strategija razvoja opĆine konČanica za ......strategija razvoja opĆine konČanica za razdoblje do...
TRANSCRIPT
1
OPĆINA KONČANICA
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO
2020. GODINE
siječanj, 2018.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
Naručitelj:
Općina Končanica
Končanica 260, 43505 Končanica
WEB: www.koncanica.hr
E-MAIL: općina.konč[email protected]
Telefon: 043/ 325 – 021
Fax: 043/ 325 – 012
Izrađivač:
SINTAGMA – Obrt za konzultantske usluge
Bana Josipa Jelačića 14, 35430 Okučani
WEB: www.arr-sintagma.hr
E-MAIL: [email protected]
Telefon/Fax: 035/ 361 – 947
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
SADRŽAJ:
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
1.1. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE .............................................................................. 2
1.2. OSVRT NA POLITIKU REGIONALNOG RAZVOJA I REGIONALNE
FONDOVE EUROPSKE UNIJE ........................................................................................... 4
1.3. PARTNERSTVO ZA IZRADU I PROVEDBU STRATEGIJE ................................. 6
2. OPĆI PODATCI ................................................................................................................ 10
2.1. POVIJEST OPĆINE KONČANICA ............................................................................. 10
2.2. POLOŽAJ OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV ŽUPANIJE................. 11
2.3. GEOLOŠKA I KLIMATSKA OBILJEŽJA .................................................................. 12
3. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA ............................................... 14
3.1. UKUPAN BROJ STANOVNIKA I PROSTORNI RASPORED ................................. 14
3.2. STRUKTURA STANOVNIŠTVA ............................................................................... 15
3.3. MIGRACIJE STANOVNIŠTVA .................................................................................. 16
3.4. RADNA SNAGA .......................................................................................................... 18
3.4.1. Zaposlenost ............................................................................................................. 18
3.4.2. Nezaposlenost ......................................................................................................... 20
4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ............................................................................ 22
4.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA ............................................................................ 22
4.1.1. Cestovni promet ...................................................................................................... 22
4.1.2. Pošta i telekomunikacijska infrastruktura ............................................................... 24
4.2. ELEKTROOPSKRBA ................................................................................................... 25
4.3. JAVNA RASVJETA ..................................................................................................... 25
4.4. PLINOOPSKRBA ......................................................................................................... 25
4.5. VODOOPSKRBNI SUSTAV I SUSTAV JAVNE ODVODNJE ................................ 26
4.6. GROBLJA ..................................................................................................................... 26
4.7. GOSPODARENJE OTPADOM .................................................................................... 26
5. GOSPODARSTVO ............................................................................................................ 28
5.1. PODUZETNIŠTVO I OBRTNIŠTVO .......................................................................... 29
5.1.1. Ribnjačarstvo Končanica ........................................................................................ 32
5.2. POLJOPRIVREDA ....................................................................................................... 35
5.3. PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA ................................................................... 38
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
5.4. ŠUMARSTVO ............................................................................................................... 39
5.5. TURIZAM ..................................................................................................................... 40
6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI I INFRASTRUKTURA ............................................... 47
6.1. INSTITUCIJE JAVNE UPRAVE ................................................................................. 47
6.2. ODGOJNO-OBRAZOVNA INFRASTRUKTURA ..................................................... 48
6.3. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZAŠTITA ............................................................... 50
6.4. ŠPORTSKO-REKREATIVNI SADRŽAJI ................................................................... 51
6.5. VATROGASNI I DRUŠTVENI DOMOVI .................................................................. 51
6.6. VJERSKE ZAJEDNICE ................................................................................................ 52
6.7. KULTURA .................................................................................................................... 53
6.8. UDRUGE ....................................................................................................................... 53
7. KULTURNO-POVIJESNA I PRIRODNA BAŠTINA ................................................... 56
7.1. KULTURNA BAŠTINA ........................................................................................... 56
7.2. PRIRODNA BAŠTINA ............................................................................................ 57
8. SWOT ANALIZA .............................................................................................................. 59
9. VIZIJA OPĆINE KONČANICA ...................................................................................... 65
10. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA OPĆINE
KONČANICA ......................................................................................................................... 66
11. STRATEŠKI CILJ 1.: RAZVOJ KONKURENTNOG GOSPODARSTVA ............. 67
12. STRATEŠKI CILJ 2.: UČINKOVITO UPRAVLJANJE RESURSIMA,
UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE I ZAŠTITA OKOLIŠA ................................... 70
13. STRATEŠKI CILJ 3.: UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA STANOVNIKA
OPĆINE .................................................................................................................................. 72
14. RAZRADA MJERA ZA OSTVARENJE STRATEŠKIH CILJEVA ........................ 76
15. INDIKATORI ZA PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE
KONČANICA ......................................................................................................................... 96
16. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE ................................ 98
17. FINANCIJSKI OKVIR ................................................................................................... 99
18. USKLAĐENOST STRATEGIJE S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE .................. 104
19. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 106
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
1
1. UVOD
U regionalnoj razvojnoj politici Republike Hrvatske i Europske unije, planiranje i
programiranje su jedan od temeljnih instrumenata razvoja. Na razini županija u Republici
Hrvatskoj sustavan proces strateškog planiranja razvoja pokrenut je usvajanjem Zakona o
regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14), Pravilnika o obveznom sadržaju,
metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/2010), te
usvajanjem prve Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013. u svibnju
2010. godine.
Istovremeno, modernizacijom sustava proračunskog planiranja sukladno Zakonu o proračunu
(NN 87/08, 136/12 i 15/15) uvedeno je i obvezatno strateško planiranje u proces pripreme
proračuna na svim razinama vlasti u Republici Hrvatskoj. Ti procesi su u potpunosti usklađeni
sa zahtjevima i potrebama Republike Hrvatske kao punopravnog člana Europske unije.
Osim što je razvojna strategija preduvjet za korištenje sredstava EU fondova za financiranje
razvojnih projekata u programskom razdoblju od 2014. – 2020., ona je ponajprije ključno
sredstvo u upravljanju lokalnim i regionalnim razvojem. Stoga se razlog za izradu i donošenje
Strategije Općina Končanica nalazi upravo u tom ključnom razdoblju koje predstavlja izazov
u kontekstu vlastitog razvoja, ali i razvoja cijele regije.
Općinska strategija zasnovana je na širokoj strateškoj analizi, koja je nastojala obuhvatiti sve
najvažnije aspekte eksternog okruženja, kao i internu sposobnost iskorištavanja svih prilika
koje joj to okruženje pruža. Već tom analizom identificiraju se i moguće strateške opcije na
kojima će Općina Končanica temeljiti svoj razvoj.
U fokusu Strategije nalazi se porast kvalitete življenja stanovnika Općine Končanica u svim
svojim aspektima. Stoga će strateški program pored programskih opredjeljenja koja su
isključivo gospodarskog karaktera i koja su nužna za ostvarenje tog cilja, obuhvatiti i
programske prioritete koji okružuju gospodarske aktivnosti.
Strategija mora također dati prijedloge rješenja nepovoljne demografske situacije Općine, a
mora podupirati i sve aspekte razvoja civilnog društva koji su nužni za njenu realizaciju.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
2
1.1. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE
U sustavnom pristupu planiranja razvoja nužno je poštivati piramidu strategija, odnosno
planova na području Republike Hrvatske, koja se sastoji od tri razine djelovanja: državne,
regionalne i lokalne razine. Država izrađuje strategiju razvoja, strateške okvire koji definiraju
smjerove razvoja gospodarstva i društva, te identificira područja od nacionalnog interesa.
Sukladno tome, planiranje razvoja se spušta na niže razine, odnosno na regionalnu i lokalnu
razinu. Tako razvojne strategije predstavljaju osnovu za buduće korištenje bespovratnih
sredstava Europske unije u programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine.
Jedan je od učinaka ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, s aspekta strateškog
planiranja razvoja, „proširenje“ vertikalne koherentnosti u smislu ostvarenja strateških ciljeva
5 na razini Unije. Navedeno podrazumijeva nužnost usklađivanja razvojnih ciljeva i prioriteta
na svim razinama planiranja razvoja. U nastavku je prikazan sustav strateškog planiranja.
Shematski prikaz 1.: Sustav strateškog planiranja
Izvor: Prilagodba autora
Nacionalne sektorske strategije:
- Regionalni razvoj
- Industrija
- Promet
- Energetika
- MSP i obrt
- Obrazovanje
- Kultura
- Turizam....
Županijske razvojne strategije za razdoblje
2014. - 2020.
Strategija razvoja gradova i općina za
razdoblje 2014. -2020.
Strategija EUROPA 2020 (Pametan, Održiv i
uključiv rast):
• Sektorske strategije
na razini EU
Financijski plan 2014. – 2020.:
• ESI fondovi – teritorijalna,
ekonomska i socijalna kohezija)
• Program Unije – konkurentnost
za rast i zapošljavanje
• Prekogranična suradnja
• Zajednička poljoprivredna i
socijalna politika
Zajednički strateški okvir 2014.-2020. – Razrađuje 11 tematskih cjelina koje je
EK ponudila zemljama članicama kao prihvatljiva područja ulaganja za koje je
moguće koristiti sredstva Financijskog plana 2014. – 2020.
Partnerski sporazum 2014. – 2020. – Svaka zemlja članica dostavlja ga
EK na usvajanje i ključni je dokument za provedbu Kohezijske politike i
korištenje sredstava Financijskog plana 2014. – 2020.
Operativni programi 2014. – 2020.:
• OP Konkurentnost i Kohezija
• OP Učinkoviti ljudski potencijali
• Program ruralnog razvoja
• OP Pomorstvo i Ribarstvo
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
3
Ako promatramo učinak ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju s institucionalnog
aspekta, može se uvidjeti da Europska unija snažno potiče regionalni razvoj i decentralizaciju.
Razvoj država članica trebao bi ići smjerom „bottom – up“ (odozdo prema gore), što za
jedinice lokalne i regionalne samouprave znači preuzimanje odgovornosti za definiranje i
provođenje razvojnih strategija koje su u svojim konačnim ciljevima koherentne sa
strategijama viših razina vlasti. Uz preuzimanje takve odgovornosti, Europska unija
korisnicima omogućuje korištenje raznih financijskih programa i instrumenata koji su
dostupni kroz Europske strukturne i investicijske fondove te druge Programe Unije.
Programsko razdoblje Strategije obuhvaća period do 2020. godine. Taj vremenski period
uklopljen je u programsko planiranje na razini EU i RH, što omogućuje lakšu povezanost
općinske strategije s dokumentima više razine.
Izrada razvojne Strategije rezultat je kompleksnog procesa koji obuhvaća suradnju javnog,
gospodarskog i civilnog sektora u analitičkoj i strateškoj fazi, a sadržajno obuhvaća analizu
postojećeg stanja i okruženja, SWOT analizu, definiranu viziju te strateške ciljeve i indikatore
provedbe kako je prikazano u nastavku.
Shematski prikaz 2.: Faze izrade Strategije
Sadržaj Strategije razvoja općine Končanica izrađen je prema Pravilniku o obveznom
sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija
objavljenom u NN 53/10, a kojeg je propisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova
EU.
ANALITIČKA FAZA STRATEŠKA FAZA
Analiza postojećeg stanja
Analiza okruženja
SWOT analiza
Vizija
Misija
Strateški ciljevi i indikatori rezultata
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
4
1.2. OSVRT NA POLITIKU REGIONALNOG RAZVOJA I REGIONALNE
FONDOVE EUROPSKE UNIJE
Regionalna politika strateška je investicijska politika usmjerena na sve regije i jedinice
lokalne samouprave Europske unije u cilju poticanja njihova gospodarskog rasta, otvaranja
radnih mjesta i poboljšanja kvalitete života ljudi. Ona je također izraz solidarnosti jer se
njome podupiru slabije razvijene regije. Regionalna politika EU-a čini najveći dio proračuna
EU-a za razdoblje 2014.-2020.(351,8 milijardi eura od ukupno 1 082 milijarde eura) i stoga je
glavni investicijski instrument EU-a.
Sredstva regionalne politike služe za financiranje strateških prometnih i komunikacijskih
infrastruktura, za poticanje prelaska na ekološki prihvatljivo gospodarstvo, za poticanje malih
i srednjih poduzeća (MSP) da postanu inovativnija i konkurentnija, za otvaranje novih i
dugotrajnijih radnih mjesta, za poticanje i modernizaciju obrazovnih sustava te za stvaranje
uključivijegdruštva. Sredstva se u velikoj mjeri dodjeljuju za urbanu i ruralnu obnovu,
obrazovanje, zdravstvo, skrb, stanovanje i ostale društvene infrastrukture.
Regionalna politika također se naziva „kohezijskom politikom” jer je njezin opći cilj jačati
ono što se naziva „ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom” u regijama koje su
prihvatljive za potporu.
Kohezijska politika Europske unije financira se iz 3 glavna fonda:
1. KOHEZIJSKI FOND – cilja na države članici čiji je bruto nacionalni dohodak po
stanovniku manji od 90% prosjeka Europske unije te financira projekte iz područja
prometa i okoliša.
2. EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ – za cilj ima jačanje ekonomske i
socijalne kohezije u Europskoj uniji te smanjenje razvojnih razlika između njenih
regija.
3. EUROPSKI SOCIJALNI FOND – potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u
Europskoj uniji.
Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond poznatiji su i pod nazivom
strukturni fondovi.
Osim navedenih, u financijskoj perspektivi 2014.-2020. na raspolaganju su i:
4. EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ
5. EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO
Svih pet fondova imaju zajednički naziv Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI
fondovi).
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
5
Shema: Strukturni i investicijski fondovi:
Izvor: www.strukturnifondovi.hr
Dok se sredstva iz Kohezijskog fonda ulažu u prometnu mrežu i projekte zaštite okoliša, iz
Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj se podupiru ruralna područja u cilju
stvaranja poljoprivrednog sektora koji je otporniji, inovativniji i manje utječe na klimatske
promjene, a iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo se promiče održivo i konkurentno
ribarstvo i akvakultura diljem EU-a.Svaki fond stoga na vlastiti način pridonosi ostvarivanju
ciljeva rasta u cijeloj Europi utvrđenih u strategiji Europa 2020. – sveobuhvatnoj strategiji
EU-a za poticanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta do 2020.
Regionalnu politiku EU-a provode nacionalna i regionalna tijela u partnerstvu s Europskom
komisijom u okviru sustava koji s naziva „podijeljeno upravljanje“. Proračun za regionalnu
politiku utvrđuje se na sedam godina te predstavlja vrijedan izvor za privatna ulaganja, a
upravljanje i provedba programa su u velikoj mjeri preneseni na uprave na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini.
Prije usmjeravanja sredstava u regije i gradove mogući korisnici moraju ispuniti određene
preduvjete kako bi se osiguralo da su sva ulaganja EU-a ciljana i djelotvorna. Oni uključuju:
➢ Razvoj strategija „pametne specijalizacije“;
EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI
Kohezijska politika
KOHEZIJSKI FOND
EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND
ZA RURALNI RAZVOJ
STRUKTURNI FONDOVI
EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I
RIBARSTVO
EUROPSKI FOND
ZA REGIONALNI
RAZVOJ
EUROPSKI
SOCIJALNI FOND
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
6
Regije bi se trebale specijalizirati za sektore u kojima imaju najveći potencijal za rast i
konkurentnost i trebale bi promicati partnerstva između javnog, gospodarskog i civilnog
sektora
➢ Strategije za smanjenje nezaposlenosti mladih i promicanje nediskriminacije;
➢ Poštovanje propisa o zaštiti okoliša;
➢ Reforme povoljne za poduzeća;
➢ Mjere za unaprjeđenje sustava javne nabave.
Za provođenje politike regionalnog razvoja EU-a potrebno je donijeti razvojne strategije na
svim razinama vlasti. Iako Europska unija obvezuje svoje članice na odgovornu provedbu
razvojnih strategija, činjenica je da se u Hrvatskoj strategije još uvijek donose samo
deklarativno, dok je u EU to provedbeni mehanizam kojim se želi doći do postavljenih
ciljeva.
Shodno tome, strategija razvoja Općine Končanica biti će produžena ruka politike
regionalnog razvoja EU jer na lokalnoj razini doprinosi ostvarenju ciljeva europske strategije
razvoja Europa 2020. te je ujedno osnovni alat za planiranje razvoja Općine Končanica kao
jedne od općina Europske unije.
1.3. PARTNERSTVO ZA IZRADU I PROVEDBU STRATEGIJE
Jedno od temeljnih načela politike regionalnog razvoja je načelo partnerstva i suradnje
između javnog, privatnog i civilnog sektora. Ono podrazumijeva suradnju između tijela
državne uprave, jedinica regionalne samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih
subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.
Partnerstvo djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između različitih skupina
dionika i ima savjetodavnu ulogu u izradi i provedbi planskih dokumenata.
Partnerstvo se u svom radu rukovodi sljedećim načelima:
➢ konsenzus – poticanjem napretka u postizanju sporazuma kroz pregovarački
konsenzus;
➢ jednakost – niti jednom članu nije omogućen dominantan utjecaj u radu partnerstva;
➢ transparentnost – svi dionici potpuno su informirani i upoznati s aktivnostima koje
partnerstvo poduzima u svom radu.
Partnerstvo djeluje u svim fazama izrade i provedbe Strategije, od analize stanja i SWOT
analize preko definiranja razvojnih problema županije, utvrđivanja vizije i ciljeva, prioriteta i
mjera do odabira razvojnih projekta i praćenja provedbe Strategije.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
7
Temeljem navedenoga Odlukom načelnika Općine Končanica u listopadu 2017. godine
formirana je radna skupina za pripremu i izradu Strategije u čijem su sastavu:
Izrada Strategije predvođena je vanjskim konzultantima, stručnjacima koji su moderirali
proces definiranja politika lokalnog razvoja od strane radne skupine za izradu Strategije u
čijem su sastavu sudjelovali predstavnici jedinice lokalne samouprave, predstavnici
organizacija civilnog društva, predstavnici zajednice i privatnog sektora. Zadatak radnih
skupina bio je ovisno o tematskom području usmjeravati izradu dokumenata kroz organizirane
radne sastanke. Članovi radne skupine aktivno su sudjelovali u svim fazama izrade Strategije,
od analize početnog stanja, definiranja razvojnih problema i potencijala Općine, do
utvrđivanja razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera nužnih za provedbu Strategije.
1. Jaromir Vrabec – predstavnik Češke osnovne škole Josipa Ružičke iz Končanice,
2. Gordana Tomašek – predstavnica Češkog dječjeg vrtića Končanica,
3. Josip Husak i Emil Finek – predstavnici Vatrogasne zajednice Općine Končanica,
4. Alenka Vanječek – predstavnica Češke besede Končanica,
5. Lida Orozović – predstavnica Češke besede Daruvarski Brestovac,
6. Ivka Pejčin – predstavnica HKUD Pougarje Daruvarski Brestovac,
7. Dalibor Koči – predstavnik NK Ribar Končanica,
8. Zdenko Vondra – predstavnik NK Mladost Daruvarski Brestovac,
9. Zoran Dobrić – predstavnik NK Imsovac, Imsovac,
10. Blahouš Finek – predstavnik Streljačkog društva Končanica, Končanica,
11. Franjo Berečki - predstavnik političke stranke HDZ,
12. Franjo Finek - predstavnik političke stranke SDP,
13. Nada Lukić Kolundžič – predstavnik Ribnjačarstva Končanica, Končanica,
14. Oldrih Halupa – predstavnik Halupa d.o.o., Daruvarski Brestovac,
15. Oto Lukaš – predstavnik Obrta za graditeljstvo i prijevoz, Končanica,
16. Milorad Tomić – predstavnik Drvne galanterije Tomić, Končanica,
17. Romano Horki – predstavnik uslužnih djelatnosti,
18. Matija Ferić – predstavnik Matice umirovljenika Općine Končanica,
19. Mladen Herout – predstavnik Mjesnih odbora s područja Općine Končanica,
20. Dijana Turniški – prestavnica LAG-a Bilogora-Papuk, Grubišno Polje,
21. Oto Janda – predstavnik Općine Končanica
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
8
Radni sastanci i konzultacije organizirane su u 4 koraka u periodu od listopada do prosinca
2017. kako slijedi:
Izvor: Time table radnih sastanaka
Obzirom na brojne neiskorištene prirodne, kulturne i gospodarske potencijale Općine
Končanica, te obzirom da do danas strateški program razvoja Općine nije postojao, izrada i
donošenje Strategije razvoja Općine Končanica zasigurno će imati ključnu ulogu u daljnjem
upravljanju razvojem.
1. RADNI SASTANAK
•Predstavljanje cjelokupnog procesa izrade Strategije, upoznavanje članova radne skupine s njihovom ulogom u procesu
•Uvod u izradu Vizije razvoja općine, definiranje vizije i misije Općine
2. RADNI SASTANAK
• Analiza stanja - prikupljanje i obrada podataka
• Izrada SWOT analize prema razvojnim područjima -definiranje snaga, slabosti, prilika i prijetnji
3. RADNI SASTANAK
•Definiranje strateških ciljeva
•Definiranje strateških prioriteta i mjera
• Izrada plana provedbe
4. RADNI SASTANAK
•Konzultacije s dionicima
•Usvajanje Strategije
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
9
ANALITIČKI
DIO
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
10
2. OPĆI PODATCI
2.1. POVIJEST OPĆINE KONČANICA
Još u 13. stoljeću na današnjem području Općine
Končanica spominju se utvrde Brestovac i Konthović,
a oko 1334. godine uoči turskih pohoda na ove
krajeve, među najvećim naseljima Daruvarskog kraja
koji se tada naziva „Toplica“ spominju se naselja
Brestovac i Konthovci (Končanica). Od 1542. do
1687. godine cijelo je ovo područje pod turskom
vlašću.
Nakon poraza kod Beča 1683. godine turska moć slabi, a vrlo slabu naseljenost tadašnje
Vojne krajine austrijske vlasti rješavaju tako da potiču migracijske procese, pa je u tu svrhu
donesen i tzv. Einwende-rungspatent, odnosno dokument o iseljavanju i doseljavanju.Nakon
okupacije Slavonije od strane Austrije oko 1700. godine Daruvarski Brestovac uz
starosjedioce počinju naseljavati Hrvati iz Posavine, Gorskog kotara i Like, te Srbi prebjegli
iz Bosne.
Također, donošenjem spomenutog dokumenta o iseljavanju i doseljavanju brojne su se češke
obitelji uputile u manje naseljene dijelove Carevine, a čemu je pogodovao i ondašnji važeći
zakon u Češkoj po kojem je samo najstariji sin mogao naslijediti obiteljsko imanje.
Tako su brojni mladi ljudi odlazili od kuće u potrazi za boljim uvjetima života, koje su na
posljetku i pronašli u okolici Daruvara i manjim mjestima na tom području. Jedno od takvih je
i Končanica koja danas ima silno skladan suživot s ostalim narodima i narodnostima. Kraj je
izrazito poljoprivredni, a blizina rijeke Ilove pogodovala je uzgoju ribe u ribnjacima starim
više od 100 godina.
Prostor koji danas obuhvaća Općina
Končanica nalazio se prije novog
tereritorijalno-političkog ustrojstva u bivšoj
Općini Daruvar, koja se 1992. godine
"rascjepila" na Grad Daruvar, Općinu
Končanica i još četiri Općine.
Općina Končanica formirana je 29. prosinca
1992. godine donošenjem Zakona o
područjima županija, gradova i općina u
Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” broj
90/92). Sjedište Općine je u naselju
Končanica, a osim Končanice u sastavu
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
11
Općine nalaze se još i naselja: Boriš, Brestovačka Brda, Brestovac Daruvarski, Dioš, Imsovac,
Otkopi, Stražanac, Šuplja Lipa te zaseoci Cigan Brijeg, Pehovac, Končenjački vinogradi i
Gornji Lug (Majur). U devet naselja živi ukupno 2.360 žitelja, od kojih je nacionalna manjina
većina (58,35% ukupnog broja stanovnika), a najbrojniji su Česi koji žive u dva najveća češka
naselja: Končanica i Daruvarski Brestovac (47,3% ukupnog broja stanovnika).
2.2. POLOŽAJ OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV ŽUPANIJE
Končanica se nalazi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a udaljena je oko deset kilometara od
Daruvara - regionalnog središta i glavnog razvojnog žarišta jugoistočnog dijela Županije
kojemu Općina snažno gravitira.
Slika 1: Položaj Općine Končanica u Županiji
Općina Končanica, prirodno-geografski gledano, pripada prostoru Panonske (i peripanonske)
megaregije,odnosno makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Postavljena je paralelno s
dolinom Ilove (Poilovlje) i obroncima Papuka na istoku, omeđena Bilogorom na sjeveru te
Moslavačkom gorom na zapadu. Već iz navedenoga može se uočiti relativna prirodna
zatvorenost većeg dijela Općine prema sjeverozapadu i relativno laka prohodnost u svim
drugim smjerovima.
Prostorno-funkcionalno gledano, Općina Končanica nalazi se u istočnom dijelu grupe
Županija Središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih
i regionalnih prometnih pravaca. Međutim, obzirom na rubni položaj (prema grupi županija
istočne Hrvatske), te smještaj upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i
Podravskog koridora, te poprečnih koridora Srednja Europa - Jadran i Podunavlje - Jadran),
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
12
dijelom je, kao i cijela Županija, ostala izvan interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja.
Općina Končanica graniči na sjeveru s Gradom Grubišnim Poljem i Općinom Hercegovac, na
zapadu s Gradom Garešnica, na jugu s Općinom Dežanovac i Gradom Daruvarom te s
Općinom Đulovac na istoku.
Glavna razvojna os sjeverozapadnog dijela Županije, državne ceste D - 28 i D - 5 (Bjelovar -
Daruvar - Pakrac) presijeca područje Općine u kraćem smjeru.
S površinom od 83,61 km² (3,10% površine Bjelovarsko-bilogorske županije) pripada
općinama prosječne veličine na području Županije.
2.3. GEOLOŠKA I KLIMATSKA OBILJEŽJA
Reljef
Po kriterijima geografske homogenosti mogu se izdvojiti dvije osnovne geografske cjeline:
- Nizinski prostor uz vodotoke
- Brežuljkasti predjel u međurječju,
Nizinski reljef određuju gusto razgranati vodotoci rijeke Ilove s pritocima Đurđička, Crnaja i
potok Končanica, koji su prije stotinjak godina uz sjevernu i zapadnu granicu Općine
omogućili izgradnju velikih ribnjačkih površina (ako ne i najveći ribnjak za uzgoj konzumne
ribe u Hrvatskoj – ribnjaci se prostiru na 1.000 ha vodenih površina). Nizinski dio nalazi se na
visinama od 120 do 130 m apsolutne visine. S južne strane vodotok Toplice, reguliran i
uređen, te rječica Žirovnjak s pritokama zauzimaju najniže terene u Općini Končanica(gotovo
iste nadmorske visine).Na doline uz vodotoke prema sjeverozapadu nadovezuje se
pleistocenski ravnjak koji postepeno prelazi u pobrđe Bilogore.
Brežuljkasti predjel u međurječju(apsolutne visine od 150 do 180 m) na kojemuležegotovosva
naselja u Općini,blago pada prema riječnim udolinama, prema sjeveru ili jugu.
Tla
U brdsko-brežuljkastom području, u uvjetima humidne klime i zbog razvedenosti reljefa,
razvila su se pretežno lesivirana tla. Na uravnjenom području dominiraju pseudogleji, a
naglašene topogene depresije uvjetovale su razvoj močvarno glejnih tala. U litološkom
pogledu u nižim dijelovima ovog kompleksa zastupljeni su većinom lapori s rijetkim
proslojcima pijesaka i pješčenjaka i pijeskovito-glinovitih lapora sa sočivima šljunka, glina i
ugljena. Najmlađi nivo ovog kompleksa izgrađen je od šljunaka i pijesaka s proslojcima glina.
Dakle, brežuljkasto područje izgrađeno je od pleistocenih sedimenata koji su predstavljeni
prašinama i glinama.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
13
Doline su građene od sedimenata halocene starosti različitog stupnja disperzivnosti. Halocene
sedimente čine barski, proluvijalni i aluvijalni sedimenti a predstavljeni su glinama,
prašinama, pijescima i šljuncima.
Pedogeneza se odvija u uslovima prekomjernog vlaženja podzemnom, plavnom i slivnom
vodom. Kao rezultat pedogeneze, u takvim uvijetima, formirala su se hidromorfna tla.
Smjenjivanje različitih hidromorfnih tala u prostoru vezano je za režim vlaženja, čija je
izmjena povezana s malim visinskim razlikama, koje katkad iznose svega nekoliko desetaka
centimetara.
Može se zaključiti da geološki sastav i reljef, promatrani u globalu, pogoduju društveno–
ekonomskom valoriziranju ove regije i ne predstavljaju ograničavajući faktor razvoja, iako
mogu utjecati na namjenu pojedinih zona.
Klima
Područje Općine Končanica, kao i područje Županije pripada, prema Köppenovoj
klasifikaciji, klimi toplo umjerenog kišnog tipa bez izrazito sušnog razdoblja u kojem je
srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između –3°C i 18°C. Srednja temperatura
najhladnijeg mjeseca je oko 0°C, a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22°C.
Padaline su podjednako raspoređene tijekom cijele godine, s tim da manje količine padnu u
hladnom dijelu godine. Tijekom godine su izražena dva maksimuma padalina – rano ljeto i
kasna jesen.
Zbog uobičajene klimatske promjenjivosti, u pojedinim godinama temperaturna obilježja
mjeseci mogu se prilično razlikovati od navedenih prosječnih. Najviša srednja mjesečna
temperatura najčešće je u srpnju, ali se u stanovitom broju slučajeva može javiti i u kolovozu,
te znatno rjeđe u lipnju. Sličnih pomaka ima i s najnižom srednjom mjesečnom temperaturom.
Najčešće se javlja u siječnju, no može se javiti i u prosincu i veljači, te vrlo rijetko u
studenom.
Prema podatcima postaja za mjerenje padalina od kojih su neke u blizini Općine Končanica,
srednja godišnja količina padalina u Županiji iznosi 826,9 mm. Srednji broj dana s visinom
snijega od 1cm ili većom za područje Županije iznosi oko 35 dana, a maksimalna dnevna
visina snježnog pokrivača je za područje Županije 63 cm.
Prosječna godišnja vlaga zraka u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je oko 74%, stoga se može
reći da je i područje Općine Končanica relativno bogato vlagom tijekom cijele godine.
Magla se javlja oko 45 dana godišnje. U ljetnim je mjesecima najrjeđa,a najčešće se
pojavljuje u nizinskim dijelovima rijeka i potoka. Mrazevi su najčešći u periodu između
listopada i travnja. Najopasniji su kada se pojave u vegetacijskom periodu što se posljednjih
godina učestalo ponavlja.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
14
3. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA
Temeljnu pretpostavku društvenog i gospodarskog razvoja zajednice fini njeno stanovništvo.
Stanovništvo kao nositelj gospodarskog razvoja predstavlja radnu snagu koja pokreće i
usmjerava gospodarske aktivnosti u nekom geoprostoru.
3.1. UKUPAN BROJ STANOVNIKA I PROSTORNI RASPORED
Depopulacija uslijed urbane tranzicije (emigracije iz ruralnih predjela) je Općinu Končanica
kao i veći dio Bjelovarsko-bilogorske županije zahvatila nešto ranije nego ostale dijelove
Hrvatske. Nakon 1981. godine emigracija se nešto smanjila, ali je migracijski saldo i nadalje
negativan. Popis stanovništva iz 1991. godine nam je pokazao da je na prostoru općine u tome
razdoblju živjelo 3.146 stanovnika, dok je prema popisu stanovništva iz 2011. godine na
istome prostoru živjelo 2.360 stanovnika.
Tablica 1: Broj stanovnika Općine Končanica po službenim popisima stanovništva
Godina
popisa 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Broj
stanovnika 4.157 3.538 3.146 2.824 2.360
Izvor: Državni zavod za statistiku
S gustoćom od 28,22 st/ km2 Općina Končanica je među prosječno naseljenim općinama
Županije (Bjelovarsko-bilogorska županija 45,37 st/km2), dvostruko ispod prosjeka Hrvatske
(75,71 st/km2), te trostruko ispod prosjeka kontinentalne Hrvatske (oko 95,00 st/km2).
