strategija razvitka - oss.unist.hr · buduće aktivnosti u tom smjeru ovisit će o zakonima i...

Sveučilište u Splitu

Sveučilišni odjel za stručne studije

STRATEGIJA RAZVITKA

SVEUČILIŠNOG STUDIJSKOG CENTRA

ZA STRUČNE STUDIJE SVEUČILIŠTA U SPLITU

za razdoblje 2011. - 2015.

Split, veljača 2011.

Strategija razvitka Sveučilišnog odjela za stručne studije za razdoblje 2011. - 2015.

A

Predgovor

Strategija razvitka za sljedeće petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu Strategija) je temeljni dokument koji se po prvi put izrađuje na Sveučilišnom studijskom Centru za stručne studije Sveučilišta u Splitu (u daljnjem tekstu Centar).

Mi nemamo dugu tradiciju u izvršavanju poslova i zadataka tipičnih za visokoškolske ustanove i mnogo smo stvari morali realizirati od samog početka. To se ponekad pokazuje i kao prednost, jer ne robujemo tradicionalnim rješenjima, za razliku od onih koji su naslonjeni na tradiciju, koji su inertni i teško prihvaćaju nova, naspram ustaljenih rješenja. Proteklih godina naše smo aktivnosti temeljili na akcijskim planovima u kojima su se realizirali zadatci bitni za implementaciju odrednica Bolonjskoga procesa. Na Centru su uspješno implementirane temeljne zasade Bolonjskoga procesa i daljnji razvoj usmjeren je promicanju kulture kvalitete svih akademskih aktivnosti.

Čelništvo Centra snažno podupire razvoj sustava za osiguravanje i praćenje kvalitete kako bi se unaprijedili studijski programi, standard studiranja i stvorili bolji uvjeti za život i rad studenata i nastavnika.

Rast entuzijazma i samosvijesti svih zaposlenika, kao i preuzimanje odgovornosti za izvršenje povjerenih zaduženja, preduvjet je za uspješnu realizaciju ciljeva koje nameće misija i vizija našeg Centra.

Želja za dostizanjem postavljenih ciljeva nametnula je potrebu izrade Strategije čija bi realizacija trebala omogućiti stabilan i ravnomjeran razvoj Centra.

Strategija je dokument koji će se revidirati ovisno o izvješću i rezultatima reakreditacije, te ovisno o donošenju novih zakona u RH koji reguliraju područje visokog školstva. Također će se kontinuirano dopunjavati i procjenjivati temeljem promjena koje nastupe u nacionalnom visokoškolskom okruženju i Europskom visokoobrazovnom prostoru (EHEA), kao i usklađivati s promjenama na tržištu rada.

Važno je istaknuti kako se, stjecajem okolnosti, u Strategiji ne razmatra mogućnost osamostaljenja Centra u Veleučilište, kao prirodan korak sukladan europskim trendovima i proklamiranoj politici o uvođenju binarnog sustava visokoškolskog obrazovanja u RH. Buduće aktivnosti u tom smjeru ovisit će o zakonima i uredbama koje će usvojiti Sabor, Vlada RH i MZOŠ. Iako, za sada, nema dovoljno „prostora“ za razmišljanja o pretvorbi u Veleučilište, na Centru smo spremni uskladiti Strategiju prema gore navedenom.

Nakon upoznavanja svih djelatnika Centra s materijalom koji je služio kao podloga za raspravu i provedenih rasprava, Strateški plan razvitka Centra usvojen je na sjednici stručnog vijeća Centra od 14. veljače 2011. godine.

a

Sadržaj

1. UVOD .......................................................................................................................... 1

2. TEMELJNA POLAZIŠTA ............................................................................................. 3

3. MISIJA, VIZIJA I VRIJEDNOSTI CENTRA.................................................................. 5

3.1. Misija (poslanje) ............................................................................................................ 5

3.2. Vizija ............................................................................................................................. 6

3.3. Temeljne vrijednosti (Core Values) ................................................................................ 7

4. SWOT ANALIZA STANJA I STATUSA CENTRA ........................................................ 9

4.1. Jake strane Centra - snage (Strengths) ......................................................................... 9

4.2. Slabe strane Centra - slabosti (Weaknesses) ................................................................ 9

4.3. Mogućnosti Centra - prilike (Opportunities) ................................................................. 10

4.4. Očekivani problemi - prijetnje (Threats) ....................................................................... 10

5. STRATEŠKI CILJEVI I ZADATCI CENTRA .............................................................. 11

5.1. Nastavni proces - nastava, studijski programi ............................................................. 11

5.1.1. Strateški cilj A:........................................................................................................ 11

5.1.2. Strateški cilj B:........................................................................................................ 12

5.2. Studenti ....................................................................................................................... 12

5.2.1. Strateški cilj C: ....................................................................................................... 12

5.3. Nastavno osoblje ......................................................................................................... 13

5.3.1. Strateški cilj D: ....................................................................................................... 13

5.4. Stručni i istraživački rad, razvojne aktivnosti - suradnja s gospodarstvom (okruženjem) .................................................................................................................................... 14

5.4.1. Strateški cilj E:........................................................................................................ 14

5.5. Ljudski, materijalni i financijski resursi ......................................................................... 15

5.5.1. Strateški cilj F: ........................................................................................................ 15

5.5.2. Strateški cilj G: ....................................................................................................... 16

5.5.3. Strateški cilj H: ....................................................................................................... 16

5.5.4. Strateški cilj I: ......................................................................................................... 17

5.6. Informacijski sustav ..................................................................................................... 17

5.6.1. Strateški cilj J: ........................................................................................................ 17

5.7. Javno informiranje ....................................................................................................... 18

5.7.1. Strateški cilj K:........................................................................................................ 18

5.8. Sustav za osiguravanje kvalitete ................................................................................. 18


b

5.8.1. Strateški cilj L: ......................................................................................................... 18

5.9. Integriranost u Europsku uniju i mobilnost ................................................................... 19

5.9.1. Strateški cilj M: ........................................................................................................ 19

6. OPERACIONALIZACIJA STRATEGIJE .................................................................... 21

6.1. Osobe i tijela potrebna za provedbu strategije Centra ................................................. 21

6.2. Dokumenti potrebni za provedbu strategije (postojeći i oni koje treba donijeti) ............ 23

6.3. Akcijski planovi ............................................................................................................ 24

6.3.1. Akcijski plan za 2011. godinu ................................................................................. 24





7. IZVRŠENJE ZADATAKA I VRJEDNOVANJE REZULTATA RADA ........................... 25

7.1. Realizacija zadataka predviđenih akcijskim planovima ................................................ 25

7.1.1. Zadatci ostvareni u 2011. godini ............................................................................. 25





7.2. Analiza provedbe Strategije razvitka Centra ................................................................ 26

7.2.1. Analiza učinkovitosti i vrjednovanje rezultata u 2011. godini ................................. 26





8. ZAKLJUČAK .............................................................................................................. 27

9. PRILOZI..................................................................................................................... 28

9.1. Strategija e-učenja za razdoblje 2011. - 2015. ............................................................. 29

9.1.1. Uvod ........................................................................................................................ 29

9.1.2. Definicija i prednosti e-učenja ................................................................................. 29

9.1.3. Opis stanja e-učenja na Centru .............................................................................. 31

9.1.4. Misija i vizija uvođenja e-učenja ............................................................................. 32

9.1.4.1. Misija .............................................................................................................32

9.1.4.2. Vizija ..............................................................................................................32

9.1.5. Strateški ciljevi uvođenja e-učenja ......................................................................... 33

9.1.5.1. Primijenjene teorije učenja, strategije podučavanja i dizajn materijala .........34


c

9.1.5.2. Implementacija e-učenja ............................................................................... 35

9.1.5.3. Organizacijska struktura i resursi .................................................................. 38

9.1.6. Zaključak ................................................................................................................ 39

9.1.7. Reference ............................................................................................................... 39

9.2. Stručni i razvojni projekti i suradnja s gospodarstvom - plan aktivnosti ........................ 40

9.2.1. Plan aktivnosti – društveni studiji ........................................................................... 40

9.2.2. Plan aktivnosti – tehnički studiji ............................................................................. 42

9.2.2.1. Stručni i razvojni projekti i suradnja s gospodarstvom .................................. 42

9.3. Međunarodna suradnja i projekti EU - plan aktivnosti .................................................. 45

9.4. Strategija mobilnosti i cjeloživotnog obrazovanja za razdoblje 2011. - 2015. ............... 48

9.4.1. Uvod ....................................................................................................................... 48

9.4.2. Erasmus ................................................................................................................. 49

9.4.2.1. Kontekst javne politike .................................................................................. 49

9.4.2.2. Posebni operativni ciljevi programa Erazmus ............................................... 50

9.4.2.3. Prioriteti programa Erasmus ......................................................................... 51

9.4.2.4. Osnaživanje izvrsnosti i inovacija u visokom obrazovanju. .......................... 53

9.4.3. Strategija Centra na programu Erazmus ............................................................... 54

9.4.3.1. Erasmus program na sveučilišnom Studijskom Centru za stručne studije ... 56

9.4.4. Uvođenje programa erazmus na sveučilišni studijski Centar za stručne studije. . 63

9.5. Stručna i specijalistička praksa i nastavna radilišta - plan aktivnosti ............................ 66

9.6. Informiranje javnosti i Alumni udruga - program rada .................................................. 69

9.6.1.1. Postupak osnivanja udruge Alumni ............................................................... 69

9.7. Implementacija Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU) - program rada ............ 71

9.7.1. Što je ISVU? ........................................................................................................... 71

9.7.2. Uvođenje informacijskoga sustava visokih učilišta ................................................ 71

9.7.2.1. 1. Faza - planiranje i priprema ...................................................................... 71

9.7.2.2. 2. Faza – implementacija .............................................................................. 72

9.8. Web stranice i uređivanje web stranica - operativni ciljevi ........................................... 75

9.9. Izdavačka djelatnost - operativni plan .......................................................................... 77

9.10. Informatička oprema - strateški ciljevi .......................................................................... 78

9.10.1. Prilog: Važnija informatička, instrumentacijska i programska oprema: ................. 80

9.10.1.1. Informatička oprema ..................................................................................... 80

9.10.1.2. Instrumentacijska oprema ............................................................................. 80

9.10.1.3. Programska oprema ...................................................................................... 81

1

1. UVOD

Centar je institucija koja u posljednjih dvanaest godina u različitim organizacijskim formama uspješno stvara neophodne stručne kadrove iz niza tehničkih područja i iz područja ekonomije. Temeljem stečenog iskustva Centar vrši stalnu transformaciju i prilagodbu edukacijskih procesa stvarnim potrebama tržišnog okruženja.

Sveučilišni studijski Centar za stručne studije pravni je slijednik Veleučilišta u Splitu, koje je osnovano 1998. godine i ukinuto uredbom Vlade RH od 23. listopada 2003. Istom uredbom Veleučilište je pripojeno Sveučilištu u Splitu, pri čemu je osnovan Odjel za stručne studije. Najveći problemi u radu Odjela u tom su trenutku bili vezani uz nedostatak prostora i kadrova, a osobito uz činjenicu da je trebalo osigurati nastavu i mogućnost završetka studija za više od 7000 studenata u 10 nastavnih središta. Uz Split, tu su još bili: Imotski, Knin, Korenica, Križevci, Ploče, Sisak, Vodice, Vukovar, Zadar i Zagreb. Brojne naslijeđene probleme smo u proteklom razdoblju s uspjehom nadvladali te time stekli nezamjenjiva iskustva koja svakako čine snagu ovog Centra.

Tijekom 2004. i 2005. godine svi su resursi Odjela korišteni upravo u cilju saniranja navedenih problema.

U proljeće 2005. god. Odjel za stručne studije preimenovan je u Sveučilišni studijski Centar za stručne studije. Iste godine odobrene su dopusnice za 6 stručnih studijskih programa usklađenih s Bolonjskim procesom: Elektroenergetika, Elektronika, Informacijska tehnologija, Konstrukcijsko strojarstvo, Računovodstvo i financije, te Trgovinsko poslovanje. Nastavno na tradiciju, prva su četiri programa kreirana kao 5 semestralna (150 ECTS-a), a posljednja dva kao 4 semestralna (120 ECTS-a), što je kasnije, pri prijelazu na trogodišnje studijske programe (180 ECTS-a) 2007. godine, izazvalo dodatne probleme u organizaciji i izvođenju. Centar u tom periodu još uvijek djeluje u velikom broju unajmljenih prostora.

Tijekom 2006. godine gase se, nakon urednog završetka procesa, nastavna središta u Imotskom, Korenici i Zadru. U prosincu iste godine kupuje se prostor veličine 1550 m2 u Splitu, Kopilica, od trgovačkog društva Dalma d.d. Novi prostor veličine 450 m2 kupljen je na istoj lokaciji u svibnju 2007. Prostori su tada i preuređeni.

Dopusnice za trogodišnje stručne studijske programe (180 ECTS-a) odobrene su početkom 2007.

Početkom 2008. gase se nastavna središta u Kninu, Križevcima, Pločama, Sisku i Vodicama, a u prosincu iste godine kupuje se, na lokaciji u Kopilici, novih 3500 m2 prostora, u naravi skladišta, za koji je u međuvremenu odobrena građevinska dozvola i očekuje se pokretanje postupka javnog nadmetanja za izvođenje.

Procesi u nastavnom središtu Vukovar okončani su u proljeće 2009., tako da je, uz Split, aktivnim ostalo jedino nastavno središte Zagreb.

Kroz razvojna radna mjesta, kao i napredovanjem postojećih nastavnika, Centar je u proteklom periodu kadrovski znatno ojačao, a skorom rekonstrukcijom zgrade u Kopilici u

Strategija razvitka Sveučilišnog studijskog Centra za stručne studije za razdoblje 2011. - 2015.

2

cijelosti će se riješiti prostorni problemi, što će omogućiti izvođenje nastave na jednom mjestu, otvaranje restorana studentske prehrane, te knjižnice i čitaonice.

Od akademske godine 2010/11. pokrenuti su i specijalistički diplomski stručni studiji Trgovinskog poslovanja i Računovodstva i financija što je, za razvoj i budućnost Centra, događaj od velikog značaja. Od akademske godine 2011/12. počet će i nastava na specijalističkom diplomskom stručnom studiju Politehnike kojim će se, kroz šest izbornih modula, osigurati vertikala za sva četiri naša tehnička stručna studija.

Temeljna djelatnost Centra je izobrazba stručnjaka usmjerenih prema konkretnoj praksi s ciljem samostalne primjene usvojenih znanja u području za koje su se školovali. Unatoč opisanim poteškoćama u radu i promjenama u ustroju, upornost i stručnost djelatnika omogućila je kontinuirani razvoj Centra. Implementiran je Bolonjski proces, uvedeni novi stručni studijski programi i specijalistički diplomski stručni studiji uz održavanje visoke razine kvalitete studija.

Potrebu izrade strategije razvitka, koja bi bila temeljni dokument za daljnji razvoj i uspješno funkcioniranje Centra, potaknule su promjene u Europskom i nacionalnom okruženju:

proces približavanja Europskoj uniji, potreba uključivanja u europski istraživački i visokoškolski prostor, primjena temeljnih odrednica Bolonjskoga procesa, usklađivanje nacionalnog s Europskim kvalifikacijskim okvirom, potreba razvoja programa cjeloživotnog obrazovanja i programa mobilnosti, ustrojavanje integriranog sustava osiguravanja kvalitete, smjernice nacionalne visokoobrazovne politike i orijentacija prema društvu

znanja.

Svjesni smo činjenice kako će rasti konkurencija privatnih i drugih učilišta i tomu se treba na adekvatan način oduprijeti. To znači kako treba uložiti dodatne napore u cilju:

sređivanja i povećanja materijalnih, prostornih i kadrovskih potencijala, striktnog provođenja studijskih programa prema načelima Bolonjskoga procesa, osiguravanja i unaprjeđenja kvalitete, širenju svih vidova nenastavnih aktivnosti za koje smo kvalificirani.

Sve ovo treba imati za rezultat: povećano zanimanje studenata za naše studije, upis kvalitetnije studentske populacije, punu mogućnost zaposlenja naših studenata na tržištu rada, prepoznatljivost Centra za stručne studije kao vrlo kvalitetne visokoškolske

institucije, jačanje suradnje s gospodarstvom.

3

2. TEMELJNA POLAZIŠTA

Temeljne djelatnosti Centra su: visoko obrazovanje - ustrojavanje i izvođenje stručnih studija u znanstvenim

područjima društvenih i tehničkih znanosti, izvođenje programa stalnog usavršavanja u sklopu cjeloživotnog stručnog

obrazovanja i usavršavanja u znanstvenim područjima društvenih i tehničkih znanosti,

nakladnička i informatička djelatnost, izrada atesta i ekspertiza; nadzor nad projektiranjem i izvođenjem radova;

pružanje stručnih i znanstvenih konzultacija; recenziranje i revizija projekata, stručnih i znanstvenih radova te laboratorijska ispitivanja,

pružanje usluga drugim pravnim i fizičkim osobama kada to služi razvoju osnovne djelatnosti i racionalnijem korištenju opreme, uređaja i strojeva,

obavljanje drugih djelatnosti koje unapređuju osnovne djelatnosti ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz prethodno navedene djelatnosti.

Tijekom 2010. godine. Centar je bio u obvezi provedbe postupka samoanalize. Samoanaliza je dovršena i dostavljena AZVO-u 30. listopada 2011. god., i to verzije na hrvatskom i engleskom jeziku. Dolazak Povjerenstva za vanjsku prosudbu - reakreditaciju AZVO-a predviđen je za period od 11. -16. travnja 2011. godine.

U prosincu 2010. god. pristupilo se izradi Strategije za koju su rezultati samoanalize predstavljali izvorno polazište. U međuvremenu će, osim Strategije, biti napisani i usvojeni ostali relevantni dokumenti, kao i realiziran dio zadataka predviđenih Akcijskim planom za 2011. god.

Za izradu strategije temeljno polazište bili su trajni strateški ciljevi Centra među kojima možemo navesti:

stalno praćenje i unaprjeđivanje visoke kvalitete u nastavi, poboljšavanje i optimizacija usvojenih studijskih programa uz postizanje

kompatibilnosti sa srodnim hrvatskim i europskim visokim učilištima, privlačenje i motiviranje izvrsnih studenata, zapošljavanje, te stručno i znanstveno usavršavanje vrsnoga nastavnog osoblja, osiguravanje vrhunskih prostornih i materijalnih resursa za studente i

nastavnike, njegovanje akademskog duha, pokretanje i podupiranje visokokvalitetnoga stručnog i znanstvenog rada, jačanje doprinosa Centra u regiji potporom gospodarskome i kulturnome životu, razvoj međunarodne suradnje Centra, pribavljanje sredstava da bi se postigli i ostvarili ciljevi.

Kao glavni strateški ciljevi koje uprava Centra nastoji ostvariti u svom mandatu locirani su: Konačno i dugoročno rješavanje prostornih problema Centra čime će se

osigurati preduvjeti za ostvarivanje i dijela drugih strateških ciljeva. Najveći


4

problem u ostvarivanju ovog cilja jest trenutačna gospodarska i financijska situacija, odnosno generirane administrativne prepreke na koje nailazimo.

Pokretanje diplomskog stručnog studija Politehnike, čime se osigurava vertikala i za naša četiri tehnička trogodišnja stručna studijska programa.

Ulaganje maksimalnih napora, unatoč trenutačnoj recesiji, usmjerenih na zapošljavanje novih nastavnika.

Otvaranje studentskog restorana, knjižnice i čitaonice, što bi značilo kvalitativan pomak u dva smjera: značajno podizanje studentskog standarda s jedne strane, a s druge mogućnost cjelodnevnog boravka studenata u prostorima Centra, što bi utjecalo i na povećanje svih ostalih vannastavnih aktivnosti studenata.

Bolje osmišljavanje i poticanje mentorskog sustava, s kojim smo započeli, a koji bi mogao značajno pridonijeti kvaliteti cjelokupnog obrazovnog procesa na Centru.

Strategija precizira pravce razvoja i nositelje aktivnosti i mjera, kao i dinamiku izvršavanja predviđenih razvojnih aktivnosti. Strategijom Centra određuju se:

vizija, misija i vrijednosti Centra, strateški ciljevi i zadaci Centra, osobe i tijela potrebna za provedbu Strategije na Centru, postojeći dokumenti i dokumenti koje će Centar usvojiti s ciljem provedbe

Strategije, akcijski planovi s nositeljima odgovarajućih aktivnosti, definiranim zadatcima i

terminima. mjere praćenja i napredovanja u provedbi Strategije, izdvojene strateške planove za pojedina područja

Neophodan uvjet za provođenje Strategije je njeno potpuno prihvaćanje od strane svih djelatnika Centra. Predviđene aktivnosti nisu ograničene samo na čelništvo Centra, nego uključuju veliki broj djelatnika izabranih za povjerenike ili članove povjerenstava zaduženih za izradu pojedinih dokumenata i zadataka iz akcijskih planova. Realizacija strateških ciljeva i zadataka u konačnici će značiti i razvoj ne samo Centra, nego i svakog pojedinca i opravdati društvenu ulogu određenu misijom i vizijom Centra.

5

3. MISIJA, VIZIJA I VRIJEDNOSTI CENTRA

3.1. Misija (poslanje)

Misija je Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije razviti učilište koje će svojom vrsnoćom i kvalitetom stručnog, nastavnog i istraživačkog rada pridonositi prepoznatljivosti hrvatskog stručnog visokog školstva i biti stožer njegova razvoja na području regije te obrazovati vrsne stručnjake koji će stečenim znanjima i vještinama uspješno odgovarati suvremenim poslovnim izazovima.

Misiju Centar ostvaruje na područjima:

objedinjavanja obrazovanja, odgoja, stručnog i istraživačkog rada,

uporabe i komercijalizacije znanja i vještina,

društvenog utjecaja.

Sveučilišni Centar za stručne studije sastavnica je Sveučilišta u Splitu. Temeljna djelatnost Centra je obrazovanje i odgoj stručnih prvostupnika i specijalista struke iz područja ekonomije i tehnike s naglaskom na izravnu primjenu stečenih znanja i vještina u praksi za svako područje od interesa.

Svoju misiju Centar sagledava kao doprinos društvenoj zajednici temeljem unaprjeđivanja znanja i vještina na stručnim i specijalističkim studijima, razvitka nastavnog i stručnog rada i izvođenja posebnih programa u sklopu cjeloživotnog obrazovanja radi permanentnog usavršavanja u pojedinim područjima. To zahtijeva kontinuirano inoviranje nastavnih sadržaja, primjenu suvremenih metoda i tehnika edukacije i stručno usavršavanje mladih i kvalitetnih stručnjaka koji će moći preuzeti obveze daljnjeg razvoja Centra.

Svojim ustrojem, kvalitetnim nastavnim i stručnim radom, permanentnim praćenjem i poboljšavanjem kvalitete, nastojimo stvoriti prepoznatljivost Centra u regionalnim i nacionalnim okvirima. Studijski programi usmjeravaju se na zadovoljavanje potreba gospodarstva i drugih javnih i privatnih subjekata na području grada Splita, Splitsko - dalmatinske, Dubrovačko - neretvanske, Zadarske i Šibensko - kninske županije, ali i ostalih krajeva u RH. Želimo privući i studente iz ostalih krajeva Hrvatske, ali i iz susjedne Bosne i Hercegovine (Zapadno-hercegovački kanton, Hercegovačko-neretvanski kanton, Srednje-bosanski kanton, …) odakle smo i do sada imali velik broj studenata.

Sve aktivnosti usmjeravamo tako da se Centar doživljava kao mjesto poželjnog studiranja vodeći računa o potrebama gospodarstva i općeg probitka, te u skladu s potrebama održivog razvoja zajednice u kojoj djeluje.

Centar planira ostvariti uvjete za racionalnu uporabu ljudskih, materijalnih i financijskih resursa, daljnji razvoj i usklađivanje studijskih programa prema razvoju društva i novih tehnologija, povećanje unutar-nacionalne i međunarodne konkurentnosti i kompetitivnosti u oblasti nastavnog i stručnog, pa i znanstvenog rada. Studentima i nastavnicima se


6

moraju u svakom smislu poboljšati uvjeti u radnom okruženju. Zadatak Centra je i osiguranje unutarnje i vanjske mobilnost studenata i nastavnika

3.2. Vizija

U skladu sa svojom misijom Centar će svoj razvoj temeljiti na viziji stvaranja visokoškolske ustanove u području svih razina stručnog obrazovanja koja će biti vodeća u regiji. Vizija je razvoja Centra stvoriti instituciju nastavne i stručne visokoškolske izvrsnosti temeljenu na načelima jednakih mogućnosti, koja će obrazovati stručne, poduzetne i društveno odgovorne ljude, te koja će aktivno sudjelovati u društvenom i gospodarskom životu stanovnika, kako regije, tako i Hrvatske u cjelini.

Centar će se razvijati kao institucija koja kvalitetno obrazuje kadrove u cijelosti osposobljene za obavljanje stručnih poslova, kadrove koji će pratiti razvoj struke uključivanjem u cjeloživotno obrazovanje te će kao takvi biti prepoznati i traženi na tržištu rada. Time će doprinijeti naporima društvene zajednice u pretvorbi u društvo znanja. Centar vidimo i kao instituciju koja omogućuje iskorištavanje punih potencijala zaposlenika i studenata usmjeravajući ih na razvijanje osobnih karijera, ali i na doprinos cijeloj društvenoj zajednici. Kao bitnu komparativnu prednost vidimo prilagodljivost naših studijskih programa i aktivnosti, što je i do sada bila naša značajka.

