0

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Unsko-sanski kanton

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

STRATEGIJA

za ukljuivanje djece sa potekoama u razvoju u obrazovanje sa

sedmogodinjim Planom implementacije u Unsko-sanskom kantonu

Strategija je razvijena u partnerstvu meunarodne organizacije Save the Children

International i Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog

kantona.

1

SADRAJ

POPIS SKRAENICA 3

1 PREDGOVOR 4

2 METODOLOGIJA 5

2.1 ANALIZA DOKUMENTACIJE 5

2.2 MAPIRANJE KLJUNIH USTANOVA/ INSTITUCIJA/ NEVLADINIH ORGANIZACIJA 7

2.3 FOKUS-GRUPNI INTERVJU 9

2.4 POLUSTRUKTURIRANI INTERVJU 10

2.5 ANALIZA LOKALNIH PRORAUNA 11

2.6 RADNI SASTANCI SA KLJUNIM STRUNJACIMA 12

2.7 TEMATSKI OKRUGLI STOLOVI 12

3 UVOD 13

3.1 KONCEPT INKLUZIJE 15 3.1.1 PRISTUP DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU UTEMELJEN NA MEDICINSKOM MODELU 16 3.1.2 PRISTUP DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU UTEMELJEN NA SOCIJALNOM MODELU 17 3.1.3 INKLUZIJA UTEMELJENA NA MODELU LJUDSKIH PRAVA 18

4 ZAKONSKI OKVIR NA KOJEM SE TEMELJI STRATEGIJA 20

4.1. Ustav 20

4.2. Zakon o zabrani diskriminacije BiH 20

4.3. Okvirni zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini i Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju Unsko-sanskog kantona 21

4.4. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini i Zakon o

osnovnom i opem srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona 21

4.5. Zakon o srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona 22

4.6. Meunarodne konvencije 22

4.7. Ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima 22

4.8. Konvencija o pravima djeteta 23

4.9. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i Opcionalni protokol 23

2

4.10. Akcijski plan Vijea Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u drutvu osoba s invaliditetom: poboljanje kvalitete ivota osoba s invaliditetom u Europi 2006.-2015. 25

5 MJERE I PODRUJA DJELOVANJA 27

5.1 RAZVOJ CJELOVITOG SISTEMA PODRKE DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU U ODGOJU I OBRAZOVANJU 27

5.2 PODIZANJE KVALITETE RADA ODGOJNO-OBRAZOVNOG OSOBLJA I JAANJE STRUNIH KAPACITETA ODGOJNO-OBRAZOVNIH USTANOVA 41

5.3 RAZVOJ PODRKE PORODICAMA DJECE/UENIKA SA POTEKOAMA U RAZVOJU 48

5.4 UNAPREENJE ULOGE NEVLADINIH UDRUENJA U PROCESU RAZVOJA INKLUZIJE 51

5.5 KORITENJE PROJEKTNIH FINANCIJSKIH SREDSTAVA ZA RAZVOJ INKLUZIJE 55

6 PREDUVJETI ZA USPJENO PROVOENJE STRATEGIJE ZA UKLJUIVANJE DJECE SA POTEKOAMA U RAZVOJU U OBRAZOVANJE SA SEDMOGODINJIM PLANOM IMPLEMENTACIJE U UNSKO-SANSKOM KANTONU 57

