strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u fbih

Sarajevo, Juni 2012.

Strategija obuke za jedinice lokalne samoupraveu Federaciji Bosne i Hercegovine

2011.-2015.

vlada federacijebosne i hercegovine

2

Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave predstavlja glavni rezultat rada Radne grupe formirane u skladu sa zaključkom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Sljedeći članovi Radne grupe doprinijeli su oblikovanju rješenja i sadržaja u Strategiji:

Ivan Matešić Ministarstvo pravde Federacije Bosne i HercegovineMirsada Mujanović Ministarstvo pravde Federacije Bosne i HercegovineMesud Isaković Ministarstvo pravde Federacije Bosne i HercegovineAzra Avdić Ministarstvo finansija Federacije Bosne i HercegovineKemal Begović Komisija za lokalnu samoupravu, Parlament Federacije Bosne i HercegovineEnver Išerić Agencija za državnu službu Federacije Bosne i HercegovineFerid Kulovac Agencija za državnu službu Federacije Bosne i HercegovineFaris Rašidagić Agencija za državnu službu Federacije Bosne i HercegovineVesna Travljanin Savez općina i gradova Federacije Bosne i HercegovineSelma Fišek Savez općina i gradova Federacije Bosne i HercegovinePredrag Šupljeglav Grad MostarJasna Beba Općina Centar SarajevoNisvet Hrnjić Općina JajceAgata Karabeg Općina JajceMiroslav Lucić Općina Domaljevac Šamac Muhamed Ramović Općina GoraždeAsima Džambegović Općina GoraždeFadil Imširović Općina GradačacHazim Novalić Općina GradačacDženana Abdalajbegović Općina Bugojno

Moderacija radionica i pisanje teksta Strategije:Razvojna agencija Eda - Zdravko Miovčić, Ljubiša Marković, Mišel Pavlica, Goran Janković

Analitička priprema, vođenje i organiziranje procesa izrade Strategije: Projektni tim UNDP-a - Christian Hainzl, Adela Pozder-Čengić, Muamer Obarčanin

Strategija je pripremljena u okviru Projekta „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“, koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), a primarno finansira Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida). Ovaj projekt direktno doprinosi razvoju profesionalne lokalne uprave i održivosti razvoja lokalnih kapaciteta kroz uspostavu sistema obuke na entitetskom nivou, razvoj strategija obuke, upravljanje ljudskim resursima u jedinicama lokalne samouprave, te jačanje domaćeg tržišta obuke.

Strategija je usvojena Odlukom Vlade Federacije BiH broj 199/12, na 38. sjednici održanoj 22.02.2012. god. Odluka je objavljena u Službenim novinama FBiH broj 19/12 od 02.03.2012. god.

3

Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine 2011.-2015.

Sadržaj

Uvod 5

Analiza stanja 8

Principi i ciljevi 12

Principi 12

Ciljevi 14

Prioritetne ciljne grupe i prioritetni programi obuke 16

Ciljne grupe 16

Prioritetne teme za obuku 18

Institucionalizacija sistema obuke 23

Funkcije sistema obuke 23

Institucije u okviru sistema obuke 24

Finansiranje obuke 29

Kontrola i osiguranje kvaliteta obuke 32

Funkcije i institucije: sinteza 34

Plan praćenja i vrednovanja sa Akcionim planom implementacije Strategije 37

Orijentacioni plan finansiranja implementacije Strategije obuke za JLS u FBiH 41

Izrazi koji su u ovoj Strategiji korišteni u muškom rodu, kao što su „zaposlenik“, „načelnik“, „rukovoditelj“ i slično, smatraju se neutralnim i odnose se kako na muškarce, tako i na žene.

5


Uvod

Strategijom obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) nastoji se osigurati sistemski i kontinuiran pristup jačanju kapaciteta zaposlenih i izabranih zvaničnika u organima lokalne samouprave, te tako doprinijeti sveukupnom razvoju lokalne samouprave i boljem kvalitetu usluga za građane.

Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH pripremljena je u skladu sa principima participacije i odgovornosti. U njenoj izradi svoj doprinos dali su predstavnici jedinica lokalne samouprave, Agencije za državnu službu FBiH, Federalnog ministarstva pravde, Ministarstva finansija FBiH, Parlamenta FBiH i Saveza općina i gradova FBiH, uključeni u Radnu grupu u skladu sa odlukom Vlade Federacije BiH.

Partneri u pripremi Strategije dogovorili su da se primijeni pristup koji se sastoji od pet glavnih koraka:

Priprema Konsolidacija i fokusiranje analize stanja

Izrada strategije

Šire konsultacije

Usvajanje strategije

6


Sva rješenja i sadržaji uključeni u strategiju obuke razrađeni su putem odgovarajućih, dobro pripremljenih i vođenih sastanaka/radionica Radne grupe, organiziranih prema sljedećem planu:

Prva radionica (9.3.2010.)

Druga radionica (30.3.2010.)

Treća radionica (22.4.2010.)

Četvrta radionica (12.5. 2010.)

Peta radionica(09. 06.2010.)

Šesta radionica(08. i 09. 07. 2010.)

saglasnost o metodologiji rada

principi i ciljevi (finalizacija)

prioritetne ciljne grupe i programi (finalizacija)

institucionali-zacija sistema (finalizacija)

razrada modela institucionali-zacije sistema obuke u skladu sa izmjenama Zakona o državnoj službi u FBiH (Član 1)

plan praćenja i vrednovanje realizacije

ključni nalazi situacione analize

prioritetne ciljne grupe

institucionali-zacija sistema obuke

finansiranje sistema obuke

principi i ciljevi sistema obuke

prioritetni programi obuke

osiguranje kvaliteta obuke

razrada operativnih ciljeva

finalizacija dokumenta

O Nacrtu dokumenta Strategije obuke, koji je nastao kao rezultat višemjesečnog rada Radne grupe, obavljen je proces širih konsultacija. Proces konsultacija obuhvatio je:

• direktne razgovore sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave, organizirane u vidu javnih rasprava, održanih u Zenici, Mostaru, Tuzli i Bihaću;

• dobijanje povratnih informacija od ministarstava i drugih relevantnih institucija;

• dobijanje povratnih informacija od organizacija koje se bave obrazovanjem i obukom;

• konsultacije sa međunarodnim organizacijama, donatorima i projektima aktivnim u području lokalne samouprave u BiH.

Prijedlozi i sugestije prikupljeni u okviru procesa konsultacija, kako oni istaknuti tokom javnih rasprava, tako i oni dobijeni u pisanoj formi, uključeni su u dokument.

7


Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave ima sljedeću strukturu:

Analiza stanja

Principi sistema obuke

Prioritetne ciljne grupe

Finansiranje sistema obuke

Institucionalizacija sistema obuke

Praćenje i vrednovanje realizacije strategije

Ciljevisistema obuke

Prioritetni programi obuke

Osiguranje kvaliteta obuke

8


Analiza stanja

Kao glavna podloga za pripremu Strategije obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH poslužila je sveobuhvatna analiza potreba1, provedena u 2009. godini u okviru Projekta „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“.

Na osnovu reprezentativnog uzorka obuhvaćenog ispitivanjem (22 jedinice lokalne samouprave, oko 800 ispitanika) došlo se do sljedećih općih saznanja:

• U spolnoj strukturi lokalne uprave u FBiH manju prevagu imaju žene (60%), dok analiza starosne strukture ukazuje na to da je skoro polovina službenika starija od 46 godina. Istovremeno, manje od 2% službenika je u dobi od 25 godina ili mlađe.

• Obrazovnom strukturom ciljne grupe dominiraju osobe sa visokom stručnom spremom (45%)2. Premda zaposleni sa završenom srednjom školom predstavljaju drugu najveću kategoriju službenika (42,6%), treba pomenuti da u lokalnoj upravi i dalje radi 11,5% zaposlenih sa višom stručnom spremom. Veoma mali broj osoblja, pak, ima zvanje magistra (0,8%). Uočljivo je da je premali broj zaposlenih sa visokom stručnom spremom, uzimajući u obzir da bi 2/3 općinske, odnosno gradske administracije, trebali činiti državni službenici sa fakultetskim obrazovanjem.

• Uporedni pregled spolne i strukture zaposlenih po radno-pravnom statusu pokazuje da, iako žene čine većinu zaposlenih u lokalnoj upravi, najveći broj rukovodnih i drugih viših radnih mjesta zauzimaju muškarci, što ukazuje na značajnu neuravnoteženost na ovom planu. Podaci pokazuju da je više muških rukovoditelja na nivou službi i odsjeka, dok omjer muških prema ženskim službenicima po kategorijama ka nižim položajima opada.

• Kada je pak riječ o radno-pravnom statusu zaposlenih i stepenu njihove stručne spreme, čini se da je u jedinicama lokalne samouprave gotovo u potpunosti primijenjen Zakon o državnoj službi, koji nalaže da je visokoškolsko obrazovanje neophodno za zvanje državnog službenika. Ipak, nekih 3,5% rukovoditelja i 1,6% državnih službenika posjeduje višu stručnu spremu, što se uglavnom može pripisati nedostatku kvalificiranog osoblja u ruralnim područjima.

1 Projekt „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“, Izvještaj o analizi potreba za obukom jedinica lokalne samouprave, UNDP, juli 2009. (http://www.undp.ba/index.aspx?PID=36&RID=89)

2 Ovi podaci odnose se isključivo na zaposlenike u jedinicama lokalne samouprave obuhvaćene ispitivanjem. Pomoćno osoblje i izabrani zvaničnici isključeni su iz analize.

9


• Rezultati istraživanja koji se odnose na nivo poznavanja stranih jezika ukazuju na znatan nedostatak u ovoj oblasti, gdje svega 10% od ukupnog broja zaposlenih smatra da aktivno poznaje neki od stranih jezika. Kako se i očekivalo, među stranim jezicima je dominantan engleski jezik.

• Situacija je znatno bolja u oblasti informacionih tehnologija, jer većina zaposlenih u lokalnoj upravi u svom radu koristi računare, pri čemu se najviše koristi MS Office, prevashodno za obradu teksta.

Na osnovu provedenog ispitivanja mogu se donijeti i neki zaključci u vezi sa odnosom prema obuci i dosadašnjim iskustvima:

• Provedeno istraživanje ukazuje na to da mali broj jedinica lokalne samouprave posjeduje plan obuke i stručnog usavršavanja svog osoblja, a čak i u onim slučajevima gdje se on redovno izrađuje, čini se da zaposleni u najvećoj mjeri ne znaju da on postoji.

• Općenito, samo polovina zaposlenih u lokalnoj upravi je zadovoljna mogućnostima koje im se nude kada je u pitanju obuka, a razlozi za nezadovoljstvo su brojni, od pristupa obuci, vrste obuke koja se nudi, pa sve do općeg kvaliteta obuke koja je na raspolaganju. Čini se da su ponuđenim zadovoljniji rukovoditelji nego ostali državni službenici i naročito namještenici.

• Kada je riječ o učešću u obuci, oko 61% zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave je pohađalo obuku u protekle dvije godine, uglavnom zahvaljujući radu Agencije za državnu službu FBiH i aktivnostima međunarodne zajednice. Evidentno je da su obuke u većoj mjeri bile usmjerene na određene oblasti djelatnosti organa lokalne samouprave u odnosu na druge, sa općom upravom, budžetom i finansijama kao temama koje prednjače.

• Među ključnim preprekama za pružanje kvalitetne obuke ispitanici su najčešće navodili troškove obuke, odsustvo praktične obuke, generalno, nedostatak kvalitetnih programa obuke, te nepostojanje mehanizama za analizu potreba za obukom koji bi osigurali da ponuda na tržištu obuke u većoj mjeri zadovoljava potražnju. Slične stavove su iznijeli i načelnici i gradonačelnici, navodeći i nedostatak odgovarajuće podjele uloga i sufinansiranja obuke sa višim nivoima vlasti.

• Što se, pak, trajanja i oblika obuke tiče, većina službenika lokalne uprave preferira obuku u trajanju do dva dana u vidu seminara (stručnog savjetovanja) ili radionice. Načelnici i gradonačelnici smatraju da obuka ne bi trebala trajati duže od dva dana, a što se tiče oblika izvođenja, prednost daju radionicama i studijama slučaja.

Na sljedeće dvije stranice vizuelno su predstavljeni svi važni elementi koji se tiču analize potreba za obukom u jedinicama lokalne samouprave u FBiH, kao i saznanja proistekla iz ispitivanja tržišta obuke u BiH.

10

*pon

derir

ani p

rosj

ečni

br

oj o

dgov

ora

Anal

iza

potr

eba

zaob

ukom

u FB

iH Trži

šte

obuk

eza

LS

u B

iH

11

Trži

šte

obuk

eza

LS

u B

iH

12


Principi i ciljevi

Principi

Principi su temeljna opredjeljenja na kojima treba graditi sistem obuke u FBiH. Oni trasiraju pravce djelovanja i opredjeljuju rješenja koja će biti ukomponirana u Strategiju obuke. Razlikuju se od ciljeva, kao krajnjeg ili željenog stanja koje bi trebalo postići, ali i od početnog stanja koje se nastoji promijeniti i poboljšati kroz implementaciju Strategije. Principi su u određenom smislu i vrijednosti do kojih se drži i od kojih se lako ne odustaje. Tako u bitnoj mjeri opredjeljuju ciljeve Strategije obuke, odnosno način na koji se gradi sistem obuke.