Kako bi ostvarili našu viziju težište ćemo postaviti na sljedeće aktivnosti (ciljeve): daljnje podizanje razine usvojenih znanja i vještina na stručnim i specijalističkim

studijima, prikupljanje i obradu podataka o ishodima učenja, mogućnost zaposlenja

studenata te osiguranje odgovarajuće povratne veze u smislu intervencije na studijske programe kroz sustav za osiguranje kvalitete,

usklađivanje broja studenata i nastavnika prema bolonjskim načelima (veličina nastavnih grupa, metode izvođenja nastave, …),

organiziranje raznih vidova cjeloživotnog obrazovanja uključujući priznavanje prethodnog učenja,

uvesti sustav za podršku nastavi primjenom e-učenja, stvaranje pretpostavki za organiziranje i vođenje stručnih savjetovanja, stvaranje mreže ustanova/tvrtki s kojima je potpisan ugovor o izvođenju

terenske nastave, stručne i specijalističke prakse, razvijanje novih i opremanje postojećih laboratorija suvremenom mjernom i

instrumentacijskom opremom, vođenje politike zapošljavanja u kojoj je težište na prijemu kvalitetnih novaka i

afirmiranih stručnjaka iz gospodarstva za deficitarna područja iz studijskih programa,

poticanje objavljivanja stručne i nastavne literature, stimuliranje nastavnika za rad na stručnom usavršavanju, objavljivanje radova,

nazočnost na stručnim i znanstvenim skupovima, ostvarivanje regionalne, republičke i međunarodne suradnje sa srodnim

visokoškolskim ustanovama, kao i s odgovarajućim gospodarstvenim subjektima i lokalnom zajednicom,

stvaranje međuljudskih odnosa temeljenih na međusobnom uvažavanju i povjerenju i stimulativnoj konkurenciji,


7

ustrojavanje Alumni organizacije za održavanje veze naših završenih stručnjaka s matičnom ustanovom,

razvoj informacijskog i knjižničnog sustava, otvaranje studentskog restorana, prostora za učenje i drugih pratećih sadržaja

(sportske, kulturne i društvene aktivnosti), optimiranje ukupnog poslovanja.

3.3. Temeljne vrijednosti (Core Values)

Misija i vizija Centra te posljedično - obrazovne, stručne i istraživačke aktivnosti Centra, temelje se na sljedećem sustavu vrijednosti:

afirmacija Centra kao sredine u kojoj se strogo vodi računa o: o jednakosti i pravednosti, o ljudskim pravima, o poštivanju integriteta i dostojanstva osobe, o akademskim slobodama, o poštivanju zakona i pravnih postupaka, o profesionalnim odnosima u skladu s etičkim kodeksom,

razvoj kreativnih sposobnosti i kompetencija nastavnika i studenata kako bi radili i učili odgovorno i efikasno sagledavajući probitak cijele društvene zajednice,

spoznaja svekolikog osoblja Centra i studenata o zajedničkim ciljevima i važnosti posla koji obavljaju,

transparentnost u donošenju odluka i ukupnim aktivnostima Centra, otvorenost za suradnju i partnerstvo sa svim zainteresiranim dionicima, postizanje izvrsnosti temeljem ostvarivanja najviših međunarodno usporedivih

standarda osiguravanja kvalitete, poticanje nezavisnog mišljenja i podržavanje akademske i institucijske

autonomije u odnosu na interese kapitala i politike.

9

4. SWOT ANALIZA STANJA I STATUSA CENTRA

Analiza prednosti i slabosti Centra te prilika i prijetnji iz okruženja, preduvjet je za definiranje strateških zadataka i realizaciju razvojnih ciljeva Centra.

4.1. Jake strane Centra - snage (Strengths)

Pravna reguliranost - usklađenost s odgovarajućim zakonima, pod-zakonskim aktima i sveučilišnim propisima

Entuzijazam rukovodstva i stručan nastavni kadar predan razvitku svoje institucije

Osviještenost o značaju rada na kvaliteti Prepoznatljivi i suvremeno ustrojeni studijski moduli Fleksibilnost u osuvremenjivanju studijskih programa Ustrojen mentorski sustav Novi specijalistički diplomski stručni studijski programi Stručno i znanstveno napredovanje nastavnika Aktivna komunikacija između nastavnog osoblja i studenata Kvalitetan rad stručnih službi Informiranost nastavnika, studenata i stručnih službi Izdavačka djelatnost Prilagođenost potrebama zaposlenih studenata Povezanost različitih studijskih programa (npr. tehnički, ekonomski…) kroz

izborne predmete Gostujuća predavanja eksperata iz prakse Terenska nastava i kontakti s vanjskim institucijama i tvrtkama (trgovačka i

turistička društva, poduzetnici, sajmovi, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, FINA, HUP, HEP, HT, Cemex, ….)

Povoljna dobna struktura nastavnog osoblja

4.2. Slabe strane Centra - slabosti (Weaknesses)

Neimplementiran ISVU Nedostatna međunarodna suradnja Nedovoljan broj internih studentskih anketa Nedovoljna angažiranost rada studenata u tijelima Centra Nedovoljan broj internih analiza Neposjedovanje knjižnice i čitaonice za studente Studentski restoran Prostorni problemi Nepotpuna opremljenost laboratorijskog prostora i opreme Veliko opterećenje nastavnog osoblja u nastavi


10

Održavanje velikog dijela nastave u poslijepodnevnim satima i preklapanja u rasporedu predmeta kao posljedica

Nedostatan broj zaposlenih stručnjaka s prethodnim iskustvom rada u gospodarstvu

Nedovoljna povezanost u stručnom i istraživačkom radu s gospodarskim subjektima

Nedovoljno učešće u inozemnim istraživačkim i razvojnim projektima Slaba mobilnost nastavnika i zanemariva mobilnost studenata Nedostatak sredstava za financiranje stručnih i tehnologijskih projekata

4.3. Mogućnosti Centra - prilike (Opportunities)

Rješavanje prostornih problema (povećanje prostornih resursa na cca 5000 m2) Pretvaranje Centra u samostalnu visokoškolsku ustanovu (Veleučilište) u skladu

s proklamiranim binarnim sustavom visokoškolskog obrazovanja Povećanje kvalitete ulazne populacije studenata obzirom na sustav državne

mature koji postaje obvezan i za trogodišnje strukovne škole Sustav za podršku nastavi Moodle Mobilnost studenata i nastavnika Opremanje knjižnice Organiziranje okruglih stolova i stručnih radionica s gospodarstvenicima,

sadašnjim i bivšim studentima - uvid u potrebe gospodarstva, razvoj timskog rada, prezentacija postignuća

Bolji kontakt s međunarodnim organizacijama i srodnim institucijama Daljnje usklađivanje studijskih planova i programa prema potrebama

gospodarstva Intenziviranje aktivnosti na povezivanju s gospodarstvom Učešće u tuzemnim i inozemnim stručnim, razvojnim i istraživačkim projektima.; Prijava na projekte financirane od strane Europske Unije Povoljni položaj u Centru regije Gostujuća predavanja inozemnih eksperata iz prakse i obrazovnih institucija Ustrojavanje Alumni udruge Očekivani porast broja upisanih studenata zbog promjena u okruženju Regionalni položaj s velikim brojem srednjih škola

4.4. Očekivani problemi - prijetnje (Threats)

Trenutačna recesija koju prati smanjen broj radnih mjesta i mogućnost zapošljavanja

Nedostatak razvojnih radnih mjesta Neusklađenost važećih uvjeta za izbor u zvanja s potrebama stručnih studija

(asistenti i mladi nastavnici bez iskustva u praksi, nemogućnost izbora u zvanja priznatih stručnjaka)

Nepovoljno stanje i struktura gospodarstva Neprepoznatljivost cjeloživotnog obrazovanja u smislu poticanja i financiranja Neizvjestan status stručnih studija u okviru sveučilišta

11

5. STRATEŠKI CILJEVI I ZADATCI CENTRA

Temeljem mišljenja rukovodstva Centra, rasprava na stručnom vijeću i sugestija sa strane ustrojbenih jedinica Centra kao temelji razvoja prepoznati su sljedeći opći ciljevi:

rješavanje prostornih problema (učionice, uredi, laboratoriji, knjižnica, studentski restoran);

unaprjeđenje kvalitete nastave i uspješnosti studiranja; zapošljavanje stručnog nastavnog osoblja; poticanje svih oblika stručnih aktivnosti; poticanje suradnje s gospodarstvom; poticanje mobilnosti nastavnika i studenata.

Za svaki strateški cilj naveden je opis zadataka koje je potrebno uspješno riješiti kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi. Ciljevi su definirani tako da je sustav podijeljen na odvojene cjeline:

Nastavni proces - nastava, studijski programi; Studenti; Nastavno osoblje; Stručni i istraživački rad, razvojne aktivnosti - suradnja s gospodarstvom

(okruženjem); Ljudski, materijalni i financijski resursi; Informacijski sustav; Javno informiranje; Sustav za osiguravanje kvalitete.

5.1. Nastavni proces - nastava, studijski programi

5.1.1. Strateški cilj A:

Uvođenje ishoda učenja (eng. learning outcomes) zahtijeva precizno određivanje mjesta i značaja ishoda učenja u sustavu akademskog obrazovanja. Ishodi učenja podrazumijevaju jasno i precizno napisanu izjavu o tomu što bi student trebao znati, razumjeti, moći napraviti (demonstrirati) i vrjednovati po završetku procesa učenja. Odnose se na studenta, a formulira ih nastavnik. Ishodi učenja razlikuju se od ciljeva studija i predmeta koji definiraju nastavne sadržaje (eng. objectives).

Ishodi učenja moraju biti usklađeni (Tuning educational structures in Europe) s međunarodnom razinom - priznavanje diploma i kvalifikacija, i nacionalnom razinom -nacionalni kvalifikacijski okvir.

Na postojećoj organizacijskoj strukturi sustava za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete Centra potrebno je realizirati aktivnosti koje će rezultirati u angažmanu svih nastavnika, uključivanju studenata, poslodavaca i ostalih zainteresiranih dionika.


12

Ustrajno, kvalitetno i učinkovito izvođenje nastave na oba nivoa vertikale stručnih studija. Kontinuirano poboljšavanje i revidiranje studijskih programa temeljeno na pokazateljima kvalitete i potrebama gospodarstva i cjelokupne društvene zajednice.

Zadatak A.1. U sustavnom pristupu ishodima učenja neophodno je uspostaviti kvalitetnu vezu između razine studija, ishoda učenja, ECTS kredita, metoda učenja i poučavanja, vrjednovanja postignuća (indikatora uspješnosti) i ocjenjivanja (eng. assessment).

Zadatak A.1. Provoditi mjere i aktivnosti u cilju povećanja interesa za upis na studijske programe Centra, a time i kvalitete studenata koji upisuju prvu godinu stručnih, odnosno specijalističkih studija.

Zadatak A.2. Temeljem anketiranja studenata izvršiti možebitne ispravke u pridjeljivanju bodova u ECTS sustavu.

Zadatak A.3. Analizirati podatke o zapošljavanju studenata koji su završili stručne i specijalističke studije.

Zadatak A.4. Temeljem povratnih informacija o ostvarenim zaposlenjima, nedavnih zahtjeva tržišta rada i anketiranja nastavnika, studenata i mogućih poslodavaca prilagođavati module studijskih programa.

Zadatak A.5. Ustrojiti barem jedan ogledni studijski program/modul koji bi se izvodio na jednom od svjetskih jezika.

Zadatak A.6. Ustrojiti barem jedan ogledni studijski program/modul koji bi se izvodio u obliku kontinuirane-blok nastave (nastava u turnusima).

5.1.2. Strateški cilj B:

Započeti s uvođenjem sustava elektronskog učenja preko oglednih primjera na tehničkim studijima. Postupno uvoditi na ostale studijske programe i povećavati postotni udio e-učenja u nastavi.

Zadatak B.1. Izbor povjerenika za e-učenje i izrada izdvojene Strategije e-učenja za razdoblje 2011.-2015. god.

Zadatak B.2. Implementacija e-učenja u sve nastavne procese: predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe, simulacijske vježbe, praktične pokuse, timski rad, međusobnu komunikaciju i razmjenu iskustava.

Zadatak B.3. Dinamiku uvođenja e-učenja uskladiti s zadatcima i ciljevima navedenim u Strategiji e-učenja.

5.2. Studenti

5.2.1. Strateški cilj C:

Povećanje ukupnih postignuća studenata, osobito protočnost i uspješnost studiranja te ishoda učenja na svim studijskim programima. Usavršavanje objektivnih standarda ujednačavanjem kriterija i mjerila za: uspjeh studenata, realno opterećenja u nastavi, prolaznost na ispitima, vrijeme studiranja, metode rada u nastavi, nagrađivanje izvrsnosti.

Zadatak C.1. Bitno poboljšati sve parametre koji određuju uspješnost studiranja na svim studijskim programima:


13

povećati broj studenata s ostvarenih 60 ECTS u jednoj akademskoj godini,

povisiti prosječan broj ostvarenih ECTS u jednoj akademskoj godini, povisiti prosječnu ocjenu studiranja, smanjiti broj studenata koji su izgubili status studenta, skratiti prosječno trajanje studiranja za sve studijske programe, povećati omjer: broj diplomiranih studenata/broj upisanih studenata, predložiti modele stimuliranja i nagrađivanja najboljih studenata.

Zadatak C.2. Kako bi se realizirale stavke iz prethodnog zadatka potrebno je: ocjenjivanje studenata vršiti temeljem provjerenih, jednoznačnih i

dosljedno primjenjivanih kriterija koji su javno obznanjeni, studenti moraju na početku svakog semestra biti upoznati sa svim

uvjetima koji se traže za uspješno polaganje pojedinog kolegija, striktno pridržavanje definiranih pravila studiranja u smislu obvezne

nazočnosti studenata na svim oblicima nastave, usmjeravanje što većeg broja studenata na kontinuirano svladavanje

nastavnog gradiva (kolokviji, testovi, seminari, rad u laboratoriju, terenske vježbe, …).

Zadatak C.3. Osigurati uvjete za prijelaz što većeg broja studenata sa stručnih na specijalističke diplomske studije.

Zadatak C.4. Razvijati i poticati uključivanje studenata Centra u organizirane oblike vannastavnih aktivnosti.

5.3. Nastavno osoblje

5.3.1. Strateški cilj D:

Jačanje kadrovske baze Centra glede broja, stručnosti i kompetentnosti nastavnika u nastavničkim i suradničkim zvanjima. Permanentna kontrola kvalitete izvođenja nastave, izrade adekvatnih nastavnih materijala i osuvremenjivanja nastave novim tehničkim rješenjima i pomagalima.

Zadatak D.1. Povećati omjer broj nastavnika/broj studenata temeljem novih razvojnih radnih mjesta i po potrebi financiranjem iz vlastitih sredstava.

Zadatak D.2. Kontinuirano provoditi ocjenjivanje nastavnika temeljem studentske ankete, samoanalize i godišnjih izvješća o radu.

Zadatak D.3. Godišnjim akcijskim planovima utvrditi potrebe: uvođenja odgovarajućih alata za podršku nastavi primjenom e-učenja, intenziviranja objavljivanja nastavnih materijala na web-u i objavljivanja udžbenika.

Zadatak D.4. Omogućiti stručno i pedagoško usavršavanje nastavnika i napredovanje u vertikali nastavnih zvanja.

Zadatak D.5. Povećati udio nastavnika koji su izabrani u nastavna zvanja viši predavač i profesor visoke škole.

Zadatak D.6. Širiti nastavnu bazu Centra uključivanjem vrhunskih i priznatih stručnjaka iz gospodarstva, javnog sektora i s drugih visokoškolskih ustanova, osobito za potrebe novoustrojenih specijalističkih studija.


14

Zadatak D.7. Pružanje pune financijske potpore djelatnicima u suradničkim zvanjima koji pohađaju poslijediplomske studije.

Zadatak D.8. Pratiti i usmjeravati asistente na poslijediplomskim studijima kako bi nakon obranjenih doktorata mogli pružiti maksimalan doprinos u razvoju nastavnog procesa i radu na stručnim i istraživačkim projektima.

Zadatak D.9. Obvezati predmetne nastavnike za objavljivanje referentnih nastavnih materijala. Imenovati povjerenika za izdavačku djelatnost.

Zadatak D.10. Poticati objavljivanje zajedničkih znanstvenih i stručnih radova studenata i mentora.

Zadatak D.11. Inicirati dvosmjernu mobilnost nastavnika unutar Hrvatske i u inozemstvu.

5.4. Stručni i istraživački rad, razvojne aktivnosti - suradnja s gospodarstvom (okruženjem)

5.4.1. Strateški cilj E:

U korištenju ljudskih resursa dominira nastava, a stručno istraživački rad i transfer znanja su donekle marginalizirani. Taj odnos se treba promijeniti/ujednačiti intenziviranjem rada u području transfera znanja: stručni i razvojni projekti, ekspertize, intelektualne usluge, specijalistički tečajevi i tečajevi stručnog usavršavanja usmjereni na suradnju s gospodarstvom i lokalnom zajednicom, realizacija odgovarajuće financijske potpore, komercijalni programi cjeloživotnog obrazovanja.

Zadatak E.1. Održavati tečajeve cjeloživotnog obrazovanja za sve naše studijske programe uz uvjet da su redovno usklađivani s objavljivanjem novih zakona i normi.

Zadatak E.2. Omogućiti upoznavanje zaposlenika s najnovijim dostignućima na području struke i na području unaprjeđivanja edukacijskih procesa uvođenjem suvremenih nastavnih metoda kroz posjete stručnim skupovima, sajmovima, savjetovanjima.

Zadatak E.3. Poticati sudjelovanje naših stručnjaka u radu tehničkog odbora Hrvatskog zavoda za norme.

Zadatak E.4. Poduzeti sve propisane radnje za dobivanje licence za organizaciju tečajeva za ovlaštene inženjere koji su upisani u Imenik ovlaštenih inženjera. Ustrojiti bazu ovlaštenih inženjera elektrotehnike s područja SD županije.

Zadatak E.5. Povećati opseg znanstvenih i stručnih radova, projekata, studija, elaborata i ekspertiza za potrebe gospodarstva i lokalne zajednice. Jedan od očekivanih rezultata mora biti povećani dotok financijskih sredstava ostvarenih od visokostručnog rada.

Zadatak E.6. Kako bi svi zaposlenici i studenti bili upoznati sa svim aktivnostima iz prethodnog zadatka potrebno je, u svrhu razmjene informacija i usklađivanja aktivnosti, ustrojiti odgovarajuću arhivu.

Zadatak E.7. Organizirati stručne radionice sa studentima, asistentima i suradnicima u nastavi u svrhu prijenosa znanja i iskustava.


15

Zadatak E.8. Ustrojiti sustav vanjskih dionika (javne i privatne regionalne tvrtke i ustanove), te zajedno s našim vanjskim suradnicima organizirati okrugle stolove jednom godišnje.

Zadatak E.9. Dogovoriti modalitete suradnje s gospodarskim subjektima u smislu primjene novih saznanja i tehnologija i zajedničkih projekata.

Zadatak E.9. Povećati prosječno financiranje za usavršavanje i stručne aktivnosti po nastavniku ovisno o financijskom stanju Centra.

Zadatak E.10. Izabrati povjerenike (tehnički i ekonomski studiji) za stručne i razvojne projekte i suradnju s gospodarstvom.

Zadatak E.11. Poduzeti sve propisane radnje za dobivanje dozvole za organizaciju tečajeva za turističke vodiče i pratitelje, te za voditelje poslovnica i turističkih agencija.

Zadatak E.12. Osigurati preduvjete za pokretanje projekta Studentskog poduzetničkog centra.

Zadatak E.13. Intenzivirati napore u smislu organizacije domaćih i međunarodnih stručnih skupova, konferencija i simpozija.

5.5. Ljudski, materijalni i financijski resursi

5.5.1. Strateški cilj F:

Ljudski resursi - Skrb o svim elementima koji određuju standard i uvjete rada i boravka na Centru svih djelatnika i studenata. Usklađivanje kadrovske politike temeljem stvarnih potreba Centra, pri čemu pokazatelji trebaju biti planirani broj upisanih studenata na stručnim i specijalističkim studijima, prostorne i financijske mogućnosti, nastavno opterećenje nastavnika i struktura studijskih programa.

Zadatak F.1. Optimizirati broj djelatnika - uključivo: nastavnika, suradnika, administrativnog, tehničkog i pomoćnog osoblja, prema potrebama Centra nakon uvođenja specijalističkih studija.

Zadatak F.2. Uravnotežiti postotni omjer nastavnog i nenastavnog osoblja prema uobičajenim mjerilima.

Zadatak F.3. Težiti dostizanju europskih normi u broju studenata po jednom nastavniku.

Zadatak F.4. Provesti sistematizaciju radnih mjesta. Predvidjeti radno mjesto za budućeg voditelja knjižnice.

Zadatak F.5. Harmonizirati rad svih stručnih službi.

Zadatak F.6. Nakon preseljenja u nove prostore ustrojiti jedinstveni sustav evidencije radnog vremena.

Zadatak F.7. Sukladno Kolektivnom ugovoru osigurati i organizirati preventivne liječničke preglede djelatnika.

Zadatak F.8. Omogućiti svim djelatnicima i studentima rekreativno bavljenje sportom (ekipni sportovi, plivanje, veslanje, teretana).


16

Zadatak F.9. U cilju jačanja kolektivnog duha i pripadnosti Centru organizirati druženja svih djelatnika prije važnih državnih blagdana, izlete u prirodu, posjete značajnim povijesnim lokalitetima i dr.

Napomena: Zadaci koji se odnose samo na nastavno osoblje navedeni su u okviru strateškog cilja D.

5.5.2. Strateški cilj G:

Materijalni resursi 1: Novi prostori

Zadatak G.1. Obavljati sve aktivnosti potrebne za realizaciju projekta novih prostora u Kopilici.

Zadatak G.2. Predvidjeti prostor za ustrojavanje knjižnice i stvaranje (u prvoj fazi) obveznog knjižničnog fonda.

Zadatak G.3. Obaviti pripreme za otvaranje studentskog restorana.

Zadatak G.4. Obaviti aktivnosti potrebne za aktiviranje skriptarnice – fotokopirnice.

5.5.3. Strateški cilj H:

Materijalni resursi 2: Korištenje svih mogućnosti za osiguranje sredstava koja bi se uložila u razvoj materijalnih resursa i poboljšanje radnih uvjeta. Naglasak treba biti na nabavi suvremenih sredstava za održavanje nastave, programske i tehničke opreme, kao i mjerne i instrumentacijske opreme za laboratorije. Nabava opreme treba biti planirana tako da, osim osuvremenjivanja nastavnog procesa, može biti uporabljena i za istraživački i stručni rad nastavnika i studenata.

Zadatak H.1. Obnoviti i modernizirati računalnu opremu u učionicama, laboratorijima, nastavnim kabinetima i stručnim službama.

Zadatak H.2. Planirati i postupno opremati nove laboratorije koji bi zadovoljili potrebe tek ustrojenih specijalističkih studija.

Zadatak H.3. Uvoditi novu didaktičku opremu u postojeće laboratorije.

Zadatak H.4. Nabaviti ili razviti demonstracijsku opremu i pomagala kao podršku kontakt nastavi i zornu prezentaciju temeljnih zakona na tehničkim studijima.

Zadatak H.5. Nabavljati nove i obnavljati postojeće programske pakete/licence za primjenu u nastavnom, istraživačkom i stručnom radu. Stupiti u kontakt s odgovarajućim referalnim centrima, kako bi se reducirala financijska ulaganja.

Zadatak H.6. Povećati broj nastavnih baza za izvođenje stručne, odnosno specijalističke prakse.

Zadatak H.7. Izrada plana nabave za svaku kalendarsku godinu što ga organizira financijska služba. U procesu planiranja trebaju sudjelovati sve organizacijske jedinice Centra.

Zadatak H.8. Imenovati povjerenike za stručnu/specijalističku praksu i nastavna radilišta (ekonomski i tehnički studiji).


17

5.5.4. Strateški cilj I:

Financijski resursi: Stvoriti temeljne pretpostavke za racionalno poslovanje i trošenje raspoloživih sredstava u skladu s godišnjim planovima. Istražiti mogućnosti i modalitete povećanja udjela vlastitih sredstava u prihodima Centra.

Zadatak I.1. Nakon preseljenja u nove prostore uskladiti rad svih službi temeljem nove sistematizacije radnih mjesta i optimizirati troškove poslovanja.

Zadatak I.2. Racionalno koristiti tehničku i programsku opremu - iskoristiti pogodnosti objedinjavanja prostora u kojima se izvodi nastava.

Zadatak I.3. Organizirati stručnu praksu u suradnji s gospodarskim subjektima, što bi Centru osiguralo dodatna financijska sredstava temeljem posebnih ugovora o suradnji.

Zadatak I.4. Izraditi strategiju i akcijski plan za stručni i istraživački rad u suradnji s gospodarstvom, koji bi za rezultat trebao imati priljev dodatnih sredstava i povećanje prihoda Centra, odnosno otvaranje prema tržišnom poslovanju.

Zadatak I.5. Kontinuirano traganje za boljim modelima i izvorima financiranja - aktivni pristup donatorima, pronalaženje strateškog partnera.

Zadatak I.6. Osigurati transparentnost trošenja sredstava Centra.

5.6. Informacijski sustav

5.6.1. Strateški cilj J:

Uvođenje Informacijskog sustava visokih učilišta – ISVU (projekt MZOŠ-a) u cilju usklađivanja informatizacije svih visokih učilišta u RH. Osiguranje učinkovitog upravljanja svim aktivnostima Centra temeljem prikupljanja, obrade i uporabe relevantnih informacija.

Zadatak J.1. Imenovati povjerenike za: ISVU, informatičku djelatnost, web stranice.

Zadatak J.2. Obučiti sve korisnike unutar Centra o uporabi ISVU za funkcioniranje ISVU na svim razinama.

Zadatak J.3. Uskladiti postojeće resurse kako bi se provela potpuna informatizacija poslovanja sa studentima (baze podataka o studentima, nastavnicima, kolegijima i nastavnim planovima, provedba upisa studenata, postupak prijavljivanja i izvođenja ispita, unos ocjena, izdavanje potvrda i uvjerenja i dr.).