DODATAK 1 POPIS TESTOVA ZA PROCJENU FUNKCIONIRANJA DJECE 58

DODATAK 2 POPIS OBUKA ZA LANOVE KOMISIJE ZA DIJAGNOSTIKU 60

DODATAK 3 VANOST RANE INTERVENCIJE U DJETINJSTVU 61

DODATAK 4 PRIMJER UGRADNJE VRNJAKE POTPORE U KURIKULUM 63

DODATAK 5 SASTAVNICE PROGRAMA METAKOGNITIVNIH, EMOCIONALNIH I SOCIJALNIH VJETINA 65

DODATAK 6 PROGRAM SENZIBILIZACIJE ZA PRIHVAANJE DJECE I UENIKA SA POTEKOAMA U RAZVOJU 67

DODATAK 7 KOMPETENCIJSKI OKVIR ZA ZAPOSLENIKE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA 68

DODATAK 8 - OPIS RADNOG MJESTA ASISTENTA U VRTIU/NASTAVI, OBUKA ASISTENATA I POTREBNE KOMPETENCIJE 69

DODATAK 9 - OPIS POSLOVA, OBUKE I KOMPETENCIJA LANOVA MOBILNOG STRUNOG TIMA 72

DODATAK 10 SADRAJ OBRAZOVNIH PROGRAMA ZA LANOVE PORODICE DJECE SA POTEKOAMA U RAZVOJU I STRUNO OSOBLJE U VRTIIMA I KOLAMA 76

3

POPIS SKRAENICA

ABA Applied Behaviour Analysis,

ADHD poremeaj panje/hiperaktivni poremeaj (Attention

Deficit/Hyperactivity Disorder),

BiH Bosna i Hercegovina,

CPRD Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda

(Convention on the Rights of Persons With Disabilities),

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine,

IOOP individualizirani odgojno-obrazovni program,

MST mobilni struni tim,

PECS Pictures Exchange Communication System,

POOP prilagoeni odgojno-obrazovni program,

PP posebni program,

TEACCH Treatment and Education of Autistic and Related Communication

Hendicapped Children,

USK Unsko-sanski kanton.

4

1 PREDGOVOR

Strategija za ukljuivanje djece sa potekoama u razvoju u obrazovanje (u daljnjem

tekstu Strategija) sa sedmogodinjim Planom implementacije u Unsko-sanskom

kantonu sadri smjernice za promjene i trajno unapreivanje odgoja i obrazovanja

djece sa potekoama u razvoju kao nositelja razvoja ljudskih potencijala i inkluzivnih

praksi. Polazite za izradu Strategije i Plana implementacije jest istraivanje i

konsultacije sa ciljnom grupom kljunih strana, aktera, profesionalaca, praktiara i

ire javnosti na osnovi ega su definirana prioritetna podruja razvoja, specifini

strateki ciljevi i mjere za njihovo ostvarenje.

Vizija inkluzivnog odgoja i obrazovanja predstavljena kroz ovu Strategiju u sredite

procesa stavlja dijete/uenika kojemu sistem odgoja i obrazovanja treba osigurati

najbolje uvjete i podrku za uspjeno uenje i cjelovit osobni razvoj u skladu s

njegovim sposobnostima, potrebama i interesima. Ovom Strategijom promovira se

odgoj i obrazovanje koji aktivno potiu na cjelovit individualni razvoj djece/uenika sa

potekoama u razvoju te promiu drutvenu jednakost. Tei se uspostavi odgojno-

obrazovnog sistema koji svakom djetetu/ueniku omoguuje ukljuivanje u ivot

zajednice kojoj pripada.

Obiljeja sistema odgoja i obrazovanja koja se ele postii ovom Strategijom jesu:

kultura kvalitete inkluzivne prakse kao tenja trajnom razvoju i unapreivanju

vlastitog rada i kompetencija svih sudionika u procesu razvoja inkluzivne

prakse,

jednake mogunosti prema kojima svako dijete/uenik bez obzira na

sposobnosti, potrebe i interese u sistemu odgoja i obrazovanja moe ostvariti

svoj puni individualni potencijal.

Strategija se usmjerava na slijedea razvojna podruja:

1. Unapreenje razvojnog potencijala odgojno-obrazovnih ustanova,

2. Osiguranje cjelovitog sistema podrke djeci i uenicima sa potekoama u

razvoju te njihovim porodicama,

3. Sistemskog osiguranja kvalitete odgoja i obrazovanja.

5

Strateki ciljevi e se ostvariti provedbom planiranih mjera u periodu od sedam

godina implementacije Strategije (2015. 2022.).

