedinog segmenta obrazovanja, kao i istra-ivakog rada. Hrvatski kvalifikacijski okviru tom je smislu vaan alat. Drugi je preduvjet postojanjesustava osiguranja kvalitete, kojim e se provjeravati uspjenost obrazovnih procesa i istraivakograda. Takav sustav sada postoji samo u dijelovima (AZVO) ili ne ispunjava svoje zadae u potpunosti(NCVVO), dok dijelovi obrazovnog sustava nisu praeni nikakvim osiguranjem kvalitete (predkolskiodgoj, osnovnokolsko obrazovanje, obrazovanje odraslih). Vaan preduvjet autonomije djelatnika jepodizanje razine njihovih kompetencija kroz unaprjeivanje sustava inicijalnog obrazovanja i stalnogstrunog usavravanja.

Autonomija predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola, ustanova za obrazovanje odraslih,visokih uilita i istraivakih institucija potie inicijativu i kreativnost zaposlenih u sustavu,osigurava dignitet odgajatelja, nastavnika, strunih suradnika i istraivaa, omoguuje laku prila-

godbu obrazovnih i istraivakih procesa te time omoguuje njihovu bolju kvalitetu. Autonomija jei dosad postojala u visokokolskim i istraivakim ustanovama, ali je u primarnom i sekundarnom


11/180

UVOD

9

obrazovanju bila gotovo u potpunosti sputana. Uspostavom autonomije kola i vrtia nastavnici iodgajatelji postaju kreatori aktivnosti u procesu uenja i odgajanja u ijem se sreditu nalazi uenik.

Autonomija pretpostavlja preuzimanje odgovornosti za uspjean ishod obrazovnog procesa,to se provjerava sustavom samovrednovanja i vanjskog vrednovanja. Uspjenost mora ustanovama izaposlenicima donositi dodatne poticaje, a neuspjenost pomo, odnosno sankcije.

U provedbi mjera za postizanje ciljeva Strategije posebnu vanost imaju sveuilita kao mjesta nakojima se stvaraju nova znanja i prenose studentima i drugim korisnicima; kao mjesta koja aktivnosudjeluju u osmiljavanju i ostvarivanju procesa obrazovanja i istraivanja; napokon, kao mjesta nakojima se obrazuju oni koji e biti nositelji sustava obrazovanja i istraivanja. Istraivaka sveuili-ta u kojima se obrazovanje zasniva na istraivanju temelj su drutva i gospodarstva zasnovanih naznanju. Takva sveuilita obiljeava meusobna razliitost umjesto uniformnosti i slinosti te inter-disciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost u obrazovnom i istraivakom djelovanju.Na takvim sveuilitima obrazovna je paradigma uenje kroz istraivanje.

U stratekom planiranju cjelovitog obrazovnog i istraivakog prostora mora zaivjeti trokutznanja koji se sastoji od obrazovanja, istraivanja i inovacija. Obrazovanje na svim razinama ispu-njavat e trajnije svoju ulogu u trokutu znanja ako rezultati istraivanja i inovacija budu adekvatnoutjecali na obrazovne procese. Obrazovna okruja moraju biti unaprijeena poticanjem stvaralakograzmiljanja i inovativnog djelovanja.

Uspjeno gospodarstvo ne moe se postii samo uspostavljanjem marketinkih i trinih me-hanizama ako ne postoje novi inovativni proizvodi koji se na to trite mogu plasirati. Svako segospodarstvo upravo sastoji od tehnologija, a pravi napredak privrede postie se samo inoviranjempostojeih ili uvoenjem novih tehnologija. Prema tome, uspjena inovativna sredina mora njegovati

sve tri komponente inovacijskog procesa: izumiteljstvo, razvoj i marketing.Proces provedbe strategije razvoja obrazovnog i istraivakog prostora, to ukljuuje odgova-

rajue zakonodavstvo te konkretne mjere i odluke, mora biti popraen potporom svih ministarstava,pripadnih agencija i ostalih dravnih institucija. Provedbu strategije koordinirat e i pratiti strunotijelo koje e imenovati Vlada Republike Hrvatske.

Misija hrvatskog obrazovnog sustava jest osigurati kvalitetno obrazovanje dostupno svimapod jednakim uvjetima, u skladu s mogunostima svakoga korisnika sustava. Misija hrvatskogznanstvenog sustava jest istraivanjima unaprjeivati ukupni svjetski fond znanja te pridonositiboljitku hrvatskog drutva, a napose gospodarstva.

Vizija na kojoj poiva ova Strategija jest hrvatsko drutvo u kojem kvalitetno obrazovanje bit-no utjee na ivot svakog pojedinca, na odnose u drutvu i na razvoj gospodarstva. Hrvatsko edrutvo biti demokratsko i tolerantno, a osobnost svakog pojedinca moi e doi do punog izraaja.Gospodarstvo e se velikim dijelom zasnivati na naprednim tehnologijama koje omoguuju stvaranjevisoke dodatne vrijednosti, a kvalitetno obrazovani pojedinci moi e pronai odgovarajui posao.

Obrazovanje e biti zasnovano na sljedeim principima: ope obrazovanje bit e obvezno, bit eosigurana horizontalna i vertikalna prohodnost sustava, sve osobe a napose one izloene margina-lizaciji i iskljuenosti bit e ukljuene u sustav obrazovanja koje e biti utemeljeno na znanstvenimspoznajama, potivat e se ljudska prava i prava djece, svi djelatnici u sustavu bit e kompetentni i

potivat e profesionalnu etiku, odluke e se donositi na demokratski nain uz sudjelovanje svih bitnihimbenika, kole i nastavnici e biti samostalni u osmiljavanju svojeg rada, potivat e se interkultu-ralizam i europska dimenzija obrazovanja.


12/180


10

Ovaj strateki pristup, zasnovan na Smjernicama za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehno-logije (HAZU MZOS 2012.), tei cjelovitom, fleksibilnom i uinkovitom sustavu odgoja i obrazovanjakoji povezuje sve razine i vrste obrazovanja u harmoninu i transparentnu cjelinu temeljenu na zajed-nikim pozitivnim vrijednostima, naelima i ciljevima.


13/180

11

CJELOIVOTNOUENJE

Cjeloivotno uenje odnosi se na sve aktivnosti stjecanja znanja i vjetina tijekom ivota s ciljemnjihovog unaprjeenja ili proirenja, i to u okviru osobnog, graanskog, drutvenog ili profesionalnograzvoja i djelovanja pojedinca. Takav sveobuhvatni koncept obuhvaa uenje u svim ivotnim razdoblji-ma i u svim izvedbenim oblicima, tj. ukljuuje programe formalnog obrazovanja ali i nenamjerno, ne-organizirano i spontano stjecanje znanja i vjetina, te se moe provoditi i na neformalan i informalannain. Ono predstavlja osnovnu pretpostavku za snalaenje i neprestanu prilagodbu pojedinca pro-

mjenjivim okolnostima u osobnom ivotu, na radnom mjestu i u drutvenoj zajednici te na radnomemjestu. Cjeloivotno uenje preduvjet je zapoljivosti pojedinca, poveanja njegove konkurentnostina tritu rada, ali i temelj ostvarivanja osobnih potencijala te vaan element aktivnoga graanstva.Dinaminost, prilagodljivost i kompetitivnost najrazvijenijih zajednica utemeljenih na znanju u jakojje pozitivnoj korelaciji sa stupnjem ukljuenosti graana u raznolike oblike cjeloivotnog uenja.

Usko povezano s konceptom cjeloivotnog uenja je usvajanje kljunih suvremenih kompetencijakoje predstavljaju prijenosni, viefunkcionalni skup znanja, vjetina i stavova potrebnih svakom po-jedincu za njegovo osobno ispunjenje i razvoj, drutvenu ukljuenost i zapoljavanje. Kljune kompe-tencije za cjeloivotno uenje i funkcioniranje u drutvu, prema preporukama Vijea EU i Europskogparlamenta iz 2006.1, nuno je stjecati tijekom inicijalnog obrazovanja, a one obuhvaaju: jezine,

matematike i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnici, digitalne, metodike (uiti kako ui-ti), socijalne i graanske kompetencije, kompetencije inicijativnosti i poduzetnosti, kulturnu svijesti izraavanje.

S obzirom na to da je u nas preobrazba osnovnog i srednjeg obrazovanja proces koji e se jo dugoodvijati, te da jo odreen broj generacija uenika nee tijekom obveznog obrazovanja stei kljunekompetencije za cjeloivotno uenje, bit e potrebno svim tim generacijama, ukljuujui i one koje suve prije zavrile obrazovanje, omoguiti njihovo stjecanje kroz programe cjeloivotnog uenja.

1 Recommendation 2006/962/EC o te European Parliament and o te Council o 18 Decemer 2006 on key competences

or lielong learning, Oicial Journal L 394 o 30.12.2006; ttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/

l_39420061230en00100018.pd
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32006H0962:EN:NOThttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_39420061230en00100018.pdfhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_39420061230en00100018.pdfhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_39420061230en00100018.pdfhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_394/l_39420061230en00100018.pdfhttp://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32006H0962:EN:NOT


14/180


12

Mladi su vaan dio populacije koji treba biti to vie ukljuen u raznolike procese formalnog,neformalnog i informalnog cjeloivotnog uenja, usporedo s pohaanjem redovitih oblika formalnogodgoja i obrazovanja (predkolski odgoj, osnovno i srednje te visoko obrazovanje).

Dio ciljeva, smjernica i mjera navedenih unutar ovog stratekog dokumenta, vezanih na obrazo-vanje odraslih, odnosi se na programe cjeloivotnog uenja za osobe mlae od 15 godina.