Tablica 2: Broj stanovnika po naseljima
Naselje Broj stanovnika
Boriš 8
Brestovačka
brda
33
Daruvarski
Brestovac
702
Dioš 144
Imsovac 200
Končanica 874
Otkopi 71
Stražanac 142
Šuplja Lipa 186
UKUPNO: 2.360
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
15
Kao i za veći dio Bjelovarsko-bilogorske Županije, može se reći da je Općina Končanica
područje malih naselja i disperzne naseljenosti.Najveća koncentracija stanovništva je u
naseljima Končanica i Daruvarski Brestovac gdje živi 67% ukupnog stanovništva Općine,
stoga nije teško zaključiti da su ova naselja središnja naselja, odnosno razvojna žarišta
Općine. Navedeno ide u prilog činjenici da su naselja Končanica i Daruvarski Brestovac
položajno blago ekscentrični, te pod velikim utjecajem Daruvara i glavne osovine razvoja
Županije.
Naselja sa izrazito negativnim pokazateljima u Općini su Brestovačka Brda i Boriš - manja
naselja relativno udaljena od Končanice i Daruvarskog Brestovca.
3.2. STRUKTURA STANOVNIŠTVA
Uz negativnu divergenciju trenda općeg populacijskog kretanja na području općine Končanica
u odnosu na prosjeke viših teritorijalnih razina, omjeri između pojedinih dobnih kontingenata
u starosnoj strukturi stanovništva Končanice ukazuju i na sve izraženiji proces starenja
stanovništva u Općini.
Tablica 3: Pokazatelji starosti stanovništva 2001. i 2011. godine
Adm.
jedinica Koeficijent starosti* Indeks starenja** Prosječna starost
2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.
RH 21,6 24,1 90,7 115,0 39,3 41,7
BBŽ 23,5 24,8 97,8 114,9 40 42
Končanica 27,5 29 129,3 165,2 42,2 45
* Indeks starenja je postotni udio koji se izračunava kao odnos broja osoba starih 60+ godina
i broj osoba starih 0-19 godina. Indeks veći od 40% ukazuje da je stanovništvo određenog
područja u procesu demografskog starenja.
** Koeficijent starosti prikazuje udio osoba starih 60+ godina u ukupnom stanovništvu.
Pokazatelj je razine starenja, a nakon što prijeđe vrijednosti od 12% smatra se da je
stanovništvo promatranog područja u procesu demografskog starenja.
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
Starenje je uz depopulaciju dominantan demografski proces u Hrvatskoj. No, pokazatelji
starosti lokalnog stanovništva ne samo da znatno prelaze granične vrijednosti, već neki od
njih značajno odstupaju i od državnog i županijskog prosjeka u obje promatrane popisne
godine. Povrh toga, kretanja vrijednosti ovih pokazatelja pokazuju i nešto brže pogoršavanje
dobnih obilježja lokalnog stanovništva u odnosu na stanovništvo Republike Hrvatske i
Bjelovarsko-bilogorske županije. U zadnjem međupopisnom razdoblju prosječna starost na
području Općine Končanica povećala se za 6,6% (na razini RH za 6,1%, te BBŽ za 5%).
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
16
Što se tiče strukture stanovništva, tj. odnosa muškog i ženskog stanovništva može se zaključiti
da je taj odnos uravnotežen - 49% stanovništva čine muškaraci, a 51% žene. Ovaj pokazatelj
je ujedno odraz dobne strukture stanovništva na razini cijele države.
Općina Končanica nažalost zadnjih nekoliko godina bilježi negativni prirodni priraštaj, što
znači da je veći broj umrlih od živorođenih (2016. godine 13 rođenih, 50 umrlih).
Prema podatcima iz Popisa stanovništva 2011. godine, stanovništvo Općine Končanica ima
veći udio radnog kontingenta i slabiju zastupljenost najmlađeg te staračkog kontingenta
stanovništva, a što je u skladu s prosječnim starosnim obilježjima stanovništva na čitavom
području Županije.
Tablica 4: Dobna struktura stanovništva Bjelovarsko-bilogorske županije i Općine Končanica
Adm.
jedinica
Kontingent mladih
(0-14 godina)
Radni kontingent
(15-64 godina)
Starački kontingent
(65+ godina)
BBŽ 18.441 79.310 22.013
Končanica 301 1.539 520
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
3.3. MIGRACIJE STANOVNIŠTVA
Današnji sustav naselja oblikovan je tijekom mlađe kolonizacije (kraj 18., gotovo cijelo 19. a i
početak 20. stoljeća). Tada se krčenjem šuma, te izgradnjom cesta i pruga i novih dijelova
naselja formira mreža naselja (u sasvim drukčijim društvenim, gospodarskim i povijesnim
uvjetima od današnjih) koja se kroz vrijeme više-manje stihijski transformira, a konačno je
definirana procesom urbane tranzicije (koji se, iako znatno polakše, odvija i danas).
Smanjivanje broja stanovnika u pretežno agrarnim krajevima uz istovremeni porast u
gradovima i naseljima bližim gradovima i značajnijim prometnicama započeo je oko 1910.
godine, koja je bila i "vrhunac" razvoja sela. Međutim broj stanovnika naselja na području
Općine Končanica nastavlja rasti sve do 1953. godine (vjerojatno zbog blizine Daruvara),
kada Općina doseže svoj apsolutni maksimum s 5.314 stanovnika. Nakon toga, promjenjivim
intenzitetom, ali konstantno opada sve do današnjih dana.
U razdoblju između 1961. i 1981. godine, u vrijeme naročito intenzivnog procesa urbane
tranzicije (zbog ubrzane industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije) Općina Končanica je
samo temeljem negativnog migracijskog salda "izgubila" preko 1000 stanovnika.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
17
Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika u Općini Končanica kroz povijest
Izvor: Državni zavod za statistiku
Detaljni pokazatelji o odnosu emigracija-imigracija, te o unutar-općinskim migracijama ne
postoje, međutim temeljem podataka o mjestu rođenja stanovništva (u naselju, van naselja, u
općini, van općine, u državi i van države-stanje iz 1991. godine), indirektno se može zaključiti
da je izrazito jaku imigraciju imao Dioš (pretežito iz “bivše” općine) i da su umjerenu
imigraciju imali Boriš i Brestovačka Brda (pretežito iz “bivše” općine), te Šuplja Lipa i
Stražanac (pretežito iz države).
Međutim, do 1981. godine su samo Dioš, Končanica i Daruvarski Brestovac donekle
uspijevali održati broj stanovnika (pad do 20%), dok su sva ostala (pa i veći dio gore
navedenih) naselja izgubila od 20% do čak 50% stanovništva. Nakon 1971. godine ubrzano
smanjivanje broja stanovnika većine naselja nije više posljedica samo emigracije, već velikim
dijelom i negativnog prirodnog prirasta koji je opet indirektno posljedica dugogodišnje
emigracije fertilnog stanovništva (većim dijelom izvan Općine) i starenja populacije.
Nakon 1981. urbana tranzicija je znatno oslabila tako da su se demografski procesi u većini
naselja odvijali u granicama pesimističkih očekivanja (u svim naseljima osim Diošu te
donekle Daruvarskom Brestovcu, Končanici i Brestovačkim Brdima), a uslijed negativnog
prirodnog prirasta i iako boljeg, još uvijek relativno velikog negativnog migracijskog salda.
Domovinski rat nije imao većih direktnih posljedica na demografske procese na području
Općine.
Rezultat gore opisanih procesa u razdoblju između 1961. i 1991. godine je smanjenje broja
stanovnika čak 5 naselja, pri čemu je za sami sustav naselja najnepovoljnije smanjivanje broja
stanovnika Končanice i Daruvarskog Brestovca, ali i Imsovca i Stražanca.
5,134 5,102
4,1573,538
3,1462,824
2,360
1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Ukupan broj stanovnika po godinama
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
18
3.4. RADNA SNAGA
Radna snaga se definira kao broj stanovnika starijih od 15 godina koji su ili zaposleni ili
nezaposleni, ali aktivno traže posao. Radno sposobno stanovništvo kao demografski okvir
predstavlja izvor egzistencije za cjelokupno stanovništvo te je pokazatelj društveno-
gospodarske razvijenosti nekog prostora. Rad postaje sve važniji gospodarski resurs, a
kontinuirano poboljšanje njegove kvalitete pretpostavka je ekonomskog rasta i razvoja.
Ukupan broj radno sposobnog stanovništva starosne dobi između 15 i 64 godine na području
Općine Končanica iznosi 1.539 stanovnika, od čega je udio muškaraca 52,57%, a udio žena
47,43%. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine 45% ukupnog broja stanovnika starijih
od 15 godina steklo je srednjoškolsko obrazovanje, 38% osnovnoškolsko obrazovanje, 4%
visoko obrazovanje, a 13% nije završilo osnovnu školu. Pregled se nalazi u Grafikonu 2.
Grafikon 2: Obrazovna struktura stanovništva Općine Končanica (starijih od 15 godina)
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
3.4.1. Zaposlenost
U pogledu zaposlenosti na području Općine Končanica, sukladno podacima Hrvatskog zavoda
za mirovinsko osiguranje na dan 30.09.2017., evidentirano je ukupno 299 osiguranika
mirovinskog osiguranja na osnovi radnog odnosa.
Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, od ukupno 1.539 radno sposobnog
stanovništva u dobi između 15 i 64 godine, 49,88% je ekonomski aktivno stanovništvo, 6,4%
38%
45%
4% 13% završena samo osnovna škola
završena srednja škola
završeno visoko obrazovanje
bez škole i s nezavršenomosnovnom školom
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
19
je nezaposleno, dok je 43,7% ekonomski neaktivno (umirovljenici, osobe koje se bave
obvezama u kućanstvu, učenici ili studenti).
Tablica 5: Osiguranici prema osnovama osiguranja na području Općine Končanica
Osnova osiguranja Spol
Ukupno Muškarci Žene
Radnici kod pravnih osoba 124 55 179
Obrtnici 7 4 11
Poljoprivrednici 37 21 58
Samostalne profesionalne
djelatnosti 0 3 3
Radnici kod fizičkih osoba 27 17 44
Produženo osiguranje 2 2 4
UKUPNO 197 102 299
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje na dan 30.09.2017.
Promatrajući broj zaposlenih kod pravnih osoba prema djelatnostima, može se zaključiti da je
najveći broj zaposlenih na području Općine Končanica u sljedećim djelatnostima:
poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, prerađivačka industrija i obrazovanje.
Tablica 6: Zaposleni u pravnim osobama prema djelatnostima
Djelatnost Ukupno Od toga žene
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 45 5
Prerađivačka industrija 19 7
Građevinarstvo 9
Trgovina na veliko i malo 10 6
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i
usluživanja hrane - -
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno
osiguranje 8 2
Obrazovanje 42 36
Djelatnosti zdravstvene zaštite 2 1
UKUPNO 135 60
Izvor:Državni zavod za statistiku, Statističko izvješće: Zaposlenost i plaće u 2013. godini, Zagreb,
2014.
Prema spolnoj strukturi zaposlenih, muškarci čine najveći udio u djelatnosti poljoprivrede,
šumarstva i ribarstva, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu te javnoj upravi i obrani, dok
žene čine najveći udio zaposlenih u trgovini na veliko i malo te obrazovanju.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
20
3.4.2. Nezaposlenost
Registrirane nezaposlene osobe su osobe od 15 do 65 godina starosti, sposobne za rad, a koje
nisu u radnom odnosu.Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem rujna
2017. godine u evidenciji nezaposlenih registrirano je ukupno 93 osobe.
Udio žena i muškaraca u nezaposlenima je podjednak (47 žena, te 46 muškarca).
Najugroženija skupina nezaposlenih su mladeosobe do 30 godina starosti te osobe starije od
50+ godina koji čine najveći udio u nezaposlenima (58% nezaposlenih).
Tablica 7.: Registrirana nezaposlenost na području Općine Končanica
Dob Muškarci Žene Ukupno
15-19 2 3 5
20-24 4 4 8
25-29 8 5 13
30-34 5 11 16
35-39 3 4 7
40-44 1 4 5
45-49 6 5 11
50-54 7 4 11
55-59 6 5 11
60+ 4 2 6
Ukupno 46 47 93
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, stanje: krajem rujna 2017.
Prema obrazovnoj strukturi nezaposlenih može se zaključiti da najveći udio nezaposlenih čine
osobe sa završenom srednjom školom (60,22%). Po udjelu u ukupnoj nezaposlenosti na
području Općine Končanica slijede osobe sa završenom osnovnom školom s 25,8%, osobe
bez završene osnovne škole sa 6,5%, osobe koje su završile prvi stupanj fakulteta, stručni
studij i višu školu s 4,3%, te osobe sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i
doktoratom s 3,2%.
Tablica 8.: Registrirani nezaposleni prema razini obrazovanja
Razina obrazovanja Broj nezaposlenih
Bez škole i nezavršena osnovna škola 3
Završena osnovna škola 16
Srednja škola 27
Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša
škola
1
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 3
Ukupno 50
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, stanje: krajem rujna 2017.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
21
Nezaposlenost na području Općine Končanica je od 2014. u kontinuiranom opadanju. No pad
nezaposlenosti djelomično je i rezultat iseljavanja iz Općine u urbanije i veće sredine,
posebice mladih, a upravo zbog nedostatka radnih mjesta.
Grafikon 3.: Kretanje broja nezaposlenih na području Općine od 2012.-2017. godine
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, stanje: u prosincu promatranih godina
2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
Broj nezaposlenih 215 245 225 179 162 93
0
50
100
150
200
250
300
Broj nezaposlenih po godinama
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
22
4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Infrastruktura su svi izgrađeni objekti i sustavi tehničke prirode koji omogućuju socijalno,
političko, ekonomsko i komunikacijsko funkcioniranje društva, a mogu biti u državnom i
privatnom vlasništvu. Uobičajenu infrastrukturu čine prometnice, vodovodi, kanalizacija,
komunikacijska mreža, elektroopskrbna mreža.
4.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA
Kako bi se omogućilo što efikasnije putovanje ljudi i roba potrebno je kontinuirano ulagati u
razvoj prometne infrastrukture. Razvojem i unapređenjem prometne infrastrukture pridonijet
će se razvoju gospodarstva na području Općine Končanica, a time i povećanju životnog
standarda lokalnog stanovništva kao i većoj sigurnosti svih sudionika u prometu. Disperzna
naseljenost Općine otežavajuća je okolnost u izgradnji i održavanju infrastrukture
(prometnica, kanalizacije, nogostupa..) kao i u cjelokupnoj organizaciji prostora, a jedan je od
ekspulzivnih čimbenika daljnjih prostornih procesa.
4.1.1. Cestovni promet
Područje Bjelovarsko-bilogorske županije svojim položajem između šireg Panonskog prostora
i metropole Zagreba nudi jednu od mogućnosti njihovog međusobnog povezivanja. Glavni
državni prometni pravci teku paralelno sa županijskim prostorom, ali sjeverno (podravski
pravac) ili južno (posavski pravac) od njega, ostavljajući ovaj prostor prometno izoliranim.
Položaj Općine Končanica unutar takovog prostora je nešto povoljniji u odnosu na druge
dijelove Županije, jer se nalazi na longitudinalnom pravcu postojećeg sustava državnih cesta i
europskog pravca E 661 koji vodi od Mađarske preko Virovitice do Bosne i Hercegovine.
Prometni sustav Općine Končanica činimreža državnih, županijskih, lokalnih i nerazvrstanih
cesta ukupne dužine 162.320 m.Okosnicu prometa Općine čini ipak državna cesta D5 od
čvora Virovitica-Veliki Zdenci – Daruvar – Pakrac – Lipik – Okučani (A3) koja je dio
spomenutog europskog pravca (E 661).
U okviru programa „Betterment“ – projekt obnove državnih cesta na području više županija,
Hrvatske ceste pripremaju projektnu dokumentaciju za Betterment na dionici Veliki Zdenci –
Daruvar koja je sastavni dio državne ceste DC5 i prolazi kroz Općinu Končanica. Duljina te
dionice je 15,2 km, a zbog neriješenih imovinsko-pravnih poslova priprema projektne
dokumentacije traje već dugi niz godina. Betterment DC 5 izuzetno je važan ne samo zbog
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
23
poboljšanja prometne povezanosti i izgradnje popratne kanalizacije oborinskih voda, već i sa
stajališta sigurnosti jer bi se navedenim projektom riješio nedostatak nogostupa u naselju
Končanica te uredio centar Končanice (izgradnja kružnog toka).
Uz državnu cestu koja je u nadležnosti Hrvatskih cesta, na području Općine razvijena je
mreža županijskih i lokalnih cesta koje su u nadležnosti Županijske uprave za ceste
Bjelovarsko-bilogorske županije. Popis državnih, županijskih i lokalnih cesta koje se pružaju
područjem Općine Končanica prikazan je u Tablici 9.
Županijska cesta ŽC3137 spoj Ilovski Klokočevac-Imsovac asfaltirana je u dužini od 3.301 m
(56%), te je potrebna izgradnja preostalih 2.594 m (44%). Na ŽC3138 spoj D5 Končanica –
DC Dežanovac potrebno je izvršiti sanaciju, kao i na lokalnim cestama: LC37144, LC37122,
LC37143.
Tablica 9.: Popis državnih, županijskih, lokalnih cesta na području Općine Končanica
OZNAKA
CESTE OPIS TRASE
UKUPNA
DUŽINA (m)
Državne ceste na području Općine Končanica
DC5 Virovitica-Veliki Zdenci – Daruvar – Pakrac – Lipik –
Okučani (A3) 123.100
Županijske ceste na području Općine Končanica
ŽC3137 ŽC 3138 – Ilov. Klokočevac (ŽC3136) 5.895
ŽC3138 Dežanovac (DC26) – Končanica (DC5) 9.910
Županijske ceste na području Općine Končanica
LC37118 Otkopi - D5 2.200
LC37121 Dioš – L37122 1.500
LC37122 D5 – Šuplja Lipa – Borova Kosa – Ž3094 7.300
LC37146 Brestovac Daruvarski (Ž3138) – Ljudevit Selo – Ž3169 7.000
LC37143 Imsovac (Ž3137) – Stražanac – Ž3138 5.700
LC37144 Imsovac – Ž3281 4.000
LC37148 DC26 – kraj (Brestovačka brda) 3.150
Izvor: Županijska uprava za ceste BBŽ; Prostorni plan Općine Končanica
Naselja unutar Općine povezana su i mrežom nerazvrstanih cesta u dužini od 118.130 m.
Općina kontinuirano ulaže u njihovu izgradnju i održavanje, a ostaje još potreba modernizirati
- asfaltirati sljedeće nerazvrstane ceste: Končanica – Končanički Vinogradi, Končanica –
Boriš, Daruvarski Brestovac – Brestovačka Brda, te sanirati nerazvrstanu cestu Šuplja Lipa –
Cigan Breg.
Budući da su nerazvrstane ceste u nadležnosti Općine, visoki troškovi izgradnje i održavanja
istih veliko su opterećenje za proračun Općine. Nedostatak financijskih sredstava znatno
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
24
usporava sve procese izgradnje i održavanja, te će Općina u budućem periodu navedeni
problem rješavati jačim korištenjem Programa ruralnog razvoja za sufinanciranje
izgradnje/rekonstrukcije nerazvrstanih cesta na području Općine.
Tablica 10.: Ukupna dužina cesta na području Općine Končanica
Klasifikacija ceste Ukupna dužina (km)
Državne ceste 10,12
Županijske ceste 15,07
Lokalne ceste 19,00
Nerazvrstane ceste 118,13
UKUPNO: 162,32
Izvor: Hrvatske ceste d.o.o., Županijska uprava za ceste BBŽ; Općina Končanica
U smislu sigurnosti prometa otežana je situacija u naseljima Končanica, Dioš, Šuplja Lipa,
Stražanac i Imsovac zbog nedostatka nogostupa. Prioritet je izgraditi nogostup duž cijelog
naselja Končanica uzdužno državne ceste D5, posebice iz razloga što njome učenici
svakodnevno pješače do škole (predviđeno prethodno spomenutim projektom Betterment).
U svrhu povećanja sigurnosti koristilo bi postavljanje upozoravajućih naprava ili svjetlosne
prometne signalizacije za smirivanje prometa u blizini škole i drugih kritičnih punktova.
4.1.2. Pošta i telekomunikacijska infrastruktura
Na području Općine Končanica poštanske se usluge korisnicima pružaju putem redovitog
poštanskog ureda 43505 Končanica (Končenice) u istoimenom naselju. Poštanski ured posluje
u dopodnevnoj smjeni, a osim poštanskih usluga nudi i usluge: Western Union slanje i
primitak novca, mjenjačke poslove, ECI, HPB Stambena štedionica, Hrvatska Lutrija.
Na području Općine Končanica postoje dva stupa elektroničke komunikacijske infrastrukture
od kojih jedan noviji ima rezervni kapacitet za druge operatere, a vezani su na centralu TC/PC
Daruvar, koja zajedno sa TC/PC centralom u Bjelovaru čini jednu mrežnu skupinu. Fiksnom
telefonijom pokrivena su sva naselja u Općini Končanica.
Poštanska i telekomunikacijska infrastruktura Općine Končanica može se ocijeniti
zadovoljavajućom.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
25
4.2. ELEKTROOPSKRBA
Područje Općine Končanica opskrbljuje električnom energijom DP Elektra Križ. DP Elektra
Križ pokriva područje Općine Končanica slijedećim elektroenergetskim postrojenjima:
transformatorskim stanicama i dalekovodima (35 i 10 kV) te niskonaponskom mrežom.
Postojeće prijenosne mogućnosti za potreban transport električne snage do područja Općine
za zahtijevano napajanje potrošača električnom energijom ocjenjuje se zadovoljavajuće.
Elektroenergetski rasplet planirane gospodarske proizvodne i poslovne zone u Končanici
definirati će se Urbanističkim planom uređenja zone.U slučaju da zahtjev za snagu električne
energije premaši trenutne tehničke uvjete moguća je izgradnja novog dalekovoda naponske
razine DV 10(20)kV, koji bi spojio gospodarsku zonu Končanica sa spojnom točkom na
10(20) razini (TS 35/10 kV ili stup postojećeg 10(20) kV dalekovoda.
4.3. JAVNA RASVJETA
Javna rasvjeta provedena je u svim naseljima Općine Končanica, a tendencija je do kraja
2020. godine modernizirati i zamijeniti postojeću javnu rasvjetu novom, energetski
učinkovitom i ekološki prihvatljivom LED javnom rasvjetom s čime je Općina Končanica u
skladu sa svojim mogućnostima i započela.
4.4. PLINOOPSKRBA
Na području Općine Končanica izgrađenost plinske mreže iznosi 80%. Plinoopskrbni sustav
Općine temelji se na opskrbi područja Općine plinom iz mjerno redukcionih stanica MRS
Končanica i MRS Daruvar, sa kojih distributer Darkom d.o.o. Daruvar preuzima plin od
dobavljača INA-Naftaplin u distributivni sustav plinovoda. Distributivna plinovodna mreža
sastoji se iz srednjetlačne mreže plinovoda radnog tlaka 3 bara.
Osnovna koncepcija mreže temelji se na napajanju područja iz jedne primopredajne stanice. U
zimskim mjesecima je to MRS Daruvar, s koje distributer preuzima plin u srednjetlačni 3
barski sustav plinovoda, dok se ljeti u uvjetima veoma male potrošnje čitavo distributivno
područje Općine preko sustava distributivnih plinovoda s redukcione stanice MRS
Končanica-Daruvarski Brestovac.
Struktura potrošnje prirodnog plina na području Općine Končanica sastoji se iz potrošnje
kućanstava, poljoprivrede i usluga. Pri tome potrošnja kućanstava je primarna i čini 95%
ukupne potrošnje na distributivnom području.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
26
4.5. VODOOPSKRBNI SUSTAV I SUSTAV JAVNE ODVODNJE
Područje Općine Končanica opskrbljuje se pitkom vodom iz vodoopskrbnog sustava Daruvar.
Opskrba vodom vrši se iz vodozahvata „Pakra-Sloboština“, a sirova voda se prerađuje na
uređaju za pročišćavanje pitke vode (Bijela) prije isporuke. Lokalna vodovodna mreža
provedena je kroz sva naselja Općine osim u naselju Brestovačka Brda, ali i tu je izveden
jedan manji dio vodovodne mreže uz magistralni vod.
Na području Općine nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda te postoji potreba izgradnje
sustava odvodnje otpadnih voda u svim naseljima Općine. Sva naselja imaju pojedinačne
septičke jame, često puta nepropisno izvedene, kao rješenja za kućanske otpadne vode, a
jedan dio domaćinstava otpadne vode nekontrolirano ispušta otvorenim kanalima u
pozadinske parcele. Postojeće stanje je u potpunosti neprihvatljivo s aspekta zaštite okoliša te
standarda življenja.
Pored otpadnih voda, problem predstavljaju i oborinske vode, posebice na dijelovima
prometnica gdje nema prikladnih odvodnih jaraka ili se iste ne održavaju te tijekom kišnog
razdoblja dolazi do zadržavanja oborinskih voda u mikrodepresijama. Oborinske i otpadne
vode odvode se uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u obližnje vodotoke.
4.6. GROBLJA
Na području Općine Končanica od ukupno 9 naselja Općine, 4 naselja imaju vlastita groblja,
od kojih Daruvarski Brestovac i Imsovac imaju po dva groblja. U naseljima koja nemaju
groblja, ukop pokojnika vrši se u Končanici, Daruvarskom Brestovcu i Šupljoj Lipi. Sva
groblja raspolažu mrtvačnicama kako slijedi: u Končanici (1), Daruvarskom Brestovcu (1),
Imsovcu (1), Stražancu (1) i Šupljoj Lipi (1), od kojih samo mrtvačnica u Končanici ima
hladnjaču. Na svim grobljima Općina je osigurala kontejnere za odlaganje otpada. Postojeće
stanje u potpunosti zadovoljava potrebe.
4.7. GOSPODARENJE OTPADOM
Na području Općine Končanica vrši se organizirano prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje
komunalnog otpada koje provodi poduzeće „Darkom“ d.o.o. iz Daruvara, u suvlasništvu
Grada Daruvara i Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač. Prema podatcima iz
Izvješća Hrvatske agencije za okoliš i prirodu o količinama proizvedenog otpada, Općina
Končanica je u 2015. godini proizvela 221,74 t miješanog komunalnog otpada.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
27
Odvoz otpada vrši se jednom tjedno te odvozi na odlagalište otpada „Cerik“ u Daruvaru.
Lokacija odlagališta "Cerik" nalazi se cca 3 km zapadno od centra grada Daruvara te 200m
istočno od naselja Gornji Daruvar. Površina postojećeg odlagališta iznosi cca 2,65ha. Otpad
se na lokaciji odlaže od 1970. godine. Dio odlagališta je saniran i zatvoren završnim
pokrovnim slojem te ozelenjen (cca 2.000 m2 ). Dio odlagališta na kojem se danas odlaže
otpad zauzima površinu od cca 2,65 ha.
Na području Općine omogućeno je selektivno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (staklo,
metal, PET ambalaža) putem mreže zelenih otoka. Trenutno je postavljeno 6 zelenih otoka i
to u naseljima: Končanica, Daruvarski Brestovac, Imsovac, Stražanac, Dioš i Šuplja Lipa.
Do danas je Općina Končanica vlastitim sredstvima sanirala sva divlja odlagališta kako
slijedi: Daruvarski Brestovac-groblje, Daruvarski Brestovac – Pehovac, Imsovac i Šuplja
Lipa. Sav otpad s navedenih odlagališta zbrinut je na centralno odlagalište komunalnog
otpada „Cerik“ u Daruvaru. Općina je također sukladno Zakonu o održivom gospodarenju
otpadom uspostavila sustav za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu.
U budućnosti je Općina Končanica, uz Općine Dežanovac, Đulovac i Sirač te Grad Daruvar,
obvezna sufinancirati sanaciju odlagališta otpada koje se nalazi na području grada Daruvara.
Sukladno Planu gospodarenja otpadom Općine Končanica, sanaciju odlagališta otpada
potrebno je provesti metodom „ex situ", što znači da se sav otpad koji se nalazi na lokaciji
mora evakuirati, odnosno premjestiti na najbliže službeno odlagalište. Nakon odvoza otpada
čitav prostor dotadašnjeg odlagališta potrebno je urediti u skladu sa zahtjevima krajobraza.
Sanacija spomenutog odlagališta otpada izvršit će se u dogovoru s komunalnim poduzećem
Darkom d.o.o., a jedinicama lokalne samouprave na raspolaganju je mogućnost sufinanciranja
sanacije odlagališta neopasnog otpada sredstvima Operativnog programa Konkurentnost i
kohezija.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
28
5. GOSPODARSTVO
Gospodarstvo je djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika, a to su proizvodnja, potrošnja i
razmjena. Razvoj gospodarstva na području Općine Končanica određen je prirodnim
predispozicijama poput geografskog položaja, klime, prirodnih resursa, ali isto tako ovisi o
postojećoj infrastrukturi i tehnologiji. Zahvaljujući reljefnim, hidrografskim i klimatskim
obilježjima, prirodnim resursima te postojećoj infrastrukturi i tradiciji, Općina Končanica
gradi svoju gospodarsku strukturu koja je temeljena na pretežito primarnim i sekundarnim
djelatnostima; prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, instalaterskoj djelatnosti, drvnoj
galanteriji, poljoprivredi usmjerenoj na ratarstvo i stočarstvo, te uslužnim djelatnostima.
Općina Končanica s indeksom razvijenosti od 58,24 % spada u II. skupinu čija je vrijednost
indeksa razvijenosti od 50% do 75% prosjeka Republike Hrvatske. Podatci na temelju kojih je
definirana razvijenost prikazani su u sljedećoj tablici i uspoređeni sa županijskom i državnom
razinom.
Tablica 11: Pokazatelji razvijenosti općine Končanica u usporedbi sa županijskim i državnim
pokazateljima
Pokazatelj (2013.) Općina Končanica Bjelovarsko-
bilogorska županija Republika Hrvatska
Prosječan dohodak
percapita 15.665 21.687 28.759
Prosječni izvorni
prihod percapita 620 1.689 3.310
Prosječna stopa
nezaposlenosti 22,3% 23,0% 16%
Kretanje stanovništva 85,9 92,4% 99,4
Udio obrazovanog
stanovništva u
stanovništvu 16-65
godina
60,82% 65,52% 77,7%
Indeks razvijenosti 58,24% 23,29% 100%
Skupina II. I.
Izvor: Internetske stranice Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU http://mrrfeu.hr
Pokazatelji razvijenosti Općine u razini su pokazatelja razvijenosti Županije, no znatno su niži
od prosjeka na razini RH, što upućuje na nedostatke u ekonomskom i socijalnom razvoju
Općine. Tako je primjerice prosječni dohodak po stanovniku Općine Končanica 30% manji od
prosječnog dohotka po stanovniku u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, te gotovo dvostruko
manji od prosječnog dohotka u Republici Hrvatskoj. No unatoč identificiranim nedostacima,
svakako postoje i prednosti koje Općini pružaju mogućnost daljnjeg razvoja i dostizanja
standarda drugih razvijenijih općina na području RH.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
29
5.1. PODUZETNIŠTVO I OBRTNIŠTVO
Obzirom da je naselje Končanica kao središte Općine dobro pozicionirano u odnosu na
državne ceste D-28 i D-5 koje povezuju regionalna središta, locirano uz iste prometne pravce
u kontinuitetu gotovo 7,00 km, bilo je jedno od jačih naselja bivše Općine Bjelovar u kojoj je
bila locirana proizvodnja i uzgoj konzumne slatkovodne ribe s od 150 do 200 zaposlenih
(sezonsko upošljavanje ljudi kod izlova i transporta).Privredni ribnjaci „Ribnjačarstva
Končanica“ bili su desetljećima „motor“ razvitka Općine, čak i šireg regionalnog značaja – sa
svojih cca 1.670 ha vodnih površina bili su najveći proizvođač konzumne slatkovodne ribe u
bivšoj državi, a značajan dio uzgojene ribe se izvozio. Nakon pretvorbe, privatizacije i
tranzicije predmetna proizvodnja je svedena na 46 radnika.
Danas, na području općine nema drugih subjekta predstavnika "velike" privrede, dakle većeg
industrijskog pogona koji bi zapošljavao veći broj ljudi. Prema podacima iz Registra
poslovnih subjekata na području Općine Končanica registrirano je ukupno 17 poslovnih
subjekata koji prema podatcima iz Godišnjih financijskih izvještaja 2016. zapošljavaju 113
osoba, a prema broju zaposlenih i ostvarenom godišnjem prihodu spadaju u mikro i mala
poduzeća. Najviše osoba zapošljavaju Ribnjačarstvo Končanica d.d. (46 zaposlenih), Strek
Metali d.o.o. (29 zaposlenih), te Halupa d.o.o. (14 zaposlenih).