Sistem i Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH zasnivaju se na sljedećim principima:

• adaptabilnost,

• obuhvatnost,

• standardiziranost,

• kvalitet,

• obaveznost,

• jednaka dostupnost i

• održivost.

Adaptabilnost podrazumijeva dinamičko usklađivanje i prilagođavanje (koncepcijsko, tematsko, sadržajno i metodološko) programa obuke sa stvarnim potrebama različitih ciljnih grupa (izabrani zvaničnici, državni službenici, namještenici), ali i sa postojećim i budućim zakonskim okvirom i strateškim opredjeljenjima. Osim toga, adaptabilnost se odnosi i na stalno inoviranje i modernizaciju obuke i njenih principa.

Princip obuhvatnosti znači da teme i sadržaji u okviru sistema obuke trebaju uključiti sve oblasti važne za rad jedinica lokalne samouprave. Pri tome se istovremeno treba voditi računa o prioritetima utvrđenim analizama potreba, specifičnostima jedinica lokalne samouprave, ali i o raspoloživim (finansijskim, institucionalnim, ljudskim i drugim) kapacitetima za pružanje obuke.

13


Standardiziranost uključuje metodološku dimenziju i znači da metodologija za pripremu i izvođenje obuke treba biti opća, zajednička i prihvatljiva svim akterima uključenim u obuku jedinica lokalne samouprave. Ovim se ujedno osigurava ujednačenost kvaliteta obuke i olakšava praćenje njenih efekata. Standardiziranost metodologije se odnosi na čitav ciklus obuke, uključujući analizu potreba, planiranje, izvođenje i vrednovanje.

Princip kvaliteta podrazumijeva potrebu osiguranja standarda kvaliteta, što obuhvata kvalitet sadržaja, načina izvođenja i izvođača, uz osiguranje kompetentnosti i konkurentnosti izvođača obuke. Kvalitet obuke osigurava se uvođenjem jedinstvenih standarda i drugih mehanizama za kontrolu i osiguranje kvaliteta. Provođenje konkurentskog postupka pri izboru izvođača omogućuje podjednake šanse potencijalnim izvođačima, stavljajući naglasak na kapacitete neophodne za zadovoljavanje traženih standarda kvaliteta.

Princip obaveznosti ima kolektivnu i individualnu dimenziju, jer je obučavanje kolektivna obaveza svake jedinice lokalne samouprave, ali i individualna obaveza svakog zaposlenog i izabranog zvaničnika. Njegovom primjenom se osigurava izgradnja proaktivnog sistema upravljanja ljudskim resursima u organima lokalne samouprave.

Jednaka dostupnost podrazumijeva jednake mogućnosti za sve jedinice lokalne samouprave i njihove zaposlene i izabrane zvaničnike da pohađaju obuku i da tako unapređuju svoja znanja, vještine i sposobnosti. Ovo se odnosi kako na sadržaje obuke (odgovarajući programi usklađeni sa stvarnim potrebama), tako i na odgovarajuću dostupnost u prostornom smislu (decentralizirano organiziranje izvođenja obuke). Ovaj princip također uključuje i rodnu ravnopravnost.

Održivost podrazumijeva nastojanje da se izgradi sistem obuke koji će imati odgovarajuće vlastite organizacione, ljudske i finansijske kapacitete za stalno i dugoročno zadovoljavanje potreba za obukom. Sistem obuke treba postaviti tako da bude nezavisan od vanjske (ad hoc, donatorske) podrške, čime će se ostvariti njegova trajnost i samoodrživost.

14


Na narednoj slici predstavljen je način na koji principi utiču na izradu sistema i Strategije obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH. Potrebno je uspostaviti dinamičnu ravnotežu između uloge centralnih organa (koji djeluju „odozgo“) i potreba i interesa jedinica lokalne samouprave (pristup „odozdo nagore“).

Ciljevi Ciljevi predstavljaju ono što se želi postići implementacijom Strategije i sistemom obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH u vremenskom roku koji je obuhvaćen Strategijom. U tom smislu ciljevi predstavljaju glavne pravce djelovanja za ostvarivanje Strategije.

Strategija i sistem obuke imaju za cilj kontinuirano unapređivanje stručnih i profesionalnih kapaciteta, te odgovornosti zaposlenih i izabranih zvaničnika u organima lokalne samouprave u FBiH, u svrhu djelotvornog ostvarivanja nadležnosti, lokalnog razvoja, kao i provođenja reformskih procesa.

Provedba Strategije i sistema obuke značajno će doprinijeti ostvarivanju sljedećih važnih promjena u jedinicama lokalne samouprave u FBiH i u oblasti njihovog djelovanja:

• izgradnji efikasne i profesionalne lokalne samouprave, u skladu sa standardima modernog upravljanja u javnom sektoru,

15


• unapređenju korisničke orijentacije i povećanom zadovoljstvu građana i ostalih korisnika usluga jedinica lokalne samouprave,

• lakšem i bržem provođenju reformskih procesa i

• ispunjenju obaveza jedinica lokalne samouprave na evropskom putu.

Dodatno, kroz Strategiju i sistem obuke osigurat će se:

• dovođenje ocjenjivanja i vrednovanja rada zaposlenih i izabranih zvaničnika u organima lokalne samouprave u odgovarajuću vezu sa obukom koju pohađaju;

• primjena stečenih znanja i vještina u svakodnevnom radu i omogućavanje njihovog prenosa na ostale zaposlene i izabrane zvaničnike u organima lokalne samouprave;

• puna primjena i poštivanje moralnog i etičkog kodeksa za sve zaposlene i izabrane zvaničnike u organima lokalne samouprave.

Postavljeni opći cilj Strategije i sistema obuke ima dugoročan karakter. Kako bi se omogućilo njegovo provođenje, neophodno ga je razraditi u vidu operativnih ciljeva. To podrazumijeva uvažavanje osnovnog pravila3, prema kojem operativni ciljevi trebaju biti: konkretni/određeni, mjerljivi, adekvatni, realistični/izvodivi i vremenski određeni.

Strategija i sistem obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH ima sljedeće operativne ciljeve:

• Organizacione strukture potrebne za funkcioniranje sistema obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH, uspostavljene i funkcionalne do 2011. godine;

• Funkcija obuke kao važna poluga razvoja ljudskih resursa uspostavljena u najmanje pola jedinica lokalne samouprave u FBiH do kraja 2012. godine, a u svim jedinicama lokalne samouprave do 2014. godine;

• Sve prioritetne ciljne grupe zaposlenih uključene u programe obuke do kraja 2012. godine;

• Sve prioritetne ciljne grupe izabranih zvaničnika uključene u programe obuke do kraja 2013. godine;

• Funkcija osiguranja kvaliteta obuke kompletirana i funkcionalna do 2014. godine;

• Puna finansijska održivost sistema obuke osigurana do 2015. godine.

U daljnjem tekstu Strategije uvode se i razjašnjavaju značenja pojmova i sintagmi navedenih u operativnim ciljevima (organizacione strukture, prioritetne ciljne grupe, funkcija osiguranja kvaliteta itd.).

3 Radi se o tzv. SMART (Specific, Measurable, Adequate, Realistic, Timed) pravilu

16


Prioritetne ciljne grupe i prioritetni programi obukeU ovom dijelu opisane su prioritetne ciljne grupe i prioritetne teme za obuku, sa obrazloženjima koja opravdavaju takav izbor. Pritom su korištene sljedeće podloge za izbor prioriteta:

• Izvještaj o analizi potreba za obukom jedinica lokalne samouprave u FBiH (UNDP 2009),

• Rezultati anketiranja načelnika (Eda 2008) i

• Kriteriji koje je definirala Radna grupa za izradu Strategije obuke.

Ciljne grupe

U skladu sa preporukama analize potreba za obukom jedinica lokalne samouprave u FBiH, a i zaključcima Radne grupe, primarnu ciljnu grupu za obuku čine državni službenici (rukovodeći i ostali), namještenici angažirani na dopunskim poslovima osnovne djelatnosti, kao i izabrani zvaničnici.

Za daljnje preciziranje ciljnih grupa korišteni su sljedeći kriteriji:

• uticaj na kvalitet funkcioniranja lokalne uprave i

• uticaj na stepen zadovoljstva korisnika javnih usluga.

Prioritetne grupe za obuku među zaposlenima u organima lokalne samouprave

Među zaposlenima u organima lokalne samouprave u FBiH, utvrđene su sljedeće prioritetne grupe za obuku:

• rukovodeći državni službenici,

• službenici sa posebnim ovlastima,

• ostali državni službenici (šefovi unutrašnjih organizacionih jedinica, stručni savjetnici, viši stručni saradnici, stručni saradnici),

• namještenici koji obavljaju dopunske poslove osnovne djelatnosti.

17


S obzirom na njihov uticaj na funkcioniranje lokalne uprave i na kvalitet javnih usluga, a time i na stepen zadovoljstva korisnika usluga, u sistem obuke potrebno je uključiti i sljedeće grupe:

• relevantni zaposlenici javnih preduzeća i ustanova koje vrše javne ovlasti,

• pravobranioci i zamjenici pravobranilaca,

• službenici i namještenici koji rade sa strankama.

Uticaj na kvalitet funkcioniranja lokalne administracije bio je osnova za identificiranje rukovodećih državnih službenika, službenika sa posebnim ovlastima, ostalih državnih službenika (šefovi unutrašnjih organizacionih jedinica, stručni savjetnici, viši stručni saradnici, stručni saradnici i namještenika koji obavljaju dopunske poslove osnovne djelatnosti, te pravobranitelja i zamjenika pravobranitelja kao prioritetnih grupa. Za uključivanje rukovoditelja i relevantnih zaposlenika javnih preduzeća i ustanova koje vrše javne ovlasti i službenika i namještenika koji rade sa strankama u sistem obuke, osnov je bio njihov uticaj na stepen zadovoljstva korisnika javnih usluga. Rukovoditelji i relevantni zaposlenici javnih preduzeća i ustanova koje vrše javne ovlasti trebaju biti uključeni u obuke koje pokrivaju teme iz resora u kojem djeluju.

Prioritetne grupe za obuku među izabranim zvaničnicima u organima lokalne samouprave

Od izabranih zvaničnika, sistemom obuke treba obuhvatiti:

• načelnike i

• vijećnike.

I u slučaju načelnika i u slučaju vijećnika, prioritet su novoizabrani zvaničnici. Pošto se radi o novoizabranim zvaničnicima, obuka bi ih u znatnoj mjeri pripremila za obavljanje poslova i rješavanje problema sa kojima se susreću prvi put. Tako bi njihov rad bi bio efikasniji i djelotvorniji, a njihova saradnja sa drugim zvaničnicima i zaposlenima u lokalnoj upravi, kao i sa građanima, konstruktivnija i efikasnija.

Pored potrebe adekvatnog uvođenja u nekoliko suštinskih oblasti poslovanja jedinica lokalne samouprave, druge važne oblasti za obuku izabranih zvaničnika odnose se na poboljšanje njihovog razumijevanja i znanja o sistemu javne uprave i lokalne samouprave, zakonskih procedura, te liderskih vještina.

Obuku izabranih zvaničnika ne treba posmatrati izolovano od obuke predviđene za zaposlene u organima lokalne samouprave. U pripremnoj fazi potrebno je ocijeniti da li datom obukom ili njenim početnim segmentom / modulom treba obuhvatiti i službenike i načelnike, sa ciljem kreiranja zajedničkog znanja i razumijevanja važnih i strateških tema relevantnih za datu oblast obuke.

18


Prioritetne teme za obuku

Prioritetne oblasti obuke definirane su prema odabranim prioritetnim grupama, s jedne strane, te prema osnovnoj podjeli na oblast osnovnih nadležnosti i oblast zajedničkih sadržaja i okvirnih tema koje ih čine, s druge strane. Pri određivanju prioriteta izdvojene su u prvi plan specifične teme iz okvirnih tema.

Kao polazna tačka, posebna pažnja je data skupu od prvih pet prioritetnih oblasti identificiranih u okviru osnovnih nadležnosti i prvih pet prioritetnih oblasti identificiranih u okviru zajedničkih sadržaja, kao rezultat saznanja i inicijalne prioritizacije u okviru Izvještaja o analizi potreba za obukom u jedinicama lokalne samouprave u FBiH.

Osnovni kriteriji za izbor pojedinih tema kao prioritetnih bili su procijenjena važnost i hitnost tih tema za prioritetne ciljne grupe, čime se određuje stepen prioriteta, kako je prikazano ispod.

Prvi prioritet Nije prioritet

Drugi prioritet

Nije prioritet

VAŽNOSTVAŽNO MANJE VAŽNO

HITN

OST

NIJE

HITN

OHI

TNO

Pri planiranju i izvođenju programa obuke trebalo bi uzeti u obzir i sljedeće preporuke:

• Obuka bi trebala biti prilagođena ciljnoj grupi zaposlenih, tako da se određene grupe sa nekim temama obuke upoznaju na informativnom nivou, dok bi obuka za druge grupe, prvenstveno one angažirane na pripremi i realizaciji relevantnih poslova u praksi, trebala biti detaljnija, na nivou operativne, praktične primjenljivosti novih znanja i vještina.