Za upravljanje ljudskim resursima i potencijalima bitno je ojaavati postojee, te razvijati nove iefikasnije procese i sustav za prepoznavanje sposobnosti pojedinaca, poticanje razvoja potencijala tecjeloivotno profesionalno usmjeravanje i savjetovanje.

Kvalitetni i motivirani odgajatelji, uitelji, nastavnici, i andragoki djelatnici, ukljuujui i strunesuradnike te rukovoditelje, temelj su cijelog sustava cjeloivotnog uenja. Za njih treba uspostavitistrukturne preduvjete kako bi postali svjesni i suoili se s potrebom za neprestanim pedagokim,psiholokim, andragokim i strukovnim usavravanjem. Visoka uilita i ustanove za obrazovanjeodraslih moraju uspostaviti nove i kvalitetne programe za njihovo inicijalno ili dodatno obrazovanje.

Sve najnovije rezolucije i smjernice tijela EU2 naglaavaju potrebu implementacije naela i koncep-ta cjeloivotnog uenja u svim oblicima stjecanja znanja i vjetina, ukljuujui to vei broj graana,bez obzira na dob, socijalni status i prethodno obrazovanje.

U nas su razvoj i primjena koncepta cjeloivotnog uenja u samom zaetku, pa se ovom Strategijomdefiniraju ciljevi, aktivnosti i mjere za njegovo potpunije oivotvorenje. Stoga dio njih ima i motiva-cijsku dimenziju.

1. cilj: INTEGRIRATI POLITIKE CJELOIVOTNOGUENJA I ObRAZOVANJA S CILJEVIMA DRUTVENOG,GOSPODARSKOG, REGIONALNOG I KULTURNOG RAZVOJA,TE S POLITIKAMA ZAPOLJAVANJA I SOCIJALNE SKRbI

Nuno je razvijati integrirane i usklaene procese provoenja politika cjeloivotnog uenja unutarkojih su u sreditu stremljenja, otkrivanje i razvoj sposobnosti pojedinaca, ciljevi i kulturne i drugevrednote drutva te gospodarski razvoj.

Mjera 1.1. Projektirati i uspostaviti aze podataka te razviti sustav evidencije i analize

ljudski potencijala.

nadlenost: Tijela dravne i javne uprave.

ProvedBa: Nadlena ministarstva i Zavodi za zapoljavanje.

rok: Razvoj do 2016., a potpuna uspostava do 2018.

PokaZatelji ostvarivanja: broj ouvaeni graana u azama podataka.

2 Making a European Area o Lielong Learning a Reality (2001);

- Council Resolution on lielong learning (2002);

- Adult learning it is never too late to learn (2006);

- It is always a good time to learn (2007);

- European Platorm against Poverty and social exclusion (2010);

- Yout on te Move (2010)


15/180

CJELOIVOTNO UENJE

13

Mjera 1.2. Razviti modele i instrumente za prognoziranje udui potrea za znanjima i

kvaliikacijama u skladu s razvojnim ciljevima predvidivim demograskim te imigracijskim

promjenama

nadlenost: tijela dravne i javne uprave.

ProvedBa:Nadlena ministarstva i Zavodi za zapoljavanje.

rok:Razvoj do 2017. i uspostava do 2018.

PokaZatelji ostvarivanja: Metodologija, podloge i aze podataka za prognoziranje

potrea za znanjima i kvaliikacijama.

2. cilj: IZGRADITI I RAZVIJATI SUSTAV ZA CJELOIVOTNOOSObNO I PROfESIONALNO USMJERAVANJE UVAAVAJUISPECIfINOSTI POJEDINIh DIJELOVA SUSTAVA

Od predkole pa do visokog obrazovanja nuno je neprestano otkrivati, poticati i usmjeravati spo-sobnosti i potencijale pojedinaca. Pri tome je vano uravnoteivati osobne elje i sklonosti s ciljevimadrutvenog i gospodarskog razvoja.

Mjera 2.1. Deinirati kriterije, pokazatelje i procese za prepoznavanje, praenje, poticanje

i usmjeravanje ljudski potencijala, naroito poseno nadareni pojedinaca.

nadlenost: Nacionalno vijee za razvoj ljudski potencijala.

ProvedBa: Projekt (visoka uilita, hrvatska psioloka komora i hrvatsko psioloko

drutvo. Zaklade za stipendiranje). Projekt za mogue inanciranje iz ESf-a.

rok: Pilot projekt 2016.

PokaZatelji ostvarivanja: broj identiicirani nadareni pojedinaca. Uloena sredstva

u njiovo orazovanje.

Mjera 2.2. Deinirati potrene kompetencije savjetnika, mentora i trenera na svim

razinama odgoja i orazovanja od predkole, inicijalnog orazovanja, visokog

orazovanja, orazovanja odrasli te unutar slui za zapoljavanje i dravni (javni) i

gospodarski sektora.

nadlenost: Nacionalno vijee za razvoj ljudski potencijala.

ProvedBa: Visoka uilita.

rok: 2015.

PokaZatelji ostvarivanja: Deinirana matrica kompetencija savjetnika, mentora i

trenera.

Mjera 2.3. Razviti nove i speciine procese savjetovanja na svim razinama odgoja

i orazovanja te zapoljavanja: e-savjetovanje i e-testiranje sposonosti, sklonosti i

stremljenja, mrene stranice, vodii i aplikacije za moilne ureaje sa savjetima za

upravljanje osonim orazovanjem i karijerom.

nadlenost: Zavodi za zapoljavanje, dravne agencije, nadlena ministarstva, visoka

uilita.

ProvedBa: Projekti (Zavodi za zapoljavanje, agencije, visoka uilita, hrvatska

psioloka komora i hrvatsko psioloko drutvo i sotverska poduzea). Mogue

inanciranje iz ESf-a.

rok: 2016.

PokaZatelji ostvarivanja: broj novo razvijeni i primijenjeni vodia, testova za

procjenu sposonosti i potencijala, we stranica za savjetovanje i usmjeravanje.


16/180


14

Mjera 2.4. Proiriti mjesta i slue za savjetovanje i proesionalno usmjeravanje

i umreiti i.

nadlenost: Zavodi za zapoljavanje, nadlena ministarstva, dravne agencije, visoka

uilita.

ProvedBa: Projekt. Implementacija i odravanje: dravne agencije, ustanove i institucije

za orazovanje odrasli, Zavodi za zapoljavanje, nadlena ministarstva, visoka uilita.

Mogue inanciranje projekta iz ESf-a ili/i iz dravnog prorauna.

rok: 2018.

PokaZatelji ostvarivanja: broj novo otvoreni mjesta za inormiranje, savjetovanje

i usmjeravanje. broj zaposleni savjetnika, mentora i trenera. broj novi vodia za

inormiranje, savjetovanje i proesionalno usmjeravanje.

3. cilj: RAZVITI PROCESE I SUSTAV PRIZNAVANJA NEfORMALNOI INfORMALNO STEENIh ZNANJA I VJETINA

Uspostava procesa i sustava priznavanja steenih znanja i vjetina, naroito onih proizalih izneformalnih oblika uenja, dugoroni je izazov. Time bi se omoguila bolja vertikalna prohodnost ifleksibilnost, primjenom naela cjeloivotnog uenja, a to predviaju HKO i strateki EU dokumenti.Uvoenje sustava uslijedit e tek nakon paljive analize pozitivnih i negativnih iskustava iz drugihzemalja.

Mjera 3.1. Deinirati procese i sustav za vrednovanje pretodno steeni znanja i vjetina

na svim razinama orazovanja. Poticati primjenu vrednovanja pretodno steeni znanja i

vjetina na svim razinama orazovanja.

nadlenost: Dravne agencije i Ministarstvo.

ProvedBa:Projekt (akreditirane ustanove za vrednovanje neormalnog i inormalnog

uenja). Mogue inanciranje iz ESf.

rok:Projekt - deiniranje procesa i sustava do 2018. Uvoenje: trajno.

PokaZatelji ostvarivanja: Pravilnik o vrednovanju neormalnog i inormalnog uenja.

broj akreditirani ustanova za vrednovanje neormalnog i inormalnog uenja.

broj graana s ormalno potvrenim steenim znanjima i vjetinama neormalnim i

inormalnim putem.

4. cilj: POTICATI PRIMJENU INfORMACIJSKO-

KOMUNIKACIJSKIh TEhNOLOGIJA U ObRAZOVANJU

Dinamian razvoj informacijskih tehnologija i komunikacijskih mogunosti korjenito mijenjajuparadigme uenja i obrazovanja, s teko predvidivim utjecajima i posljedicama na budue naine stje-canja i primjene znanja, vjetina i stavova. Stoga je nuno razvijati i iriti primjenu e-uenja, uvoditiekspertne sustave za pouavanje, te druge suvremene metode pouavanja temeljene na informacij-sko-komunikacijskim tehnologijama. Formirat e se digitalni otvoreni obrazovni sadraji i pomagalasa slobodnim pristupom.


17/180

CJELOIVOTNO UENJE

15

Mjera 4.1. Razvijati raunalne i ekspertne sustave i digitalne sadraje za pouavanje

podrane inormacijsko-komunikacijskim tenologijama.

nadlenost: MZOS. CARNET, SRCE, ustanove za orazovanje odrasli, visoka uilita.

ProvedBa: Projekti (CARNET, SRCE, ustanove orazovanja odrasli, visoka uilita i

poslodavci). Mogue inanciranje iz ESf-a i iz dravnog prorauna.

rok: Trajno

PokaZatelji ostvarivanja:broj projekata i novo razvijeni e-sustava. broj korisnika

sustava.

