strategija razvoja op Ćine breznica za ......2016 2 agencija za razvoj varaždinske županije -...
TRANSCRIPT
-
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE
BREZNICA ZA RAZDOBLJE 2015. –
2020.
Varaždin, prosinac 2016.
-
2016
2
Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA d.o.o.
Adresa: Kratka 1, 42200 Varaždin Telefon: +385 42 422 200
Fax: +385 42 422 208 Web: www.azra.hr
E-mail: [email protected]
-
2016
3
SADRŽAJ
1. ZNAČAJKE PODRUČJA ...................................................................................................................... 5
1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke .............................................................................. 5
1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke ............................................................................ 5
1.1.2. Geomorfološke značajke ................................................................................................. 7
1.1.3. Klimatske karakteristike područja ................................................................................... 8
1.1.4. Prirodna baština .............................................................................................................. 8
1.1.5. Kulturno - povijesna i tradicijska baština....................................................................... 10
1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture .................................................................................. 11
1.2.1. Prometna infrastruktura ................................................................................................ 11
1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura ................................................................................ 12
1.2.3. Opskrba električnom energijom .................................................................................... 13
1.2.4. Opskrba plinom ............................................................................................................. 13
1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda ............................................... 14
1.2.6. Gospodarenje otpadom ................................................................................................ 14
1.2.7. Poslovna infrastruktura ................................................................................................. 15
1.2.8. Društvena infrastruktura ............................................................................................... 15
1.3. Gospodarstvo ........................................................................................................................ 16
1.3.1. Gospodarske značajke ................................................................................................... 16
1.3.2. Zapošljavanje ................................................................................................................. 20
1.3.3. Poljoprivreda ................................................................................................................. 21
1.3.4. Lovno gospodarstvo ...................................................................................................... 25
1.3.5. Turizam .......................................................................................................................... 25
1.4. Demografske i socijalne značajke .......................................................................................... 26
1.4.1. Obrazovanje................................................................................................................... 28
1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb ............................................................................................... 29
1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo ...................................................................................... 31
1.4.4. Upravljanje razvojem ..................................................................................................... 31
2. SWOT ANALIZA .............................................................................................................................. 32
3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE BREZNICA ............................................................................................... 36
4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA .......................................................................................................... 36
5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA ............................................................................................ 43
6. IZVORI FINANCIRANJA ................................................................................................................... 49
7. USKLAĐENOST S NADREĐENIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA .................................................... 51
8. AKCIJSKI PLAN ................................................................................................................................ 58
-
2016
4
POPIS TABLICA
Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Breznica .......................................................................... 5
Tablica 2: Zaštićena prirodna bogatstva ................................................................................................. 9
Tablica 3: Zaštićena nepokretna povijesno - kulturna baština (materijalna) ........................................ 10
Tablica 4: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Breznica (iznosi u tisućama kn) .............. 16
Tablica 5: Struktura gospodarstva u 2014. godini po djelatnostima .................................................... 17
Tablica 6: Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna ........................................................................... 18
Tablica 7: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu ..................................................................... 20
Tablica 8: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha) ........................................................... 21
Tablica 9: Prikaz broja i površine ARKOD parcela prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta .... 22
Tablica 10: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je zatražena potpora s
jedinstvenog zahtjeva iz 2015. godine na području Općine Breznica .................................................. 22
Tablica 11: Proizvodnja grožđa i vina .................................................................................................... 23
Tablica 12: Struktura stočarske proizvodnje ......................................................................................... 24
Tablica 13: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ................................................................................................. 24
Tablica 14: Stanovništvo prema starosti i spolu ................................................................................... 27
Tablica 15: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi ..................................... 27
Tablica 16: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Breznica ............................ 28
Tablica 17: Obrazovna infrastruktura Općine Breznica......................................................................... 29
Tablica 18: Zdravstvena zaštita na području Općine ............................................................................ 29
Tablica 19: Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb Breznica .................................................... 30
Tablica 20: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere ........................................................................................ 41
Tablica 21: Opis mjera ........................................................................................................................... 44
Tablica 22: Usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima ........................................................ 52
Tablica 23: Akcijski plan Općine Breznica za 2016. i 2017. godinu ....................................................... 59
POPIS SLIKA
Slika 1: Položaj Općine Breznica u Varaždinskoj županiji ....................................................................... 6
Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Breznica ..................................... 9
Slika 3: Mreža javnih i nerazvrstanih cesta na teritoriju Općine Breznica ............................................ 12
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1: Količina sakupljenog otpada u 2015. godini (t) .................................................................. 15
Grafikon 2: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. - 2011. ....................................................... 26
-
2016
5
1. ZNAČAJKE PODRUČJA
1.1. Zemljopisne, prirodne i kulturne značajke
1.1.1. Veličina i osnovne prostorne značajke
S prirodno – geografskog stajališta općina Breznica nalazi se na rubnom, južnom dijelu
Varaždinske županije. Sa sjeverne strane graniči s općinama Brežnički Hum i Visoko, sa
zapadne stane s Krapinsko – zagorskom županijom, s istočne strane s Koprivničko –
križevačkom županijom i s južne strane sa Zagrebačkom županijom. Prometno geografski
položaj je povoljan jer Općinom prolazi važan prometni pravac – autocesta Budimpešta –
Varaždin – Zagreb – Rijeka, koja je od međunarodnog značaja, a prolazi paralelno uz postojeću
državnu / županijsku cestu Zagreb – Varaždin.
Područje Općine prostire se na 34,06 km², što čini 2,70% područja Varaždinske županije.
Općina se administrativno dijeli na 10 naselja: Bisag, Borenec, Breznica, Čret Bisaški,
Drašković, Jales Breznički, Jarek Bisaški, Mirkovec Breznički, Podvorec i Tkalec.
Prema površini najveće naselje je Breznica s 10,38 km2, odnosno 30,48% od ukupne površine
Općine. Najmanje po veličini je naselje Čret Bisački površine 0,52 km². Sjedište Općine je
naselje Bisag.
Prema popisu stanovništva 2011. godine, Općina Breznica ima 2.200 stanovnika, što čini
1,25% od ukupnog stanovništva Varaždinske županije (175.951). Najveći broj stanovnika ima
naselje Breznica (814), a najmanje naselje Čret Bisački (18). Prosječna veličina naselja prema
broju stanovnika iznosi 220 stanovnika po naselju.
Gustoća naseljenosti na području Općine iznosi 64,59 st/km², što je manje od gustoće
stanovništva na razini Županije koja iznosi 139,50 st/km².
Tablica 1: Osnovni statistički podaci o Općini Breznica
Naselje Površina
(km2) Stanovništvo
2011.
Gustoća naseljenosti
2011. (broj st/km2)
Prosječna udaljenost naselja
od administrativnog središta JLS u km
1. Bisag 1,55 154 99,35 0
2. Borenec 3,70 120 32,43 1
3. Breznica 10,38 814 78,42 6
-
2016
6
Naselje Površina
(km2) Stanovništvo
2011.
Gustoća naseljenosti
2011. (broj st/km2)
Prosječna udaljenost naselja
od administrativnog središta JLS u km
4. Čret Bisački 0,52 18 34,62 2
5. Drašković 7,28 415 57,01 5
6. Jarek Bisački 2,22 204 91,89 3
7. Jales Breznički 1,32 142 107,58 3
8. Mirkovec Breznički 2,27 97 42,73 1
9. Podvorec 1,14 142 124,56 2
10. Tkalec 3,68 94 25,54 1
UKUPNO 34,06 2.200 66,67
Izvor: DZS, popis stanovništva 2011., interni izvor JLS
Položaj Općine Breznica u Varaždinskoj županiji prikazan je na Slici 1.
Slika 1: Položaj Općine Breznica u Varaždinskoj županiji
Izvor: Općina Breznica, 2016.
-
2016
7
1.1.2. Geomorfološke značajke
Osnovna karakteristika prostora Općine Breznica je brežuljkasti teren s većim površinama pod
šumama te ruralnim naseljima s poljoprivrednim površinama. Jedini veći nizinski dio nalazi se
u središnjem dijelu općine u dolini rijeke Lonje prema kojoj se pružaju doline manjih potoka.
Najveća visinska kota iznosi 240 m/nm. Geološki sastav tla pretežno čine pjeskoviti siltovi,
ponegdje glinoviti, lapor i vapnenci, a u dolini potoka prisutne su aluvijalne naslage siltova,
pijeska i šljunka.
Za Općinu Breznica utvrđena je zona maksimalnog seizmičkog intenziteta VII stupnja po MCS
skali.
Općina Breznica zbog svog brdovitog krajolika ima problema s klizištima. Krajem 2016. godine
sanirano je klizište u naselju Drašković gdje je bila najgora situacija pošto je tom dionicom
vozio i školski autobus te je predstavljala opasnost za djecu koju su svakodnevno prolazila tim
dijelom naselja.
Područjem Općine prolazi rijeka Lonja s pritocima od kojih su najznačajniji Breznica i
Presečno.1 Ostali vodotoci su manji potoci (uglavnom pritoci navedenih potoka), stalnog ili
povremenog karaktera. Pritoci Lonje dijelom su bujičnog karaktera. U gornjim tokovima
izazivaju erozije, a u nižim i položenijim dijelovima plavljenja. Tako su za većih voda i
pljuskova doline potoka postale poplavno područje. Situacija je bitno poboljšana nakon
regulacije rijeke Lonje, koja je izvršena u sklopu izgradnje autoceste. Na području općine
postoji nekoliko izvora potoka, ribnjaka i veliki broj bunara. Kvaliteta vode na vodotocima nije
značajnije narušena, no postoje potencijalni onečišćivači zagađenja zbog razvitka malog i
srednjeg gospodarstva i postojanje životinjskih farmi. Vodena staništa smatraju se posebno
ugroženim jer su na njima izvršeni (Lonja) i u planu su daljnji zahvati uređenja i održavanja
korita na isključivo tehnički način, čime se odstranjuje autohtona vegetacija, nestaju staništa
životinja te se remete odnosi i procesi unutar vodnog ekosustava.
Na području Općine Breznica šume zauzimaju 1.220,76 ha površine, od čega je 53,55 ha u
državnom vlasništvu, dok je 1167,21 ha u privatnom vlasništvu. Veće šumske površine
zastupljene su pretežito u istočnom i južnom dijelu Općine. U ostalom dijelu općine zastupljene
su manje šumske površine i šumarci ispresijecani livadama i poljoprivrednim površinama. Od
1 Ostali pritoci: Kobiljak, Sitinec, Orlovka, Kračevec, Cukavec i Vuna.
-
2016
8
šumskih vrsta prisutni su hrast kitnjak i obični grab, crna joha s drhtavim šašem, bukva s
bekicama, bukva, kitnjak s bekicama, pitomi kesten, bagrem i četinjače. Po vrijednosti
najznačajnije komplekse predstavljaju šume hrasta kitnjaka i bukve.