2 METODOLOGIJA

U proces prikupljanja informacija za potrebe izrade Strategije i sedmogodinjeg

Plana implementacije bili su ukljueni predstavnici Ministarstva obrazovanja, nauke,

kulture i sporta Unsko-sanskog kantona; Ministarstva zdravstva i socijalne politike;

Ministarstva finansija; Pedagokog fakulteta u Bihau; Pedagokog zavoda u Bihau;

nevladinih organizacija; Zavoda za zapoljavanje; Socijalno-pedagoke zajednice;

predkolskih, osnovnokolskih i srednjokolskih ustanova; centara za socijalni rad;

domova zdravlja; lokalnih samouprava; centara za rani rast i razvoj te drugi relevantni

strunjaci iz podruja odgoja i obrazovanja te inkluzije djece/uenika sa potekoama

u razvoju.

U cilju prikupljanja relevantnih podataka za izradu Strategije i sedmogodinjeg Plana

implementacije primijenjena je slijedea metodologija:

- analiza dokumentacije

- mapiranje kljunih ustanova/institucija/nevladinih organizacija

- fokus - grupni intervju

- polustrukturirani intervju

- analiza lokalnih prorauna

- radni sastanci s kljunim strunjacima

- tematski okrugli stolovi

2.1 ANALIZA DOKUMENTACIJE

S ciljem detaljnog uvida u postojee stanje u podruju inkluzivnog odgoja i

obrazovanja na nivou Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog kantona

provedena je detaljna analiza dokumentacija kao temelj daljnjeg provoenja

terenskog istraivanja za izradu Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije. U

tu svrhu analizirani su slijedei dokumenti:

6

- Mi smo tu Analiza trenutnog stanja svih osoba sa invaliditetom i mogunosti

njihovog zapoljavanja i samozapoljavanja u Bosni i Hercegovini, Fondacija

za socijalno ukljuivanje u Bosni i Hercegovini, 2014., Sarajevo;

- Analiza nedostataka u oblasti politika socijalne zatite i inkluzije u BiH,

UNICEF, 2013., Sarajevo;

- Analiza primjene politike u oblasti invalidnosti BiH 2008-2013, Humanitarna

organizacija Partner, 2014., Banjaluka;

- Informacija o implementaciji Stratekih pravaca razvoja predkolskog odgoja i

obrazovanja u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo civilnih poslova Bosne i

Hercegovine, 2012., Sarajevo;

- Specijalni izvjetaj o stanju prava djece s posebnim potrebama/smetnjama u

psihofizikom razvoju, Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i

Hercegovine, 2010., Sarajevo;

- Izvjetaj o istraivanju Mapiranje inkluzivnih praksi u osnovnom

obrazovanju u BiH, UNICEF BiH i Save the Children UK, 2008., Sarajevo;

- Pravilnik o odgoju i obrazovanju, praenju i ocjenjivanju djece sa tekoama u

razvoju, Kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sl.

glasnik USK 4/10;

- Zakon o osnovnom i opem srednjem odgoju i obrazovanju, Skuptina

Unsko-sanskog kantona, Sl. glasnik USK 5/04;

- Zakon o srednjem obrazovanju, Skuptina Unsko-sanskog kantona, Sl.

glasnik 17/12;

- Pravilnik s kriterijima za upis uenika/ca u prvi razred srednje kole u Unsko-

sanskom kantonu, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sl.

glasnik 6/13;

- Zakon o zabrani diskriminacije, Parlamentarna skuptina Bosne i

Hercegovine, 2009.;

- Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju, Skuptina Unsko-sanskog

kantona, 2010.;

- Zakon o osnovnom i opem srednjem obrazovanju, Skuptina Unsko-

sanskog kantona, Sl. glasnik USK 5/04;

- Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini,

Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, Sl. glansnik BiH 18/03;

7

- Politika u oblasti invalidnosti u Bosni i Hercegovini, Vijee ministara, Sl.

glasnik BiH 76/08,

- Pravilnik o odgoju i obrazovanju, praenju i ocjenjivanju djece sa tekoama u

razvoju, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog

kantona, Sl. glasnik 4/2010;

- Vodi kroz inkluziju u obrazovanju, Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

DUGA, 2006., Sarajevo;

- Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u

BiH, Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija i UNICEF, 2013.,

Sarajevo;

- Strateki pravci razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom

implementiranja, 2008.-2015., Vijee ministara Bosne i Hercegovine, 2008.;

- Razvijanje sistema podrke u nastavi u osnovnim kolama kantona Sarajevo

Podrka inkluzivnom obrazovanju, asistent u nastavi, Udruenje ivot sa

Down syndromom, 2011., Sarajevo.