Mjera 4.2. Organizirati digitalne otvorene orazovne sadraje i pomagala sa sloodnim

pristupom.

nadlenost: CARNET, visoka uilita.

ProvedBa: Projekti (CARNET, ustanove orazovanja odrasli, visoka uilita i poslodavci).

Mogue inanciranje iz ESf-a i iz dravnog prorauna.

rok: Uspostava sustava do 2020. Razvoj: trajno.

PokaZatelji ostvarivanja: broj sadraja instalirani u aze znanja. broj korisnika

sustava.


18/180


16

RANI I PREDKOLSKI,OSNOVNOKOLSKI ISREDNJOKOLSKI ODGOJ

I OBRAZOVANJE

Strategija ranog i predkolskog, osnovnog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja sadri smjerniceza preobrazbu i trajno unaprjeivanje odgoja i obrazovanja kao nositelja razvoja ljudskih potencijala.Polazite za razradu strategije je analiza postojeeg stanja u sustavu na osnovi koje su definirana pri-oritetna podruja razvoja, specifini strateki ciljevi i mjere za njihovo ostvarenje.

Strategija se vee uz Strateki okvir za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju3. U skladus tim stratekim okvirom posebno se nastoji osnaiti usvajanje i podravanje koncepta cjeloivotnoguenja, unaprjeivanje kvalitete i djelotvornosti obrazovanja i osposobljavanja, promicanje jednakosti,socijalne kohezije i aktivnog graanstva te osnaivanje kreativnosti i inovativnosti na svim razinamai u svim vrstama obrazovanja.

Strategija uvaava i novi strateki okvir Europske komisije za obrazovanje ( Rethinking Education,2012.4,5) kojim se i u oteanim ekonomskim okolnostima snano naglaava vanost ulaganja u ob-razovanje i razvoj vjetina nunih za uinkovitu prilagodbu promjenjivim ivotnim okolnostima, zazapoljavanje i bolje socioekonomske ishode. Naglasak je napose stavljen na unaprjeivanje kvaliteteranog i predkolskog te kolskog odgoja i obrazovanja, prevenciju ranog naputanja kolovanja, boljepovezivanje obrazovanja i osposobljavanja s tritem rada, unaprjeivanje odgojno-obrazovnih ishodai vjetina vanih za snalaenje u ivotu te osnaivanje strukovnog obrazovanja s fokusom na povezi-vanje sa svijetom rada.

3 Council conclusions o 12 May 2009 on a strategic ramework or European cooperation in education and training (ET 2020)

4 European Commission: Retinking education: investing in skills or etter socio-economic outcomes

5 Council conclusions o 26 Novemer 2012 on education and training in Europe 2020 te contriution o education and

training to economic recovery, growt and jos


19/180

RANI I PREDKOLSKI, OSNOVNOKOLSKI I SREDNJOKOLSKI ODGOJ I ObRAZOVANJE

17

Predloena vizija odgoja i obrazovanja u sredite procesa stavlja dijete/uenika kojemu sustavodgoja i obrazovanja osigurava najbolje mogue uvjete i podrku za uspjeno uenje i cjelovit osobnirazvoj. Promovira se odgoj i obrazovanje koje aktivno potie cjelovit individualni razvoj svakog djetetai mlade osobe, promie drutvenu jednakost i demokratske vrijednosti te snano pridonosi drutve-

nom i gospodarskom razvitku zemlje. Tei se uspostavi odgojno-obrazovnog sustava koji svakoj osobiomoguuje stjecanje znanja, vjetina i stavova potrebnih za uspjean ivot u suvremenom drutvu.

Predloenim izmjenama gradi se sustav koji bi svakoj osobi trebao omoguiti: razvoj sposobnostiza aktivno sudjelovanje u drutvenim i kulturnim zbivanjima te osposobljenost za prihvaanje i sudje-lovanje u izgradnji sustava vrijednosti primjerenog naelima suvremene demokracije; osposobljenostza komunikaciju u multikulturnoj i mnogojezinoj meunarodnoj zajednici; sposobnost djelovanja usuvremenom, tehniki razvijenom drutvu u kojemu se njeguje aktivan pokret odrivog razvoja, topretpostavlja stjecanje vanih znanja i vjetina, posebice iz podruja matematike, prirodnih znanosti,tehnike i informatike te drutvenih i humanistikih disciplina; osposobljenost za cjeloivotno uenje itrajno stjecanje novih znanja i vjetina potrebnih za uspjeno prilagoavanje promjenljivim uvjetima

ivota i rada; razvoj osobnih kreativnih potencijala i njihovo koritenje za vlastitu dobrobit i dobrobitdrutva u cjelini.

Polazi se od injenice da e mladi u budunosti raditi poslove koji danas jo i ne postoje. Tehnolokee promjene nastaviti mijenjati svijet na naine koje danas ne moemo dokuiti, a mnogi izazovi zahti-jevat e korjenite prilagodbe gospodarstva i drutva. U tom sve sloenijem svijetu vano je da svakodijete/uenik u sustavu odgoja i obrazovanja stekne navike uenja i stjecanja novih vjetina kako bi secijeloga ivota moglo prilagoavati novim izazovima. Isto tako sve je izraenija potreba da ljudi bududobro informirani i obrazovani kako bi mogli uspjeno djelovati u drutvu, a demokratsko ponaanjei tolerancija moraju se uiti ve u najranijim godinama odgoja i obrazovanja. Svaka osoba mora stei

znanja, vjetine i stavove koji e joj omoguiti zadovoljenje kulturnih potreba u globaliziranom meu-kulturnom okruju uz potovanje i njegovanje vlastite kulturne i povijesne batine.

KONCEPTUALNI OKVIR

Sustav odgoja i obrazovanja vidi se kao koherentna cjelina u kojoj svi sudionici i ustanove djejivrtii, osnovne kole, gimnazije, strukovne i umjetnike kole i ueniki domovi dobivaju odgova-rajuu podrku, imaju visok stupanj autonomije, ali i preuzimaju veliku odgovornost za kvalitetu iishode svog rada.

Strategija je specifino fokusirana na unaprjeivanje rada odgojno-obrazovnih ustanova kao no-sitelja obrazovnih procesa i pokretaa razvoja ljudskih potencijala. Ovaj konceptualni model ukljuujeimbenike koji najvie odreuju kvalitetu odgoja i obrazovanja i jednake mogunosti za svu djecu/uenike:


20/180


18

ODGOjNO-OBraZOVNeUSTaNOVe

ciljeVi

KVALITETNOObRZAOVANJE

JEDNAKEMOGUNOSTI

POUAVANJEI UENJE

RUKOVOENJE

PODRKAUENICIMA

UVIJETI RADA

KURIKULUM

NaDleNeUSTaNOVei Tijela

MZOS, osnivaikola, sveuilita,agencije...

OSiGUraNje KValiTeTe OBraZOVaNjaunutarnje i vansko vrednovanje ustanova i sudionika

STRUKTURA

SUSTAVA

MREA

USTANOVA

Da bi kola mogla uinkovitije ostvarivati svoju misiju, strategija se usmjerava na jaanje ljudskih,materijalnih i organizacijskih kapaciteta te na kurikularne i strukturne promjene, koje uz ustroj su-stava za kvalitetu, potencijalno mogu utjecati na ostvarivanje boljih rezultata, razinu pravednosti iveeg zadovoljstva svih sudionika u sustavu odgoja i obrazovanja.

Ovaj strateki pristup tei cjelovitom, fleksibilnom i uinkovitom sustavu odgoja i obrazovanjakoji povezuje sve razine i vrste obrazovanja u koherentnu cjelinu temeljenu na zajednikim pozitivnim

vrijednostima, naelima i ciljevima preuzetim iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma (str. 22-24).

Obiljeja sustava odgoja i obrazovanja koja se ele postii jesu:

Kultura kvalitete kao tenja trajnom razvoju i unaprjeivanju vlastitoga rada i uspjenosti svihsudionika procesa odgoja i obrazovanja;

Jednake mogunosti u skladu s kojima svako dijete i mlada osoba u sustavu odgoja i obrazovanjamoe ostvariti svoj puni individualni potencijal, bez obzira na spol, porijeklo, socijalni okoli,spolnu i religijsku orijentaciju ili akademske sposobnosti.

Kreativnost i inovativnost kao preduvjeti razvoja kreativnog miljenja i izraavanja na svim razi-nama, kao hrabro traganje za novim i originalnim idejama, objanjenjima i rjeenjima problema.Poticanje inovativnosti svih sudionika u vrtiu, koli i svakodnevnom ivotu.

Autonomija i odgovornost kao omoguivanje svima odgojno-obrazovnim ustanovama, uitelji-ma, djeci/uenicima da ostvaruju najbolje rezultate na svoj nain, uz otvorenost i spremnostna vanjsko vrednovanje vlastitog rada.

Strategija se usmjerava na sedam razvojnih podruja:

1. Cjelovitu kurikularnu reformu koja ukljuuje sve razine i vrste odgoja i obrazovanja

2. Promjenu strukture odgoja i obrazovanja

3. Podizanje drutvenog ugleda i kvalitete rada uitelja

4. Unaprjeivanje kvalitete rukovoenja odgojno-obrazovnim ustanovama

5. Osiguranje cjelovitog sustava podrke djeci i uenicima


21/180


19

6. Osiguranje optimalnih uvjeta rada svih odgojno-obrazovnih ustanova

7. Sustavno osiguranje kvalitete odgoja i obrazovanja.

Oekuje se da bi ostvarenje stratekih ciljeva u navedenim podrujima moglo imati snaan siner-

gijski uinak koji bi mogao znatno unaprijediti postojee stanje u naim vrtiima, kolama i cijelomodgojno-obrazovnom sustavu.