Zadatak J.4. Istražiti dodatne mogućnosti koje omogućuje računalno-komunikacijska infrastruktura ISVU (mreža CARNet, studomati, poslužitelji na SRCE, …)

Zadatak J.5. Analizirati i intenzivirati uporabu Moodle sustava za podršku nastavi od strane nastavnika i studenata.

Zadatak J.6. Gdje je god to moguće voditi dokumentaciju u elektroničkom obliku kako bi se povećala kvaliteta i smanjio opseg administrativnih poslova.

Zadatak J.7. Stalno usavršavanje web-stranica Centra i povećanje učinkovitosti uporabe istih.


18

5.7. Javno informiranje

5.7.1. Strateški cilj K:

Javno prezentiranje svih relevantnih pokazatelja o aktivnostima i postignućima Centra. Informiranje javnosti provodi se permanentno i zahtijeva cjelovitost i objektivnost.

Zadatak K.1. Informirati javnost o novouvedenim specijalističkim studijima trgovinskog poslovanja, računovodstva i financija i politehnike.

Zadatak K.2. Na web stranicama objaviti i kontinuirano ažurirati pregled sažetaka svih vrsta pisanih radova koje su ostvarili studenti i djelatnici Centra.

Zadatak K.3. Upoznavati javnost sa svim kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima rada na Centru - aktivnosti i postignuća nastavnika i studenata, stručni i istraživački rad, ažuriranje studijskih programa, vannastavne aktivnosti, cjeloživotno obrazovanje, sustav e-učenja, …

Zadatak K.4. Stalno komunicirati s vanjskim dionicima - stručne rasprave, okrugli stolovi, razmjena informacija i iskustava.

Zadatak K.5. Izraditi registar završenih studenata - ustrojiti Alumni organizaciju za održavanje veze naših završenih stručnjaka s matičnom ustanovom i odrediti povjerenika za javno informiranje i Alumni udrugu.

Zadatak K.6. Redovito prezentirati studijske programe na Danima sveučilišta u Splitu.

Zadatak K.7. Institucijski organizirane popularizacijske aktivnosti Centra i njegovih studija. Informiranje učenika gimnazija i strukovnih škola o pogodnostima studiranja na Centru temeljem dogovorenih posjeta i organizacijom otvorenog dana Centra.

5.8. Sustav za osiguravanje kvalitete

5.8.1. Strateški cilj L:

Dovršenje ustroja organizacijske strukture sustava za osiguravanje kvalitete visokoškolskog obrazovanja na Centru. Primjena mehanizama i postupaka kontinuiranog praćenja učinkovitosti, vrjednovanja i unaprjeđivanja sustava za osiguravanja kvalitete. Provedba postupaka periodičke unutarnje i vanjske prosudbe (audit) i javno informiranje o radu sustava za osiguravanje kvalitete. Ugrađivanje kulture kvalitete u sva područja djelovanja i kroz sve normativne akte Centra.

Zadatak L.1. Dovršiti i prihvatiti na Stručnom vijeću Centra dokumente koji su trenutačno u fazi izrade, odnosno pripreme: Pravilnik o sustavu za kvalitetu; Poslovnik o radu Odbora za unaprjeđenje kvalitete; Program rada Odbora za unaprjeđenje kvalitete Priručnik za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete.

Zadatak L.2. Uspostaviti organizacijsku strukturu sustava kako je to predviđeno Pravilnikom o sustavu za kvalitetu.

Zadatak L.3. Kontinuirano surađivati i usklađivati aktivnosti s Centrom za unaprjeđenje kvalitete Sveučilišta u Splitu.


19

Zadatak L.4. Odbor za unaprjeđenje kvalitete Centra za stručne studije ima obvezu jednom godišnje podnositi izvješće o svom radu i postignutim rezultatima Stručnom vijeću i Centru za unaprjeđenje kvalitete sveučilišta.

Zadatak L.5. Imenovati radnu skupinu za kvalitetu koju koordinira pomoćnik pročelnika za unaprjeđenje kvalitete, a surađuje s Odborom za unaprjeđenje kvalitete Centra. Temeljni zadatak joj je osiguravanje kvalitete i provođenju pojedinih segmenata Strategije.

Zadatak L.6. Provesti mjere koje će se temeljiti na izvješću Akreditacijskog odbora o reakreditaciji.

Zadatak L.7. Budući da je samoanaliza godišnja obveza, provesti samoanalizu na kraju svake kalendarske godine i osvježavati dokumentaciju vezanu uz samoanalizu.

Zadatak L.8. Temeljem izvješća svih organizacijskih jedinica Centra jednom godišnje izraditi cjelovitu SWOT analizu.

Zadatak L.9. Osigurati kontinuirano informiranje o radu i rezultatima rada sustava za osiguravanje kvalitete i uspostaviti aktivnu komunikaciju sa svim djelatnicima, studentima i vanjskim dionicima.

Zadatak L.10. Organizirati semestralno tematske sjednice o radu sustava za kvalitetu koje će uključivati dinamiku provedbe Akcijskog plana za tekuću godinu, analizu učinkovitosti i vrjednovanje postignutih rezultata.

Zadatak L.11. Provesti evaluaciju rada stručnih službi.

5.9. Integriranost u Europsku uniju i mobilnost

5.9.1. Strateški cilj M:

Stupanje Hrvatske u punopravno članstvo EU podrazumijeva i sudjelovanje i aktivno uključivanje u Europski prostor visoke naobrazbe (EHEA) i Europski istraživački prostor (ERA). Sukladno tomu Centar će sustavno i organizirano poticati mobilnost zaposlenika i studenata i korištenje instrumenata Europske unije za financiranje istraživanja i razvoja.

Zadatak M.1. Razvoj instrumenata za poticanje programa mobilnosti i suradnje s Europskom unijom preko nacionalne Agencije za mobilnost i programe EU.

Zadatak M.2. Ispitati mogućnosti sustavnog uključivanja u Sedmi okvirni program FP7 (Framework Programme) Europske unije za pomoć pri organizaciji suradnje između sveučilišta, istraživačkih Centara i industrije, te financijsku podršku za zajedničke projekte.

Zadatak M.3. Poticati boravak djelatnika Centra u inozemnim institucijama. Istražiti modalitete raznih vrsta financiranja/stipendiranja u sklopu cjeloživotnog obrazovanja.

Zadatak M.4. Imenovati povjerenika za međunarodnu suradnju i projekte EU.

21

6. OPERACIONALIZACIJA STRATEGIJE

Sukladno temeljnim polazištima, misiji, viziji i provedenoj SWOT analizi zadaci i ciljevi definirani Strategijom Centra implementiraju se na nivou Centra kao cjeline i svake njegove organizacijske jedinice.

Uspješna realizacija Strategije zahtijeva provođenje niza paralelnih i sukcesivnih aktivnosti različitog trajanja. Prva faza je upoznavanje svih sudionika u provedbi i primjeni Strategije s njenim sadržajem i ciljevima. Informiranje obuhvaća i stručnu, ali i širu javnost - Sveučilište, javne i privatne tvrtke, državna uprava, … Cilj je poticanje rasprave, razmjena mišljenja i aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih dionika kako bi se postigla suglasnost na razini donošenja odluka u primjeni Strategije.

U cilju realizacije Strategije svake kalendarske godine donose se akcijski planovi u kojima su vidljivi prioriteti strateških inicijativa i identificirani potrebni resursi. Temeljem strateških ciljeva i zadataka precizno se navode zadani vremenski okviri - rokovi i nositelji za izvršenje pojedinih zadataka.

Unutar globalnog akcijskog plana definiraju se i planovi za pojedine segmente strategije razvitka (e-učenje, programe cjeloživotnog obrazovanje i poticanje mobilnosti, međunarodnu suradnju i projekte EU, …).

Svake godine u posebnom dokumentu provjerava se provedba strateških ciljeva i zadataka. Nositelji skrbi za pojedine zadatke izvješćuju Upravu o realizaciji istih. Obrazlažu se propusti, grješke i problemi u realizaciji, a sve u cilju otklanjanja slabosti i poboljšanja ukupnih rezultata. Primjenjuju se mjere ocjenjivanja i vrjednovanja rada i postignuća te usavršavaju kriteriji i modeli vrjednovanja rezultata.

Sukladno potrebama Centar će donositi i druge potrebne dokumente koji će osigurati ostvarivanje temeljnih odrednica i ciljeva strategije.

Imenovana tijela, povjerenici i ustrojena povjerenstva imaju jasno definiranu odgovornost u provedbi Strategije. Razmotrit će se mogućnost odgovarajućih poticaja za zalaganje i uspješno ostvarivanje postavljenih zadataka.

Djelotvornost cijelog sustava kontinuirano se provjerava kako bi se pravovremeno reagiralo na svako odstupanje od mjera i zadataka zacrtanih Strategijom.

Prioritete i dinamiku provedbe Strategije definira Uprava Centra uz suglasnost Stručnog vijeća. Svake godine Uprava izvješćuje Stručno vijeće o ostvarivanju Akcijskih planova i kumulativnoj realizaciji strateških ciljeva te predlaže promjene i dopune koje ulaze u Akcijski plan za narednu godinu.

6.1. Osobe i tijela potrebna za provedbu strategije Centra

Strategija razvitka je prvi dokument ove vrste na Centru za stručne studije. Ranijih godina izrađivali su se samo akcijski planovi, temeljeni na planiranim aktivnostima za svaku akademsku godinu.


22

Kako bi se poticao duh zajedništva, osjećaj pripadnosti Centru i želja za stalnim razvitkom, u izvršenje različitih aktivnosti uključen je veći broj djelatnika. Biranjem povjerenika zaduženih za pojedine segmente strategije razvitka željeli smo im iskazati povjerenje, ali to naravno podrazumijeva i nošenje bremena odgovornosti za interese Centra.

Osobe i tijela koje imaju posebna zaduženja i odgovornosti su: stručno vijeće Centra; vršitelj dužnosti pročelnika Centra; zamjenik pročelnika Centra i pomoćnik pročelnika za unaprjeđenje kvalitete; pomoćnik pročelnika za nastavu; pomoćnik pročelnika za praćenje investicija; pročelnici odsjeka za:

o računovodstvo i financije, o trgovinsko poslovanje, o elektrotehniku, o informacijsku tehnologiju, o konstrukcijsko strojarstvo;

predstojnici zavoda za: o računovodstvo, o financije, o vanjsku trgovinu i međunarodna putovanja, o poduzetništvo, o trgovinsko poslovanje, o elektroenergetiku, o elektroniku, o matematiku i fiziku, o za strane jezike, o informatiku;

voditelji specijalističkih diplomskih stručnih studija za: o računovodstvo i financije, o trgovinsko poslovanje, o politehniku;

Odbor za unaprjeđenje kvalitete Centra;

tajnik Centra;

rukovoditelj i voditelji stručnih službi;

povjerenstva za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbora u zvanja;

povjerenstvo za knjižnicu i izdavačku djelatnost;

etičko povjerenstvo;

povjerenstvo za stegovnu odgovornost;

studentski zbor Centra;

radničko vijeće;

povjerenici za provedbu strateških zadataka i akcijskih ciljeva: o ISVU,


23

o ECTS o e-učenje, o programe cjeloživotnog obrazovanja i poticanje mobilnosti, o informatičku opremu, o informiranje javnosti i Alumni udrugu, o stručne i razvojne projekte i suradnju s gospodarstvom (društveni studiji), o stručne i razvojne projekte i suradnju s gospodarstvom (tehnički studiji), o stručnu i specijalističku praksu i nastavna radilišta (društveni studiji), o stručnu i specijalističku praksu i nastavna radilišta (tehnički studiji), o međunarodnu suradnju i projekte EU, o web stranice i uređivanje web stranica, o izdavačku djelatnost.

6.2. Dokumenti potrebni za provedbu strategije (postojeći i oni koje treba donijeti)

Strategija i njena provedba temelji se na zakonima RH, pravilnicima i propisima Sveučilišta u Splitu i pravilnicima i propisima Centra koji se odnose na nastavu:

Pravilnik o studiju i sustavu studiranja; Pravilnik o izradi i obrani završnog i diplomskog rada; Pravilnik o stručnoj praksi (s naputcima za svaki studijski program); Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata; Pravilnik o akademskom priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija i

razdoblja studija,

te pravilnicima i propisima Centra koji se odnose na zaposlenike: Pravilnik o radu; Etički kodeks; Pravilnik o stručnom usavršavanju zaposlenika; Pravilnik o zaštiti na radu; Pravilnik o izdavačkoj djelatnosti + godišnji planovi; Pravilnik o sustavu za kvalitetu (u pripremi); Poslovnik o radu Odbora za unaprjeđenje kvalitete (u pripremi); Program rada Odbora za unaprjeđenje kvalitete (u pripremi); Pravilnik o izborima u zvanja (u pripremi); Priručnik za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete (u pripremi); Pravilnik o unutarnjem ustroju i ustroju radnih mjesta (u pripremi).

U cilju realizacije temeljnih odrednica Strategije, sukladno dostignutoj razini razvoja i potrebama Centra, donosit će i drugi dokumenti/akcijski planovi vezani za pojedina područja od interesa kao što su:

suradnja na međunarodnim projektima, objavljivanje stručnih i znanstvenih radova, razmjena nastavnika i studenata u zemlji i inozemstvu, suradnja Centra s gospodarskim i drugim subjektima (istraživački projekti,

studije, elaborati), realizacija stručne/specijalističke prakse, programi cjeloživotnog obrazovanja, razvoj informacijskog sustava,


24

……….

Prema potrebi donosit će se i izdvojeni planovi pojedinih organizacijskih jedinica Centra.

6.3. Akcijski planovi

Akcijski plan je svojevrsni vodič kroz sadašnje i buduće zadatke. Prijedlozi zadataka su detaljno obrazloženi i služe kao informacija djelatnicima Centra i vanjskim dionicima. Akcijski plan ukazuje na svu širinu i sveobuhvatnost naših aktivnosti kako bi svi zaposlenici imali puni uvid u množinu i složenost poslova koji nas očekuju. Istovremeno Akcijski plan je i podsjetnik da navedene zadatke treba netko obaviti, da ne slijede sami po sebi, niti će to umjesto nas, obaviti netko drugi.

U planu se navodi trenutačno stanje i mogućnosti poboljšanja, te definiraju rokovi i odgovorne osobe (nositelji zadataka). Neki zadatci su trajnog karaktera i ponavljaju se, ali su ipak naznačeni kako bi se mogla sagledati ukupna aktivnost Centra.

Zadaci u akcijskim planovima usmjereni su na ostvarivanje strateških ciljeva Centra i predstavljaju konkretizaciju izvedbe zadataka koji su općem obliku navedeni u poglavlju 5. strategije razvitka.

Akcijski planovi su operativni planovi koji se donose svake kalendarske godine za razdoblje predviđeno Strategijom. Prihvaćaju se na Stručnom vijeću Centra kao odvojeni dokumenti za svaku godinu.

6.3.1. Akcijski plan za 2011. godinu

Prihvaćen na sjednici Stručnog vijeća od 14. veljače 2011. godine - priložen kao poseban dokument.


Zadatak: Napisati i potvrditi na stručnom vijeću Akcijski plan za 2012. god. do 20.12.2011.







25

7. IZVRŠENJE ZADATAKA I VRJEDNOVANJE REZULTATA RADA

Na kraju svake kalendarske godine provjerava se provedba strateških ciljeva i zadataka. Primjenjuju se mjere ocjenjivanja i vrjednovanja rada i postignutih rezultata. Pozitivno se valoriziraju uspješno provedene aktivnosti. Uočavaju se mogući propusti i grješke kako bi se otklonile u narednom periodu i poboljšali ukupni rezultati. Provjerava se ukupna djelotvornost sustava i određuju elementi bitni za pripremu sljedeće samoanalize.

U poglavlju Realizacija zadataka predviđenih akcijskim planovima vrši se kontinuirano dopunjavanje i osvježavanje nakon svake realizirane aktivnosti ili zadatka. Konkretno se opisuje provedena mjera s navođenjem odgovornih osoba, termina u kojima je izvedena te odgovarajući komentar.

Poglavlje Analiza provedbe Strategije razvitka Centra referira se na realizirane zadatke navedene pod odgovarajućim strateškim ciljevima. Podloga je za izradu godišnjeg izvješća o provedbi Strategije za proteklu godinu i postaje sastavni dio ovog dokumenta.

7.1. Realizacija zadataka predviđenih akcijskim planovima

7.1.1. Zadatci ostvareni u 2011. godini

Dopunjava se kontinuirano nakon izvršenja svakog pojedinog zadatka.

Prilaže se kao posebni dokument i usvaja na sjednici Stručnog vijeća Centra neposredno prije usvajanja dokumenta Analiza provedbe Strategije razvitka Centra i Akcijskog plana za 2012. godinu.










26




Prilaže se kao posebni dokument i usvaja na sjednici Stručnog vijeća Centra neposredno prije usvajanja dokumenta Analiza provedbe Strategije razvitka Centra i nove Strategije razvitka Centra.

7.2. Analiza provedbe Strategije razvitka Centra

7.2.1. Analiza učinkovitosti i vrjednovanje rezultata u 2011. godini

Prilaže se kao posebni dokument i usvaja na sjednici Stručnog vijeća Centra nakon usvajanja dokumenta Realizacija zadataka predviđenih Akcijskim planovima, a neposredno prije usvajanja Akcijskog plana za 2012. godinu.









27

8. ZAKLJUČAK

Strategijom Centra precizno su određena sva bitna načela, kratkoročni i dugoročni ciljevi koji predstavljaju temelj za sve aktivnosti Centra za razdoblje 2011.-2015. godine.

Centar je relativno mlada visokoškolska ustanova. Najveći generator napretka u sljedećem petogodišnjem razdoblju vidimo u realizaciji izgradnje novih prostora u Kopilici. Time će se osigurati vrlo kvalitetni uvjeti za studiranje, povećati studentski standard, omogućiti razvoj stručnih i istraživačkih projekata, napredovanje mladih zaposlenika koji će se u razdoblju predviđenom Strategijom osamostaliti i preuzeti obveze u nastavi, stručnom radu i participirati u upravljanju i radu svih organa Centra i ostvariti kontinuitet u svim djelatnostima Centra u skladu s vizijom i strategijom razvitka.

U skladu s definiranim instrumentima Strategije Centra za razdoblje 2011. – 2015. godine, Centar će donijeti sve temeljne dokumente i akcijske planove potrebne za implementaciju svoje Strategije.

Za očekivati je da se u narednom razdoblju definira status stručnih studija na nivou RH sukladno težnji za realizacijom binarnog visokoškolskog sustava, pa taj dio nije definiran Strategijom, jer su nepoznati uvjeti.

28

9. PRILOZI

29

9.1. Strategija e-učenja za razdoblje 2011. - 2015.

9.1.1. Uvod

Strategija uvođenja i razvitka e-učenja za sljedeće petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu Strategija) je dokument koji se po prvi put izrađuje na Sveučilišnom studijskom Centru za stručne studije Sveučilišta u Splitu (u daljnjem tekstu Centar). Ovaj dokument nastao je nakon donošenja Strategije razvitka Centra, te je u suglasju s ovom strategijom i nadopunjuje je u segmentima koji se odnose na uvođenje i primjenu e-učenja na Centru [SSCSS, 2011.].

Primjena e-učenja na Centru mora se promatrati sa stanovišta podizanja kvalitete nastave i nastavnih sadržaja kako bi studenti stekli praktična znanja za samostalno rješavanje problema i samostalno odlučivanje. Kvaliteta nastave i sadržaja podrazumijeva zadovoljstvo studenata načinom prijenosa znanja, stručnošću i profesionalnim odnosom nastavnika, dostupnošću sadržaja i informacija. E-učenje predstavlja sinonim za novo, moderno i kvalitetno obrazovanje, te predstavlja sastavni i integralni dio procesa visokoškolskog obrazovanja.

Na Centru se izvodi klasična nastava licem u lice f2f (face-to-face). Ovaj model želi se unaprijediti primjenom hibridnoga (mješovitog) oblika e-učenja koji će se temeljiti na kombinaciji klasične nastave i nastave koja se odvija u virtualnome okruženju. Uvođenjem i aktivnom primjenom e-učenja, Centar će ostvariti sljedeće strateške ciljeve:

unaprijediti kvalitetu nastave, poboljšati i optimizirati usvojene studijske programe uz postizanje

kompatibilnosti sa srodnim hrvatskim i europskim visokim učilištima, privlačiti i motivirati izvrsne studente, pokrenuti podupiranje visokokvalitetnoga stručnog i znanstvenog rada, jačati doprinose Centra u regiji potporom gospodarskome i kulturnome životu, razvijati međunarodne suradnje Centra.

9.1.2. Definicija i prednosti e-učenja

E-učenje (e-learning) je proces obrazovanja (proces učenja i podučavanja) uz uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), koja doprinosi unaprjeđenju kvalitete toga procesa i kvalitete ishoda obrazovanja.

Možemo razlikovati četiri oblika učenja s obzirom na razinu primjene IKT-e u nastavi, a prikazani su u tablici 1.

Tablica 1. Oblici učenja s obzirom na razinu primjene IKT

Oblici učenja Opis Tehnologije

Klasična nastava (f2f, licem u lice)

nastava (najčešće predavačka) u učionici i laboratoriju

Vrlo malo, primjerice tekst procesori, prezentacijski alati i pomagala. Tehnologija potrebna za način rada laboratorija

Nastava podržana ICT-om (ICT supported teaching and learning)

tehnologija se koristi uglavnom zato da bi se poboljšala klasična nastava

Prezentacije (PowerPoint) Multimedijski CD-ROM-ovi web sjedišta za kolegije (predmete) s hipermedijskim sadržajima za učenje (courseware) Programi za testiranje (kvizovi za samoprovjeru znanja i provjere znanja) E-mail i mailing liste Forum

Hibridna ili mješovita nastava (blended,

kombinacija klasične nastave u učionici i nastave

LMS (Learning Management Systems)-sustavi za upravljanje učenjem CBT/WBT

OPERATIVNI%20PLANOVI/e-ucenje


30

Oblici učenja Opis Tehnologije

mixed, hybrid) uz pomoć tehnologija (Computer/web Based Training) Videokonferencije Simulacijski laboratoriji

Izravno (online)

obrazovanje (fully

online)

učenje i poučavanje odvija se isključivo pomoću tehnologije; nema f2f nastave

Predmeti (kolegiji, tečajevi) koji se dostavljaju putem Interneta (kao web sjedišta ili pomoću LMS) Videokonferencije

Laboratoriji za online način rada

Izvor: [Zemsky & Massy, 2006.]

E-učenje slijedi klasičnu S-krivulju inovacije, promjene i prihvaćanja, slika 1 [Zemsky & Massy, 2006.]. Pokazalo se da ta krivulja vrijedi za raznolike inovacije, kao što su novi lijekovi koje prihvaćaju liječnici ili različiti tehnološki izumi prihvaćeni u industriji. Proces prihvaćanja u početku je obično spor, zbog potrebe za eksperimentiranjem, te se ubrzava s pojavom dominantnog dizajna, a zatim s vremenom dolazi do zasićenja. Sudionici se zamjetno razlikuju u različitim fazama prihvaćanja, primjerice, inovatore i tehnološke lidere pokreće drugačija motivacija i imaju drugačiju ulogu od većine korisnika.

Slika 1. Faze usvajanja tehnologije

Mogu se prepoznati brojne prednosti koje omogućava e-učenje [Begičević, Divjak, Hunjak, 2006], kao što su:

Kolaborativno učenje (collaborative learning) (dinamičku interakciju s profesorima i studentima).;

Izravan (on-line) pristup nastavnim materijalima (informacije su lakše dostupne).;

Cjeloživotno učenje - LLL (lifelong learning); Neovisnost o vremenu i prostoru – fleksibilnost učenja; Objedinjavanje različitih medija za prijenos i prikaz informacija (interaktivni

sadržaji za učenje i različiti mediji za prezentiranje sadržaja); Prilagođavanja osobnom stilu učenja studenta (student uči samostalno

organizirajući vrijeme, personalizirani pristup); Vrijeme koje profesor i student imaju na raspolaganju može se iskoristi za

kvalitetnije obrazovne sadržaje, raspravu i prijenos znanja;


31

Nastavnik lakše i kvalitetnije ažurira sadržaje novim spoznajama.

9.1.3. Opis stanja e-učenja na Centru

Uzimajući u obzir S-krivulju (slika 1.) možemo reći da se e-učenje na Centru nalazi u fazi „kasne većine“.

Drugim riječima postoji još dio nastavnog osoblja koji nije u potpunosti prihvatio e-učenje, te treba uložiti dodatne napore da se ono prihvati u potpunosti, tj. nađe u fazi „tradicionalisti“.

Do sada je instaliran Moodle poslužitelj i održana dva temeljna tečaja za korištenje Moodle alata za nastavno osoblje:

Uporaba Moodle-a, postavljanja nastavnih materijala i uporaba foruma za postavljanje obavijesti;

Izrada testova (kvizova) u Moodle-u.

Studentima je prezentiran Moodle na pojedinim kolegijima kao i osiguran pristup samom sustavu uporabom elektroničkog identiteta (AAI identiteta) koji im je dostupan u Službi za administraciju.

Na Centru postoji i tehnički tim za podršku samome sustavu, administraciji i održavanju sustava. Ovaj tim izradio je i postavio na poslužitelj korisničke upute za nastavnike i studente vezane za korištenje sustava. Kompletan pregled stanja e-učenja kao i njegov budući razvoj opisat će se u dokumentu Faze primjene i razvoja.