1.1.3. Klimatske karakteristike područja
Općina Breznica spada u područje umjereno tople vlažne klime s toplim ljetom. Prostor je
izložen pretežito jačim utjecajima kontinentalne klime. Srednja godišnja temperatura zraka
iznosi oko 9,9 º C. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom do 19,8
º C, a najhladniji siječanj s prosječna temperaturom do -1,3º C. Mjeseci s najviše padalina su
lipanj i listopad, a prosječna količina padalina iznosi 900 mm. U hladnom dijelu godine ima u
prosjeku između 45 i 50 dana sa snježnim pokrivačem. Osnovna karakteristika režima vjetra je
dominantnost vjetrova južnog i jugozapadnog te sjevernog kvadranta. U toku godine
najvjetrovitije je proljeće, a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova. Mraz
se javlja od rujna do svibnja. Tuča se javlja prosječno jednom godišnje.
1.1.4. Prirodna baština
Za područje Općine nije izvršena inventarizacija biljnih i životinjskih vrsta, no na osnovu
postojećih podataka može se konstatirati da ovdje obitavaju neke od ugroženih biljnih i
životinjskih vrsta. Od zaštićenih biljnih vrsta na području općine mogu se naći slijedeće vrste:
bijela naglavica, širokolisna veprina, mali zimzelen, šumarica, drijemovac, mjehurica, šumska
sirištara, obični likovac, kukurijek i ciklama, dok od životinjskih vrsta obitava smeđa i zelena
žaba krastača, pjegavi daždevnjak, vjeverica, šumska sova, sova ušara, ćuk, škanjac mišar,
jastreb, brgljez, srednji djetao, zelena žuna, velika, plavetna, dugorepna i močvarna sjenica i
druge.
U skladu s Uredbom o ekološkoj mreži, a temeljem Zakona o zaštiti prirode, na području
općine nalazi se i dio ekološke mreže Natura 2000 - Lonja (HR 2001405). Radi se o području
očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS), koje je značajno zbog ciljne vrste obična
lisanka (Unio crassus).
-
2016
9
Slika 2: Područja Ekološke mreže NATURA 2000 na području Općine Breznica
Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2016.
Prema Prostornom planu Općine Breznica šumski predio Draškovića evidentiran je kao osobito
vrijedan prirodni krajobraz te je taj predio moguće zaštititi u kategoriji zaštićenog krajolika. To
je veći šumski kompleks u južnom dijelu Općine koji je sačuvao određen stupanj prirodnosti,
izvornosti i biološke raznolikosti.
Tablica 2: Zaštićena prirodna bogatstva
Zaštita prirodnih bogatstava
Kategorija zaštite Lokacija/naziv
(kako je navedeno u prostornom
planu JLS)
Površina/ u km²
značajni krajobraz Šumski predio Drašković - nije poznato
Izvor: Općina Breznica, PPU, 2016.
-
2016
10
1.1.5. Kulturno - povijesna i tradicijska baština
Od zaštićene nepokretne kulturno - povijesne baštine treba istaknuti bogatstvo sakralnih
građevina, posebno se ističe Crkva sv. Marije Magdalene i njena neposredna okolica, kurija
župnog dvora, raspelo, mnogobrojne kapelice te spomenički kompleks pil sv. Josipa. Mnoge
sakralne građevine nisu registrirane kao zaštićene, ali su dokumentirane i prepoznate kao važni
spomenici graditeljstva. Bogatstvo arheoloških lokaliteta čine ostaci staroga grada Bisaga.
Tablica 3: Zaštićena nepokretna povijesno - kulturna baština (materijalna)
Kategorija zaštite
Naziv
(kako je navedeno u prostornom
planu JLS ili dr. važećim
dokumentima)
Lokacija
(kako je navedeno u
prostornom planu JLS)
Spomenik graditeljstva
(građevina ili njezini dijelovi, te
građevina s okolišem)
Crkva sv. Marije Magdalene
Kapelica Žalosne gospe „Med
kostanji“
Kurija župnog dvora
Kapela sv. Duha
Raspelo (betonsko)
Bisag
Bisag
Bisag
Podvorec
Tkalec
Arheološki lokalitet
(arheološko nalazište i
arheološka zona, uključujući i
podvodna nalazišta i zone)
Ostaci staroga grada Bisaga Bisag
Spomenički kompleks
(područje, mjesto, spomenik i
obilježje u svezi s povijesnim
događajima i osobama)
Pil Sv. Josipa i javno raspelo Jarek Bisački
Izvor: Općina Breznica, Ministarstvo kulture, 2016.
Osim navedene graditeljske baštine, na području Općine nalaze se i rijetki primjeri tradicijske
stambene arhitekture, poput starih kuća, drvenih klijeti, tradicijskih bunara i nekoliko mlinova
na vodotocima. Ova tradicijska arhitektura sve više propada, a novogradnja koja nastaje u
neposrednoj blizini ne poštuje tradicijske vrijednosti.
-
2016
11
1.2. Kvaliteta života i stanje infrastrukture
1.2.1. Prometna infrastruktura
Cestovni promet na području Općine Breznica čini cestovna mreža javnih i nerazvrstanih cesta.
Županijske ceste protežu se Općinom u dužini 12,8 km, a na području Općine Breznica nalaze
se dionice sljedećih županijskih cesta:
ŽC 2174 Breznica – ŽC 2246 (do LC 25164)
ŽC 2207 Mirkovec (od ŽC 2246) – Bisag – Drašković (do LC 25167)
ŽC 2244 Sudovec – Općina Visoko (od ŽC 2175) – Pofuki – Bisag – spoj na ŽC 2207
ŽC 2175 – Breznica – od ŽC 2246 prema Visokom i Sudovcu
Dužina lokalne ceste na području Općine iznosi 14,02 km, a dionice su:
LC 25164 Breznica (ŽC 2246) – Breznica – ŽC 2174
LC 25165 Jarek Bisački – ŽC 2246 – Jales Breznički – Omamno – LC 31002
LC 25166 Podvorec (ŽC 2246) - Gornji Borenec – Tkalec Breznički
LC 25167 Drašković (ŽC 2207) – Jandruškanov brijeg – ŽC 3002
LC 25157 Butkovec – Općina Breznički Hum (od ŽC 2171) – Kršćenovec – Jales Breznički
(LC 25165).
Općina Breznica dobro je pokrivena mrežom javnih cesta te je većina cesta uređena u cijelosti.
Isto tako, obzirom na stalni porast sudionika u prometu, potrebno je osigurati uvjete za sigurno
odvijanje prometa što znači asfaltiranje neasfaltiranih ulica, poboljšanje postojećih, izgradnja
pješačkih staza uz državnu cestu, postavljanje signalizacije na kritičnim mjestima te uvođenje
i poboljšanje javne rasvjete.
Javni promet putnika obavljaju tvrtke AP Varaždin, Croatia Bus i Čazmatrans. Na području
Općine nalazi se ukupno 5 autobusnih stajališta i promet se odvija na 36 autobusnih linija
dnevno. Područje Općine dobro je povezano u smislu autobusnog prijevoza s većim
županijskim središtima Varaždinom, Sv. Ivan Zelinom i Zagrebom.
-
2016
12
Područjem Općine Breznica prolazi dionica državne ceste D3 Breznica 5,70 km te autocesta
A4 Goričan – Varaždin – Zagreb 5,9 km. Spoj za autcestu A4 ostvaruje se preko čvora
Breznički Hum.
Jedan od većih problema prometne infrastrukture na području Općine su nerazvrstane ceste. Od
77,8 km nerazvrstanih cesta, samo je polovica asfaltirana. Oko 7 km nerazvrstanih cesta nužno
je asfaltirati jer one prolaze kroz naselje ili su prometnice između naselja.
Slika 3: Mreža javnih i nerazvrstanih cesta na teritoriju Općine Breznica
Izvor: Obrada AZRA, 2016.
1.2.2. Telekomunikacijska infrastruktura
Na području Općine Breznica poštanski promet obavlja poštanski ured „Hrvatske pošte“ d.d. s
jednim šalterom u naselju Bisag. Granice dostavnog područja ovog poštanskog ureda uglavnom
se poklapaju s administrativnim granicama, dok za naselje Breznica poštanski promet se odvija
posredstvom poštanskog ureda Breznički Hum. Potrebe korisnika su zadovoljene te je
osigurana zadovoljavajuća pristupačnost poštanske mreže na tom području. Iako je osigurana
zadovoljavajuća pristupačnost poštanske mreže na tom području, korisnici usluga ovog
poštanskog ureda nisu zadovoljni dosadašnjim radnim vremenom.
-
2016
13
Obzirom da je gotovo cijelo područje Općine pokriveno fiksnom i mobilnom telefonijom,
omogućeno je i spajanje računala na internetsku mrežu širokopojasnim pristupom2. Prema
javno dostupnim podacima3, područje Općine je u potpunosti pokriveno 4G mrežom s brzinom
prijenosa podataka do 150 Mbit/s.
1.2.3. Opskrba električnom energijom
Distributer za obavljanje djelatnosti električne energije za područje Općine Breznica je HEP
Zagreb - Pogon Zelina, a u pogonu je 26 trafostanica snage 10/0,42 kW pomoću kojih se Općina
napaja električnom energijom. Dužina zračne niskonaponske mreže iznosi 32 500 m, a
podzemne 7 500 m. Iako je Općina u cijelosti pokrivena sustavom električne energije, da bi se
osigurala kvalitetna distribucija iste, potrebne su rekonstrukcije na mreži i trafostanicama
(zamjena tehnološki zastarjelih postrojenja novim, izgradnja dalekovoda).
Obnovljivi izvori energije prisutni su samo na osnovnoj školi Bisag, a u planu su i društveni
domovi u naselju Bisag i Jarek Bisački.
1.2.4. Opskrba plinom
Na području općine Breznica postoje samo dva plinska potrošača i oba su pravna subjekta, a
nalaze na području naselja Breznica. Distribuciju plina obavlja tvrtka „Termoplin“ d.d.
Varaždin. Izgrađen plinski distribucijski sustav obuhvaća 237 metara plinovoda. Ukupna
potrošnja u 2015. godini iznosila je 3.459.384,62 kWh. Što se tiče domaćinstva, prema
provedenoj anketi od strane koncesionara trenutno nema dovoljan broj zainteresiranih za
uvođenje plina, ali ako se kroz koju godinu iskaže interes pokrenut će se aktivnosti oko
uvođenja plinske mreže u naselja Općine Breznica.