Strateki e se ciljevi ostvarivati provedbom planiranih mjera u sklopu koordiniranih projekatau prioritetnim razvojnim podrujima.

1. cilj: PROVESTI CJELOVITU KURIKULARNU REfORMU

Do sredine 2000-ih godina osnovnokolski i srednjokolski sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskojkarakterizira iskljuiva usmjerenost na sadraje propisane nastavnim planovima i programima. Od

poetka prolog desetljea obrazovna politika postupno pokuava osmisliti i uvesti odreene promjenes ciljem osuvremenjivanja sustava u vidu pomaka od usmjerenosti sadrajima k usmjerenosti odgoj-no-obrazovnim ishodima (ishodima uenja)6 te od prijenosa sadraja k razvoju kompetencija.

U stratekom dokumentu Hrvatska u 21. stoljeu (2001.) navodi se potreba provedbe kurikularnereforme koja ukljuuje promjene sadraja obrazovanja i naina pouavanja i uenja. Slini ciljevi na-vode se i u dokumentu Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005.-2010. godine (2005.). ProjektomHrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) te donoenjem novog Nastavnog plana i programa zaosnovnu kolu (NPiP) 2006. zapoele su kvalitativne promjene na osnovnokolskoj razini u dijelu koji seodnosi na programske sadraje. NPiP-om se, izmeu ostaloga, pokualo odrediti odgojno-obrazovnapostignua uenika te utjecati na naine izvedbe nastave. Na srednjokolskoj razini, osobito u slua-ju gimnazijskih programa, nije bilo veih programskih promjena od sredine 1990-ih. DonoenjemStrategije za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obra-

zovanje (2007.) otvoren je prostor veim zahvatima u odgojno-obrazovnom sustavu.Nacionalni okvirnikurikulum (NOK) dokument je kojim se pokualo ostvariti usklaivanje razliitih razina i vrsta odgoja iobrazovanja. NOK, izmeu ostalog, preuzima Europski okvir kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje.Takoer u NOK-u se na razini odgojno-obrazovnih podruja definiraju oekivana uenika postignuaza svaki odgojno-obrazovni ciklus. Nakon intenzivnih i dugotrajnih rasprava, ovaj je dokument done-sen Odlukom Ministra u drugoj polovici 2011.

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) u Strategiji razvoja sustava stru-

kovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008.-2013. navodi kao prvi strateki cilj usmjerenje razvojukvalifikacija temeljenih na kompetencijama i ishodima uenja. U skladu sa Strategijom, ali i usporednos izradom NOK-a i neovisno o njoj, ASOO je uz potporu niza IPA projekata pokrenula proces utvri-vanja metodologije i izrade standarda zanimanja, kvalifikacija te kurikuluma za stjecanje pojedinihkvalifikacija u strukovnom obrazovanju, ija je eksperimentalna provedba zapoela u kolskoj godini2013./2014.

6 Pojam odgojno-orazovni isodi odnosi se na ire odreene isode koje trea postii ormalnim sustavom odgoja i ora-

zovanja. Navedeno je osoito vano za odgojnu komponentu na svim razinama odgoja i orazovanja te orazovne isode

koji nisu izravno vezani uz pouavanje poput kreativnosti, metakognicije, inicijativnosti, poduzetnosti Pojam isodi uenja

izravnije je vezan uz proces pouavanja i uenja te je ue povezan s dominantnim olicima vrednovanja i provjeravanja poput

pisani i usmeni provjera.


22/180


20

U istom se razdoblju intenzivno radilo na izradi Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) kao reform-skog instrumenta kojim se ureuje cjelokupan sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama krozstandarde zanimanja i standarde kvalifikacija temeljene na ishodima uenja i usklaene s potrebamatrita rada, pojedinca i drutva u cjelini. HKO naglaava usmjerenost na razvoj kompetencija temeljen

na provjerljivim ishodima uenja.

Planiranje i izrada tih dokumenata nije bila meusobno koordinirana to za posljedicu ima: a)nepostojanje zajednikih odgojno-obrazovnih vrijednosti, naela i ciljeva razliitih odgojno-obrazov-nih razina i vrsta; b) neujednaenost u konceptualnom odreenju pojmova kurikulum, kompetencije iposebice odgojno-obrazovni ishodi/ishodi uenja/uenika postignua; c) nedostatak koordiniranja umetodolokom pristupu izradi kurikuluma i odreivanju odgojno-obrazovnih ishoda/ishoda uenja/uenikih postignua; d) nepostojanje koherentnog sustava praenja, vrednovanja i (pro)ocjenjivanjarazvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda/ishoda uenja/uenikih postignua. Navedenoukazuje na nedovoljnu razinu povezanosti razliitih sastavnica sustava predtercijarnog odgoja i obra-zovanja u Hrvatskoj, to moe negativno utjecati na razinu kvalitete i pravednosti u sustavu.

Iz pregleda je navedenih dokumenata vidljivo da je u prethodnih 15 godina obrazovna politika,bez obzira na politiku pripadnost, pokuala usmjeriti strateki razvoj ranog i predkolskog, osnov-nokolskog i srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja k razvoju kompetencija, promjeni nainapouavanja i uenja te jasnom usmjerenju na potrebu definiranja odgojno-obrazovnih ishoda (ishodauenja). U razdoblju na koje se odnosi Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije osigurat e se kon-tinuitet odrednica ovakvog stratekog razvoja. Stoga je cilj ovog dijela Strategije provedba cjelovitekurikularne reforme i povezivanje sastavnica odgojno-obrazovnog sustava u koherentnu, povezanu,fleksibilnu i uinkovitu cjelinu temeljenu na zajednikim odgojno-obrazovnim vrijednostima, nae-lima i ciljevima.

Cjelovita kurikularna reforma bit e usmjerena: a) razvoju temeljnih kompetencija za cjeloivotnouenje; b) jasno definiranim odgojno-obrazovnim ishodima koji nisu iskljuivo kognitivne prirode(znanja) nego, u skladu s odreenjem temeljnih kompetencija za cjeloivotno uenje, ukljuuju i ra-zvoj vjetina, stavova, kreativnosti, inovativnosti, kritikog miljenja, inicijativnosti, poduzetnosti,estetskog vrednovanja, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini, vladanja i brojne druge;c) otvorenim didaktiko-metodikim sustavima koji omoguuju djelatnicima u odgoju i obrazovanju,djeci i uenicima slobodu u izboru sadraja, metoda i oblika rada; d) jasno odreenim standardima/kri-terijima razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, ime e se osigurati osnova za objektiv-niju, valjaniju i pouzdaniju procjenu razliitim oblicima i vrstama unutarnjeg i vanjskog vrednovanja.

Na svim razinama i u svim vrsta odgoja i obrazovanja potrebno je razviti kurikularna rjeenjakoja su: znanstveno utemeljena; suvremena; djetetu i ueniku usmjerena; primjerena razvojnoj dobidjeteta/uenika; relevantna za sadanji i budui ivot djeteta/uenika; otvorena promjenama i stalnominoviranju u skladu s razvojem drutva, gospodarstva, znanosti i tehnologije te odgoja i obrazovanja;koja omoguuju primjerenu razinu autonomije rada odgojno-obrazovnih ustanova, uitelja, nastavni-ka, odgajatelja, ravnatelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika.

NOK predstavlja dokument koji moe posluiti kao osnova povezivanja pojedinih sastavnicapredtercijarnog sustava odgoja i obrazovanja u meusobno povezanu cjelinu. Iz NOK-a se preuzimajuodreenja vrijednosti, ciljeva i naela. Odgojno-obrazovne vrijednosti su:


23/180


21

ZNANJE

Republika Hrvatska opredijelila se za razvoj drutva znanja jer je znanje temeljna proizvodnai razvojna snaga u drutvu. Znanje, obrazovanje i cjeloivotno uenje temeljni su pokretai razvojahrvatskoga drutva i svakoga pojedinca. Omoguuju mu bolje razumijevanje i kritiko promiljanjesamoga sebe i svega to ga okruuje, snalaenje u novim situacijama te uspjeh u ivotu i radu.

SOLIDARNOST

Solidarnost pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih da budu osjetljivi za druge, zaobitelj, za slabe, siromane i obespravljene, za meugeneracijsku skrb, za svoju okolinu i za cjelokupnoivotno okruje.

IDENTITET

Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta pojedin-

ca. Danas, u doba globalizacije u kojemu je na djelu snano mijeanje razliitih kultura, svjetonazorai religija ovjek treba postati graaninom svijeta, a pritom sauvati svoj nacionalni identitet, svojukulturu, drutvenu, moralnu i duhovnu batinu. Pritom osobito valja uvati i razvijati hrvatski jezikte paziti na njegovu pravilnu primjenu. Odgoj i obrazovanje trebaju buditi, poticati i razvijati osobniidentitet. Odlika osobnoga identiteta pretpostavlja potivanje razliitosti.

ODGOVORNOST

Odgoj i obrazovanje potiu aktivno sudjelovanje djece i mladih u drutvenom ivotu i promiunjihovu odgovornost prema opem drutvenom dobru, prirodi i radu te prema sebi samima i drugima.Odgovorno djelovanje i odgovorno ponaanje pretpostavlja smislen i savjestan odnos izmeu osobneslobode i osobne odgovornosti.