Osim gore nabrojanih dokumenata, u analizi su koritene i meunarodne konvencije,

ugovori, protokoli i drugi relevantni dokumenti koji se navode i u Strategiji u poglavlju

4. Zakonski okvir na kojem se temelji Strategija.

2.2 MAPIRANJE KLJUNIH USTANOVA/ INSTITUCIJA/ NEVLADINIH ORGANIZACIJA

U suradnji s organizacijom Save the Children i predstavnicima Ministarstva

obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona definirane su kljune

predkolske, osnovnokolske i srednjokolske ustanove, Vladini uredi, nevladine

organizacije i druge ustanove/institucije/organizacije kljune u prikupljanju relevantnih

podataka i potreba za razvoj Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije.

S predstavnicima dolje navedenih ustanova/institucija/organizacija provedeni su

fokus-grupni intervjui, polustrukturirani intervjui, radni sastanci i/ili tematski okrugli

stolovi.

U prikupljanje podataka na terenu ukljuene su slijedee ustanove/

institucije/nevladine organizacije:

- Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona

(naelnica sektora za predkolsko i osnovno obrazovanje, saradnju i projekte;

8

naelnica sektora za srednje obrazovanje i visoko obrazovanje; struni

savjetnik za inkluzivno obrazovanje),

- Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona,

- Ministarstvo finansija Unsko-sanskog kantona (pomonica ministrice),

- Zavod za kolstvo Unsko-sanskog kantona (direktor i savjetnici),

- Pedagoki fakultet u Bihau (dekan, voditelj odsjeka Razredna nastava,

voditeljica Ureda za studente sa invaliditetom, nastavnici),

- Djeji vrti Park (direktorica), Biha,

- Djeije obdanite i Dom uenika Bosanska Krupa (direktorica), Bosanska

Krupa,

- Djeije obdanite Hasnija Omanovi (direktorica), Cazin,

- Djeije obdanite i Dom uenika Bosanska Krupa (direktorica), Bosanska

Krupa,

- JU Djeije obdanite Velika Kladua (direktorica, odgajateljica), Velika

Kladua,

- Osnovna kola Cazin 1 (direktor), Cazin,

- Osnovna kola Ahmet Hromadi (direktorica), Bosanski Petrovac

- Osnovna kola Gornje Prekounje Ripa (direktor), Biha,

- Mjeovita srednja kola Bosanski Petrovac (direktorica), Bosanski Petrovac,

- Mjeovita srednja kola Safet Krupi (direktor), Bosanska Krupa,

- Mjeovita srednja kola Cazin (psiholog), Cazin,

- Mjeovita srednja kola Bosanska Krupa (direktor), Bosanska Krupa,

- Katoliki kolski centar Ivan Pavao II Biha (direktor), Biha,

- JU Mjeovita srednja kola Biha (direktor), Biha,

- JU Mainsko-saobraajna srednja kola Biha (direktorica), Biha,

- JU Gimnazija Biha (direktor), Biha

- JU Sluba za zapoljavanje Unsko-sanskog kantona (rukovodilac centra za

struno osposobljavanje i edukaciju, rukovodilac odjeljenja za ljudske resurse

i instruktor Centra za struno osposobljavanje i edukaciju), Biha,

- Centar za socijalni rad Cazin (direktorica), Cazin,

- Centar za socijalni rad Biha (socijalna radnica), Biha

- Lokalna samouprava Grad Biha (pomonica gradonaelnika za opu

upravu i drutvene djelatnosti), Biha,

- Lokalna samouprava Opina Cazin (predstavnik Skuptine), Cazin,

9

- Dom zdravlja Cazin (direktor i logoped), Cazin,

- Centar za rani rast i razvoj djece Cazin (voditelj Centra), Cazin,

- Socijalno-pedagoka ivotna zajednica (psihologinja), Biha,

- Udruenje Radosti druenja roditelja, djece i mladih sa posebnim potrebama

Unsko-sanskog kantona (Predsjednica), Biha,

- Koordinacioni odbor kantonalnih invalidnih udruenja i saveza Usnko-sanskog

kantona (predsjednik), Biha,

- Udruenje graana oteena sluha UGOS (predsjednica), Biha,

- Udruenje roditelja djece i mladih s posebnim potrebama opine Velika

Kladua I mi postojimo (predsjednica, roditelj, struna suradnica), Velika

Kladua,

- Bifon sluni aparati (direktorica), Biha.