2 Osnovni širokopojasni pristup naziv je za načine povezivanja na internet koji omogućuju velike brzine prijenosa podataka. Temeljem dosadašnje prakse EU-a, brzina od 128 kbit/s i dalje se smatra osnovnim pragom za širokopojasne brzine. No, unatrag nekoliko godina većina je zemalja EU-a donju granicu širokopojasnih brzina povećala na 1 ili 2 Mbit/s, budući da je brzina od 128 kbit/s postala premala za ispunjenje osnovnih potreba i zahtjeva korisnika širokopojasnih usluga. Unutar Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj preporučeno je da se donjom granicom širokopojasnog pristupa smatra brzina od 2 Mbit/s 3 https://www.hrvatskitelekom.hr/karta-pokrivenosti
-
2016
14
1.2.5. Vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Od ukupno 646 kućanstva, na vodovodnu mrežu koja je pod nadležnošću poduzeća Varkom
d.d. priključeno je 262 kućanstva. Na temelju navedenih podataka možemo zaključiti da je
ukupna priključenost kućanstva na vodoopskrbni sustav u Općini Breznica 41%.
Ostatak domaćinstva Općine rješava potrebu za vodom individualno te se opskrbljuju vodom
iz vlastitih bunara preko hidrofora.
Krajem 2016. godine sva kućanstva u potpunosti su pokrivena vodoopskrbnim sustavom i
uključena u sustav službenih distributera voda.
Na kraju 2015. godine, ukupna potrošnja vode bila je 32.460 m3. Najveću potrošnju pitke vode
imalo je naselje Mirkovec Breznički (10.667 m3), a najmanju naselje Tkalec (148 m3).
Općina Breznica nema izgrađen sustav odvodnje otpadnih ni oborinskih voda pa odvodnja
otpadnih voda predstavlja ključni infrastrukturni problem razvoja Općine. Za sad je izrađen
samo idejni projekt. Otpadne vode iz domaćinstva prikupljaju se putem individualnih septičkih
jama dok se oborinske vode odvode otvorenim jarcima u lokalne vodovode i kanale uz
prometnice, bez ikakvog pročišćavanja.
1.2.6. Gospodarenje otpadom
Komunalnu djelatnost sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada s područja Općine
Breznica obavlja poduzeće Eko – flor plus d.o.o. iz Jastrebarskog. Općina ima organiziran
sustav gospodarenja otpadom u kojem se nalaze sva naselja, a uveden je i sustav odvojenog
prikupljanja. Lokaciju odlaganja otpada osigurava sam koncesionar i to van područja Općine.
U 2015. godini sakupljeno je 258,78 tona mješovitog komunalnog otpada, 1,56 tone glomaznog
otpada te 2,04 tone papira i kartona, 5,4 tone ambalaže od papira i kartona i 5,82 tone staklene
ambalaže. Odvoz otpada vrši se dva puta mjesečno, papira i plastike jedanput mjesečno te
glomazni otpad po pozivu građana.
-
2016
15
Grafikon 1: Količina sakupljenog otpada u 2015. godini (t)
Izvor: Općina Breznica, 2016.
1.2.7. Poslovna infrastruktura
Veliki potencijal za gospodarski razvoj ima Poduzetnička zona „Breznica“ ukupne površine
1,93 ha, te dva gospodarska prostora - Bisag (15,34 ha) i Tkalec (1,67 ha).
Planirani gospodarski prostori djelomično su u funkciji te im nedostaje temeljna infrastruktura
koja je preduvjet za interes investitora. Proces rješavanja otkupa zemljišta traje dosta sporo pa
je i proces pripreme projektne dokumentacije usporen ili nije ni započet. Prostori su namijenjeni
za obavljanje proizvodnih i uslužnih djelatnosti.
U zoni Breznica trenutno posluju dvije tvrtke (metaloprerađivačka i mlinarska) preko 100
zaposlenih.
Blizina ključnih prometnica i većih gospodarskih središta nije u dovoljnoj mjeri iskorištena kao
pozitivan impuls za razvoj gospodarstva, a ne postoje ni adekvatni mehanizmi potpore razvoju
poduzetništva.
1.2.8. Društvena infrastruktura
Dobra mreža objekata društvene infrastrukture doprinosi razvoju društvenih aktivnosti i lokalne
zajednice te povećava dostupnost usluga i mogućnosti za građane te djelatnost civilnog društva.
258,78
1,56 2,04 5,4 5,82
0
50
100
150
200
250
300
Miješanikomunalni otpad
Glomazni otpad Papir i karton Ambalaža odpapira i kartona
Staklenaambalaža
-
2016
16
Od ustanova za društveni razvoj zajednice, najzastupljeniji su vatrogasni i društveni domovi.
Na području Općine postoji i vatrogasno – lovački dom u Breznici i lovački dom u naselju
Borenec. Domovi su izgrađeni tijekom 90 – ih godina te ih je bilo potrebno adaptirati kako bi
ispunili zahtjeve infrastrukturnog nositelja društvenog i kulturnog života. Sredstvima iz Fonda
za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tijekom 2015/2016 godine obnovljen je dom Jarek
– Jales i Društveni dom u Bisagu.
Posebno se ističe veliki broj opremljenih dječjih igrališta, njih 12.
Na području Općine planira se proširenje i asfaltiranje parkirališta uz groblje, ali i proširenje,
jer je sve više upita za ukop ljudi koji su živjeli izvan njihova područja.
1.3. Gospodarstvo
1.3.1. Gospodarske značajke
Na temelju izračuna Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, općina Breznica nalazi se
u II. skupini s indeksom razvijenosti4 od 71,43%. Varaždinska županija prema klasifikaciji
županija nalazi se u II. skupini s indeksom razvijenosti koji iznosi 86,34%.
U sljedećim tablicama dati je prikaz stanja gospodarstva Općine Breznica.
Tablica 4: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Breznica (iznosi u tisućama kn)
Rbr. POKAZATELJ / GODINE 2013. 2014. Indeks Udjel Općine u županiji (%)
1. Br. pravnih osoba 14 14 100 0,5
2. Broj zaposlenih 168 197 117,3 0,5
3. Ukupan prihod 87.486 107.507 122,9 0,5
4. Dobit tekuće godine 13.803 7.582 54,9 0,8
5. Gubitak tekuće godine 93 55 59,0 0,0
6. Poslovni rezultat (neto) 13.710 7.527 54,9 3,1
Izvor: HGK ŽK Varaždin, Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Breznica, 2016.
4 Indeks razvijenosti izračunava se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope obrazovanosti; Uredba o indeksu razvijenosti NN br. 63/10 i 158/13
-
2016
17
Na području Općine Breznica kod pravnih osoba/subjekata zaposleno je 14 osoba, što
predstavlja tek 0,5% ukupno zaposlenih u pravnim osobama u Varaždinskoj županiji. Prema
podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ukupan broj zaposlenih u pravnim
osobama na dan 31.01. 2016. godine iznosi 36 osoba, odnosno osiguranika.5
Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 107.507.000,00 kuna što je za 18,62 % više nego
prethodne godine. Pravne osobe/subjekti su u 2014. godini poslovali s pozitivnim rezultatom,
odnosno dobiti od 7.527.000,00 kuna, što je za 45,1% manje od prethodne.
Tablica 5: Struktura gospodarstva u 2014. godini po djelatnostima
Područje djelatnosti
Bro
j p
od
uze
tnik
a
Bro
j zap
osl
enih
Do
bit
raz
do
blj
a (u
00
0 k
n)
Gu
bit
ak
razd
ob
lja
(u 0
00
k
n)
Ko
ns.
fin
anc.
R
ezu
ltat
(u
00
0
kn
)
C) prerađivačka ind. 4 165 7.127.138 17.771 7.109.37
F) građevinarstvo 4 9 1.452 1.452 0
G) trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila
2 6 0 0 0
H) prijevoz i skladištenje 2 4 26.306 26.306 0
S) Ostale uslužne djelatnosti 1 3 0 0 0
UKUPNO 13 187 7.281.036 45.529 7.235.51
Izvor: HGK, Osnovni financijski rezultati poduzetnika Općine Breznica, 2016.
Promatrano prema područjima djelatnosti na ukupne rezultate poslovanja pravnih
osoba/subjekata Općine Breznica, dominantan je utjecaj prerađivačke industrije, koja ima
najveći broj zaposlenih (4 tvrtki i 165 zaposlenih) i građevinarstva (4 tvrtki i 9 zaposlenih).
Slijede djelatnosti trgovine na veliko i malo, prijevoz i skladištenje te ostale uslužne djelatnosti.
S razine ukupnog poduzetništva u Općini u 2014. godini, 3 su djelatnosti poslovale s dobitkom
odnosno ostvarile pozitivan financijski rezultat, dok 2 djelatnosti nisu bile aktivne.
5 Osiguranici u kategorijama: Radnici kod pravnih osoba, Radnici kod fizičkih osoba, Obrtnici, Poljoprivrednici Samostalne profesionalne djelatnosti, Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju RH kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, Produženo osiguranje
-
2016
18
Tablica 6: Izvoz i uvoz 2013. i 2014. u tisućama kuna
IZVOZ UVOZ
JLS I.-XII. 2013.
I.-XII. 2014.
Indeksi I.-XII.
2014./ I.-XII. 2013.
I.-XII. 2013.
I.-XII. 2014.
Indeksi I.-XII.
2014./ I.-XII. 2013.
Breznica 33.511 53.596 159,9 13.367 22.667 169,6
Vž županija 5.654.922 6.730.490 119,0 4.391.799 4.167.432 94,9
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, ŽK Varaždin, 2015.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u 2014. godini pravne osobe/subjekti Općine
Breznica sudjelovali su s manje od 1% u ukupnom izvozu i uvozu Varaždinske županije.
Ukupan izvoz zabilježen je u iznosu od 53,6 milijuna kuna te uvoz s 22,7 mil kuna. U odnosu
na 2013. godinu, ostvaren je veći izvoz i uvoz.
Na području Općine, jače je razvijeno obrtništvo od malog i srednjeg poduzetništva. Prema
podacima Obrtnog registra, na dan 31.12.2015. godine bilo je ukupno 30 obrta koji se obavljaju
tijekom cijele godine. Većina vlasnika obrta su muški vlasnici (80%).
Iz grafikona je vidljivo da su na području Općine najviše zastupljeni uslužni (30%) i
prijevoznički obrti (30%).