Odgojno-obrazovni ciljevi su:

osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni,tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima isklonostima

razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine RepublikeHrvatske i nacionalnoga identiteta

promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga identiteta,sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima, ciklusima i na svim

razinama odgojno-obrazovnoga sustava odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljud-

skim pravima te pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, za potiva-nje razliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu razvojudrutva

osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija, osposobitiih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima trinogagospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih spoznajai dostignua

poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost uenika

osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.


24/180


22

Naela odreena NOK-om, koja predstavljaju uporite izrade daljnjih kurikularnih dokumenata ikoja se preuzimaju u ovoj Strategiji jesu:

VISOKA KVALITETA ODGOJA I ObRAZOVANJE ZA SVE

osiguravanje materijalnih, tehnikih, informacijsko-tehnologijskih, higijenskih i drugih uvjeta zaostvarenje najviih obrazovnih standarda, kao i visokih strunih standarda nositelja odgojno-obra-zovne djelatnosti

JEDNAKOST ObRAZOVNIh MOGUNOSTI ZA SVE

svako dijete i svaki uenik ima pravo na svoj najvii obrazovni razvoj; jednakost obrazovnihmogunosti temelji se na drutvenoj pravednosti; obrazovanje i kolovanje ne moe biti povlasticamanjine niti se moe umanjiti prema razlikama etnikima, spolnima, rodnima ili drugim drutvenouvjetovanima

ObVEZNOST OPEG ObRAZOVANJAstjecanje temeljnih kompetencija pravo je i obveza svakoga ovjeka, daje svakomu temeljna znanja

za ivot i osnova je za daljnje uenje

hORIZONTALNA I VERTIKALNA PROhODNOST

osiguravanje mogunosti uenicima da tijekom obrazovanja promijene vrstu kole (horizontal-na prohodnost) te mogunost daljnjega obrazovanja i stjecanja vie razine obrazovanja (vertikalnaprohodnost)

UKLJUENOST SVIh UENIKA U ODGOJNO-ObRAZOVNI SUSTAV

uvaavanje odgojno-obrazovnih potreba svakoga djeteta, uenika i odrasle osobe, napose onihkoji su izloeni marginalizaciji i iskljuenosti

ZNANSTVENA UTEMELJENOST

cjeloviti se sustav odgoja i obrazovanja mijenja, poboljava i unaprjeuje u skladu sa suvremenimznanstvenim spoznajama

POTIVANJE LJUDSKIh PRAVA I PRAVA DJECE

istinsko potivanje svakoga djeteta i svakoga ovjeka; ljudsko dostojanstvo

KOMPETENTNOST I PROfESIONALNA ETIKA

odgojno-obrazovna djelatnost podrazumijeva visoku strunost svih nositelja odgojno-obrazovnedjelatnosti i njihovu visoku odgovornost

DEMOKRATINOST

pluralizam, donoenje odluka na demokratski nain; ukljuenost svih bitnih imbenika u stvara-nju odgojno-obrazovne politike i njezino provoenje

SAMOSTALNOST KOLE

stupanj slobode i neovisnosti kole u osmiljavanju aktivnosti, programa te projekata za uenike,roditelje, uitelje i ostale kolske djelatnike kao dio kolskoga kurikuluma i stvaranja identiteta kole;


25/180


23

sloboda izbora sadraja, primjene metoda i organizacije odgojno-obrazovnoga rada u ostvarivanjunacionalnoga kurikuluma

PEDAGOKI I KOLSKI PLURALIZAM

stupanj slobode i neovisnosti u stvaranju razliitosti u pedagokomu i kolskomu radu

EUROPSKA DIMENZIJA ObRAZOVANJA

osposobljavanje za suivot u europskomu kontekstu

INTERKULTURALIZAM

razumijevanje i prihvaanje kulturalnih razlika kako bi se smanjili neravnopravnost i predrasudeprema pripadnicima drugih kultura.

Inoviranje i osuvremenjivanje NOK-a te usklaivanje razliitih dokumenata obrazovne politikepoetni su korak cjelovite kurikularne reforme. Na nacionalnoj razini izradit e se kurikulumi za ra-zliite razine i vrste odgoja i obrazovanja, koji e uvaiti njihove posebitosti i potrebe te potom razvitipredmetne/modularne kurikulume i kurikulume za stjecanje strukovnih kvalifikacija u redovnomsustavu obrazovanja. Ove dokumente e odgojno-obrazovne ustanove implementirati u skladu s pose-bitostima vlastitog rada i okolia. Uitelji, nastavnici, odgajatelji i ostali djelatnici odgojno-obrazovnihustanova ukljuit e se u izradu kurikularnih dokumenata na svim razinama kako bi se iskoristilinjihova strunost i iskustvo. Na donjoj slici prikazan je grafiki prikaz predloene strukture kuriku-larnih dokumenata:

NaciONalNi OKVirNi KUriKUlUM

nacionalni

kurikuluM Za

rani i

Predkolski

odGoj

nacionalni

kurikuluM Za

oPe oBveZno

oBraZovanje

PredMetni i

ModularnikurikuluM

nacionalni

kurikuluM Za

strukovno

oBraZovanje

kurikuluM

Za stjecanje

kvalifikacija

u redovnoM

sustavu

oBraZovanja

nacionalni

kurikuluM Za

GiMnaZijsko

oBraZovanje

PredMetni i

ModularnikurikuluM

nacionalni

kurikuluM Za

uMjetniko

oBraZovanje

Istodobno s izradom kurikularnih dokumenata osigurat e se uvjeti za njihovo uvoenje u sustavodgoja i obrazovanja te razviti cjelovit sustav unutarnjeg i vanjskog praenja, vrednovanja i ocjenjiva-nja odgojno-obrazovnih ishoda. Meu uvjetima za uspjeno uvoenje potrebno je naglasiti osposoblja-vanje odgajatelja, uitelja i nastavnika te aktivan rad na objanjenju cilja i svrhe predloenih promjena.Izrazito je vano osigurati i sustave podrke te praenja procesa razvoja i uvoenja kurikuluma uodgojno-obrazovni sustav.


26/180


24

1.1. INOVIRATI I OSUVREMENITI NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUMI USKLADITI RAZLIITE DOKUMENTE ObRAZOVNE POLITIKE

Inoviranje i osuvremenjivanje NOK-a, to on svojim razvojnim odreenjem i omoguuje, te uskla-ivanje razliitih dokumenata obrazovne politike poetni su koraci cjelovite kurikularne reforme.NOK je potrebno inovirati zbog sljedeeg: a) Strategijom predloena promjena strukture sustava od-goja i obrazovanja podrazumijeva znatne promjene NOK-a; b) zbog dominantnog usmjerenja na opeobrazovanje, u NOK-u nije dovoljno pozornosti posveeno ranom i predkolskom odgoju i obrazovanjute razliitim vrstama srednjokolskoga obrazovanja, pa je pod vidom glavnog stratekog cilja vanoosigurati jednaku zastupljenost svih sastavnica sustava predtercijarnog odgoja i obrazovanja; c) ue-nika postignua za odgojno-obrazovna podruja, koja ine sredinji dio dokumenta, nisu meusobnousklaena i na istoj razini specifinosti te ih je potrebno nadopuniti, uskladiti i prilagoditi predloenojshemi kurikularnih dokumenata. DonoenjeZakona o HKO-u te izrada strukovnih kurikuluma za stje-canje kvalifikacija u redovnom sustavu obrazovanja nuno zahtijeva usklaivanje razliitih dokume-nata obrazovne politike kako bi se osigurali preduvjeti za povezivanje sastavnica odgojno-obrazovnog

sustava u povezanu i koherentnu cjelinu. Za ispunjenje ovog specifinog cilja potrebno je ustrojiti ipokrenuti rad Ekspertne radne skupine za inoviranje i osuvremenjivanje Nacionalnog okvirnog kuri-kuluma i usklaivanje razliitih dokumenata obrazovne politike (ERS). Temeljna je zadaa ove skupineizrada novog prijedloga NOK-a koji treba uputiti na javnu raspravu i meunarodnu strunu recenziju tevoenje cjelokupnog procesa kurikularne reforme. Jedna od najvanijih mjera unutar ovog specifinogcilja jest definiranje koordiniranog metodolokog pristupa izradi kurikularnih dokumenata.

Mjera 1.1.1.Ustroj Ekspertne radne skupine za inoviranje i osuvremenjivanje Nacionalnog

okvirnog kurikuluma i usklaivanje razliiti dokumenata orazovne politike (ERS).

nadlenost: Poseno struno povjerenstvo Vlade Rh za provedu Strategije

orazovanja, znanosti i tenologije i koordinaciju strategija i djelovanja na podrujuorazovanja, znanosti i inovacija.

ProvedBa: Poseno struno povjerenstvo Vlade Rh za provedu Strategije orazovanja,

znanosti i tenologije i koordinaciju strategija i djelovanja na podruju orazovanja,

znanosti i inovacija.

rok: 2014.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraeni kriteriji i naela ormiranja ERS; Raspisan natjeaj za

izor lanova ERS; Poetak rada ERS.

Mjera 1.1.2.Deiniranje koordiniranog metodolokog pristupa izradi kurikularni

dokumenata (nacionalni kurikulumi za pojedine vrste i razine odgoja i orazovanja,

predmetni/modularni kurikulumi i kurikulumi za stjecanje kvaliikacija u redovnom sustavuodgoja i orazovanja).

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, ERS

rok: 2014.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraen koordinirani metodoloki pristup izradi kurikularni

dokumenata.

Mjera 1.1.3.Izrada novog prijedloga Nacionalnog okvirnog kurikuluma.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, ERS

rok:2015.

PokaZatelji ostvarivanja:Pozitivna meunarodna recenzija Nacionalnog okvirnog

kurikuluma. Odrana javna rasprava. Usvojen Nacionalni okvirni kurikulum.