2.3 FOKUS-GRUPNI INTERVJU

Fokus-grupni intervju je organizirana grupna komunikacija koja je fokusirana na jednu

temu. Ovu metodu definiraju ljudi koji imaju odreene karakteristike i proizvode

kvalitativne podatke u fokusiranoj komunikaciji da bi pomogli razumijevanje predmeta

koji se istrauje.

Unato razliitim definicijama ove metode prikupljanja podataka, njihovom analizom

mogu se izdvojiti slijedei elementi znaenja ovog pojma:

- radi se o kvalitativnoj tehnici istraivanja koja objedinjuje unaprijeenu formu

grupnog intervjua i opservaciju u kojoj je opserver sudionik. Podaci dobiveni

ovom metodom proizlaze iz verbalnih iskaza sudionika, ali i iz njihovih

neverbalnih znakova komunikacije,

- grupa je mala, sastavljena od najvie 6 sudionika koji su odabrani prema

jasno utvrenim kriterijima,

- komunikacija se ponavlja s razliitim grupama, a broj grupa ovisi o problemu,

ciljevima i karakteristikama istraivanja,

- cilj ovakvog oblika komunikacije jest prikupljanje podataka o osjeajima,

stavovima, idejama i miljenjima sudionika o odreenoj temi. Iz ovako

dobivenih podataka mogu se donositi zakljuci o grupnim normama,

procesima i miljenjima,

10

- komunikaciju vodi moderator, iji je zadatak da postavlja pitanja, usmjerava

komunikaciju, trudi se da svi sudionici iznesu svoje stavove, slua i kasnije je

najee ukljuen u analizu dobivenih podataka,

- moderator se koristi unaprijed izraenim vodiem za usmjeravanje, odnosno

fokusiranje komunikacije u eljenom smjeru, tj. na odreena pitanja relevantna

s aspekta istraivanog problema,

- u ovom obliku intervjua, moderator daje odreeno pitanje na grupnu raspravu.

Uspjena fokus-grupa podrazumijeva davanje odgovora sudionika jednih

drugima, a ne moderatoru, obrazlaui svoje miljenje ili traei miljenje

drugih sudionika,

- fokus-grupnI intervju trajao je 90 minuta po grupi.

Za potrebe izrade Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije ova metoda

koristila se s predstavnicima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta i

Ministarstva finansija Unsko-sanskog kantona te direktorima predkolskih,

osnovnokolskih i srednjokolskih odgojno-obrazovnih ustanova, predsjednicima i

lanovima nevladinih organizacija, odgajateljima, uiteljima, nastavnicima, roditeljima

i predstavnicima ostalih relevantnih institucija i ustanova. Prikupljeni podaci koriteni

su u izradi Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije.

Grupe su formirane od najvie est lanova. Ukupno je organizirano deset fokus -

grupnih intervjua od ega su dvije fokus grupe formirane od heterogenih lanova

(predstavnika ministarstava, odgojno-obrazovnih ustanova i nevladinih organizacija).

Cilj provedenih fokus - grupnih intervjua bio je istraiti percepciju kljunih dionika o

vanosti i sadraju Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije u svih 8 opina

Unsko-sanskog kantona.

2.4 POLUSTRUKTURIRANI INTERVJU

Intervju je razgovor koji se vodi s odreenim ciljem i po odreenom planu koji je

voditelj intervjua unaprijed pripremio. Osnovni cilj bio je prikupiti informacije o

subjektivnom odnosu pojedinaca (miljenja, vjerovanja, odnos, stavovi) o inkluzivnoj

praksi, djeci s tekoama, njihovim roditeljima te potrebama u podruju razvoja

inkluzivne prakse na sva tri nivoa odgoja i obrazovanja (predkolski, osnovnokolski i

srednjokolski nivo).