Moodle alat je izabran za primjene sustava za upravljanje učenjem LMS () - iako postoje i drugi LMS sustavi, kao što su Ilias i WebCT - zbog sljedećih prednosti: radi se o sustavu otvorenog koda, omogućen je uvid u izvorni kod uz mogućnost promjene aplikacije i prilagodbe vlastitim potrebama, alat se kontinuirano razvija i predstavlja dinamičko obrazovno okruženje, koriste ga već i druge ustanove (FER, FOI, CARNet) i osigurana je tehnička pomoć za održavanje sustava od strane CARNet-a.

Primjena odgovarajućih tehnologija treba omogućiti nove načine učenja, te poboljšati rezultate učenja [Bates & Poole, 2003.]. Implementirani model temelji se na širokopojasnom pristupu Internetu, ali također omogućava korisnicima s uskopojasnim (modemskim) pristupom upotrebu većine materijala s izuzetkom zahtjevnijih multimedijskih zapisa i složenijih simulacija koje zahtijevaju veće bitovne brzine i „snažniji hardver“. Odabir širokopojasnog pristupa je u skladu sa Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa u RH (MMTPR, 2008.) koja u sklopu programa e-Uključivost treba osigurati ravnopravnu dostupnost usluga i sadržaja:

Ljudima sa smanjenim mogućnostima korištenja (zbog spola, etničkog porijekla, životne dobi, nedostatnog obrazovanja);

Osobama s posebnim potrebama e-Dostupnost (e-Accessibility); Osobama koje žive u različitim regijama, pa tako također i regijama u kojima

pružanje usluga širokopojasnog pristupa nije komercijalno atraktivno.

U prvoj fazi implementacije e-učenja radi se o hibridnom modelu, iako dominira klasična nastava. Programski model 5C, koji uključuje elemente jasnoće, usklađenosti, kohezije, sadržaja i komunikacije-interakcije, je dobro definiran i samo ga treba implementirati u model e-učenja [Belfer, 2004 a]. Za potvrdu ovoga modela mogu poslužiti pozitivne recenzije svih studijskih programa koji se izvode na Centru.

Tijekom 2010. godine provedena je samoanaliza na Centru [SSCSS, 2010.] koja je ukazala na određene nedostatke u skladu s modelom 5C na razini aktivnosti [Belfer,


32

2004 b]. Na pojedinim kolegijima uočeni su određeni nedostaci, stoga sljedećim elementima treba posvetiti posebnu pozornost prilikom implementacije e-učenja:

Jasnoća, upute o aktivnostima trebaju biti jasno navedene, kao i svrha i očekivani rezultati vezani uz metode procjene znanja;

Kohezija, znanje stečeno kroz aktivnosti mora odgovarati svim metodama procjene znanja;

Usklađenost, uskladiti nastavne strategije s odgovarajućom perspektivom poučavanja;

Sadržaj, razinu sadržaja uskladiti s razinom znanja koja se stječu istovremeno i temeljiti je na prethodno stečenima znanjima, te osigurati nove linkove i materijale;

Komunikacija-interakcija, treba osigurati povratne informacije studentima kako bi se pripremili za procjenu znanja usklađenu s ciljevima učenja.

9.1.4. Misija i vizija uvođenja e-učenja

9.1.4.1. Misija

Sveučilišni studijski Centar za stručne studije sastavnica je Sveučilišta u Splitu. Temeljna djelatnost Centra je obrazovanje i odgoj stručnih prvostupnika i specijalista struke iz područja ekonomije i tehnike s naglaskom na izravnu primjenu stečenih znanja i vještina u praksi za svako područje od interesa [SSCSS, 2011.]. Svoju misiju Centar ostvaruje na područjima:

objedinjavanja obrazovanja, odgoja, stručnog i istraživačkog rada, uporabe i komercijalizacije znanja i vještina, društvenog utjecaja.

U skladu s misijom Centra misija e-učenja predstavlja sustavno uvođenje e-učenja na Centru koje doprinosi unapređenju kvalitete nastavnog procesa, poslovnoj poziciji Centra u regiji, razvoju kadrova na Centru, uključivanju u suvremene tokove razvoja i korištenja cjeloživotnog učenja, unapređenju razvoja stručnih projekata, te jačanju povezanosti s drugim institucijama radi osnaživanja stručnih i znanstvenih procesa.

9.1.4.2. Vizija

U skladu sa svojom misijom Centar će svoj razvoj temeljiti na viziji stvaranja visokoškolske ustanove u području svih razina stručnog obrazovanja koja će biti vodeća u regiji. Vizija je razvoja Centra stvoriti instituciju nastavne i stručne visokoškolske izvrsnosti temeljenu na načelima jednakih mogućnosti, koja će obrazovati stručne, poduzetne i društveno odgovorne ljude, te koja će aktivno sudjelovati u društvenom i gospodarskom životu stanovnika, kako regije, tako i Hrvatske u cjelini [SSCSS, 2011.]. Vizija uvođenja e-učenja predstavlja sastavni dio vizije Centra, te osigurava pretpostavke za njeno lakše provođenje.

Primjenom hibridnog (mješovitog) modela želi se unaprijediti proces obrazovanja koji predstavlja optimalnu kombinaciju klasične nastave u učionici i nastave uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Nastoji se ostvariti svrsishodna primjena tehnologije u obrazovnom procesu na način da nastavnicima i studentima omogućava komuniciranje i učinkovitu suradnju unutar virtualnog okruženja za učenje i podučavanje.

Ishodi stručnog obrazovanja su usklađeni s naprednim potrebama društva znanja i gospodarstva, utemeljenog na znanju, te vještine stečene tijekom studija predstavljaju temelj za cjeloživotno obrazovanje i daljnje samostalno učenje i stručno utemeljeno


33

prikupljanje i tumačenje podataka i informacija, kao i primjenu u praksi. Istraživanje e-učenja na Centru provodi se u smjeru razvoja i analize tehnologije, definiranje pedagogije za e-učenje, primjene e-učenja u poslovnom okruženju, te integracije navedenih područja.

9.1.5. Strateški ciljevi uvođenja e-učenja

Temeljne odrednice uvođenja e-učenja na Centru su:

E-učenje je legalan i poželjan način učenja i podučavanja na Sveučilištu u Splitu, pa tako i na Centru;

Razina uvođenja e-učenja u nastavne procese na Centru je vođena metodičko-pedagoškim potrebama i suvremenim stručnim zahtjevima, a ne imperativom primjene suvremene tehnologije;

Različiti aspekti e-učenja predstavljaju područje stručnog rada na Centru budući da su vezani direktno uz primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije.

Strateški ciljevi koji se žele postići uvođenjem e-učenja na Centru su sljedeći:

Unaprijediti kvalitetu obrazovnog procesa i ishoda učenja: o omogućiti studentima pristup svim nastavnim materijalima u digitalnom

obliku, primjerima ispita, pristup pripremnim materijalima za auditorne, laboratorijske vježbe i polaganje ispita;

o izvođenje on-line nastave iz određenih stručnih predmeta za manje grupe studenata;

o oglašavanje i komunikaciju sa studentima, kao i njihovu međusobnu komunikaciju putem diskusija i e-maila;

o primjena odgovarajućih softvera za izvođenje laboratorijskih vježbi, pripremu studenata za ispite i izradu odgovarajućih simulacijskih modela;

o Poboljšanje međusobne komunikacije i suradnje između nastavnog osoblja.; kao i omogućavanje daljnje izobrazbe nastavnika kroz razne on-line tečajeve.

Osposobiti studente za cjeloživotno učenje.;

Omogućiti bolji i širi pristup obrazovanju potencijalnim studentima;

Povećati konkurentnost Centra u regiji, te potaknuti međunarodne suradnje;

Izobrazba nastavnog i stručnog osoblja: o Poboljšanje međusobne komunikacije i suradnje između nastavnog i

stručnog osoblja unutar i izvan Centra; o Omogućavanje daljnje izobrazbe nastavnika i stručnog osoblja kroz

razne on-line tečajeve.

Na postavljanje navedenih ciljeva utjecalo je niz razloga. Kao prvo, studenti i nastavnici trebaju naučiti koristiti IKT u obrazovnom procesu, čija se primjena nameće kao imperativ u suvremenom društvu. Također na ovaj način se pripremaju za dugotrajni proces nazvan cjeloživotno učenje. Studentima se na ovaj način omogućava bolja organizacija vremena i povećava motiviranost za učenje čime je unaprijeđeno poučavanje, ali također im se omogućava lakši pristup nastavnim materijalima i nastavi – pogotovo za izvanredne studente koji studiraju uz rad i studente iz udaljenijih krajeva (otoka, Dalmatinske zagore, BiH). Centar bi povećao dugoročnu isplativost uvođenjem virtualne opreme i simulacijskih softvera u laboratorije koji bi bili bolje iskorišteni (od


34

sadašnjih 6-8 sati dnevno), rasterećenjem nastavnika koji rade u laboratorijima i smanjenjem ulaganja u nabavku i održavanje opreme.

Također uvođenjem e-učenja pokrenule bi se nove suradnje unutar samog Sveučilišta, kao i suradnje s drugim institucijama unutar RH i olakšala međunarodna razmjena studenata i nastavnika u raznim projektima. Uzimajući u vidu potrebu za razvojem gospodarstva u našoj regiji, uvođenje e-učenja u nastavu predstavlja povećanje konkurentnosti Centra i studijskih programa na „tržištu znanja“.

9.1.5.1. Primijenjene teorije učenja, strategije podučavanja i dizajn materijala

Pored navedenih razloga za uvođenje e-učenja treba primijeniti i odgovarajuće teorije učenja koje su zastupljene u klasičnoj nastavi, kako bi se ostvarili zacrtani strateški ciljevi [Ally, 2008.]. Jasno pisani nastavni materijali omogućavaju studentima da postupno usvajaju gradivo, ponavljaju bitne činjenice, zakone, vježbe i pokuse u skladu s biheviorističkom teorijom. Inzistira se na kontinuiranoj provjeri znanja kroz testove, kolokvije i demonstriranje odgovarajućih pokusa. Razvoj kognitivnih procesa potiče se kod studenata kroz postavljanje i rješavanje praktičnih problema, argumentiranu analizu problema, percepciju i interpretaciju informacija koristeći prethodna znanja, kao i usvajanje novih činjenica koje vode uspješnom rješavanju problema. Inzistiranje na što tješnjem kontaktu s praksom, konkretiziranju gradiva iznesenog na predavanjima kroz stručne posjete, terenski rad, terenske vježbe, stručnu i specijalističku praksa, izradu stručnih izvješća i projekata, intenzivan grupni i samostalni rad u laboratorijima, demonstriranje pokusa, rad na simulacijskim modelima i istraživački rad temelje se na konstruktivizmu i konektivizmu.

Za uspješnu implementaciju e-učenja u nastavne procese potrebno je razmotriti i odgovarajuće strategije podučavanja koje su prisutne u klasičnoj nastavi i prilagoditi ih potrebama e-učenja. Predavačka strategija dominira u temeljnim predmetima i zajedničkim modulima. Strategije suradničkog i samousmjerenog učenja su temeljne za stručne i specijalističke predmete, izradu seminara i timskih projekta. Istraživanje, izrada simulacijskih modela i terenski rad, kao elementi situacijskog učenja, temeljni su prilikom obavljanja stručne i specijalističke prakse, te prilikom izrade završnih i diplomskih radova.

Dizajn nastavnih materijala treba zadovoljiti hibridni model koji uključuje nastavu uživo i e-učenje. Ovakav način dizajna iskorištava prednosti pojedinih formata medija koji se koriste u nastavnim procesima Centra. Tekstualni materijali trebaju biti pregledni i organizirani na način da prezentiraju tretiranu materiju od jednostavnije prema složenoj. Također trebaju uključivati vizualne elemente (sheme, grafikone, slike) s detaljnim opisima kako bi se studentima sa i bez invaliditeta omogućilo lakše razumijevanje gradiva. Ovi materijali su obavezni za sve kolegije. Audio zapisi će služiti za upotpunjavanje nastave, ali isto tako kao pomoć studentima s posebnim potrebama (slabovidnim, slijepim). Video materijali trebaju služiti za demonstracije pokusa i vježbi, rješavanje složenijih problema, kao i za održavanje kraćih on-line tečajeva. Poseban izazov predstavlja primjena odgovarajućih simulacijskih softvera za rješavanje složenijih problema i projektiranje sustava, kao i on-line pristup laboratoriju za izvođenje odgovarajućih vježbi.

Prilikom dizajniranja nastavnih materijala treba uzeti u obzir principe univerzalnog dizajna [Burgstahler, 2009.] koji omogućava primjenjivost materijala studentima sa i bez invaliditeta. Ovaj princip podrazumijeva jednostavnost dizajna, upotrebu većeg fonta, manje teksta na ekranu, detaljan opis vizualnih elemenata, te mogućnost


35

uključenja/isključenja zvuka. Također treba planirati i nabavku specijaliziranog hardvera (čitači ekrana, prilagođene tipkovnice i miševi), kao i nabavku specijaliziranih programa za slabovidne i slijepe osobe.

9.1.5.2. Implementacija e-učenja

U skladu sa strateškim ciljevima definirane su sljedeće faze u implementaciji e-učenja na Centru, tablica 2. Kroz realizaciju akcijskog plana za pojedinu godinu pratit će se realizacija zacrtanih ciljeva.


36

Tablica 2. Faze implementacije e-učenja

Faza Cilj Uvjeti Nadležna/odgovorna

tijela Rok ostvarivanja/provedba

F-1

Instalirati i testirati sustav Moodle; Obučiti nastavnike i studente za korištenje sustava; Povećati raspoloživost odabranih nastavnih materijala; Olakšati komunikaciju sa studentima i nastavnicima; Izobrazba nastavnika i tehničkog osoblja za primjenu i razvoj e-učenja;

Osigurati hardversku i softversku platformu; Formirati tehnički tim za instalaciju, održavanje, administraciju, testiranje, tehničku podršku sustava i obuku nastavnika; U sklopu kolegija Informatika i Uporaba računala obučiti studente za korištenje sustava; Osigurati osnovne informacije o kolegijima, ishodima učenja, planu i programu rada, literaturi; Postaviti odabrane nastavne materijale u izvornom obliku na Moodle; Otvoriti generalni forum za obavijesti studentima; Otvoriti forume za komunikaciju sa studentima unutar pojedinih kolegija; Osigurati osoblje za potporu vanjskim suradnicima za uporabu sustava i postavljanje nastavnih materijala; Osigurati pohađanje e-learning akademije i stručnih tečaja za rad s Moodle alatom za osoblje iz tehničkog tima;

Stručni kolegij; Povjerenici za e-učenje; Tehnički tim; Administrativni tajnici; Nastavnici; Zaduženi zaposlenici; Zavod za informatiku;

Tijekom 2011., Kontinuirano. U skladu s Akcijskim planovima za pojedinu godinu.

F-2

Olakšati usvajanje znanja kroz bolju integraciju sustava za upravljanje učenjem (LMS) s klasičnom nastavom; Praćenje razvoja tehnologije i njena primjena u e-učenju;

Odabrani nastavni materijali organizirani prema nastavnim cjelinama (predavanja, seminari, auditorne i laboratorijske vježbe); Razrađeni forumi vezani uz nastavne cjeline i diskusije studenata; Kalendar važnijih događanja za kolegije (rokovi za kolokvije, zadaće, seminare); Obavijesti vezene uz kolegij (generalne obavijesti, rezultati kolokvija i zadaća); Samoprovjere/provjere znanja po pojedinim nastavnim cjelinama; Mogućnost predaje zadaća i ocjenjivanje putem Moodle-a; Primjena različitih medija u dizajniranju nastave; Ispitati mogućnosti drugih alata i primijeniti ih u nastavi;

Stručni kolegij; Povjerenici za e-učenje; Tehnički tim; Administrativni tajnici; Nastavnici; Zaduženi zaposlenici;

Kontinuirano. U skladu s Akcijskim planovima za pojedinu godinu.

F-3

Unapređenje nastavnih metoda i tehnika podučavanja putem hibridne organizacije kolegija prema kriterijima instrukcijskog dizajna; On-line izobrazba nastavnika i stručnog osoblja;

Svi nastavni materijali organizirani prema nastavnim cjelinama i dostupni preko LMS sustava; Oblikovanje nastavnih materijala izvedeno prema instrukcijskom dizajnu; Dopuna nastavnih materijala korištenjem audio i video zapisa; Bodovanje svih relevantnih studentskih on-line aktivnosti (diskusije, pristup materijalima, provjere znanja); Predavanje i ocjenjivanje zadaća, seminara, testova putem LMS-a; Primjena simulacijskih softvera u nastavi;




37

Faza Cilj Uvjeti Nadležna/odgovorna

tijela Rok ostvarivanja/provedba

Izrada pojedinih tečaja za on-line izobrazbu;

F-4 Organizacija i održavanje pojedinih stručnih i specijalističkih kolegija u kompletnom on-line okruženju;

Svi nastavni materijale dostupni u LMS-u uključujući i različite medije (tekstualni, vizualni, audio i video); Kompletna provjerava znanja, aktivnosti i ocjenjivanje putem LMS-a; On-line pristup laboratoriju za izvođenje vježbi;



F-5 Primijeniti e-učenje u novim programima vezanim za cjeloživotno učenje;

Centar treba razviti nove programe cjeloživotnog obrazovanja i intenzivnije se uključiti na tržište obrazovnih usluga, prema iskustvima i praksi mnogih europskih visokih učilišta;



F-6 Uspostaviti i osigurati djelomično troškove izrade e-kolegija;

Osigurati predlagateljima najboljih projekata početna sredstva za izradu e-kolegija, posebno za angažman specijalista (npr. web dizajnera, računalnih animatora, stručnjaka za simulacijske modele, metodičara i sl.);

Uprava; U skladu s Akcijskim planovima za pojedinu godinu.


38

9.1.5.3. Organizacijska struktura i resursi

Uvođenje e-učenja na razini Centra ne može uspjeti bez podrške i motivacije samog Sveučilišta u Splitu koje treba osigurati izvore financiranja za uvođenje e-učenja, uspostaviti infrastrukturu za implementaciju te motivirati i omogućiti adekvatno usavršavanje pomoćnog osoblja i nastavnika za korištenje sustava podrške e-učenju.

Troškovi uvođenja e-učenja trebaju biti smješteni u financijske okvire i prilagođeni mogućnostima Centra, te je potrebno izraditi financijski plan uvođenja e-učenja, definirati osnovne kanale i izvore financiranja, definirati dodatne izvore financiranja i potencijalne izvore zarade. Potrebno je procijeniti opravdanost investicije uvođenja e-učenja na Centar, s posebnim osvrtom na mogućnost izvođenja izravne (on-line) nastave u Nastavnom Centru Zagreb.

Temeljna informacijsko-komunikacijska infrastruktura je zadovoljavajuća za ovu faze implementacije e-učenja, ali treba raditi na njenom razvoju u sklopu realizacije novih prostora u Kopilici. Računalna opremljenost studenta i nastavnika je nužna za kvalitetnu primjenu e-učenja. Nastavnici i studenti trebaju biti dobro opremljeni za izvođenje i sudjelovanje u procesu podučavanja i učenja.

Integralni sustav upravljanja procesom obrazovanja MLEs (Managed learning environments) treba omogućiti kompletnu podršku nastavnicima i studentima: omogućiti pristup informacijama, komunikaciju, omogućiti razvoj i implementaciju virtualnog edukacijskog okružja (LMS), omogućiti vođenje diskusija, ocjenjivanje i vrednovanje, provedbu podučavanja i učenja te politike osiguranja kvalitete. Sustav upravljanja procesom obrazovanja treba omogućiti i administriranje tečajeva, registraciju studenata, praćenje aktivnosti i zalaganja studenata, ocjenjivanje studenata i administriranje lista prolaza.

Treba osigurati dobru tehničku opremljenosti učionica i laboratorija kako bi se primijenile napredne metode veza uz e-učenje, uzimajući u obzir nove prostore u Kopilici. Tehnička opremljenost učionica i laboratorija obuhvaća dobru opremljenost s uređajima, ne samo računalima, monitorima, štampačima, prezentacijskom i drugom opremom već omogućuje studentima i nastavnicima da koriste interaktivne tehnologije, primjerice e-notebook ili e-paper te im osigurava opremu za što jednostavniji pristup virtualnim resursima uključujući i mogućnost bežičnog web pristupa.

Specijalizirani tehnički tim potpore e-učenju treba uspostaviti kao trajno održiv koji služi kao sustav potpore nastavnicima i studentima pri uvođenju i uporabi tehnologija e-učenja. Tehnički tim bi trebao uključivati: osoblje za tehničku potporu e-učenju, osoblje za metodičku potporu e-učenju, te osoblje za grafičko oblikovanje, animaciju i video. Raspoloživost pomoćnog osoblja za tehničku potporu e-učenju nužan je preduvjet za uvođenje e-učenja na Centru, posebno za potporu vanjskim suradnicima. Također potrebno je osigurati sustav kontinuiranog usavršavanja nastavnog, tehničkog i pomoćnog osoblja.

Pri uvođenju e-učenja potrebno je voditi računa i o primjeni neovisnog sustava vrednovanja koji omogućuje ocjenjivanje u kojoj mjeri e-učenje podupire ostvarivanje ciljeva učenja (prvenstveno prema mišljenju korisnika) i podiže kvalitetu obrazovanja. Takav sustav vrednovanja bi ponudio podatke o koristi ulaganja u sustav, osobito u pogledu neočekivanih ili nevidljivih troškova implementacije na pozadinske sustave, osoblje i infrastrukturu.


39

9.1.6. Zaključak

Predložena strategija e-učenja treba osigurati unaprjeđenje poučavanja i povećavanje kakvoće obrazovanja na Centru. Primijenjene tehnologije trebaju omogućiti nove načine učenja za sve studente uključujući i osobe s posebnim potrebama. Upotreba tekstualnih, audio, vizualnih i video medija, kao i primjena odgovarajućih softverskih rješenja, osigurat će jasno razumijevanje razmatrane problematike za sve studente. Stoga je na Centru pokrenut projekt uvođenja e-učenja u kombinaciji s klasičnom nastavom, hibridni model, i nastojat će se implementirati u sve nastavne procese: predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe, simulacijske vježbe, praktične pokuse, timski rad, međusobnu komunikaciju i razmjenu iskustava.

Također primjenom sustava za upravljanje učenjem studentima se omogućava priprema za vježbe i ispite, kao i samo polaganje ispita. Sustav za upravljanje učenjem predstavlja jednu dinamičku okolinu, te se vrlo brzo može prilagoditi posebnim potrebama pojedinih korisnika.

9.1.7. Reference

[1.] Ally, M. (2008). Osnovne obrazovne teorije online učenja. [2.] Bates, A.W. i Poole, G. (2003): Effective Teaching with Technology in Higher Education:

Foundations for Success, San Francisco: Jossey-Bass. [3.] Begičević N., Divjak B., Hunjak T.: Decision making model for strategic planning of e- Learning

implementation, Fourth EDEN (European Distance and E-learning Network) Research Workshop, Research into online Distance Education and E-learning: Making the difference, October 2006, Barcelona-Castelldefels, Spain

[4.] Belfer, K. (2004 a): Model 5C - Evaluacija dizajna na razini aktivnost. Interni dokument University of British Columbia, koristi se uz dozvolu autora.

[5.] Belfer, K. (2004 b): Model 5C - Evaluacija dizajna na razini programa. Intern dokument University of British Columbia, koristi se uz dozvolu autora.

[6.] Burgstahler, S. (2009): Istinske poveznice: Kako učenje na daljinu učiniti pristupačnim svima. [7.] SSCSS (2010): Samoanaliza, Sveučilišni studijski Centar za stručne studije, Sveučilište u Splitu. [8.] SSCSS (2011): Strategija razvitka, Sveučilišni studijski Centar za stručne studije, Sveučilište u

Splitu. [9.] Zemsky, R. i Massy, W.F. (2006): Ometena inovacija: Što se dogodilo e-learningu i zašto?,

Edupoint, 47(VI). Preuzeto 14.10.2010. s [10.] http://www.carnet.hr/casopis/47/clanci/3

http://www.carnet.hr/casopis/47/clanci/3


40

9.2. Stručni i razvojni projekti i suradnja s gospodarstvom - plan aktivnosti

9.2.1. Plan aktivnosti – društveni studiji

Sveučilišni studijski Centar za stručne studije veliku pažnju poklanja jačanju suradnje s gospodarstvom, te javnim sektorom u cjelini (gospodarski subjekti, lokalne zajednice, ministarstva, sustav turističkih zajednica, udruge, civilni sektor) kroz različite oblike stručnih i razvojnih projekata, te drugih vidova suradnje s okruženjem. Spomenute aktivnosti doprinose proaktivnoj ulozi Centra u društvu, te njegovoj afirmaciji kao institucije koja treba i mora biti aktivni partner u društvu. Navedena suradnja ostvaruje višestruke koristi: osigurava transfer znanja iz znanosti u praksu, osigurava kvalitetnije uvjete za stjecanje praktičnih znanja i kompetencija studenata, te intenzivnije dohodovno-financijsko povezivanje.

Takva usmjerenost Centra vidljiva je i iz njegove razvojne strategije za iduće petogodišnje razdoblje u kojoj se kao jedan od temeljnih ciljeva postavljaju širenje svih vrsta nenastavnih aktivnosti, razvijanje koncepta cjeloživotnog obrazovanja i intenziviranje suradnje s gospodarstvom.

Suradnja s gospodarstvom u dosadašnjem radu Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije realizirana je kroz nekoliko tipova aktivnosti: 1. Stalna nastavna i izvannastavna praktična suradnja s brojnim ekspertima iz

gospodarske prakse; 2. Izrada stručnih studija i projekata koji omogućuju poduzećima da kroz suradnju s

nastavnicima apliciraju najnovija dostignuća iz različitih znanstvenih područja; 3. Povoljni uvjeti kreditiranja za studente Sveučilišta u Splitu; 4. Donacije poduzeća Centru, kao i donacije koje je Centar pružio određenim

institucijama.