• Programi obuke za novoizabrane zvaničnike trebaju biti kraći i više uvodnog karaktera, prilagođeni ulogama koje svaka grupa zvaničnika obavlja.

• Pristup detaljnim programima obuke za specijalističke teme bi trebao biti omogućen i načelnicima u skladu sa njihovim specifičnim potrebama za obukom iz ovih oblasti, pa

19


bi pri izradi programa obuke za specijalističke teme bilo dobro razmotriti mogućnost uključivanja odgovarajućeg uvodnog modula.

• Programi obuke za službenike i namještenike koji rade sa strankama (građanima) bi trebali biti osmišljeni tako da, pored specijalističkog znanja iz relevantne oblasti, također omoguće poboljšanje komunikacijskih vještina za rad sa strankama, te pripreme i obrade akata (putem specijaliziranog softvera za elektronsku obradu i praćenje dokumenata, a u skladu sa procedurama kancelarijskog poslovanja i upravnog postupka).

• Dok su neke od prioritetnih tema relevantne za sve državne službenike i namještenike iz ciljne grupe, druge su usko vezane za određene resore i specifične poslove. U skladu s tim će se određivati i polaznici prioritetnih obuka. Osim toga, imajući u vidu aktuelne potrebe, poželjno je u određene obuke je uključiti i strukture mjesnih zajednica.

• Teme koje relevantne institucije i organizacije smatraju naročito važnim za jedinice lokalne samouprave (kao npr. praktičnu primjenu relevantnih zakonskih odredbi i propisa, te elektronsko vođenje poslovnih procesa u vezi sa radom inspekcijskih općinskih organa, od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove) ili posebno aktuelnim (kao npr. pitanje jednakih mogućnosti i ravnopravnosti spolova, od strane Gender centra) trebalo bi uključiti u godišnje planove obuke za jedinice lokalne samouprave, a u skladu sa raspoloživim kapacitetima i programima tih institucija i organizacija.

• Teme koje su bitne za upoznanavanje zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave sa pravnim propisima Evropske unije (acquis communautaire) ulaze među prioritetne prema dinamici usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije, dakle, onda kada se konkretno usklađivanje desi i kada je relevantno za lokalnu samoupravu.

• Neophodno je naglasiti da uvođenje i primjena novih propisa, koji podrazumijevaju promjene u potrebnim znanjima i postupanju kod određene kategorije državnih službenika i namještenika, trebaju biti predmet stalnog praćenja potreba za obukom na lokalnom nivou. Pritom je obaveza resornog ministarstva, nadležnog za uvođenje i primjenu novih propisa, da planira odgovarajuća sredstva i osigura odgovarajuće stručnjake za tumačenje propisa i prenošenje potrebnih znanja i vještina.

Pregled prioritetnih tema obuke, razvrstanih po prioritetnim ciljnim grupama, dat je na sljedećim stranicama, najprije za osnovne, a potom i za zajedničke sadržaje.

20

Preg

led

prio

ritet

nih

tem

a za

obu

ku iz

osn

ovni

h na

dlež

nost

i JLS

Tem

e ob

uke

Ciljn

e gr

upe

Tem

e oz

nače

ne sl

ovom

P s

u va

žne

i hitn

e, a

tem

e oz

nače

ne b

roje

m 2

su v

ažne

, ali

ne i

hitn

e.

Rukovodeći državni službenici

Službenici sa posebnim ovlastima

Ostali državni službenici

Namještenici na dopunskim poslo-vima osnovne djelatnosti

Relevantni zaposlenici javnih preduzeća i ustanova koje vrše javne ovlasti

Pravobranitelji i zamjenici pravo-branitelja

Službenici i namještenici koji rade sa strankama

Načelnici

Vijećnici

(1) P

rost

orno

ur

eđen

je,

geod

etsk

o-ka

tast

arsk

i i

imov

insk

o-pr

avni

po

slov

i

Pros

torn

i inf

orm

acio

ni si

stem

(GIS

) i d

igita

lni g

eode

tski

pl

an (D

GP)

PP

Kat

asta

r zem

ljišt

a, n

ekre

tnin

a i k

omun

alni

h ur

eđaj

aP

P2

22

22

Upr

avlja

nje

građ

evin

skim

zem

ljišt

em i

javn

im p

ovrš

inam

aP

2P

22

P2

P –

zbirn

i mod

ul

prila

gođe

n ul

ozi

ciljn

e gr

upe

P –

zbirn

i mod

ul

prila

gođe

n ul

ozi

ciljn

e gr

upe

Izra

da i

prov

ođen

je p

rost

orni

h i u

rban

istič

kih

plan

ova

P2

P2

Rele

vant

ni p

ravn

i okv

irP

PP

P2

(2) P

rivre

da i

unap

ređe

nje

posl

ovno

g ok

ruže

nja

Podr

ška

JLS

u pr

istup

anju

izvo

rima

finan

siran

ja (k

redi

tno-

gara

ntni

fond

ovi,

razv

ojni

fond

ovi,

subv

enci

je, k

once

sije

itd.)

i raz

voj p

artn

erst

va (j

avno

-priv

atno

par

tner

stvo

, m

eđuo

pćin

ska

/ reg

iona

lna

sara

dnja

itd.

)

PP

2

P –

zbirn

i mod

ul

prila

gođe

n ul

ozi

ciljn

e gr

upe

P –

zbirn

i mod

ul

prila

gođe

n ul

ozi

ciljn

e gr

upe

Rele

vant

no a

dmin

istra

tivno

okr

užen

je (o

ne-s

top-

shop

, po

litik

a lo

kaln

ih ta

ksi,

polit

ika

i pro

pisi

iz o

blas

ti ur

bani

zma

i gra

đev.

zem

ljišt

a, st

atist

ika,

regi

stra

cije

i do

zvol

e itd

.)

P2

22

Infr

astr

uktu

ra JL

S u

funk

ciji

loka

lnog

razv

oja

(ene

rget

ska,

pu

tna

i kom

unal

na in

fras

truk

tura

, pos

lovn

e zo

ne, b

izni

s in

kuba

tori

itd.)

PP

2

3) P

lani

ranj

e i

impl

emen

tacij

a po

litik

a lo

kaln

og

razv

oja

Upr

avlja

nje

loka

lnim

razv

ojem

sa te

žišt

em n

a im

plem

enta

ciji

stra

tegi

je i

plan

ova

PP

PP

21

Tem

e ob

uke

Ciljn

e gr

upe

Tem

e oz

nače

ne sl

ovom

P s

u va

žne

i hitn

e, a

tem

e oz

nače

ne b

roje

m 2

su v

ažne

, ali

ne i

hitn

e.








Načelnici

Vijećnici

(4) Z

aštit

a ok

oliš

a

Prov

ođen

je i

prać

enje

zašt

ite o

koliš

a (r

elev

antn

i pra

vni

okvi

r, ev

iden

cije

, ana

lize,

izvj

ešta

vanj

e, do

zvol

e)P

2P

PP

22

2

Real

izac

ija p

roje

kata

zašt

ite o

koliš

a sa

foku

som

na

prom

otiv

ne i

eduk

ativ

ne a

ktiv

nost

i put

em m

jesn

ih

zaje

dnic

a P

2P

2P

22

Ener

gets

ka e

fikas

nost

PP

P2

(5) K

omun

alni

po

slov

i

Kom

unal

na in

fras

truk

tura

i us

luge

(pra

vni o

kvir,

up

ravl

janj

e, od

ržav

anje

, pra

ćenj

e i fi

nans

iranj

e) i

javn

a ko

mun

alna

pre

duze

ća (u

spos

tavl

janj

e, up

ravl

janj

e, fin

ansir

anje

, del

egira

nje k

omun

alni

h us

luga

i re

orga

niza

cija

JK

P)

PP

PP

PP

Insp

ekci

jski n

adzo

r nad

kom

unal

nim

pos

lovi

ma

2P

2

(6) B

udže

t i

finan

sije

Trez

orsk

o po

slova

nje

PP

Upr

avlja

nje

imov

inom

JLS

PP

PP

– zb

irni m

odul

pr

ilago

đen

uloz

i ci

ljne

grup

e

P –

zbirn

i mod

ul

prila

gođe

n ul

ozi

ciljn

e gr

upe

Prip

rem

a bu

džet

a, b

udže

tski

h pr

ogra

ma,

izvr

šenj

e i

izvj

ešta

vanj

eP

P

22

Preg

led

prio

ritet

nih

tem

a za

obu

ku iz

zaje

dnič

kog

sadr

žaja

Ciljn

e gr

upe

Tem

e ob

uke

Tem

e oz

nače

ne sl

ovom

P s

u va

žne

i hitn

e, a

tem

e oz

nače

ne b

roje

m 2

su v

ažne

, ali

ne i

hitn

e.








Načelnici

Vijećnici

(1) I

nfor

mac

ione

te

hnol

ogije

i e-

opći

na

MS

Offi

ce (o

snov

ni i

napr

edni

mod

uli,

koriš

tenj

e e-

mai

la i

inte

rnet

a)P

PP

P2

Elek

tron

sko

prać

enje

pre

dmet

aP

2P

P2

2

Usp

osta

va i

održ

avan

je o

pćin

skog

por

tala

PP

2

(2) U

prav

ljanj

e pr

užan

jem

usl

uga

i ko

ntro

la k

valit

eta

Ana

liza

potr

eba,

pra

ćenj

e i e

valu

acija

, sta

ndar

di i

indi

kato

ri kv

alite

taP

PP

Rad

sa st

rank

ama

(gra

đani

ma)

P

(3) E

vrop

ske

inte

grac

ijeU

vod

u fo

ndov

e i p

rogr

ame

EU (I

PA i

prog

ram

i zaj

edni

ce),

adm

inist

riran

je i

finan

sijsk

o up

ravl

janj

e pr

ojek

tima

EUP

PP

PP

P

(4) O

rgan

izac

ija ra

da i

men

adžm

ent

Uvo

d u

stra

tešk

o pl

anira

nje

i men

adžm

ent (

uklju

čuju

ći

izra

du g

odišn

jih, p

olug

odišn

jih i

mje

sečn

ih p

lano

va)

P2

P

Lide

rske

i m

enad

žers

ke v

ješt

ine,

orga

niza

cija

rada

i ru

kovo

đenj

e za

posle

nim

a (n

pr. i

zrad

a or

gani

zaci

jskih

pol

itika

i p

roce

dura

, pla

nira

nje

i del

egira

nje

zada

taka

, tim

ski r

ad,

inte

rna

kom

unik

acija

, mot

ivac

ija za

posle

nih,

upr

avlja

nje

vrem

enom

itd.

)

P2

P

(5) J

avne

nab

avke

Teži

šte

na p

lani

ranj

u, te

nder

skoj

dok

umen

taci

ji i e

valu

aciji

, ug

ovar

anju

i in

tern

im k

ontr

olam

aP

PP

2P

P

(6) D

odat

ne te

me

Uspo

stavlj

anje

i ažu

riran

je se

ktor

skih

baz

a pod

atak

a (pr

ikup

ljanj

e po

data

ka ko

ji bi

om

oguć

ili in

form

irano

don

ošen

je od

luka

u ci

lju

bolje

g upr

avlja

nja p

ruža

njem

uslu

ga)

PP

Prop

isi u

obl

asti

loka

lne

upra

ve, o

rgan

izac

ije u

prav

e i r

adni

h od

nosa

i do

noše

nje

akat

aP

P

Rele

vant

ni p

ropi

si u

obla

sti r

ada

vije

ća i

post

upak

don

ošen

ja

akat

aP

Loka

lna

dem

okra

tija

i uče

šće

građ

ana

PP

P

23


Institucionalizacija sistema obukePod institucionalizacijom sveobuhvatnog sistema obuke za jedinice lokalne samouprave podrazumijeva se dodjeljivanje njegovih osnovnih funkcija odgovorajućim institucijama, a na osnovu njihovih nadležnosti i srodnosti utvrđenih ciljnih grupa.

Institucionalizacija sistema obuke za jedinice lokalne samouprave razmatrana je u tri osnovna koraka:

• određivanje funkcija i njihovo razlaganje na osnovne sadržaje (elemente);

• određivanje relevantnih institucija;

• raspoređivanje osnovnih sadržaja funkcija sistema u djelokrug odgovarajućih institucija, vodeći računa o ekonomičnosti i operativnoj jednostavnosti odabranih rješenja.

Funkcije sistema obuke

Za funkcioniranje sistema obuke za jedinice lokalne samouprave neophodno je uspostavljanje i postepeno razvijanje sljedećih funkcija:

Funkcije reguliranja i politike obuke:

• (re)definiranje zakonskog okvira

• finansiranje mehanizama / institucija za obuku i same obuke

• kontrola i osiguranje kvaliteta

• izrada politika, strategija i planova obuke

• nadzor nad provođenjem politika, strategija i planova

• izgradnja kapaciteta aktera

• analiza potreba za obukom

• izrada nastavnih planova i programa za obuku

• organiziranje i izvođenje obuke

• evaluacija rezultata obuke

Funkcije operativnog upravljanja obukom:

24


Sve funkcije su u snažnoj međusobnoj vezi i tek u skladnom međusobnom dejstvu čine sistem obuke. Sadržaj svake funkcije prikazan je kasnije u tekstu, u sklopu matrica funkcija i relevantnih institucija.