-
2016
19
Grafikon 2: Broj obrtnika u Općini Breznica u 2015. godini
Izvor: Udruženje hrvatskih obrtnika Novi Marof, 2016.
PROIZVODNI OBRTI3%
USLUŽNI OBRTI30%
TRGOVAČKI OBRTI3%
UGOSTITELJSKI OBRTI10%
PRIJEVOZNIČKI OBRTI 30%
GRAĐEVINSKI OBRTI17%
POLJOPRIVREDNI OBRTI
7%
-
2016
20
1.3.2. Zapošljavanje
Prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Općini Breznica je u ožujku 2016. bilo nezaposleno ukupno 47 osoba, od čega 24 žena (51%) te 23 muškaraca (49%). Detaljan pregled prema razini obrazovanja i spolu prikazan je u sljedećoj tablici.
Tablica 7: Nezaposlene osobe prema kvalifikaciji i spolu
JLS Ukupno
Bez škole i nezavršena
osnovna škola Osnovna škola
SŠ zanimanja do 3 god.i škola za KV i
VKV radnike
SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i gimnazija
Prvi stupanj fakulteta,
stručni studij i viša škola
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat
UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž UK M Ž Breznica 47 23 24 5 3 2 11 6 5 14 7 7 13 7 6 3 0 3 1 0 1
Vž županija 6443 326
8 3175 474 304 170 1536 771 765 2040
1206
834 1552 670 882 416 151 265 425 166 259
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Varaždin: Mjesečni bilten za ožujak 2016.
U ožujku 2016. godine, Općina Breznica ima manje od 1 % nezaposlenih osoba u odnosu na ukupno nezaposlene osobe u Varaždinskoj županiji.
Najveći broj nezaposlenih osoba su osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, koje čine 30% ukupnog broja nezaposlenih u Općini Breznica. Ista
situacija je u Varaždinskoj županiji, najveći dio nezaposlenih osoba čine osobe srednjoškolskog obrazovanja do 3. godine (31,66%)
-
2016
21
1.3.3. Poljoprivreda
Poljoprivredna djelatnost na području Općine Breznica uvjetovana je konfiguracijom terena,
kvalitetom tla i tradicionalnim načinom življenja na manjim posjedima. Osnovno obilježje
poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova rascjepkanost. Poljoprivredna
proizvodnja je ekstenzivna i nespecijalizirana. Poljoprivredom se većina gospodarstava bavi za
vlastite potrebe.
Prema Popisu poljoprivrede 2003. godine, od ukupne površine Općine (34,06 km2) na
raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta otpada 16,73 km², odnosno 49,12%. U svrhu
poljoprivredne proizvodnje koristi se 20,64 km², što je 61,45% od ukupno raspoložive površine
poljoprivrednog zemljišta, odnosno 60,60 % od ukupne površine Općine.
Tablica 8: Struktura poljoprivrednog zemljišta po namjeni (ha)
Ukupno poljoprivredno
zemljište
oranice i vrtovi
livade pašnjaci voćnjaci vinogradi
2.064 1.302 527 100 60 75
Izvor: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Varaždin – Ispostava Novi Marof 2003.
Najviše površine zauzimaju oranice i vrtovi sa 1.302 ha, odnosno 63,08% i livade s 527 ha,
odnosno 25,53% ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, što je vidljivo u Tablici 8.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR),
poljoprivredna površina zauzima ukupno 813,59 ha, od čega oranice zauzimaju 537,07 ha,
odnosno 66,01% korištene površine, livade 220,31 ha, odnosno 27,08%, voćnjaci 39,44 ha,
odnosno 4,85%, vinogradi 9,56 ha, odnosno 1,18 %, pašnjaci 6,56 ha odnosno 0,81%,
staklenici na oranici 0,31 ha, odnosno 0,04 % dok ostalo zemljište (0,12 ha), iskrčeni vinogradi
(0,09 ha) i miješani trajni nasadi (0,13 ha) čine 0,01% ukupne površine.
-
2016
22
Tablica 9: Prikaz broja i površine ARKOD parcela prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta
Vrsta uporabe zemljišta Površina (ha) Broj parcela
Oranica 537,07 1.853
Livada 220,31 975
Voćnjak 39,44 172
Vinogradi 9,56 112
Pašnjak 6,56 16
Staklenici na oranici 0,31 10
Ostalo zemljište 0,12 2
Miješani trajni nasadi 0,13 1
Iskrčeni vinogradi 0,09 1
UKUPNO 813,59 3.142
Izvor: APPRRR, ARKOD na dan 31.12.2016.
Prema podacima APPRRR-a, najčešći način korištenja parcela (prijavljenih u ARKOD-u ) su
oranice na 1.853 parcela te livade na 975 parcela, a ostalo je u manjem ili neznatnom udjelu.
Ukupno se za poljoprivrednu proizvodnju koristi 813,59 ha na ukupno 3.142 parcele.
Prosječna veličina proizvodnih parcela iznosi 0,23 ha. Na temelju rezultata upisa
poljoprivrednih gospodarstva u ARKOD, vidljivo je da je proizvodnja otežana radi usitnjenosti
površina te disperzije proizvodnih parcela.
Tablica 10: Poljoprivredna gospodarstva s najzastupljenijim kulturama za koje je zatražena potpora s
jedinstvenog zahtjeva iz 2015. godine na području Općine Breznica
KULTURA BROJ PG-a POVRŠINA (ha)
livade 146 172,64
trave i travolika paša 34 22,18
lucerna 50 20,98
ugar 38 18,05
djetelina 41 10,60
pašnjaci 7 5,19
kukuruz 168 261,34
ječam 75 38,03
pšenica 49 21,27
zob 23 10,46
tritikale 8 2,63
tikva uljanica 44 7,84
plemenita vinova loza 50 6,09
orah 19 4,68
-
2016
23
KULTURA BROJ PG-a POVRŠINA (ha)
breskve 1 1,24
miješani nasad voćnih vrsta
67 11,42
krumpir 55 4,03
grah 34 3,09
kućni vrt 95 9,97
Izvor: APPRRR, baza jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu, 2016.
Prema podacima APPRRR-a, iz baze jedinstvenih zahtjeva za 2015. godinu ISAP, od povrtnih
kultura za koje je zatražena potpora, najzastupljeniji je u uzgoju krumpir na 4,03 ha i grah na
3,09 ha površine. Od žitarica najzastupljeniji je kukuruz na 261,34 ha površine, ječam na 38,03
ha, pšenica na 21,27 ha, zob na 10,46 ha i tritikale na 2,63 ha površine. Od voćarskih kultura
najzastupljenija je miješani nasad voćnih vrsta na 11,42 ha, orah domaći na 4,68 ha i breskve
na 1,24 ha. Od krmnog bilja najzastupljenije su livade 172,64 ha, trave i travolika paša 22,18
ha, lucerna na 20,98 ha, ugar 18,05 ha i djetelina na 10,6 ha površine. Vezano uz voćne vrste,
u naselju Breznica postoji veći voćnjak s organiziranom proizvodnjom jabuka.
U 2014. godini proizvelo se 114,10 t grožđa, odnosno 656 hl vina, što čini 9,34% ukupne
proizvodnje grožđa u Varaždinskoj županiji, odnosno 8,58% ukupne proizvodnje vina u
Županiji.
Tablica 11: Proizvodnja grožđa i vina
Broj trsova6 (kom)
Proizvodnja grožđa7 (t)
Proizvodnja vina8 (hl)
Općina Breznica 12.800 114,10 656
Varaždinska županija 4.994.479 1221,10 7649,77
Izvor: APPRRR, 2016.
Prema podacima iz Popisa poljoprivrede 2003. godine, u strukturi stočarske proizvodnje najviše
je bio zastupljen uzgoj peradi s 31.403 jedinke, zatim uzgoj svinja s 2.816 jedinke, goveda s
6 Prijavljeni broj trsova na dan 31.12.2015. 7 Prijavljena proizvodnja grožđa (Izjava o proizvodnji 2014.) 8 Prijavljena proizvodnja vina (Izjava o proizvodnji 2014.)
-
2016
24
805 jedinki, kunića s 790 jedinki, koza s 230 jedinki, dok je najmanje zastupljen bio uzgoj
ovaca s 20 jedinki.
Tablica 12: Struktura stočarske proizvodnje
Godina Broj peradi Broj svinja Broj kunića Broj goveda Broj koza Broj ovaca
2003. 31.403 2.816 790 805 230 20
2014. 31.380 1.092 544 159 132
Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.; Hrvatska poljoprivredna agencija, 2016.
Iz Tablice 12. vidljiv je pad stočarske proizvodnje u odnosu na 2003. godinu. Najviše je
zastupljen uzgoj peradi s 31.380 jedinke, svinja s 1.092 jedinki, zatim slijedi broj goveda s 544
jedinki, koza s 159 jedinki i ovaca s 132 jedinki, dok je broj kunića nepoznat. Uočava se porast
broja ovaca u uzgoju.
Uzgojem svinja bavi se 17 OPG-a, uzgojem goveda 12 OPG-a, uzgojem peradi 7 OPG-a te
uzgojem ovaca 4 OPG-a. Na području općine postoji nekoliko životinjskih farmi od kojih
valja spomenuti: tri peradarske farme, farmu pataka, farmu kozi, farmu teladi i kunića.
Tablica 13: Broj poljoprivrednih proizvođača prema vrsti poljoprivrednog gospodarstva upisanih u
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
Vrsta poljoprivrednog gospodarstva Broj
Obiteljsko gospodarstvo 261
Obrt 2
Trgovačko društvo -
Zadruga -
Ukupno 263
Izvor: APPRRR, 2016. godine
U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ukupno je upisano 263 poljoprivredna gospodarstva,
od čega su 261 obiteljsko poljoprivredna gospodarstva, što je vidljivo u Tablici 13.
Posebno se ističe OPG Žeželj koji na svom gospodarstvu uzgaja ekološko voće koje distribuira
u bio&bio trgovine te OPG – i koji se bave proizvodnjom sireva te pčelarstvom (prisutno više
od 400 košnica9).
9 Zaključak članova Partnerskog vijeća
-
2016
25
Prostor Općine Breznica pruža dobre polazne mogućnosti za intenzivniji razvoj povrtlarstva,
ratarstva, stočarstva, voćarstva i vinogradarstva kroz seoska gospodarstva i poduzetništvo, kao
i ekološku poljoprivrednu proizvodnju.