Kako bi se zacrtani strateški ciljevi realizirali, a Centar postao prepoznatljiv kao važan partner poduzeća i institucija iz regije i države, potrebno je intenzivirati postojeće, te provesti niz dodatnih aktivnosti, a prvenstveno: 1. Priprema i realizacija različitih programa cjeloživotnog obrazovanja, čime bi se

ostvarila još jedna bitna komponenta bolonjskog procesa; 2. Organizacija tzv. in-house edukacijskih programa kojima bi se u tvrtkama

omogućila obuka i razvoj kadrova; 3. Izrada stručnih studija, projekata, ekspertiza, analiza, elaborata, savjetovanja,

pružanja konzultantskih usluga, recenzija i revizija projekata za potrebe gospodarstva i javnog sektora;

4. Stvoriti bazu (katalog) znanja i kompetencija, kako bi se specificirale kompetencije nastavnika potrebne za izradu stručnih studija i projekata, a čime bi se omogućilo stvaranje efikasnih timova za pojedine projekte;

5. Uključivanje studenata u stručne i razvojne projekte; 6. Intenziviranje suradnje s uglednim predavačima i stručnjacima iz pojedinih

znanstvenih i stručnih područja, kako iz zemlje tako i iz inozemstva; 7. Priprema i realizacija „dana karijere“ ili „dana otvorenih vrata“' bilo samostalno ili u

okviru aktivnosti Sveučilišta u Splitu. U tom smislu Centar bi trebao stvoriti posebnu bazu studenata (koja bi sadržavala podatke o studentima, njihovim kompetencijama, stručnim i drugim znanjima i sl.) čime bi postao značajan eksterni izvor kadrova brojnim poduzećima u regiji;


41

8. Aktivno stvaranje partnerstva s poduzećima i javnim institucijama u planiranju, organizaciji i izvođenju studijskih programa, čime će se znatno proširiti obrazovna radilišta i uključiti veliki broj ljudi iz prakse u izvođenje studijskih programa, i stvaranje zapošljivosti studenata;

9. Sustavno usmjeravanje istraživačkih aktivnosti prema temeljnim razvojnim i primijenjenim istraživanjima za potrebe gospodarstva i lokalne zajednice;

10. Razvijanje obrazovnih, istraživačkih i stručnih usluga koje će se nuditi na tržišnim načelima povećavajući prihode od intelektualnog vlasništva Centra;

11. Budući se radi o cijelom nizu vrlo složenih i zahtjevnih aktivnosti u smislu njihove organizacije i realizacije, na razini Centra potrebno je uspostaviti organizaciju i sustav vrednovanja istih.


42

9.2.2. Plan aktivnosti – tehnički studiji

9.2.2.1. Stručni i razvojni projekti i suradnja s gospodarstvom

Suradnja sveučilišta i gospodarstva osnova je njihova stručnog i razvojnog napretka, odnosno, napretka društva u cjelini. Zajedničke aktivnosti na razvoju novih proizvoda i usluga, na njihovom unapređenju i konkurenciji doprinose višestruke koristi obama sektorima, kako na nacionalnom tako i na internacionalnom tržištu.

Suradnjom s gospodarstvom i javnim sektorom cijele regije a i šire, Sveučilišni studijski Centar za stručne studije (Centar) zauzima poziciju aktivnog člana društva i partnera pri transferu znanja iz znanosti u praksu, uz istovremeno podizanje kvalitete edukacijskog procesa kao svoje primarne djelatnosti.

U cilju intenzivnijeg uključivanja Sveučilišnoga studijskog Centra za stručne studije u gospodarske aktivnosti predviđene su slijedeće aktivnosti:

Gospodarskome sektoru predstaviti vlastite kompetencije, odnosno, upoznati gospodarstvenike s radom i aktivnošću Centra i njegovih odsjeka (studijski programi, ekspertize djelatnika, razvojne politike);

Gospodarski sektor od interesa uključuje tvrtke kao što su: IGH, HC, AD PLASTIK, AD BOATS, ADRIAWINCH, CEMEX, HEP, INA, PROPLIN, EVN CROATIA, BRODOSPLIT, BRODOTROGIR, TLM, ŽELJEZARA SPLIT, DALMACIJAVINO, MILS, PIVOVARA, KONČAR, BRAMAC, TELCOMPACT, HRVATSKI TELEKOM (T-MOBILE), VIPNET, TELE2, ERICSSON, SIEMENS, te institucije kao što su HGK-Split, ministarstva, jedinice lokalne i regionalne samouprave, udruge te civilni sektor;

Izraditi prijedloge gospodarskih aktivnosti te ih predstaviti jedinicama lokalne i regionalne samouprave (općine, gradovi i županija);

Ishoditi dopusnicu za Program stručnog usavršavanja inženjera elektrotehnike u graditeljstvu: o Završiti započetu aktivnost dobivanja dopusnice za provođenje

stručnoga usavršavanja; o Popuniti programske sadržaje i njihove nositelje za provođenje

seminara i radionica za jednogodišnje i petogodišnje razdoblje; o Napraviti raspored održavanja seminara i radionica; o Osvježiti teme s kratkim sadržajem; o Osvježiti predavače s referencama; o U suradnji s informatičkom skupinom pripremiti korištenje navedenih

zadataka putem web sučelja (sadržaji, prijavnice, uvjeti prijave, bodovni sustav, …);

o Unaprijediti bodovno vrjednovanje; o Kreirati sadržaj i oblik isprave o pohađanju stručnoga skupa

usavršavanja; o Osigurati odgovarajuće prostorne i tehnološke resurse za te aktivnosti.; o Uključiti se u rad Hrvatske komore inženjera elektrotehnike; o Ostvariti sve već napisane zadatke u radnome materijalu: Petogodišnji

program stručnog usavršavanja inženjera elektrotehnike u graditeljstvu.

Samostalno i u suradnji s drugim članicama Sveučilišta u Splitu, Društva inženjera i Komorom inženjera i stručnim udrugama, organizirati i provoditi


43

tečajeva stručnoga usavršavanja te specijalističke tečajeve iz područja kao što su: o ekonomija i pravo u tehničkim znanostima, o protupožarna zaštita, o zaštita na radu i ergonomija, o podvodni inženjerski radovi, o plinofikacija i uporaba plina.

Organizirati okrugle stolove s temama gospodarstvenih aktivnosti, razvoja novih proizvoda i usluga te regionalnih i lokalnih strategija u okviru javnih sektora kao što su: o brodogradnja, o turizam, o zdrava hrana, o mediteranske kulture, o ribarstvo, o energetika, o građevinarstvo, o arhitektura.

Osigurati obuku djelatnika putem stručnih skupova, radionica, savjetovanja i gostujućih predavanja;

Razviti model financiranja potrebitih predradnji za koje se očekuje da će rezultirati stručnom i znanstvenom aktivnošću Centra s gospodarstvom (nadležnost Vijeća Centra);

Razviti model financiranja potrebite opreme i instrumentarija (nadležnost Vijeća Centra);

Izraditi bazu podataka o postojećoj opremi u vlasništvu Centra, privatne opreme u okviru Centra koja može biti na raspolaganju svim djelatnicima, te opreme u okviru gospodarskog sektora na čiju upotrebu se može računati tokom provedbe zajedničkih aktivnosti;

Poticati prijenos znanja, razmjenu iskustava i razvoj kreativnosti organiziranjem tematskih radionica za djelatnike, studente, suradnike i građanstvo;

Izraditi bazu podataka javnih tvrtki, privatnih tvrtki, javnih i privatnih ustanova te osoba za kontakt, odnosno, svih potencijalnih suradnika na području stručnih i istraživačkih aktivnosti;

Aktivno se uključiti u rad postojećih radnih skupina, ureda i institucija za razvoj gospodarstva, razvoj poduzetništva (inkubatori) te transfer tehnologije, kao što su: o HIT, o BICRO, o UTT, o Tehnološki Centar, o radne grupe pri Sveučilištu u Splitu, o radne skupine pri jedinicama lokalne i regionalne samouprave, o Hrvatske komore inženjera strojarstva u graditeljstvu, o Hrvatske komore inženjera elektrotehnike u graditeljstvu.


44

Uspostaviti suradnju s inozemnim gospodarstvenicima koji planiraju ili su u tijeku realizacije projekata na području Hrvatske, odnosno s inozemnim gospodarstvenicima koji osnivaju tvrtku u Hrvatskoj (na primjer EVN Hrvatska);

Izraditi prijevod web stranice Centra na nekoliko svjetskih jezika, kao što su engleski, njemački, talijanski i francuski, s posebnim naglaskom na prijevod web stranice Centra na jezike istočnih zemalja, kao što su ruski i kineski (nadležnost Vijeća Centra i Odsjeka za jezike).


45

9.3. Međunarodna suradnja i projekti EU - plan aktivnosti

Kvalitetna visoka naobrazba preduvjet je uspješnog društva. U skladu s strategijom Republike Hrvatske, jedan od glavnih zadataka Sveučilišta u Splitu, Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije Split (u nastavku teksta: Centar) je stvaranje intelektualno stručne i znanstvene jezgre koja provodi tu važnu zadaću preko svojih strateški definiranih područja i studijskih programa. Centar u tome smislu ima ulogu objedinjavanja svih resursa kojima raspolaže: ljudskim, materijalnim, organizacijskim i resursima podrške u izvođenju aktivnosti suradnje i izradi projekata kako bi se kvalitetno uključio u međunarodni znanstveno, istraživački i inovacijski prostor.

Strateško područje međunarodne suradnje Centra i projekata EU potrebno je organizirati po ustrojstvu vertikalnog i horizontalnog ustroja s odrednicama Ministarstva znanosti obrazovanja i športa. Drugim riječima, ovo strateško područje treba biti kompatibilno s područjima koje resorno ministarstvo postavlja kao svoje temeljne ciljeve, te uvažavajući završeno poglavlje pregovora 25. Znanost i istraživanje i 26. Obrazovanje i kultura. No, Centar treba voditi računa i o svom specifičnom zadatku, a to znači pružiti primjerenu razinu znanja i vještina svojim studentima, te aplikaciju stečenih kompetencija na području Republike Hrvatske, kao njihovo neposredno uključivanje na Europskom obrazovnom, gospodarskom i monetarnom prostoru EU. U tome smislu cilj Centra treba biti i jačanje znanstvenih i stručnih kompetencija znanstveno - stručnog nastavnog potencijala.

Nadalje, međunarodnu suradnju Centra treba sagledati kroz međunarodnu suradnju na četiri razine: 1. znanstvenu suradnju: programi znanosti i tehnologije, 2. stručnu suradnju, 3. programe obrazovanja i 4. EU fondovi.

Sa stanovišta subjekta suradnje razlikuje se međunarodna suradnja na razini:

studenta,

znanstvenika odnosno stručne osobe,

visokoškolske ustanove.

Znanstvena suradnja uključuje sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim istraživačkim projektima, dok stručna suradnja pokriva aktivnosti koje se odnose istraživačke stručne projekte, implementaciju postojećih znanja u području stručnih ekspertiza, projektiranja uređaja i sustava te izvođenja nastave u područjima za strane naručitelje. U okviru znanstvene suradnje otvara se i područje izrade baza podataka za različita područja znanosti što se smatra jednim od postojećih ograničenja u hrvatskom znanstveno-istraživačkom području s povratnom vezom u hrvatski znanstveni i gospodarski prostor.

Međunarodna suradnja studenta u pravilu se svodi na mobilnost studenta. Mobilnost studenata Centra odnosi se na nastavak studiranja na visokoškolskim ustanovama izvan RH ili na stručnu praksu izvan RH. Postojeći programi koji se odnose na mobilnost i podrška mobilnosti domaćih studenta mogu se naći na www.mobilnost.hr.

Stručnu praksu izvan RH student Centra za sada može ostvariti samostalno. U ovom trenutku nije ostvarena suradnja Centra i nekog poslovnog subjekta izvan RH s ciljem obavljanja studentske prakse. Nastavno, to područje potrebno je urediti bilateralnim i multilateralnim ugovorima o suradnji kako vezano za: Mobilnost studenata potrebno je

http://www.mobilnost.hr/


46

uspostaviti na područjima studiranja, obavljanja stručne i specijalističke prakse (za dvije skupine: studente Centra i studente sa područja EU i prostora izvan EU).

Znanstvenik odnosno stručna osoba, zaposlenik Centra može samostalno ali i u sklopu ugovorene suradnje sudjelovati u međunarodnim aktivnostima kroz različite vidova suradnje što uključuje:

Mobilnost zaposlenika odnosno boravak zaposlenika na nekoj od visokoškolskih ustanova izvan RH u cilju stručnog i znanstvenog usavršavanja;

Studijska godina;

Specijalistička edukacija, usavršavanje jezika;

Izvođenje nastave na visokoškolskim ustanovama u inozemstvu;

Izvođenje istraživanja na znanstveno istraživačkim ustanovama u inozemstvu;

Izvođenje stručnih projekata za inozemne naručitelje:

Sudjelovanje zaposlenika na međunarodnim projektima koji su financirani od državnih ili privatnih institucija.

Mobilnost znanstvenika-stručnih osoba potrebno je uspostaviti na područjima doktorskih studija, postdoktorskih usavršavanja, sudjelovanja u zajedničkim istraživačkim projektima (Podrazumijeva se mobilnost u dva smjera: znanstvenika-istraživača-stručnih osoba Centra i znanstvenika-istraživača-stručnih osoba sa područja EU i prostora izvan EU na Centru).

Projekti namijenjeni međunarodnoj suradnji visokoškolskih ustanova su:

Marie Curie,

Tempus,

Erasmus,

Erasmus mundus,

COST (Co-operation in Science and Technology),

CARDS/PHARE/IPA,

EUREKA.

Napomena: Ovaj strateški dokument ne uključuje aktivnosti koje se odnose na program za cjeloživotno učenje.

Aktivnosti povjerenstva za međunarodnu suradnju Centra u narednom periodu bit će: 1. Sagledavanje stanja i mogućnosti realizacije pojedinih oblika međunarodne

suradnje u Centru; 2. Plan internacionalizacije Centra; 3. Uključivanje Centra u međunarodne visokoškolske mreže i udruge za koje su

zaposlenici centra iskazali interes i to preko bilateralne i multilateralnih suradnje; 4. Sagledavanje izvora financiranja pojedinih vidova međunarodne suradnje; 5. Edukacija i uključivanje u postojeće programe edukacije potencijalnih voditelja ili

učesnika međunarodnih projekata o načinima prijave, realizacije i praćenja projekata;

6. Iskazivanje interesa zaposlenika za uključivanjem u međunarodne projekte; 7. Definiranje područja aktivnosti centra i načina predstavljanja interesa Centra

prema potencijalnim partnerima suradnjom; 8. Predstavljanje Centra potencijalnim partnerima na Info danima koje organiziraju

međunarodne institucije;


47

9. Istraživanje tržišta za izvođenje projekata ili nastave iz područja za koje je zaključeno da u Centru postoje odgovarajući ljudski, materijalni i organizacijski resursi;

10. Ostvarivanje suradnje Centra i slične visokoškolske ustanove izvan RH s ciljem realizacije mobilnosti studenta i nastavnika;

11. Identifikacija projekata i apliciranje na znanstveno istraživačkim projektima i bazama podataka za koje su zaposlenici iskazali interes i za koje je procijenjeno da postoji mogućnost realizacije;

12. Napraviti program opremanje laboratorijskom opremom te identificirati programe koji pružaju mogućnost jačanja znanstvenih i stručnih kapaciteta Centra kroz razne oblike bespovratnog financiranja;

13. Sagledavanje zakonskih mogućnosti te izraditi potrebne pravilnike za financiranje gostujućih predavača.


48

9.4. Strategija mobilnosti i cjeloživotnog obrazovanja za razdoblje 2011. - 2015.

9.4.1. Uvod

Program za cjeloživotno učenje (Lifelong Learning Programme) program je Europske zajednice usmjeren na sve razine obrazovanja i stručnog usavršavanja. Pod pojmom cjeloživotnog učenja podrazumijevaju se sve aktivnosti vezane za učenje tijekom cijelog života, a s ciljem unaprjeđenja znanja, vještina i sposobnosti. Program pokriva razdoblje od 2007. do 2013. godine a za njegovu provedbu na europskoj razini za navedeno razdoblje izdvojeno je 6.9 milijardi eura, što ga čini najvećim europskim programom u području obrazovanja. Cilj Programa je doprinijeti razvoju Europe kao naprednog društva znanja s održivim gospodarskim razvojem, jačom društvenom kohezijom te povećati broj kvalitetnih radnih mjesta za svoje građane. U svrhu postizanja tih ciljeva Program potiče razmjenu i suradnju između obrazovnih ustanova, individualnu mobilnost učenika/studenata te obrazovnih stručnjaka, kao i usavršavanje u strukovnim područjima, što je istovremeno i priprema sudionika za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada.

Program za cjeloživotno učenje sastoji se od četiri sektorska potprograma:

Comenius (predškolski odgoj i školsko obrazovanje),

Erazmus (visokoškolsko obrazovanje),

Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje) i

Gruntvig (obrazovanje odraslih),

te dva komplementarna programa:

Transverzalni program (suradnja i inovacije u području cjeloživotnog učenja unutar Europske unije, učenje stranih jezika, razvoj inovativnih informatičkih i komunikacijskih tehnologija, širenje i korištenje rezultata programa) i

Jean Monnet (potpora institucijama koje se bave europskim integracijama).

Agencija za mobilnost i programe EU je vladina agencija osnovana s ciljem provođenja Programa za cjeloživotno učenje u Hrvatskoj. Sveučilišni studijski Centar za stručne studije pri, pri Sveučilištu u Splitu, preko koordinatora sveučilišta za mobilnost u suradnji sa Agencijom planira i sprovodi sve svoje aktivnosti vezane uz programe cjeloživotnog učenja.

Ciljevi programa za cjeloživotno učenje navedeni su u članku 1. Odluke br: 1720/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15.studenoga 2006. kojom se utemeljuje akcijski program u području cjeloživotnog učenja (u daljnjem tekstu „Odluka o programu“).

Opći cilj programa naveden je u članku 1.2 Odluke o programu, glasi: „kroz cjeloživotno učenje doprinijeti razvoju Europske unije kao naprednog društva temeljenog na znanju, s održivim gospodarskim razvojem, većim brojem radnih mjesta više kvalitete, te veće društvene kohezije, uz istovremeno osiguravanje dobre zaštite okoliša za buduće generacije. Posebno se teži jačanju međunarodne razmjene, suradnje i mobilnosti među sustavima obrazovanja i osposobljavanja Europske unije kako bi postali uzorom svjetske kvalitete.“

Posebni ciljevi navedeni u članku 1.3. Odluke programu su: a. Doprinositi razvoju kvalitetnog cjeloživotnog učenja, unaprjeđivati vrhunski rad,

inovacije i europsku dimenziju sustava i prakse u tom području;


49

b. Poduprijeti stvaranje europskog područja cjeloživotnog obrazovanja; c. Pomoći u poboljšanju kvalitete, privlačnosti i pristupa prilikama za cjeloživotno

učenje koje su dostupne u zemljama članicama EU; d. Ojačati doprinos cjeloživotnog učenja društvenoj koheziji, aktivnom građanstvu,

intelektualnom dijalogu, spolnoj jednakosti i osobnom ispunjenju; e. Pomoći u unapređivanu kreativnosti, konkurentnosti, zapošljivosti i rastu

poduzetničkog duha; f. Doprinositi većem sudjelovanju osoba svih dobi u cjeloživotnom učenju, uključujući

osobe s posebnim potrebama i skupine u nepovoljnom položaju, bez obzira na društveno-ekonomsko porijeklo;

g. Unaprjeđivati učenje jezika i jezičnu raznolikost; h. Poduprijeti razvoj inovativnih sadržaja, usluga, pedagogije i prakse cjeloživotnog

učenja utemeljenih na informacijsko komunikacijskim tehnologijama; i. Ojačati ulogu cjeloživotnog učenja u stvaranju osjećaja europskog građanskog

društva zasnovanom na razumijevanju i uvažavanju ljudskih prava i demokracije, te poticati snošljivost i uvažavanje drugih naroda i kultura;

j. Unaprjeđivati suradnju na osiguranju kvalitete u svim sektorima obrazovanja i osposobljavanja u Europi;

k. Poticati najbolje korištenje rezultata, inovativnih proizvoda i postupaka, te razmjenjivati dobru praksu u područjima obuhvaćenim programom za cjeloživotno učenje, kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja i osposobljavanja.

Kao sastavnica Sveučilišta u Splitu Sveučilišni studijski Centar za stručne studije u okviru Programa za cjeloživotno obrazovanje upućen je na program Erasmus.

9.4.2. Erasmus

9.4.2.1. Kontekst javne politike

Politika visokog obrazovanja EU teži poduprijeti reforme sustava visokog obrazovanja zemalja članica kako bi bile usklađene i u većoj mjeri odgovarale potrebama društva znanja. Reforme su potrebne radi suočavanja sa izazovima globalizacije te osposobljavanja i prekvalifikacije europske radne snage. Visokim učilištima bi trebalo omogućiti da imaju odlučujuću ulogu u Europi znanja te da snažno doprinose potpori ažuriranog strateškog okvira europske suradnje na obrazovanju i osposobljavanju te strategije «Europa 2020». Istovremeno, reforme su usklađene s ciljevima Europskog prostora visokog obrazovanja za 2020. (Bolonjskim procesom) koji su usvojeni na ministarskoj konferenciji u Leuvenu (Louvain-la- Neuve) 2009.

Prioriteti politike visokog obrazovanja navedeni su u Priopćenju «Izvršavanje programa modernizacije sveučilišta: obrazovanje, istraživanje i inovacije.», objavljenom u svibnju 2006. godine u kojem je Europska komisija odredila tri glavna područja reforme visokog obrazovanja:

reforma nastavnih programa sukladno Bolonjskome procesu: o sustav s tri ciklusa (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski), o učenje zasnovano na kompetencijama, o fleksibilni način učenja, o priznavanje kvalifikacija i kompetencija, o mobilnost.

Reforma upravljanja: o autonomnost i odgovornost visokih učilišta, o strateška partnerstva,


50

o osiguranje kvalitete.

Reforma financiranja: prihodi visokih učilišta iz više izvora, školarine, financijske potpore i studenski krediti, pravednost i pristup, ciljano financiranje EU.

Na politiku visokog obrazovanja utječu i ostale inicijative EU, među njima je važna inicijativa „Nove vještine za nova radna mjesta“. Njen glavni cilj je olakšati stjecanje pravih vještina i kompetencija te sposobnost njihovog korištenja na primijenjenim radnim mjestima. Da bi do toga došlo važno je na najbolji mogući način predvidjeti koje će vještine biti potrebne u budućnosti i pomoći ljudima da ih razviju kroz obrazovanje i osposobljavanje.

Visoka se učilišta poziva da u potpunosti ispune svoju ulogu u trokutu znanja (obrazovanje, istraživanje i inovacije) te da sudjeluju u projektima usmjerenima na pojačanu suradnju visokih učilišta i poduzeća, a taj je prioritet naglašen osnivanjem Europskog instituta za tehnologiju. Suradnja na tom području također se nastoji ojačati Europskim forumom sveučilišta i poslovnog sektora kojega je pokrenula Europska komisija.

Provedba „Preporuke o daljnjoj Europskoj suradnji na osiguranju kvalitete“ iz 2006.je i dalje prioritet. Prvo izvješće o provedbi ove preporuke Europska komisija je usvojila u rujnu 2009. godine. Provedba Europskog kvalifikacijskog okvira, i jače povezivanje s „Okvirom za kvalifikacije Europskog prostora visokog obrazovanja“ su i dalje prioritet.

Među glavnim prioritetima programa visokog obrazovanja je politički naglasak na jačanju mobilnosti, što je izraženo u zaključcima Vijeća iz studenoga 2008. godine. u kojem se naglašava da svakoj mladoj osobi treba pružiti priliku sudjelovanja u nekom obliku mobilnosti. Na ministarskoj konferenciji vezanoj uz Bolonjski proces održanoj 2009. godine u Louvain la Neuve, dogovoreno je da je cilj mobilnosti da do 2020. godine, 20% osoba koje diplomiraju u Europi trebaju imati iskustvo studija ili prakse u inozemstvu.

9.4.2.2. Posebni operativni ciljevi programa Erazmus

Kao što je navedeno u članku 17.1. Odluke o programu posebni ciljevi sektorskog programa Erasmus su:

a. Dati potporu stvaranju Europskog prostora visokog obrazovanja; b. Osnažiti doprinos visokog obrazovanja i naprednog strukovnog obrazovanja

procesu inovacija.

Kao što je navedeno u članku 17.2. Odluke o programu, operativni ciljevi sektorskog programa Erasmus su:

a. Poboljšati kvalitetu i obim mobilnosti studenata i nastavnog osoblja diljem Europe radi doprinosa ostvarenja cilja da do 2012. godine u okviru Erasmusa i prethodnih programa u studenskoj mobilnosti sudjeluje najmanje tri milijuna pojedinaca;

b. Poboljšati kvalitetu i povećati obim multilateralne suradnje između visokih učilišta u Europi;

c. Povećati stupanj transparentnosti i usklađenosti kvalifikacija visokog obrazovanja i naprednog strukovnog obrazovanja stečenih u Europi;

d. Povećati obim i suradnju visokih učilišta s tvrtkama; e. Olakšati razvoj inovativne prakse u tercijarnom obrazovanju i

osposobljavanju te njihov prijenos, uključujući prijenos između zemalja sudionica programa;


51

f. Podržavati razvoj inovativnih sadržaja, usluga pedagogije i prakse cjeloživotnog učenja temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

9.4.2.3. Prioriteti programa Erasmus

• Mobilnost

Mobilnost studenata, nastavnog i ostalog osoblja visokih učilišta.