Tablica 12.: Pregled registriranih poslovnih subjekata na području Općine Končanica
R.br. Naziv poduzeća Osnovna djelatnost Veličina poduzeća
1. RIBNJAČARSTVO
KONČANICA d.d.
Slatkovodna mrijestilišta i ribnjaci;
Slatkovodna akvakultura Malo
2. STREK METALI d.o.o. Proizvodnja proizvoda od žice, lanaca
i opruga Malo
3. HALUPA d.o.o.
Podizanje zgrada (visokogradnja);
Gradnja stambenih i nestambenih
zgrada
Mikro
4. AGRO-STOP d.o.o.
Trgovina na malo u nespecijaliziranim
prodavaonicama pretežno hranom,
pićima i duhanskim proizvodima
Mikro
5. MATINA d.o.o. Fasadni i štukaterski radovi Mikro
6. NIL j.d.o.o. Barovi; Djelatnost pripreme i
usluživanja pića Mikro
7. ŠTAMPF d.o.o.
Podizanje zgrada (visokogradnja);
Gradnja stambenih i nestambenih
zgrada
Mikro
8. BOJČIĆ d.o.o. Održavanje i popravak motornih
vozila Mikro
9. MAURIK d.o.o. Lov, stupičarenje i briga o divljači,
uključujući usluge povezane s njima Mikro
10. PRO INSTAL j.d.o.o. Elektroinstalacijski radovi Mikro
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
30
11. ELEKTROINSTALACIJE
I AUTOMATIKA d.o.o. Elektroinstalacijski radovi Mikro
12. PEHOVAC d.o.o. Hoteli i sličan smještaj Mikro
13. VONDRA GRADNJA
j.d.o.o. Postavljanje podnih i zidnih obloga Malo
14.
POLJOPRIVREDNA
ZADRUGA SLAVONAC
za proizvodnju, ekološku
proizvodnju i razvoj u
poljoprivredi, stočarstvu i
voćarstvu d.o.o.
Uzgoj usjeva i uzgoj stoke, peradi i
ostalih životinja (mješovita
proizvodnja)
Zadruga
15. EKO ROMAj.d.o.o. Trgovina na veliko voćem i povrćem Malo
16. BRAJKI j.d.o.o. Barovi; Djelatnost pripreme i
usluživanja pića Malo
17. SEDMI ELEMENT
j.d.o.o. Hoteli i sličan smještaj Malo
Izvor: Registar poslovnih subjekata, http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon,stanje na dan:
05.11.2017.
Prema podatcima Županijske komore Bjelovar godišnje financijske izvještaje za 2016. godinu
predalo je 12 poduzetnika obveznika poreza na dobit koji su zapošljavali 108 zaposlenih, što
je za 5,9% više u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi poduzetnika iznosili su 28.377.000,00
kuna što j za 7% više nego 2015., dok su rashodi iznosili 26.806.000,00 kuna koji su porasli
samo za 0,2% u odnosu na 2015. godinu. Prema GFI 2016. uočava se smanjenje prosječne
mjesečne neto plaće po zaposlenome za 1,3%.
Tablica 13.: Financijski rezultati poslovanja poduzetnika na području Općine Končanica
(iznosi u tisućama kuna)
EKONOMSKI POKAZATELJ Vrijednosti u 2016. Indeks
Broj poduzetnika 12 -
Ukupni prihodi 28.377 100,7
Ukupni rashodi 26.806 100,2
Broj zaposlenih 108 105,9
Prosječna mj. Neto plaća (u kn) 3.038 98,7
Izvor: FINA, Obrada Županijska komora Bjelovar; Godišnji bilten MREŽA, lipanj 2017.
Poduzetnici s područja Općine Končanica sudjeluju s udjelom 3,1% u ukupnim prihodima
poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske Županije, te s 6,1% u ukupnim zaposlenima.
Uz male i srednje poduzetnike značajnu ulogu u gospodarstvu Općine čine i obrtnici, kojih je
prema podacima Obrtnog registra ukupno 13, te oni zapošljavaju 7 osoba. Pretežite djelatnosti
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
31
obrta su trgovina na malo, građevinarstvo, instalaterske djelatnosti, prijevoz, održavanje i
popravak, te računovodstvene djelatnosti. Obrti su pretežito smješteni u središnjem naselju
Općine – Končanici u kojoj je ujedno i najveća koncentracija stanovništva.
Tablica 15.: Registrirani obrti na području Općine Končanica
R.br. Naziv obrta Osnovna djelatnost Naselje
1. Automehaničarski obrt
„Automehanika Horki“
Održavanje i popravak motornih
vozila Končanica
2. Bujdo Parketi
Postavljanje parketa i drugih
drvenih podnih obloga, tapisona,
linoleuma
Daruvarski
Brestovac
3. Cvjećarnica „Blanka“ Trgovina na veliko cvijećem i
sadnicama Končanica
4.
Građevinski i
prijevoznički obrt
„Otto“
Gradnja stambenih i nestambenih
zgrada Končanica
5. Klesarstvo „Puškarić“ Rezanje, oblikovanje i obrada
kamena
Daruvarski
Brestovac
6. „Knebel-drvo“ obrt za
usluge u šumarstvu Pomoćne usluge u šumarstvu Končanica
7. Knjigovodstveni obrt
„Dite“
Računovodstvene, knjigovodstvene
i revizijske djelatnosti; Porezno
savjetovanje
Končanica
8. „Končanica“ zajednički
pekarski obrt
Trgovina na malo kruhom,
pecivom, kolačima, tjesteninama,
bombonima i slatkišima
Končanica
9. M & A knjigovodstveni
obrt
Računovodstvene, knjigovodstvene
i revizijske djelatnosti; Porezno
savjetovanje
Končanica
10.
Obrt za izradu i
ugradnju drvne
galanterije Milorad
Tomić
Proizvodnja ostalih proizvoda od
drva, proizvoda od pluta, slame i
pletarskih materijala
Končanica
11. Prijevoznički obrt
Zdenko Finek
Cestovni prijevoz robe i usluge
preseljenja Končanica
12. Tesarski obrt Franjo
Finek
Ostale specijalizirane građevinske
djelatnosti Končanica
13. Autolimarski obrt Prhal Održavanje i popravak motornih
vozila Končanica
Izvor: Obrtni registar; http://or.minpo.hr/pretraga.htm , stanje na dan 05.11.2017.
Značajan broj obrta se proteklih godina ugasio, a jedan dio obrta s više zaposlenih i s većim
prihodima se zbog boljeg upravljanja troškovima, mogućnosti odbitka poreza za razne
operativne troškovei sl. „transformirao“ u j.d.o.o.
Temeljem provedene analize može se zaključiti da poduzetništvo i obrtništvo na području
Općine Končanica karakteriziraju sljedeća obilježja:
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
32
- Nedostatak poduzetničke kulture koju treba poticati i podržati
- Nedostatak većih proizvodnih pogona koji bi zapošljavali veći broj stanovnika
- Nedovoljno ulaganje u povećanje konkurentnosti poduzeća (korištenje inovativnih i
tehnoloških rješenja koja su učinkovitija i pomoću kojih bi se modernizirali proizvodni
procesi)
- Nedovoljna informiranost o mogućnostima i mehanizmima korištenja EU fondova te
mogućnostima financiranja vlastitih udjela sufinanciranja projekta
- Nedovoljna informiranost mladih o programima poticanja poduzetništva mladih
- Opadanje interesa mladih za pojedinim obrtničkim zanimanjima (zanatskim)
Postojeće gospodarske subjekte na području Općine potrebno je poticati i podržati kako bi bili
u mogućnosti otvoriti nova radna mjesta. Posebno značajan potencijal predstavlja daljni rast i
razvoj Ribnjačarstva Končanica kao jednog od generatora gospodarskog rasta , a time i rasta
broja radnih mjesta.
5.1.1. Ribnjačarstvo Končanica
Ribnjačarstvo Končanica najstarije je ribnjačarstvo u Republici Hrvatskoj. Uzgoj ribe u
ribnjacima kod Končanice vuče porijeklo još iz feudalnog doba, no ostaje nepoznato tko je
izgradio ove ribnjake. Poznato je da je gradnja sadašnjih ribnjaka započela 1900. godine na
prijašnjim terenima močvarnih šuma i livada. Za izgradnju ribnjaka bila je zaslužna plemićka
obitelj Tukory de Algyest, a posjed na kojem su se nalazili zvao se Paly salaš gdje je današnji
Majur. Gradnju ribnjaka nadzirao je inžinjer Josip Ivančić. Iznad ribnjaka ova obitelj 1904.
gradi dvorac pod imenom Marijin dvor (Dioš). Tijekom godina ribnjaci su se širili na zapad,
nizvodno od Ilove.
Na ribnjacima u Končanici su od prvih dana radila dva brata Vegh doseljena iz Mađarske, a u
kontrolu rada dolazili su činovnici iz Budimpešte. U izgradnji nasipa sudjelovali su radnici
kubikaši iz cijele Austro -Ugarske monarhije. To su većinom bili Mađari, a uz njih je bilo
Čeha, Poljaka i Njemaca. Spomenuti radnici su se nastanili u okolnim selima, a neka sela su
upravo zato i osnovana, kao npr. Otkopi. Stanovnici ovog sela doseljeni su iz Češke kako bi
kao vrsni ribarski radnici svoja znanja primijenili na ribnjacima u Končanici.
Do Drugog svjetskog rata vlasnici ribnjaka bili su Mađari, a proizvodnja na ribnjacima je bila
ekstenzivna. Poslije rata proizvodnja se znatno modernizirala, a najzaslužniji za to bio je
iskusni ribarski majstor Vjenceslav Horky. Tada Ribnjačarstvo Končanica započinje sa
stabilnom proizvodnjom šaranske mlađi, tako da proizvodnja ne ovisi o drugim ribnjacima.
Riba se isprva mrjestila prirodno u tzv. Dubiševim mrjestilištima, da bi se 1968. u Majuru
otvorilo umjetno mrjestilište. Ovo je ujedno najstarije mrjestilište u bivšoj Jugoslaviji, a bilo
je jedno od najmodernijih u Europi. Tako je u Končanici prvi puta opisano umjetno
mrješćenje biljojednih riba još 1969. godine.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
33
Slika 1.: Povijesne fotografije Ribnjačarstva Končanica
Izvor: www.ribnjacarstvo-koncanica.hr
Do 1968. godine direktor poduzeća bio je Josip Malnar, a nakon toga na njegovo mjesto
dolazi Josip Vojta. Pod njegovim vodstvom Ribnjačarstvo Končanica postaje najsnažnije i
najmodernije ribnjačarstvo u Jugoslaviji, s godišnjom proizvodnjom od 1.800 tona
slatkovodne ribe. Ribnjačarstvo se tada udružuje s još 9 poduzeća slatkovodnog ribarstva i
osniva Ribokombinat – kombinat slatkovodnog ribarstva sa sjedištem u Beogradu. Putem ove
organizacije riba se počela bolje prodavati na inozemnom tržištu.
Koncem osamdesetih godina Ribnjačarstvo Končanica zapošljavalo je 120 ljudi. Poslije
Domovinskog rata proizvodnja bilježi pad zbog gubitka tržišta. Ipak, poslijednjih godina
proizvodnja ribe na ribnjacima u Končanici raste, ponajprije zahvaljujući Vodoprivredi
Daruvar d.d. koja je preuzela Ribnjačarstvo Končanica i investirala u revitalizaciju poduzeća,
a u skladu s time uvode se i nove tehnologije.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
34
Slika 2.: Ribnjačarstvo Končanica danas
Izvor: www.ribnjacarstvo-koncanica.hr
Danas Ribnjačarstvo Končanica d.d. zapošljava 46 djelatnika koji nastavljaju sa svojim
većinskim vlasnikom i dalje ulagati u proizvodne kapacitete i kompletnu infrastrukturu.
Prošle godine obnovljeno je i počelo s radom mrjestilište u kojemu se uzgaja vlastita mlađ.
Zanimljiva je tehnologija koja se koristi. Naime, selekcija matica provodi se prije mrijesta
kako bi se dobio goli šaran, male glave i repa, s velikim plosnatim trupom. Nekada je
končanički šaran bio poznat po tome.
Vodene površine pod proizvodnjom iznose 943 hektara (od ukupno 1474 hektara površine) na
kojima se uzgajaju šaran (80%), amur, tolstolobik sivi i bijeli, som, smuđ, štuka, linjak.
Trenutno bruto proizvodnja godišnje iznosi oko 500 tona ribe, koja će se narednih godina
povećavati. U Ribnjačarstvu posebno napominju da su prvi na rijeci Ilovi za vodu. Uzvodno
nema industrije ni većih zagađivača tako da je voda čista što je izuzetno važno za proizvodnju
kvalitetne ribe.
Končanica d.d. proizvedenu ribu plasira na domaće i inozemno tržište. Na domaćem tržištu
riba se prodaje u vlastitim ribarnicama u Daruvaru i Končanici, te u pokretnim
prodavaonicama. Dobra je suradnja i s drugim ribarnicama, trgovačkim lancima, ribičkim
društvima, sindikatima, obrtima i poduzećima uz čiju pomoć pokrivamo domaće tržište. Riba
se također izvozi ponajviše u susjedne zemlje regije, ali i razvijene zemlje Europe kao što je
primjerice Njemačka.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
35
5.2. POLJOPRIVREDA
Premda procesom urbanizacije opada broj ukupnog, a time i aktivnog poljoprivrednog
stanovništva, Končanica, imajući u vidu postotak od 42 % poljoprivrednih kućanstava koja
koriste poljoprivredno zemljište, pokazuje tipične karakteristike poljoprivredne Općine.
Područje Općine Končanica je locirano u središnjem dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije
koji pripada pleistocenskom ravnjaku. Najveći dio, 7.008,00 ha ili 82,97% ukuone površine
Općine (8.446 ha), se nalazi pod obradivim površinama kategorije "vrijedna obradiva tla i
ostala obradiva poljoprivredna tla" (kategorizacija po PPBŽ-u), dok je manji dio pod
šumskim površinama: 1.438,00 ha ili 17,02 % površine Općine. Osnovnu gospodarsku
osnovu Općine čini poljoprivreda ekstenzivnog tipa (usitnjenog posjeda, raznorodnih kultura,
slabe tehnologije i relativno niske obrazovne strukture poljoprivrednika), a proizvodnja
usmjerena više individualnim potrebama proizvođača.
Kao što je prethodno spomenuto, „Ribnjačarstvo Končanica“ nekada je zapošljavalo značajan
broj domicilnog stanovništva, manji broj stanovnika radio je i u nedalekoj „Zdenki“ Veliki
Zdenci, u bivšem PIK-u Ilova, te na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Danas se
pojavljuju manji poljoprivredni poduzetnici koji još uvijek po prihodu i zapošljavanju nisu
kompenzirali nestanak prethodno spomenutih državnih tvrtki, ali se osjeća trend ubrzanog
porasta poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava koja bi morala biti nositeljima
poljoprivrednog razvitka općine Končanica, a time i Županije.
Zbog vrlo velikog ukupnog utjecaja poljoprivrede na gospodarstvo Općine i uređenje prostora
(posebice kultiviranih krajolika), poljoprivredu kao djelatnost treba i nadalje zadržati, razvijati
i kroz određene poticaje stimulirati.
Prema podacima iz ARKODA, površina ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta iznosi
3.362,48 ha. U strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta po vrstama kultura prevladavaju
oranice s ukupnom površinom od 2.674,33 ha, zatim slijede livade s ukupnom korištenom
površinom od 386,51 ha, voćnjaci s ukupnom korištenom površinom od 233,76 ha, te pašnjaci
(55,52 ha), miješani trajni nasadi (10,81 ha) i vinogradi (1,55 ha).
Tablica 16.: Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta po vrsti uporabe
Oranice Livade Pašnjaci Vinograd
i
Voćne
vrste
Miješani
trajni
nasadi
Ukupno
Površina 2.574,33 386,51 55,52 1,55 233,76 10,81 3.362,48
Broj
parcela 2.634 906 91 27 265 52 3.975
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ARKOD; stanje na dan
31.12.2015.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
36
Osnovno obilježje tog zemljišta je rascjepkanost, tj. usitnjenost zemljišnih posjeda / mala
veličina poljoprivrednih parcela. Na ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini od 3.362,48
ha upisano je 3.975 parcela što implicira da je značajan broj poljoprivrednih parcela površine
do 1 ha.Takve parcele s druge strane pogodne su za razvoj ekološke poljoprivrede.
Grafikon 4.: Pregled strukture korištenog poljoprivrednog zemljišta prema vrsti kulture
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ARKOD; stanje na dan
31.12.2015.
Prema podatcima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju -
Upisnika poljoprivrednika na području Općine Končanica najviše se uzgajaju ovce (1.796),
goveda (1.396 grla), svinje (171), koze (65), perad (32) te konji (27). Stočni fond značajno se
smanjio u usporedbi s podatcima iz Popisa poljoprivrede 2003. kada je na području
Končanice bilo 1.948 krava (od toga 1.191 muznih), 4.756 svinja, 379 koza, te 36.000 peradi,
dok se broj ovaca i konja povećao kojih je 2003. bilo 199 ovaca te 16 konja.
Tablica 13.: Broj stoke i peradi na području Općine Končanica
Goveda Ovce Svinje Koze Perad Konji
Broj grla 1.396 1.769 171 65 32 27
Broj PG-a 135 138 35 14 2 8
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Upisnik poljoprivrednika;
stanje na dan 14.12.2015.
U naselju Stražanac registrirano je 1 pčelarsko poljoprivredno gospodarstvo s 10 košnica.
Sukladno podatcima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz
2016. ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava registriranih na području Općine Končanica
iznosi 462 OPG-a, od kojih je 283 gospodarstava čiji je nositelj muškog spola, a 179 ženskog
79,54%
11,49%
6,95 %
1,65%
0,37%Oranice: 2.674,33 ha
Livade: 386,51 ha
Voćne vrste: 233,76 ha
Pašnjaci: 55,52 ha
Miješani trajni nasadi ivinogradi: 12,36 ha
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
37
spola. Prema obrazovnoj strukturi nositelja poljoprivrednih gospodarstava samo je jedan u
skupini visokoobrazovanih.
Ratarstvo je glavna tradicionalna grana poljoprivrede na području Općine, a najviše se uzgaja
kukuruz, pšenica, zob, ozime, soja. Od povrtlarstva na području Općine najviše se uzgajaju
krumpir, luk, kupus, grah, češnjak, bundeva no ne u značajnim količinama. Povrtlarstvo,
unatoč povoljnim uvjetima, nije dovoljno razvijeno te na području općine ne postoji nijedan
plastenik. Od voćnih kultura uzgaja se jabuka, šljiva, aronija, jagode, te orašasti plodovi
(orah). Također se uzgaja uljano sjemenje i repica.
Poljoprivredu Općine Končanica karakteriziraju brojni problemi koji su karakteristični i za
poljoprivredu na razini cijele RH: mala i nekonkurentna gospodarstva, velik broj staračkih
gospodarstava, rascjepkano poljoprivredno zemljište, male proizvodne parcele, ekstenzivnost
i niska tehnološka razina proizvodnje, nedovoljno korištenje agrotehničkih mjera, slaba
produktivnost, loše zbrinjavanje stajnjaka i poljoprivrednog otpada, slaba korištenost
Programa ruralnog razvoja, nezainteresiranost mladih i obrazovanih ljudi za poljoprivrednu
proizvodnju, neumreženost poljoprivrednika, itd. Takva poljoprivreda je slabo
dohodovna, nekonkurentna i neisplativa, te u postojećem stanju ne može biti čimbenik
održivog razvoja.
Moguće aktivnosti i prioriteti za restrukturiranje i održiv razvoj poljoprivrede na području
Općine Končanica poznati su iz prakse u EU i uspješnih iskustava u RH, a svode se na
sustavno ostvarivanje sljedećih ciljeva:
➢ Razvoj specijaliziranih i dugoročno održivih proizvođača i proizvodnih sustava
(specijalizirane farme, trajni nasadi, plastenici, sušare i skladišta za žitarice i sl).:
Potrebno je locirati i poticati perspektivna gospodarstva koja imaju poduzetničke
ambicije i mogućnosti te im pomoći uključiti se u programe poticanja i
subvencioniranja kako bi uspostavili odgovarajuće dugoročno održive proizvodne
sustave u kojima mogu ostvariti komercijalnu i konkurentnu proizvodnju i samostalni
nastup na tržištu;
➢ Diverzifikacija - održanje i zapošljavanje malih i mješovitih gospodarstava: Na
lokalnoj razini potrebno je stvarati organizirane uvjete, te locirati mogućnosti
projekata da se lokalni proizvođači koji nisu održivi i isplativi s postojećim oblicima
primarne proizvodnje (stočarstvo i ratarstvo) preorijentiraju i specijaliziraju za druge
oblike proizvodnje i djelatnosti, za koje u lokalnoj zajednici postoje bolje mogućnosti i
perspektive, npr:
- trajni nasadi, povrtlarstvo, ekološka proizvodnja,
- prerada i trženje na OPG,
- seoski turizam,
- usluge itd.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
38
Ovakvi projekti naročito su značajni za mlade proizvođače i mješovita gospodarstva,
koji na taj način mogu osigurati sigurnu zaposlenost, povećane prihode, kao i
dugoročne perspektive za razvoj konkurentne proizvodnje i poslovanja te povećavanje
kvalitete života.
➢ Razvoj tržišne infrastrukture za poljoprivredne proizvode: skladišta, hladnjače za
voće i povrće, pakirnice, distributivni centri, otprema, mini mljekare i sirane, pogoni
za preradu, te organiziranje sajmova i lokalnih tržnica za prodaju domaćih
poljoprivrednih proizvoda.
➢ Organiziranje i zajedničko nastupanje lokalnih proizvođača:Temeljno je tržišno i
gospodarsko načelo da trajan razvoj poljoprivrede nije moguć ako se oslanja samo na
nepovezane poljoprivredne proizvođače i obiteljska gospodarstva. U tom smislu,
praksa potvrđuje da i najveći napori malih, pa i srednjih proizvođača, ne mogu
osigurati dugoročan razvoj i sigurnost, ukoliko ne postoji veći gospodarski sustav koji
ih objedinjuje, organizira zajedničko nastupanje i plasira njihove proizvode na
domaćem i globalnom tržištu. Uz postojanje poljoprivredne zadruge moguće je
organiziratiotkup domaćih poljoprivrednih proizvoda kao što su voće, povrće i dr.
➢ Jačanje postojećih poljoprivrednih grana, posebice najzastupljenijeg ratarstva -
Edukacija poljoprivrednika, primjena novih tehnologija i saznanja u ratarstvu,
usklađen razvitak - povezivanje biljne proizvodnje i stočarstva te ribnjačarstva.
5.3. PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA
Na području Općine Končanica trenutno nema izgrađene poduzetničke infrastrukture. Svjesna
činjenice da su gospodarske zone ključan preduvjet za rast i razvoj gospodarstva, te
nedovoljno iskorištenog povoljnog položaja Općine na pravcu važnih državnih prometnih
koridora, Općina Končanica u budućosti planira osnivanje poduzetničke zone u naselju
Končanica uz državnu cestu D5. Površina predviđenog zemljišta za osnivanje i izgradnju
poduzetničke zone iznosi 14 ha, a zemljište je u vlasništvu fizičkih osoba te ga je potrebno
otkupiti.
Osnivanjem poduzetničke zone riješit će se prostorni problemi poduzetnika te potaknuti
buduće poduzetnike na ulaganje. Investicijama i razvojem poduzetničkih zona na dugoročan
način se stvaraju uvjeti za nesmetani rad poduzetnika kroz korištenje zajedničke infrastrukture
i povezivanje poduzetnika smještenih na istom prostoru te kroz korištenje različitih povlastica
ulaganja na tom prostoru, kao jezgri razvoja gospodarstva Općine.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
39
5.4. ŠUMARSTVO
Šume na području Općine nemaju samo privredni, već i općekorisni značaj koji se očituje u
zaštiti vlastitog zemljišta, ublažavanju nepoželjnih posljedica poplava i jakih vjetrova,
reguliranju vodnog režima područja, osiguravanju pitkosti podzemnih voda, utjecaju na
povećanje poljoprivredne proizvodnje, ublažavanju klime područja, stvaranju kisika i
pročišćavanju zraka, pružanju nenadoknadivog prostora za rekreaciju i različite sportske
aktivnosti, unapređenju turizma, osobito lovnog.
Sve dosadašnje procjene vrijednosti ekološke, zaštitne i socijalne uloge šume koje su
obavljene u inozemstvu i kod nas se slažu u tome da one vrijede od 250% do 900% više od
vrijednosti koja je sadržana u drvu što ga šuma proizvodi kao sirovinu za preradu.
Kvaliteta i zdravstveno stanje šuma i šumskog zemljišta na području Općine je vrlo dobro.
Šume i šumsko zemljište tvore manje komplekse u istočnom, južnom (na obroncima Papuka-
Psunja) i zapadnom (nizinskom) dijelu, a u središnjem dijelu Općine su potpuno razvedeni.
Ukupna kartirana površina šuma ovog područja je 1.061 ha, što čini 0,26 % površine Općine.
U obzir nisu uzete pojedinačne površine pod raslinjem manje od 0,5 ha.
Poduzeće Hrvatske šume d.o.o. gospodare šumama u državnom vlasništvu koje čine veći dio
šuma ovog prostora. Privatne su šume većinom niskog uzgojnog oblika ili panjače. Šumsku
zajednicu čine: šume hrasta lužnjaka i šume običnog graba. Šuma posebne namjene i zaštitnih
šuma na području Općine nema.
Na području Općine Končanica nalazi se državno lovište – uzgajalište divljači VII/8
Končanica, zajedničko lovište VII/510 Poljodar – Sovjak ukupne površine 2.491 ha (područje
Općina Končanica i Dežanovac), zajedničko lovište Končanica - Toplica VII/507 površine
4.478 ha, te zajedničko lovište VII/501 Končanica – Đurđička površine 2.657 ha. Na području
Općine djeluje Lovačka udruga „Vidra“ Končanica-Brestovac za uzgoj, zaštitu i lov divljači.
Potencijal šume treba iskoristiti za unaprjeđenje i jači razvoj lovnog turizma, dok blizina
drvne sirovine pruža mogućnost za razvoj drvoprerađivačke djelatnosti.
Slika 3.: Šumski krajobraz Općine Končanica
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
40
5.5. TURIZAM
Turizam predstavlja jednu od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih društveno
ekonomskih pojava novijeg doba. Obuhvaća splet odnosa i pojava koji nastaju za vrijeme
turističkog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekonomski, već i u ekološki,
socijalni, te kulturni aspekt života. Dinamičan razvoj sredinom 20. stoljeća stavlja ga u centar
mnogih stručnih i znanstvenih istraživanja, a zbog mnogih znanstvenih disciplina koje ga
proučavaju, turizam spada u multidisciplinarna područja istraživanja.
Nedovoljno su iskorišteni postojeći potencijali Općine za razvoj turizma, a to se osobito
odnosi na razvoj ribolovnog, lovnog te ruralnog turizma, za koje je uputno izraditi projekte i
programe razvoja, kao i Strategiju razvoja ruralnog turizma Općine.
Svojom očuvanošću prirode, lovnim i ribolovnim područjima, kulturnom materijalnom i
nematerijalnom baštinom, bogatsvom tradicije i običaja nacionalnih manjina,
poljoprivrednom kulturom, uz mogućnost smještaja u izvornom seoskom ambijentu s
pejzažnim osobitostima i originalnom gastronomskom ponudom, Općina Končanica ima
potencijal za razvoj turizma na svom i širem Županijskom području. Prvenstveno postoji
mogućnost razvoja lovnog i ribolovnog turizma, aktivnog turizma s popratnim sportsko-
rekreacijskim sadržajima, te izletničkog i kulturno-edukativnog turizma.
Značajnije turističke destinacije na području Općine Končanica svakako predstavlja
materijalna kulturna baština od kojih su najznačajnije:
➢ Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Crkva je sagrađena i blagoslovljena 8. prosinca 1909.
godine na blagdan Marijina Bezgrešnog začeća, dok je
sama gradnja crkve započela 1908. godine. Za liturgijsku
upotrebu blagoslovio ju je tadašnji daruvarski župnik
Mijo Ettinger. Sama ideja o gradnji crkve javlja se
dvadeset godina ranije, a nosilac te ideje bio je Ivan
Krepelka (1840.-1891.). Crkva je temeljito obnovljena u
razdoblju od 1997. - 2004. godine, a posvećena je 14.
kolovoza 2005. godine po rukama požeškog biskupa.
Slika 4.: Crkva uznesenja Blažene
Djevice Marije, Končanica
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
41
➢ Dvorac Marijin dvor u Diošu
Dioš je jedan od najmlađih slavonskih dvoraca, smješten na istoimenom brežuljku pokraj
naselja Končanica. Sagradili su ga 1904. godine tadašnji posjednici daruvarskog vlastelinstva
– Alajoš pl. Tüköry i njegova žena Paula, rođena Falkenberg za svoju kćerku Mariju.
Naručiteljica izgradnje, Paula, je zahtijevala da dvorac ne smije odavati dojam ljetnikovca ili
lovačkog doma, već gospodske kuće. Bogata arhitektura dvorca, unutrašnje prostorije, sklad
vanjskih elemenata čine ovu građevinu bogatom i lijepom, čime se izvanredno uklopila u
okolni ambijent.
Slika 5.: Dvorac Marijin dvor u Diošu
Osobitost njegova položaja je u tome što se nalazi na valovitoj visoravni, koja se izdiže iznad
ribnjaka u Končanici, rijeke Ilove i potoka Đurđičke, u šumskim i livadskim parceliranim
prostorima, voćnjacima iz kojih se otvaraju vidici na sjever do Bilogore, a na istok do
zapadnih vrhova Papuka. Na dvorcu je sačuvana pločas mađarskim natpisom, koji u prijevodu
glasi: Bog blagoslovio ovu kuću, koju je sagradila gđa. Udovica od Tikeri Alajoša, rođena
Falkenberg Paula, A.D. 1904. na spomen svog supruga. Obitelj pl. Tikeri (Tüköry), zapravo
Aleksandar pl. Tikeri, došla je u ove krajeve kupnjom veleposjeda 1879. od udovice Lechner
koja je do veleposjeda došla kupnjom od obitelji pl. Jankovića – grofova Daruvarskih.
Cijeli dvor građen je opekom i obrađenim kamenom i ostavlja dojam pseudogotičke-
secesionističke jednokatne građevine. Ističe se složenim tlocrtom, različitim visinama
krovišta, dvjema otvorenim kulama – vidikovcima na istoku i dvjema manjim kulama koje
završavaju stožastim krovom i pokrovom od biber-crijepa. Prozorski otvori su polukružni,
ostakljeni ornament staklom. U dvorcu je više manjih i dvije velike prostorije. Kratko vrijeme
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
42
korišten je kao škola i odgojni centar da bi 1946. god. bio oduzet da bi ga vlasnik dobio nazad
tek 1992. god. zajedno sa okolnim pripadajućim zemljištem ukupne površine od 113.172
m2 od čega je 80.000 m2 hrastova šuma, a ostalo je dvorac i građevinsko zemljište pogodno
za turističke, športsko-rekreativne svrhe, gradnju staračkog doma i sl. Od 1995 godine Marijin
dvor „Dioš“ ponovno je u vlasništvu Hrvatskog selezijanskog provincijalata iz Zagreba i
trenutno nije otvoren za javnost. Hrvatski selezijanski provincijalat ustupio je imanje s 20
godina besplatnog najma udruzi za djecu s posebnim potrebama, a dvorac neće poslužiti samo
djeci već i njihovim roditeljima u potrebi smještaja. Dvorac je zapušten, a da bi ponovno
zasjao svojim nekadašnjim sjajem potrebna je temeljita obnova.
Osim materijalne kulturne baštine, na području Općine postoji još i nematerijalna kulturna
baština tradicije i običaja nacionalnih manjina koje njeguju kulturno umjetničke
udruge„Češka Beseda“ i „Pougarje“.
➢ „Češka Beseda“
Svojim predanim radom, zajedništvom i dugom kulturnom povijesti posebno se ističu udruge
Češke besede, kojih na području Općine Končanica ima dvije: Češka beseda Končanica i
Češka beseda Daruvarski Brestovac. Češka beseda Končanica osnovana je 1932. godine te
danas broji oko 450 članova. Iako su članovi pretežno pripadnici češke nacionalne manjine,
među članovima nalazi se i nekoliko Hrvata i pripadnika drugih nacionalnih manjina.