27/180


25

1.2. RAZVITI SUSTAV PODRKE IZRADI I UVOENJUNACIONALNIh I PREDMETNIh/MODULARNIh KURIKULUMA

Razvoj sustava podrke esto je bio zanemaren dio planiranja znatnijih promjena u sustavu odgojai obrazovanja. Iskustva Hrvatske i drugih zemalja ukazuju da i dobro osmiljene promjene, ako nisupotpomognute sustavnom podrkom izradi i posebice uvoenju, mogu biti neuspjene. Razvoj uin-kovitog sustava podrke izradi kurikularnih dokumenata i njihovom uvoenju predstavlja jedan odkljunih imbenika uspjenosti cjelokupnog procesa. Osnovu sustava podrke ine dva tijela. Tijekomizrade kurikularnih dokumenata potrebno je ustrojiti Jedinicu za strunu i administrativnu podrkuizradi i uvoenju kurikularnih dokumenata (JRS), iji bi lanovi bili ve zaposleni slubenici ministar-stva i agencija. Kod eksperimentalnog i ireg uvoenja kurikularnih dokumenata potrebno je ustrojitiMreu za podrku uvoenju kurikuluma. Zadaci regionalno razgranate mree ukljuivat e operativ-nu podrku uvoenju kurikuluma te intenzivnu komunikaciju s djelatnicima odgojno-obrazovnihustanova. Mreu je mogue temeljiti na postojeoj mrei Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencijeza strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. U svrhu ukljuivanja roditelja i senzibiliziranja ire

javnosti, potrebno je tijekom cjelokupnog procesa aktivno promovirati i argumentirano objanjavatiprednosti i izazove kurikularnog pristupa i promjena koje se predlau.

Mjera 1.2.1.Ustroj Jedinice za strunu i administrativnu podrku izradi kurikularni

dokumenata (JSAP).

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, AZOO, ASOO

rok: 2014.

PokaZatelji ostvarivanja:Poetak rada jedinice za strunu i administrativnu podrku

izradi kurikularni dokumenata.

Mjera 1.2.2.Ustroj Mree za podrku uvoenju kurikularni dokumenata u sustav odgoja

i orazovanja (MPU).

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, AZOO, ASOO

rok: 2016. kontinuirano

PokaZatelji ostvarivanja:Organizirana Mrea za podrku uvoenja nacionalni

i predmetni kurikuluma u sustav odgoja i orazovanja. Zapoljavanje djelatnika na

odreeno vrijeme u svru podrke uvoenju kurikuluma.

Mjera 1.2.3.Promotivna aktivnost s ciljem ojanjavanja roditeljima i iroj zainteresiranoj

javnosti prednosti kurikularnog pristupa i promjena koje se predlau.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS


PokaZatelji ostvarivanja:Izraen program i plan promotivni aktivnosti na godinjoj

razini. Prema predvienom planu izveden program promotivni aktivnosti.

1.3. OSIGURATI PREDUVJETE ZA RAZVOJ IUVOENJE KURIKULARNIh DOKUMENATA

Mjere kojima e se ostvariti ovaj specifini ci lj ukljuuju ustroj strunih radnih skupina za izradunacionalnih kurikuluma za razliite razine i vrste odgoja i obrazovanja (SRS) te njihovo osposobljava-nje za izradu razliitih kurikularnih dokumenata. Izrazito vana mjera unutar ovog specifinog cilja


28/180


26

jest definiranje precizne podrune i predmetne/modularne strukture nacionalnih kurikuluma zadevetogodinje ope obvezno, gimnazijsko, umjetniko i strukovno obrazovanje.7

Mjera 1.3.1.Ustroj struni radni skupina za izradu nacionalni kurikularni dokumenata

(SRS).nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, ERS, JSAP

rok: 2015.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraeni kriteriji i naela ormiranja SRS-a za izradu

kurikularni dokumenata. Raspisan natjeaj za izor lanova SRS-a. Odarani i imenovani

lanovi SRS-a.

Mjera 1.3.2.Osposoljavanje Struni radni skupina za izradu kurikularni dokumenata.

nadlenost: ERS, JSAP

ProvedBa: ERS, JSAP

rok:2015.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraen plan i program osposoljavanja SRS-a za izradu

kurikularni dokumenata. Odrana osposoljavanja za svaki SRS. Izraene smjernice

strunim radnim skupinama za pisanje prirunika za odgajatelje i uitelje za primjenu

kurikularni dokumenata.

Mjera 1.3.3.Izrada prijedloga podrune i predmetne/modularne strukture Nacionalni

kurikuluma za devetogodinje ope ovezno, gimnazijsko, umjetniko i strukovno

orazovanje.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: ERS

rok:2015.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraen prijedlog podrune i predmetne/modularne

strukture nacionalni kurikuluma te njiova satnica. Odrana javna rasprava. Usvojena

podruna i predmetna/modularna struktura.

1.4. IZRADITI I UVESTI NACIONALNI KURIKULUMZA RANI I PREDKOLSKI ODGOJ

Rad u ustanovama ranog i predkolskog odgoja odreen je Programskim usmjerenjem odgoja i obra-zovanja djece predkolske dobi iz 1991. injenica da obrazovna politika svojim dokumentima vie od dvadesetljea nije pokuala regulirati i osuvremeniti rad u ovom dijelu sustava ne znai da do kvalitativnih

promjena nije dolo, jer je velik broj ustanova ranog odgoja i obrazovanja aktivno radio na praenjunovih spoznaja i uvoenju inovativnih oblika rada. Kako bi se sustavno utjecalo na podizanje kvalitetei harmoniziranje sustava ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja, izradit e se i uvesti Nacionalnikurikulum za rani i predkolski odgoj i obrazovanje (NKRPOO).

Ovaj dokument e sadravati ope ciljeve, naela i smjernice razvoja institucijskog ranog i pred-kolskog odgoja i obrazovanja, ostavljajui prostor za pluralizam pedagokih ideja i koncepcija temelje-nih na razvojno-primjerenoj praksi te promicanju autonomije i odgovornosti svake ustanove ranog ipredkolskog odgoja i obrazovanja za unaprjeenje kvalitete. Od iznimne je vanosti da se pri izradiNKRPOO-a uvae sljedea naela: a) potreba poticanja cjelovitog razvoja, odgoja i obrazovanja djece

7 Vano je naglasiti da se ovom Strategijom ne odreuju podruna i predmetna struktura i satnica na pojedinim razinama i

vrstama odgoja i orazovanja.


29/180


27

rane i predkolske dobi kroz primjerene oblike podrke razvoju razliitih kompetencija djece, uskla-enih s njihovim individualnim posebnostima i razliitim razvojnim karakteristikama; b) individu-aliziran i f leksibilan odgojno-obrazovni pristup ime e se omoguiti zadovoljenje razliitih potrebadjece (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.); c) u skladu s trenutnim

znanstvenim spoznajama vano je naglasiti vanost igre kao modela uenja i cjelovitog razvoja djecerane i predkolske dobi; d) kurikularnim rjeenjima potrebno je izbjei kolifikaciju ranog i pred-kolskoga odgoja i obrazovanja.

Usporedo s izradom i donoenjem NKRPOO-a zapoet e se s osiguranjem kadrovskih, infra-strukturnih i materijalnih preduvjeta nunih za uspjenost procesa uvoenja. Izradit e se priruniciza odgajatelje, ravnatelje i strune suradnike za primjenu NKRPOOte provesti sustavno osposoblja-vanje djelatnika ustanova ranog i predkolskog odgoja. Formirat e se timovi u ustanovama ranog ipredkolskog odgoja koji e na institucionalnoj razini koordinirati uvoenje i primjenu NKRPOO-a.Usporedno s izradom kurikularnih dokumenata razvit e se i uvesti sustav kontinuiranog praenjauvoenja NKRPOO-a.

Mjera 1.4.1.Izrada Nacionalnog kurikuluma za rani i predkolski odgoj i orazovanje

(NKRPOO).

nadlenost: MZOS

ProvedBa: SRS za izradu NKRPOO, ERS, JSAP

rok: 2016.

PokaZatelji ostvarivanja:Pozitivno recenziran prijedlog NKRPOO-a. Odrana javna

rasprava. Usvojen NKRPOO.

Mjera 1.4.2.Inormiranje i osposoljavanje odgajatelja, ravnatelja i struni suradnika za

primjenu NKRPOO-a.

nadlenost: MZOS, AZOOProvedBa: SRS za izradu NKRPOO-a, strunjaci za podruje kurikuluma ranog i

predkolskog odgoja i orazovanja, MPU, JSAP

rok: 2016. - 2017.

PokaZatelji ostvarivanja:Pozitivno recenzirani prirunici za odgajatelje, ravnatelje

i strune suradnike za primjenu NKRPOO-a.Izraen program i plan inormiranja i

osposoljavanja. Izveden program osposoljavanja.

Mjera 1.4.3.Eksperimentalno uvoenje NKRPOO-a

nadlenost: MZOS

ProvedBa: SRS za izradu NKRPOO-a, JSAP, MPU, timovi ustanova ranog i predkolskog

odgoja i orazovanja, jedinice lokalne i podrune samouprave, sveuilita i javni znanstveniinstituti

rok: 2017.-2018.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraen detaljni plan i program eksperimentalnog uvoenja

NKRPOO-a u odgojno-orazovni sustav. formirani vrtiki timovi za uvoenje NKRPOO-a.

Eksperimentalna proveda NKRPOO-a. Znanstvena i struna evaluacija eksperimentalnog

uvoenja.