11

U izradi Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije koriten je informativni,

individualni, polustrukturirani, voeni intervju gdje su bila unaprijed odreena samo

okvirna, odnosno glavna pitanja, a dodatna pitanja su se spontano javljala ovisno o

tijeku razgovora.

Intervju je proveden s:

- predstavnicima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-

sanskog kantona,

- predstavnicom Ministarstva finansija Unsko-sanskog kantona,

- predstavnicom Ministarstva zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog

kantona,

- predstavnicom lokalne samouprave,

- predstavnicama dva centra za socijalnu skrb,

- direktoricama tri predkolske ustanove,

- direktorima i direktoricom tri osnovne kole,

- direktoricama i direktorima etiri srednjokolske ustanove,

- dekanom Pedagokog fakulteta u Bihau,

- predstavnicama/predstavnicima etiri nevladine organizacije.

Cilj intervjua bio je prikupiti podatke o trenutnom stanju inkluzije na podruju Unsko-

sanskog kantona, potrebama te realnim kratkoronim i dugoronim ciljevima u

podruju razvoja inkluzije djece s tekoama u odgojno-obrazovni sistem Unsko-

sanskog kantona. Podaci prikupljeni tijekom polustrukturiranih intervjua koriteni su

na radnim sastancima s kljunim strunjacima kod definiranja strukture i sadraja

Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije. Takoer, jedan od ciljeva intervjua

s predstavnicima nadlenih ministarstava bio je prikupiti podatke o meusektorskoj

suradnji u podruju razvoja i provoenja usluga koje osiguravaju inkluziju

djece/uenika sa potekoama u odgojno-obrazovne ustanove.

Intervjui su trajali 50-60 minuta.

2.5 ANALIZA LOKALNIH PRORAUNA

Analiza lokalnih prorauna provedena je u dvije opine Grad Biha i Bosanski

Petrovac u suradnji s predstavnikom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i

sporta Unsko-sanskog kantona i predstavnicima relevantnih nevladinih organizacija.

Navedene opine selektirane su temeljem broja djece/uenika sa potekoama u

12

razvoju ukljuene u odgojno-obrazovne ustanove. Grad Biha je selektiran kao

lokalna samouprava s najveim brojem ukljuene djece/uenika dok je opina

Bosanski Petrovac selektiran kao opina s najmanjim brojem djece/uenika sa

potekoama u razvoju ukljuene u odgojno-obrazovne ustanove. Cilj provoenja

analize lokalnih prorauna bio je utvrditi prepreke i mogunosti za unaprijeenje

inkluzivne prakse. Podaci dobiveni tijekom analize lokalnih prorauna koriteni su

tijekom definiranja sadraja Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije u

dijelu alokacije financijskih sredstava potrebnih za razvoj inkluzivne prakse.

2.6 RADNI SASTANCI SA KLJUNIM STRUNJACIMA

Nakon provedenog dijela fokus-grupnih intervjua, polustrukturiranih intervjua i jedne

analize lokalnih prorauna organizirani su radni sastanci s kljunim strunjacima

zaposlenima u relevantnim ministarstvima, Pedagokom fakultetu, odgojno-

obrazovnim ustanovama i nevladinim organizacijama. U radne sastanke je ukljueno

ukupno 58 strunjaka. Cilj organizacije radnih sastanaka bio je definirati ciljeve i

prioritete Strategije, mjere i aktivnosti sedmogodinjeg Plana implementacije i

preporuke za daljnji razvoj inkluzije na podruju Unsko-sanskog kantona. Temeljem

rezultata rada strunjaka na timskim sastancima kreiran je sadraj Strategije i

sedmogodinjeg Plana implementacije. Kao osnova za rad na timskim sastancima

koriteni su podaci prikupljeni fokus-grupnim i polustrukturiranim intervjuima te

analizom lokalnog prorauna. Preostali fokus-grupni i polustrukturirani intervjui te

analiza lokalnog prorauna koriteni su kao dopuna nejasnoama koje su se javile

kao rezultat rada strunjaka na timskim sastancima.