Osnovna zadaća Besede je čuvanje i održavanje češke kulture, običaja i češke riječi, a gotovo
stoljetnim sudjelovanjem u kulturnom razvoju Općine, njegovanjem tradicije ali i
promicanjem jedistva, udruge Češke besede postale su i same dio kulturne baštine Općine
Končanica.
Slika 6.: Češka Beseda, Končanica
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
43
Češku Besedu Končanica sačinjavaju 4 vokalno-plesne sekcije te 3 skupine orkestara:
1. Mlada plesna grupa pod nazivom „KONČENICKÁ CHASA“
2. Dječja plesna skupina pod nazivom „RŮŽIČKY“
3. Starija plesna grupa pod nazivom " MANŽELSKÉ PÁRY" (bračni parovi),
4. Zbor pod nazivom " KONČEŇAČKY",
5. Puhački orkestar „DECHOVKA“
6. Limena glazba – puhački orkestar Češke besede Končanica.
7. Mali glazbeni orkestar „MALÁ KAPELA“
Češka Beseda Končanica je jedina Beseda koja ima plesnu skupinu bračnih parova i uvjet je
da suprug pleše isključivo sa svojom suprugom. Jedna od najznačajnijih tradicija koju Češka
Beseda njeguje i održava su svakako "Končenske maškare" čija je tradicija duža od 100
godina.
Još dužu kulturnu tradiciju češkog naroda na području Općine Končanica njeguje Češka
beseda Daruvarski Brestovac koja je osnovana 1926. godine, te danas broji 290 članova.
Unutar udruge djeluje 5 aktivnih skupina:
1. Vokalna skupina Konvalinky
2. Limena glazba
3. Mala glazbena skupina
4. Starija plesna skupina Korálky
5. Mlađa plesna skupina
U udruzi također djeluje i puhački orkestar.
Udruge Češke besede su udruge koje mogu poslužiti kao uzor ne samo manjinskim, nego i
svim udrugama u Hrvatskoj. Ove udruge koje su u istoj mjeri i hrvatske i češke, zahvaljujući
svom predanom radu, ljubavi prema pjesmi, plesu i narodnim običajima uspješno se nose sa
suvremenim izazovima i problemima, čime pružaju izvrstan primjer kako se može živjeti
češki i manjinski identitet u svojoj hrvatskoj sredini.
➢ HKUD „Pougarje“
HKUD „Pougarje“ osnovano je 21. studenoga 2009. u Daruvarskom Brestovcu. HKUD
Pougarje bavi se očuvanjem pougarskih običaja daleko od rodnoga kraja. HKUD Pougarje do
sada je odradio preko 59 nastupa po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini promovirajući pougarsku
narodnu nošnju, pjesme i običaje. Najpoznatija manifestacija koju HKUD „Pougarje“ već
tradicionalno svake godine održava je „Međunarodna koševina“.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
44
Slika 7.: HKUD „Pougarje“ Daruvarski Brestovac
Značajan potencijal za daljni razvoj turističke ponude svakako predstavlja i ostala kulturna
baština: stari dvorac u naselju Otkopi, male agloemeracije tradicijske arhitekture u naseljima
Daruvarski Brestovac, Končanica i Imsovac, pravoslavne građevine (kapela i crkva) te
arheološki lokaliteti: Kamenik - Toplica i Varošina – Daruvarski Brestovac.
Na području Općine Končanica nalazi se vrijedni prirodni resurs ribnjačarskih površina koje
su ujedno i vrijedan ornitološki lokalitet, te predstavljaju značajan potencijal za razvoj
sportsko rekreativnog i izletničkog turizma. Turistička ponuda u sklopu ribnjaka već postoji u
vidu športskog ribolova i prateće infrastrukture, a istu je moguće proširiti i dodatno obogatiti
razvojem poučnih staza o životinjskim vrstama koje obitavaju na području ribnjaka,
specijaliziranim programima promatranja životinja (posebice ptica), razvojem biciklističkih
staza oko ribnjačarskih površina, formiranje muzeja u sklopu ribarske kuće u kojoj bi se
prezentirala povijest i razvoj ribarstva u Općini Končanica i sl.
➢ Sportski ribnjak Končanica
Osim uzgoja ribe, Ribnjačarstvo Končanica d.d. bavi se i pružanjem turističkih usluga.
Sportski ribnjak dio je turističko rekreacijske ponude i otvoren je za sve posjetitelje kao što su
ribiči, izletnici ili slučajni prolaznici. Obzirom da je ribnjak smješten i nedaleko prometnice
koja povezuje Končanicu i Velike Zdence, Sportski ribnjak postao je i odmorište za putnike
koji su u tranzitu.
Površina ribnjaka iznosi 27 ha iz kojih se izdiže nekoliko manjih otoka, što ovome pejzažu
daje dodatnu atraktivnost i ljepotu. Riblji fond sastoji se od šarana koji čini 85% ukupne ribe,
amura, štuke, sivog i bijelog tolstolobika. U ribnjak je pušten i velik broj takozvanih
„kapitalaca“ – šarana preko 15 kg težine, a narednih godina plan je povećati količinu ove ribe.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
45
Slika 8.: Sportski ribnjak Končanica
U sklopu ribnjaka nalaze se ugostiteljski objekt, pečenjara i drvene sjenice s klupama
namijenjene ribolovcima, ali i posjetiteljma željnima odmora u tišini i čistoj prirodi. Ribnjak
ima i ornitološku vrijednost zbog velikog broja različitih vrsta ptica koje borave na njemu i
njegovoj blizini. Svi ovi čimbenici, uređeni ribnjak, bogat riblji fond i čist okoliš, doveli su
do toga da je sportski ribnjak Končanica u kratkom roku postao omiljeno odredište
mnogobrojnih ribolovaca i njihovih obitelji.
Turistička ponuda sportskog ribnjaka ima mogućnost daljnjeg unaprjeđenja kroz razvoj
specijaliziranih dvodnevnih i trodnevnih programa i natjecanja.
Osim ribnjaka, vrijedan prirodni resurs za razvoj turističke ponude na području Općine
predstavljaju i šumske površine na čijem području se nalaze lovišta bogata raznovrsnim
fondom divljači. U svrhu jačeg razvoja lovnog turizma na području Općine potrebno je
daljnje unaprjeđenje primarne ponude u vidu organiziranja lovnih programa i natjecanja u
lovu.
Obzirom da na području Općine Končanica djeluje Udruga uzgajivača kasačkih konja, te
Kasački klub Daruvar, postoji mogućnost za unaprjeđenje turističke infrastrukture razvojem
jahačkih staza koje bi omogućile kreiranje dodatnih programa kao što su: paketi za
individualni, grupni i obiteljski obilazak određene turističke zone, škola jahanja i programi
terapijskog jahanja.
U pripremi je i razvoj turističkog projekta „Pehovac“ koji obuhvaća obnovu i proširenje
postojećeg seoskog imanja u najveće obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo područja za
potrebe nastavka razvoja raznovrsnih turističkih proizvoda (s fokusom na eno-gastro
programe) i unaprjeđenje imidža područja kao atraktivne i kvalitetne eno-gastro turističke
destinacije s visokom razinom razvoja malog i srednjeg poduzetništva.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
46
Na području Općine izražen je nedostatak ugostiteljsko – turističke ponude koja je osnovni
preduvjet za razvoj turizma na području Općine, što ujedno upućuje na potrebu razvoja
ugostiteljskih objekata pri čemu poseban poseban potencijal predstavlja tradicija ribnjačarstva
u Končanici i mogućnost ponude domaćih ribljih specijaliteta. Na području Općine ne postoje
smještajni kapaciteti namijenjeni turistima, a za razvoj smještajnih kapaciteta moguće je
osposobiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, tradicijske kuće te eventualno u budućnosti
postojeće dvorce koji se nalaze na području Općine.
➢ Manifestacije
Tradicionalne manifestacije također čine značajan dio turističke ponude ovoga kraja, a za njih
su zaslužne kulturno-umjetničke udruge s područja Općine. Češka Beseda u Končanici već
dugi niz godina organizira sljedeće manifestacije:
➢ Tradicionalne maškare,
➢ Končenické hody – Dan češke kulture,
➢ Tradicionalni festival dječje češke pjesme.
HKUD „Pougarje“ iz Daruvarskog Brestovca tradicionalno organizira manifestacije:
➢ Međunarodna koševina (košnja)
➢ Pougarsko silo.
Spomenute manifestacije karakterizira visoka raznovrsnost, sadržajnost i vrlo visoka kvaliteta
programa.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
47
6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI I INFRASTRUKTURA
Društvena infrastruktura najuže je povezana s razvitkom i razmještajem stanovništva, a
njenim razvojem postiže se viši i bolji standard i kvaliteta života. Zatvaranje područnih škola,
nedostatak ili nedostatak smeštajnih kapaciteta vrtića, nepostojanje objekata za kulturne ili
društvene aktivnosti, sportskih sadržaja, nedostatak ili neadekvatnost zdravstvene skrbi,
uzrokovat će iseljavanje mladog stanovništva u područja s boljim uvjetima života.
6.1. INSTITUCIJE JAVNE UPRAVE
Općina Končanica ustrojena je kao jedinica lokalne samouprave na području Bjelovarsko-
bilogorske županije. U središtu Općine – naselju Končanica smještena je općinska uprava u
kojoj djeluju:
- Načelnik Općine
- 2 zamjenika načelnika Općine
- Općinsko vijeće (12 članova, 1 predsjednik vijeća češke nacionalne manjine, 1
predstavnik srpske nacionalne manjine te 1 županijski vijećnik)
- Jedinstveni upravni odjel Općine Končanica
Unutarnja i vanjska koordinacija i suradnja Općine je na vrlo dobroj razini. Postoje pravila i
procedure koje osiguravaju učinkovito upravljanje i suradnju svih sektora, kako javnog, tako i
privatnog i civilnog sektora.
Na području Općine osnovani su mjesni odbori kao oblik neposrednog sudjelovanja miještana
u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad
miještana Općine. Na području Općine djeluje 7 mjesnih odbora: MO Končanica, MO Otkopi,
MO Daruvarski Brestovac, MO Šuplja Lipa, MO Dioš, MO Stražanac i MO Imsovac. Svi
mjesni odbori konstituirani su u veljači 2015. godine.
Slika 9.: Zgrada Općine Končanica
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
48
6.2. ODGOJNO-OBRAZOVNA INFRASTRUKTURA
Društvena briga o djeci predškolske dobi ostvaruje se od 90.-ih godina prošlog stoljeća u
Češkom dječjem vrtiću u naselju Končanica. Dječji vrtić pruža usluge primarnog odgoja i
obrazovanja djece prije polaska za jednu mješovitu grupu od 3 godine života do polaska u
školu. Trenutno u vrtiću ne postoje uvjeti za upis djece jasličke dobi, a u slučaju potrebe za
uvođenjem programa jaslica, mogućnost za proširenjem smještajnog kapaciteta vrtića postoji
ukoliko bi se izmjestio jedan razred osnovne škole. U tekućoj pedagoškoj godini, vrtić pohađa
19 djece, a za djecu se brinu 2 stručna djelatnika – odgojitelja te 1 pomoćno osoblje. Vrtić i
„mala škola“ smješteni su u prizemnoj zgradi u samom središtu naselja, a zgrada i oprema
vrtića vlasništvo su Općine Končanica. Roditeljima djece koja pohađaju vrtić Općina je
omogućila je sufinanciranje boravka djece u vrtiću.
Slika 10.: Zgrada Češkog dječjeg vrtića, Končanica
Djelatnost osnovnoškolskog obrazovanja na području Općine Končanica provodi se u
matičnoj Češkoj osnovnoj školi „Josip Ružička“ u naselju Končanica, te područnim školama
u naseljima: Daruvarski Brestovac, Stražanac i Dioš.
Kao godina osnivanja osnovne škole smatra se 1860. godina. Školu je izgradio grof Julijus
Janković, a prvotno se nalazila na mjestu današnjeg vrtića. Prvi učitelj bio je vojnik Juraj
Krenčić, a u prvoj godini škola je imala 97 učenika i učio se hrvatski jezik. Podučavanje
češkog jezika u Končanici počinje 1927. kada su organizirani prvi paralelni odjeli za nastavu
na češkom jeziku. 1944. godine Čehoslovačka zajednica snažno je doprinijela otvaranju češke
osnovne škole s četiri razreda. U školskoj godini 1955./56. škola je postala osmogodišnjom, te
je brojala 218. učenika. Nekoliko godina kasnije škola je postala središnja te je upravljala
okružnim školama. 1963. godine izgrađen je novi prostor za osnovnu školu, te od tada škola
nosi naziv nacionalnog heroja i zapovjednika Josefa (Josipa) Ružičke. U narednim godinama
više je puta uloženo u školu, posebice iz Fonda čehoslovačke udruge koja održava kontakte i
podržava udruge, organizacije i pojedince te njihove potomke koji potječu iz zemalja bivše
Čehoslovačke, a sada žive u inozemstvu.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
49
Slika 10.: Češka osnovna škola Josipa Ružičke, Končanica
Odgojno obrazovni program u matičnoj i područnim školama danas provodi se za 132 učenika
u ukupno 16 razrednih odjela. Škola zapošljava ukupno 47 djelatnika, od čega je 34 učitelja te
13 pomoćno-tehničkih i administrativnih djelatnika. Već 9 godina u školi djeluje Učenička
zadruga „Radost“ s tri sekcije: Vrijedne ruke – sekcija matične škole, Spretne ruke – sekcija
PŠ Daruvarski Brestovac te Male ruke – sekcija PŠ Dioš, a učenici češke škole svake godine
sudjeluju na natjecanjima iz športa, geografije i književnosti, te na višednevnoj
izvanučioničnoj nastavi, organiziraju športske dane za sve učenike matične i područnih škola,
obilježavaju značajne dane kao što su Dan kruha, Mjesec hrvatske knjige, Eurospki dan
jezika, Međunarodni dan dječjih prava itd.
Broj učenika je iznimno mali na ukupan broj stanovnika Općine Končanica te iznosi svega 5,5
% ukupnog broja stanovnika. Kroz protekle godine uočeno je konstantno smanjenje broja
učenika koje je vjerojatno proporcionalno i smanjenju broja stanovnika u Općini, a u
usporedbi s brojem učenika u školskoj godini 2004./2005. broj učenika smanjio se za 20%.
Tablica 8.: Broj djece koja pohađaju osnovnu školu po godinama
Školska godina Broj upisane djece
2014./2015. 143
2015./2016. 142
2016./2017. 139
2017./2018. 132
Izvor: Češka osnovna škola „Josip Ružička“, Končanica
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
50
Obzirom na mali broj učenika koji pohađaju područne osnovne škole, te činjenicu da se u
proteklih 12 godina u područnoj školi Daruvarski Brestovac broj učenika dvostruko smanjio,
ugrožen je i opstanak područnih odjeljenja.
Tablica 9.: Broj učenika, odjela i zaposlenih u matičnoj i područnim školama
Osnovna škola Br.
učenika
Br.
odjela
Prosječan br.
učenika/odjel Zaposleni
Učitelji Ostali Ukupno
Češka osnovna škola
Josipa Ružičke
Končanica (matična) 95 11 8,64 27 10 37
Područna škola Dioš 20 2 10 3 1 4
Područna škola
Daruvarski
Brestovac 13 2 6,5 3 1 4
Područna škola
Stražanac 4 1 4 1 1 2
Ukupno 132 16 8,25 34 13 47
Izvor: Češka osnovna škola „Josip Ružička“, Končanica
6.3. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZAŠTITA
Na području Općine Končanica zdravstvena zaštita osigurana je putem ambulanti Doma
zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije koje se nalaze u Končanici i to ambulanta opće
medicine u kojoj radi jedan tim liječnika i medicinske sestre, te jedna stomatološka ordinacija
sa stomatologom i medicinskom sestrom.
Veterinarsku djelatnost na području Općine Končanica obavlja veterinarska ambulanta
veterinarske stanice Daruvar d.o.o.
Za pružanje socijalne zaštite nadležan je Centar za socijalnu skrb Daruvar a koji provodi
socijalnu skrb, upotpunjuje funkciju vlastite obitelji i to, prije svega, u organiziranju
stanovanja, prehrane, zdravstvene zaštite, čuvanja i njege kroz trajnu ili jednokratnu
financijsku pomoć. Centar za socijalnu skrb vodi socijalno zaštitnu djelatnost u predmetima
braka i obitelji, roditeljske skrbi, skrbništva, posvojenja, te poslove savjetovališta i stručno
analitičke poslove.
Na području Općine postoji jedan objekt za smještaj starijih i nemoćnih „Mihalec“. Objekt se
nalazi u privatnom vlasništvu, a ukupni kapacitet doma je 9 korisnika. Postojeći objekt ne
može zadovoljiti trenutne potrebe, te je potrebno osigurati dodatne kapacitete za skrb i njegu
osoba treće životne dobi.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
51
6.4. ŠPORTSKO-REKREATIVNI SADRŽAJI
Športsku infrastrukturu Općine Končanica čine: 3 nogometna igrališta u sklopu nogometnih
klubova u Končanici, Imsovcu i Daruvarskom Brestovcu, prostor streljane u Končanici,
novoizgrađena školsko-športska dvorana u Končanici, asfaltirana igrališta u Končanici ispred
športske dvorane, asfaltirana igrališta u sklopu Područne škole Dioš te asfaltirana igrališta u
Daruvarskom Brestovcu pored nogometnog igrališta.
Za najmlađe stanovnike Općine Končanica uređena su dječja igrališta u sklopu Češkog
dječjeg vrtića Končanica te u blizini Vatrogasnog doma u Končanici. U svrhu daljnjeg
unaprjeđenja sadržaja za djecu, Općina Končanica planira obnovu i uređenje dječjih igrališta i
u ostalim naseljima kako slijedi: u Daruvarskom Brestovcu (u okviru poslovne zgrade),
Stražancu (uz mjesni dom), Imsovcu (uz mjesni dom) te u Šupljoj Lipi.
Na području Općine Končanica djeluju 4 nogometna kluba: NK „Ribar“ Končanica, NK
„Mladosr“ Daruvarski Brestovac, NK „Imsovac“ Imsovac, NK „Dinamo Šuplja Lipa - Dioš“
te Streljačko društvo Končanica. Obzirom na tradiciju ribarstva i značajne ribnjačarske
površine, iznenađujuće je što na području Općine Končanica nema niti jedne udruge
sportskog ribolova, a registrirano je samo jedno lovačko društvo „Vidra“ Končanica-
Daruvarski Brestovac. Na području Općine Končanica u području športa registriran je i
Kasački klub Daruvar u Pehovcu.
6.5. VATROGASNI I DRUŠTVENI DOMOVI
Društveni domovi obogaćuju društveni život stanovnika na području Općine na način da
osiguravaju prostor za organiziranje različitih manifestacija, te isto tako osiguravaju prostor
za rad udruga. Na području Općine nalaze se 3 objekta društvenih domova koji služe za
potrebe mještana i to: Hrvatski seljački dom Stražanac, Mjesni dom Otkopi i Češki dom
Daruvarski Brestovac.
Osim društvenih domova na području Općine nalazi se 4 objekta vatrogasnih domova koji
prvenstveno služe obavljanju djelatnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava u svakom od
naselja, ali i za potrebe mještana: Vatrogasni dom Stražanac, Vatrogasni dom Daruvarski
Brestovac, Vatrogasni dom Šuplja Lipa te Vatrogasni dom Končanica.
Svi navedeni domovi su adaptirani, a potrebno je samo njihovo daljnje održavanje. Prostori
domova u Stražancu, Imsovcu i Otkopima koriste grijanje na drva, dok je u ostalima
instalirano centralno grijanje.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
52
6.6. VJERSKE ZAJEDNICE
Na području Općine Končanica osnovana je jedna katolička župa. Katolička crkva Uznesenja
Blažene Djevice Marije dominira središtem Končanice, koja je zbog svojih izrazitih kvaliteta
proglašena kulturnim dobrom nacionalnog i regionalnog značenja i stavljena pod zaštitu
Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. U blizini župne crkve nalazi se i župni dvor.
U Diošu djeluje katolički red salezijanaca, dvorac Dioš spomenik graditeljske kulturne baštine
u njihovom je vlasništvu, s okolnom šumom i zelenim rekreacijskim površinama čini
jedinstvenu cjelinu koja je, također, zbog svojih izrazitih kvaliteta evidentirana kao kulturno
dobro nacionalnog i regionalnog značenja pri Konzervatorskm odjelu Ministarstva kulture.
Na području Općine Končanica izgrađene su građevine pravoslavne crkve - nalaze se u
naselju Daruvarski Brestovac i Imsovac, kao parohijska crkva.
Prema vjeroispovijesti najveći broj stanovnika Općine Končanica su katolici (88,01%),
slijede pravoslavci (7,58%), a vrlo mali broj se izjašnjava kao protestanti i ostali kršćani te
agnostici i ateisti.
Tablica 10.: Struktura stanovništva prema vjeroispovijesti u Općini Končanica
Vjerska opredjeljenost Broj stanovnika Udio u ukupnom broju
stanovnika
Katolici 2.077 88,01%
Pravoslavci 179 7,58%
Protestanti 6 0,25%
Ostali kršćani 20 0,85%
Muslimani - -
Židovi - -
Istočne religije - -
Ostale religije, pokreti
i svjetonazori 2 0,08%
Agnostici i skeptici 6 0,25%
Nisu vjernici i ateisti 27 1,14%
Ne izjašnjavaju se 39 1,65%
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
53
6.7. KULTURA
Na području Općine Končanica aktivno djeluju dvije Češke Besede u Končanici i
Daruvarskom Brestovcu, koje njeguju izvorni i stilizirani folklor, limenu glazbu, običaje
češke manjine, a djeluju i kroz dramsku sekciju. Svoj rad predstavljaju javnim nastupima na
priredbama i smotrama, a vrlo dobro surađuju s drugim Češkim Besedama i drugim KUD-
ovima u Hrvatskoj i Češkoj.
Osim navedenih Čeških Beseda, akivan je i HKUD „Pougarje“ iz Daruvarskog Brestovca koji
također njeguje tradicijske običaje, pjesme i plesove pougarske.
Osim navedenih kulturno-umjetničkih društava aktivni su još umirovljenici kroz svoju udrugu
te Mažoret klub „Vila Rosa“ Končanica koji sudjeluju u kulturnim djelatnostima Općine.
Učenici osnovne škole sudjeluju u kulturnim djelatnostima kroz literarnu i slične družine. Ove
družine uvježbavaju programe koji se koriste na natjecanjima “Lidrano” i prigodnim
blagdanskim obilježjima u mjestu rada škole.
6.8. UDRUGE
Udruge su važan čimbenik društvenog života, a spektar pitanja kojima se bave je širok.
Osnivaju se kao oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih odnosno pravnih
osoba, te kroz svoje djelovanje unapređuju kvalitetu društvenog sadržaja, zauzimaju se za
zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode, društveni razvoj, očuvanje tradicije i
sl. te na taj način pozitivno utječu na trajne društvene promjene u lokalnoj zajednici.
Prema podacima Registra udruga iz studenog 2017. godine na području Općine Končanica
registrirano je 22 udruge.
Iz Tablice 11. vidljivo je da udruge s područja Općine Končanica obuhvaćaju 14 različitih
djelatnosti, od kojih su najzastupljnije udruge iz djelatnosti sporta, zatim slijede udruge iz
kulture i umjetnosti, tehničke udruge, zaštita i spašavanje, ljudska prava, te socijalne
djelatnosti. Mnoge udruge nemaju sustavne izvore financiranja, te svoje programe i aktivnosti
uglavnom provode volonterski uz pojedinačna pokroviteljstva ili se financiraju iz proračuna
Općine i članarina.
Jedan od temeljnih problema „ovisnosti“ o proračunu jedinica lokalne samouprave je manjak
znanja, vještina i kapaciteta općenito u udrugama o pisanju projekata i vođenje aktivne
politike samoodrživosti. Članovi udruga nisu dovoljno informirani i obučeni za korištenje
mogućnosti financiranja iz nacionalnih i europskih izvora.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
54
Tablica 11.: Popis udruga registriranih na području Općine Končanica
Redni broj Naziv udruge Područje djelovanja
1. NOGOMETNI KLUB "DINAMO ŠUPLJA
LIPA-DIOŠ" ŠPORT
2. ČEŠKA BESEDA KONČANICA KULTURA I UMJETNOST;
ETNIČKA
3. VATROGASNA ZAJEDNICA OPĆINE
KONČANICA
TEHNIČKA;
ZAŠTITA I SPAŠAVANJE
4. DOBROVOLJNO VATROGASNO
DRUŠTVO STRAŽANAC
TEHNIČKA;
ZAŠTITA I SPAŠAVANJE
5. UDRUGA UZGAJIVAČA KASAČKIH
KONJA GOSPODARSKA
6. KASAČKI KLUB DARUVAR ŠPORT;
NOMENKLATURA ŠPORTOVA
7. NOGOMETNI KLUB "RIBAR" ŠPORT;
NOMENKLATURA ŠPORTOVA
8. MAŽORET KLUB "VILA ROSA"
KONČANICA KULTURA
9.
HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO
DRUŠTVO "POUGARJE" DARUVARSKI
BRESTOVAC
KULTURA; UMJETNOST;
MEĐUNARODNA SURADNJA;
LJUDSKA PRAVA
10. ČEŠKA BESEDA DARUVARSKI
BRESTOVAC
KULTURA; UMJETNOST;
MEĐUNARODNA SURADNJA;
LJUDSKA PRAVA
11. DOBROVOLJNO VATROGASNO
DRUŠTVO KONČANICA
TEHNIČKA;
ZAŠTITA I SPAŠAVANJE
12. NOGOMETNI KLUB "IMSOVAC" ŠPORT
13. STRELJAČKO DRUŠTVO "KONČANICA"
KONČANICA ŠPORT;
NOMENKLATURA ŠPORTOVA
14. MATICA UMIROVLJENIKA OPĆINE
KONČANICA
KULTURA I UMJETNOST; LJUDSKA
PRAVA; SOCIJALNA DJELATNOST;
ZAŠTITA ZDRAVLJA
15. DOBROVOLJNO VATROGASNO
DRUŠTVO ŠUPLJA LIPA
TEHNIČKA;
ZAŠTITA I SPAŠAVANJE
16. NOGOMETNI KLUB "MLADOST" ŠPORT;
NOMENKLATURA ŠPORTOVA
17.
INDUSTRIJSKO DOBROVOLJNO
VATROGASNO DRUŠTVO
RIBNJAČARSTVO KONČANICA
TEHNIČKA
18.
LOVAČKA UDRUGA ZA UZGOJ, ZAŠTITU
I LOV DIVLJAČI "VIDRA" KONČANICA-
BRESTOVAC
GOSPODARSTVO;
ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE
19.
STOČARSKO-RATARSKA UDRUGA
"TOPLICA", UDRUGA ZA RAZVOJ I
UNAPREĐENJE PROIZVODNJE
KVALITETNE STOKE I RATARSKIH
KULTURA
POLJOPRIVREDNA
20. UDRUGA DRAGOVOLJACA NARODNE
ZAŠTITE '91 OPĆINA KONČANICA
SOCIJALNA;
ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE;
BRANITELJI I STRADALNICI;
UDRUGE DOMOVINSKOG RATA
21.
UDRUGA UMIROVLJENIKA EUROPSKIH
INTEGRACIJA ZA PROMICANJE
LJUDSKIH PRAVA DARUVAR
LJUDSKA PRAVA
22. DOBROVOLJNO VATROGASNO
DRUŠTVO DARUVARSKI BRESTOVAC
TEHNIČKA;
ZAŠTITA I SPAŠAVANJE
Izvor: Registar udruga; stanje na dan: 15.11.2017.; web: https://registri.uprava.hr/#!udruge
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
55
Velika aktivnost udruga u području kulture i športa dobar je zalog za svijetlu budućnost u
kreiranju projekata iz tih područja. Organizacije civilnog društva trebale bi, između ostalog,
imati posredničku ulogu. One popunjavaju prostor između pojedinca, institucija države i
tržišta, organiziraju pojedince te prenose i zastupaju njihove interese.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
56
7. KULTURNO-POVIJESNA I PRIRODNA BAŠTINA
Prirodno i kulturno-povijesno nasljeđe predstavlja iznimno vrijedan dio prostora i identiteta
Općine. Općina Končanica ima bogato, vrijedno i relativno dobro očuvano prirodno,
kulturno-povijesno i tradicijsko nasljeđe, koje Općini daje kvalitetne razvojne perspektive i
šanse, i treba postati osnova njezine prepoznatljivosti.
7.1. KULTURNA BAŠTINA
Pregled spomeničkih skupina inventariziranih na području Općine:
KRAJOLICI:
Kulturni krajolik:
➢ Bilogora - Papuk (regionalno značenje - II. kategorija) - evidentirano
➢ Dolina rijeke Ilove (regionalno značenje - II. kategorija) - evidentirano
Kultivirani krajolik
➢ Ribnjaci Ilove (regionalno značenje - II. kategorija) - evidentirano
SPOMENIČKA PODRUČJA I CJELINE:
Povijesna naselja i dijelovi naselja - Naselja seoskih obilježja:
➢ Daruvarski Brestovac - mala cjelina u središtu naselja između katoličke i pravoslavne
kapele, potez ruralne arhitekture - evidentirano
➢ Imsovac - mala aglomeracija tradicijske arhitekture grupirana oko kapele -
evidentirano
➢ Končanica - planirana matrica naselja, središte naselja sa crkvom, starim
mljekarstvom i dr. prizemnicama javnog sadržaja oko raskrižja – evidentirano
Arheološki lokaliteti i zone:
➢ Daruvarski Brestovac - Kamenik (Staro polje) – Toplica - evidentirano
➢ Končanica – Zidina - evidentirano
➢ Otkopi - Stari dvorac - evidentirano
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
57
POJEDINAČNA NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA:
Sakralne građevine:
Crkve (župne, parohijske i crkve reformiranih)
➢ Daruvarski Brestovac - Evangelička crkva - evidentirano
➢ Končanica - župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – zaštićeno kulturno
dobro, oznaka dobra: Z-2854 (sakralna graditeljska baština)
Filijalne crkve i kapele
➢ Daruvarski Brestovac - pravoslavna filijalna crkva sv. Petra i Pavla - evidentirano
➢ Daruvarski Brestovac - pravoslavna kapela sv. Jovana Zlatoustog - evidentirano
➢ Imsovac - pravoslavna filijalna crkva Pokrova Bogorodice - evidentirano
Stambene građevine
➢ Dioš - dvorac Marijin dvor – zaštićeno kulturno dobro, oznaka dobra: Z-3074 (profana
graditeljska baština)
Gospodarske građevine
➢ Končanica – stara mljekara - evidentirano
Povijesno - memorijalni spomenici
➢ Končanica - grob narodnog heroja Josefa Ružičke - R 181
➢ Šuplja Lipa - skupna grobnica boraca NOR-a - R 193
7.2. PRIRODNA BAŠTINA
Pregled prirodne baštine na području Općine
ZAŠTIĆENI KRAJOLIK:
Značajni krajobraz:
➢ "Ribnjaci Končanica" (cca 1.644,93 ha) - veliki šaranski ribnjaci izgrađeni u naplavnoj
nizini Ilove, a koji su i značajni ornitološki lokalitet osobito važan za seobe.
Park šuma:
➢ Končanica – uz dvorac Marijin dvor u Diošu
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
58
EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000
Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i
stanišnih tipova Europske unije. Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje
više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.
Dosad je u ovu ekološku mrežu uključeno oko 30.000 područja na gotovo 20% teritorija EU
što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu.
U ekološkoj mreži NATURA 2000 evidentirane su sljedeća područja koja se nalaze na
području Općine Končanica:
HR1000010 Poilovlje s ribnjacima – područje značajno za očuvanje i ostvarivanje
povoljnog stanja divljih ptica (POP) od interesa za EU, te područje značajno za očuvanje
migratornih ptica s ukupno evidentiranih 78 vrsta ptica.
HR2000437 Ribnjaci Končanica - područje značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog
stanja drugih divljih i ugroženih vrsta i njihovih staništa (POVS), kao i prirodnih stanišnih
tipova od interesa za Europsku uniju. Na području ribnjaka Končanica evidentirane su
sljedeće ugrožene vrste: žuti mukač (Bombina variegata), crveni mukač (Bombina bombina),
barska kornjača (Emys orbicularis), euroazijska vidra (Lutra lutra) te amfibijska staništa
Isoeto-Nanojuncetea (3130).