Zbog važnosti i uticaja na funkcioniranje i postizanje održivosti sistema obuke, posebno će se obraditi funkcije finansiranja i osiguranja kvaliteta.

Institucije u okviru sistema obuke

Imajući u vidu ciljnu grupu (državni službenici, namještenici, izabrani zvaničnici), po relevantnosti za uspostavljanje i funkcioniranje sveobuhvatnog sistema obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH izdvajaju se sljedeće institucije:

• Agencija za državnu službu FBiH,

• Savez općina i gradova FBiH i

• Federalno ministarstvo pravde / relevantna kantonalna ministarstva.

Osim njih, važni institucionalni elementi sistema su jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) i pružatelji usluga obuke, kao što su obrazovne institucije i specijalizirane organizacije.

Dok su poslovi obuke državnih službenika u organima državne službe u FBiH vršeni putem Agencije za državnu službu FBiH, za obuku namještenika nadležni su organi državne službe koji ih zapošljavaju. Državni službenici su obavezni neprestano raditi na svom stručnom usavršavanju. Zakonski okvir, također, sadrži odredbe kojima se implicitno omogućava Savezu općina i gradova FBiH da organizira i vrši obuku i radi na razvoju kapaciteta svojih članica. Kada je riječ o Federalnom ministarstvu pravde i Zavodu za javnu upravu pri Ministarstvu, postoje široko definirane nadležnosti koje se odnose na cjelokupno unapređenje rada i organizacije državne uprave u FBiH, što se može tumačiti tako da obuhvata i obuku i izgradnju kapaciteta.

S obzirom na raznovrsnu ciljnu grupu, kao i značajan obim potreba za obukom, kako zajedničkog tako i specijalističkog sadržaja, nijedna od relevantnih institucija nema sveukupnu nadležnost za obuku jedinica lokalne samouprave, kao ni za to neophodne kapacitete. Istovremeno, za državne službenike u organima lokalne samouprave, a naročito po pitanju obuke iz zajedničkih sadržaja, sistematski pristup organiziranju obuke koja je vršena preko Agencije za državnu službu, trebao bi predstavljati polaznu osnovu za unapređenje cjelokupnog sistema obuke za jedinice lokalne samouprave.

U narednom dijelu okvirno su opisane institucionalne karakteristike i mehanizmi koordinacije predloženi za sistem obuke za jedinice lokalne samouprave u FBiH. Radi se o koordinacionom tijelu za sistem obuke u cjelini (Koordinaciono tijelo za obuku), koje bi osiguralo konzistentnost u planiranju i implementaciji izgradnje kapaciteta JLS, te o institucionalnom mehanizmu koji

25


bi pružao operativnu podršku za koordinaciju i vršio funkcije upravljanja obukom (jedinice za obuku pri Agenciji za državnu službu FBiH ili Federalnom ministarstvu pravde4 za zaposlene u organima lokalne samouprave, pri Savezu općina i gradova za izabrane zvaničnike, te u samim jedinicama lokalne samouprave). Na ovaj način bi se osigurao strateški i koordiniran pristup upravljanju sistemom obuke i razvoju kapaciteta jedinica lokalne samouprave na nivou FBiH, kao i dovoljna operativnost sistema potrebna za provođenje konkretnih mjera u okviru upravljanja obukom. Osim toga, preko Koordinacionog tijela za obuku potrebno je osigurati razmjenu informacija i iskustava, te relevantnih programa obuke između entiteta.

Uspostavljanje Koordinacionog tijela za obuku zasniva se na saglasnosti svih navedenih relevantnih aktera. Uspostavu jedinica za obuku treba posmatrati u svjetlu ciljanog jačanja kapaciteta za obuku pri odgovarajućim postojećim institucijama. S aspekta funkcionalnosti rada i obima ciljne grupe, preporučuje se da jedinica koja bi pokrivala obuku državnih službenika i namještenika u JLS bude locirana pri Agenciji za državnu službu FBiH ili Federalnom ministarstvu pravde (što podrazumijeva odgovarajuće organizaciono prilagođavanje/usmjeravanje odgovarajućih kapaciteta), a da pri Savezu općina i gradova bude jedinica koja bi pokrivala obuku izabranih zvaničnika.

Koordinaciono tijelo za obuku

Kako nijedna od postojećih institucija nema u cjelini definiranu nadležnost za obuku zaposlenih i izabranih zvaničnika u organima lokalne samouprave, preporučuje se formiranje Koordinacionog tijela nadležnog za sistem obuke u cjelini. Ovo tijelo, sastavljeno od predstavnika ključnih aktera, objedinilo bi nadležnost za obuku (uključujući državne službenike, namještenike i izabrane zvaničnike) i garantiralo koordinirani pristup razvoju kapaciteta jedinica lokalne samouprave, te doprinijelo daljem poboljšanju komunikacije između jedinica lokalne samouprave i viših nivoa vlasti. Koordinaciono tijelo bi preuzelo sljedeće osnovne funkcije u okviru sistema obuke:

• Iniciranje redovnih analiza potreba za obukom i usklađivanje prioriteta za obuku;

• Iniciranje izrade i usaglašavanje cjelokupne strategije i planova obuke;

• Nadzor nad realizacijom strategije i planova obuke;

• Razmatranje i pokretanje inicijativa za unapređivanje zakonskog okvira za obuku i stručno usavršavanje zaposlenih i izabranih zvaničnika u organima lokalne samouprave, uključujući i pitanje postepenog uspostavljanja kontrole i osiguranja kvaliteta obuke;

• Promoviranje stalnog razvoja kapaciteta aktera u okviru sistema obuke.

4 U svjetlu izmjene Zakona o državnoj službi FBiH (Presuda Ustavnog suda U-27/09), a zavisno od načina reguliranja nadležnosti za obuku službenika u organima lokalne samouprave, Vlada FBiH će izabrati odgovarajuće konačno institucionalno rješenje za pružanje operativne podrške i upravljanje obukom za zaposlene u organima lokalne samouprave. Uzimajući u obzir troškovnu racionalnost centraliziranja jedinice za obuku zaposlenih u JLS, kao i dugoročnu održivost i spremnost relevantnih institucija Vlade FBiH, kao mogući nositelji operativnog upravljanja obukom predlažu se Agencija za državnu službu FBiH ili Federalno ministarstvo pravde.

26


Za vršenje ovih osnovnih funkcija neophodno je da se Koordinaciono tijelo za obuku sastaje najmanje jednom u tri mjeseca. Težišta nadležnosti Koordinacionog tijela za obuku u pogledu funkcija koordinacije i vođenja politike obuke navedena su kasnije u tekstu, u sklopu odgovarajuće matrice.

Jedinice za obuku

Strategijom i sistemom obuke za jedinice lokalne samouprave predviđaju se dvije jedinice za obuku:

• jedinica za obuku državnih službenika i namještenika, u okviru Agencije za državnu službu FBiH ili pri Federalnom ministarstvu pravde i

• jedinica za obuku izabranih zvaničnika, u okviru Saveza općina i gradova FBiH.

Jedinica za obuku u okviru Agencije za državnu službu FBiH ili pri Federalnom ministarstvu pravde imala bi dvojaku ulogu. Osim pružanja stručne i administrativne podrške za rad Koordinacionog tijela za obuku i izvršavanja njegovih zaduženja (koordinacija analize potreba, pripreme strategija i planova obuke na nivou sistema itd.), ova jedinica bi obavljala i znatan dio poslova vezanih za operativno upravljanje obukom za zaposlene u organima lokalne samouprave na nivou FBiH, u pravilu za sve ili za većinu jedinica lokalne samouprave.

Poslove vezane za operativno upravljanje obukom izabranih zvaničnika obavljala bi posebna jedinica za obuku, koja bi bila uspostavljena pri Savezu općina i gradova FBiH5.

Glavna zaduženja jedinica za obuku u pogledu funkcija operativnog upravljanja obukom navedena su kasnije u tekstu, u sklopu odgovarajuće matrice.

Stalna saradnja između dvije jedinice za obuku, neophodna radi koordinacije i unapređivanja tehnologije obuke, osiguraće se kako direktno, tako i putem Koordinacionog tijela za obuku.

Jedinice za obuku će raditi i na promociji obuke kao načina povećanja nivoa kvaliteta usluga koje jedinice lokalne samouprave pružaju građanima, kako bi povećale interese za pohađanje obuka, što je posebno važno za obuku izabranih zvaničnika. Jedinice za obuku također će prikupljati informacije o obukama koje se izvode u okviru programa rada relevantnih institucija i međunarodnih projekata, kako bi se postigla bolja koordinacija svih relevantnih aktera. Jedinice će informacije i materijale u vezi sa obukama redovno proslijeđivati jedinicama lokalne samouprave putem web stranica i drugim adekvatnim sredstvima.

5 Ukoliko se kapaciteti Saveza općina i gradova FBiH budu razvijali tako da vremenom mogu kvalitetno odgovoriti zadacima operativnog upravljanja obukom državnih službenika i namještenika, u perspektivi bi trebalo ozbiljno računati na mogućnost objedinjavanja svih poslova vezanih za operativno upravljanje obukom pri Savezu općina i gradova FBiH.

27


Interakcije ključnih aktera u okviru sistema za obuku JLS su predstavljene na sljedećem grafičkom prikazu:

Koordinaciono tijelo za obuku

Savez općina i gradova FBiH

Jedinica za obuku izabranih zvaničnika

Jedinica za obuku državnih službenika i namještenika

Agencija za državnu službu FBiH

Ministarstvo pravde FBiH

Jedinice lokalne samouprave

Razmjena informacija, programa i iskustava sa Komisijom za obuku RS

Pružatelji usluga obuke

28


Funkcija obuke u jedinicama lokalne samouprave

Preporučuje se da se funkcija obuke na odgovarajući način organizira u svakoj jedinici lokalne samouprave, u okviru internog sistema upravljanja ljudskim resursima, a u skladu sa specifičnim potrebama i mogućnostima jedinice lokalne samouprave. Ove strukture bi imale značajnu ulogu u identifikaciji potreba državnih službenika i namještenika za obukom, te u koordinaciji između jedinica lokalne samouprave i ostalih relevantnih aktera u sistemu obuke, čime bi se povećala usklađenost djelovanja sistema obuke sa potrebama i redovnim aktivnostima jedinica lokalne samouprave. Kako bi se jedinicama lokalne samouprave olakšao ovaj posao, odmah po usvajanju ove Strategije razradiće se odgovarajući modaliteti organiziranja funkcije obuke,6 prilagođeni različitim dimenzijama i kapacitetima općina i gradova u FBiH.

Važna poluga za ujednačavanje kvaliteta, te osiguranje ekonomičnosti i održivosti sistema obuke je obučavanje odgovarajućih stručnjaka iz samih jedinica lokalne samouprave za prenošenje znanja i vještina drugima (tzv. trening trenera). Korištenje vlastitih stručnjaka za najveći dio internih obuka u značajnoj će mjeri umanjiti troškove i omogućiti veći obim realizacije tema obuke u svakoj jedinici lokalne samouprave. Uz to, i ovdje je moguća i poželjna međuopćinska saradnja, tako da se vremenom stvori neka vrsta regionalne mreže internih trenera, koji izvode obuku u svojoj i u susjednim jedinicama lokalne samouprave. Međuopćinska saradnja je posebno važna za efikasno prenošenje i primjenu dobrih praksi, na primjer, u oblasti normativnih akata, što je posebno korisno za male i nerazvijene općine. Stvaranje internih trenera (praktično obučavanje stručnjaka vještinama koje su važne za pripremu i izvođenje obuke) i njihovih regionalnih mreža spada u prioritete saradnje između centralnih jedinica za obuku i jedinica lokalne samouprave.

6 Poslovi upravljanja obukom u JLS obuhvataju prvenstveno sljedeće: (1) anketiranje službenika, namještenika i izabranih zvaničnika o potrebama za obukom za određenu kalendarsku godinu; (2) odabir ponuđenih tema u godišnjim planovima jedinica za obuku, a u skladu sa Strategijom, te određivanje učesnika; (3) prikupljanje ponuda za izvođenje obuke koju organizira i provodi JLS u vlastitoj organizaciji; (4) konsultiranje nadležnih federalnih i kantonalnih ministarstava o njihovom interesu za planiranje obuke o temama iz njihove nadležnosti; (5) prikupljanje kvalitetnih pro-grama na tržištu obuke radi korištenja u izradi plana obuke; (6) donošenje plana obuke za kalendarsku godinu koji obuhvata vlastite obuke i teme planirane Strategijom i godišnjim planovima obuke na nivou FBiH; (7) nabavku usluga izvođenja obuke za vlastite programe obuke; (8) saradnju sa Jedinicom za obuku državnih službenika i namještenika i Jedinicom za obuku izabranih zvaničnika u cilju dostave podataka za programe koje oni organiziraju u skladu sa Strategijom i godišnjim planovima obuke na nivou FBiH; (9) evidenciju o učešću u obuci za državne službenike, namještenike i izabrane zvaničnike; (10) ocjenu efektivnosti svake od realiziranih aktivnosti obuke sa procjenom koristi za JLS; (11) prenos znanja na zaposlene u JLS od onih koji su učestvovali u pojedinim programima obuke; (12) ponudu i dogovaranje razmjene i realizacije programa obuke između JLS u oblastima u kojima su pojedine JLS ostvarile zapažene rezultate; (13) uspostavu baze podataka o obuci, sa informacijama o temama, izvođačima, učesnicima i ocjenama kvaliteta; (14) pripremu izvještaja o realizaciji godišnjih planova obuke sa prijedlogom mjera poboljšanja; (15) informiranje zajednice i svih učesnika o obuci i njenim efektima.