30/180


28

Mjera 1.4.4.Prilagoda ustanova ranog i predkolskog odgoja i orazovanja za primjenu

NKRPOO-a u vidu ispunjenja kadrovski, inrastrukturni i materijalni preduvjeta.

nadlenost: MZOS; jedinice lokalne i podrune samouprave

ProvedBa: MZOS; jedinice lokalne i podrune samouprave


PokaZatelji ostvarivanja:Analitika procjena kadrovski, inrastrukturni i materijalni

preduvjeta. Ustanove ranog i predkolskog odgoja i orazovanja prilagoene i s

odgovarajuim uvjetima za uvoenje NKRPOO-a.

Mjera 1.4.5.Primjena NKRPOO

nadlenost: MZOS; jedinice lokalne i podrune samouprave

ProvedBa: jedinice lokalne i podrune samouprave (gradski i upanijski uredi za odgoj

i orazovanje); AZOO; SRS za izradu NKRPOO-a, JSAP, MPU, timovi ustanova ranog i

predkolskog odgoja i orazovanja,

rok: 2018. - kontinuirano

PokaZatelji ostvarivanja:Ustanove ranog i predkolskog odgoja i orazovanja rade

prema NKRPOO-u.

Mjera 1.4.6.Evaluacija primjene NKRPOO-a

nadlenost: MZOS

ProvedBa: SRS za izradu NKRPOO-a; JSAP, MPU, timovi ustanova ranog i predkolskog

odgoja i orazovanja, sveuilita i javni znanstveni instituti


PokaZatelji ostvarivanja:Razvijen sustav vrednovanja odgojno-orazovni isoda u

ranom i predkolskom odgoju i orazovanju. Znanstvena evaluacija uvoenja NKRPOO-a.

1.5. IZRADITI I UVESTI NACIONALNI KURIKULUM ZA DEVETOGODINJEOPE ObVEZNO ObRAZOVANJE I PREDMETNE/MODULARNE KURIKULUME

U usporedbi s obrazovnim sustavima zemalja lanica Organizacije za ekonomsku suradnju irazvoj (OECD), iji uenici postiu iznadprosjene rezultate na meunarodnim ispitivanjima znanjai vjetina, sustav osnovnokolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj bi se mogao opisati kao visokocentraliziran, tradicionalan te krute predmetne strukture i satnice. Nedostaci ovog dijela sustava sui relativno niska razina horizontalne i vertikalne predmetne povezanosti, sadrajna preopirnost tenedovoljna suvremenost i relevantnost za uenika. Hrvatsko osnovnokolsko obrazovanje takoer opi-suje neuravnoteena zastupljenost odgojno-obrazovnih podruja, ime se ne omoguuje cjelovit razvojuenikove osobnosti, tj. njegov kognitivni, emocionalni, socijalni, estetski, etiki i tjelesno-motoriki

razvoj. Konano, centraliziranost sustava ne omoguuje primjerenu razinu autonomije kola koja bipozitivno utjecala na razvoj uenikovih individualnih sposobnosti i interesa. Promjene navijetenevaeimNastavnim planom i programom za osnovnu kolu (2006.) bile su usmjerene na ispravljanje nekihod navedenih nedostataka.

Strateko usmjerenje k razvoju temeljnih kompetencija i odreenju odgojno-obrazovnih ishoda(ishoda uenja), uz predloenu promjenu strukture sustava odgoja i obrazovanja kojom se predviadevetogodinje ope obvezno obrazovanje, omoguit e znatnija poboljanja u ovom dijelu sustava.

Pri izradi kurikularnih dokumenata vano je osigurati; a) visoku razinu koherentnosti, otvore-nosti i fleksibilnosti; b) suvremenost, relevantnost za sadanji i budui ivot uenika te primjerenost

njegovoj razvojnoj dobi; c) uravnoteenost odgojno-obrazovnih podruja: jezino-komunikacijskog,matematikog, prirodoslovnog, tehnikog i informatikog, drutveno-humanistikog, umjetnikog


31/180


29

te tjelesnog i zdravstvenog; d) veu autonomiju uitelja i nastavnika u radu, ali i poticanje primjenametoda pouavanja i uenja koje omoguuju aktivnu ulogu uenika u izgradnji svog znanja uz podrkuuitelja i u interakciji s drugim uenicima, odnosno u socijalnom okruju uenja; e) usvajanje temeljnihznanja iz bazinih disciplina prije svega iz hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika i prirodnih

znanosti.

Produljenje opeg obveznog obrazovanja omoguit e fleksibilniju predmetnu strukturu i satnicute znatno veu razinu autonomije kola u programskom odreenju vlastitog rada, ime e se osigurativea individualizacija. Kako je promjena strukture sustava odgoja i obrazovanja sloen i dugotrajanproces koji moe trajati vie od desetljea, uz rad na kurikularnim dokumentima za devetogodinjeope obvezno obrazovanje inovirat e se i osuvremeniti postojei nastavni planovi i programi sukladnostratekom odreenju temeljnim kompetencijama, odgojno-obrazovnim ishodima (ishodima uenja)te novim oblicima praenja, vrednovanja i ocjenjivanja.

Mjere kojima e se osigurati ostvarenje ovog specifinog cilja ukljuuju izradu i donoenje

Nacionalnog kurikuluma za devetogodinje ope obrazovanje te izradu i donoenje predmetnih kuri-kuluma i kurikuluma odgojno-obrazovnih modula za ope obvezno obrazovanje u osmogodinjem idevetogodinjem obrazovanju. U izradu tih dokumenata nuno i u znatnom broju bit e ukljueni samiuitelji. Jedna od najvanijih mjera za ostvarenje ovog cilja osmiljeno je i uinkovito osposobljavanjeuitelja, nastavnika, ravnatelja i strunih suradnika za primjenu kurikularnih dokumenata te promje-ne u inicijalnom obrazovanju uitelja i nastavnika. Usporedo s izradom i donoenjem kurikularnihdokumenata treba zapoeti i s osiguranjem materijalnih, infrastrukturnih i kadrovskih uvjeta nunihza uspjenost procesa uvoenja kurikuluma.

Mjera 1.5.1.Izrada Nacionalnog kurikuluma za devetogodinje ope ovezno

orazovanje (NKOOO).

nadlenost: MZOS

ProvedBa: SRS za izradu NKOOO-a, ERS, JSAP

rok: 2016.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraen i pozitivno recenziran prijedlog NKOOO-a. Odrana

javna rasprava. Usvojen NKOOO.

Mjera 1.5.2.Ustroj Struni radni skupina za izradu predmetni/modularni kurikuluma

(PK) u osmogodinjem i devetogodinjem opem oveznom orazovanju (SRS-OO).

nadlenost: MZOS

ProvedBa: SRS za izradu NKOOO, ERS, JSAP

rok: 2016.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraeni kriteriji i naela ormiranja SRS-OO-a. Raspisan

natjeaj za izor lanova SRS-OO-a. Odarani i imenovani lanovi SRS-OO-a.

Mjera 1.5.3.Osposoljavanje SRS-OO-a za izradu predmetni/modularni kurikuluma

(PK)

nadlenost: MZOS

ProvedBa: ERS, Strunjaci za izradu kurikuluma, JSAP

rok: 2016.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraen plan i program osposoljavanja SRS-OO-a. Odrana

osposoljavanja za svaki SRS-OO.


32/180


30

Mjera 1.5.4.Izrada predmetni/modularni kurikuluma (PK) u osmogodinjem i

devetogodinjem opem oveznom orazovanju.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, SRS-OO, SRS za izradu NKOOO, ERS, JSAP

rok: 2017.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraeni i pozitivno recenzirani predmetni/modularni

kurikulumi (PK) u osmogodinjem i devetogodinjem opem oveznom orazovanju.

Odrana javna rasprava. Usvojeni predmetni/modularni kurikulumi.

Mjera 1.5.5.Inormiranje i osposoljavanje uitelja, nastavnika, ravnatelja i struni

suradnika za primjenu NKOOO-a i PK-a.

nadlenost: MZOS, AZOO

ProvedBa: SRS za izradu NKOOO-a, SRS-OO-a, AZOO, strunjaci iz podruja kurikuluma,

JSAP


PokaZatelji ostvarivanja:Izraeni i recenzirani prirunici za uitelje, nastavnike,

ravnatelje i strune suradnike za primjenu NKOOO-a i PK-a. Izraen program i plan

osposoljavanja. Izveden program osposoljavanja.

Mjera 1.5.6.Izrada i vrednovanje udenika i pomoni nastavni sredstava u skladu s

NKOOO-om i PK-om.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, SRS za izradu NKOOO-a, ERS, SRS-OO, JSAP

rok: 2017. 2018.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraene i usvojene smjernice za pisanje i vrednovanje

udenika i ostalog nastavnog materijala u skladu s NKOOO-om i PK-om. Raspisan i

proveden natjeaj za udenike i ostale nastavne materijale.

Mjera 1.5.7.Primjena inovirani predmetni/modularni kurikuluma za osmogodinje

orazovanje.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, SRS za izradu NKOOO-a, ERS, SRS-OO, JSAP, MPU

rok: 2018.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraen detaljni plan i program uvoenja predmetni/

modularni kurikuluma. formirani kolski timovi za uvoenje PK. Uvedeni predmetni/

modularni kurikulumi.

Mjera 1.5.8.Eksperimentalno uvoenje NKOOO-a i PK-a za devetogodinje ope

ovezno orazovanje.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: SRS za izradu NKOOO-a, JSAP, MPU, kolski timovi

rok: 2018. 2022.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraen detaljni plan i program eksperimentalnog uvoenja

NKOOO-a u odgojno-orazovni sustav. formirani kolski timovi za uvoenje NKOOO-a.