HR2001216 Ilova – područje značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) gdje su evidentirane
sjedeće ugrožene vrste: crveni mukač (Bombina bombina), euroazijska vidra (Lutra lutra),
dabar (Castor fiber), dunavska paklara (Eudontomyzon vladykovi), zlatni vijun (Sabanejewia
balcanica) te gavčica (Rhodeus amarus).
Slika 11.: Područje NATURA 2000 na području Općine Končanica
Izvor: Ekološka mreža NATURA 2000; web stranica:
http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR2000437
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
59
8. SWOT ANALIZA
SWOT analiza daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svakog od
ključnih društveno-gospodarskih područja Općine, kao i Općine u cjelini. SWOT analiza
izrađena je na temelju analize stanja Općine Končanica, a sadrži identificirane SNAGE koje
predstavljaju područja, resurse i sposobnosti unutar Općine na koje se ona može osloniti u
razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh. Identificirane SLABOSTI ukazuju koja
područja, resurse i sposobnosti unutar Općine ograničavaju ili onemogućuju njezin razvoj.
PRILIKE ukazuju na područja, resurse i sposobnosti koje su izvan kontrole Općine, a koje bi
ona mogla iskoristiti za svoj daljnji razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). PRIJETNJE
predstavljaju područja, resurse i sposobnosti izvan kontrole Općine koje mogu ugroziti njezin
razvoj (smanjiti snage i/ili povećati slabosti).
Kako bi se stvorili dobri temelji za određivanje razvojnih pravaca, u SWOT analizi je
obuhvaćeno više tematskih cjelina:
1. GOSPODARSTVO (Poduzetništvo i obrtništvo; Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo;
Turizam)
2. INFRASTRUKTURA I OKOLIŠ (Prometna infrastruktura; Komunalna infrastruktura
i okoliš)
3. DRUŠTVENE DJELATNOSTI (Društvena infrastruktura; Neprofitne organizacije,
kultura i šport)
Shematski prikaz 3.: Matrica SWOT analize
Pomažu ostvariti
ciljeve
Štete ostvarenju
ciljeva
UN
UT
AR
NJE
OK
RU
ŽE
NJE
Strenghts
(SNAGE)
Weaknesses
(SLABOSTI)
VA
NJS
KO
OK
RU
ŽE
NJE
Opportunities
(PRILIKE)
Snage
(PRIJETNJE)
Izvor: Izrada autora
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
60
SNAGE SLABOSTI
GOSPODARSTVO
▪ Aktivnost 30 poslovnih subjekata na
području Općine
▪ Tradicija građevinske i zanatske
djelatnosti ( Visokogradnja; Tesarstvo;
Unutarnji radovi, Proizvodnja drvene i
metalne galanterije, Uslužne djelatnosti –
automehanika, instalaterstvo; = ukupno
15 tvrtki i obrta)
▪ Položaj Općine na važnom europskom
prometnom pravcu E661 Mađarska - BiH
i pravcu državne ceste D5 Virovitica –
A3 čvor Okučani
▪ Prepoznata važnost stvaranja preduvjeta
za privlačenje investicija i strateškog
planiranja gosp. razvoja Općine
▪ Postojanje značajnog potencijala među
mladom populacijom
▪ Tendencija poduzetnika i obrtnika za
unaprjeđenjem i očuvanjem zanatskih
djelatnosti
▪ Planirana izgradnja poduzetničke zone u
budućnosti (u naselju Končanica uz cestu
D5)
▪ Značajan udio obradivih poljoprivrednih
površina u ukupnoj površini Općine -
7.008 ha ili 82,97% ukupne površine
Općine
▪ Aktivnost 462 poljoprivrednih
gospodarstava na 3.362,48 ha
poljoprivrednog zemljišta
▪ Kvalitetne poljoprivredne površine
(vrijedna tla) - značajan potencijal za
razvoj poljoprivrede, posebice ekološke
▪ Tradicija proizvodnje ratarskih kultura,
stočarstva i ovčarstva
▪ Aktivna stočarsko-ratarska udruga
„Toplica” za razvoj i unaprjeđenje
stočarstva i ratarstva
▪ Značajne ribnjačarske površine (ukupno
1.474 ha) - Dugogodišnja tradicija uzgoja
konzumne ribe na 943 ha površine, bez
zagađivača te novim tehnologijama
mriještenja
▪ Ribnjačarstvo Končanica d.d. (46
radnika) – potencijalni “generator” novih
radnih mjesta
▪ Vrlo dobra kvaliteta i zdravstveno stanje
šumskog resursa (površine 1.061 ha) /
Blizina sirovine za razvoj
GOSPODARSTVO
▪ Nedostatak poslovnih subjekata iz
kategorije srednjih i velikih poduzeća koji
bi zapošljavao značajniji broj radnika
▪ Nedostatak radnih mjesta
▪ Nedovoljno iskorištene mogućnosti
financiranja poduzetničkih projekata
sredstvima EU fondova
▪ Potreba intenziviranja marketinških
aktivnosti poduzeća
▪ Nedostatak poduzetničke infrastrukture -
poduzetničke zone
▪ Neriješeni imovinsko-pravni odnosi
zemljišta predviđenog za izgradnju
poduzetničke zone – trenutno je u
vlasništvu fizičkih osoba i potrebno ga je
otkupiti
▪ Nedovoljna informiranost mladih o
mogućnostima pokretanja poduzetništva
▪ Opadanje interesa mladih za pojedinim
obrtničkim (zanatskim) zanimanjima
▪ Inercija i nedostatak odvažnosti za
pokretanje poduzetništva
▪ Nedovoljno iskorišten potencijal
obradivih poljoprivrednih površina
(obrađuje se 48% površine ukupnog
obradivog poljoprivrednog zemljišta)
▪ Rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta
– značajan broj parcela manjih od 1 ha
▪ Nedostatak inovativnosti u odabiru
poljoprivrednih kultura
▪ Potreba jačeg ulaganja u finalizaciju
poljoprivrednih proizvoda
▪ Slaba financijska moć PG-a za ulaganje u
proširenje proizvodnje, specijalizaciju i
preradu te usklađivanje proizvodnje s
važećim poljoprivrednim standardima
▪ Nedovoljna iskorištenost programa za
ruralni razvoj
▪ Potreba edukacije i savjetovanja
poljoprivrednih proizvođača
▪ Nedovoljna umreženost poljoprivrednih
proizvođača (međusobno) i turizma
▪ Nezainteresiranost mladih za bavljenje
poljoprivredom
▪ Nedostatak tržišne infrastrukture za
poljoprivredne proizvode (npr. hladnjača,
mini mljekara, pakirnica, sušara i sl.)
▪ Potreba konstantnog ulaganja u
proizvodne kapacitete i kompletnu
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
61
drvoprerađivačke industrije
▪ Lovno područje s raznovrsnim fondom
divljači ( 3 zajednička lovišta i 1 državno
lovište s uzgajalištem divljači)
▪ Aktivna Udruga za uzgoj, zaštitu i lov
divljači „Vidra”
▪ Postojeća sportsko-rekreacijska ponuda:
uređen ribnjak za sportski ribolov (27 ha)
s bogatim ribljim fondom, ugostiteljskim
objektom, pečenjarom i drvenim
sjenicama s klupama
▪ Postojeća kulturna ponuda:
Manifestacije visoke sadržajnosti i
visoke kvalitete programa –
Tradicionalne maškare, Tradicionalni
festival dječje češke pjesme, Dan češke
kulture, Međunarodna koševina (košnja)
Kulturna baština – Bogatstvo tradicija i
običaja manjina, Dvorac Marijin dvor u
Diošu, Crkva Uznesenja BDM, manje
aglomeracije tradicijske arhitekture,
arheološki lokaliteti Kamenik i Varošina,
stari dvorac u Otkopima, pravoslavne
građevine
▪ Vrijedna prirodna baština: Ribnjaci -
izuzetno vrijedan ornitološki lokalitet, te
stanište zaštićenih životinjskih vrsta
▪ Interesantna lovna područja (zajednička
lovišta: Poljodar-Sovjak, Toplica,
Đurđička te državno lovište s
uzgajalištem divljači Končanica) – lovni
turizam
▪ U pripremi razvoj projekta “Pehovac” –
obnova postojećeg seosokog imanja u
najveći OPG s ciljem razvoja raznovrsnih
turističkih proizvoda s fokusom na eno-
gastro programe
▪ Brojni OPG-i na području Općine
▪ Aktivna udruga uzgajivača kasačkih
konja – mogućnost razvoja nove
turističke ponude – jahanje
INFRASTRUKTURA I OKOLIŠ
▪ Kontinuirano ulaganje u održavanje i
modernizaciju nerazvrstanih cesta i
poljskih puteva, te izgradnju cijevnih
propusta i mostova
▪ Korištenje programa zapošljavanja
“Javni radovi” za održavanje javnih
površina, groblja, poljskih puteva i
nerazvrstanih cesta
▪ Postojanje groblja s mrtvačnicama u 4
naselja
infrastrukturu ribnjaka
▪ Nedovoljno iskorišteni brojni potencijali
za razvoj turizma
▪ Nedostatak, odn. nepostojanje smještajnih
kapaciteta
▪ Potreba jačeg ulaganja u razvoj turističke
infrastrukture (tematske i poučne staze,
biciklističke staze, muzeji, galerije i sl.)
▪ Potreba intenzivnijeg planiranja razvoja
turizma
▪ Nedostatak potpornih subjekata u turizmu
(TZ Općine) ili udruge za razvoj turizma
Općine Končanica
▪ Zapuštenost dvoraca – potrebna značajna
ulaganja u njihovu obnovu / Dvorac
Marijin dvor u Diošu vlasništvo je
Hrvatske selezijanske provincije
▪ Potreba ulaganja u obnovu tradicijske
arhitekture
▪ Nedovoljna umreženost poljoprivrede i
turizma
▪ Potreba jače promocije postojeće
turističke ponude
INFRASTRUKTURA I OKOLIŠ
▪ Potrebna ulaganja u izgradnju i sanaciju
županijskih i lokalnih cesta
▪ Potreba ulaganja u izgradnju
nerazvrstanih cesta koja spajaju naselja:
Končanica – Končanički Vinogradi,
Končanica-Boriš, Daruvarski Brestovac –
Brestovačka Brda, Šuplja Lipa – Cigan
Breg
▪ Potreba izgradnje nogostupa uz cestu D5
(kroz cijelo naselje Končanica) te u
naseljima: Šuplja Lipa, Stražanac,
Imsovac
▪ Potreba ulaganja u modernizaciju javne
rasvjete – visoki troškovi javne rasvjete
▪ Potreba dovršetka izgradnje vodovodne
mreže u preostalom dijelu naselja
Brestovačka Brda
▪ Potreba ulaganja u izgradnju sustava
odvodnje u svim naseljima
▪ Obveza sufinanciranja sanacije
odlagališta otpada u Daruvaru
▪ Potreba usklađivanja Plana gospodarenja
otpadom sa Strategijama i Planovima više
razine
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
62
▪ Zadovoljavajuće stanje elektroopskrbne i
plinoopskrbne mreže
▪ Provedena javna rasvjeta u svim
naseljima
▪ Visoka razina izgrađenosti
vodoopskrbnog sustava
▪ Organizirano prikupljanje i odvoz
komunalnog otpada
▪ Postavljeno 6 zelenih otoka za
razvrstavanje otpada
▪ Sanirana sva divlja odlagališta na
području Općine
DRUŠTVENE DJELATNOSTI I
INFRASTRUKTURA
▪ Dostupna odgojno-obrazovna
infrastruktura – Češka osnovna škola
Josipa Ružičke (matična + 3 područne) i
Češki dječji vrtić
▪ Brojnost i visoka razina uređenosti
društvenih i vatrogasnih domova
▪ Uređena dva dječja igrališta u naselju
Končanica
▪ Postojanje vanjskih sportskih terena (u 3
naselja) te nogometnih igrališta (u 3
naselja)
▪ Uređen prostor streljane
▪ Izgrađena školsko-športska dvorana u
naselju Končanica
▪ Planirana obnova i uređenje dječjih
igrališta u Daruvarskom Brestovcu,
Stražancu, Imsovcu te Šupljoj Lipi
▪ Dostupnost osnovne zdravstvene zaštite
na području Općine (ordinacija opće
prakse, stomatološka ordinacija,
veterinarska stanica)
▪ 21 aktivna udruga na području Općine (4
kulturno-umjetničke, 6 športskih, 1
lovačka, 2 udruge umirovljenika, 5
vatrogasnih i druge)
▪ Prepoznatljivost udruga u lokalnoj
javnosti
▪ Podrška lokalne zajednice udrugama i
njihovim inicijativama
DRUŠTVENE DJELATNOSTI I
INFRASTRUKTURA
▪ Potreba kontinuiranog ulaganja u
izgradnju i obnovu dječjih i športskih
igrališta
▪ Potreba kontinuiranog održavanja dječjeg
vrtića i društvenih domova
▪ Nepostojanje jasličkog programa u
dječjem vrtiću
▪ Nedostatak kapaciteta za smještaj i brigu
starih i nemoćnih
▪ Ograničena financijska sredstva udruga
▪ Financijska ovisnost udruga o proračunu,
članarinama i donacijama
▪ Potreba ulaganja u znanja, vještine i
kapacitete udruga vezano za izradu
projekata i vođenje aktivne politike
samoodrživosti
▪ Nedovoljna informiranost udruga o
mogućnostima korištenja nacionalnih i
EU sredstava za financiranja projekata
udruga – nedostatak vremena za
proučavanje mogućnosti
▪ Nedovoljno osigurana vidljivost rada
udruga – nedostatak web stranica udruga
PRILIKE PRIJETNJE
GOSPODARSTVO
▪ Dostupnost edukacija i radionica
namijenjenih poduzetnicima i obrtnicima
▪ Jače korištenje programa cjeloživotnog
učenja / ulaganje u edukaciju i
GOSPODARSTVO
▪ Nedostatak kompetentne radne snage
▪ Zakonski okvir
▪ Spora državna administracija i
dugotrajnost postupaka
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
63
profesionalni razvoj zaposlenika
▪ Mogućnost korištenja strukturnih
fondova za poticanje i jačanje MSP te
izgradnju i razvoj poduzetničkih zona
▪ Modernizacija poslovanja i proizvodnje
▪ Maksimalan intenzitet potpora za
projekte mladih poduzetnika – 100%
▪ Mogućnost korištenja povoljnih ESIF
zajmova za sufinanciranje odobrenih
projekata poduzetnika
▪ Dostupnost povoljnih kreditnih linija za
poduzetništvo mladih (HBOR)
▪ Rast potražnje za domaćim i ekološkim
proizvodima
▪ Jačanje razvoja prerade na OPG-ima
▪ Mogućnost registriranja dopunskih
djelatnosti (ljekovito bilje, uzgoj drveća i
grmlja, hortikultura, proizvodnja
tjestenine, kruha, kolača, suhomesnatih
proizvoda i sl.) te orijentacija na
dohodovnije poljoprivredne kulture
▪ Mogućnost korištenja EPFRR-a
(Modernizacija i povećanje
konkurentnosti OPG-a,; Povećanje
dodane vrijednosti poljoprivrednim
proizvodima; Modernizacija tehnologija,
strojeva, alata i dr.)
▪ Mogućnost organiziranja sajmova /
lokalnih tržnica poljoprivrednih
proizvoda
▪ Mogućnost osnivanja poljoprivredne
zadruge – razvoj poljoprivredne tržišne
infrastrukture
▪ Mogućnost korištenja Programa ruralnog
razvoja za:
▪ Ulaganja u šumarske tehnologije, preradu
i marketing šumskih proizvoda
▪ Ulaganja u obnovu ribnjaka i preradu u
akvakulturi
▪ Rastući trendovi u povezivanju
poljoprivrede, turizma, prirode i
rekreacije – povećana potražnja za
ruralnim turizmom
▪ Mogućnost korištenja ESI fondova i
nacionalnih programa za razvoj i
unaprjeđenje turizma, turističke
infrastrukture, MSP u turizmu te
inovativnih turističkih proizvoda
▪ Sustavno osmišljavanje turističkog
razvoja cjelovite destinacije Grada
Daruvara i susjednih Općina zajedno s
Općinom Končanica kroz „Master plan
razvoja turizma za područje Daruvar-
Papuk”
▪ Emigracija mladih i obrazovanih ljudi
▪ Usporen razvoj poduzetničke zone
▪ Visoki troškovi izgradnje i opremanja
poduzetničke zone - nedostatak
financijskih sredstava
▪ Nerješenost imovinsko-pravnih odnosa
poljoprivrednih zemljišta – uskraćena
mogućnost apliciranja na natječaje za
dobivanje potpora
▪ Usporen proces okrupnjavanja
poljoprivrednog zemljišta
▪ Elementarne nepogode
▪ Nestabilnost tržišta i cijena
poljoprivrednih proizvoda
▪ Niske otkupne cijene primarnih
poljoprivrednih proizvoda
▪ Staračka poljoprivredna domaćinstva koja
nisu u mogućnosti obrađivati zemlju, a
istu ne žele prodati ili dati u zakup
▪ Štetne posljedice konvencionalne
poljoprivredne proizvodnje na okoliš
▪ Nekontrolirana sječa privatnih šuma,
nezakonite aktivnosti otuđenja drva,
devastacija puteva i cesta
▪ Dugotrajnost razvoja i unaprjeđenja
prometne i komunalne infrastrukture
▪ Izostanak održivog upravljanja kulturnim
i prirodnim resursima
▪ Izostajanje investicijskih turističkih
projekata uslijed neriješenih imovinsko-
pravnih odnosa i visokih troškova
investicije
INFRASTRUKTURA I OKOLIŠ
▪ Nedostatak financijskih sredstava
Županijske uprave za ceste BBŽ za
izgradnju i sanaciju županijskih i lokalnih
cesta
▪ Disperzna naseljenost (Boriš: 8
stanovnika, Brestovačka Brda:
33stanovnika, Otkopi: 71 stanovnik) -
otežavajuća okolnost u razvoju
infrastrukture
▪ Visoki troškovi izgradnje i održavanja
komunalne infrastrukture
▪ Štetni utjecaj na okoliš dugotrajno
neadekvatne ili nepostojeće
kanalizacijske mreže
▪ Pojava novih divljih odlagališta
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
64
▪ Mogućnost korištenja Programa ruralnog
razvoja 2014.-2020. za razvoj
nepoljoprivrednih djelatnosti - ruralnog
turizma
INFRASTRUKTURA I OKOLIŠ
▪ Rekonstrukcija državne ceste D5 u sklopu
Programa “BETTERMENT” – planirana
obnova ceste, izgradnja nogostupa te
kružnog toka u centru naselja Končanica
▪ Mogućnost financiranja projektno-
tehničke dokumentacije i izgradnje
nerazvrstanih cesta s popratnim
sadržajima kroz Program ruralnog
razvoja – intenzitet potpore do 100%
prihvatljivih troškova
▪ Mogućnost financiranja razvoja
komunalne infrastrukture kroz Operativni
program „Konkurentnost i kohezija
2014.-2020.
▪ Uvođenje energetski učinkovite i
ekološki prihvatljive LED javne rasvjete
uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i
energetske učinkovitosti
DRUŠTVENE DJELATNOSTI I
INFRASTRUKTURA
▪ Korištenje vanjskih izvora financiranja za
obnovu i rekonstrukciju javne društvene
infrastrukture (Program održivog razvoja
lokalne zajednice)
▪ Inicijative udruga u kreiranju društvenih i
zabavnih sadržaja (apliciranje na
natječaje za dobivanje potpora npr.
Zaklada „Slagalica”- Naš doprinos
zajednici)
▪ Educiranje udruga o mogućnostima
korištenja vanjskih izvora financiranja te
o izradi projektnih prijedloga
▪ Mogućnost udruga da utječu na
rješavanje potreba u zajednici – aktivno
sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice
▪ Jača suradnja udruga s javnim sektorom i
udruga međusobno
▪ Suradnja s drugim udrugama u RH i
inozemstvu – suradnja na projektima,
razmjena know-how iskustava i sl.
▪ Mogućnost besplatne promocije na
društvenim mrežama
DRUŠTVENE DJELATNOSTI I
INFRASTRUKTURA
▪ Daljnja depopulacija, demografsko
starenje, emigracija i negativan prirodni
prirast
▪ Gašenje udruga zbog nedostatka
financijskih sredstava za pokrivanje svih
potreba djelovanja
▪ Izostanak potpore lokalne zajednice –
nerazumijevanje za aktivnosti, metode i
ciljeve koje udruge žele ostvariti
▪ Nedostatak volontera
▪ Nedostatak motivacije
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
65
9. VIZIJA OPĆINE KONČANICA
Vizija se odnosi na sliku željenog gospodarsko-društvenog stanja Općine Končanica u
budućnosti nakon provedene strategije razvoja. Vizija je slika željenog stanja u trenutku
izrade strategije razvoja i ne smije biti ograničena postojećim resursima i trenutnim stanjem u
Općini. Vizija odražava uzajamnu ravnotežu svih relevantnih čimbenika koji mogu pozitivno
doprinijeti održivom razvoju Općine, koji su od velike važnosti za sve građane te ključni za
unaprjeđenje postojeće kvalitete njihova života. Vizija u perspektivi obuhvaća sve životno
važne aspekte Općine te pokazuje ulogu pojedinca u njezinom ostvarivanju.
Vizija Općine Končanica je definirana kroz višeslojni interaktivni pristup ovoj problematici, u
čemu su sudjelovale sve ciljne skupine, te je u konačnici vizija definirana kako slijedi.
Postati područje prepoznatljive turističke ponude
temeljene na simbiozi ribnjačarske tradicije, bogatstvu
narodnih običaja, poljoprivrednih gospodarstava i
očuvane prirode. Područje izgrađene infrastrukture
koje osigurava preduvjete za razvoj poduzetništva i
obrtništva te preduvjete za zdrav i kvalitetan život
stanovnika svih dobnih skupina.
Tako prihvaćena vizija razvoja može se podijeliti na nekoliko važnih strateških odrednica za
Općinu Končanica. Prvenstveno se ovom vizijom ukazuje na potrebu da Općina svojim
stanovnicima osigura siguran i kvalitetan život, a mjereno općom razinom kvalitete života,
očuvanim okolišem, egzistencijalnom sigurnošću, uređenom komunalnom i društvenom
infrastrukturom, prepoznatljivim sadržajima turističke ponude, te revitaliziranim
poduzetničkim i poljoprivrednim aktivnostima. Kvaliteta života znači dobro zdravlje, sigurne
prihode i razvoj obitelji. Ova tri glavna čimbenika su, uz posao i obrazovanje, preduvjet
dobrog života.
Samo razvijeno gospodarstvo može osigurati kvalitetan život stanovnika Općine, a za
revitalizaciju gospodarstava i kvalitetu života stanovnika važno je osigurati i zadovoljavajuću
razinu infrastrukturne izgrađenosti.
Vizija Općine Končanica se u svojoj suštini naslanja na viziju razvoja Bjelovarsko-
bilogorske županije. Na isti način će se smjernicama za provođenje strateškog programa u
Općini Končanica doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva Bjelovarsko-bilogorske županije.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
66
10. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA
OPĆINE KONČANICA
Strateški ciljevi su šira razrada vizije, a proizlaze iz ideje vizije i utvrđuju se prilikom
formiranja same vizije te predstavljaju smjernice razvojnih opredjeljenja. Stoga će se
navedeno detaljnije razraditi kroz strateške prioritete, temeljene na polazištima sljedeća tri
strateška cilja:
Strateški ciljevi su oblikovani kao rezultat rasprava na radnim sastancima, temelje se na
svestranom sagledavanju potreba na području Općine, uvjeta u okruženju, uz uvažavanje
spoznaja iz analize stanja i SWOT analize, a s naglaskom na mogućnosti valorizacije
nedovoljno iskorištenih potencijala.
Strateški ciljevi se detaljnije razrađuju kroz strateške prioritete, a to su uži strateški putovi
koje treba slijediti za njihovu realizaciju, što zahtijeva njihovu razradu na mjere. Da bi to bilo
moguće, nužno je osigurati kontrolne mehanizme i pokazatelje koji će ukazati na to slijedi li
realizacija put od vizije i ciljeva do operativnih aktivnosti.
CILJ 1.
• Razvoj konkurentnog gospodarstva
CILJ 2.
• Učinkovito upravljanje resursima, unaprjeđenje infrastrukture i zaštita okoliša
CILJ 3.
• Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika Općine
√ Pametan rast √ Održiv rast √ Uključiv rast
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
67
11. STRATEŠKI CILJ 1.: RAZVOJ KONKURENTNOG
GOSPODARSTVA
Razvoj gospodarstva kao prvi cilj svoje ishodište ima u tradiciji proizvodnih djelatnosti na
području Općine. Temeljem osnovne analize stanja utvrđeno je da na području Općine djeluje
ukupno 30 gospodarskih subjekata, pretežito u sljedećim djelatnostima: građevinske i
zanatske djelatnosti, proizvodne djelatnosti te uslužne djelatnosti. Poduzetnici i obrtnici
generatori su razvoja gospodarstva o kojima ovisi i daljnji gspodarski razvoj Općine te je
jačanje istih primarni prioritet Općine. Kao osnovne slabosti koje onemogućuju unaprjeđenje
gospodarskih aktivnosti na području općine identificirane su: nedovoljna marketinška
aktivnost poduzeća, nedostatak poduzetničke kulture, opadanje interesa mladih za zanatskim
zanimanjima, nedovoljna informiranost poduzetnika o mogućnostima korištenja vanjskih
izvora financiranja, a u skladu s time i nedovoljno iskorištene mogućnosti financiranja
poduzetničkih projekata sredstvima EU.
Samo educirani i informirani dionici mogu doprinijeti daljnjem razvoju gospodarstva.
Naglasak je stoga na aktivnostima koje će doprinijeti boljoj informiranosti poduzetnika i
mladih o mogućnostima pokretanja i financiranja poduzetničkih projekata, suradnji
poduzetnika, te na razvoju ljudskih potencijala u malom i srednjem poduzetništvu i
obrtništvu.
Temeljem analize stanja područja Općine Končanice uočen je nedostatak poslovne
infrastrukture. Formiranje poduzetničke/poslovne zone značajno bi doprinijelo razvoju
gospodarstva te stvaranju novih radnih mjesta na području Općine. Poslovne zone su mjesta
koja dugoročno rješavaju potrebe poduzetnika za poslovnim prostorom te im omogućuju
zajedničko korištenje infrastrukture i pospješuju njihovo međusobno povezivanje. Zone
predstavljaju nezaobilazan segment razvoja i napretka svakog područja te kao takve postaju
pokretačka snaga gospodarstva.
Razvitak Općine mora cjelovito obuhvatiti sve prirodne resurse, uvjete i ostale potencijale, a
to znači skladno razvijati ostale djelatnosti kao što su poljoprivreda, ribarstvo i turizam. Time
se širi lepeza privredne djelatnosti, a potpunije se iskorištavaju privredni, ljudski i ostali
resursi.
Obzirom na brojnost poljoprivrednih gospodarstava registriranih na području Općine
Končanica, dugu poljoprivrednu tradiciju, značajan zemljišni potencijal, dugu ribnjačarsku
tradiciju i velike ribnjačarske površine, evidentno je da bi unaprjeđenje poljoprivrede i
ribarstva imalo važan učinak na gospodarstvo i život stanovnika končaničkog kraja.
Djelatnost poljoprivrede na području Općine Končanica dijeli iste probleme koje ima ova
djelatnost u RH: usitnjenost zemljišta i većinom mali proizvođači koji proizvode uglavnom za
vlastite potrebe, niska tehnološka razina proizvodnje, neumreženost poljoprivrednih
proizvođača i neorganiziran nastup na tržištu, te nedovoljna povezanost primarnih
proizvođača s prerađivačkim sektorom.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
68
Pojedinačnim djelovanjem mali poljoprivrednici su premali gospodarski subjekti za
ravnopravno i uspješno sudjelovanje na tržištu stoga je za njihov opstanak nužno osnivanje
poljoprivredne zadruge. Udruživanjem poljoprivrednih proizvođača moguće je riješiti
nedostatak tržišne i proizvodne infrastrukture za poljoprivredne proizvode (otkup
poljoprivrednih proizvoda, pogoni za preradu, pakirnice, hladnjače i sl.) te bi se na taj način
olakšao nastup i položaj malih poljoprivrednika na tržištu. Poljoprivredni razvoj se nadalje
mora usmjeriti prema visokoprihodovnoj proizvodnji, finalizaciji (preradi) primarne
proizvodnje uz poticanje razvoja dopunskih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima
(proizvodnja tjestenine, suhomesnatih proizvoda, izrada rukotvorina, nakita, pletiva, suvenira,
eteričnih ulja i sl.).
Male parcele pogodne su za bavljenje ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom koju treba
poticati prvenstveno kroz edukacije poljoprivrednika i onih koji to žele postati. Manje
ulaganje u proizvodnju te veća prodajna vrijednost proizvoda čine organsku poljoprivredu
konkurentnom i dohodovno prihvatljivom, dok se s druge strane stvara mogućnost prodaje
ekoloških proizvoda kroz turizam i izvoz.
Kao značajan segment gospodarstva Općine Končanica ističe se i ribnjačarstvo koje na ovom
području ima dugu tradiciju. Ribnjačarstvo Končanica je u prijeratnom razdoblju zapošljavalo
120 ljudi te je bilo najmodernije ribnjačarstvo koje je značajan dio uzgojene ribe izvozilo na
inozemna tržišta. U poslijeratnom razdoblju, uslijed nedostatka tržišta, broj radnika i obujam
proizvodnje smanjen je gotovo trostruko. Stručnim znanjima i iskustvom koje posjeduje,
daljnjim ulaganjem u revitalizaciju poduzeća i uvođenje novih tehnologija, te razvojem
dodatnih djelatnosti povezanih s ribnjacima, Ribnjačarstvo Končanica ima velike izglede biti
generator gospodarstva te novih radnih mjesta na području Općine Končanica.
Obzirom na brojne prirodne i kulturne potencijale koje posjeduje, gostoljubivost te tradiciju i
etnološku raznolikost, Općina Končanica ima snažne preduvjete za razvoj seoskog, kulturnog,
izletničkog, aktivnog, lovnog i ribolovnog turizma koji bi se mogao zaokružiti u jednu
cjelovitu, integriranu ponudu sve popularnijeg ruralnog turizma. Ruralni turizam postaje
nezaobilazan čimbenik u razvoju ruralnih područja i ujedno pomaže u očuvanju lokalnog
identiteta, odnosno lokalnih posebnosti, tradicije i običaja. Njegova važnost ogleda se u
interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, tradicijske
gastronomije i turističkih usluga, odnosno korištenju već postojećih resursa. Stoga je razvoj i
unaprjeđenje turističke ponude, turističke infrastrukture te stvaranje prepoznatljivog identiteta
Općine temeljenog na tradiciji ribnjačarstva, očuvanim prirodnim resursima, bogatsvu
tradicije i narodnih običaja, također značajan čimbenik daljnjeg gospodarskog razvoja
Općine.
Vrijedni prirodni resurs ribnjačarskih površina po kojima je Končanica prepoznatljiva, a koje
su ujedno i vrijedan ornitološki lokalitet predstavljaju značajan potencijal za razvoj sportsko
rekreativnog i izletničkog turizma. Turistička ponuda u sklopu ribnjaka već postoji u vidu
športskog ribolova i prateće infrastrukture, a istu je moguće proširiti i dodatno obogatiti
razvojem poučnih staza o životinjskim vrstama koje obitavaju na području ribnjaka,
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
69
specijaliziranim programima promatranja životinja (posebice ptica), razvojem biciklističkih
staza oko ribnjačarskih površina, formiranje muzeja u sklopu ribarske kuće u kojoj bi se
prezentirala povijest i razvoj ribarstva u Općini Končanica i sl. Osim ribnjaka, vrijedan
prirodni resurs za razvoj turističke ponude na području Općine predstavljaju i šumske
površine na čijem području se nalaze lovišta bogata raznovrsnim fondom divljači. U svrhu
jačeg razvoja lovnog turizma na području Općine potrebno je daljnje unaprjeđenje primarne
ponude u vidu organiziranja lovnih programa i natjecanja u lovu. Obzirom da na području
Općine Končanica djeluje Udruga uzgajivača kasačkih konja, te Kasački klub Daruvar,
postoji mogućnost za unaprjeđenje turističke infrastrukture razvojem jahačkih staza koje bi
omogućile kreiranje dodatnih programa kao što su: paketi za individualni, grupni i obiteljski
obilazak određene turističke zone, škola jahanja i programi terapijskog jahanja. Važan dio
turističke ponude Općine Končanica svakako su i raznovrsne tradicionalne manifestacije koje
organiziraju narodnosne udruge s područja Općine.