2.7 TEMATSKI OKRUGLI STOLOVI

Nakon provedenih svih fokus-grupnih i polustrukturiranih intervjua, obje analize

lokalnih prorauna i tri radna sastanka s kljunim strunjacima, a po zavretku nacrta

Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije provedeno je osam tematskih

okruglih stolova (po jedan u svakoj opini Unsko-sanskog kantona) za iru grupu

dionika. Cilj tematskih okruglih stolova bio je prikupiti zavrne povratne informacije za

izradu krajnje verzije Strategije i sedmogodinjeg Plana implementacije inkluzivnog

odgoja i obrazovanja djece sa potekoama u razvoju u Unsko-sanskom kantonu.

13

3 UVOD

Na podruju Unsko-sanskog kantona aktivno je ukupno 8 vrtia (javnih ustanova), 5

privatnih vrtia, 49 osnovnih kola i 23 srednje kole. Prema podacima prikupljenima

iz Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, u

vrtiima je ukupno evidentirano u 8 opina 26-ero djece sa potekoama u razvoju, u

osnovnim kolama 542 uenika dok su u srednjim kolama evidentirana 74 uenika

sa potekoama u razvoju. Ukupno je na svim nivoima odgoja i obrazovanja

evidnetirano 642 djece/uenika sa potekoama u razvoju.

Biha

B. Krupa

B. Petr. Buim Cazin Klju S. Most V.

Klad. Uk.

O 148 71 10 26 120 19 43 105 542

S 22 20 1 15 2 14 74

Vrt. 12 13 1 - 26

Uk: 182 104 12 26 120 34 45 119 642

Tabela 1. pregled broja djece/uenika sa potekoama u razvoju po opinama1

Iz Tabele 1 vidljivo je da je najvei broj djece/uenika sa potekoama u razvoju

evidentiran u odgojno-obrazovnim ustanovama u Gradu Bihau dok je najmanji broj

djece evidentiran u Opini Bosanski Petrovac. Takoer, vidljivo je kako u opinama

Buim i Cazin nema evidnetiranih uenika sa potekoama u razvoju u srednjim

kolama dok djece sa potekoama u razvoju u vrtiu nema evidentirane u opinama

Buim, Cazin, Klju, Sanski Most i Velika Kladua.

Opravdano se moe pretpostaviti da je ovaj slubeni broj djece/uenika sa

potekoama u razvoju i vei s obzirom da se procjenjuje da 10% stanovnitva BiH

ima tekoe u podruju fizikog, senzornog, razvojnog, mentalnog ili intelektualnog

funkcioniranja, dok je 30% stanovnitva direktno ili indirektno obuhvaeno

posljedicama invaliditeta. Takoer treba naglasiti da zbog predrasuda, stigme,

nedostaka informacija te nepostojanja uslova roditelji djecu sa potekoama nerijetko

ne ukljuuju u odgojno-obrazovni sistem (bilo redovni ili specijalni) tako da je realna

pretpostavka da ih ima vie nego to dostupni podaci i statistike pokazuju.

1 Podaci Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sankog kantona za kolsku godinu 2013./2014.

14

Navedeni podaci opravdavaju potrebu za donoenjem Strategije kako bi se

sistemskim pristupom razvoju inkluzivne prakse unaprijedio sistem rane detekcije i

pruanja podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju. Statistiki pokazatelji su

marginalni u odnosu na pokazatelje kvalitete rada s djecom/uenicima sa

potekoama u razvoju. Kako bismo govorili o inkluzivnoj praksi potrebno je razviti

sistem prepoznavanja djece sa potekoama u razvoju, ali i sistem kvalitetne

podrke i prialgodbe okoline sposobnostima, potrebama i interesima djece/uenika

sa potekoama u razvoju.

Po miljenju veine sudionika u procesu prikupljanja podataka, najvei izazov sa

kojim se suoava odgojno-obrazovni sistem u Unsko-sanskom kantonu jeste obuka

nastavnog kadra. Iako se broj djecce/uenika sa posebnim potrebama poveava,

kvaliteta i kompetentnost nastavnog kadra jo nije na zadovoljavajuem nivou.