Eksperimentalna proveda NKOOO-a. Znanstvena i struna evaluacija eksperimentalne

provede.


33/180


31

Mjera 1.5.9.Prilagoda kola za primjenu NKOOO-a i PK-a u vidu ispunjenja kadrovski,

inrastrukturni i materijalni preduvjeta.

nadlenost: MZOS; JL i PS

ProvedBa: MZOS; JL i PS


PokaZatelji ostvarivanja:Analitika procjena kadrovski, inrastrukturni i materijalni

potrea. kole s odgovarajuim uvjetima za uvoenje NKOOO-a.

Mjera 1.5.10.Primjena NKOOO-a i PK-a za devetogodinje ope ovezno orazovanje.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS; AZOO; SRS za izradu NKOOO-a, JSAP, MPU, kolski timovi


PokaZatelji ostvarivanja:Svekole poeli raditi u skladu s NKOOO-om i PK-om za

devetogodinje ope ovezno orazovanje.

Mjera 1.5.11.Evaluacija primjene NKOOO i PK.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, NCVVO, kole, Sveuilita i javni znanstveni instituti, JSAP, MPU


PokaZatelji ostvarivanja: Razvoj sustava evaluacije primjene NKOOO-a i PK-a.

Praenje i znanstvena evaluacija uvoenja NKOOO-a.

1.6. RAZVITI I UVESTI NACIONALNI KURIKULUM ZA GIMNAZIJSKOObRAZOVANJE I PREDMETNE/MODULARNE KURIKULUME

Za razliku od osnovnokolskog i strukovnog, gimnazijsko obrazovanje svojom se organizacijskom

strukturom i kurikulumom nije znatnije mijenjalo od poetka 1990-ih. U veini gimnazija jo se uvijekprimjenjuje tradicionalni predmetno-fragmentirani kurikulum s velikim brojem predmeta, fiksnompredmetnom strukturom i satnicom te nedostatnom izbornou. Nastavni programi orijentirani suna sadraj i njime prezasieni, to uvelike oteava planiranje i izvoenje nastave orijentirane ueniku.Takvi nastavni programi nisu u skladu ni s Dravnom maturom, uvedenom k. godine 2009./2010.,koja podrazumijeva vrednovanje uenikih postignua na temelju nacionalnim kurikulumom defini-ranih ishoda uenja. Uz navedeno, injenica da nastavni programi nisu osuvremenjeni dva desetljeajasno ukazuje na potrebu za korjenitim programskim promjenama. Stoga promjene u gimnazijskomobrazovanju trebaju biti usmjerene na razvojNacionalnog kurikulumaza gimnazijsko obrazovanje ipred-metnih/modularnih kurikuluma zasnovanih na odgojno-obrazovnim ishodima koji omoguuju uspje-an nastavak obrazovanja na tercijarnoj razini. Karakteristike kurikuluma kao i mjere kojima e se

ostvariti ovaj cilj sline su onima za izradu i uvoenje kurikularnih dokumenata na osnovnokolskojrazini. Optimalno ostvarenje kurikuluma navedenih karakteristika u sluaju gimnazijskog obrazo-vanja pretpostavlja definiranje zajednike kurikularne jezgre za sve gimnazijske programe te modulakoji omoguuju profiliranje gimnazijskog obrazovanja i poveanje izbornosti. Vano je naglasiti da jepotrebno precizno projektno isplanirati mogue modele poveanja izbornosti te utvrditi njihov utjecajna uvjete rada i broj zaposlenih nastavnika. Kao i u sluaju ostalih razina i vrsta obrazovanja kljunoje u izradu kurikularnih dokumenata ukljuiti nastavnike i posvetiti posebnu pozornost njihovompravodobnom i kvalitetnom osposobljavanju.


34/180


32

Mjera 1.6.1.Izrada Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko orazovanje (NKGO).

nadlenost: MZOS

ProvedBa: SRS za izradu NKGO-a, ERS, JSAP

rok: 2016.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraen i pozitivno recenziran prijedlog NKGO-a. Odrana

javna rasprava. Usvojen NKGO.

Mjera 1.6.2.Ustroj Struni radni skupina za izradu predmetni/modularni kurikuluma

(PKGO) u gimnazijskom orazovanju (SRS-GO).

nadlenost: MZOS

ProvedBa: SRS za izradu NKGO-a, ERS, JSAP

rok: 2016.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraeni kriteriji i naela ormiranja SRS-GO-a. Raspisan

natjeaj za izor lanova SRS-GO-a. Odarani i imenovani lanovi SRS-GO-a.

Mjera 1.6.3.Osposoljavanje SRS-GO-a za izradu predmetni/modularni kurikuluma.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: ERS, Strunjaci za izradu kurikuluma, JSAP

rok: 2015. 2016.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraen plan i program osposoljavanja SRS-GO-a. Odrana

osposoljavanja za svaki SRS-GO.

Mjera 1.6.4.Izrada predmetni/modularni kurikuluma (PKGO) u gimnazijskom

orazovanju.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, SRS za izradu NKGO-a, ERS, SRS-GO, JSAP

rok: 2017.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraeni i pozitivno recenzirani predmetni/modularni

kurikulumi (PKGO) u gimnazijskom orazovanju. Odrana javna rasprava. Usvojeni

predmetni/modularni kurikulumi.

Mjera 1.6.5.Inormiranje i osposoljavanje uitelja, ravnatelja, struni suradnika za

primjenu NKGO-a i PKGO-a.

nadlenost: MZOS, AZOO

ProvedBa: SRS za izradu NKGO-a, SRS-GO, AZOO, strunjaci iz podruja kurikuluma,

JSAP


PokaZatelji ostvarivanja:Izraeni i recenzirani prirunici za uitelje, ravnatelje i

strune suradnike za primjenu NKGO-a. Izraen program i plan osposoljavanja. Izveden

program osposoljavanja.

Mjera 1.6.6.Izrada i vrednovanje udenika i pomoni nastavni sredstava u skladu s

NKGO-om i PKGO-om.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, SRS za izradu NKOOO-a, ERS, SRS-OO, JSAP

rok: 2017. - 2018.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraene i usvojene smjernice za pisanje i vrednovanje

udenika i ostalog nastavnog materijala u skladu s NKGO-om i PKGO-om. Raspisan i

proveden natjeaj za udenike i ostale nastavne materijale.


35/180


33

Mjera 1.6.7.Eksperimentalno uvoenje NKGO-a i PKGO-a.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: SRS za izradu NKGO-a, JSAP, MPU, kolski timovi, JL i PS

rok: 2018.

PokaZatelji ostvarivanja:Izraen detaljan plan i program eksperimentalnog uvoenja

NKGO-a u odgojno-orazovni sustav. formirani kolski timovi za uvoenje NKGO-a.

Eksperimentalna proveda NKGO-a. Znanstvena i struna evaluacija eksperimentalne

provede.

Mjera 1.6.8.Prilagoda kola za primjenu NKGO-a i PKGO-a u ispunjenju kadrovski,

inrastrukturni i materijalni preduvjeta.

nadlenost: MZOS; JL i PS

ProvedBa: MZOS; JL i PS


PokaZatelji ostvarivanja:Analitika procjena inrastrukturni i materijalni potrea te

potrea za zapoljavanjem. kole s odgovarajuim uvjetima za uvoenje NKGO-a.

Mjera 1.6.9.Primjena NKGO-a i PK-a.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, JL i PS; AZOO; SRS za izradu NKGO-a, JSAP, MPU, kolski timovi

rok: 2019.

PokaZatelji ostvarivanja:Sve kole poeli raditi u skladu s NKGO-om.

Mjera 1.6.10.Evaluacija primjene NKGO-a i PKGO-a.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, NCVVO, kole, Sveuilita i javni znanstveni instituti, JSAP, MPU


PokaZatelji ostvarivanja:Razvijen sustav evaluacije. Znanstvena evaluacija uvoenja

NKGO-a.

Mjera 1.6.11.Izradamodela poveanja izornosti u gimnazijskom orazovanju i utjecaja

na uvjete rada i roj zaposleni nastavnika.

nadlenost: MZOS

ProvedBa: MZOS, Sveuilita i javni znanstveni instituti, JSAP

rok: 2015.

PokaZatelji ostvarivanja:Provedeni analitiki postupci.Izraen model poveanja

izornosti u gimnazijskom orazovanju i utjecaja na uvjete rada i roj zaposleni

nastavnika.

1.7. RAZVITI I UVESTI NACIONALNI KURIKULUM ZA STRUKOVNOObRAZOVANJE I KURIKULUME ZA STJECANJE STRUKOVNIhKVALIfIKACIJA U REDOVNOM SUSTAVU ObRAZOVANJA

Strukovno obrazovanje predstavlja vrlo vanu sastavnicu sustava odgoja i obrazovanja u koju jeukljuena veina uenika na srednjokolskoj razini. U odnosu na gimnazijsko i umjetniko obrazo-vanje, strukovno obrazovanje karakterizira njegova prirodna i uska povezanost s tritem rada, alii funkcija drutvene ukljuenosti. Veina programa strukovnog obrazovanja tijekom posljednja dvadesetljea nije doivjela znatnije promjene te trenutno vaei programi ne odraavaju razvoj tehno-

logija i trendova u struci i nisu nuno odraz potreba trita rada i gospodarstva. Hrvatsko strukovnoobrazovanje karakterizira i velik broj razliitih programa te njihova uska specijaliziranost. Vano je


36/180


34

strategija obrazovanja, znanost i tehnologije - radni materijal

Documents