29


Finansiranje obukeKvalitetno rješavanje funkcije finansiranja sistema obuke predstavlja kritičan faktor uspjeha za implementaciju Strategije obuke za JLS. Radi se o složenom problemu, koji nije moguće riješiti ni jednostavno ni brzo.

U skladu sa principom samoodrživosti kao jednim od principa na kojima se zasniva Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave, gradi se takav sistem obuke koji će imati dovoljne finansijske resurse za dugoročno, stalno funkcioniranje i zadovoljavanje potreba za obukom. Zato princip adekvatne raspodjele troškova između ključnih aktera predstavlja osnovni mehanizam za postizanje dugoročne održivosti sistema obuke.

S druge strane, polazi se od sadašnje realnosti, koju karakterizira nedostatak navike i namjenskih izvora sredstava za finansiranje obuke. Zato se u početku implementacije Strategije računa na podršku donatora i odgovarajućih projekata, a naročito projekta „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“, koji realizira UNDP.

Relevantni troškovi se mogu razvrstati u dvije osnovne grupe:

• troškovi uspostavljanja i funkcioniranja sistema obuke i

• troškovi operativnog upravljanja obukom.

Raspodjela troškova uspostavljanja i funkcioniranja sistema obuke

Troškovi uspostavljanja i funkcioniranja sistema obuke obuhvataju:

• opremanje, osiguranje prostora za rad i tehničke pomoći za nove organizacione strukture predviđene ovom Strategijom (Koordinaciono tijelo za obuku, jedinice za obuku, eventualno stručno tijelo za osiguranje kvaliteta7), pri čemu treba imati u vidu da nije neophodan poseban prostor za Koordinaciono tijelo i eventualno stručno tijelo za osiguranje kvaliteta i da oni za svoje periodične sastanke mogu koristiti prostor Agencije za državnu službu FBiH ili Federalnog ministarstva pravde i Saveza općina i gradova FBiH;

• tekuće troškove funkcioniranja organizacionih struktura (plate, materijalni troškovi);

• troškove uspostavljanja i funkcioniranja jedinica za upravljanje ljudskim resursima u jedinicama lokalne samouprave;

7 Koordinaciono tijelo je, između ostalog, zaduženo i za osiguranje kvaliteta obuke, za što može uspostaviti odgovarajuće nezavisno stručno tijelo kada se za to steknu uslovi.

potrebe, povratne informacije

30


• posebne troškove pripreme ili ažuriranja sistemskih i strateških dokumenata (analize potreba za obukom, Strategije i planova i sl.).

Predviđena je sljedeća raspodjela ovih troškova:

• Troškove osiguranja prostora za rad i opremanja jedinice za obuku pri Agenciji za državnu službu ili pri Federalnom ministarstvu pravde snosiće Budžet FBiH putem Agencije za državnu službu ili Federalnog ministarstva pravde, a slične troškove za svoju jedinicu za obuku snosiće Savez općina i gradova FBiH. Ukoliko se pokaže kao neophodno, za ove svrhe mogu se inicijalno iskoristiti i sredstva u okviru Projekta „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“. Sredstva iz ovog projekta mogu se koristiti i za inicijalnu tehničku pomoć za uspostavljanje i rad ovih organizacionih struktura .

• U skladu sa principom raspodjele troškova između ključnih aktera, tekuće troškove vezane za rad Koordinacionog tijela za obuku (dnevnice i putni troškovi) snosiće institucije koje delegiraju članove Koordinacionog tijela.

• Tekući troškovi (plate, materijalni troškovi) Jedinice za obuku državnih službenika i namještenika iz organa lokalne samouprave, te troškovi eventualnih nadoknada vanjskim ekspertima uključenim u proces osiguravanja kvaliteta, idu na teret Budžeta FBiH putem Agencije za državnu službu FBiH ili Federalno ministarstvo pravde, dok će Savez općina i gradova FBiH snositi tekuće troškove Jedinice za obuku izabranih zvaničnika.

• Jedinice lokalne samouprave snosiće troškove uspostavljanja i funkcioniranja svojih jedinica za upravljanje ljudskim resursima. U okviru Projekta „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“ razradit će se osnovni modaliteti takvih jedinica, sa fokusom na obuku.

• Projekt „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“ osigurat će i odgovarajuće metodologije za izvođenje analize potreba za obukom i pripremu planova obuke. Sredstva za troškove ažuriranja strateških i sistemskih dokumenata, kad za to dođe vrijeme, osigurat će se iz Budžeta FBiH putem Agencije za državnu službu FBiH ili Federalnog ministarstva pravde, ukoliko za to ne bude zainteresiranih donatora.

Raspodjela troškova operativnog upravljanja obukom

Troškovi operativnog upravljanja obukom obuhvataju:

• adaptaciju i opremanje odgovarajućih postojećih prostora za regionalno i lokalno izvođenje obuke (nabavka i postavljanje projektora i projekcionog platna, računara i druge slične opreme potrebne za izvođenje obuke);

• pripremu programa obuke i materijala za obuku (rad eksperata, obuka trenera);

• organiziranje i održavanje obuke (logistika, nadoknada za trenere, štampanje materijala, osvježenja za učesnike, zakup prostorija kad je potrebno...);

• prevoz i dnevnice učesnika.

31


Predviđena je sljedeća raspodjela ovih troškova:

• Troškove adaptacije i opremanja odgovarajućeg postojećeg prostora za regionalno organiziranje i izvođenje obuke snosiće Projekt „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“. Izabrat će se 4 lokacije u saradnji sa Savezom općina i gradova FBiH. Korištenje odabranog prostora za potrebe obuke za JLS omogućit će odgovarajuće lokalne ili kantonalne vlasti.

• Troškove adaptacije i opremanja lokalnih prostora za izvođenje obuka u svojoj režiji snosit će jedinice lokalne samouprave.

• Troškovi pripreme programa, te organizacije i održavanja obuke raspoređuju se orijentaciono na sljedeći način:

{ Resorna federalna i kantonalna ministarstva bi osigurala sredstva za troškove vezane za pripremu i održavanje programa obuke koji se tiču uvođenja novih zakonskih ili strateških rješenja iz njihove nadležnosti,

{ Dio sredstava za pripremu i izvođenje prioritetnih programa obuke za državne službenike i namještenike u organima lokalne samouprave osigurava se iz Budžeta FBiH kroz Agenciju za državnu službu FBiH ili Federalno ministarstvo pravde,

{ Savez općina i gradova FBiH osigurava dio sredstva za pripremu prioritetnih programa obuke za izabrane zvaničnike,

{ Jedinice lokalne samouprave osiguravaju dio sredstava za pripremu i izvođenje obuke za državne službenike i namještenike, te sredstva za pripremu i izvođenje programa obuke za izabrane zvaničnike. Umjesto da se ova sredstva osiguravaju ad hoc, preporučuje se da se to čini sistemski, tako da organi loka-lne samouprave na godišnjem nivou planiraju i izdvajaju sredstva za obuku. Ovo može da se izvede na dva načina8: (1) da se, u okviru granta koji kantoni godišnje usmjeravaju prema JLS, oko 0,3%9 eksplicitno namijeni za obuku; (2) da svaka jedinica lokalne samouprave planira i izdvaja odgovarajući procenat10 svog godišnjeg budžeta za obuku. Tako planirana i izdvojena sredstva koristit će se, u odgovarajućem omjeru, za sve predviđene obuke za jedinice lokalne

8 Do sada su se sredstva za obuku i stručno usavršavanje kadrova u JLS izdvajala iz budžeta FBiH i realizirala putem Agencije za državnu službu FBiH, kao i iz budžeta samih JLS. Kako ova sredstva nisu dovoljna za zadovoljavanje potreba za obukom JLS i ostvarivanje ciljeva definiranih Strategijom, potrebno je sistemsko rješenje finansiranja. U daljem tekstu su navedena moguća sistemska rješenja. Detaljna razrada modela bi se utvrdila putem „Elaborata o etapnom i postepenom preuzimanju finansiranja sistema obuke za JLS na bazi sufinansiranja od strane JLS i ostalih relevantih partnera za period 2012.-2015“, predviđenog za izradu početkom 2011.

9 Model mogućeg rješenja je da se u svrhu finansiranja sistema obuke izdvoji oko 0,3% od iznosa tekućih potpora ostalih nivoa vlasti (276.861,00 KM). To je iznos koji bi riješio problem finansiranja učešćem općina sredstvima koja dobijaju od ostalih nivoa vlasti čije zakone i propise i pro-vode. Ukoliko bi se taj iznos primijenio na ukupan iznos prihoda i primitaka općina, predstavljao bi 0,043% njihovih budžeta. Za razmatranje ove opcije, uzet je u obzir Konsolidirani godišnji iskaz o izvršenju budžeta za 2009. godinu (Obrazac K-GIB) Ministarstva finansija FBiH, gdje ukupni prihodi i primici općina u FBiH u 2009. godini iznose 640.935.076,00 KM. Od ukupnog iznosa prihoda i primitaka, tekuće potpore od ostalih nivoa vlasti općinama u 2009. godini iznose 92.267.287,00 KM, a iz izvještaja se ne vidi namjena potpora, odnosno, koliki iznos je namijenjen potpori administraciji, a koliki je iznos namijenjen za konkretne projekte. Prednosti namjenskog usmjeravanja 0,3% potpora svih nivoa vlasti općinama za usavršavanje bile bi u sljedećem: (1) viši nivoi vlasti daju značaj obuci kao važnom faktoru kvaliteta administracije koja provodi zakone viših nivoa vlasti i obavezuju općine da ta sredstva namjenski koriste; (2) ovaj način ne zahtijeva dodatna izdvajanja iz budžeta viših nivoa vlasti za obuku, odnosno za njih ne predstavlja novi trošak; (3) općine se oslobađaju „problema“ izglasavanja budžeta u kojem su predviđena sredstva za obuku kao „novi“ trošak, s obzirom na to da je neznatan broj općina do sada planirao takve troškove u budžetu, dugoročno se osigurava stabilno finansiranje obuke.

10 U tom pravcu, model mogućeg rješenja je da se iznos izdvajanja svake JLS obračunava kao odgovarajući procenat godišnjeg budžeta JLS za bruto plate, koji bi bio korigiran putem faktora razvijenosti JLS, čime bi se uvažile razlike između JLS u pogledu broja zaposlenih i finansijskog kapaciteta.

32


samouprave, i to: (i) za sufinansiranje prioritetnih obuka za državne službenike i namještenike u organima lokalne samouprave, planiranih i organiziranih od strane jedinice za obuku u okviru Agencije za državnu službu FBiH ili pri Feder-alnom ministarstvu pravde; (ii) za sufinansiranje prioritetnih obuka za izabrane zvaničnike, planiranih i organiziranih od strane Jedinice za obuku pri Savezu općina i gradova FBiH, te (iii) za finansiranje internih programa obuke, koje jedi-nica lokalne samouprave organizira za svoje potrebe.

{ Projekt „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“ osigurava sredstva za pripremu programa za prvih 4-5 prioritetnih modula. Kad je to moguće, treba uključiti i donatore da sufinansiraju pripremu prioritetnih programa obuke, ili da urade programe u sklopu svojih projekata.

• U pravilu, jedinice lokalne samouprave pokrivaju putne troškove i dnevnice za svoje polaznike obuke kada se obuka odvija izvan njihove lokacije.

Kontrola i osiguranje kvaliteta obuke

Okvir za sistemsko osiguranje kvaliteta obuke predstavljen je sljedećom slikom:

Tržište obuke / izvođači obuke

• Konkurentsko tržište• Organizacione procedure koje osiguravaju

kvalitet usluga obuke• Kompetentni i kvalificirani treneri

Strateški nivo

• Odgovarajući zakonski i institucionalni okvir• Strategija obuke• Standardi kvaliteta obuke na nivou FBiH


• Razvijena funkcija upravljanja ljudskim resursima• U stanju da identificiraju potrebe i ocijene kvalitet

usluga obuke• U stanju nabavljati usluge obuke

usluge obuke potrebe, povratne informacije

33


samouprave, i to: (i) za sufinansiranje prioritetnih obuka za državne službenike i namještenike u organima lokalne samouprave, planiranih i organiziranih od strane jedinice za obuku u okviru Agencije za državnu službu FBiH ili pri Feder-alnom ministarstvu pravde; (ii) za sufinansiranje prioritetnih obuka za izabrane zvaničnike, planiranih i organiziranih od strane Jedinice za obuku pri Savezu općina i gradova FBiH, te (iii) za finansiranje internih programa obuke, koje jedi-nica lokalne samouprave organizira za svoje potrebe.