1.3.4. Lovno gospodarstvo
Na području Općine nalaze se dva lovišta i to: Zajedničko otvoreno lovište broj 29 Breznica i
Zajedničko otvoreno lovište broj 30 Bisag. Lovišta Bisag i Breznica uglavnom pokrivaju
područje Općine. Na području Općine djeluju dva lovačka društva: lovačko društvo „Vidra“
Breznica i lovačko društvo „Srndać“ Bisag. U lovištu od divljači obitavaju obična srna, zec,
fazan, trčka, jazavac, kuna bjelica, kuna zlatica, lasica mala, lisica, tvor, šljuka, divlji golub,
siva vrana i ostala sitna divljač. Od lovno gospodarskih i lovno tehničkih objekata u lovištima
Općine postoje hranilišta za visoku divljač, solišta, visoke čeke i prihvatilišta za sitnu divljač.
Zemljopisni položaj i oblik lovišta na području općine, konfiguracija terena, ekspozicija
zemljišta, bujan biljni pokrov (hrana), povoljne hidrografske prilike (pitka voda), šumske
površine (zaklon) daju ovom lovištu dobre uvjete za prirodni razvoj i uzgoj raznih vrsta divljači
pa time i razvoj lovnog turizma.
1.3.5. Turizam
Na području općine Breznice do sada nisu zabilježena turistička kretanja koja bi ga svrstala u
važnije turističke destinacije Varaždinske županije. Dosadašnji razvoj ugostiteljsko - turističke
djelatnosti lokalnog je značaja (manji privatni ugostiteljski objekti).
Općina raspolaže s nekoliko turističkih potencijala koji se temelje na resursima lovišta,
povijesnih spomenika i prirodne baštine, manifestacijama te poljoprivrednoj proizvodnji.
U naselju Bisag nalazi se i rijedak primjer tradicijske graditeljske baštine koji ima potencijal
za razvoj ruralnog turizma. Stoga je potrebna revitalizacija postojećih tradicijskih objekata
kojem će se dati nova turistička namjena.
Smještajni objekti ne postoje na području općine već se najbliže nalaze u gradu Novom Marofu.
-
2016
26
1.4. Demografske i socijalne značajke
U razdoblju od 1991. do 2011. godine ukupni se broj stanovnika smanjio za 373 osobe, odnosno
16,95%. U razdoblju od 1991. do 2001. bilježi se pad broja stanovnika za 269 osoba, odnosno
10,45%, dok se od 2001. do 2011. bilježi pad broja stanovnika za 104 osobe, odnosno 4,51%.
Pad broja stanovnika u posljednjih 20 godina bilježe naselja Bisag, Breznica, Čret Bisački,
Drašković, Mirkovec Breznički, Tkalec, dok porast bilježe naselja Borenec, Jales Breznički,
Jarek Bisački i Podvorec.
Dinamika kretanja broja stanovnika u razdoblju od 1991.- 2011. godine vidljiva je iz Grafikona
2.
Grafikon 2: Dinamika kretanja broja stanovnika od 1991. - 2011.
Izvor: DZS, Naselja i stanovništvo RH 1857. – 2001., Popis stanovništva 2001. i 2011.
Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na 100 umrlih, za Općinu Breznicu u 2013. godini
iznosio je 74,4. Vitalni indeks jedan je od pokazatelja negativnih demografskih trendova,
odnosno smanjenja broja stanovnika i ruralne depopulacije područja te posljedica negativnog
prirodnog prirasta (- 10) koji karakterizira i cijelu Varaždinsku županiju10.
Prema Popisu stanovništva 2011., udio stanovnika mlađih od 20 godina (515 stanovnika) iznosi
23,41%, udio stanovnika starosti između 20 i 60 godina (1.208) iznosi 54,91%, dok udio
stanovnika od 60 i više godina (477) iznosi 21,68%. U strukturi stanovništva po spolu, žene
(50,64%) su nešto zastupljenije od muškaraca (49,36%) u ukupnom broju stanovnika.
10 Državni zavod za statistiku, Priopćenje, broj 7.1.1., od 22. srpnja 2014. godine
0200400600800
1.0001.200
1991. 2001. 2011.
-
2016
27
Tablica 14: Stanovništvo prema starosti i spolu
Općina Spol Ukupno Starost
0-19 20-59 60 i više
Breznica
sv. 2200 515 1208 477
m 1086 267 643 176
ž 1114 248 565 301
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.
U odnosu na 2001. godinu, broj stanovnika mlađih od 20 godina (560) smanjio se za 45
stanovnika, broj stanovnika između 20 i 59 godina (1.177) smanjio se za 31, dok se broj
stanovnika od 60 i više godina (558) povećao za 81 stanovnika. Indeks starenja iznosi 92,62%,
dok je prema podacima iz 2001. godine iznosio 99,64%.
Podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15
godina ukazuju da je:
� bez školske spreme 1,43% osoba
� nepotpuno osnovno obrazovanje ima 19,37% osoba
� neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) ima 79,20% osoba
(najbrojniji su oni sa srednjoškolskim obrazovanjem)
� visoko obrazovanje ima 4,40%
� doktorat znanosti ima 1 osoba.
Podaci su prikazani u Tablici 15.
Tablica 15: Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi
Općina Spol Ukupno
Bez
šk
ole
Nez
avrš
ena
osn
ovn
a šk
ola
Osn
ovn
a šk
ola
Sred
nja
šk
ola
Visoko obrazovanje
svega doktorat
Breznica
sv. 1817 26 352 562 797 80 1
m 889 10 121 230 499 29 1
ž 928 16 231 332 298 51 -
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.
-
2016
28
Postotak stanovništva bez školske spreme se smanjio u odnosu na 2001. godinu kada je iznosio
2,35% te se povećao postotak stanovništva s visokim obrazovanjem kad je iznosio 1,67%.
Prema nacionalnosti, 99,32% stanovnika su Hrvati (2.185), 0,55% stanovnika su pripadnici
nacionalnih manjina (12), dok se 0,09% stanovnika (2) nisu izjasnili, odnosno nije poznato.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Breznica broji 646 kućanstva, što je u
odnosu na Popis stanovništva iz 2001. godine smanjenje broja kućanstava za 8,05%, kada je
bilo ukupno 998 kućanstva. Pretežno su to samačka kućanstva (22,60%), 2 člana (18,73%), 3
člana (14,55%) i 4 člana (13,78%), dok domaćinstva s 5 ili više članova čine 30,34%. Broj
samačkih kućanstava se smanjio u odnosu na 2001. godinu, kada su činila 25,07%. Prosječna
veličina kućanstva iznosi 3,41 člana.
Tablica 16: Kućanstva prema veličini i broju članova na području Općine Breznica
Ukupno
Broj članova kućanstava
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više
Broj kućanstava 646 146 121 94 89 86 58 33 10 6 2 1
Broj osoba 2.200 146 242 282 356 430 348 231 80 54 20 11
Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.
Udio broja kućanstava u Općini Breznica u ukupnom broju kućanstava u Varaždinskoj županiji
iznosi 1,16%.
1.4.1. Obrazovanje
Na području Općine ne postoje predškolske ustanove, čime nisu zadovoljeni uvjeti za
osiguravanje programa predškolskog odgoja, no Općina je u postupku izgradnje dječjeg vrtića
koji bi osigurao potrebe predškolskog odgoja djece s područja Općine. Za sada je organizacija
i provođenje obveznog predškolskog programa organizirana putem školskih ustanova – mala
škola. Od osnovnoškolskih institucija djeluje Osnovna škola Bisag u sklopu koje se nalazi i
vanjsko igralište, a sportske dvorane nema. Osnovnu školu Bisag u školskoj godini 2015./2016.
pohađalo je 125 učenika, za učenike putnike nije osigurano sufinanciranje prijevoza, a nastava
-
2016
29
se odvija u jednoj smjeni. Djeca iz naselja Breznica (75 - ero djece) pohađaju osnovnu školu u
Brezničkom Humu. Broj učenika u posljednjih pet godina stagnira.
Škola zadovoljava kapacitetom, ali ne i svojom opremljenošću.
Učenici srednjoškolsko obrazovanje nastavljaju na području gradova Novi Marof, Varaždin,
Sv. Ivanu Zelini i Zagrebu.
Jedan dio učenika po završetku srednje škole, nastavlja više i visoko obrazovanje, a Općina
pomaže u vidu mjesečnih naknada u iznosu od 600 kuna neovisno o mjestu studiranja.
Tablica 17: Obrazovna infrastruktura Općine Breznica
Osnovna / područna škola
Naziv škole
Bro
j uče
nik
a (2
01
5 /
20
16
)
Bro
j uče
nik
a s
tešk
oća
ma
u
razv
oju
Bro
j uče
nik
a p
utn
ika
Sufi
nan
cira
nje
p
rije
voza
u
čen
ika
(da/
ne)
Bro
j uči
telj
a
Bro
j str
učn
ih
sura
dn
ika
Pro
gram
p
rod
uže
no
g b
ora
vka
(da/
ne)
Bro
j po
mo
ćnik
a u
nas
tavi
Jed
no
smje
nsk
a n
asta
va (
da/
ne)
OŠ Bisag 125 8 89 ne 18 2 ne 0 da
Izvor: Općina Breznica, 2016.
1.4.2. Zdravstvo i socijalna skrb
U Općini Breznica registrirano je 2.117 zdravstveno osigurana osoba.
Tablica 18: Zdravstvena zaštita na području Općine
Broj zdravstveno osiguranih
osoba
Opća/obiteljska medicina/broj
timova
Zdravstvena zaštita
predškolske djece/broj
timova
Zdravstvena zaštita
žena/broj timova
Broj bolnica
/broj kreveta
Dentalna medicina
/broj timova
Broj ljekarni
2117 2 2 1
Izvor: Općina Breznica, HZZO, 2016.
Zdravstvenu djelatnost obavljaju 2 tima opće/obiteljske i 2 tim dentalne medicine, a ljekarničku
djelatnost obavlja 1 ljekarna. Iako je zdravstvena skrb zadovoljavajuća, korisnici usluga
-
2016
30
nezadovoljni su radnim vremenom, pošto oba liječnika rade u istoj smjeni te su građani
zdravstvene usluge u slučaju van radnog vremena primorani zatražiti u Brezničkom Humu.
Općina izdvaja iz proračuna sredstva namijenjena za socijalna davanja i različite oblike pomoći
i programe koje provodi za troškove plaćanja struje, ogrjeva, kuhinje i ostale pomoći za
korisnike slabijeg imovinskog stanja, a sve u dogovoru s Centrom za socijalnu skrb i školom.
Općina također dodjeljuje i sredstva jednokratne novčane pomoći za novorođenu djecu u iznosu
od 2.000 kuna za prvo dijete i 1.000 kuna za svako slijedeće.