Za kreiranje turističke ponude također je značajno revitalizirati postojeću tradicijsku
graditeljsku baštinu – tradicijske kuće i objekt starog mljekarstva, kako bi se isti stavili u
funkciju turizma (u vidu smještajnih kapaciteta i muzeja), osposobiti poljoprivredna
gospodarstva za pružanje smještajnih i ugostiteljskih usluga, te poraditi na promotivnim
aktivnostima turističke ponude.
STRATEŠKI CILJ 1: RAZVOJ KONKURENTNOG GOSPODARSTVA
PRIORITETI MJERE
Prioritet 1.1.
Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i
obrtništva
Mjera 1.1.1.
Razvoj poduzetničke zone
Mjera 1.1.2.
Jačanje konkurentnosti i povezivanje MSP i obrta
Mjera 1.1.3.
Poticanje obnove tradicijskih i zanatskih djelatnosti
Mjera 1.1.4.
Poticanje poduzetništva organiziranim edukacijama za
poduzetnike i one koji to žele postati
(samozapošljavanje)
Mjera 1.1.5.
Razvoj ljudskih potencijala u malom i srednjem
poduzetništvu i obrtništvu
Prioritet 1.2.
Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje
poljoprivrednim aktivnostima
Mjera 1.2.1.
Održivo upravljanje i korištenje poljoprivrednog
zemljišta
Mjera 1.2.2.
Povećanje kompetencija i informiranosti
poljoprivrednih proizvođača
Mjera 1.2.3.
Poticanje rekonstrukcije i modernizacije
poljoprivrednih gospodarstava
Mjera 1.2.4.
Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
70
Mjera 1.2.5.
Poticanje razvoja i unaprjeđenja dopunskih djelatnosti
na PG-ima
Mjera 1.2.6.
Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača – osnivanje
poljoprivredne zadruge
Mjera 1.2.7.
Organiziranje sajmova i tržnica poljoprivrednih
proizvoda
Mjera 1.2.8.
Unaprjeđenje i modernizacija ribogojstva
Prioritet 1.3.
Unaprjeđenje i razvoj turizma
Mjera 1.3.1.
Razvoj i unaprjeđenje turističkih sadržaja i turističke
infrastrukture
Mjera 1.3.2.
Kreiranje prepoznatljivog turističkog identiteta Općine
Mjera 1.3.3.
Očuvanje, revitalizacija i valorizacija prirodne i
kulturne baštine
12. STRATEŠKI CILJ 2.: UČINKOVITO UPRAVLJANJE
RESURSIMA, UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE I ZAŠTITA
OKOLIŠA
Ovim strateškim ciljem nastoji se doprinijeti održivosti razvoja lokalne zajednice kroz
učinkovito upravljanje resursima, unaprjeđenje prometne i komunalne infrastrukture, te kroz
provođenje mjera u svrhu zaštite okoliša na području Općine. Navedeno predstavlja temelj
održivog razvoja Općine Končanica kao podrška gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji
područja Općine.
Uređenje prometne, komunalne i javne infrastrukture značajno utječe na poslovanje
gospodarskih subjekata, razvoj turizma te na kvalitetu života svih stanovnika. Svjesna ove
činjenice, Općina Končanica kontinuirano ulaže u izgradnju, modernizaciju i sustavno
održavanje nerazvrstanih cesta, poljskih puteva, cijevnih propusta i mostova. Ostaje potreba
izgradnje i modernizacije nerazvrstanih cesta: Končanica – Končanički Vinogradi, Končanica
– Boriš, Daruvarski Brestovac – Brestovačka Brda, te sanacija ceste Šuplja Lipa – Cigan
Breg. No zbog visokih troškova izgradnje, sanacije i održavanja prometne infrastrukture u
nadležnosti Općine, isti predstavljaju veliko opterećenje za proračun Općine što znatno
usporava ove procese, te će Općina u budućem periodu navedeni problem rješavati jačim
korištenjem Programa ruralnog razvoja za sufinanciranje izgradnje/rekonstrukcije
nerazvrstanih cesta na području Općine.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
71
U smislu sigurnosti prometa otežana je situacija u naseljima Končanica, Dioš, Šuplja Lipa,
Stražanac i Imsovac zbog nedostatka nogostupa. Prioritet je izgraditi nogostup duž cijelog
naselja Končanica uzdužno državne ceste D5, posebice iz razloga što njome učenici
svakodnevno pješače do škole. Izgradnja nužnog nogostupa biti će izvedena provedbom
projekta obnove državnih cesta „Betterment“ kojeg pripremaju Hrvatske. U svrhu povećanja
sigurnosti u prometu do izgradnje predviđenog nogostupa koristilo bi postavljanje
upozoravajućih naprava ili svjetlosne prometne signalizacije za smirivanje prometa u blizini
škole i drugih kritičnih punktova.
Pokrivenost Općine vodoopskrbnom, plinoopskrbnom i elekroenergetskom mrežom u
potpunosti zadovoljava potrebe stanovnika, no ostaje potreba kontinuiranog održavanja
vodoopskrbnog sustava, odnosno sanacije gubitaka na vodovodnoj mreži.
Jedan od gorućih problema Općine Končanica svakako je potreba izgradnje sustava odvodnje
otpadnih voda u svim naseljima Općine. Postojeće stanje je u potpunosti neprihvatljivo s
aspekta zaštite okoliša te standarda življenja, stoga je prioritet Općine izgraditi sustav
odvodnje. Obzirom da je izgradnja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda kapitalni
infrastrukturni projekt koji zahtijeva vrlo visoka investicijska ulaganja, realizacija istog
uvelike će ovisiti o „povlačenju“ financijskih sredstava iz EU fondova.
Na području Općine Končanica gospodarenje otpadom se vrši na način koji ne dovodi u
opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš. Na području Općine
provodi se organizirano prikupljanje otpada, postavljeno je 6 zelenih otoka za razvrstavanje
otpada te su sanirana sva divlja odlagališta. Ostaje potreba usklađivanja Plana gospodarenja
otpadom s važećom zakonskom i strateškom regulativom, te provođenje aktivnosti za
povećanje razine svijesti stanovnika o razvrstavanju otpada, zaštiti okoliša i sl. Povećanjem
ekološke osvještenosti stanovništva povećat će se i korištenje obnovljivih izvora energije što
će imati i važan utjecaj na zaštitu okoliša.
Na području Općine Končanica djelomično je provedena modernizacija sustava javne rasvjete
temeljene na načelima energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. Daljnjom modernizacijom
javne rasvjete riješio bi se problem visokih troškova energije koji proizlaze iz neadekvatne i
zastarjele javne rasvjete.
STRATEŠKI CILJ 2: UČINKOVITO UPRAVLJANJE RESURSIMA, UNAPRJEĐENJE
INFRASTRUKTURE I ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIORITETI MJERE
Prioritet 2.1.
Unaprjeđenje javne, komunalne i
prometne infrastrukture
Mjera 2.1.1.
Racionalno upravljanje vodnim rerursima –
sanacija gubitaka vode na vodovodnoj mreži
Mjera 2.1.2.
Izgradnja sustava odvodnje otpadnih i
oborinskih voda
Mjera 2.1.3.
Daljnja modernizacija sustava javne rasvjete
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
72
Mjera 2.1.4.
Izgradnja/modernizacija cestovne
infrastrukture
Mjera 2.1.5.
Izgradnja/modernizacija nogostupa i
biciklističkih staza
Mjera 2.1.6.
Sanacija opasnih mjesta i postavljanje
prometne signalizacije
Prioritet 2.2.
Poticanje energetske učinkovitosti i
održivo gospodarenje otpadom
Mjera 2.2.1.
Uspostava održivog gospodarenja otpadom
Mjera 2.2.2.
Primjena OIE i mjera energetske učinkovitosti
u javnom i privatnom sektoru
Mjera 2.2.3.
Podizanje razine svijesti stanovništva o
važnosti zaštite okoliša, razvrstavanju otpada
te o prednostima korištenja OIE
13. STRATEŠKI CILJ 3.: UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA
STANOVNIKA OPĆINE
Visoka kvaliteta života znači i visoku kvalitetu usluga za stanovništvo. Stoga je potrebno
stvoriti sredinu ugodnu za življenje, stvoriti preduvjete za kvalitetno obavljanje društvenih
djelatnosti, osigurati mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj, osigurati programe i
sadržaje za sve skupine stanovništva, osigurati dostupnost javnim prostorima i sadržajima,
društvenu infrastrukturu i sl.
S težnjom da osigura svojim stanovnicima zadovoljavajuću razinu kvalitete života, Općina
Končanica kontinuirano ulaže u razvoj i unaprjeđenje društvene infrastrukture na području
Općine pa je tako izgrađena i opremljena nova školsko-športska dvorana, izgrađena nova
područna škola u Diošu, potpuno su uređeni mjesni i vatrogasni domovi, uređena je zgrada u
kojoj se nalaze ambulante Opće medicine i zubna ordinacija, te prostori za rad udruga.
Također je financijski praćen rad udruga te osnovnoškolski i predškolski odgoj. Suvremeni
razvojni trendovi i način življenja zahtijevaju dodatna ulaganja u društveni aspekt života
Općine, te je stoga potrebno poticati i osmišljavati nove programe i sadržaje, razviti nove
športsko-rekreativne sadržaje namijenjene svim dobnim skupinama, uključiti šport i kulturu u
turističku ponudu, te posebno obogatiti društvene sadržaje namijenjene djeci i mladima. U
tom smjeru, Općina Končanica planira obnovu i uređenje dječjih igrališta u naseljima:
Daruvarski Brestovac (u okviru poslovne zgrade), Stražanac (uz mjesni dom), Imsovac (uz
mjesni dom), te u Šupljoj Lipi. Obzirom na obvezu održavanja izvanučionične nastave,
odnosno škole u prirodi za učenike osnovne škole, jedan od prioriteta Općine je i uređenje i
opremanje izletišta u prirodi koje će osim učenicima biti na raspolaganju svim stanovnicima
Općine Končanica.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
73
U posljednjih nekoliko godina odgojno-obrazovni sustav doživljava niz promjena, a kako bi
se ove promjene mogle uspješno integrirati u sustav odgoja i obrazovanja, potrebna je obnova
njegove infrastrukture i opreme s ciljem osiguranja veće dostupnosti i bolje kvalitete usluga.
Svako ulaganje u obrazovanje i obrazovni sustav uopće, rezultira brojnim ekonomskim
društvenim benefitima i još brojnijim pozitivnim učincima. Za unaprjeđenje odgoja i
obrazovanja potrebno je osigurati uvjete rada koji su neophodni za pružanje kvalitetnih usluga
korisnicima programa odgoja i obrazovanja. U okviru ovog cilja definirane su mjere koje će
unaprijediti dostupnost i kvalitetu odgoja i obrazovanja, unaprijediti kvalitetu rada odgojno-
obrazovnih institucija, unaprijediti formalno stečeno obrazovanje kroz programe
cjeloživotnog učenja te poticati obrazovanje u cilju olakšanja stjecanja novih znanja, vještina
i sposobnosti posebno marginaliziranih skupina stanovništva. Vrlo je važan osobni i
profesionalni razvoj stanovnika Općine koji dakle, treba temeljiti na cjeloživotnom učenju, ali
i na potrebama tržišta rada.
Obzirom da je analizom stanja Općine Končanica utvrđen porast udjela starijeg i socijalno
osjetljivog stanovništva, na području Općine potrebno je razvijati posebne oblike socijalne
skrbi kroz: razvoj suradnje i projekata s Centrom za socijalnu skrb; procjenu mogućnosti za
izgradnju ustanova za starije i nemoćne osobe na području Općine; otvaranje dnevnog
smještaja za starije osobe; razvoj oblika skrbi za osobe s teškoćama u razvoju, invalidne osobe
i druge osobe s pojačanim potrebama (stari, nemoćni, bolesni, nezaposleni) u suradnji s
postojećim institucionalnim i izvanistitucionalnim nositeljima skrbi; poticanje socijalne
osjetljivosti i uključivanja stanovništva u razne oblike solidarnosti i pomaganja, pri čemu je
značajna mogućnost poticanja osnivanja i rada organizacija civilnog društva usmjerenih na
pružanje pomoći socijalno ugroženom stanovništvu. Unaprjeđenje postojećih i razvoj novih
socijalnih usluga, jačanje socijalne osjetljivosti te jačanje volonterstva u području socijalnih
usluga doprinijeti će boljim uvjetima i kvaliteti života te uspješnom integriranju u gospodarski
i društveni život socijalno osjetljivih skupina.
Veliku važnost u razvoju Općine predstavljaju i organizacije civilnog društva. Jače
uključivanje stanovništva u aktivnosti planiranja razvoja Općine jedna je od temeljnih
pretpostavki održivog socio-ekonomskog razvitka, stoga je potrebno poticati razvoj
oranizacija civilnog društva, jačati kapacitetecivilnog sektora u područjima upravljanja
organizacijama, korištenja vanjskih izvora financiranja, razvoja i provedbe projekata i sl.
Udruge su važan čimbenik društvenog života na području Općine, a spektar djelatnosti kojima
se bave je širok. Kroz svoje djelovanje unaprjeđuju kvalitetu društvenih (kulturnih,
športskih..) sadržaja, zauzimaju se za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša, održivi
razvoj, humanitarna i socijalna uvjerenja, ali i zagovaraju interese različitih društvenih
skupina čime pozitivno utječu na trajne društvene promjene u lokalnoj zajednici. Stoga je
poticanje svijesti civilnog društva o društvenoj odgovornosti te o važnosti njihove uloge u
zajednici, prepoznato kao važan prioritet u okviru ovog strateškog cilja.
Mladi predstavljaju pokretačku snagu svakog društva i neizostavan su segment razvoja. No,
ruralne sredine, pa tako i Općina Končanica, suočene su s trendom odlaska mladih u veće
urbane sredine i inozemstvo. Na odlazak mladih utječu brojni socioekonomski čimbenici kao
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
74
što je manjak kulturnih, športskih i zabavnih sadržaja, stoga je potrebno poduzeti sve
raspoložive aktivnosti kako bi se mlade zainteresiralo i potaknulo na sudjelovanje u razvoju
Općine te na aktivizam u promicanju i zagovaranju interesa, prava i potreba mladih na
lokalnoj razini. Od velike važnosti je osvijestiti mlade da su i oni važan dio lokalne zajednice
koji svojim idejama, znanjima i proaktivnosti mogu značajno doprinijeti razvoju lokalne
zajednice, kao i podizanju razine kvalitete života u zajednici. Iz tog razloga, potrebno je
zagovarati i poticati mlade na osnivanje udruga mladih kao i Savjeta mladih.
STRATEŠKI CILJ 3.: UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA STANOVNIKA OPĆINE
PRIORITETI MJERE
Prioritet 3.1.
Unaprjeđenje društvenih djelatnosti i
društvene infrastrukture
Mjera 3.1.1.
Poboljšanje uvjeta za izvođenje predškolskog i
osnovnoškolskog obrazovanja
Mjera 3.1.2.
Uređenje i obnova dječjih igrališta
Mjera 3.1.3.
Izgradnja i uređenje novih športsko-rekreacijskih
sadržaja i izletišta
Mjera 3.1.4.
Jačanje inicijativa udruga u kreiranju društvenih i
zabavnih sadržaja
Mjera 3.1.5.
Izgradnja, obnova i uređenje društvenih i vatrogasnih
domova te drugih centara za okupljanje u zajednici
Prioritet 3.2.
Podizanje standarda u području skrbi o
socijalno ugroženima, starim i nemoćnim
osobama
Mjera 3.2.1.
Unaprjeđenje sustava socijalnih usluga kroz poticanje
suradnje i razvoj projekata sa Centrom za socijalnu
skrb
Mjera 3.2.2.
Razvoj infrastrukture i programa za pružanje usluga
dnevnog boravka
Mjera 3.2.3.
Poticanje razvoja smještajnih kapaciteta za skrb o
starim i nemoćnim osobama
Mjera 3.2.4.
Poticanje društvene uključenosti osoba u nepovoljnom
položaju i socijalno osjetljivih skupina
Mjera 3.2.5.
Poticanje volonterizma u pružanju socijalnih usluga i
pomoći starim i nemoćnim osobama u obavljanju
svakodnevne aktivnosti
Prioritet 3.3.
Povećanje konkurentnosti stanovnika na
tržištu rada
Mjera 3.3.1.
Poticanje korištenja programa cjeloživotnog učenja
Mjera 3.3.2.
Poticanje obrazovanja za deficitarna zanimanja
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
75
Mjera 3.3.3.
Organizacija tečajeva za povećanje kompetencija
stanovnika na tržištu rada (strani jezici, informatika i
sl.)
Prioritet 3.4.
Razvoj civilnog društva i poticanje
aktivizma mladih
Mjera 3.4.1.
Poticanje volonterstva i udruživanja stanovnika u
udruge
Mjera 3.4.2.
Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva
Mjera 3.4.3.
Poticanje razvoja društvene odgovornosti civilnog
društva
Mjera 3.4.4.
Poticanje osnivanja udruge mladih i Savjeta mladih
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
76
14. RAZRADA MJERA ZA OSTVARENJE STRATEŠKIH CILJEVA
Mjere su postupci, intervencije ili način djelovanja nadležnih institucija/organizacija u
prioritetna područja u svrhu ostvarivanja ciljeva. One trebaju biti sadržajno nedvojbeno u
funkciji unaprjeđenja okolnosti radi kojih se donose. Za intervencije u prioritetnim
područjima za Općinu Končanica, a u svrhu ostvarivanja ciljeva definirane su sljedeće
provedbene mjere:
CILJ 1.: RAZVOJ KONKURENTNOG GOSPODARSTVA
PRIORITET 1.1. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva
MJERA 1.1.1. Razvoj poduzetničke zone
CILJ MJERE:
Kroz razvoj poduzetničke infrastrukture unaprijediti uvjete za poslovanje
poduzetnika i obrtnika s područja Općine Končanica, kao i potencijalnih
investitora koji će ulagati u otvaranje svojih poduzeća, a samim time utjecati na
smanjenje broja nezaposlenih.
SADRŽAJ:
• Rješavanje imovinsko pravnih odnosa zemljišta predviđenog za
izgradnju poduzetničke zone (kupnja zemljišta u vlasništvu privatnih
osoba)
• Izrada projektno-tehničke dokumentacije te ishođenje građevinskih
dozvola za izgradnju i infrastrukturno opremanje poduzetničke zone
• Priprema zemljišta i izgradnja cjelokupne infrastrukture
• Donošenje poticajnih mjera i olakšica za poslovne sujekte u
poduzetničkoj zoni
• Promidžba poduzetničke zone i izrada marketing plana poduzetničke
zone
• Priprema programa i prjekata za sufinanciranje iz državnog proračuna i
EU fondova i programa
NOSITELJ: Općina Končanica, poduzetnici i obrtnici
OČEKIVANI
REZULTATI:
Implementacijom navedene mjere uspostavit će se kvalitetna poduzetnička
infrastruktura i unaprijediti investicijsko okruženje, stvoriti uvjeti za lakše i brže
procedure ulaganja u razvoj poduzetništva, olakšati počeci poduzetničkih
aktivnosti, povećati prihodi iz poduzetništva te povećati broj zaposlenih.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo
gospodarstva, poduzetništva i obrta, ministarstvo regionalnog razvoja i fondova
EU, EU fondovi i programi, investicijska sredstva poduzetnika i obrtnika
PRIORITET 1.1. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva
MJERA 1.1.2. Jačanje konkurentnosti i povezivanje MSP i obrta
CILJ MJERE:
Pridonijeti povećanju mogućnosti za rast poduzeća i lakše pokretanje novih
poduzeća, poticati proizvodnju s većom dodanom vrijednosti, povećati
konkurentnosti poduzeća kroz ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta,
uvođenje novih tehnologija i modernizaciju proizvodnje i poslovanja. Poticati
poslovne subjekte na međusobno povezivanje kako bi proširili poslovnu
suradnju, zajednički nastupili na tržištu, povećali fleksibilnost, brzinu i kvalitetu
poslovanja, stvorili nove poslovne kontakte, otvorili nova tržišta. Povezivanjem
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
77
malih sa srednjim i velikim poduzećima i obrtima ojačale bi se njihove pozicije
na tržištu, proizvodnja, konkurentnost, smanjili troškovi poslovanja te stvorila
nova radna mjesta.
SADRŽAJ:
• Priprema poduzetničkih projekata i apliciranje na natječaje za dodjelu
bespovratnih sredstava za jačanje kompetentnosti MSP
• Pokretanje inicijativa za osnivanje zadruga i klastera – informiranje i
educiranje poduzetnika o mogućnostima poslovanja kroz zadružno
poduzetništvo i klastere
NOSITELJ: Općina Končanica, poduzetnici i obrtnici
OČEKIVANI
REZULTATI:
Povećana konkurentost MSP, povećani kapaciteti za razvoj procesa, roba i
usluga, usvojena nova rješenja i tehnologije, ostvareni bolji poslovni rezultati,
otvorena nova radna mjesta te bolja povezanost poslovnih subjekata.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, poduzetnici, EU fondovi i
programi
PRIORITET 1.1. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva
MJERA 1.1.3. Poticanje obnove tradicijskih i zanatskih djelatnosti
CILJ MJERE: Očuvati tradicijske i zanatske djelatnosti, promovirati ih te potaknuti interes
mladih za tradicijskim i zanatskim zanimanjima
SADRŽAJ:
• Razvoj poticajnih mjera za razvoj obrta, zanatskih i tradicijskih
zanimanja
• Organiziranje dana otvorenih vrata – prezentacija zanatskih zanimanja i
tradicijskih djelatnosti
• Održavanje radionica rukotvorstva i starih zanata
• Promocija zanatskih i tradicijskih zanimanja u osnovnoj školi –
osmišljavanje programa i aktivnosti za razvoj sklonosti, interesa i
sposobnosti djece za bavljenje zanatskim i tradicijskim zanimanjima
NOSITELJ: Općina Končanica, Osnovna škola, obrtnici, udruge
OČEKIVANI
REZULTATI:
Povećan interes mladih za bavljenje zanatskim i tradicijskim zanimanja,
očuvani obrti i zanati, stvorena nova radna mjesta, samozapošljavanje
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo
gospodarstva, poduzetništva i obrta, EU fondovi i programi
PRIORITET 1.1. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva
MJERA 1.1.4. Poticanje poduzetništva organiziranim edukacijama za poduzetnike i one
koji to žele postati (samozapošljavanje)
CILJ MJERE:
Povećati dostupnost poduzetnicima specijaliziranim edukacijama namijenjenim
njima, razvoj poduzetničkih vještina i stavova, povećati nivo znanja putem
edukacija i radionica o mogućnostima korištenja vanjskih izvora i bespovratnih
sredstava za poduzetnike, pripremi projekata, pokretanju poduzetništva s
posebnim naglaskom na poduzetništvo žena, poduzetništvo mladih i
poduzetnike početnike (samozapošljavanje).
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
78
SADRŽAJ:
• Organiziranje i provedba edukacija i radionica namijenjenih
poduzetnicima i svima koji to žele postati
• Poticanje mladih da svoje ideje realiziraju kroz poduzetništvo
• Poticanje samozapošljavanja
• Subvencioniranje projekata poduzetnika početnika
NOSITELJ: Općina Končanica, poduzetnici i obrtnici, udruge, u suradnji s vanjskim
suradnicima – konzultantima, predavačima, razvojnim agencijama i LAG-om
OČEKIVANI
REZULTATI:
Jače korištenje vanjskih izvora sredstava i EU fondova, kreiranje novih radnih
mjesta i samozapošljavanje, povećan interes mladih za pokretanjem
poduzetništva, stvaranje poduzetničke kulture.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, poduzetnici, EU fondovi i
programi, HZZ
PRIORITET 1.1. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva
MJERA 1.1.5. Razvoj ljudskih potencijala u malom i srednjem poduzetništvu
CILJ MJERE:
Ojačati razvoj poduzetništva i olakšati poslovanje poduzetnika korištenjem
kvalitetnih obrazovnih programa koji pridonose unaprjeđenju znanja i
kompetencija poduzetnika i njihovih zaposlenika, te većoj konkurentnosti
gospodarskih subjekata.
SADRŽAJ:
• Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poduzetnika u sklopu nacionalnih,
regionalnih i lokalnih projekata
• Unaprjeđenje znanja i kompetencija poduzetnika i njihovih zaposlenika
• Korištenje kadrovskih potencijala strukovnih škola u poduzetničke
svrhe
• Stvaranje modela prekvalifikacije u skladu s potrebama tržišta rada i
radnih mjesta
• Jačanje kapaciteta za pripremu i provedbu razvojnih projekata iz
gospodarskog sektora namijenjenih privlačenju sredstava iz EU fondova
• Osigurati prijenos znanja između uspješnih poduzetnika i poduzetnika
početnika
NOSITELJ: Općina Končanica, poduzetnici i obrtnici, Bjelovarsko-bilogorska županija
OČEKIVANI
REZULTATI:
Povećan broj obrazovnih programa i radionica namijenjenih poduzetnicima i
njihovim zaposlenicima, povećan broj izvođenja praktičnog dijela naukovanja
učenika, efektivna suradnja uspješnih poduzetnika i poduzetnika početnika,
smanjen broj nezaposlenih, ostanak visokoobrazovanih mladih kadrova koji teže
usavršavanju
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, poduzetnici, Ministarstvo
gospodarstva, poduzetništva i obrta, EU fondovi i programi, HZZ
PRIORITET 1.2. Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje poljoprivrednim aktivnostima
MJERA 1.2.1. Održivo upravljanje i korištenje poljoprivrednog zemljišta
CILJ MJERE: Poboljšati održivo gospodarenje poljoprivrednim zemljištem.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
79
SADRŽAJ:
• Poticanje komasacije poljoprivrednog zemljišta i rješavanja imovinsko
pravnih odnosa
• Poticanje revitalizacije zapuštenog poljoprivrednog zemljišta
• Uređenje i izgradnja pristupnih cesta i putova do poljoprivrednih
površina te sustava za navodnjavanje
• Educiranje poljoprivrednika o važnosti i načinima održivog korištenja
poljoprivrednog zemljišta
NOSITELJ: Općina Končanica, poljoprivredna gospodarstva, Bjelovarsko-bilogorska
županija
OČEKIVANI
REZULTATI:
Smanjen broj neobrađenih poljoprivrednih površina, povećanje obujma,
profitabilnosti i kvalitete poljoprivredne proizvodnje, očuvanost i povećana
kvaliteta tla, učinkovito upravljanje poljoprivrednim zemljištem.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo
poljoprivrede, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju, EU fondovi i programi
PRIORITET 1.2. Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje poljoprivrednim aktivnostima
MJERA 1.2.2. Povećanje kompetencija i informiranosti poljoprivrednih proizvođača
CILJ MJERE: Poticanje investicija u poljoprivredi, jačanje poljoprivrednih aktivnosti,
poticanje samozapošljavanja i mladih poljoprivrednih proizvođača.
SADRŽAJ:
• Organizacija i provedba edukacija o mogućnostima financiranja
ulaganja u poljoprivredna gospodarstva kroz Program ruralnog razvoja
do 2020.
• Organizacija i provedba edukacija o mogućnostima prerade, trženja i
razvoja poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda, te uzgoja novih i
profitabilnijih kultura
• Organizacija i provedba edukacija o mogućnostima samozapošljavanja
u poljoprivredi, posebice o mogućnostima i prednostima mladih
poljoprivrednika
• Poticanje cjeloživotnog učenja i stručne izobrazbe u sektoru
poljoprivrede
NOSITELJ: Općina Končanica, poljoprivredna gospodarstva, Bjelovarsko-bilogorska
županija
OČEKIVANI
REZULTATI:
Provedene edukacije o jačanju konkurentnosti i mogućnostima financiranja
ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, povećana konkurentnost
poljoprivrednih proizvođača, povećan broj mladih poljoprivrednika te jače
korištenje sredstava Programa ruralnog razvoja.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo
poljoprivrede, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju, EU fondovi i programi
PRIORITET 1.2. Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje poljoprivrednim aktivnostima
MJERA 1.2.3. Poticanje rekonstrukcije i modernizacije poljoprivrednih gospodarstava
CILJ MJERE: Povećanje i unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje te povećanje
konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
80
SADRŽAJ:
• Pravovremeno informiranje i educiranje poljoprivrednika o
mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava za ulaganja u
restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti
poljoprivrednih gospodarstava kroz Europski poljoprivredni fond za
ruralni razvoj (EPFRR)
• Razvoj i priprema projekata/prijavne dokumentacije za prijavu na
natječaje
• Korištenje sredstava EPFRR-a za ulaganja u zemljište, opremu,
mehanizaciju, gospodarske objekte, objekte za proizvodnju, preradu i
skladištenje poljoprivrednih proizvoda
• Uvođenje novih tehnologija, certificiranja, zaštite i standardizacije
poljoprivrednih proizvoda
NOSITELJ: Općina Končanica, poljoprivredna gospodarstva
OČEKIVANI
REZULTATI:
Smanjeni troškovi proizvodnje, povećana produktivnost i konkurentnost
poljoprivrednih proizvođača, stvorena dodana vrijednost poljoprivrednih
proizvoda, porast ulaganja u fizičku imovinu poljoprivrednih gospodarstava,
stvorena nova radna mjesta.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za plaćanje u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, EU fondovi i programi
PRIORITET 1.2. Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje poljoprivrednim aktivnostima
MJERA 1.2.4. Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje
CILJ MJERE:
Poticanje stanovništva i poljoprivrednih proizvođača na bavljenje ekološkom
poljoprivredom kroz podizanje svijesti stanovništva i poljoprivrednika o
mogućnostima, prednostima i uvjetima koje je potrebno zadovoljiti za bavljenje
ekološkom poljoprivredom.
SADRŽAJ:
• Održavanje stručnih radionica o načelima, zakonima i prednostima
ekološke poljoprivrede i proizvodnje eko proizvoda
• Edukacija i stručna potpora poljoprivrednim proizvođačima u ishođenju
eko-certifikata
• Poticanje korištenja organskih gnojiva
• Osnivanje udruge ekoloških proizvođača
• Promocija ekološke poljoprivrede i ekoloških proizvoda
NOSITELJ: Općina Končanica, poljoprivredna gospodarstva
OČEKIVANI
REZULTATI:
Povećani obujam ekološke poljoprivredne proizvodnje na području Općine,
povećan broj ekoloških proizvođača, bolji položaj poljoprivrednih proizvođača
na tržištu, povećanje prihoda poljoprivrednih gospodarstava koja se odluče na
bavljenje ekološkom poljoprivredom, širenje primjera dobre prakse među
poljoprivrednicima, obogaćena turistička ponuda umrežavanjem ekološke
poljoprivrede i turizma
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za plaćanje u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, EU fondovi i programi
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
81
PRIORITET 1.2. Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje poljoprivrednim aktivnostima
MJERA 1.2.5. Poticanje razvoja i unaprjeđenja dopunskih djelatnosti na PG-ima
CILJ MJERE:
Informirati i potaknuti nositelje poljoprivrednih gospodarstava na razvoj
dopunskih djelatnosti na PG-ima s ciljem diversifikacije poljoprivredne
proizvodnje, poticanja zapošljavanja ili samozapošljavanja, osiguravanja
dodatnih prihoda iz poljoprivrede.
SADRŽAJ:
• Subvencioniranje razvoja dopunskih djelatnosti na PG-ima: proizvodnja
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, izrada neprehrambenih
proizvoda i rukotvorina, pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga te
ostalih sadržaja)
• Informiranje i edukacija poljoprivrednika o mogućnostima, općim
uvjetima i potrebnoj dokumentaciji, te pružanje stručne podrške za
razvoj dopunskih djelatnosti
• Razvoj i priprema projekata/prijavne dokumentacije za prijavu na
natječaje
• Korištenje sredstava Programa ruralnog razvoja za ulaganja u razvoj
dopunskih i nepoljoprivrednih djelatnosti
NOSITELJ: Općina Končanica, poljoprivredna gospodarstva, LAG
OČEKIVANI
REZULTATI:
Veći broj gospodarstava koji koriste potpore i koja su razvila dopunske
djelatnosti, porast broja zaposlenih u poljoprivrednim subjektima, veća
profitabilnost PG-a.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za plaćanje u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, EU fondovi i programi
PRIORITET 1.2. Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje poljoprivrednim aktivnostima
MJERA 1.2.6. Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača – osnivanje poljoprivredne
zadruge
CILJ MJERE:
Stvoriti proizvodnu i tržišnu/distributivnu infrastrukturu za poljoprivredne
proizvode, poboljšati položaj malih poljoprivrednih proizvođača na tržištu,
povećati obujam poljoprivredne proizvodnje, te olakšati uvjete proizvodnje i
tržišnog plasmana poljoprivrednih proizvoda.