{ Projekt „Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave“ osigurava sredstva za pripremu programa za prvih 4-5 prioritetnih modula. Kad je to moguće, treba uključiti i donatore da sufinansiraju pripremu prioritetnih programa obuke, ili da urade programe u sklopu svojih projekata.

• U pravilu, jedinice lokalne samouprave pokrivaju putne troškove i dnevnice za svoje polaznike obuke kada se obuka odvija izvan njihove lokacije.

Kontrola i osiguranje kvaliteta obuke

Okvir za sistemsko osiguranje kvaliteta obuke predstavljen je sljedećom slikom:

Tržište obuke / izvođači obuke

• Konkurentsko tržište• Organizacione procedure koje osiguravaju

kvalitet usluga obuke• Kompetentni i kvalificirani treneri

Strateški nivo

• Odgovarajući zakonski i institucionalni okvir• Strategija obuke• Standardi kvaliteta obuke na nivou FBiH


• Razvijena funkcija upravljanja ljudskim resursima• U stanju da identificiraju potrebe i ocijene kvalitet

usluga obuke• U stanju nabavljati usluge obuke

usluge obuke potrebe, povratne informacije

Pravilnim postavljanjem i uspješnom realizacijom ove funkcije treba se osigurati visok standard obuke u smislu sadržaja i metodologije, te kvaliteta izvođača obuke.

Za osiguranje kvaliteta obuke u dugom roku preporučuje se akreditiranje programa i pružatelja usluga obuke, kojim se potvrđuje da odgovarajući program, odnosno pružatelj usluga, zadovoljava propisane standarde kvaliteta, s jedne strane, te da je pružatelj usluga obuke posvećen stalnom usavršavanju usluga i programa obuke. Sve detalje u vezi sa kvalitetom obuke i akreditacijom će precizno definirati Koordinaciono tijelo, u skladu sa dinamikom predviđenih aktivnosti.

Proces akreditiranja, ukoliko se izvodi u punom obimu, podrazumijeva sljedeće glavne korake:

• podnošenje zahtjeva za akreditiranje i provjera dokumentacije,

• provjera na licu mjesta, uvid u dokumentaciju/pružanje obuke,

• izdavanje certifikata o akreditiranju,

• vrednovanje efektivnosti obuke, procjena ostvarenja (eksterni audit).

Međutim, u početnoj fazi uspostavljanja sistema obuke za zaposlene u JLS preporučuje se pojednostavljeni proces akreditiranja, tako da se akreditiraju samo izvođači obuke i to bez drugog koraka (terenskog uvida).

Stručno tijelo za osiguranje kvaliteta

Koordinaciono tijelo za obuku je, između ostalog, zaduženo i za definiranje standarda kvaliteta i akreditiranje izvođača i programa obuke. Radi osiguranja kvaliteta, Koordinaciono tijelo može predložiti formiranje određenog nezavisnog stručnog tijela u vidu Odbora za osiguranje kvaliteta, koji bi okupljao 5-7 stručnjaka iz relevantnih institucija, kompetentnih za pitanja kvaliteta obuke i lokalne samouprave.

Jedinica za obuku pri ADS-u/Federalnom ministarstvu pravde pružala bi odgovarajuću operativnu i logističku podršku stručnom tijelu za osiguranje kvaliteta.

34


Funkcije i institucije: sinteza

Sinteza funkcija i institucija sistema obuke za JLS u FBiH data je u matrici na sljedećim stranicama. Osnovni sadržaji (elementi) funkcija, sa dovoljnim nivoom detaljnosti, raspoređeni su u djelokrug postojećih institucija i novih organizacionih struktura potrebnih za efikasno funkcioniranje sistema obuke za JLS.

Prikaz matrice je, iz razloga praktičnosti i preglednosti, dat u dva dijela: prvom, koji raspoređuje sistemske funkcije (funkcije koordinacije i vođenja politike obuke), i drugom, koji raspoređuje funkcije operativnog upravljanja obukom.

35

Mat

rica:

funk

cije

koor

dina

cije

i vođ

enja

pol

itike

obu

ke –

rele

vant

ne in

stitu

cije

Koo

rdin

acio

no

tijel

o za

obu

ku

Jedi

nica

za

obuk

u pr

i AD

S-u/

Min

ista

rstv

u pr

avde

Fede

raln

o m

inis

tars

tvo

prav

de

Age

ncija

za

drža

vnu

služ

bu

FBiH

Save

z op

ćina

i gr

adov

a FB

iHJe

dini

ce lo

kaln

e sa

mou

prav

ePr

užat

elji

uslu

ga o

buke

(Re)

defin

iran

je

zako

nsko

g ok

vira

Inic

ijativ

e za

iz

mje

ne p

ropi

sa i

lobi

ranj

e

Ana

lize,

nacr

t in

icija

tiva

za

izm

jene

pro

pisa

Ana

liza

post

ojeć

eg za

kons

kog

okvi

ra, i

zrad

a i p

redl

agan

je za

kona

i

podz

akon

skih

aka

ta k

roz K

oord

inac

iono

tije

lo z

a ob

uku

Zago

vara

nje

/ lob

iranj

e

Fina

nsir

anje

- Prip

rem

a stra

tegi

ja i

plan

ova

- Tro

škov

i jed

inice

za

obuk

u- P

ripre

ma i

izv

ođen

je pr

iorit

etni

h pr

ogra

ma o

buke

za

drža

vne s

lužb

enik

e i

nam

ješte

nike

- Tro

škov

i vla

stite

je

dini

ce za

obu

ku

- Obu

ka v

last

itih

trene

ra- P

ripre

ma i

iz

vođe

nje

prio

ritet

nih

prog

ram

a obu

ke za

iz

abra

ne zv

anič

nike

- Tro

škov

i vla

stitih

po

sebn

ih o

buka

- Obu

ka v

lasti

tih

trene

ra za

inte

rne

potre

be- S

ufina

nsira

nje

prio

ritet

nih

prog

ram

a obu

ke za

dr

žavn

e slu

žben

ike,

nam

ješte

nike

i iza

bran

e zva

ničn

ike

- Obu

ka v

last

itih

tren

era

- tro

škov

i ak

redi

tiran

ja

Osi

gura

nje

kval

iteta

Usp

osta

vlja

nje

stan

dard

a i

meh

aniz

ama

za

osig

uran

je k

valit

eta

Osig

urat

i red

ovno

pr

aćen

je i

eval

uaci

ju

prog

ram

a ob

uke

Uče

stvu

je u

pra

ćenj

u i e

valu

aciji

pr

ogra

ma

obuk

e

Uče

stvu

je u

pro

cesu

ak

redi

taci

je

Prip

rem

a st

rate

gija

i p

lano

va

Inic

iranj

e A

PO i

prila

gođa

vanj

e pr

iorit

eta

i us

agla

šava

nje

stra

tegi

ja i

plan

ova

Org

aniz

acija

APO

i pr

ipre

ma

stra

tegi

ja,

plan

ova

i pro

gram

a ob

uke

i org

aniz

acija

ob

uke

Podr

ška,

koo

rdin

acija

i, g

dje

je p

otre

bno,

logi

stič

ka p

odrš

ka

Nad

zor n

ad

prov

ođen

jem

Razm

atra

nje

izvj

ešta

ja, e

valu

acija

ef

ekat

a, p

redl

agan

je

pobo

ljšan

ja

Mon

itorin

g i

izvj

ešta

vanj

e (g

odišn

ji pl

anov

i i

prog

ram

i obu

ke)

Razm

atra

nje

izvj

ešta

ja i

učeš

će u

nad

zoru

put

em K

oord

inac

iono

g tij

ela

za o

buku

Izgr

adnj

a ka

paci

teta

akt

era

- Vođ

enje

izgr

adnj

e ka

paci

teta

akt

era

- Pro

moc

ija fu

nkci

je

prav

ljanj

a lju

dski

m

resu

rsim

a u

JLS

- Org

aniza

cija

izgra

dnje

kapa

citet

a ak

tera

- Org

aniza

cija

treni

nga t

rene

ra i

anga

žiran

je ok

alni

h ek

sper

ata i

tren

era

Org

aniz

acija

izgr

adnj

e ka

paci

teta

put

em je

dini

ce za

obu

ku

Uvo

đenj

e i r

azvo

j fu

nkci

ja p

ravl

janj

a lju

dski

m re

surs

ima

u ve

zi sa

obu

kom

Izgr

adnj

a vl

astit

ih

kapa

cite

ta

36

Mat

rica:

funk

cije

oper

ativ

nog

upra

vlja

nja

obuk

om –

rele

vant

ne in

stitu

cije

Koo

rdin

acio

no

tijel

o za

obu

ku

Jedi

nica

za

obu

ku p

ri

AD

S-u/

Min

ist.

prav

de

Jedi

nica

za

obu

ku p

ri

SOG

-u

Fede

raln

o m

inis

tars

tvo

prav

de

Age

ncija

za

drža

vnu

služ

bu

FBiH

Save

z op

ćina

i gr

adov

a FB

iHJe

dini

ce lo

kaln

e sa

mou

prav

ePr

užat

elji

uslu

ga o

buke

Ana

liza

potr

eba

Odr

eđiv

anje

m

etod

olog

ije za

A

PO

Ažu

riran

je A

PO

na n

ivou

FBi

H

JLS

(god

išnje

) za

drža

vne s

lužb

enik

e i n

amje

šten

ike

Ažu

riran

je A

PO

na n

ivou

FBi

H

JLS

(god

išnje

) za

izab

rane

zv

anič

nike

/ ko

nsol

idira

nje

info

rmac

ija sa

dr

ugom

jedi

nico

m

za o

buku

Vla

stita

APO

Uče

šće

u A

PO

Izra

da p

rogr

ama

obuk

eO

dobr

avan

je p

lana

ob

uke

- Prip

rem

a /

ugov

aran

je

prip

rem

e pr

ogra

ma

obuk

e- O

drža

vanj

e ka

talo

ga p

rogr

ama

obuk

e i r

egist

ra

pruž

atel

ja u

sluga

ob

uke

- Prip

rem

a /

ugov

aran

je

prip

rem

e pr

ogra

ma

obuk

e- O

drža

vanj

e ka

talo

ga p

rogr

ama

obuk

e i r

egist

ra

pruž

atel

ja u

sluga

ob

uke

- Prip

rem

a /

ugov

aran

je

prip

rem

e pr

ogra

ma

obuk

e za

vla

stite

sp

ecifi

čne

potr

ebe

- Prip

rem

a pr

ogra

ma

obuk

e u

skla

du sa

za

htje

vim

a na

ruči

telja

i sp

ecifi

kaci

jam

a

Org

aniz

acija

I iz

vođe

nje

Org

aniz

acija

ob

uke

(ogl

ašav

anje

, ug

ovar

anje

ili

inte

rna

real

izac

ija)

Org

aniz

acija

ob

uke

(ogl

ašav

anje

, ug

ovar

anje

ili

inte

rna

real

izac

ija)

- Org

aniz

acija

vl

astit

ih,

spec

ifičn

ih

prog

ram

a ob

uke

(inte

rno

ili p

utem

ug

ovar

anja

)

Izvo

đenj

e ob

uke

Eval

uaci

ja

- Odo

brav

anje

m

etod

olog

ije i

krite

rija

eval

uaci

je- R

azm

atra

nje

eval

uaci

onih

iz

vješ

taja

i pr

edla

ganj

e un

apre

đenj

a

- Prip

rem

a m

etod

olog

ije i

krite

rija

eval

uaci

je- O

rgan

izac

ija

proc

esa

eval

uaci

je

i prip

rem

a ev

alua

cion

ih

izvj

ešta

ja

- Org

aniz

acija

pr

oces

a ev

alua

cije

i p

ripre

ma

eval

uaci

onih

iz

vješ

taja

Eval

uaci

ja

spec

ifičn

ih o

buka

pr

oved

enih

za

vlas

tite

potr

ebe

Napo

men

a: A

ktiv

nost

i u ve

zi sa

obu

kom

drž

avni

h sl

užbe

nika

i na

mje

šten

ika

izvo

di Je

dini

ca za

obu

ku p

ri Ag

encij

i za

drža

vnu

služ

bu FB

iH il

i Fed

eral

nom

m

inis

tars

tvu

prav

de, a

akt

ivno

sti u

vezi

sa o

buko

m iz

abra

nih

zvan

ični

ka iz

vodi

Jedi

nica

za o

buku

pri

Save

zu o

pćin

a i g

rado

va FB

iH.