Mobilnost studenata i osoblja ima ključnu ulogu u uspostavljanju Europskog prostora visokog obrazovanja. Ustanove koje sudjeluju u Erasmus programu pozivaju se na povećanje studenske mobilnosti u svrhu studija i prakse kako bi se ostvario cilj od 3miluna Erasmus studenata do 2012. godine, te daljnjeg razvoja mobilnosti nastavnika i ostalog osoblja.

Od visokih učilišta se traži osiguranje visoke kvalitete organizacije mobilnosti studenata i nastavnika, što je podrobno navedeno u Erasmus sveučilišnoj povelji i „Europskoj povelji za kvalitetu mobilnosti“.

Erasmus intenzivni programi (IP)

Prednosti imaju programi koji:

prikazuju snažno izražen multidisciplinarni pristup kojim se potiče međudjelovanje studenata iz različitih akademskih disciplina;

su usmjereni na tematska područja koja trenutno nisu dovoljno zastupljena u studenskoj mobilnosti u okviru Erasmus na cjelokupnoj europskoj razini;

planiraju usavršavanje poduzetničkih kompetencija studenata u bilo kojem tematskom području.

Erasmus intenzivni jezični tečajevi

Ovi tečajevi predstavljaju ključni element razvoja jezičnih multi-kulturoloških kompetencija studenata koji sudjeluju u mobilnosti te unapređivanja višejezičnosti u Europi. Međutim, kod ove aktivnosti nema prioriteta na europskoj ni na nacionalnoj razini.

Multilateralni projekti

Multilateralni projekti Erasmus potiču međusobnu suradnju visokih učilišta ili suradnju visokih učilišta s ostalim dionicama.

Prednost imaju inovativni projekti usmjereni na tematska područja i teme koje nisu dovoljno obuhvaćene projektima koji se već financiraju u sklopu ove aktivnosti.

Suradnja visokih učilišta s poduzećima

Projekti vezani za ovaj prioritet trebaju poduprijeti aktivnosti koje okupljaju visoka učilišta i partnere izvan akademske zajednice: poduzeća stručne organizacije, gospodarske komore, socijalne partnere ili lokalna regionalna tijela.

Projekti trebaju dokazati svoju suradnju poslovnog svijeta i područja visokog obrazovanja uz sudjelovanje ustanova obije strane.

Prednost imaju projekti usmjereni na:

jačanje veza između obrazovnih aktivnosti vezanih za nastavne procese (obaveznih i dodatnih) s potrebama gospodarskog sektora i zapošljavanja, primjerice procjenom budućih potreba za vještinama, promicanjem unošenja


52

poslovnih sadržaja u kolegije, kao što je navedeno u inicijativi „Nove vještine za nova radna mjesta“ ili olakšavanjem stjecanja poduzetničkih vještina,

razvijanje obrazovnih usluga za poduzeća u okviru cjeloživotnog učenja, zasnovanoj na jasnoj potražnji i uključenosti poslodavaca, kao što su naručeni tečajevi za povećanje znanja i vještina zaposlenika.

Socijalna uključenost u visoko obrazovanje

Projekti vezani za ovaj prioritet trebaju poduprijeti aktivnosti čiji je cilj povećanje pristupa visokom obrazovanju i poboljšanju socijalne uključenosti u visoko obrazovanje. Glavni ciljevi su: proširenje sudjelovanja i povećanje stope završetka studija studenata iz nedovoljno zastupljenih grupa i pojedinaca koji nemaju profil klasičnog studenta (non-traditional learning), veća spolna ujednačenost posebno kod studija koji se odnose na prirodne znanosti i tehnologiju. Projekti također mogu ojačati cjeloživotno učenje koristeći fleksibilne načine učenja i razvijati društvenu odgovornost visokih učilišta.

Prednosti imaju projekti koji su usmjereni na:

proširenje pristupa visokom obrazovanju nedovoljno zastupljenih grupa i pojedinaca koji nemaju profil klasičnog studenta, primjerice promicanje priznavanja prethodnog neformalnog i informalnog učenja te razvijanje i jačanje pristupa savjetovanja studenta,

razvijanje fleksibilnog pružanja obrazovnih usluga, posebno vezano za izvanredni studij ili način studija prilagođen pojedincu (uključujući učenje na daljinu) kako bi se zadovoljile njihove specifične potrebe za visokim obrazovanjem,

razvijanje javnih politika za povećanje stope zapošljavanja visokog obrazovanja, uključujući jačanje pojedinačne potpore (financijske i druge vrste) te savjetovanja studenata,

razvijanje društvene odgovornosti visokih učilišta, uključujući aktivnosti za lokalnu zajednicu i pristupe visokom učilištu preko zajednice.

Strategije za mobilnost i uklanjanje prepreka mobilnosti u visokom obrazovanju.

Projekti vezani za ovaj prioritet trebaju poduprijeti aktivnosti kojima se razvijaju inovativne strategije za poticanje mobilnosti ili način uklanjanja prepreka mobilnosti u visokom obrazovanju.

Ovaj prioritet usmjeren je i na projekte kojima se podupire virtualna mobilnost, ugrađenu u globalnu strategiju učinkovitog uključivanja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u visoka učilišta koja sudjeluju u aktivnosti, slijedom potprograma Erasmus kao što je „Virtualni kampus“.

Prednosti imaju projekti usmjereni na:

razvijanje strategije u svrhu poticanja učenja kroz mobilnost, primjerice promicanjem „prozora za mobilnost“ u nastavnim programima ili ohrabrivanjem osoba koje imaju iskustvo s mobilnosti (nastavnici, suradnici) da se obavežu na promicanje mobilnosti,

analizu glavnih prepreka mobilnosti i njihovo uklanjanje. Posebno onih koji sprečavaju puno priznavanje razdoblja studentske mobilnosti u inozemstvu (Europski sustav prijenosa i sakupljanja bodova ECTS, dokument Europass uključujući dopunsku ispravu o studiju….),


53

laku dostupnost najvažnijih i ažuriranih informacija o mogućnosti međunarodne mobilnosti na nacionalnoj i na regionalnoj razini,

pružanje otvorenih obrazovnih resursa virtualnih kampusa na način da se osigura rješavanje organizacijskih i tehničkih pitanja, te pitanja vezanih za kvalitetu kako bi se sadržaj dijelio i bio lako dostupan na europskoj razini.

Potpora programu modernizacije visokih učilišta (uključujući reformu nastavnih programa, reformu upravljanja i reformu financiranja).

Projekti vezani za ovaj prioritet trebaju poduprijeti aktivnosti usklađene s programom modernizacije visokog obrazovanja. Treba napomenuti da ovaj prioritet zamjenjuje aktivnosti koje su do sada bile za sebe aktivnosti programa Erasmus: «Razvoj nastavnih programa» i «Modernizacija visokog obrazovanja».

Vezano za reformu nastavnih programa prednosti imaju projekti usmjereni na:

razvijanje inicijativa i alata za procjenjivanje i promicanje zapošljivosti osoba koje su diplomirale,

osmišljavanje integriranih programa koji obuhvaćaju: o cjelokupan ciklus studija (preddiplomski, diplomski i poslijediplomski)

koji vodi priznatom dvostrukom ili zajedničkom akademskom stupnju (double degree, join degree),

o nastavne module i programe za stručno usavršavanje, o nastavne module za izrazito interdisciplinarna područja ili

međusektorske pristupe.

Vezano za reformu upravljanja prednost imaju projekti usmjereni na:

olakšavanje europske suradnje na osiguranju kvalitete, primjerice kroz utvrđivanje i provođenje novih postupaka unutarnje i vanjske evaluacije kvalitete studijskih programa,

osnaživanja autonomije i odgovornosti visokih učilišta i poboljšavanje sustava za strateško upravljanje,

promicanje transparentnosti vezane za raznolikost i rad visokih učilišta.

Vezano za reformu financiranja prednosti imaju projekti usmjereni na:

razvoj strategija za povećanje učinkovitosti financiranja, uključujući mehanizme financiranja koji se zasnivaju na radu,

promicanje višestrukih izvora financiranja visokih učilišta,

procjenu i promicanje povrata od ulaganja u visoko obrazovanje.

9.4.2.4. Osnaživanje izvrsnosti i inovacija u visokom obrazovanju.

Projekti vezani za ovaj prioritet trebaju poduprijeti aktivnosti usmjerenih na trokut znanja kojeg čine; obrazovanje, istraživanje i inovacija. Europska visoka učilišta su pokazala veliki potencijal za nastavni i istraživački rad, no ova dva područja često nisu povezana na najbolji način, niti su dobro povezana sa trećom stranicom inovacijama. Ovi projekti trebaju ponuditi popunjavanje te praznine nadopunjujući inicijativu EU vezanu za povezivanje ova tri područja na nove u učinkovite načine, kao što je primjerice uspostavljanje Europskog instituta za inovacije i tehnologiju EIT (European Institute of Innovation and Technology).

Na područje prijava unutar ove aktivnosti se posebno pozivaju konzorciji koji sudjeluju u programima EU za istraživanje i inovacije poput Okvirnih programa, koji bi svoje aktivnosti nadopunili obrazovanim inicijativama koji nisu prvotno predvidjeli u svojim programima rada.


54

Prednosti imaju programi koji pomažu jačanju izvrsnosti i inovacija usmjerenih na:

poboljšanje kvalitete i primjenjivosti podučavanja te korištenje inovativnih nastavnih metoda kroz osiguravanje bliske veze s tekućim istraživanjima na primjer uključivanjem osoblja istraživačkih instituta u obrazovanje,

pružanje prilika studentima, posebice na preddiplomskoj razini, za rad u istraživačkom okruženju, na primjer, povezivanje s istraživačkim projektima, laboratorijima i t d.,

poticanje studenata na inovativan i poduzetnički način razmišljanja koji im dopušta primjenu znanja i uvida u istraživanje na primjer poticanjem pokretanja mikro poduzeća.

Akademske mreže Cilj projekta koji se odnosi na ovaj prioritet pod programa Erasmus treba biti okupljanje najšireg i najnaprednijeg skupa kompetencija u određenom tematskom području. Akademske mreže moraju okupljati važne sudionike u primjerenom obimu i baviti se temama koje imaju izravnu važnost za europsku politiku visokog obrazovanja Glavno usmjerenje treba biti podjela znanja, rasprava o metodologiji, diseminacija dobre prakse kao i stvaranje i promicanje kreativnosti i inovacija. Mreže se trebaju odnositi na tekuća zbivanja, ona u nastajanju kao i na buduća zbivanja u određenom tematskom području. Prednosti imaju inovativne mreže usmjerena na predmetna područja i teme nedovoljno obuhvaćene mrežama koje se već financiraju u sklopu ove aktivnosti.

9.4.3. Strategija Centra na programu Erazmus

Cilj ove strategije je da se u narednom petogodišnjem periodu Sveučilišni studijski Centar za stručne studije u potpunosti uključi u program cjeloživotnog obrazovanja EU.

Erasmus Program (European Region Action Scheme for the Mobility of University Students), je program Europske unije (EU) za razmjenu studenata Utemeljen 1987, godine. Erasmus program je jedan od najznačajnijih sastavnica cjelokupnog programa cjeloživotnog obrazovanja EU (Lifelong Learning Programme 2007–2013). Program Erasmus predstavlja najznačajniji radni okvir Europske komisije u inicijativi vezanoj za visoko obrazovanje.

Kao sastavna dio ukupnog Lifelong Learning Programme Komisije EU, program Erasmus je postavljen u zacrtani vremenski okvir od 2007. do 2013. Međutim, program Erasmus je stariji od trenutno postavljenog okvira, do sada se je pokazao uspješnim i značajnim u smislu ujednačavanja edukacijskih procesa na području Europe, približavanja kultura i međusobnog boljeg upoznavanja, formiranja jedinstvene kulture rada i jedinstvenog Europskog tržišta rada, boljeg povezivanja i stvaranja jače međunarodne suradnje u privrednim, nastavnim, znanstvenim i drugim aktivnosti. Zbog toga je realno za pretpostaviti da će se, u istom ili nadograđenom obliku program, Erasmus pod istim ili promijenjenim nazivom, u istom ili proširenom okviru, nastaviti i nakon 2013. Iz tih razloga ova strategija obuhvaća i vremenski period nakon 2013.godine. Ova strategija se odnosi na vremenski period od 2011. do 2016. godine, s jasnom procjenom da će se nakon realizacije i operacionalizacije ove strategije kroz akcijske planove i konkretna djelovanja aktivnosti međunarodne suradnje na razmjeni studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja u okviru Europske zajednice nastaviti i dalje nakon 2013.godine, a sve u cilju ujednačavanja nastavnog procesa i ukupne kulture rada, te harmonizacije multikulturne sredine Europske zajednica naroda.


55

Erasmus je dio Programa za cijelo-životno učenje koji je usmjeren na visokoškolsko obrazovanje. U okviru je programa Erasmus moguće sudjelovati u individualnoj i skupnoj mobilnosti te u europskim obrazovnim projektima.

U trenutku pisanja ove strategije Republika Hrvatska još uvijek nije punopravni član Europske zajednice. Kao zemlji kandidatu Republici Hrvatskoj još uvijek nisu u cijelosti otvorene sve mogućnosti punog sudjelovanja i rada na programu Erasmus.

Trenutačno dostupne aktivnosti u okviru programa Erasmus u akademskoj godini 2010./2011. su:

mobilnost studenata - studijski boravak,

mobilnost studenata - stručna praksa,

mobilnost osoblja - stručno usavršavanje,

mobilnost osoblja - održavanje nastave,

pripremni posjeti.

Uskoro se očekuje da će Republika Hrvatska postati punopravan član Europske unije. Tada će sve aktivnosti iz programa Erasmus biti dostupne akademskoj zajednici Republike Hrvatske.

Namjera Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije iskazana ovom Strategijom je postupno uključenje u program za cjeloživotno obrazovanje pod nazivom Erasmus.

Postupno uključenje koje se predviđa ovom strategijom odnosi se kako na broj aktivnosti tako i na opseg njihove primjene.

U okviru ove strategije predviđamo da bi postupno u program Erasmus krenuli sa mobilnošću studenata Specijalističkih stručnih studija (studenti četvrte i pete godine) i to u okviru manje ciljane studijske grupe (modula). Nakon stjecanja prvih iskustava postupno bi to širili na ostale specijalističke studije i module.

Provedba svih aktivnosti u okviru programa Erasmus (izuzev Erasmus stručne prakse) temelji se na Erasmus bilateralnim sporazumima koje hrvatske visokoškolske ustanove potpisuju s inozemnim ustanovama nositeljicama Erasmus sveučilišne povelje.

Zbog toga ovom strategijom postavljamo za cilj da se u šk. god. 2010./2011. (ljetni semestar) i šk. god. 2011./2012. (zimski semestar), aktivnost usmjeri na pronalaženje akademske ustanove partera iz EU, s kojom imamo srodni studij našem specijalističkom studiju modula Radiokomunikacija, te izvrši na razini naše ustanove priprema svih formalnih akata i dokumenata koji su neophodni za ove aktivnosti. Važno je da se svi dokumenti koji su nužni u formalnom procesu Erasmus programa usklade sa Hrvatskom agencijom za mobilnost i izrade u skladu i formi koja je jasna i prepoznatljiva komisiji EU.

S programom razmjene studenata krenuli bi u prvom trenutku s Specijalističkog stručnog studija Politehnike, modula Radiokomunikacije (izvođenje nastave predviđeno na Hrvatskom i Engleskom jeziku, ovisno o potrebama). Potom bi se program postupno širio na druge module Specijalističkog stručnog studija Politehnike kao i na druge Specijalističke stručne studije.

Iako program Erasmus dozvoljava da se već studenti prvog stupnja druge godine studija uključe u razmjenu, ovom strategijom predviđamo da će se u prvom petogodišnjem periodu razmjena studenata i ostale aktivnosti programa Erasmus odvijati na razini Specijalističkih stručnih studija.

Temeljem stečenih iskustava u prvoj godini ili prvim godina na manjoj ciljanoj studijskoj grupi modula Radiokomunikacije Specijalističkog stručnog studija politehnike krenut


56

ćemo u traženje drugih akademskih ustanova partnera čiji su nastavni programi srodni drugim modulima ili Specijalističkim stručnim studijima koje izvodi naša ustanova

Nakon stjecanja prvih iskustava s razmjenom studenata, krenuli bi smo također postupno i u razmjenu nastavanog i nenastavnog osoblja s ciljem koji su definirani po Erasmus programu.

Dakle, ova strategija predviđa postupni ulazak naše ustanove u programe Erasmus kako po aktivnostima programa tako i po obimu obuhvaćenih studija.

Akcijskim planom koji proizlazi iz strategije, dana je dinamika ovih aktivnosti u periodu 2011.- 20013. godina.

Ova strategija proizašla je iz:

želje da se način izvođenja nastavnog procesa u našoj ustanovi ujednači (harmonizira) sa nastavnim procesima u drugim zemljama EU,

želje da se našim studentima omogući stjecanje širih znanja i iskustava, te da svojim znanjem ali i iskustvima tijekom studiranja budu u cijelosti pripremljeni za Europsko tržište rada,

želje da se našem nastavnom i nenastavnom osoblju omogući trajna suradnja sa inozemnim obrazovnim ustanovama, a u cilju podizanja vlastite kvalitete i efikasnosti svih radnih procesa, kao i harmonizacije istih sa istovjetnim ili sličnim Europskim akademskim ustanovama,

suradnje sa Hrvatskom agencijom za mobilnost i programe EU.

Ovom strategijom određuju se temeljni ciljevi u okviru Erasmus programa, a akcijski planom, odnosno planovima, oni se vremenski dinamiziraju i operacionaliziraju.

U okviru Erasmus programa naši ciljevi su u cijelosti usklađeni sa nakanama koje postavlja upravo program.

9.4.3.1. Erasmus program na sveučilišnom Studijskom Centru za stručne studije

Traženje partnera

Provedba svih aktivnosti u okviru programa Erasmus (izuzev Erasmus stručne prakse) temelji se na Erasmus bilateralnim sporazumima koje hrvatske visokoškolske ustanove potpisuju s inozemnim ustanovama nositeljicama Erasmus sveučilišne povelje.

Hrvatska agencija za mobilnost i programe EU, pomaže hrvatskim visokoškolskim ustanovama pri pronalaženju partnera tako što na svojoj mrežnoj stranici redovito objavljivati ponude koje šalju; druge nacionalne agencije, visokoškolske ustanove i ostale organizacije, a odnose se na ponudu za potpisivanje Erasmus bilateralnih sporazuma, ponudu mjesta za obavljanje Erasmus stručne prakse, pohađanje raznih konferencija i odlaske na kontakt seminare (jedna od svrha kontakt seminara je i pronalaženje ustanove partnera).

NAPOMENA: Agencija za mobilnost i programe EU ne preuzima odgovornost za vjerodostojnost objavljenih podataka ustanove potencijalnog partnera niti za eventualnu štetu koja može nastati kao posljedica dogovorene suradnje.

Aktivnost na pronalaženju partnera u okviru programa Erasmus je trajna aktivnost. Ova aktivnost će se odvijati temeljem objave vlastite ponude za suradnjom, kao i stalnim praćenjem ponuda za suradnjom koje daju druge ustanove, te ponudama za obavljanje stručne prakse.


57

Prijavni obrazac za objavu ponude naše ustanove, koji će biti objavljen na web stranicama inozemnih agencija za mobilnost i programe EU, sadrži sljedeće podatke o ustanovi (tabela 1.).

Tablica 1. Prijavni obrazac za davanje objave o traženju ustanove partnera u Erasmus program

Name of institution

Type

Address

Contac person

City

Short description of the institution

Field of interest for cooperation within the Erasmus programne

Letter of intention (in form of an attachment written as Word document)

Kako je ovom strategijom određeno da se u Erasmus program uđe postupno s manjim opsegom, Erasmus obrazac s objavom ponude će se postupno obnavljati, proširivati i mijenjati u području interesa za suradnjom kao i u dijelu koje se odnosi na pismo namjere.

Nakon pronalaženja partnera s istim se potpisuje sporazum o suradnji koje je temelj svih daljnjih aktivnosti i konkretnih dogovora i aktivnosti na programu. Sporazum o suradnji mora biti u formi EU obrasca kako bi bio prepoznatljiv u procesu traženja sredstava po pojedinim predviđenim aktivnostima, te u ostalim aktivnostima programa.

Detaljnije o aktivnostima u okviru programa Erasmus

Sudjelovanjem u programu Erasmus pridonosi se stvaranju zajedničkog prostora visokog obrazovanja i promiče se suradnja među visokoškolskim ustanovama, kao i suradnja visokoškolskih ustanova i poduzeća. Nadalje, potiče se prijenos inovacija u visokom obrazovanju, povećava se razina preglednosti i kompatibilnosti kvalifikacija stečenih u visokoškolskom i strukovnom obrazovanju.

Aktivnosti u okviru programa Erasmus su:

Individualna mobilnost (mobilnost studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja);

Mobilnost studenata;

Studijski boravak na stranoj visokoškolskoj ustanovi ili stručna praksa u inozemnom poduzeću/ustanovi (3-12 mj);

Za postupak odabira studenata zadužene su visokoškolske ustanove. (ona ustanova koja šalje, dakle naša ustanova. Zbog toga će naša ustanova definirati kriterije za izbor).

Ciljevi:

Studijski boravak

Stjecanje novih iskustava u području obrazovanja, jezika i kulture;

Promocija suradnje među visokoškolskim ustanovama i njihova internacionalizacija;

Izgradnja visokokvalificiranog, stručnog kadra s međunarodnim iskustvom u obrazovanju;

Jednostavnije priznavanje razdoblja mobilnosti te prijenos bodova primjenjujući ECTS bodovni sustav.


58

Stručna praksa

Prilagodba specifičnim zahtjevima tržišta rada dotičnih zemalja unutar Europske unije;

Stjecanje specifičnih vještina;

Bolje razumijevanje ekonomije i društva dotične države kroz radno iskustvo.

Osnovni uvjeti:

Dužina studijskog boravka odnosno stručne prakse može iznositi najmanje 3, a najviše 12 mjeseci;

Status državljanina Republike Hrvatske ili neke druge države sudionice Programa (države članice EU, EFTA države + Turska), status izbjeglice, osobe bez državljanstva odnosno registrirano stalno boravište u Republici Hrvatskoj;

U trenutku odlaska na mobilnost studenti moraju biti upisani u najmanje 2. godinu preddiplomskog studija;

Mobilnost je moguće ostvariti u visokoškolskim ustanovama unutar 27 država članica EU;

Visokoškolska ustanova u inozemstvu Erasmus studentima ne smije naplatiti školarinu niti ostale naknade koje ne plaćaju njihovi matični studenti.

Obveze prije odlaska: Prije odlaska studenti potpisuju sa svojom matičnom ustanovom Ugovor o dodjeli financijske potpore kojim se uređuju međusobna prava i obveze. Ugovor se sastoji od dva privitka:

Learning Agreement/Training Agreement u kojem su određene pojedinosti oko nastavnog plana i programa odnosno programa stručne prakse;

Erasmus studentska povelja (Erasmus Student Charter) u kojoj su određena prava i obveze studenata vezano uz studijski boravak u inozemstvu.

Obveze nakon povratka: Studenti su nakon povratka iz inozemne ustanove dužni svojoj matičnoj ustanovi dostaviti sljedeće dokumente:

Završno izvješće (prema obrascu matične ustanove);

Prijepis ocjena;

Potvrdu inozemne ustanove iz koje se vidi točna dužina boravka;

Originalnu putnu dokumentaciju.

Financiranje Svaki student koji odlazi u inozemstvo u okviru programa Erasmus može dobiti mjesečnu financijsku potporu - grant koja će pokriti troškove života, puta, smještaja i osiguranja.

Postupak prijave za studente Prijavu i odabir kandidata vrši naša ustanova prema unapredi dogovorenim kriterijima. Student za podrobnije obavijesti o postupku prijave treba se obratiti Uredu za međunarodnu suradnju naše matične ustanove (nakon što bude formiran) ili u početku Erasmus koordinatoru.


59

Mobilnost nastavnog osoblja Stručno usavršavanje nastavnog osoblja na stranoj visokoškolskoj ustanovi ili poduzeću (od 5 dana do 6 tj.) ili održavanje nastave u trajanju od 1dan - 6tj (minimalno 5 sati nastave).

Postupak odabira nastavnika s naše ustanove vrši naša ustanova.

Ciljevi:

Održavanje nastave

Stjecanje novih znanja i iskustava za studente koji ne sudjeluju u programima mobilnosti;

Razmjena iskustava iz područja metodike nastave;

Poticanje visokoškolskih ustanova na povećanje broja kolegija i obogaćivanje njihova sadržaja.

Stručno usavršavanje

Stjecanje novih znanja i vještina koje su bitne za obavljanje aktivnosti na postojećem radnom mjestu.

Osnovni uvjeti:

Status državljanina Republike Hrvatske ili neke druge države sudionice Programa (države članice EU, EFTA države + Turska), status izbjeglice, osobe bez državljanstva odnosno registrirano stalno boravište u Republici Hrvatskoj;

Nastavnik koji odlazi u inozemnu visokoškolsku ustanovu u svrhu održavanja nastave obvezan je održati najmanje 5 sati nastave;

Dužina boravka u inozemnoj visokoškolskoj ustanovi iznosi najmanje 1 dan, a najviše 6 tjedana, ovisno o broju održanih sati;

Dužina stručnog usavršavanja iznosi najmanje 5 dana, a najviše 6 tjedana. U iznimnim situacijama trajanje usavršavanja može biti i kraće od jednog tjedna, ali za to moraju postojati objektivni razlozi;

Mobilnost je moguće ostvariti u 27 država članica EU.

Obveze prije odlaska: Prije odlaska nastavnici sa svojom matičnom ustanovom (našom ustanovom) potpisuju Ugovor o dodjeli financijske potpore kojim se uređuju međusobna prava i obveze.