SADRŽAJ:
• Osnivanje poljoprivredne zadruge
• Kontinuirano educiranje članova zadruge
• Suradnja s drugim zadrugama na regionalnoj, nacionalnoj i
međunarodnoj razini
• Razvoj prerađivačkih i skladišnih kapaciteta/nabava zajedničke opreme
NOSITELJ: Općina Končanica, poljoprivredna gospodarstva
OČEKIVANI
REZULTATI:
Osnovana poljoprivredna zadruga, niži troškovi nastupa na tržištu
poljoprivrednih proizvođača, povećana konkurentnost PG-a, povećan obujam
proizvodnje, lakša distribucija poljoprivrednih proizvoda
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za plaćanje u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, EU fondovi i programi
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
82
PRIORITET 1.2. Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje poljoprivrednim aktivnostima
MJERA 1.2.7. Organiziranje sajmova i tržnica poljoprivrednih proizvoda
CILJ MJERE: Olakšati distribuciju poljoprivrednih proizvoda te potaknuti lokalno
stanovništvo na kupnju domaćih poljoprivrednih proizvoda.
SADRŽAJ:
• Organizacija sajmova poljoprivrednih proizvoda
• Organizacija tržnice za prodaju poljoprivrednih proizvoda lokalnih
poljoprivrednih proizvođača
• Promotivne aktivnosti za privlačenje posjetitelja/potencijalnih kupaca
NOSITELJ: Općina Končanica, poljoprivredna gospodarstva
OČEKIVANI
REZULTATI: Olakšan plasman/prodaja poljoprivrednih proizvoda
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo poljoprivrede, Bjelovarsko-bilogorska
županija, LAG
PRIORITET 1.2. Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje poljoprivrednim aktivnostima
MJERA 1.2.8. Unaprjeđenje i modernizacija ribogojstva
CILJ MJERE: Bolja iskorištenost kapaciteta ribnjaka te unaprjeđenje uzgoja slatkovodne ribe
SADRŽAJ:
• Unaprjeđenje proizvodnih i distributivnih kapaciteta Ribnjačarstva
• Procjena mogućnosti za ulaganje u uzgoj novih vrsta i prerade ribljih
proizvoda
• Ulaganja u nove tehnologije i modernizaciju ribnjaka
NOSITELJ: Općina Končanica, Ribnjačarstvo Končanica
OČEKIVANI
REZULTATI:
Otvorena nova radna mjesta, modernizirana proizvodnja, ostvaren veći profit i
veći obujam proizvodnje.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo poljoprivrede - Uprava ribarstva, Operativni
program za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020.
PRIORITET 1.3. Unaprjeđenje i razvoj turizma
MJERA 1.3.1. Razvoj i unaprjeđenje turističkih sadržaja i turističke infrastrukture
CILJ MJERE:
Stvoriti preduvjete za razvoj turizma na području Općine, povećati kvalitetu
ukupne turističke ponude u svrhu jačanja konkurentnosti te kreiranja
pretpostavki za diversifikaciju i stvaranje novih i prepoznatljivih turističkih
proizvoda; stvoriti pretpostavke za održivi turizam temeljen na
atraktivnostima/posebnostima Općine Končanica.
SADRŽAJ:
• Unaprjeđenje postojeće i razvoj nove turističke infrastrukture
• Razvoj i uređenje cikloturističke infrastrukture (biciklističke staze,
odmorišta, vidikovci i sl.)
• Razvoj i uređenje poučnih staza o životinjskim vrstama koje obitavaju
na području ribnjaka te specijaliziranih programa promatranja životinja
(posebice ptica)
• Uređenje muzeja u sklopu ribarske kuće o povijesti razvoja ribarstva u
Općini Končanica; uređenje etno muzeja/zbirke
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
83
• Poticanje razvoja smještajnih kapaciteta
• Poticanje poljoprivrednih gospodarstava na pružanje ugostiteljskih i
turističkih usluga
• U suradnji s lovačkim društvom i lovačkom udrugom kreirati turistički
program lovnog turizma
• Razvoj i uređenje jahačkih staza za obilazak određene turističke
zone/Općine i škole jahanja
• Suradnja s TZ Grada Daruvara
NOSITELJ: Općina Končanica, Turistička zajednica grada Daruvara, udruge, poljoprivredna
gospodarstva
OČEKIVANI
REZULTATI:
Unaprijeđena turistička infrastruktura, kreirana turistička ponuda Općine
obogaćena raznim sadržajima, povećan broj dolazaka turista/posjetitelja,
otvorena radna mjesta
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma, Hrvatska
turistička zajednica, EU fondovi i programi
PRIORITET 1.3. Unaprjeđenje i razvoj turizma
MJERA 1.3.2. Kreiranje prepoznatljivog turističkog identiteta Općine
CILJ MJERE: Stvoriti prepoznatljiv turistički identitet Općine temeljen na postojećim
resursima/posebnostima Općine.
SADRŽAJ:
• Brendiranje Općine kao turističke destinacije
• Promocija turističke ponude i sadržaja (izrada kataloga, promotivnog
videa Općine, internet oglašavanje)
• Poticanje turističke valorizacije kulturnih, prirodnih, tradicijskih i
etnoloških posebnosti Općine
• Poticanje komercijalizacije u turističke svrhe (usluge u turizmu,
organizacija raznih manifestacija, uključivanje OPG-a i svih dionika
razvoja turizma na području Općine)
• Označavanje prirodnih, povijesnih i kulturnih znamenitosti
NOSITELJ: Općina Končanica, Turistička zajednica grada Daruvara, udruge, poljoprivredna
gospodarstva
OČEKIVANI
REZULTATI: Povećan broj posjetitelja, razvijeni novi sadržaji, povećanje zapošljavanja.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica,
Bjelovarsko-bilogorska županija
PRIORITET 1.3. Unaprjeđenje i razvoj turizma
MJERA 1.3.3. Očuvanje, revitalizacija i turistička valorizacija prirodne i kulturne baštine
CILJ MJERE:
Unaprjeđenje kvalitete kulturne infrastrukture i ponude, valorizacija kulturnih i
prirodnih resursa, ciljana revitalizacija sela, sprječavanje gubitka
karakterističnog krajobraza Općine.
SADRŽAJ: • Zaštita i revitalizacija tradicijske arhitekture - tradicijske kuće i objekt
starog mljekarstva kako bi se isti stavili u funkciju turizma u vidu
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
84
smještajnih kapaciteta ili muzeja
• Oživljavanje povijesnih i arheoloških lokaliteta
• Zaštita, očuvanje i promocija kulturnih objekata i zaštićenih krajolika
• Razvoj i poticanje kulturnih inicijativa
• Promoviranje nematerijalne kulturne baštine i podupiranje kulturno-
umjetničkog, folklornog i tradicijskog djelovanja u kontekstu održivog
razvoja
NOSITELJ: Općina Končanica, kulturno-umjetničke udruge, Ribnjačarstvo Končanica
OČEKIVANI
REZULTATI:
Očuvana, oživljena i promovirana prirodna i kulturna baština Općine Končanica
povećan broj dolazaka turista.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo turizma,Hrvatska turistička
zajednica,Ministarstvo kulture, EU fondovi i programi
CILJ 2.: UČINKOVITO UPRAVLJANJE RESURSIMA, UNAPRJEĐENJE
INFRASTRUKTURE I ZAŠTITA OKOLIŠA
PRIORITET 2.1. Unaprjeđenje javne, komunalne i prometne infrastrukture
MJERA 2.1.1. Racionalno upravljanje vodnim resursima – sanacija gubitaka vode na
vodovodnoj mreži
CILJ MJERE: Umanjiti/spriječiti gubitke pitke vode na vodovodnoj mreži
SADRŽAJ:
• Izrada projektno-tehničke dokumentacije, apliciranje na natječaje za
dodjelu bespovratnih sredstava
• Sanacija zastarjelih i poroznih cjevovoda na vodoopskrbnoj mreži
NOSITELJ: Općina Končanica, komunalno poduzeće Darkom Daruvar d.o.o.
OČEKIVANI
REZULTATI:
Smanjeni gubici vode u vodoopskrbnom sustavu, unaprijeđen sustav
vodoopskrbe, sanirane dotrajale cijevi.
RAZDOBLJE
PROVEDBE:
2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Hrvatske vode, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, EU
fondovi i programi
PRIORITET 2.1. Unaprjeđenje javne, komunalne i prometne infrastrukture
MJERA 2.1.2. Izgradnja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda
CILJ MJERE: Izgraditi sustav odvodnje otpadnih voda na području Općine Končanica,
unaprijediti kvalitetu života i zdravlja stanovnika, smanjiti onečišćenje okoliša
SADRŽAJ:
• Ishođenje potrebne dokumentacije i dozvola za izgradnju sustava
odvodnje
• Priprema projekta i apliciranje na natječaj za dodjelu bespovratnih
sredstava iz EU fondova i državnog proračuna
• Izgradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
• Poticajne mjere stanovništvu za priključenje na sustav odvodnje
NOSITELJ: Općina Končanica, komunalno poduzeće Darkom Daruvar d.o.o.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
85
OČEKIVANI
REZULTATI:
Izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda u Općini Končanica, eliminirani štetni
utjecaji otpadnih voda na okoliš
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Hrvatske vode, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Program ruralnog razvoja. EU
fondovi i programi
PRIORITET 2.1. Unaprjeđenje javne, komunalne i prometne infrastrukture
MJERA 2.1.3. Daljnja modernizacija sustava javne rasvjete
CILJ MJERE: Smanjiti svjetlosno onečišćenje, ostvariti uštede kroz korištenje energetski
učinkovitih i ekološki prihvatljivih izvora svjetla
SADRŽAJ:
• Izrada projektne dokumentacije za izgradnju nove i modernizaciju
postojeće javne rasvjete
• Demontaža neučinkovite i ekološki neprihvatljive rasvjetne opreme, te
nabava i ugradnja energetski učinkovitih LED rasvjetnih tijela i opreme
• Poboljšanje sustava upravljanja javnom rasvjetom
• Priprema dokumentacije za financiranje projekta modernizacije javne
rasvjete iz EU fondova
NOSITELJ: Općina Končanica
OČEKIVANI
REZULTATI:
Modernizirana i učinkovita javna rasvjeta, smanjeni troškovi javne rasvjete i
održavanja, smanjeni štetni utjecaji na okoliš.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost, EU fondovi i programi
PRIORITET 2.1. Unaprjeđenje javne, komunalne i prometne infrastrukture
MJERA 2.1.4. Izgradnja/modernizacija cestovne infrastrukture
CILJ MJERE:
Omogućiti stanovnicima Općine Končanica bolju prometnu povezanost s
ostalim naseljima, sigurnije prometovanje, te gospodarski poticaj koji je u
određenom segmentu uvjetovan kvalitetnom prometnom infrastrukturom.
SADRŽAJ:
• Ishođenje projektno – tehničke dokumentacije i dozvola te priprema
dokumentacije za prijavljivanje na nacionalne i EU fondove i programe
• Izgradnja, modernizacija, rekonstrukcija i sanacija nerazvrstanih cesta
uključujući male mostove, odvodnju prometnica, potporne i zaštitne
zidove, kružne tokove
• Inzistirati u dogovoru s Hrvatskim cestama na projektu „Betterment“ –
unaprjeđenje državne ceste D5 od velikih Zdenaca do Daruvara u
sklopu kojeg je predviđena izgradnja nogostupa, kanalizacije oborinskih
voda te kružnog toka u Končanici
NOSITELJ: Općina Končanica, Hrvatske ceste
OČEKIVANI
REZULTATI:
Bolja prometna povezanost i sigurnost sudionika u prometu, ostvaren preduvjet
za poticanje razvoja gospodarstva, unaprijeđena kvaliteta života stanovnika,
sanirane i modernizirane ceste.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo pomorstva,
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
86
IZVORI
FINANCIRANJA:
prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU,
Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, EU fondovi i programi, Program
ruralnog razvoja
PRIORITET 2.1. Unaprjeđenje javne, komunalne i prometne infrastrukture
MJERA 2.1.5. Izgradnja/modernizacija nogostupa i biciklističkih staza
CILJ MJERE:
Unaprijediti postojeću prometnu infrastrukturu, povećati kvalitetu života
stanovnika i razinu sigurnosti u cestovnom prometu, izgraditi i obnoviti
nogostupe, uspostaviti međusobno povezanu i funkcionalnu mrežu biciklističkih
staza
SADRŽAJ:
• Priprema projektno-tehničke dokumentacije i prijava projekata na
natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava
• Izgradnja i unaprjeđeje pješačkih dionica/nogostupa
• Izgradnja biciklističkih staza
• Inzistiranje na prijavi i realizaciji projekta „Betterment“
NOSITELJ: Općina Končanica, Hrvatske ceste
OČEKIVANI
REZULTATI:
Izgrađeni i uređeni nogostupi i biciklističke staze, povećana razina sigurnosti u
cestovnom prometu, unaprjeđena kvaliteta života stanovnika.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo pomorstva,
prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU,
Program ruralnog razvoja, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, EU
fondovi i programi
PRIORITET 2.1. Unaprjeđenje javne, komunalne i prometne infrastrukture
MJERA 2.1.6. Sanacija opasnih mjesta i postavljanje prometne signalizacije
CILJ MJERE:
Izravno utjecati na povećanje sigurnosti u cestovnom prometu kroz sanaciju
opasnih mjesta, posebice u blizini osnovne škole i vrtića gdje nema nogostupa,
zaštititi najranjivije skupine sudionika u prometu – pješake, prevencija
incidentnih situacija.
SADRŽAJ:
• Izrada idejnog rješenja i glavnog projekta za postavljanje svjetlosne
prometne signalizacije
• Prijava projekta na natječaje Ministarstva unutarnjih poslova i
Nacionalnog programa za sigurnost cestovnog prometa
• Postavljanje svjetlosne prometne signalizacije na opasnim mjestima –
blizina škole i vrtića
NOSITELJ: Općina Končanica
OČEKIVANI
REZULTATI:
Povećana razina sigurnosti u cestovnom prometu, postavljena svjetlosno-
prometna signalizacija.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo unutarnjih poslova, nacionalni i EU programi
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
87
PRIORITET 2.2. Poticanje energetske učinkovitosti i održivo gospodarenje otpadom
MJERA 2.2.1. Uspostava održivog gospodarenja otpadom
CILJ MJERE:
Uspostaviti sustav održivog gospodarenja otpadom u skladu s Planom
gospodarenja otpadom RH i Strategijom gospodarenja otpadom u RH; spriječiti
nastanak divljih odlagališta, smanjiti štetni utjecaj otpada na okoliš
SADRŽAJ:
• Provođenje mjera selektiranja otpada
• Ulaganje u infrastrukturu i objekte potrebne za adekvatno gospodarenje
otpadom
• Osiguranje komunalne opreme za odvojeno prikupljanje otpada
• Širenje mreže zelenih otoka
• Sufinanciranje sanacije odlagališta optada u Daruvaru
NOSITELJ: Općina Končanica
OČEKIVANI
REZULTATI: Moderniziran i održiv sustav zbrinjavanja otpada.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost, EU fondovi i programi
PRIORITET 2.2. Poticanje energetske učinkovitosti i održivo gospodarenje otpadom
MJERA 2.2.2. Primjena OIE i mjera energetske učinkovitosti u javnom i privatnom
sektoru
CILJ MJERE:
Poboljšati strukture energetske opskrbe Općine koristeći prirodne resurse,
smanjiti štetne emisije, doprinijeti očuvanju okoliša, ostvariti uštede energije i
utjecati na smanjenje troškova.
SADRŽAJ:
• Analiziranje potreba korištenja OIE
• Provođenje mjera energetske učinkovitosti na javnim objektima
• Sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti u kućanstvima
• Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za financiranje iz EU
fondova
NOSITELJ: Općina Končanica, poslovni subjekti
OČEKIVANI
REZULTATI:
Povećana razina energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru,
ostvarene uštede u potrošnji energije, smanjeni troškovi održavanja javnih
objekata.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost, EU fondovi i programi
PRIORITET 2.2. Poticanje energetske učinkovitosti i održivo gospodarenje otpadom
MJERA 2.2.3. Podizanje razine svijesti stanovništva o važnosti zaštite okoliša,
razvrstavanju otpada te o prednostima korištenja OIE
CILJ MJERE:
Educirati, informirati i potaknuti stanovništvo na recikliranje, primarnu
selekciju otpada u svojim domaćinstvima te korištenje OIE, povećati razinu
svijesti o važnosti zaštite okoliša.
SADRŽAJ: • Organizacija i provođenje radionica i edukaciju na temu pravilnog
razvrstavanja otpada i štetnosti otpada na zdravlje
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
88
• Organiziranje javnih tribina na temu selektiranja i odlaganja otpada te
korištenja OIE
• Uspostava zelenih otoka u svim naseljima Općine
• Izrada i distribucija edukativnih materijala i brošura
NOSITELJ: Općina Končanica, Darkom d.o.o., organizacije civilnog društva
OČEKIVANI
REZULTATI:
Povećana razina svijesti stanovnika o pravilnom zbrinjavanju otpada, zaštiti
okoliša i korištenju OIE.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo zaštite
okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nacionalni i
EU fondovi i programi
CILJ 3.: UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA STANOVNIKA OPĆINE
PRIORITET 3.1. Unaprjeđenje društvenih djelatnosti i društvene infrastrukture
MJERA 3.1.1. Poboljšanje uvjeta za izvođenje predškolskog i osnovnoškolskog
obrazovanja
CILJ MJERE:
Unaprijediti odgojno-obrazovnu infrastrukturu i kvalitetu rada odgojno-
obrazovnih institucija na području Općine, zadovoljiti pedagoške standarde,
odgovoriti potrebama djece i roditelja, pridonijeti stjecanju novih znanja i
vještina
SADRŽAJ:
• Modernizacija izvođenja nastave – nabava pametnih ploča i
informatičke opreme
• Stvaranje uvjeta za održavanje izvanučionične nastave – škole u prirodi
• Proširenje kapaciteta dječjeg vrtića
• Ulaganje u opremu i sadržaje dječjeg vrtića
• Razvoj inovativnih načina učenja i praktičnih znanja, jačanje i razvoj
izvannastavnih aktivnosti
• Osiguranje pomoćnika u nastavi za djecu/mlade s teškoćama
NOSITELJ: Općina Končanica, Osnova škola
OČEKIVANI
REZULTATI:
Poboljšana kvaliteta predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja, kvalitetnija
ponuda programa za djecu.
RAZDOBLJE
PROVEDBE:
2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo socijalne
politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, nacionalni i EU
fondovi i programi
PRIORITET 3.1. Unaprjeđenje društvenih djelatnosti i društvene infrastrukture
MJERA 3.1.2. Uređenje i obnova dječjih igrališta
CILJ MJERE:
Osigurati sadržaje za najmlađe stanovnike Općine Končanica u više naselja
(Daruvarski Brestovac, Imsovac, Stražanac i Šuplja Lipa), omogućiti kvalitetna
i sigurna mjesta za igru i druženje.
SADRŽAJ:
• Izrada projektne dokumentacije
• Profiliranje terena, urbano uređenje, izrada odgovarajuće podloge,
ograđivanje igrališta, montaža i pozicioniranje sprava i elemenata
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
89
dječjeg igrališta
• Održavanje dječjih igrališta
NOSITELJ: Općina Končanica, udruge
OČEKIVANI
REZULTATI:
Izgrađena i uređena dječja igrališta u skladu s EU standardima sigurnosti dječjih
igrališta, poboljšana kvaliteta života najmlađih stanovnika Općine Končanica.
RAZDOBLJE
PROVEDBE:
2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, donatorski natječaji zaklada i poduzeća, Program ruralnog
razvoja
PRIORITET 3.1. Unaprjeđenje društvenih djelatnosti i društvene infrastrukture
MJERA 3.1.3. Izgradnja i uređenje novih športsko-rekreacijskih sadržaja i izletišta
CILJ MJERE:
Obogatiti društvene sadržaje na području Općine, omogućiti kvalitetno
provođenje slobodnog vremena, posebice mladih, osigurati uvjete za zdrav i
aktivan život, prevenirati društveno štetna ponašanja
SADRŽAJ:
• Kreiranje i uređenje novih športsko-rekreacijskih sadržaja
• Stvaranje uvjeta za razvoj novih športskih programa
• Uređenje izletišta za održavanje izvanučionične nastave te za odmor i
kvalitetno provođenje slobodnog vremena svih stanovnika Općine
• Jačanje inicijativa udruga u kreiranju društvenih i zabavnih sadržaja
NOSITELJ: Općina Končanica, udruge
OČEKIVANI
REZULTATI:
Unaprijeđeni športsko-rekreacijski sadržaji dostupni svima, poboljšana kvaliteta
života svih stanovnika Općine, obogaćena turistička ponuda Općine,
promoviran zdrav način života.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, donatorski natječaji zaklada i poduzeća, Bjelovarsko-
bilogorska županija, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatski
olimpijski odbor, EU fondovi i programi
PRIORITET 3.1. Unaprjeđenje društvenih djelatnosti i društvene infrastrukture
MJERA 3.1.4. Jačanje inicijativa udruga u kreiranju društvenih i zabavnih sadržaja
CILJ MJERE: Potaknuti udruge na veći doprinos u poboljšanju društvenog života stanovnika
Općine
SADRŽAJ:
• Kreiranje novih zabavnih, edukativnih, kulturnih i inovativnih sadržaja
• Osmišljavanje i razvoj novih manifestacija i događanja
• Organiziranje sportskih natjecanja, društvenih igara, glazbenih
sadržaja/programa i sl.
• Poticanje osnivanja Kluba mladih
NOSITELJ: Općina Končanica, udruge
OČEKIVANI
REZULTATI:
Inovativni društveni i zabavni sadržaji koji doprinose poboljšanju kvalitete
života lokalne zajednice.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, donatorski natječaji zaklada i poduzeća, nacionalni i EU
programi
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
90
PRIORITET 3.1. Unaprjeđenje društvenih djelatnosti i društvene infrastrukture
MJERA 3.1.5. Izgradnja, obnova i uređenje društvenih i vatrogasnih domova te drugih
centara za okupljanje u zajednici
CILJ MJERE: Poboljšati kvalitetu društvene infrastrukture i usluga u zajednici., pridonijeti
socijalnoj revitalizaciji područja Općine.
SADRŽAJ:
• Izrada projektno-tehničke dokumentacije, ishođenje važećih akata
nadežnih tijela kojima se dopušta izvođenje planiranih aktivnosti
• Ulaganja u rekonstrukciju, adaptaciju, obnovu, izgradnju i nadogradnju
centara okupljanja u zajednici (domovi kulture, društveni domovi,
knjižnice, muzeji, vatrogasni domovi), kao i u rekonstrukciju i/ili
prenamjenu postojećih objekata zgrada javne namjene
NOSITELJ: Općina Končanica
OČEKIVANI
REZULTATI:
Stvoreni novi sadržaji za provođenje slobodnog vremena, organiziranje
događanja, okupljanje u zajednici i rad udruga, povećana razina kvalitete usluga
u zajednici i kvalitete društvene infrastrukture, poboljšana kvaliteta života
stanovnika Općine.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, nacionalni i
EU programi
PRIORITET 3.2. Podizanje standarda u području skrbi o socijalno ugroženima, starim i
nemoćnim osobama
MJERA 3.2.1. Unaprjeđenje sustava socijalnih usluga kroz poticanje suradnje i razvoj
projekata sa Centrom za socijalnu skrb
CILJ MJERE: Unaprijediti postojeće i razviti nove socijalne usluge, što više približiti socijalne
usluge korisnicima.
SADRŽAJ:
• Primjena i razvoj izvaninstitucionalnih programa za socijalno ugrožene
skupine (pomoć u kući, njega u kući, patronaža i sl.)
• Topli obrok – lanac pomoći starijima i nemoćnima
• Razvoj novih projekata i programa u suradnji sa Centrom za socijalnu
skrb
NOSITELJ: Općina Končanica
OČEKIVANI
REZULTATI:
Poboljšana kvaliteta života socijalno ugroženih skupina i potrebitih, unaprijeđen
sustav socijalnih usluga.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu
politiku, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Hrvatski zavod za
zapošljavanje, nacionalni i EU programi
PRIORITET 3.2. Podizanje standarda u području skrbi o socijalno ugroženima, starim i
nemoćnim osobama
MJERA 3.2.2. Razvoj infrastrukture i programa za pružanje usluga dnevnog boravka
CILJ MJERE:
Podignuti kvalitetu života osoba starije životne dobi kroz organiziranje dnevnih
aktivnosti koje pridonose uključivanju starijih osoba u život zajednice te da
aktivno provode svoje slobodno vrijeme kroz druženje s ostalim korisnicima,
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
91
stjeću nova znanja i vještine te prenose već stečena znanja, iskustva i vještine na
mlađe generacije.
SADRŽAJ:
• Osmišljavanje programa dnevnih aktivnosti za starije (stručna
predavanja o temama karakterističnim za pripadnike starije dobi,
kreativne radionice, izleti, tečajevi za osnovno osposobljavanje za
korištenje računala, mjerenje krvnog tlaka i šećera, društvene igre,
druženje uz kavu i čaj, gledanje televizije, čitanje i sl.)
• Priprema projekta i apliciranje na natječaje za dodjelu bespovratnih
sredstava iz domene socijalne politike NOSITELJ: Općina Končanica, Udruga umirovljenika
OČEKIVANI
REZULTATI:
Poboljšana kvaliteta života osoba starije životne dobi, potaknuto volonterstvo u
lokalnoj zajednici.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu
politiku, nacionalni i EU programi
PRIORITET 3.2. Podizanje standarda u području skrbi o socijalno ugroženima, starim i
nemoćnim osobama
MJERA 3.2.3. Poticanje razvoja smještajnih kapaciteta za skrb o starim i nemoćnim
osobama
CILJ MJERE: Rješiti problem nedostatka smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne osobe,
unaprijediti zdravstvenu i socijalnu skrb starijih i nemoćnih.
SADRŽAJ:
• Procjena mogućnosti razvoja smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne
• Odluka o adekvatnom zemljištu ili objektu za realizaciju projekta
• Objavljivanje javnog poziva za iskazivanje interesa za realizaciju
projekta doma za starije i nemoćne osobe po modelu javno-privatnog
partnerstva • Prihvat iskaza interesa i potpisivanje Ugovora o JPP
NOSITELJ: Općina Končanica
OČEKIVANI
REZULTATI:
Osigurani smještajni kapaciteti za brigu o starijim i nemoćnim osobama,
poboljšana kvaliteta života starijih i nemoćnih osoba, ostvarena visoka razina
socijalnih usluga na području Općine, otvorena nova radna mjesta.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Privatni investitori
PRIORITET 3.2. Podizanje standarda u području skrbi o socijalno ugroženima, starim i
nemoćnim osobama
MJERA 3.2.4. Poticanje društvene uključenosti osoba u nepovoljnom položaju i socijalno
osjetljivih skupina
CILJ MJERE: Potaknuti integraciju osoba u nepovoljnom položaju i socijalno osjetljivih
skupina u društvu kroz informiranje i educiranje lokalnog stanovništva.
SADRŽAJ:
• Informiranje i educiranje lokalnog stanovništva o važnosti društvene
uključenosti osoba u nepovoljnom položaju
• Stvaranje jednakih uvjeta za život
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
92
• Informiranje o pravima osoba u nepovoljnom položaju te osvješćivanje
javnosti o problemu nasilja nad starijim osobama te sprječavanje
zlouporabe ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju i sl.
• Osnaživanje socijalnih i drugih vještina osoba u nepovoljnom položaju i
socijalno osjetljivih skupina
• Poboljšanje pristupa osoba s invaliditetom društvenim uslugama
• Edukacije za stručno usavršavanje osoba koje su u sustavu socijalne
skrbi
NOSITELJ: Općina Končanica, udruge
OČEKIVANI
REZULTATI:
Razvoj novih aktivnosti i programa koji će ojačati socijalnu uključenost i
integraciju socijalno osjetljivih skupina, odnosno smanjenje i preveniranje
socijalne isključenosti istih.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu
politiku, nacionalni i EU programi
PRIORITET 3.2. Podizanje standarda u području skrbi o socijalno ugroženima, starim i
nemoćnim osobama
MJERA 3.2.5. Poticanje volonterizma u pružanju socijalnih usluga i pomoći starim i
nemoćnim osobama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
CILJ MJERE: Potaknuti lokalno stanovništvo na volontiranje u svrhu pomoći starijim i
nemoćnim osoba u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
SADRŽAJ:
• Organizacija volonterskih aktivnosti – druženje, šetnja i razgovor sa
starijima, pomoć u obavljanju kućanskih poslova, usluge starijima i
nemoćnima u vidu odlaska u trgovinu, poštu, ljekarnu i nabavka drugih
potrepština, uređenje okoliša njihovih domova, kućne posjete i dr.
NOSITELJ: Općina Končanica, udruge, lokalno stanovništvo
OČEKIVANI
REZULTATI:
Senzibilizacija za starije i nemoćne osobe, razvoj socijalnih vještina i socijalne
osjetljivosti, povećano životno zadovoljstvo volontera i korisnika, razvoj
međugeneracijske solidarnosti, poboljšana kvaliteta života starijih i nemoćnih
osoba.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica
PRIORITET 3.3. Povećanje konkurentnosti stanovnika na tržištu rada
MJERA 3.3.1. Poticanje korištenja programa cjeloživotnog učenja
CILJ MJERE:
Približiti i razviti programe neformalnog obrazovanja, potaknuti lokalno
stanovništvo na cjeloživotno učenje, unaprijediti formalno stečeno obrazovanje,
znanja i vještine.
SADRŽAJ:
• Poticanje aktivnosti prekvalifikacije i dokvalifikacije
• Razvoj projekata cjeloživotnog učenja za civilno društvo, poduzetnike i
marginalizirane skupine
• Informiranje o dostupnim programima cjeloživotnog učenja te
podizanje svijesti i stvaranje pozitivnog stava prema učenju
NOSITELJ: Općina Končanica, udruge
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
93
OČEKIVANI
REZULTATI:
Stečena nova znanja, vještine i kvalifikacije svih skupina stanovnika,
kontinuiran osobni razvoj stanovništva svih dobnih skupina i profesija,
povećane mogućnosti zapošljavanja stanovnika.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo socijalne
politike i mladih, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, EU fondovi i programi
PRIORITET 3.3. Povećanje konkurentnosti stanovnika na tržištu rada
MJERA 3.3.2. Poticanje obrazovanja za deficitarna zanimanja
CILJ MJERE:
Povećati mogućnost zapošljavanja stanovnika kroz poticanje obrazovanja za
deficitarna zanimanja u skladu s potrebama tržišta rada na lokalnoj razini i
razvojnim potrebama Općine
SADRŽAJ:
• Osvještavanje stanovnika o potrebama tržišta rada i mogućnosti
prekvalifikacije za deficitarna zanimanja
• Razvoj i provedba aktivnosti za promicanje deficitarnih zanimanja u
osnovnoj školi s ciljem poticanja zanimanja učenika za deficitarna
zanimanja i ranog profesionalnog usmjeravanja
• Stipendiranje učenika i studenata za deficitarna zanimanja
NOSITELJ: Općina Končanica, osnovna škola
OČEKIVANI
REZULTATI: Povećana mogućnost zapošljavanja stanovnika, posebice mladih.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija
PRIORITET 3.3. Povećanje konkurentnosti stanovnika na tržištu rada
MJERA 3.3.3. Organizacija tečajeva za povećanje kompetencija stanovnika na tržištu
rada
CILJ MJERE: Povećati mogućnost zapošljavanja stanovnika stjecanjem novih znanja, vještina
i kompetencija stanovnika
SADRŽAJ: • Organizacija i provedba edukacija/radionica za stjecanje novih znanja
npr. tečajevi stranih jezika, informatičke radionice, radionice šivanja i
krojenja, kreativne radionice i sl.