Tablica 19: Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb Breznica
Usluge socijalne skrbi Centra za socijalnu skrb
Red. broj
Oblici socijalne skrbi Broj korisnika
1. Koja podružnica, Centar, vodi brigu o korisnicima socijalne skrbi u navedenom JLS
Centar za socijalnu skrb Novi Marof
2. Zajamčena minimalna naknada 23
3. Jednokratna naknada 29
4. Doplatak za pomoć i njegu 75
5. Osobna invalidnina 24
6. Naknada do zaposlenja 4
7. Savjetodavni rad 10
8. Broj udomiteljskih obitelji na području JLS
Za djecu 1
Za odrasle osobe
1
8.a Drugi pružatelji socijalnih usluga na području JLS 0
0
9.a Broj korisnika u udomiteljskim obiteljima na području JLS
Djeca 2
Odrasli 1
9.b Broj korisnika u udomiteljskim obiteljima izvan područja JLS
Djeca 5
Odrasli 0
10. Smještaj u dom socijalne skrbi za djecu 1
10.a Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe na području JLS
0
10. b Smještaj u dom socijalne skrbi za odrasle osobe izvan područja JLS
1
11. Naknada za troškove stanovanja 0
12. Pomoć za ogrjev 20
Izvor: Centar za socijalnu skrb Novi Marof, Novi Marof 2016.
-
2016
31
1.4.3. Kultura, sport i civilno društvo
U Općini Breznica prema Registru udruga registrirano je ukupno 13 udruga. Najviše udruga
registrirano je u području djelovanja sporta i civilne zaštite. Najaktivnija udruga u Općini
Breznica, a koja ima članove i iz susjednih općina je udruga Prigorčica. Unutar udruge djeluje
pjevački zbor, dramska sekcija, a bavi se i sakupljanjem starina te očuvanjem i promocijom
tradicionalnih običaja i načina života u ovome kraju. Svojim aktivnostima najbolji je promotor
općine Breznice i cijeloga kraja.
Za aktivnosti civilnog društva, udruge i sportske klubove Općina je izdvojila 263.000,00 tisuća
kuna proračunskih sredstava (6,4%) u 2015. godini.
Najznačajnija manifestacija na području Općine je proslava dana Općine, a od sportskih
aktivnosti najistaknutiji su malonogometni turniri i vatrogasna natjecanja.
1.4.4. Upravljanje razvojem
Unutarnjim ustrojstvom tijela Općine ustrojen je Jedinstveni upravni odjel u sklopu kojeg je
stalno zaposlena jedna osoba - pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela. Komunikaciju s
javnošću i stanovnicima Općina ostvaruje i održava putem svoje službene internet stranice
(http://www.breznica.hr/) na kojoj objavljuje osnovne informacije vezane uz djelokrug svog
rada te novosti.
-
2016
32
2. SWOT ANALIZA
SNAGE SLABOSTI
PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA
Povoljan prometni položaj s dobrom razvijenom prometnom infrastrukturom na razini državnih, županijskih i lokalnih cesta
Bogati i neuništeni prirodni resursi – krajobrazna raznolikost (šume, plodno poljoprivredno zemljište, vodni resursi)
Područja Ekološke mreže NATURA 2000
Zaštićena kulturna dobra – sakralna baština, arheološki lokalitet
Organiziran sustav gospodarenja otpadom te sustav odvojenog prikupljanja
PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA
Slaba iskorištenost geografskog položaja Neodgovarajuća zaštita prirodnih vrijednosti
Neuređenost i nedostatak sredstava za adekvatno održavanje dijela vodotoka Loše stanje prometnica koje su preuskog profila, premalene nosivosti i bez sustava odvodnje Niska razina prometne sigurnosti na cestama (bez pješačkih staza i biciklističkih traka) Neprovođenje mjera za poticanje energetske učinkovitosti u javnim i privatnim objektima Nepokrivenost plinskom mrežom Nema sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
-
2016
33
GOSPODARSTVO
Reljefna raznolikost pogodna za razvoj poljoprivrede i turizma
Raspoloživost potencijala za razvoj poljoprivredne proizvodnje
Prirodni potencijali kao preduvjet za razvoj turističke ponude Općine i zapošljavanje
Povećanje izvoza
Razvijeno obrtništvo (poglavito u uslužnim djelatnostima )
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Razvijeno osnovnoškolsko obrazovanje
Jednosmjenska nastava
Razvijen sustav stipendiranja studenata
Dostupnost osnovnih zdravstvenih usluga
Izdvajanja Općine za socijalna davanja i različite oblike pomoći
Razvijen sustav civilne zaštite kroz 4 DVD - a
GOSPODARSTVO
Utvrđene zone / prostori nisu popunjeni i opremljeni
Nedostatak investicija
Nedostatak mehanizama potpore razvoju poduzetništva
Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u poljoprivredi (usitnjenost poljoprivrednih parcela)
Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u poljoprivredi – nerazvijenost ponude seoskih obiteljskih gospodarstava
Pad stočarske proizvodnje
Nepostojanje prepoznatljivog branda kojeg bi se vezalo uz područje Općine
Slaba zainteresiranost i nedostatak vlastitih resursa za sudjelovanje na natječajima za EU fondove
Neiskorišten potencijal razvoja lovnog turizma
Nedostatak turističkih sadržaja
Nedovoljno ulaganje u razvoj prepoznatljivosti Općine
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Nepostojanje ustanove za predškolski odgoj Loša opremljenost škole (nema sportske dvorane, knjižnica) Radno vrijeme liječnika opće medicine Nerazvijeni kulturni sadržaji u Općini
-
2016
34
LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM Povećan postotak stanovništva s nekim stupnjem obrazovanja
Dobra suradnja između Općine i stanovnika
LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Starenje populacije (povećan broj stanovnika od 60 i više godina u odnosu na 2001. godinu)
Veliki broj samačkih kućanstva
MOGUĆNOSTI PRIJETNJE
PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA
Bogati i neuništeni prirodni resursi potencijal za razvoj ruralnog i izletničkog turizma
Mogućnost rekonstrukcije i izgradnje nerazvrstanih cesta sredstvima iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.
Mogućnost financiranja projekata vezanih uz OIE
GOSPODARSTVO
Korištenje različitih fondova za poticanje gospodarskog razvoja Poticanje poljoprivredne proizvodnje i tradicijskih običaja Organiziranje proizvođača te zajednički nastup na tržištu Mogućnost razvoja kontinentalnog turizma temeljenog na prirodnim uvjetima (šume, vodotoci, graditeljska baština, lovna područja) Porast potražnje za različitim oblicima ruralne turističke ponude i aktivnijeg odmora Korištenje EU fondova u svrhu poljoprivrede i ruralnog razvoja
PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA
Devastacija prirodnih vrijednosti (narušavanje prirodnog krajolika, smanjenje staništa ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta)
Zbog neprikladne infrastrukture (odvodnje, otpad) moguća zagađenja očuvanih prirodnih i vodenih resursa
GOSPODARSTVO
Izostanak financijske podrške s državne i županijske razine za razvoj poljoprivredne djelatnosti
Nepostojanje sadržaja vezanih uz ruralni turizam
Slaba turistička infrastruktura i nepostojanje smještajnih kapaciteta na teritoriju Općine
-
2016
35
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Mogućnost izgradnje, rekonstrukcija i opremanja odgojno – obrazovne i društvene infrastrukture sredstvima iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.
LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Sufinanciranje projekata iz nacionalnih i EU fondova
Mogućnost prekogranične suradnje za stvaranje socio – ekonomskih veza
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Slabi interes građana i mladih za uključivanje u udruge, posebno one koje se bave očuvanjem tradicije i starih običaja
LJUDSKI RESURSI I UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Pad standarda stanovnika (nezaposlenost mladih, mali prihodi u poljoprivredi)
-
2016
36
3. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE BREZNICA
Temeljem društveno - gospodarske analize stanja, uključenosti javnog, privatnog i
gospodarskog sektora, usklađenosti s razvojnim prioritetima na regionalnoj, nacionalnoj i EU
razini te u suradnji s predstavnicima Općine, donesena je vizija Općine:
„Općina Breznica je očuvana ruralna sredina koja svoj razvoj bazira na prednostima
prometnog položaja, razvijenoj poljoprivrednoj proizvodnji i poduzetništvu, uz
kontinuirani razvoj komunalne i društvene infrastrukture, a sve u cilju podizanje
kvalitete života svih stanovnika."
4. STRATEŠKI CILJEVI RAZVOJA
U skladu s razvojnom vizijom, izrađenom SWOT analizom te anketnim upitnikom Općina
Breznica opredjeljuje se za tri strateška cilja koji pridonose razvoju Općine te rješavanju
utvrđenih problema i nedostataka Općine:
STRATEŠKI CILJ 1: Jačanje gospodarskog razvoja temeljenog na razvoju ruralnog turizma, ulaganjima u poljoprivredu proizvodnju i jačanju poduzetničke djelatnosti
Kroz prvi strateški cilj Općina Breznica kreće u izazov rješavanja problema niske
konkurentnosti gospodarstva. Poduzetnička klima na području Općine je slaba i određenim
edukativnim aktivnostima potrebno ju je podići. Kao poticaj poduzetništvu, Općina planira
razvoj poduzetničkih i poljoprivrednih zona koje su definirane prostornim planom. Naročito se
stavlja naglasak na uređenje poduzetničkih zona s potrebnom infrastrukturom kako bi se
poduzetnicima mogao ponuditi kvalitetan prostor za njihovo djelovanje.
Turizam kao gospodarska grana u Općini je slabo razvijen. Međutim, Općina obiluje prirodnim
resursima, što otvara prostor razvoju ruralnog turizma.
Iz analize stanja poljoprivrede na području Općine registrirano je 261 poljoprivredno
gospodarstvo. Iako je važna gospodarska grana, činjenica je da na prostoru Općine prevladava
ekstenzivan pristup poljoprivrednoj proizvodnji. Karakteristična je velika usitnjenost posjeda s
-
2016
37
prosječnom veličinom parcele od 0,23 ha, što je veliki ograničavajući faktor razvoju
konkurentne poljoprivrede. Općina je izrazito poljoprivredno područje s dugom tradicijom
bavljenja poljoprivredom i značajnim zemljišnim potencijalom, ali zbog usitnjenosti posjeda
mali je postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje, niska je
produktivnost i javlja se tržišna ne konkurentnost. Na području Općine prepoznata je važnost
poljoprivredne djelatnosti, ali bi se trebala više usmjeriti na integriranu i ekološku proizvodnju
(voćarstvo i povrćarstvo) koja bi omogućila prodaju poljoprivrednih proizvoda s većom
dodanom vrijednošću.