Nastavnik prije početka mobilnosti treba sastaviti nastavni plan odnosno plan rada koji odobrava njegova matična ustanova i ustanova u inozemstvu. Dakle, u pogledu nastavnog plana potrebno je usuglasiti isti sa ustanovom kod koje se ide na razmjenu.

Obveze nakon povratka: Nastavnici su nakon povratka s inozemne ustanove dužni svojoj matičnoj ustanovi (našoj ustanovi) dostaviti sljedeće dokumente:

Završno izvješće (prema obrascu matične ustanove [naše ustanove]);

Potvrdu inozemne ustanove iz koje se vidi točna dužina boravka;

Originalnu putnu dokumentaciju (radi konačnog obračuna troškova).

Financiranje Financijska potpora (grant) namijenjena je pokrivanju životnih i putnih troškova nastalih uslijed mobilnosti.


60

Postupak prijave za nastavnike Za prijavu i odabir kandidata zadužena je matična visokoškolska ustanova (naša ustanova). Za podrobnije obavijesti o postupku prijave potrebno se je obratiti Uredu za međunarodnu suradnju matične ustanove (naše ustanove kada bude formiran) ili Erasmus koordinatoru.

Mobilnost nenastavnog osoblja Stručno usavršavanje nenastavnog osoblja na stranoj visokoškolskoj ustanovi ili poduzeću (5 dana - 6 tjedana).

Za postupak odabira nenastavnog osoblja zadužene su visokoškolske ustanove (naša ustanova).

Cilj: Stjecanje praktičnih vještina koje su bitne za obavljanje aktivnosti na postojećem radnom mjestu

Osnovni uvjeti

Status hrvatskog državljanina, izbjeglice, osobe bez državljanstva ili osobe koje u Hrvatskoj imaju registrirano stalno boravište;

Partnerske ustanove unaprijed moraju dogovoriti i odobriti program usavršavanja;

Dužina stručnog usavršavanja iznosi najmanje 5 dana, a najviše 6 tjedana;

Mobilnost je moguće ostvariti u 27 država članica EU.

Financiranje Financijska potpora (grant) namijenjena je pokrivanju životnih i putnih troškova nastalih uslijed mobilnosti.

Postupak prijave za nastavnike Za prijavu i odabir kandidata zadužena je naša ustanova (matična visokoškolska ustanova). Za podrobnije obavijesti o postupku prijave potrebno se je obratiti Uredu za međunarodnu suradnju matične ustanove (naše ustanove kada bude formiran) ili Erasmus koordinatoru.

Organizacija mobilnosti

Troškovi koje obuhvaća organizacija mobilnosti:

Postupak odabira studenata i osoblja u svrhu sudjelovanja u mobilnosti;

Jezične pripreme studenata i osoblja prije odlaska u inozemstvo;

Aktivnosti informiranja i savjetovanja studenata i osoblja u svezi smještaja;

Aktivnosti vezane za priznavanje studijskih boravaka (primjena ECTS-a, izdavanje Dopunske isprave o studiju - Diploma Supplement);

Sastavljanje Ugovora o priznavanju razdoblja mobilnosti/prakse (Learning/ Training Agreement);

Aktivnosti nadzora studenata koji odlaze u inozemstvo uključujući i posjete partnerskim ustanovama/organizacijama;

Aktivnosti vezane za prikupljanje povratnih informacija nakon završetka studijskog boravka/stručne prakse/održane nastave/stručnog usavršavanja;

Aktivnosti vezane uz osiguranje kvalitete stručne prakse u tvrtkama;

Nabava materijala i opreme potrebne za rad Ureda za međunarodnu suradnju naše ustanove (nakon što se takav ured formira);

Troškovi kopiranja i tiskanja materijala.


61

Financiranje Iznos naknade visokoškolskim ustanovama za organizaciju mobilnosti izračunava se na temelju broja studenata koji sudjeluju u mobilnosti, članova nastavnog i nenastavnog osoblja te broja pozvanih predavača iz tvrtki koji su sudjelovali u izvedbi nastave na visokoškolskim ustanovama.

NAPOMENA: Ove aktivnosti se po obimu i financijama svake godine detaljno planiraju te se preko Hrvatske agencije za mobilnost i programe EU, preko definiranih obrazaca i objavljenih natječaja sredstva traže od Europske komisije. Hrvatska Agencija ovakve natječaje objavljuje barem jednom godišnje (veća učestalije objavljivanje ovisi o naknadno osiguranim sredstvima EU ili o prethodno ne iskorištenim a odobrenim sredstvima od Europske komisije).

Intenzivni programi - ljetne i zimske škole

Intenzivni programi Napomena ovi programi do sada nisu bili dostupni Republici Hrvatskoj ali od 2011 Republika Hrvatska može participirati u njima.

Ciljevi:

Otkrivanje novih spoznaja iz specifičnih znanstvenih područja, posebno iz onih koja su zastupljena na vrlo malo visokoškolskih ustanova;

Poticanje studenata i nastavnika na rad u multinacionalnom okruženju;

Poticanje nastavnika na razmjenu stručnog mišljenja i iskustva iz relevantnog područja;

Diseminacija znanja za nova područja koja se brzo razvijaju.

Osnovni uvjeti:

Intenzivni program može trajati najmanje 10, a najviše 30 dana kontinuirane nastave. Prekid je dopušten samo tijekom vikenda;

Sudjelovati mogu studenti i nastavnici iz najmanje 3 visokoškolske ustanove iz 3 različite države;

U državi u kojoj se intenzivni program odvija mora biti najmanje 10 sudionika iz drugih država;

Visokoškolske ustanove koje sudjeluju u intenzivnim programima moraju biti nositelji Erasmus sveučilišne povelje EUC (Erasmus University Charter -).

Financiranje Financijska potpora (grant) pokriva sljedeće troškove:

Troškove pripremnih aktivnosti, provedbe programa i naknadnih (follow-up) aktivnosti;

Troškove smještaja i života za studente i nastavnike s inozemnih visokoškolskih ustanova;

Putne troškove za studente i nastavnike s inozemnih visokoškolskih ustanova.

Postupak prijave Visokoškolska ustanova koja ima ulogu koordinatora prijavljuje se u ime svih partnera nacionalnoj agenciji u svojoj državi. Isti intenzivni programi mogu se održavati do najviše 3 godine.

Intenzivni jezični tečajevi Erasmus intenzivni jezični tečajevi (EILC) namijenjeni su studentima koji odlaze na mobilnost u države u kojima se govore manje poznati jezici.


62

Studenti s intenzivnim jezičnim tečajevima započinju prije samog početka studijskog boravka ili stručne prakse kako bi stekli jezičnu kompetenciju potrebnu za snalaženje u stranoj državi. Dužina intenzivnog jezičnog tečaja može iznositi najmanje 2, a najviše 6 tjedana. Intenzivni tečaj mora uključivati 60 školskih sati tj. najmanje 15 školskih sati po tjednu.

Intenzivni se tečajevi jezika održavaju u 23 države: Belgiji (tečaj flamanskog), Bugarskoj, Cipru, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Islandu, Italiji, Latviji, Litvi, Malti, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Švedskoj i Turskoj.

Postupak prijave: Studenti koji su dobili financijsku potporu za studijski boravak ili stručnu praksu moraju se prijaviti zasebno za financijsku potporu za pohađanje intenzivnog jezičnog tečaja.

Za podrobnije obavijesti o postupku prijave obratite se Uredu za međunarodnu suradnju naše matične ustanove (po njegovu osnivanju) ili Erasmus koordinatoru.

Pripremni posjeti Cilj je ove aktivnosti uspostavljanje kontakata s budućim partnerskim ustanovama.

Pripremni posjet može uključivati sljedeće aktivnosti:

Posjete visokoškolskim ustanovama zbog potpisivanja sporazuma o među-institucijskoj suradnji u svrhu realizacije aktivnosti u okviru programa Erasmus (isključivo kada se sporazum s nekom ustanovom potpisuje prvi put);

Pokretanje Erasmus intenzivnih programa;

Posjete tvrtkama/organizacijama s ciljem stvaranja preduvjeta za obavljanje stručne prakse/stručnog usavršavanja;

Sudjelovanja u kontaktnim seminarima u organizaciji nacionalnih agencija.

Djelatnici tvrtki/organizacija također mogu dobiti naknadu ukoliko je namjena posjeta osnivanje konzorcija vezano uz organizaciju stručne prakse studenata.

Financijsku naknadu u okviru pripremnih posjeta u pravilu može dobiti samo jedna osoba s iste ustanove.

Dužina boravka može iznositi najmanje 1, a najviše 5 dana.

Postupak prijave U tekućoj. godini potrebno je prijaviti se najkasnije 45 dana prije planiranog odlaska na pripremni posjet, a krajnji rok za prijavu je 31.12.2011. Visokoškolske ustanove prijavu za financijsku potporu šalju Agenciji za mobilnost i programe EU u skladu s određenim krajnjim rokom.

Kandidati se za financijsku potporu prijavljuju svojoj matičnoj ustanovi koja je zadužena za postupak odabira. A Erazmus koordinator prosljeđuje zahtjev za sredstvima na Agenciju za Mobilnost.

Centralizirane aktivnosti Nije dostupno

Centralizirane aktivnosti uključuju mreže koje se odnose na suradnju visokoškolskih ustanova u području inovacija odnosno modernizacije


63

obrazovnog sustava, zatim multilateralne projekte koji se mogu odnositi na razvoj nastavnih programa, modernizaciju sustava visokog obrazovanja i suradnju visokoškolskih ustanova s gospodarskim sektorom. Nadalje, tu su još projekti koji se odnose na osnivanje virtualnih sveučilišta, i kao posljednja aktivnost popratne mjere koje se prije svega odnose na diseminaciju rezultata i primjera dobre prakse.

Aktivnosti: Multilateralni projekti

Razvoj nastavnih programa;

Suradnja visokoškolskih ustanova i gospodarskog sektora;

Modernizacija sustava visokog obrazovanja;

Virtualna sveučilišta.

Multilateralne mreže Osnivaju se s ciljem promicanja suradnje i inovacija kako u specifičnim tako i u interdisciplinarnim područjima koja su od iznimne važnosti za visoko obrazovanje u europskom kontekstu.

Popratne mjere Odnose se na pružanje podrške različitim aktivnostima koje ne pripadaju isključivo programu Erasmus, ali pridonose ostvarivanju njegovih ciljeva. Aktivnosti u sklopu popratnih mjera uključuju prije svega promociju aktivnosti i diseminaciju rezultata poput tiskanja publikacija, promotivnih materijala, organiziranja seminara u svrhu razmjene iskustava itd.

9.4.4. Uvođenje programa erazmus na sveučilišni studijski Centar za stručne studije.

Uvođenje programa Erazmus na Sveučilišni studijski Centar za stručne studije odvijat će se postupno kako po obimu obuhvaćenih studija tako i po obimu primijenjenih programa.

2011.godina. - Priprema

Formiranje radnog tima za međunarodnu suradnju na razini naše ustanove Radni tim koordinira i operacionalizira sve aktivnosti predviđene programima te donosi za svaku godinu (ili godine) akcijski plan djelovanja.

Ustanova partner Traženje i pronalaženje ustanove partnera s ciljem razmjene studenta Specijalističkog stručnog studija politehnike, modula radiokomunikacije. Realizacija bilateralni sporazum.

Priprema dokumenta Priprema svih potrebnih obrazaca, ugovora i drugo za cjelovit rad u okviru programa Erasmus.

Eventualno donošenje pravilnika s kojim se definira Erazmus procedura u našoj ustanovi (od prijave kandidata, do slanja zahtjeva za financijskom potporom, ispunjavanja web obrazaca i drugo). – U tom slučaju u okviru priloga pravilniku definirat će se svi obrasci.

2012 godina Realizacija i Priprema


64

Razmjena studenata Organizacija razmjene (ciljana grupa 3 do 5 studenata prema vani i 3 do 5

prema nama); Interni natječaj za naše studente; Odabir po definiranim kriterijima; Priprema studenata; Kalkulacija troškova; Osiguranje sredstava – Prijava agenciji za potporu; Potpisivanje ugovora sa studentima (dva dijela); Zimski semestar 2012 razmjena; Prihvat izvještaja.

Proširivanje programa na druge module i studije

Traženje novih ustanova partnera Realizacija novih bilateralnih sporazuma ili proširivanje postojećih.

2013. godina - Realizacija i širenje programa na druge aktivnosti.

Razmjena studenata

Razmjena nastavnog osoblja Organizacija razmjene (ciljana grupa 1 do 2 nastavnika odlazna i 1 do 2

dolazna); Interni natječaj za naše nastavnike; Odabir po definiranim kriterijima; Priprema nastavnika; Kalkulacija troškova; Osiguranje sredstava – Prijava na agenciju za potporu; Potpisivanje ugovora s nastavnikom (dva dijela); Zimski semestar 2013 razmjena; Zaprimanje izvješća.

Proširivanje programa na druge module i studije Traženje novih ustanova partnera Realizacija novih bilateralnih sporazuma ili proširivanje postojećih.


Razmjena studenata i nastavnika

Razmjena nenastavnog osoblja Organizacija razmjene (ciljana grupa 1 do 2 nenastavna osoba prema vani i 1

do 2 prema nama); Interni natječaj za naše nenastavno osoblje ( ciljana grupa iz našeg

računovodstva ciljana aktivnost formalizacija i automatizacija financijskih tokova po programu);

Odabir po definiranim kriterijima; Priprema nenastavnog osoblja; Kalkulacija troškova; Osiguranje sredstava –Prijava na agenciju za potporu; Potpisivanje ugovora s nastavnikom (dva dijela); Zimski semestar 2013 razmjena; Zaprimanje izvješća.

Proširivanje programa na druge module i studije


65


Razmjena studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja; Definiranje IP projekata; Partneri po IP projektima; Realizacija zajedničkog rada po IP projektima; Proširivanje programa na druge module i studije.

2016. godina - Puna aktivnost po Erasmus programu.


66

9.5. Stručna i specijalistička praksa i nastavna radilišta - plan aktivnosti

U skladu sa strategijom razvoja Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije (u daljnjem tekstu Centar) za razdoblje 2011. – 2015. Centar kao posebno strateško područje navodi stručnu i specijalističku praksu i nastavna radilišta u skladu s svojom primarnom vokacijom Centar za stručne studije. Ove aktivnosti doprinose proaktivnoj ulozi Centra i njegovoj daljnjoj afirmaciji u društvu.

Usmjerenost Centra vidljiva je iz njegove razvojne strategije u idućem petogodišnjem razdoblju i to baš u dijelu osposobljavanja studenata da se preko stručne i specijalističke prakse lakše mogu izravno uključiti u rad gospodarstvenih subjekata. Na temelju dosadašnjih aktivnosti Centra na području stručne prakse, društveni i tehnički studiji imaju usvojene dokumente i dopusnice za trogodišnje dodiplomske i specijalističke studijske programe, u okviru kojih se provodi stručna i specijalistička praksa kao kolegiji.

Stručna praksa regulirana je Pravilnikom o stručnoj praksi Centra za svaki studij posebno. Pravilnik prate Uputnice za stručnu praksu koju ovjerava voditelj-mentor stručne prakse u trajanju od 80 radnih sati za društvene i 120 radnih sati za tehničke studije. Na temelju odrađene stručne praske i Potvrde od strane mentora u tvrtci, u kojoj je praksa odrađena, nezaposleni studenti pišu Izvješće o stručnoj praksi. Zaposleni studenti, moraju predočiti potvrdu o zaposlenju, te napisati seminarski rad (sukladno članku 5. Pravilnika o stručnoj praksi Centra) o određenoj poslovnoj problematici sa kojom su suočeni u organizaciji u kojoj rade.

Kako bi se zacrtani strateški ciljevi realizirali, a Centar postao prepoznatljiv kao institucija visokog obrazovanja u dijelu stručne i specijalističke prakse potrebno je u razdoblju 2011. – 2015. intenzivirati postojeće, te provesti dodatne aktivnosti, a to su:

a. STRUČNA PRAKSA Ojačati i formirati mrežu postojećih i novih nastavnih radilišta; Uspostaviti mrežu nastavnih radilišta za stručnu praksu u inozemstvu; Osigurati potvrdu za rad na siguran način; Valorizirati radni angažman mentora-nositelja kolegija stručne prakse; Definirati zadatke i ciljeve studenata u određenoj tvrtci pri obavljanju prakse; Definirati način kontrole provođenja prakse u tvrtci.

b. SPECIJALISTIČKA PRAKSA Definirati specijalističku praksu u svojem temeljnom određenju, a sve u

skladu s elaboratima društvenih i tehničkih studija; Izraditi pravilnik za specijalističku praksu unutar kojeg treba sastaviti upute za

izradu izvješća – projekata za specijalističku praksu; Međusobna suradnja sa povjerenicima za strateško područje stručnih i

razvojnih projekata s gospodarstvom; Uspostaviti mrežu nastavnih radilišta za specijalističku praksu između

SSCSS split i poslovnih subjekata; Uspostaviti mrežu nastavnih radilišta za specijalističku praksu u inozemstvu.; Osigurati potvrdu za rad na siguran način; Definirati mentorski sustav za specijalističku praksu; Valorizirati rad mentora-nositelja kolegija specijalistička praksa u skladu s

ECTS bodovima;


67

Definirati zadatke i ciljeve studenata u određenoj tvrtci pri obavljanju prakse; Definirati način kontrole provođenja prakse u tvrtci.

Tehnički studiji praktični dio stručne nastave - koji je na pojedinim predmetima iskazan kroz stavke laboratorijske vježbe, terenski rad, specijalistička praksa, timski projekt, seminarski rad i diplomski rad - dijelom izvode u različitim tvrtkama/ustanovama. U njima se po unaprijed definiranom programu obavlja stručna i specijalistička praksa, te se kroz stručne posjete studenti upoznaju s proizvodnim pogonima, objektima, organizacijom rada, procesima, sigurnosti na radu, sustavima upravljanja kvalitetom, konstrukcijskim rješenjima, funkcioniranjem tehničke i programske te informacijske i telekomunikacijske opreme. Fiksna nastavna radilišta nisu formalno ustrojena.

Na trogodišnjem dodiplomskom stručna praksa i nastavna radilišta odvijaju se u sljedećim ustanovama/tvrtkama/objektima:

Objekti HEP-a: o Trafostanica TS 110/(20)10 kV Zadar - Centar - rasklopno postrojenje i

komandna zgrada, o Reverzibilna HE Velebit, rasklopno postrojenje, komandni i tunelski dio

elektrane, o Vjetro-park Trtar, o Hidroelektrane u slivu Cetine: HE Peruća, He Orlovac, He Đale, He

Kraljevac, o HE Zakučac i rasklopna postrojenja 220, 110 i 35 kV u HE Zakučac, o Trafostanica TS 400/220/110 kV Konjsko - rasklopno postrojenje i

komandna zgrada, o TS 110/35/10 kV Vrboran - rasklopno postrojenje i komandna zgrada, o TS 110/10 kV Dobri, o TS 110/0.4 kV Dobri 1, o TS 110/0.4 kV Central, o TS 35/10 kV Gripe, o CDU Vrboran, o NDC-PDC Vrboran, o MTU postrojenje Vrboran, o Dispečerski Centar (35, 10 i 110 kV, NN mreža, MTU, SCADA) HEP

distribucije d.o.o. - Elektrodalmacija Split, o Dispečerski Centar za upravljanje i prijenos - Split, o 110/10 kV postrojenje Visoka - Split (demonstracija upravljanja

regulacijskom sklopkom, upoznavanje opremom), o Postrojenje 110/10 kV Dujmovača - Split, o 110/10(20) kV postrojenje Dobri - Split,

Elektroklima - Split, Eting d.o.o. Split, Jadranska željezara - Kaštel Sućurac, SNAP - Split, Cemex-Dalmacijacement - (S7 i PCS7 sustavi upravljanja), Industrijski pogon s potpuno automatiziranom linijom - linija proizvodnje

crjepova, AD-Plastik - Solin, Adria-cink Split, Agan inženjering, kooperant tvrtke ASEA Brown Bowery, Čistoća d.o.o. - Split,


68

Sustavi ozvučenja u kinima, školskim ustanovama, Zavod za javno zdravstvo Splitsko-Dalmatinske županije, Pomorski Centar za elektroniku - Split, Objekti T-Com-a:

Regionalni Centar Split, Komunikacijska čvorišta, Komutacije AXE-10 (demonstracija mjerenja i podešavanje korisničkih

usluga), Mobilne postaje sustava GSM, Videokonferencijski sustav, Spajanje i mjerenje na Picture tel 780, Podešavanje na mrežnom terminalu za ISDN, Odjel za prijenosne uređaje uz demonstraciju mjerenja, Mjerenja na ADSL pristupnom modemu (mjerenja brzine prijenosa i

broja grešaka), Mjerenja na Ethernet Lan mreži (spajanje, konfiguriranje i testiranje LAN

mreže), Objekti T-mobile Split:

o Posjeta i obilazak MSC-a s pripadajućim registrima, o Posjeta i obilazak bazne postaje s pripadajućim područnim kontrolerom

GSM sustava, o Udaljeni pretplatnički stupanj (RSS), Kaštel Stari,

Klinički bolnički Centar: o Hematološki laboratorij, o Radiološki laboratorij, o Röntgen, o Onkološki laboratorij, o CT i NMR

Adria Winch d.o.o. i Dalstroj d.d. - radilišta za studente konstrukcijskog strojarstva, temeljem ugovora o suradnji (cilj: izravno upoznavanje s procesom razvoja novog proizvoda, CNC obradom, upravljanjem kvalitetom i procesom ispitivanja proizvoda).

Na specijalističkom stručnom studiju za tehničke studije, sve vrste stručnih i nastavnih aktivnosti za različite module odvijale bi se u istim tvrtkama.

U procjeni optimalnog broja studenata treba uzeti u obzir slijedeće parametre: prostorni kapaciteti, prirodna nastavna pomagala, oprema računalnih učionica, broj laboratorijskih mjesta, broj nastavnika.

Uzeta je u obzir i činjenica da se temeljna nastava odvija zajednički za sve specijalističke module.

Nakon preseljenja u nove prostore u Kopilici i instaliranja postojeće i nove laboratorijske opreme, stručna i specijalistička praksa moći će se izvoditi i na samom Centru. Studenti koji obavljaju praksu uključit će se u realizaciju projekata i elaborata, kao i izradu sklopova, uređaja i programske podrške koja bi se koristila u nastavi.


69

9.6. Informiranje javnosti i Alumni udruga - program rada

Udruga Alumni je studentska udruga koja zagovara prava, obveze te druge oblike suradnje i međusobne pomoći svih prijašnjih, sadašnjih i budućnih studenata Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije u Splitu.

S obzirom da udrugu Alumni trebaju voditi studenti, Povjerenstvo je pripremilo prijedloge Osnivanja i Programa rada udruge Alumni, a koji trebaju biti prihvaćeni i eventualno dorađeni od strane studenata koji će biti i osnivači Udruge.

Viziju i Misiju udruge trebali bi osmislit sami studenti na afirmativni i poticajni način.

Za svaki program kojeg odaberu trebali bi naći kompetentnog voditelja.

U nastavku su prijedlozi Povjerenstva o programu rada udruge Alumni, a koji predstavljaju samo neke smjernice koje za studente nisu obvezujući.

BIVŠI STUDENTI

Organizacija okruglih stolova, tribina, seminara; Pomoć oko volontiranja i zapošljavanja nezaposlenih studenata.

SADAŠNJI STUDENTI

Organizacija zajedničke godišnje svečane večere; Postavljanje poštanskog sandučića za prijedloge studenata; Organizacija različitih kulturnih, sportskih, humanitarnih i drugih događanja Otvaranje savjetovališta za studentske probleme; Podrška u učenju (repeticije i sl.) i nabavci literature; Borba za ostvarivanje različitih studentskih prava i povlastica; Organizacija putovanja, seminara i dr. oblika druženja; Otvaranje foto-kopirnice, trafike, studentskog kafića ili menze.

9.6.1.1. Postupak osnivanja udruge Alumni

Prema Zakonu o udrugama udrugu mogu osnovati najmanje tri (3) člana, fizičke ili pravne osobe.

Prvi korak u osnivanju udruge bio bi izbor imena i izrada Statuta.

Prilikom izbora imena potrebno je provjeriti postoji li udruga sa istim nazivom.

Nakon što se izabere naziv udruge potrebno je izraditi statut. Statut predstavlja temeljni opći akt udruge.

Obvezni podaci u statutu su: naziv i sjedište udruge, zastupanje udruge, ciljevi, djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, članstvo te prava i obveze članova, tijela udruge, njihov sastav, izbor, opoziv, ovlasti, način odlučivanja i trajanje

mandata, prestanak postojanja udruge.

Nakon izrade statuta organizira se osnivačka skupština. Na osnivačkoj skupštini trebalo bi donijeti:

odluku o pokretanju postupka za upis u registar udruga,


70

odluku o usvajanju statuta, odluku o izboru tijela upravljanja i osobe ovlaštene za zastupanje udruge, sastaviti zapisnik kojeg mora zapisati zapisničar i eventualno još jedna osoba

koja će potvrditi vjerodostojnost njegova sadržaja.

Nakon toga slijedi registracija udruge u nadležnom tijelu Državne uprave.

Dokumentacija koja je potrebna za registraciju: zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine, odluka o pokretanju postupka za upis u registar udruga, statut (2 primjerka), popis osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje, suglasnost ili odobrenje nadležnoga tijela državne uprave za obavljanje

određene djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge,

preslik osobne iskaznice osnivača i osoba ovlaštenih za zastupanje, uplata državne pristojbe.

Sva dokumentacija mora biti ovjerena od strane osobe za zastupanje, najčešće predsjednika.

Sljedeći koraci bi bili: izrada pečata, prijava Državnom zavodu za statistiku radi određivanja matičnog broja prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, otvaranje poslovnog računa i slanje obrasca RNO-P, izbor računovođe.