37

Plan

pra

ćenj

a i v

redn

ovan

ja s

a Ak

cion

im p

lano

m im

plem

enta

cije

Stra

tegij

e

OPĆ

I CIL

J: St

rate

gija

i sis

tem

obu

ke im

aju

za ci

lj ko

ntin

uira

no u

napr

eđiv

anje

str

učni

h i p

rofe

sion

alni

h ka

paci

teta

, te

odgo

vorn

osti

zapo

slen

ih i i

zabr

anih

zvan

ični

ka u

org

anim

a lo

kaln

e sa

mou

prav

e u

FBiH

, u sv

rhu

djel

otvo

rnog

ost

variv

anja

nad

ležn

osti,

loka

lnog

ra

zvoj

a, k

ao i

prov

ođen

ja re

form

skih

pro

cesa

.

Ope

rativ

ni c

iljev

i

OC1

: Org

aniz

acio

ne

stru

ktur

e po

trebn

e za

fu

nkci

onira

nje

sist

ema

obuk

e za

JLS

u FB

iH, u

spos

tavl

jene

i f

unkc

iona

lne

do

2011

. god

ine

OC4

: Sve

prio

ritet

ne

ciljn

e gr

upe

izab

rani

h zv

anič

nika

uk

ljuče

ne u

pr

ogra

me

obuk

e do

kr

aja

2013

. god

ine

OC2

: Fun

kcija

obu

ke

kao

važn

a po

luga

ra

zvoj

a lju

dski

h re

surs

a us

post

avlje

na

u na

jman

je p

ola

JLS

u FB

iH d

o kr

aja

2012

. go

dine

, a u

svi

m JL

S do

201

4. g

odin

e

OC5

: Fun

kcija

os

igur

anja

kva

litet

a ob

uke

kom

plet

irana

i fu

nkci

onal

na d

o 20

14. g

odin

e

OC3

: Sve

prio

ritet

ne

ciljn

e gr

upe

zapo

slen

ih u

klju

čene

u

prog

ram

e ob

uke

do

kraj

a 20

12. g

odin

e

OC6

: Pun

a fin

ansij

ska

održ

ivos

t si

stem

a ob

uke

osig

uran

a do

201

5.

godi

ne

Oče

kiva

ni re

zulta

tIn

dika

tor

Rok

Nosi

telj

OC1

Koor

dina

cion

o tij

elo

za o

buku

us

post

avlje

no i

funk

cion

alno

Odl

uka

o im

enov

anju

Koo

rdin

acio

nog

tijel

a za

obu

ku

U to

ku 2

010

Vlad

a FB

iH

Posl

ovni

k o

radu

Koo

rdin

acio

nog

tijel

a za

obu

ku

U to

ku 2

010

Koor

dina

cion

o tij

elo

Godi

šnji

prog

ram

i rad

a Ko

ordi

naci

onog

tijel

a za

obu

ku (z

a 20

11. i

sva

ku

nare

dnu

godi

nu)

Prvi

kva

rtal 2

01111

Koor

dina

cion

o tij

elo

Redo

vni s

asta

nci K

oord

inac

iono

g tij

ela

za o

buku

(min

imal

no s

vaka

3 m

jese

ca)

Prem

a pl

anu

Koor

dina

cion

o tij

elo

Ocj

ena

godi

šnje

g iz

vješ

taja

o im

plem

enta

ciji S

trate

gije

obuk

e i p

repo

ruke

za

pobo

ljšan

je (z

a 20

11. i

sva

ku n

ared

nu g

odin

u)Pr

vi k

varta

l Vl

ada

FBiH

11 U

nar

edni

m g

odin

ama

do k

raja

sep

tem

bra

teku

će g

odin

e za

slje

deću

god

inu.

38

Oče

kiva

ni re

zulta

tIn

dika

tor

Rok

Nosi

telj

OC1

Jedi

nica

za

obuk

u dr

žavn

ih s

lužb

enik

a i

nam

ješt

enik

a us

post

avlje

na i

funk

cion

alna

Odl

uka

o us

post

avlja

nju

Jedi

nice

za o

buku

drž

avni

h sl

užbe

nika

i na

mje

šten

ika

kao

orga

niza

cion

e je

dini

ce Fe

dera

lnog

min

ista

rstv

a pr

avde

/ADS

FBi

H

Do k

raja

201

0Fe

dera

lno

min

ista

rstv

o pr

avde

/ADS

Osi

gura

n pr

osto

r i o

prem

a, o

sobl

je za

posl

eno

i obu

čeno

Kr

aj 2

010.

/ po

četa

k 20

11.

Fede

raln

o m

inis

tars

tvo

prav

de/A

DS

Godi

šnji

prog

ram

rada

Jedi

nice

za o

buku

drž

avni

h sl

užbe

nika

i na

mje

šten

ika

(za

2011

. i s

vaku

nar

ednu

god

inu)

Prvi

kva

rtal 2

01112

Jedi

nica

za o

buku

drž

avni

h sl

užbe

nika

i na

mje

šten

ika

Proc

edur

e ra

da Je

dini

ce za

obu

ku d

ržav

nih

služ

beni

ka i

nam

ješt

enik

a i

meh

aniz

mi k

oord

inac

ije n

a ni

vou

sist

ema

obuk

e Po

četk

om 2

011.

Jedi

nica

za o

buku

drž

avni

h sl

užbe

nika

i na

mje

šten

ika

Meh

aniz

mi r

azm

jene

info

rmac

ija (n

pr. W

eb s

trani

ca, r

egis

tar i

zvođ

ača

obuk

e,

baza

pod

atak

a o

plan

irani

m i

spro

vede

nim

obu

kam

a, e

lekt

rons

ka b

iblio

teka

, fo

rum

itd.

)Kr

aj 2

011.

Jedi

nica

za o

buku

drž

avni

h sl

užbe

nika

i na

mje

šten

ika

OC1

Jedi

nica

za

obuk

u iz

abra

nih

zvan

ični

ka

uspo

stav

ljena

i fu

nkci

onal

na

Odl

uka

o us

post

avlja

nju

Jedi

nice

za o

buku

izab

rani

h zv

anič

nika

u o

kviru

SO

GDo

kra

ja 2

010.

SO

G –

Pred

sjed

ništ

vo i

Stru

čna

služ

ba

Osi

gura

n pr

osto

r i o

prem

a, o

sobl

je za

posl

eno/

prer

aspo

dijel

jeno

i ob

učen

o Po

četa

k 20

11.

SOG

– Pr

edsj

edni

štvo

i St

ručn

a sl

užba

Godi

šnji

prog

ram

rada

Jedi

nice

za o

buku

izab

rani

h zv

anič

nika

(za

2011

. i s

vaku

na

redn

u go

dinu

)Pr

vi k

varta

l 201

1113

Jedi

nica

za o

buku

izab

rani

h zv

anič

nika

+ K

oord

inac

iono

tij

elo

Proc

edur

e ra

da Je

dini

ce za

obu

ku iz

abra

nih

zvan

ični

ka

Poče

tkom

201

1.Je

dini

ca za

obu

ku iz

abra

nih

zvan

ični

ka

OC

1Re

gion

alni

loka

litet

i za

obuk

u op

rem

ljeni

i f

unkc

iona

lni

Anal

iza

i prij

edlo

g za

usp

osta

vu 4

regi

onal

na lo

kalit

eta/

klas

tera

za iz

vođe

nje

obuk

e u

okvi

ru o

dgov

araj

ućih

JLS

Do k

raja

201

0.SO

G +

MTS

14, J

LS

Potp

isan

i spo

razu

mi s

a 4

JLS

za k

oriš

tenj

e nj

ihov

ih p

rost

orija

za re

gion

alno

iz

vođe

nje

obuk

eDo

kra

ja 2

010.

SOG

+ M

TS, J

LS

Adap

tacij

a i o

prem

anje

regi

onal

nih

loka

litet

a za

izvo

đenj

e ob

uke

Do k

raja

201

0.M

TS +

SO

G, JL

S

Defin

irani

mod

alite

ti ko

ordi

nacij

e i k

oriš

tenj

a re

gion

alni

h lo

kalit

eta

za o

buku

20

11.

SOG,

JLS

12 U

nar

edni

m g

odin

ama

do k

raja

sep

tem

bra

teku

će g

odin

e za

slje

deću

god

inu.

13 U

nar

edni

m g

odin

ama

do k

raja

sep

tem

bra

teku

će g

odin

e za

slje

deću

god

inu.

14 M

TS (M

unic

ipal

Trai

ning

Sys

tem

) – U

NDP

Proj

ekt “

Sist

em o

buke

za JL

S”

39

Oče

kiva

ni re

zulta

tIn

dika

tor

Rok

Nosi

telj

OC2

Razr

ađen

i mod

alite

ti us

post

avlja

nja

i or

gani

zira

nja

funk

cije

obuk

e u

sist

emu

upra

vlja

nja

ljuds

kim

resu

rsim

a u

jedi

nica

ma

loka

lne

sam

oupr

ave

Razv

ijeni

kap

acite

ti za

upr

avlja

nje

obuk

om u

JLS

Anal

iza

post

ojeć

e pr

akse

i pr

ijedl

og o

rgan

izac

ioni

h m

odal

iteta

(za

mal

e,

sred

nje

i vel

ike

JLS)

za u

spos

tavl

janj

e fu

nkcij

e ob

uke

u si

stem

u UL

jR

Do k

raja

201

0.M

TS

Proc

edur

e up

ravl

janj

a ob

ukom

u JL

S (n

pr. a

naliz

a po

treba

, pla

n ob

uke,

ko

ordi

nacij

a sa

Jedi

nico

m za

obu

ku d

ržav

nih

služ

beni

ka i

nam

ješt

enik

a i

Jedi

nico

m za

obu

ku iz

abra

nih

zvan

ični

ka it

d.)

Poče

tak

2011

.M

TS, J

edin

ice

za o

buku

, JLS

, SO

G

Pred

lože

ni o

rgan

izac

ioni

mod

alite

ti za

usp

osta

vlja

nje

funk

cije

obuk

e u

sist

emu

ULjR

pro

vede

ni u

pilo

t JLS

Kraj

201

1.

Jedi

nice

za o

buku

, JLS

Prom

ocija

ULj

R i f

unkc

ije o

buke

za k

ontin

uira

n ra

zvoj

kap

acite

ta JL

SKo

ntin

uira

noJe

dini

ce za

obu

ku,

Koor

dina

cion

o tij

elo,

SO

G

Obu

ka za

JLS

u ob

last

i ULj

R sa

teži

štem

na

funk

ciju

obuk

e20

10 –

201

1.M

TS, J

edin

ice

za o

buku

Anal

iza

i pre

poru

ke za

una

pređ

enje

zako

nsko

g ok

vira

u p

ogle

du U

LjR

i obu

ke

za JL

S20

11.

Koor

dina

cion

o tij

elo,

JLS

Izm

jene

zako

nsko

g ok

vira

u s

klad

u sa

pre

poru

kam

a20

11.

Koor

dina

cion

o tij

elo,

JLS

OC3

+ O

C4Ra

zrađ

eni g

odiš

nji p

lano

vi i

prip

rem

ljeni

i re

aliz

irani

prio

ritet

ni p

rogr

ami o

buke

za

drža

vne

služ

beni

ke, n

amje

šten

ike

i iz

abra

ne z

vani

čnik

e

Prip

rem

ljeno

upu

tstv

o (m

etod

olog

ija) z

a pl

anira

nje

i izv

ođen

je o

buke

i an

gaži

ranj

e in

tern

ih i

ekst

erni

h iz

vođa

ča

Kraj

201

0.M

TS, J

edin

ice

za o

buku

, Ko

ordi

naci

ono

tijel

o

Utvr

đeni

inte

rni k

apac

iteti

za o

buku

(pri

fede

raln

im i

kant

onal

nim

m

inis

tars

tvim

a, JL

S) i

razr

ađen

i meh

aniz

mi z

a nj

ihov

o ko

rište

nje

2011

. Re

leva

ntne

inst

itucij

e,

Koor

dina

cion

o tij

elo,

Je

dini

ce za

obu

ku

Iden

tifici

rani

i pr

ikup

ljeni

pos

toje

ći k

valit

etni

pro

gram

i obu

ke i

mat

erija

li za

JLS

2011

.Je

dini

ce za

obu

ku,

rele

vant

ne in

stitu

cije,

pr

ojek

ti

Prip

rem

ljena

i re

aliz

irana

2-3

prio

ritet

na p

rogr

ama

obuk

e 20

10.

MTS

Prip

rem

ljen

trogo

dišn

ji in

tegr

alni

pla

n ob

uke

(det

alja

n pl

an za

nar

ednu

god

inu

i okv

irna

dvog

odiš

nja

proj

ekcij

a) za

JLS

(za

2011

. i n

ared

ne d

vije

godi

ne)

Poče

tak

2011

.Je

dini

ce za

obu

ku

Za d

ržav

ne s

lužb

enik

e i n

amje

šten

ike

prip

rem

ljena

i pr

oved

ena

najm

anje

4

prio

ritet

na p

rogr

ama

obuk

e u

2011

. god

ini,

najm

anje

5 p

riorit

etni

h pr

ogra

ma

obuk

e u

2012

. i n

ajm

anje

5 p

riorit

etni

h pr

ogra

ma

obuk

e u

2013

.