NOSITELJ: Općina Končanica, osnovna škola
OČEKIVANI
REZULTATI:
Poboljšanje pristupa stanovnika tržištu rada, povećana razina osobnog i
profesionalnog razvoja stanovnika Općine.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo za
demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, nacionalni i EU programi
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
94
PRIORITET 3.4. Razvoj civilnog društva i poticanje aktivizma mladih
MJERA 3.4.1. Poticanje volonterstva i udruživanja stanovnika u udruge
CILJ MJERE:
Potaknuti stanovnike na udruživanje u udruge iz područja djelatnosti bitnih za
razvoj lokalne zajednice i rješavanje potreba u zajednici, potaknuti stanovnike
na volonterstvo i aktivno sudjelovanje u društvu.
SADRŽAJ:
• Poticanje stanovnika na jači doprinos općoj dobrobiti
• Rješavanje konkretnih problema u društvu, razvoj novih sadržaja i sl.
putem volontiranja
• Afirmacija volonterstva kod djece i mladih kroz odgoj za volontiranje u
odgojno-obrazovnim ustanovama
• Motiviranje stanovnika i poticanje inicijativa osnivanja novih udruga na
području Općine
NOSITELJ: Općina Končanica, odgojno-obrazovne ustanove
OČEKIVANI
REZULTATI:
Visoka razina participacije stanovnika u volonterskim aktivnostima, osnovane
nove udruge
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica
PRIORITET 3.4. Razvoj civilnog društva i poticanje aktivizma mladih
MJERA 3.4.2. Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva
CILJ MJERE:
Stvoriti pretpostavke za učinkovito uključivanje organizacija civilnog društva u
razvoj lokalne zajednice, povećati kapacitet udruga za vođenje politike
samoodrživosti, smanjiti financijsku ovisnost udruga o proračunu Općine i
donacijama.
SADRŽAJ:
• Informiranje/educiranje članova udruga o mogućnostima korištenja
vanjskih izvora financiranja
• Osposobljavanje članova udruga za pripremu i upravljanje EU
projektima i programima
• Poticanje suradnje sa srodnim civilnim organizacijama u RH i
inozemstvu na projektima i razmjeni know-how iskustava
NOSITELJ: Općina Končanica, udruge
OČEKIVANI
REZULTATI: Ojačana sposobnost i uloga organizacija civilnog društva
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, zaklade, EU programi i
fondovi
PRIORITET 3.4. Razvoj civilnog društva i poticanje aktivizma mladih
MJERA 3.4.3. Poticanje razvoja društvene odgovornosti civilnog društva
CILJ MJERE:
Potaknuti stanovništvo i organizacije civilnog društva na jači doprinos
gospodarskom, obrazovnom, socijalnom i ekološkom napretku lokalne
zajednice.
SADRŽAJ: • Organizacija radionica/edukacija namijenjenih udrugama s područja
Općine s ciljem poticanja i razvoja novih inicijativa i aktivnosti koje će
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
95
doprinijeti gospodarskom, obrazovnom, socijalnom i ekološkom
napretku lokalne zajednice
• Poticanje ulaganja u razvoj kompetencija članova udruga
• Jačanje dijaloga i osnaživanje suradnje lokalne vlasti i organizacija
civilnog društva
• Osvještavanje i poticanje lokalne zajednice na promišljanje i djelovanje
u sveukupnom razvoju lokalne zajednice
• Uključivanje stanovnika u proces odlučivanja na lokalnoj razini
• Jačanje kapaciteta i uloge mjesnih odbora
• Generiranje i realizacija ideja kroz suradnju svih sektora NOSITELJ: Općina Končanica, civilno društvo
OČEKIVANI
REZULTATI:
Povećana svijest, odgovornost i participacija civilnog društva u rješavanju
društvenih i socio-ekonomskih pitanja.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica, poslovni subjekti, nadležna ministarstva i institucije,
zaklade, EU fondovi i programi
PRIORITET 3.4. Razvoj civilnog društva i poticanje aktivizma mladih
MJERA 3.4.4. Poticanje osnivanja udruge mladih i Savjeta mladih
CILJ MJERE:
Potaknuti mlade na udruživanje i aktivnije sudjelovanje u razvoju sredine u
kojoj žive, uključiti mlade u procese odlučivanja na lokalnoj razini, osvijestiti
mlade o važnosti njihove uloge u društvu, potaknuti mlade na proaktivno
djelovanje u rješavanju njihovih potreba i zastupanju interesa mladih.
SADRŽAJ:
• Informiranje mladih o mogućnostima koje im se pružaju kroz
udruživanje mladih: razvoj novih sadržaja, mogućnost utjecaja na
zadovoljenje potreba i rješavanje problema mladih, mogućnost utjecaja
na promjenu politike prema mladima, mogućnost uključivanja mladih u
donošenje odluka vezanih za zajednicu, mogućnost razvoja novih
projekata te utjecanja na cjelokupni razvoj lokalne zajednice
• Osnivanje udruge mladih
• Osnivanje Savjeta mladih
NOSITELJ: Općina Končanica
OČEKIVANI
REZULTATI:
Osnovana udruga mladih, osnovan Savjet mladih Općine Končanica, povećan
aktivizam i uloga mladih, povećana kreativnost i motiviranost mladih za
samostalno osmišljavanje planova i programa za sadržajniji i perspektivniji
život u njihovim zajednicama, smanjena inertnost i skepticizam mlade
populacije, poboljšan položaj mladih u Općini.
RAZDOBLJE
PROVEDBE: 2018.-2020.
POTENCIJALNI
IZVORI
FINANCIRANJA:
Općina Končanica
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
96
15. INDIKATORI ZA PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE
RAZVOJA OPĆINE KONČANICA
CILJ 1.: RAZVOJ KONKURENTNOG GOSPODARSTVA
PRIORITET INDIKATORI
1.1. Jačanje malog i srednjeg
poduzetništva
• Pokrenute aktivnosti za izgradnju poduzetničke
zone: kupnja zemljišta, ishođenje projektno-
tehničke dokumentacije, priprema projekta i
prijava na natječaj za dodjelu bespovratnih
sredstava, izgradnja infrastrukture u zoni
• Broj pokrenutih i realiziranih poduzetničkih
projekata; broj ostvarenih bespovratnih potpora u
poduzetništvu
• Broj stvorenih novih radnih mjesta
• Broj održanih radionica rukotvorstva i zanata;
broj mladih zaposlenih u zanatskim i tradicijskim
djelatnostima
• Broj novih poduzetnika, mladih poduzetnika i
žena poduzetnica
• Broj organiziranih edukacija i radionica
namijenjenih poduzetnicima i obrtnicima
1.2. Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje
poljoprivrednim aktivnostima
• Površina obrađenog poljoprivrednog zemljišta
• Broj novih PG-a, novih radnih mjesta u
poljoprivredi, novih poljoprivrednih kultura i
dopunskih djelatnosti
• Broj organiziranih tržnica i sajmova
poljoprivrednih proizvoda
• Broj moderniziranih PG-a
• Broj i visina ostvarenih potpora u poljoprivredi
• Broj mladih poljoprivrednika
• Broj PG-a koji se bave poljoprivrednom
proizvodnjom
• Broj objekata za preradu i skladištenje
poljoprivrednih proizvoda
• Osnovana poljoprivredna zadruga
1.3. Unaprjeđenje i razvoj turizma
• Broj pokrenutih projekata za razvoj ili
unaprjeđenje turističke infrastrukture
• Broj novih ili unaprjeđenih turističkih sadržaja
• Broj smještajnih kapaciteta
• Broj zaposlenih u turizmu
• Broj PG-a koji pružaju turističke i ugostiteljske
usluge
• Broj turističkih dolazaka
CILJ 2.: UČINKOVITO UPRAVLJANJE RESURSIMA, UNAPRJEĐENJE
INFRASTRUKTURE I ZAŠTITA OKOLIŠA
2.1.Unaprjeđenje javne, komunalne i
prometne infrastrukture
• Broj kilometara izgrađenih i moderniziranih
nerazvrstanih cesta
• Broj kilometara uređenih pješačkih i
biciklističkih staza
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
97
• Postavljena prometna signalizacija na opasnim
mjestima
• Smanjeni gubici vode na vodoopskrbnoj mreži
• Broj kilometara izgrađenog sustava za odvodnju
• Broj kućanstava priključenih na sustav odvodnje
otpadnih voda
• Postotak modernizirane javne rasvjete
• Količina smanjenog svjetlosnog onečišćenja
2.2. Poticanje energetske učinkovitosti i
održivo gospodarenje otpadom
• Osigurana infrastruktura za odvojeno prikupljanje
otpada
• Broj zelenih otoka
• Broj edukacija i radionica na temu zaštite okoliša
• Broj objekata na kojima su primjenjene mjere
energetske učinkovitosti
• Broj projekata vezanih za korištenje obnovljivih
izvora energije
CILJ 3.: UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA STANOVNIKA
3.1.Unaprjeđenje društvenih
djelatnosti i društvene infrastrukture
• Stvoreni uvjeti za održavanje izvanučionične
nastave – škole u prirodi
• Broj izvannastavnih aktivnosti
• Broj novih programa za djecu u vrtiću i osnovnoj
školi
• Broj nabavljene nove opreme u odgojno-
obrazovnim ustanovama
• Broj uređenih dječjih igrališta
• Broj novih športsko-rekreacijskih sadržaja
• Uređeno izletište
• Broj novih društvenih i zabavnih sadržaja
• Broj izgrađenih/rekonstruiranih/opremljenih
društvenih objekata i centara za okupljanje u
zajednici (društveni domovi, vatrogasni domovi,
knjižnica, muzej i sl.)
3.2. Podizanje standarda u području
skrbi o socijalno ugroženima, starim i
nemoćnim osobama
• Broj novih projekata/programa u području skrbi o
socijalno ugroženim, starim i nemoćnima
• Raliziran projekt dnevnog boravka
• Osigurani smještajni kapaciteti za brigu o starijim
i nemoćnim osobama
3.3. Povećanje konkurentnosti
stanovnika na tržištu rada
• Broj korisnika cjeloživotnog učenja
• Broj stipendiranih učenika i studenata
• Broj tečajeva/radionica za unaprjeđenje znanja i
vještina stanovnika
3.4. Razvoj civilnog društva i poticanje
aktivizma mladih
• Broj volontera i volonterskih aktivnosti
• Osnovane nove udruge
• Broj udruga koje su prošle edukaciju o jačanju
kapaciteta OCD-a i pisanju i provedbi projekata
• Broj projekata udruga
• Visina dodjeljenih bespovratnih potpora
udrugama i njihovim projektima
• Osnovan Savjet mladih i udruga mladih Općine
Končanica
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
98
16. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE
Premda je najveći broj razojnih projekata i programa u domeni lokalne samouprave, za
ostvarenje vizije razvoja i strateških ciljeva potrebno je uključivanje svih dionika razvoja –
načelnik Općine, Općinsko vijeće, radna skupina, javni sektor, privatni sektor te organizacije
civilnog društva. Ključnu ulogu u provedbi Strategije razvoja svakako ima Općina Končanica.
Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo usvaja Strategiju, redovito temeljem izvješća prati
njenu provedbu i po potrebi predlaže izmjene ili dopune.
Za provedbu Strategije razvoja obično su potrebne izmjene i dopune prostornih dokumenata
ili alokacije proračunskih sredstava koje usvaja Općinsko vijeće. Uloga načelnika ogleda se u
imenovanju članova Radne skupine koja je zadužena za provedbu Strategije, donošenju
potrebnih osluka, redovnom praćenju ostvarenja razvojnih mjera i izvještavanju Općinskog
vijeća o provedbi projekata i programa.
Radna skupina sastavljena je od zaposlenika lokalne samouprave i vanjskih suradnika i
dionika razvoja te joj je uloga savjetodavna i operativna. Radna skupina u okviru svog
djelokruga i nadležnosti odgovorna je za praćenje promjena u okolini, pripremu,
implementaciju, nadzor i evaluaciju projekata. Uz praćenje promjena u okolini i obavljanje
projektnih aktivnosti redovito se sastaje s načelnikom te ga izvještava o stanju ili rezultatima
provedbe projekata. Radna skupina će također imati ključnu ulogu u planiranju aktivnosti na
razini Općine među svim dionicima, te bi trebala pridonijeti jačoj prepoznatljivosti Strategije
kao referentnog dokumenta za buduće programiranje i planiranje razvoja.
Ključnu ulog u pripremi i provedbi projekata nužnih za ostvarenje ctrateških ciljeva ima i
javni sektor. Dionike javnog sektora čine predstavnici javnih ustanova, institucija i poduzeća
koji su zaduženi za provedbu dijela razvojnih mjera ili se pojavljuju kao partneri u pripremi
i/ili provedbi rauvojnih projekata. To su primjerice komunalna društva, odgojno-obrazovne
ustanove, udruženja obrtnika i poduzetnika i sl.
Udruge civilnog društva osim što u svom djelokrugu pozitivno utječu na razvoj i
unaprjeđenje čimbenika kvalitete života, kulturnog i gospodarskog razvoja, često posjeduju
znanja i vještine pripreme i provedbe projekata kojima osiguravaju prihode potrebne za njihov
rad. Organizacije civilnog društva mogu aktivno utjecati na dotok dodatnih sredstava iz
nacionalnih i EU fondova za financiranje inicijativa koje ne pokrivaju ostali dionici razvoja.
Uloga organizacija civilnog društva, razvoj participacijskih procesa kao i partnerskih odnosa s
javnim i gospodarskim sektorom, jedna su od ključnih razvojnih smjernica za sljedeće
razdoblje.
Privatni gospodarski sektor je glavni pokretač gospodarstva i stvaranja radnih mjesta. Uloga
privatnog sektora je najzahtjevnija jer ovisi o mnogobrojnim čimbenicima na koje nemaju
utjecaja. Zato je Strategijom predviđen niz poticajnih mjera koje će u narednom razdoblju
doprinijeti povećanju konkurentnosti poduzetnika i obrtnika, ali i poljoprivrednih proizvođača
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
99
(poduzetnička infrastruktura, modernizacija proizvodnje, razvoj tržišne infrastrukture, jačanje
ljudskih potencijala itd.)
Shematski prikaz strukture ključnih dionika provedbe Strategije:
17. FINANCIJSKI OKVIR
Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, kao i upravljanje tim sredstvima te praćenje
njihova korištenja važan su aspekt provedbe Strategije razvoja Općine Končanica. Nakon
definiranja strateških ciljeva, prioriteta i mjera, potrebno je predvidjeti i moguće izvore
financiranja projekata za ostvarenje razvojnih ciljeva.
Uz proračunska sredstva Općine Končanica, projekte definirane ovim dokumentom moguće je
financirati putem sljedećih izvora financiranja:
➢ Državni proračun
➢ Krediti poslovnih banaka
➢ Bespovratna sredstva namijenjena financiranju socio-ekonomskog razvoja
➢ Sredstva gospodarskih subjekata
Najizdašniji potencijalni izvor financiranja projekata Strategije svakako predstavljaju EU
fondovi i programi. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 01.07.2013. godine na raspolaganju
su joj sredstva EU fondova namijenjena isključivo zemljama članicama koja su u funkciji
ostvarivanja Kohezijske politike Europske unije. Sredstva su osigurana kroz sljedeće fondove,
a koji u potpunosti obuhvaćaju novu kohezijsku politiku Europske unije:
Načelnik Općine
Končanica
Općinsko vijeće
Radna skupina
Javni sektor
Udruge civilnog društva
Privatni sektor
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
100
• CF – Kohezijski fond
• ESF – Europski socijalni fond
• ERDF – Europski fond za regionalni razvoj
• EARDF – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
• EMFF – Europski fond za pomorstvo i ribarstvo
Tematske cjeline koje podržavaju ovi fondovi i strategija Europa 2020., u okviru kojih će
Općina Končanica moći predlagati razvojna rješenja i financirati ih iz fondova su:
1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija
2. Proširenje pristupa i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija
3. Podizanje konkurentnosti MSP, poljoprivrednih proizvođača, ribara i akvakulture
4. Poticanje pomaka prema nisko-karbonskim tehnologijama u svim industrijama
5. Poticanje prilagođavanja klimatskim promjenama i upravljanja rizicima
6. Zaštita okoliša i unapređivanje efikasnosti i korištenja energije
7. Izgradnja energetski učinkovitog i održivog transporta
8. Poticanje zapošljavanja i mobilnosti radne snage
9. Poticanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva
10. Ulaganje u obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje
11. Unapređivanje institucionalnog kapaciteta i učinkovitosti uprave
Ove tematske cjeline, kako su definirane uredbama, trebaju se prenijeti u prioritetne osi
nacionalnih operativnih programa. Kao što je vidljivo, pojedine tematske cjeline mogu biti
financirane iz više izvora odnosno fondova. Tehnička pomoć nema formalan status tematske
cjeline, ali se po odredbama Uredbe o fondovima može programirati kao prioritetna os.
Hrvatska je odlučila koristiti sredstva za projekte iz svih raspoloživih tematskih cjelina
njihovom razradom kroz nacionalne operativne programe. Operativni programi označavaju
detaljne planove i načine na koje država članica namjerava koristiti dodijeljena sredstva, te
detaljni prikaz financijskih iznosa i prioriteta u koje će se ti iznosi usmjeriti. Uredbom o
fondovima utvrđena je struktura samih operativnih programa, međutim njihov broj određuje
sama država članica. Republika Hrvatska ima četiri operativna programa, po kojima će
planove pripremati svi dionici u Općini Končanica:
Konkurentnost i kohezija - Operativni program Konkurentnost i kohezija financira
se iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda te je ujedno i najveći
operativni program. Operativni program podijeljen je na prioritetne osi koje se dijele
na investicijske prioritete unutar kojih su određeni specifični ciljevi i aktivnosti koje je
moguće financirati. Od jedanaest ponuđenih, Hrvatska je odlučila raspoloživa sredstva
usmjeriti u devet tematskih cjelina. Od pet mogućih tematskih cjelina koje se mogu
financirati iz Kohezijskog fonda, Hrvatska je odabrala dvije za ulaganje, pa je
Program podijeljen u 10 prioritetnih osi, od kojih su sve financirane iz Europskog
fonda za regionalni razvoj, dok su 2 financirane iz Kohezijskog fonda i Europskog
fonda za regionalni razvoj (prioritetna os 6: Zaštita okoliša i održivost resursa te
prioritetna os 7: Povezanost i mobilnost). Za ulaganja u rast i razvoj kroz navedene
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
101
prioritetne osi namijenjeno je ukupno 6,88 milijardi (4,32 milijardi eura iz Europskog
fonda za regionalni razvoj, a 2,56 milijardi eura iz Kohezijskog fonda).
Učinkoviti ljudski potencijali – Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali
financira se iz Europskog socijalnog fonda. Temeljni cilj ovog Operativnog programa
je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Ukupno ima
pet prioritetnih osi koje su podijeljene na investicijske prioritete i specifične ciljeve, a
prioriteti su:
• Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage
• Socijalno uključivanje
• Obrazovanje i cjeloživotno učenje
• Pametna administracija
Za smanjenje nezaposlenosti, socijalnu uključivost, obrazovanje, cjeloživotno učenje,
suzbijanje diskriminacije, efikasnu javnu upravu i niz drugih mjera, u razdoblju od 2014. do
2020. godine dostupno je 1,85 milijardi eura (1,58 milijardi eura iz proračuna Europske unije,
a 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih).
Program ruralnog razvoja – strateški je dokument koji bi trebao pridonijeti razvoju
hrvatske poljoprivrede i ruralnom razvoju te predstavlja preduvjet za korištenje
sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Sredstva su u najvećoj
mjeri namijenjena poljoprivrednicima i vlasnicima poljoprivrednih gospodarstava, pa
tako i poljoprivrednicima u Općini Končanica. Programom su definirani sljedeći
ciljevi:
• Poticati konkurentnost poljoprivrede,
• Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama
• Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje
i očuvanje radnih mjesta.
U Programu su definirane različite mjere za čije će ostvarenje biti alocirana sredstva, a u
okviru tih mjera određene su podmjere koje sadrže aktivnosti prihvatljive za ulaganje. Dakle,
prema Operativnom programu, iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj planira
se financirati 16 mjera. Mjere predviđene u Programu ruralnog razvoja, posebice interesantne
za razvoj općine Končanica su:
1. Prijenos znanja i aktivnosti informiranja
2. Savjetodavne usluge, usluge upravljanja i pomoći u poljoprivrednim gospodarstvima
3. Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
4. Ulaganje u fizičku imovinu
5. Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala oštećenog uslijed prirodnih
nepogoda i katastrofalnih događaja i uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
6. Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja
7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
102
8. Ulaganje u razvoj šumskog područja i povećanje održivosti šuma
9. Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača
10. Poljoprivreda, okoliš i klimatski uvjeti
11. Ekološki uzgoj
12. Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim
ograničenjima
13. Suradnja
14. Upravljanje rizicima
15. Financiranje dodatnih izravnih plaćanja za Hrvatsku
16. Podrška za LEADER lokalni razvoj (CLLD - eng. Community Lead Local
Development – lokalni razvoj kojeg vodi zajednica)
Ukupna alokacija za Program ruralnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. godine iznosi
2,38 milijardi eura (2,02 milijardi eura iz Europskog fonda za ruralni razvoj, a ostatak iz
sredstava nacionalnog proračuna Republike Hrvatske).
Operativni program za pomorstvo i ribarstvo – Operativni je program kojim
Republika Hrvatska kroz korištenje sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i
ribarstvo doprinosi ostvarenju sveobuhvatnog cilja Zajedničke ribarstvene politike;
osigurati da aktivnosti ribarstva i akvakulture doprinose dugoročnim, održivim
uvjetima koji se odnose na okoliš i koji su potrebni za gospodarski i socijalni razvoj.
Sredstva su u najvećoj mjeri namijenjena ribarskom sektoru. Programom su definirani
sljedeći ciljevi:
• Promicanje konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno
odgovornogribarstva i akvakulture
• Poticanje provedbe Zajedničke ribarstvene politike (ZRP)
• Promicanje uravnoteženog i uključivog teritorijalnog razvoja ribarstvenih
područja iakvakulturnih područja u akvakulturi
• Poticanje razvoja i provedbe Integrirane pomorske politike (IPP) Unije
Sredstva za postizanje strateških ciljeva raspoređena su unutar šest prioriteta. Ukupna
alokacija za Operativni program za pomorstvo i ribarstvo u razdoblju od 2014. do 2020.
godine iznosi 252,6 milijuna eura, stoga će dionici iz općine Končanica imati brojne
mogućnosti povlačenja sredstava iz ovog područja razvoja.
Dodatna sredstva Europske unije dostupna su kroz Programe Unije koji predstavljaju
integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između
država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU. Programi
Unije u kojima mogu sudjelovati korisnici iz Republike Hrvatske, pa tako i Općine Končanica
su:
• HORIZON 2020
• ERASMUS +- Program EU za obrazovanje, osposobljavanjem mlade i sport
• FISCALIS 2020
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
103
• CUSTOMS 2020
• PERICLES 2020
• HERCULE III
• JUSTICE
• CONSUMER
• LIFE
• EMPLOYMENT and SOCIAL INNOVATION – Zapošljavanje i socijalne inovacije
• YOUTH EMPLOYMENT INITIATIVE – Inicijativa za zapošljavanje mladih
• COSME – Program za konkurentnost MSP-a
• CREATIVE EUROPE
• EUROPA ZA GRAĐANE 2014 – 2020
• PRAVA I DRŽAVLJANSTVO
• ZDRAVLJE ZA RAST (Health for Growth)
Projekte definirane ovim strateškim dokumentom moguće je financirati kroz niz različitih
programa na nacionalnoj i regionalnoj razini čiji nositelji su:
▪ Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU,
▪ Ministarstvo poljoprivrede,
▪ Ministarstvo gospodarstva,
▪ Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta
▪ Ministarstvo turizma,
▪ Ministarstvo kulture,
▪ Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku,
▪ Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja,
▪ Ministarstvo znanosti i obrazovanja,
▪ Ministarstvo vanjskih i europskih poslova,
▪ Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,
▪ Ministarstvo unutarnjih poslova,
▪ Ministarstvo zdravlja,
▪ Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,
▪ Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
▪ Ured za udruge Republike Hrvatske,
▪ Hrvatske vode,
▪ Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO),
▪ Hrvatska turistička zajednica,
▪ Bjelovarsko-bilogorska županija,
▪ Zaklade i donatori.
Općina Končanica, kao jedinica lokalne samouprave, za realizaciju kapitalnih infrastrukturnih
projekata može koristiti i zajmove kod poslovnih banaka ili koristiti model javno-privatnog
partnerstva.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
104
18. USKLAĐENOST STRATEGIJE S DOKUMENTIMA VIŠE
RAZINE
U procesu izrade Strategije razvoja Općine Končanica za razdoblje do 2020. uzeti su u obzir
temeljni dokumenti na EU, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na EU razini Strategija
razvoja Općine Končanica usklađena je s prioritetima i ciljevima definiranim
desetogodišnjom gospodarskom strategijom EU pod nazivom „EUROPA 2020“ koja
predstavlja središnji dio strategije sveukupnog oporavka EU.
Sukladno Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013.
svaka država članica EU obvezna je podnijeti Partnerski sporazum kojim se utvrđuje
nacionalna strategija kao podloga za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Republikom Hrvatskom 30. listopada
2014. godine kojim se osigurava usklađenost sa Strategijom Europa 2020 te ispunjavanje
zajedničkih europskih ciljeva za rast i radna mjesta. Europska komisija izdvojila je četiri
područja u RH na čiji bi razvoj trebala biti usmjerena dostupna financijska sredstva, a koja su
uzeta u obzir prilikom definiranja razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera Strategije razvoja
Općine Končanica:
1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva
2. Poticanje zapošljavanje, poboljšanje obrazovnog sustava i smanjenje siromaštva
3. Očuvanje okoliša i prirodnih resursa
4. Jačanje administrativnih kapaciteta i veća uključenost civilnog sektora
Ovime je Strategija razvoja Općine Končanica ujedno usklađena i s nacionalnim ciljevima
istaknutim u Nacionalnom strateškom referentnom okviru 2013., a to su:
• Konkurentno gospodarstvo zasnovano na integraciji tržišta, institucionalnim
reformama i održivom razvoju
• Poboljšanje okruženja za otvaranje radnih mjesta i zapošljivost
• Uravnotežen regionalni razvoj i poboljšanje uvjeta života
Na nacionalnoj razini, Strategija Općine Končanica usklađena je i sa Strategijom
regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine čiji
sveukupni cilj je pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju RH kroz unaprjeđenje gospodarske
infrastrukture, poslovnog okruženja i jačanje ljudskih potencijala te unaprijediti kvalitetu
življenja kroz podizanje razine znanja i sposobnosti, osiguranje i unaprjeđenje osnovne
infrastrukture, podršku potpomognutim područjima i područjima s razvojnim posebnostima te
kroz unaprjeđenje javnih usluga i međusektorske suradnje.
Ostvarenjem razvojnih ciljeva Strategije razvoja Općine Končanica doprinijet će se i
ostvarenju strateških ciljeva ostalih nacionalnih strateških dokumenata, od kojih se posebno
mogu izdvojiti:
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
105
▪ Nacrt nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva
2017.-2021.
▪ Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020.
▪ Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih
pravnih osoba koje obavljaju djelatnost
▪ Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
▪ Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020.
▪ Plan implementacije Garancija za mlade
▪ Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.
▪ Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH 2014.-2020.
▪ Strategija energetskog razvoja RH do 2020.
▪ Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije
▪ Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020.
▪ Strategija razvoja turizma RH do 2020.
Strategija razvoja Općine Končanica u skladu je s nadređenim strateškim razvojnim
dokumentom na regionalnoj razini – Županijskom razvojnom strategijom Bjelovarsko-
bilogorske županije. U županijskoj razvojnoj strategiji definirana je vizija razvoja
Bjelovarsko-bilogorske županije koja glasi: Postati županija poticajnog gospodarskog
okruženja temeljenog na tradiciji u poljoprivredi, obrtništvu i turizmu uz ostvariv visok
stupanj dodane vrijednosti s očuvanim okolištem te prirodnom i kulturnom baštinom; mjesto
ugodnog življenja u kojem se promiče kvaliteta života. Definirani strateški ciljevi za
ostvarenje ove vizije su sljedeći:
1. Povećanje konkurentnosti gospodarstva Županije (ruralni razvoj, razvoj
kontinentalnog turizma, razvoj prerađivačke industrije, MSP i obrtništva, jačanje ljudskih
kapaciteta)
2. Unaprjeđenje društvene infrastrukture i povećanje kvalitete života (zaštita okoliša,
razvoj zdravstvene i socijalne, sportske i kulturne infrastrukture, razvoj civilnog društva)
3. Razvoj komunalne infrastrukture (unaprjeđenje sustava vodoopskrbe i odvodnje,
prometna infrastruktura, uređenje prostora)
Vizija razvoja Općine Končanica, te strateški ciljevi, prioriteti i mjere za ostvarenje vizije
Općine u potpunosti su u skladu s vizijom i ciljevima Županijske razvojne strategije, te će isti
doprinijeti ostvarenju vizije i ciljeva razvoja Županije.
Strategija razvoja Općine Končanica usklađena je i s planskim dokumentima na lokalnoj
razini: Prostorni plan Općine Končanica, Plan gospodarenja otpadom Općine Končanica,
Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Končanica
u 2018., Program održavanja komunalne infrastrukture Općine Končanica u 2018. godini,
Plan razvojnih programa Općine Končanica za razdoblje od 2017.-2019. godine.
STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE
106
19. ZAKLJUČAK
Kao ključni dokument razvoja na lokalnoj razini, Strategija razvoja Općine Končanica
vlasništvo je svih stanovnika Općine, svih pravnih i fizičkih osoba koje djeluju na ovom
području. Dokument je rezultat predanog rada članova radnih skupina, obrade i analize svih
relevantnih podataka, a temeljen je na suradnji i partnerstvu između ključnih dionika.
Strategija sadržava niz potrebnih mjera koje su uvjet daljneg razvoja Općine Končanica, oko
kojih su se usuglasili svi sudionici u izradi Strategije, putem radnih grupa i javne rasprave,
kako bi zajednički definirali razvojni smjer i strateške ciljeve.
Osim što se tijekom izrade Strategije postigao sporazum o važnosti planiranja, kroz proces
izrade Strategije podignuta je i razina svijesti o razvojnim potrebama i ograničenjima s kojima
je Općina suočena, kao i o potencijalima i posebnostima koje treba jače koristiti za daljnji
razvoj. Tijekom provođenja aktivnosti za izradu Strategije postignut je uspješan dijalog
između svih ključnih dionika koji imaju jednaki cilj – učiniti život u Općini Končanica
kvalitetnijim za sve stanovnike, a posebice za mlade naraštaje. Ta činjenica ujedno je
pretpostavka za sastavljanje učinkovite radne skupine za provedbu Strategije.
Osigurati višu kvalitetu života za sve stanovnike Općine znači unaprijediti društveni život i
infrastrukturu Općine, ostvariti rast i razvoj gospodarskih aktivnosti, stvoriti radna mjesta,
očuvati okoliš, odnosno rasti prema načelima održivog razvoja. Za ostvarenje Strategije
potrebno je kontinuirano i fokusirano raditi na stvaranju pozitivnog okruženja, koje će
zasigurno rezultirati smanjenjem emigracija, nezaposlenosti te stvaranjem pozitivne razvojne
perspektive Općine. Sve navedeno imati će generalni cilj: pametan, održiv i uključiv rast
Općine do 2020. godine.
Najveći izazov pred općinskim vodstvom i svim dionicima razvoja predstavlja zajedničko
ostvarenje zacrtanih ciljeva razvoja u što većoj mjeri, kao i planiranje i povlačenje sredstava
iz nacionalnih i EU programa za financiranje ključnih projekata. Ukratko, najveći izazov biti
će kako da planirana vizija razvoja Općine Končanica 2020. godine postane stvarnost, a
dostignuti rezultati podloga za dostojanstven život svakog stanovnika Općine.
VIZIJA OPĆINE KONČANICA
Postati područje prepoznatljive turističke ponude temeljene na simbiozi
ribnjačarske tradicije, bogatstvu narodnih običaja, poljoprivrednih
gospodarstava i očuvane prirode. Područje izgrađene infrastrukture koje
osigurava preduvjete za razvoj poduzetništva i obrtništva te preduvjete za
zdrav i kvalitetan život stanovnika svih dobnih skupina.