Iz navedenog strateškog cilja proizlaze tri prioriteta:
Prioritet 1: Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva
Stvaranje poticajnog okruženja, jačanje poduzetničkog potencijala i unapređenje kulture
poduzetništva zadatak je lokalnih jedinica i potpornih institucija na lokalnoj i regionalnoj razini.
Na općinskoj razini ostaje mogućnost djelovanja u stvaranju povoljnih uvjeta za investiranje
kroz jačanje svih oblika infrastrukture, poticanje na udruživanje te edukaciju poduzetnika uz
olakšani pristup sredstvima namijenjenima za razvoj poduzetništva.
Postojanje gospodarskih zona dobar je preduvjet za osiguravanje poticajnog okruženja kao
poticaj razvoju gospodarstva Općine te privlačenje investitora. Ovim prioritetom želi se također
zaštiti postojeća proizvodnja u prerađivačkim i ostalim postojećim djelatnostima te stvoriti
okruženje za razvoj novih djelatnosti visokih tehnologija s brigom za okoliš.
Osim razvoja malog i srednjeg poduzetništva potrebno je zaštititi tradicionalne obrte od
nestajanja te omogućiti njihov razvoj kao jedan od identiteta Općine i to unapređenjem
postojeće ponude i stvaranjem nove.
Prioritet 2: Razvoj turističke ponude kontinentalnog turizma
Osim nepostojanja odgovarajućih turističkih i ugostiteljskih kapaciteta, Općinu karakterizira i
neprepoznatljivost u turističkom smislu. Općina Breznica obiluje prirodnim resursima što
otvara prostor razvoju turizmu baštine (brojna sakralna graditeljska baština i ostaci starog grada
Bisaga), ruralnom turizmu (agroturizmu) i eko turizmu. Na prostoru Općine ne postoje
smještajni kapaciteti, a ne postoji niti zadovoljavajuća ugostiteljska infrastruktura i ponuda.
Uvođenjem novih turističkih sadržaja i poboljšanjem turističke opremljenosti oblikovat će se
-
2016
38
nova, prepoznatljiva turistička ponuda. Sve te aktivnosti bit će usklađene sa Strategijom razvoja
turizma 2015. – 2025. godine Varaždinske županije.
Prioritet 3: Razvoj i revitalizacija poljoprivrede
Iako je važna gospodarska grana, poljoprivredom se većina gospodarstava bavi za vlastite
potrebe. Na području Općine registrirano je 261 poljoprivredno gospodarstvo. Karakteristična
je velika usitnjenost posjeda s prosječnom veličinom parcele od 0,23 ha zbog čega je mali
postotak obradivih poljoprivrednih površina u funkciji robne proizvodnje. Iz podataka o broju
poljoprivrednih gospodarstva i površinama poljoprivrednog zemljišta kojeg obrađuju, vidljivo
je da se gotovo sve poljoprivredne aktivnosti obavljaju od strane OPG, čineći ih time ujedno i
ciljnom skupinom u korištenju fondova namijenjenih izravnim plaćanjima i ruralnom razvoju.
Ekološka proizvodnja u Općini slabo se razvija. OPG Žeželj jedini je proizvođač pod
ekološkom proizvodnjom (4,5 ha).
Povezivanje poljoprivrednih proizvođača je učinkovito za razvoj poljoprivrede i ukupni ruralni
razvoj. Provodit će se aktivnost poticanja i edukacije poljoprivrednih proizvođača o
udruživanju i osnivanju zadruga / klastera, aktivnosti poboljšanja kvalitete proizvoda i
zajedničkih nastupa na tržištu kako bi unaprijedili vlastitu proizvodnju i povećali
konkurentnost.
STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj i unapređenje infrastrukturnog sustava Općine te korištenje obnovljivih izvora energije
Općinu Breznica karakterizira dobra cestovna povezanost s ostatkom županije te blizina
glavnog grada. Međutim, nerazvrstane ceste ne zadovoljavaju standarde te je potrebno provesti
njihovu izgradnju ili rekonstrukciju. Na području Općine nalazi se ukupno 77,8 km
nerazvrstanih cesta od čega je polovica ne asfaltirana.
Za potrebe gospodarskog razvoja potrebno je unaprijediti komunalnu infrastrukturu (izgradnja
kanalizacijskog sustava, sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, asfaltirati
nerazvrstane ceste, sanirati klizišta te energetski i telekomunikacijski sustav).
Također ukazuje se potreba zahvata na uređenju javnih površina i mjesnog groblja u Bisagu te
modernizacija javne rasvjete.
-
2016
39
Na području Općine ne postoji značajna proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Edukacija
stanovništva i poduzetnika o korištenju alternativnih i obnovljivih izvora energije te čuvanju
okoliša, prioritet je Općine u sljedećim godinama čime se osigurava ušteda energenata te
pridonosi očuvanju okoliša.
Iz navedenog strateškog cilja proizlaze dva prioriteta:
Prioritet 1: Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi i sanacija klizišta
Na području Općine Breznica potrebno je poboljšati prometnu infrastrukturu, povećati ukupnu
sigurnost cestovnog prometa te urediti mrežu pješačkih staza i šetnica.
Potrebno je unaprijediti javnu rasvjetu sukladno potrebama, urediti javne površine i parkiralište
kod groblja u Bisagu, planirati i izgraditi kanalizacijsku infrastrukturu, riješiti probleme
sanacije klizišta, podići standard i kvalitetu života kako za lokalno stanovništvo tako i za
posjetitelje.
Prioritet 2: Održivo gospodarenje energijom i povećanje udjela obnovljivih izvora energije
Razvoj područja Općine Breznica neizbježno povlači veću potrošnju električne i toplinske
energije. Ovim prioritetom se nastoji istaknuti važnost poticanja korištenja obnovljivih izvora
energije kako bi se zaštitila priroda i omogućilo održivo gospodarenje energijom. Održivost
uvelike ovisi o načinu na koji se u jedinicama lokalne samouprave gospodari i upravlja
potrošnjom energije, stoga je i uloga gospodarenja energijom u postizanju održivog razvoja
općine vrlo značajna.
Prema prikupljenim podacima na području Općine postoji potreba za daljnjim razvojem i
unapređenjem plinske mreže kojom su pokrivena dva pravna subjekta. Stoga se u narednom
periodu očekuje povećani interes domaćinstva oko dovođenja plina u naselja Općine.
STRATEŠKI CILJ 3: Poboljšanje kvalitete življenja kroz ulaganja u odgoj, obrazovanje i kulturu te jačanje društvenih aktivnosti
Uvidom u analizu stanja društvenih djelatnosti i civilnih društava locirani problemi su:
rekonstrukcije i/ili opremanje objekata za kulturu i slobodno vrijeme (npr. društveni domovi,
vatrogasni domovi), nedostatak kulturnih sadržaja i nezainteresiranost mladih za rad u
udrugama.
-
2016
40
Isto tako, važno je i jačanje razvoja civilnog sektora, pri čemu veliku ulogu imaju udruge jer
obogaćuju kulturni, sportski i društveni život zajednice, organizatori su brojnih lokalnih
manifestacija i događanja te brinu o očuvanju kulture i tradicije kraja.
Iz navedenog strateškog cilja proizlaze dva prioriteta:
Prioritet 1: Razvoj društvene infrastrukture i usluga
Temeljem analize stanja te uvažavajući viziju razvoja Općine Breznica, ustanovljen je
nedostatak vezan uz infrastrukturu u pružanju socijalnih i obrazovnih usluga. Stoga je u planu
izgradnja objekta za djecu predškolske dobi. Osim navedenog evidentna je potreba za ulaganje
u objekte za društvene aktivnosti koje bi Općina ustupila za rad udrugama koje djeluju na
području općine. U svrhu podizanje kvalitete života stanovništva, potrebno je razvijati svijest o
značaju kulture, poticati nove inicijative i razvoj vrijednosti, očuvanja i vrednovanja kulturnog
naslijeđa. Mjere predviđene ovim prioritetom trebale bi odgovoriti na ove zabilježene
nedostatke.
Prioritet 2: Jačanje djelovanja civilnog sektora
Od organizacija civilnog sektora koje djeluju na području Općine najbrojnije su udruge. Na
području Općine djeluje 13 udruga, najviše iz sporta i zaštite od požara. Postojeće udruge
uglavnom su ovisne o proračunu te je potrebno unaprijediti njihove kapacitete kako bi mogli
svoje projekte financirati iz drugih izvora, a prvenstveno iz bespovratnih sredstava.
Prioriteti razvoja i razvojne mjere koje proizlaze iz definiranih strateških ciljeva prikazane su u
Tablici 20.
-
2016
41
Tablica 20: Razvojni ciljevi, prioriteti i mjere
CILJ
PRIORITET
MJERA
1. Jačanje gospodarskog razvoja temeljenog na razvoju ruralnog turizma, ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju i jačanju poduzetničke djelatnosti
1.1. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva
1.1.1. Ulaganje u gospodarske zone 1.1.2. Unapređenje cjelokupnog sustava edukacije za
poduzetnike 1.1.3. Poticanje korištenja znanja, tehnologije i razvoja
inovacija u gospodarstvu 1.1.4. Poticanje tradicijskih obrta
1.2. Razvoj turističke ponude kontinentalnog turizma
1.2.1. Razvoj turističkog identiteta i unapređenje turističkog sadržaja u turizmu
1.2.2. Razvoj selektivnih oblika turističke ponude
1.3. Razvoj i revitalizacija poljoprivrede 1.3.1. Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i povezivanje poljoprivrednih proizvođača
1.3.2. Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje 1.3.3. Edukacija poljoprivrednika
2. Razvoj i unapređenje infrastrukturnog sustava Općine te korištenje obnovljivih izvora energije
2.1. Podrška osnovnoj lokalnoj infrastrukturi i sanacija klizišta
2.1.1. Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina
2.1.2. Razvoj i unapređenje komunalne, elektroenergetske i telekomunikacijske infrastrukture
2.1.3. Razvoj i unapređenje odvodnje te kanalizacija
2.1.4. Sanacija klizišta
2.2. Održivo gospodarenje energijom i povećanje udjela obnovljivih izvora energije
2.2.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije
2.2.2. Ulaganje za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti
2.2.3. Razvoj i unapređenje plinoopskrbnog sustava
3. Poboljšanje kvalitete življenja kroz ulaganja u odgoj, obrazovanje i kulturu te jačanje društvenih aktivnosti
3.1. Razvoj društvene infrastrukture i usluga 3.1.1. Poboljšanje uvjeta odgoja i obrazovanja na području općine
3.1.2. Ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti
3.1.3. Unapređenje kvalitete kulturnih programa
-
2016
42
CILJ
PRIORITET
MJERA
3.2. Jačanje djelovanja civilnog sektora 3.2.1. Jačanje uloge civilnog društva u ukupnom razvoju
3.2.2. Razvoj partnerstva između civilnog, javnog i privatnog sektora
-
2016
43
5. OPIS MJERA ZA POSTIZANJE CILJEVA
U okviru svakog strateškog cilja definirani su razvojni prioriteti za čije su ostvarenje predviđene
razvojne mjere koje predstavljaju projekt ili skupinu projekata koje treba provesti kako bi se
ostvario postavljeni cilj odnosno za svaku razvojnu mjeru definirane su aktivnosti potrebne da
bi se mjera aktivno provodila. Isto tako, za svaku mjeru predviđeni su i rezultati koji će se
postići ostvarivanjem mjere te nositelji mjere i ciljne skupine koje će biti uključene u provedbu
pojedinih mjera (Tablica 21).