Prem

a pl

anu

Jedi

nica

za o

buku

drž

avni

h sl

užbe

nika

i na

mje

šten

ika

Za iz

abra

ne z

vani

čnik

e ra

zvije

na i

test

irana

naj

man

je 3

prio

ritet

na p

rogr

ama

obuk

e u

2011

. god

ini,

te re

aliz

irana

naj

man

je 4

prio

ritet

na p

rogr

ama

obuk

e u

2012

. i n

ajm

anje

4 p

riorit

etna

pro

gram

a ob

uke

u 20

13.

Prem

a pl

anu

Jedi

nica

za o

buku

izab

rani

h zv

anič

nika

Godi

šnji

izvj

ešta

j o p

rove

dbi P

lana

obu

ke za

drž

avne

slu

žben

ike

i na

mje

šten

ike

(za

2011

. i za

sva

ku n

ared

nu g

odin

u)Pr

vi k

varta

l nar

edne

go

dine

Jedi

nica

za o

buku

drž

avni

h sl

užbe

nika

i na

mje

šten

ika

Godi

šnji

izvj

ešta

j o p

rove

dbi P

lana

obu

ke za

izab

rane

zva

ničn

ike

(za

2011

. i za

sv

aku

nare

dnu

godi

nu)

Prvi

kva

rtal n

ared

ne

godi

neJe

dini

ca za

obu

ku iz

abra

nih

zvan

ični

ka

40

Oče

kiva

ni re

zulta

tIn

dika

tor

Rok

Nosi

telj

OC5

Utvr

đen

okvi

r za

osig

uran

je k

valit

eta

obuk

e

Razr

ađen

pris

tup

akre

dita

ciji i

zvođ

ača

obuk

e

Utvr

đeni

meh

aniz

mi i

krit

eriji

za o

sigu

ranj

e kv

alite

ta u

pog

ledu

prip

rem

e i

izvo

đenj

a pr

ogra

ma

obuk

e 20

12.

Koor

dina

cion

o tij

elo,

je

dini

ce za

obu

ku

Prov

eden

i pro

gram

i obu

ke o

cijen

jeni

u s

klad

u sa

usp

osta

vlje

nim

m

ehan

izm

ima

i krit

eriji

ma

za o

sigu

ranj

e kv

alite

teU

skla

du s

a di

nam

ikom

izvo

đenj

aKo

ordi

naci

ono

tijel

o,

jedi

nice

za o

buku

Odl

uka

o pr

istu

pu a

kred

itacij

i izv

ođač

a, u

klju

čuju

ći im

enov

anje

stru

čnog

tijel

a za

osi

gura

nje

kval

iteta

Kr

aj 2

012

Koor

dina

cion

o tij

elo,

je

dini

ce za

obu

ku

Pokr

enut

pro

ces

akre

ditir

anja

izvo

đača

Kraj

201

3.Ko

ordi

naci

ono

tijel

o

OC6

Prip

rem

ljen

i prih

vaće

n m

odel

su

finan

sira

nja

Sred

stva

za

obuk

u za

posl

enih

u

jedi

nica

ma

loka

lne

sam

oupr

ave

se

redo

vno

plan

iraju

i iz

dvaj

aju

Osi

gura

ni p

utni

/mat

erija

lni t

rošk

ovi u

bud

žetu

inst

itucij

e ko

ja d

eleg

ira č

lano

ve

Koor

dina

cion

og tij

ela

za o

buku

Kr

aj 2

010.

i sv

ake

nare

dne

godi

neKo

ordi

naci

ono

tijel

o

Budž

etom

FBi

H pl

anira

ni m

ater

ijaln

i tro

škov

i i p

late

za d

vije

osob

e u

Jedi

nici

za

obuk

u dr

žavn

ih s

lužb

enik

a i n

amje

šten

ika

Kraj

201

0. i

svak

e na

redn

e go

dine

Vlad

a FB

iH

Budž

etom

SO

G pl

anira

ni m

ater

ijaln

i tro

škov

i i p

lata

za je

dnu

osob

u u

Jedi

nici

za

obu

ku iz

abra

nih

zvan

ični

ka

Kraj

201

0. i

svak

e na

redn

e go

dine

SOG

Spor

azum

o s

ufina

nsira

nju

prio

ritet

nih

prog

ram

a ob

uke

za p

očet

ni p

erio

d 20

10-2

011.

izm

eđu

Min

ista

rstv

a pr

avde

FBi

H /

ADS,

SO

G i U

NDP-

a Kr

aj 2

010.

M

in. p

ravd

e/AD

S, S

OG

i MTS

(U

prav

ni o

dbor

Pro

jekt

a)

Elab

orat

o e

tapn

om i

post

epen

om p

reuz

iman

ju fi

nans

iranj

a si

stem

a ob

uke

za

JLS

na b

azi s

ufina

nsira

nja

od s

trane

JLS

i ost

alih

rele

vant

ih p

artn

era

za p

erio

d 20

12.-2

015.

Poče

tak

2011

. Ko

ordi

naci

ono

tijel

o,

Tehn

ička

pom

oć

Post

epen

o uv

eden

mod

el s

ufina

nsira

nja

za p

ostiz

anje

odr

živo

sti s

iste

ma

obuk

e za

JLS

Do k

raja

201

5.JL

S, re

leva

ntne

inst

itucij

e,

SOG

41

Orij

enta

cion

i pla

n fin

ansi

ranj

a im

plem

enta

cije

Stra

tegij

e ob

uke

za JL

S u

FBiH

Godi

naSt

avka

Izvo

r sre

dsta

vaUk

upno

za

godi

nu (K

M)

Ukup

no z

a go

dinu

pre

ma

izvo

rima

sred

stav

a (K

M)

2010

Troš

kovi

prip

rem

e i i

zvođ

enja

obu

keM

TS32

.000

MTS

= 8

8.00

0O

prem

anje

regi

onal

nih

loka

litet

a za

obu

kuM

TS56

.000

2011

Jedi

nica

za o

buku

drž

avni

h sl

užbe

nika

i na

mje

šten

ika

Budž

et F

BiH

73.1

00

Budž

et F

BiH

= 75

.660

15

SOG

= 35

.350

JLS

= 30

.000

Dona

tori

(MTS

) = 5

5.50

0

Koor

dina

cion

o tij

elo

Budž

et F

BiH

2.56

0

Jedi

nica

za o

buku

izab

rani

h zv

anič

nika

SOG

FBiH

35.3

5016

Funk

cija

obuk

e u

JLS

JLS

30.0

0017

Prip

rem

a pr

ogra

ma

Dona

tori

(MTS

)21

.500

Izvo

đenj

e pr

ogra

ma

Dona

tori

(MTS

)34

.000

2012

Jedi

nica

za o

buku

drž

avni

h sl

užbe

nika

i na

mje

šten

ika

Budž

et F

BiH

70.6

00

Budž

et F

BiH

= 10

7.66

0SO

G =

81.1

0018

JL

S =

63.2

5019

Koor

dina

cion

o tij

elo

Budž

et F

BiH

2.56

0

Jedi

nica

za o

buku

izab

rani

h zv

anič

nika

SOG

34.1

00

Funk

cija

obuk

e u

JLS

JLS

28.7

50

Prip

rem

a pr

ogra

ma

Budž

et FB

iH +

JLS

(po

50%

za d

ržav

ne

služ

beni

ke i

nam

ješt

enik

e) +

SO

G (z

a iz

abra

ne z

vani

čnik

e)34

.000

Izvo

đenj

e pr

ogra

ma

Budž

et FB

iH +

JLS

(po

50%

za d

ržav

ne

služ

beni

ke i

nam

ješt

enik

e) +

SO

G (z

a iz

abra

ne z

vani

čnik

e)82

.000

15 N

aved

eni i

znos

je za

prv

u go

dinu

, sa

urač

unat

im tr

oško

vim

a od

2.5

00 K

M za

nab

avku

opr

eme

za Je

dini

cu za

obu

ku d

ržav

nih

služ

beni

ka i

nam

ješt

enik

a (n

abav

ka o

prem

e pl

anira

na s

amo

u pr

voj g

odin

i). U

tro

škov

e ra

da K

oord

inac

iono

g tij

ela

nisu

ura

čuna

ti tro

škov

i nak

nada

za č

lano

ve, š

to tr

eba

regu

lirat

i u s

klad

u sa

zako

nom

. 16

Pod

pre

tpos

tavk

om d

a je

zapo

slen

jeda

n vi

ši s

tručn

i sar

adni

k čij

a je

bru

to p

lata

1.80

0 i d

a m

ater

ijaln

i tro

škov

i i tr

oško

vi n

abav

ke o

prem

e (k

oji s

e po

javl

juju

sam

o u

prvo

j god

ini)

ne o

dstu

paju

zna

čajn

o od

tro

škov

a pr

ocije

njen

ih za

Jedi

nicu

za o

buku

drž

avni

h sl

užbe

nika

i na

mje

šten

ika.

17 T

rošk

ovi f

unkc

ije za

obu

ku u

jedn

oj JL

S, p

od p

retp

osta

vkom

da

je b

ruto

pla

ta je

dnog

zapo

slen

og s

lužb

enik

a za

duže

nog

za p

itanj

a lju

dski

h re

surs

a i o

buke

1.80

0 KM

i da

mat

erija

lni t

rošk

ovi i

troš

kovi

nab

avke

op

rem

e (k

oji s

e po

javl

juju

sam

o u

prvo

j god

ini)

ne o

dstu

paju

zna

čajn

o od

troš

kova

pro

cijen

jeni

h za

oso

blje

Jedi

nice

za o

buku

drž

avni

h sl

užbe

nika

i na

mje

šten

ika.

18 O

d to

ga 3

4.10

0 za

troš

kove

Jedi

nice

za o

buku

izab

rani

h zv

anič

nika

, a o

stat

ak za

prip

rem

u i i

zvođ

enje

obu

ke za

izab

rane

zva

ničn

ike.

Ista

je p

odje

la i

za n

ared

ne g

odin

e. 1

9 Od

toga

28.

750

za tr

oško

ve fu

nkcij

e ob

uke

po je

dini

ci lo

kaln

e sa

mou

prav

e, a

ost

alo

su u

kupn

i tro

škov

i prip

rem

e i i

zvođ

enja

obu

ke z

a dr

žavn

e sl

užbe

nike

i na

mje

šten

ike,

koj

e JL

S tre

ba d

a po

dijel

e. Is

to

je i

za n

ared

ne g

odin

e.

42

Godi

naSt

avka

Izvo

r sre

dsta

vaUk

upno

za

godi

nu (K

M)

Ukup

no z

a go

dinu

pre

ma

izvo

rima

sred

stav

a (K

M)

2013

20Je

dini

ca za

obu

ku d

ržav

nih

služ

beni

ka i

nam

ješt

enik

aBu

džet

FBi

H70

.600

Budž

et F

BiH

= 11

7.66

0SO

G =

101.

100

JLS

= 73

.250

Koor

dina

cion

o tij

elo

Budž

et F

BiH

2.56

0

Jedi

nica

za o

buku

izab

rani

h zv

anič

nika

SOG

34.1

00

Funk

cija

obuk

e u

JLS

JLS

28.7

50

Prip

rem

a pr

ogra

ma

Budž

et FB

iH +

JLS

(po

50%

za d

ržav

ne

služ

beni

ke i

nam

ješt

enik

e) +

SO

G (z

a iz

abra

ne z

vani

čnik

e)34

.000

Izvo

đenj

e pr

ogra

ma

Budž

et FB

iH +

JLS

(po

50%

za d

ržav

ne

služ

beni

ke i

nam

ješt

enik

e) +

SO

G (z

a iz

abra

ne z

vani

čnik

e)12

2.00

0

Napo

men

a: T

rošk

ovi p

ripre

me

kom

plek

sniji

h pr

ogra

ma

obuk

e se

poj

avlju

ju s

amo

jedn

om, d

ok s

e tro

škov

i izv

ođen

ja p

ojav

ljuju

ono

liko

puta

kol

iko

se o

buka

o o

dređ

enoj

tem

i izv

odi.

Tako

đer,

finan

sijsk

e pr

ojek

cije

su p

ripre

mlje

ne p

od p

retp

osta

vkom

da

se s

vake

god

ine

bar j

edno

m iz

vode

obu

ke za

koj

e su

pro

gram

i prip

rem

ljeni

toko

m te

god

ine,

ali

i one

za k

oje

su p

rogr

ami p

ripre

mlje

ni to

kom

pre

thod

nih

godi

na.

20 F

inan

sira

nje

impl

emen

tacij

e za

201

4. i

2015

. god

inu

slije

di p

lani

rani

niv

o fin

ansi

ranj

a u

2013

. god

ine,

a p

ripre

ma

se k

roz

nare

dni c

iklu

s tro

godi

šnje

g pl

anira

nja.

43

20 F

inan

sira

nje

impl

emen

tacij

e za

201

4. i

2015

. god

inu

slije

di p

lani

rani

niv

o fin

ansi

ranj

a u

2013

. god

ine,

a p

ripre

ma

se k

roz

nare

dni c

iklu

s tro

godi

šnje

g pl

anira

nja.

44

Strategija je pripremljena u okviru projekta “Sistem obuke za jedinice lokalne samouprave”, koji sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), a primarno finansira Švedska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (Sida). Stavovi izneseni u Strategiji ne predstavljaju nužno i stavove UNDP-a ili Sida-e.

strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u fbih

Documents