Prilikom osnivanja udruge trebalo bi voditi računa o o tome osniva li se udruga kao pravna osoba, ili bez tog svojstva, čime se na nju primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima kojim se uređuju odnosi ortaštva. Prednosti osnivanja udruge kao pravne osobe su financiranje projekata i programa sredstvima iz državnog ili lokalnog proračuna, porezne olakšice i sl. Osim toga, kod udruge koja je registrirana (ima pravnu osobnost) članovi ne odgovaraju solidarno i neograničeno cjelokupnom svojom imovinom. Zaključak je da bi trebalo upisati udrugu u registar ako se namjerava baviti djelatnošću koja pretpostavlja preuzimanje obveza u pravnom prometu.


71

9.7. Implementacija Informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU) - program rada

9.7.1. Što je ISVU?

Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) je mrežno orijentirani modularni sustav za obradu podataka i komunikaciju različitih služba i odjela unutar visokog učilišta. Sve je više visokih učilišta u Hrvatskoj koja usvajanju i primjenjuju ISVU. Razvoj programske podrške za ISVU povjeren je Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, a redovito funkcioniranje sustava osigurava Sveučilišni računski Centar (Srce) u Zagrebu.

Prednosti koje donosi Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU): Integracija informacijskog sustava Centra s informacijskim sustavima drugih

ustanova unutar sveučilišta; Integracija informacija i procesa različitih službi Centra, čime se postiže veća

točnost informacija, izbjegava višestruko upisivanje istih podataka i rasterećuje rad administrativnih službi;

ISVU je moguće koristiti putem Interneta, pa studenti i nastavnici, uz izravan (online) uvid u informacije, znatan dio administrativnih poslova obavljaju lakše i brže, s udaljenih lokacija (npr. od kuće), bez čekanja ili potrebe za osobnim kontaktom sa službenicima Centra;

ISVU pomaže u donošenju odluka, izradi strategija i upravljanju kvalitetom, korištenjem postojećih izvješća ili izradom vlastitih izvješća u skladištu podataka (data warehouse);

Visokim učilištima koja su korisnici ISVU-a osigurano je stalno nadograđivanje programske podrške pa nema potrebe za dodatnim angažiranjem informatičkih tvrtki ili projektiranjem vlastitih rješenja.

Moguće poteškoće u radu sa ISVU – om: Problemi na razini povezanosti lokacije na CARNet mrežu, prvenstveno

lokacije sa malom brzinom propusnosti (bandwidth) i velikim brojem korisnika – mogućnost zagušenja;

Nedovoljna usklađenost sa pravilnikom Sveučilišta u Splitu (oblik isprava, ur brojevi, klase…);

Nestandardizirani procesi rada ili nespremnost korisnika na prilagodbu tj. otpor promjenama;

Nemogućnost direktnog pristupa bazi podataka.

9.7.2. Uvođenje informacijskoga sustava visokih učilišta

9.7.2.1. 1. Faza - planiranje i priprema

A) Snimak stanja:

Uvođenju ISVU-a prethodi analiza ustroja i načina rada na Centru, čime će se dobiti uvid u zakonske okvire (pravilnike Sveučilišta), specifičnosti nastavnih programa i pravila studiranja, organizacijsku strukturu i procese rada Centra. Rezultat analize također je i identifikacija očekivane koristi u određenim područjima primjene.


72

B) Analiza promjena:

Analiza promjena odnosi se na optimizaciju i usklađivanje procesa rada i strukture podataka, kao i plan prilagodbe ISVU sustava prema postojećim procesima (onoliko koliko sustav dopušta).

C) Planiranje implementacije:

U ovoj fazi potrebno je definirati plan uvođenja sustava, nabavke potrebne opreme i edukacije korisnika, kao i prepoznati prioritete i moguće rizike.

9.7.2.2. 2. Faza – implementacija

A) Formiranje ISVU okoline:

Odnosi se na pripremanje okruženja, nabavku potrebne opreme i instalaciju programske podrške, definiranje sigurnosnih procedura i formiranje tima za implementaciju i održavanje sustava.

B) Edukacija ISVU tima

Članovi tima zaduženog za implementaciju i održavanje sustava trebaju također sudjelovati i u nadgledanju rada te unaprjeđivanju i optimizaciji sustava. Edukaciju ISVU tima provodi ISVU Centar potpore (dio Sveučilišnog računskog centra u Zagrebu):

Tečaj za ISVU koordinatore - traje tri dana i obrađuje module ISVU Admin Koordinator, Kadrovi i Studiji i studenti;

Tečaj za djelatnike studentske referade - traje dva dana i obrađuje modul Studiji i studenti;

Tečaj ispitne evidencije - namijenjen je ISVU koordinatorima, traje jedan dan, i obrađuje modul Ispiti.

C) Implementacija sustava

U fazi implementacije obavljaju se prilagodbe sustava sukladno rezultatima analize, te se sustav uvodi prema dogovorenome načinu. Prvi koraci implementacije ISVU-a:

1. Potpisivanje Ugovora o suradnji na uspostavi, korištenju i održavanju informacijskog sustava visokih učilišta s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa o uvođenju ISVU-a te sa Srcem;

2. Nakon potpisanog Ugovora, dekan visokog učilišta imenuje osobe za rad s ISVU; 3. Sve osobe imenovane za rad s ISVU-om moraju potpisati Izjavu o čuvanju tajnosti

podataka koja služi u svrhu zaštite Visokog učilišta od neovlaštenog raspolaganja tajnim podacima i ne može se koristiti u druge svrhe;

4. Kada imenovani korisnik dobije poštom svoje korisničko ime i aktivacijski kod, sukladno uputama koje je dobio, registrira se na korisničke stranice ISVU i tamo aktivacijski kod promijeni u lozinku koju od tada koristi za pristup ISVU;

5. Zatim je potrebno instalirati ISVU module koje se nalaze na korisničkim stranicama. Ako se želi omogućiti izrada korisničkih imena i drugim osobama s visokog učilišta, potrebno je instalirati modul Kadrovi. U tom modulu potrebno je evidentirati podatke o svim osobama koje se želi ovlastiti za rad s ISVU na tom visokom učilištu;

6. Započinje se sa upisom studenata u prvu godinu studija. Dosadašnja iskustva drugih ustanova pokazala su da je korisno terminski plan uvođenja ISVU-a uskladiti s razredbenim postupkom jer su na taj način podaci o studentima prve godine studija automatski uključeni u ISVU. Visoko učilište može odlučiti


73

usporedno koristiti ISVU i raniji način vođenja evidencije o studentima sve dok za 3 godine svi studenti preddiplomskih i diplomskih studija nisu upisom na prvu godinu studija uključeni u ISVU. Drugi je pristup da se, nakon uključivanja podataka o studentima prve godine studija u ISVU, za studente druge i viših godina studija provede prebacivanje podataka iz starog informacijskog sustava u ISVU, ako je to moguće učiniti. Ponekad se dodatni manji dio podataka treba prepisati u ISVU iz postojećih arhiva.

D) Edukacija korisnika

Edukacija mora biti provedena (od strane ISVU Centra potpore ili od ISVU tima Centra) za djelatnike studentske referade, administratore na pojedinim odsjecima i zavodima, nastavnike, kao i sve ostale djelatnike koji će na bilo koji način koristiti usluge ISVU-a.


74

Hodogram aktivnosti uvođenja ISVU-a


75

9.8. Web stranice i uređivanje web stranica - operativni ciljevi

Prema strategiji razvitka Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije (u daljnjem tekstu Centar) za razdoblje 2011. – 2015. Centar navodi strateški cilj javnog informiranja u kojemu veliku ulogu predstavljaju web stranice Centra kao jedan od medija javnog informiranja.

Kako bi se strateški ciljevi realizirali, potrebno je u razdoblju 2011.-2015. omogućiti kontinuirano objavljivanje i ažuriranje informacija vezanih za rad Centra, pripadnih djelatnika i studenata, prema slijedećem:

1. Postojeće web stranice Centra je potrebno redovno ažurirati prema novonastalim promjenama: a. informacije vezane za novouvedene stručne i specijalističke studije, b. aktivnosti stručne i znanstvene djelatnosti djelatnika Centra i studenata, c. pregled svih sažetaka svih vrsta pisanih radova koje su ostvarili studenti i

djelatnici Centra, d. prezentacije studijskih programa na Danima sveučilišta u Splitu, i na ostalim

prikladnim događanjima. 2. Postojeće web stranice Centra će biti potrebno kroz naredno vremensko razdoblje

nadograditi novim sadržajima prema dovršetku određenih ciljeva Centra: a. informacije vezane za Alumni udrugu, kako bi se održavala veza završenih

stručnjaka sa Centrom, b. ustroj organizacijske strukture sustava za osiguravanje kvalitete

visokoškolskog obrazovanja na Centru, c. popis stručnih i razvojnih projekata, te podataka vezanih za suradnju s

gospodarstvom, d. produciranje tiskanog promidžbenog materijala, odnosno postavljanje

animirane brošure. 3. Postojeće web stranice Centra oblikovati prema značajkama certifikata Europske

komisije za dobivanje ECTS etikete. ECTS etiketu može dobiti fakultet koji je ispravno usvojio primjenu ECTS sustava kao dio Bolonjskoga sustava, a čija bi ispravna primjena omogućavala bolju mobilnost studenata i razmjenu iskustava učenja među raznim fakultetima. ECTS etiketa nudi i razjašnjenje statusa programa koji vode ka diplomi za sve studente, predavače, savjetnike studija i druge. Budući da se ECTS etiketa odnosi na informacijski paket fakulteta odnosno Centra, bitno je naznačiti pripadne dijelove informacijskog paketa, i zastupljenost istih na web stranici Centra, a koje tek treba postaviti. a. Potrebni prvi i drugi dio informacijskoga paketa se već nalazi na web stranici

Centra, dok bi istu trebalo nadopuniti elementima s liste iz trećega dijela. b. Potrebno je omogućiti dvojezičnost web stranica Centra, tj. cjelokupnoga

informacijskog paketa Centra (hrvatski i engleski jezik).

Informacijski paket/katalog predmeta sastoji se od tri osnovna dijela, a treba sadržavati sve pripadne elemente, kao što su navedeni u nastavku.

Prvi dio informacijskoga paketa obuhvaća informacije o Instituciji: ime i adresa, akademski kalendar, akademski autoriteti, opći opis institucije (uključujući tip institucije i položaj)/status, popis programa studija,


76

procedura prijave i registracije, glavna pravila institucije (naročito sto se tiče procesa priznavanja), ECTS institucionalni koordinator.

Drugi dio informacijskog paketa obuhvaća informacije o programima koji vode diplomi:

a. Opći opis: dodijeljena kvalifikacija, uvjeti prijave, obrazovni i profesionalni ciljevi, omogućeni pristup daljnjem školovanju, dijagram strukture nastavnih predmeta sa ocjenama (60 po godini), završni ispiti, ako postoje, pravila ispitivanja i ocjenjivanja, ECTS koordinator odjela.

b. Opis individualnih predmeta: naziv predmeta, šifra predmeta, vrsta predmeta, stupanj, razina predmeta, godina učenja, semestar/trimestar, broj bodova, ime predavača, ciljevi predmeta (po mogućnosti izraženi u postignućima učenja i

sposobnostima), preduvjeti, sastavni dijelovi predmeta, sadržaj, preporučena lektira, metode podučavanja, metode procjene znanja i sposobnosti, ocjenjivanja, jezik podučavanja (na kojem se jeziku predaje).

Treći dio informacijskog paketa obuhvaća opće informacije za studente: troškovi življenja, smještaj, prehrana, korištenje medicinskih usluga, usluge/objekti za studente sa posebnim potrebama, osiguranje, financijska pomoć za studente, studentski servis, prostori i oprema za učenje, međunarodni programi, praktične informacije za mobilne studente, tečajevi učenja jezika, praksa, prostori i oprema za sport, extramuralne i slobodne aktivnosti, studentske udruge.


77

9.9. Izdavačka djelatnost - operativni plan

1. Izraditi postupak web izdavačke djelatnosti – „print na zahtjev“. Rok: 01. 05. 2011.;

2. Uskladiti normativni akt – Pravilnik o izdavačkoj djelatnosti – s postupkom web izdanja.

Rok: 15. 05. 2011.;

3. Pripremiti postupke CIP zapisa za sva izdanja. CIP-zapis sastoji se od sljedećih podataka: skraćenog kataložnog zapisa, stručne oznake (UDK), ISBN ili ISMN, ID broja (identifikacijski broj jedinice u bazi podataka).

Rok: 15. 05. 2011.

4. Sklopiti autorske ugovore, ugovore s lektorom i recenzentima, tiskarom i distribucijom za prihvaćena izdanja u 2011. godini.

Rok: trajan.;

5. Pripremiti plan izdanja za 2012. godinu Rok: 20. 12. 2011.;

6. Pratiti natječaje za subvencioniranje sveučilišnih udžbenika i otkup udžbenika od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstva kulture, te usklađivati tiskanje knjiga s rokovima natječaja.

Rok: trajan.;

7. Dostaviti izvješće autorima o broju prodanih izdanja. Rok: 31. 12. 2011.;

8. Dostavljati izdanja Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, te MZOŠ i MK izdanja koja su subvencionirali.

Rok: trajan.


78

9.10. Informatička oprema - strateški ciljevi

Prema Strategiji razvitka Sveučilišnog studijskog centra za stručne studije za razdoblje 2011. – 2015., između ostalih, zadani su i strateški ciljevi:

stalno praćenje i unaprjeđivanje visoke kvalitete u nastavi,

privlačenje i motiviranje izvrsnih studenata,

osiguravanje vrhunskih prostornih i materijalnih resursa za studente i nastavnike,

pokretanje i podupiranje visokokvalitetnoga stručnog i znanstvenog rada.

Kako bi se navedeni strateški ciljevi realizirali, potrebno je osigurati odgovarajuću informatičku opremu, kako programsku (software) tako i strojnu (hardware) koji moraju biti dostupni studentima, našim nastavnicima te drugim zainteresiranim istraživačima i znanstvenicima.

Popis važnije informatičke opreme popisan je u Prilogu. Obzirom da Centar želi jačati suradnju s gospodarstvom, povezivati se s poduzećima iz okruženja te postati stvarni partner pri prijenosu znanja iz znanosti u gospodarstvo, uz istovremeno podizanje kvalitete edukacijskog procesa, potrebno je napraviti sljedeće:

Preustrojiti postojeći sustav laboratorija s informatičkom opremom na način da se pojedini laboratoriji specijaliziraju;

Osmisliti i napraviti bazu podataka programske opreme u kojoj bi se između ostalih nalazili i podatci:

o naziv programske opreme,

o kratak opis,

o namjena (za nastavu, istraživanje, …),

o broj licenci,

o organizacijska jedinica (Odsjek za IT, Služba za informatiku, …),

o kontakt osoba,

o vlasništvo (SSCSS, MZOŠ, …).

Osmisliti i napraviti bazu podataka strojne opreme u kojoj bi se između ostalih nalazili i podatci:

o naziv strojne opreme,

o šifra strojne opreme,

o kratki opis,

o namjena (za nastavu, istraživanje,…),

o raspoloživost,

o nabavna i trenutačna vrijednost,

o datum nabave,

o planirano trajanje opreme (u mjesecima),

o organizacijska jedinica (Odsjek za IT, Služba za informatiku,…),


79

o kontakt osoba,

o vlasništvo (SSCSS, MZOŠ,…).

Osmisliti i napraviti bazu podataka laboratorija u kojoj bi se između ostalih nalazili i podatci:

o naziv laboratorija,

o namjena laboratorija (nastava, istraživanje, …),

o područje specijalizacije,

o broj računala s popisom namještene programske opreme,

o popis strojne opreme (sa šiframa kako bi se mogli referirati na bazu podataka strojne opreme u kojoj je detaljni opis),

o za svaki laboratorij u kojem se održava istraživački rad treba voditi dnevnik rada.

Gore navedeno je potrebno napraviti i zbog priključivanja u postojeće programe institucija koje potiču suradnju s gospodarstvom (Nacionalni inovacijski sustav, BICRO, HIT, SIIF, Ruđer inovacije d.o.o., EEN, Uredi za transfer tehnologije koji djeluju pri sveučilištima), tj. s ciljem priključenja u njihov sustav umrežavanja čime bi postali naši kapaciteti dostupni globalnim, a ne samo lokalnim institucijama i poduzećima.

U samome Centru organizacijski bi trebalo u svakome odsjeku i zavodu imenovati koordinatora za informatičku opremu pojedinog odsjeka/zavoda koji bi bio zadužen za praćenje stanja u svom odsjeku/zavodu, a koji bi bio kontakt osoba ovom Povjerenstvu za vođenje ažurnog stanja o informatičkoj opremi.

Potrebno je i osmisliti sustav koji bi osigurao da Centar u svakome trenutku ima dostup do najnovijih tehnoloških rješenja i opreme. Tim sustavom treba riješiti problem (samo)financiranja i nabave opreme, a težište treba biti na uključivanju u mreže već navedenih institucija, jer bi se time omogućila uporaba sredstava članica koje se nalaze u dotičnim mrežama. Sustavom se mora definirati vremenski period u kojem se moraju modernizirati pojedini laboratoriji i to za svaki laboratorij treba napisati detaljan plan nabave nove opreme.


80

9.10.1. Prilog: Važnija informatička, instrumentacijska i programska oprema:

9.10.1.1. Informatička oprema

Prethodno je navedena važnija informatička oprema, koja je raspodijeljena u postojećim prostorima. Preseljenje u nove prostore omogućit će kompletiranje navedene opreme, kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe na stručnim i specijalističkim studijima. Na raspolaganju je i kompletna oprema za CISCO akademiju.

9.10.1.2. Instrumentacijska oprema

Laboratoriji koji pokrivaju nastavu temeljnih predmeta opremljeni su suvremenim didaktičkim panelima HPS SystemTechnik (8 kom.) i panelima iz vlastitog razvoja (16 kom.).

Na principu "učenje uz rad" ustrojeni su i paneli (16 kom.) za područje digitalne i mikroprocesorske tehnike (vlastiti razvoj).

Modularni kompleti i makete realizirani za potrebe stručne i specijalističke nastave imaju, kao i prethodno navedeni, 5-16 istovjetnih radnih mjesta ovisno o godini studija i broju studenata:

Makete za razvoj aplikacija za mikrokontroler serije Atmel, STK500; Makete za razvoj aplikacija za mikrokontroler serije Atmel, STK200; Makete PLC I SCADA sustava temeljene na opremi SIEMENS S7-200; Makete PLC I SCADA sustava temeljene na opremi Schneider Electric

Maegelis TFT, Telemcanique Twido; Maketa PLC I SCADA sustava temeljena na opremi Mitsubishi; Maketa Elektromotornog pogona temeljena na opremi Končar MES

Commander; Makete istosmjernog pretvarača; Podatkovno akvizicijsku sustav National instruments NI4551/4552; Komplet oprema za izradu tiskanih pločica foto postupkom; Prototipski laboratorij; Elektronički tereti 5A/100V; Stabilizirani izvori napona ±5V, ±12V, 1A; Prateći instrumentarij sastoji se od većeg broja (16 kom) osciloskopa,

kombiskopa i industrijskih osciloskopa (scopemeters), funkcijskih generatora Wavetec, univerzalnih instrumenata, frekvencijskih regulatora;

PCS 500 50 MHz digital storage oscilloscope (16 kom.); Hardware i upute za uporabu i programiranje (CD, PPT) iz vlastitog razvoja

realizirani za: FPGA, CPLD i mikrokontrolerske studentske kitove kao osnova za studentske seminarske radove;

Složeni instrument EUROTEST 61557 omogućuje sva potrebna ispitivanja na električnim instalacijama prema europskim standardima, a demo ploča MA-2067 (3 kom.) služi za obuku o mjernim metodama, prije nego se pristupi mjerenju na zadanoj lokaciji;

Za ispitivanje električnih strojeva i uređaja na raspolaganju su razni tipovi električnih motora, transformatora, električna brojila, uređaji za zaštitu i dr.;

Digitalna kontrolno / upravljačka jedinica za servo-motor/servo-kočnicu 0.3kW (prikaz momenta i broja okretaja motora);

Digitalni termometar sa dodirnim i uronjivim termoparom za temperature do 950 0C;

Digitalna pomična mjerila;


81

Analogni mikrometar.

Metrološka oprema: Digitalni multimetar Hewlett Packard HP3456A, 6.5 znamenki; Interferometrija s ISO17025 umjerenim laserom; Cezijev sat FEI5440a; Rubidijev sat FEI FE5660a (s Iso17025 umjernicom); Komplet referentnih otpornika Leeds and Northrup; Westonova naponska referentna ćelija; Inkrementalni enkoder metrološke kvalitete (Heidenhain) s 180000 linija po

okretaju; LAseri raznih valnih duljina i snaga.

Telekomunikacijska oprema: Communications Trainer EC-796, digitalni primopredajni sustav s različitim

sučeljima (bakrena parica, koaksijalni kabel, optičko vlakno, radio-sučelje, IR sučelje) i podrškom za različite modulacije (ASK, FSK, PSK, DPSK, DQPSK i QAM);

Communications Training System EC-696, analogni primopredajni sustav s različitim sučeljima (bakrena parica, koaksijalni kabel, optičko vlakno, radio-sučelje, IR sučelje) i podrškom za različite modulacije (AM, FM, PWM);

Fluke DSP 2000 Analyser; Fluke networks DSP-FOM/FOS; Fluke networks NetTool; Mrežna komunikacijska oprema (switch, router, wlan).

Strojarska oprema: Aparati i uređaji za zavarivanje: TRANSTIG 1600 F, TRANSPOCKET 1500

STAN, VARSTROJ VST3, VARIOSTAR 317-2G, garnitura za plinsko rezanje i zavarivanje butan + kisik, KEMPPI 3500 W- TIG AC/DC, aparat za plazma rezanje LINCOLN ELECTRIC, FRONIUS 2700 ALU EDITION, edukacijsko prezentacijski stol za zavarivanje, boce za zaštitne plinove i mješavine: Ar, CO2, Ar+CO2, O2, N2, butan, kompresor FINI-TIGER 212, kompresor INGERSOLL RAND T2/270/4-W, naprava za snimanje statičke karakteristike električnog luka;

Aparati i uređaji za obradu rezanjem i deformiranjem: stupna bušilica SB3, tokarski stroj TNP 200 NILES, glodalica GUK-2, stolna brusilica za oštrenje alata, savijačica cijevi tip SIMASV CE2, savijačica cijevi CBC UNI42A 220V DIGIT, tračna pila HP 190 VO;

Aparati i uređaji za mehaničko ispitivanje i toplinsku obradu materijala: kidalica za mehaničko ispitivanje materijala, aparat za ispitivane tvrdoće po Rockwelu, Vickersu i Brinellu, peć za toplinsku obradu LINN do 1200 0C, peć za toplinsku obradu ISKRA do 900 0C, uređaj za ispitivanje prokaljivosti po JOMINY-u, uređaj za ispitivanje dinamičke izdržljivosti, pomoćni aparati, uređaji, alati i pribor, uređaj za demonstraciju alotropskih modifikacija, električna dizalica do 500kg, ručni viličar profi 2500 kg.

9.10.1.3. Programska oprema

Programska podrška je ostvarena bogatom paletom licenciranog softwarea opće i specijalističke namjene. Navodimo popis najvažnije programske opreme koja se izravno primjenjuje u raznim oblicima nastave:


82

Licencirani programi (MZOŠ): o Word 2007 - aplikacija za obradu teksta; o Excel 2007 - aplikacija za izradu tablica, proračuna, grafikona; o PowerPoint 2007 - alat za izradu prezentacija; o Publisher 2007 - program za poslovna izdanja i promidžbene materijale; o Access 2007 - alat za izradu i organizaciju baza podataka; o Outlook 2007 - aplikacija za organiziranje vremena, kontakata i

elektronske pošte; o InfoPath 2007 - učinkovito prikupljanje informacija i obogaćivanje

poslovnih procesa; o Communicator 2007 - klijent za ujedinjene komunikacije koji podržava

širok raspon metoda komunikacije; o MS OFFICE PROJECT PROFESSIONAL 2007; o MS OFFICE VISIO PROFESSIONAL 2007; o MS VISUAL STUDIO PROFESSIONAL 2008; o SQL SERVER STANDARD EDITION.

Licencirani programi (investicija Centra): o CorelDRAW 12; o MATLAB; o ALGOR 14 - simulation software; o Microsoft Visual Studio 6.0; o Microsoft Visual Studio 2005; o Microsoft SQL Server 2005; o e_PLAN 5.50 - profesionalni alat za elektro projektiranje (E-CAE) s

četiri najnovije profesionalne inačice i mogućnošću priključenja 16 školskih mjesta;

o WSCad 4.2 za edukacijske svrhe; o ACAD (16 licenci); o CATIA multi-platform CAD/CAM/CAE software (16 licenci).

Specijalistički programski paketi: o MDSolids educational software for Mechanics of Materials (16 licenci).; o Autodesk - Inventor (16 licenci); o Pro/Engineer University Plus; o Windchill PDM Link (16 licenci); o programski paket ActiveDCMA za elektro – motore i servo kočnice; o SIEMENS Step 7 Micro win32; o SIEMENS Step 7 Professional edition (10 lic.); o SIEMENS Simatic WinCC SCADA development tool (10 lic.); o NI LABVIEW 6i; o Labview 8.2; o Video Designer Lite HMI configuration sw; o Xilinx ISE FPGA software za programiranje reprogramabilnih čipova

FPGA; o Softwareski paketi Coach 5 i Vernier Software s pratećim detektorima

(gibanje, zvuk, temperatura, tlak, napon, svjetlost); o CLIO ISA standard (2kom), HR 2000 PC Board, Cables, Cliowin

software release 6 CD ROM, Microphone MIC-02 - AUDIOMATICA S.R.L.


83

strategija razvitka - oss.unist.hr · buduće aktivnosti u tom smjeru ovisit će o zakonima i...

Documents