-
2016
44
Tablica 21: Opis mjera
MJERA AKTIVNOST REZULTAT NOSITELJ
1.1.1. Ulaganje u gospodarske zone
Infrastrukturno opremanje postojećih poduzetničkih zona
Poboljšana poduzetnička klima u Općini Breznica kroz stvaranje
infrastrukturnih uvjeta za poslovanje poduzetnika
Općina, Županija, RH Osmišljavanje i provedba promotivnih aktivnosti za privlačenje investitora
1.1.2. Unapređenje cjelokupnog sustava edukacije za poduzetnike
Pružanje tehničke potpore poduzetnicima u pripremi i razradi njihovih projekata za druge izvore financiranja
Ojačani kapaciteti poduzetnika u različitim segmentima poslovanja,
uključujući informacije o bespovratnim sredstvima
Općina, Potporne institucije
Edukacija poduzetnika o vještinama i informacijama za promicanje ulaganja
1.1.3. Poticanje korištenja znanja, tehnologije i razvoja inovacija u gospodarstvu
Poticajne mjere za poduzetnike i obrtnike
Poboljšani uvjeti za razvoj poduzetništva i jedan projekat kojima su partneri poduzeća i
znanstvene ustanove
Općina, poduzetnici, znanstveno – istraživačke
institucije Jačanje konkurentnosti poduzetnika uključivanjem obrazovnih i znanstvenih ustanova
1.1.4. Poticanje tradicijskih obrta
Unaprijediti postojeću ponudu tradicijskih obrta te potaknuti stvaranje novih
Sačuvani postojeći tradicijski obrti; revitalizirani stari tradicijski obrti te stvoreni uvjeti za razvoj novih obrta
temeljenih na tradicijskim vrijednostima
Općina, Županija, HOK Poticanje stvaranja novih prepoznatljivih obrtničkih proizvoda
Informiranje, marketinške aktivnosti i edukacija postojećih i budućih ponuđača i proizvođača
1.2.1. Razvoj turističkog identiteta i unapređenje turističkog sadržaja u turizmu
Definiranje glavnih smjernica razvoja turizma temeljem analize prirodnih resursa
Kreiran prepoznatljiv identitet područja općine kao poželjne
Općina, TZ Županije,, javne i privatne osobe, fizičke osobe, OPG - i
-
2016
45
MJERA AKTIVNOST REZULTAT NOSITELJ
Informiranje lokalnog stanovništva o mogućnostima ulaganja u ruralni turizam
turističke destinacije kontinentalnog turizma
Poticanje zajedničkog nastupa različitih pružatelja usluga na tržištu
1.2.2. Razvoj selektivnih oblika turističke ponude
Poticanje razvoja specifičnih oblika turizma: seoski, gastro, vinski, izletnički
Povećana razina kvalitete turističke ponude; povećan broj dionika koji se bave turizmom; obnovljeni i zaštićeni
objekti tradicijske arhitekture
Općina, javne i privatne osobe, fizičke osobe, OPG
- i
Rekonstrukcija i adaptacija stambenih i gospodarskih objekata tradicijske arhitekture i njihovo uključivanje u turističku ponudu
Registriranje obiteljskih turističkih gospodarstava
Poticanje sinergijskog djelovanja poljoprivrednih i turističkih djelatnosti
1.3.1.
Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta i povezivanje poljoprivrednih proizvođača
Poticanje okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta
Povećana konkurentnost gospodarskih aktivnosti u ruralnim
sredinama
Općina / Županija, Ministarstvo
poljoprivrede, zadruge, udruge, OPG, privatne
pravne osobe
Usklađivanje katastarskih podataka sa zemljišnim knjigama i stanjem na terenu
Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača s ostalim sektorima s ciljem razvoja ruralnog turizma
1.3.2. Poticanje ekološke poljoprivredne proizvodnje
Poticanje korištenja organskih gnojiva i bioloških sredstava za zaštitu
Povećanje udjela pod ekološkom poljoprivredom u poljoprivrednim
površinama, povećanje broja ekoloških proizvođača, smanjenje
zagađenja te povećan interes potrošača za ekološkim proizvodima
Općina / Županija, Ministarstvo
poljoprivrede, zadruge, udruge, OPG, privatne
pravne osobe
Poticanje certificiranja ekoloških poljoprivrednih proizvoda
Subvencioniranje ekološke poljoprivredne proizvodnje
-
2016
46
MJERA AKTIVNOST REZULTAT NOSITELJ
Umrežavanje ekoloških poljoprivrednih proizvođača i promoviranje eko proizvoda i proizvodnje
1.3.3. Edukacija poljoprivrednika
Pružanje tehničke potpore poljoprivrednicima u pripremi i razradi njihovih projekata za druge izvore financiranja Povećana kvaliteta i konkurentnost
poljoprivredne proizvodnje
Općina / Županija, udruge, zadruge,
ustanove za odgoj i obrazovanje
Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poljoprivrednih proizvođača s ciljem stjecanja novih znanja i primjene novih tehnologija
2.1.1. Razvoj i unapređenje prometnica i javnih površina
Asfaltiranje nerazvrstanih cesta
Poboljšana postojeća mreža nerazvrstanih cesta, pojačana
sigurnost u prometu, uređene javne površine
Općina / Županija, ŽUC, Hrvatske ceste
Ulaganje u rekonstrukciju cesta, pješačkih staza, autobusnih ugibališta i signalizaciju
Adaptacija i saniranje lokalnih, županijskih i državnih cesta
Izgradnja parkirališnih kapaciteta kod groblja
Ulaganje u razvoj i uređenje javnih površina
2.1.2.
Razvoj i unapređenje komunalne, elektroenergetske, telekomunikacijske infrastrukture
Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete
Poboljšana kvaliteta, komunalnog i
energetskog sustava te povećana
konkurentnost postojećih i otvaranje
novih gospodarskih subjekata,
odnosno razvoja novih djelatnosti u
okviru IKT-a
HEP, HT, Općina
Planiranje i izgradnja dalekovoda i TS sukladno potrebama Općine i poduzetničkih zona
Izgradnja nove infrastrukture širokopojasnog pristupa
-
2016
47
MJERA AKTIVNOST REZULTAT NOSITELJ
2.1.3. Razvoj i unapređenje odvodnje te kanalizacije
Izgradnja kanalizacijskog sustava Poboljšana kvaliteta sustava
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
Varkom d.d.
Izgradnja pročistača otpadnih voda
Uspostava funkcionalnog sustava odvodnje oborinskih voda
2.1.4. Sanacija klizišta Utvrđivanje stanja klizišta i hitnost sanacije
Saniran /otklonjen rizik svih registriranih klizišta
Općina
2.2.1. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije
Sufinanciranje ugradnje solarnih kolektora
Korištenje OIE, smanjenje ovisnosti o uvozu energije i korištenju fosilnih goriva te očuvanje čistog okoliša i
prirode na području Općine
Općina / Županija, FZOEU, fizičke i pravne osobe Promocija korištenja obnovljivih izvora
energije
2.2.2. Ulaganje za postizanje višeg stupnja energetske učinkovitosti
Sanacija i obnova pročelja društvenih domova
Povećan broj obnovljenih društvenih domova u svrhu povećanja
energetske učinkovitosti, povećan postotak učešća ekološke rasvjete u
ukupnoj javnoj rasvjeti. Provedena plinofikacija na području
općine.
Općina / Županija, FZOEU, fizičke i pravne osobe
Zamjena energetski neučinkovite javne rasvjete učinkovitom LED rasvjetom
2.2.3. Razvoj i unapređenje plinoopskrbnog sustava
Anketiranje domaćinstva od strane koncesionara za uvođenje plina
Dovođenje plina u naselja Općine Breznica
3.1.1. Poboljšanje uvjeta odgoja i obrazovanja na području općine
Izgradnja objekta za predškolsko (vrtić) obrazovanje Poboljšani uvjeti te podignuta razina
kvalitete usluga u odgojno obrazovnim ustanovama
Općina, Županija, odgojno obrazovne institucije, resorno ministarstvo
Opremanje i modernizacija školskih objekata
Izgradnja školske sportske dvorane
3.1.2. Ulaganje u objekte za društvene i socijalne aktivnosti
Rekonstrukcija i opremanje društvenih domova Poboljšana kvaliteta života u
zajednici Općina, organizacije
civilnog društva Prenamjena postojećih objekata zgrada javne namjene
-
2016
48
MJERA AKTIVNOST REZULTAT NOSITELJ
3.1.3. Unapređenje kvalitete kulturnih programa
Poticanje razvoja novih programa u kulturi
Poboljšana razina kulturnih aktivnosti na području Općine
Općina, organizacije civilnog društva
Kontinuirano organiziranje kulturnih događanja
Priprema projekata za apliciranje na EU fondove i programe
3.2.1. Jačanje uloge civilnog društva u ukupnom razvoju
Jačanje kapaciteta neprofitnih organizacija
Unaprijeđeni kapaciteti i povećana uključenost civilnog društva u razvoj
zajednice
Općina, organizacije civilnog društva, potporne
institucije Poticanje volonterstva i drugih aktivnosti za dobrobit zajednice
3.2.2. Razvoj partnerstva između civilnog, javnog i privatnog sektora
Priprema i provođenje projekata financiranih bespovratnim sredstvima
Razvijeno partnerstvo organizacija civilnog društva, javnog i privatnog
sektora
Općina, organizacije civilnog društva, potporne
institucije
Izrada programa rada o međusobnoj suradnji
Organizacija tribina, radionica i tematskih sastanaka o aktualnim javnim temama
-
2016
49
6. IZVORI FINANCIRANJA
Uz proračunska sredstva Općine Breznica, potrebna financijska sredstva za provedb