Odgojno-obrazovni radinici, roditelji i kompletne lokalne zajednice su nedovoljno

pripremljene za inkluzivno obrazovanje, a sistem podrke dostupan djeci/uenicima

sa potekoama u razvoju u redovnim kolama je neadekvatan. U odgojno-

obrazovnim ustanovama premali je broj zaposlenih strunih suradnika (defektologa,

logopeda i psihologa), educiranost direktora, nastavnika i roditelja nije na

zadovoljavajuem nivou, a asistenti u vrtiu i nastavi trebaju sistemsko rjeenje kako

bi podrka odgojno-obrazovnim ustanovama u provoenju inkluzivne prakse bila

kontinuirana i sveobuhvatna.

Takoer, potrebno je unaprijediti suradnju izmeu odgojno-obrazovnog sistema,

sistema socijalne zatite i zdravstvenog sistema kako bi detektiranje djece/uenika

sa potekoama u razvoju bilo sistemski rijeeno to bi utjecalo i na razvoj sistema

podrke u odgojno-obrazovnim ustanovama. Dijagnostiku koju provode zdravstvene

ustanove takoer treba unaprijediti tako da se bazira na funkcionalnim

sposobnostima djeteta/uenika, a ne na modelu deficita koji samo definira

medicinske dijagnosze bez preporuka kako koristiti preostale potencijale

djeteta/uenika.

Temeljna naela Strategije odnose se na potivanje uroenog dostojanstva, osobne

autonomije ukljuujui slobodu izbora i neovisnost osoba; jednakost mogunosti za

ravnopravno sudjelovanje u ivotu drutvene zajednice; organizacija sistema

podrke; suzbijanje diskriminacije; potivanje i prihvaanje razliitosti; pristupanost;

15

potivanje sposobnosti razvoja djece/uenika sa potekoama u razvoju i potivanje

prava djece/uenika sa potekoama u razvoju na ouvanje vlastitog identiteta.

Strategija u potpunosti promovira biopsihosocijalni model djelovanja prema

djeci/uenicima sa potekoama u razvoju utemeljen na sustavu primjene ljudskih

prava. U potpunosti odbacuje poistovjeivanje djece/uenika sa potekoama u

razvoju s ulogom pasivnog korisnika kojemu je potrebna zdravstvena ili neka druga

skrb (prema medicinskom modelu). Naglasak je na sposobnostima svakog

djeteta/uenika koje e, nakon to drutvo ukloni postojee prepreke, ostvariti svoj

potpuni potencijal.

Za planiranje i provoenje mjera namijenjenih djeci/uenicima sa potekoama u

razvoju vano je definirati pojam potekoe u razvoju. Konvencija o pravima osoba

s invaliditetom naglaava socijalnu dimenziju invaliditeta, istiui da se pojam

invaliditeta (potekoa) razvija i proistjee iz interakcije djeteta/uenika s barijerama

u stavovima i barijerama u okolini koje onemoguuju njegovo potpuno i djelotvorno

sudjelovanje u drutvu ravnopravno s drugim osobama ".

U nastavku Strategije biti e prikazana podruja u kojima se nastoji postii napredak

u sedmogodinjem vremenskom periodu te konkretne mjere kojima e se taj

napredak postii.

3.1 KONCEPT INKLUZIJE

Primjenom koncepta inkluzije pred Unsko-sanski kanton stavlja se izazov koji trai

prilagodbu kroz edukaciju, trud, motiviranost, dostatnu razinu senzibiliziranosti kao i

otvorenost za istinsko prihvaanje individualnih razliitosti. Inkluzivno i senzibilno

drutvo treba svakom svojem lanu pruiti potporu da dosegne potpuni potencijal, ne

samo intelektualni, ve i socijalizacijski, mora ga razumijeti, uvaavati njegove

jedinstvene osobine te podupirati njegov napredak. Do svakog lana drutva moe

se istinski doprijeti ukoliko se potiu njegove jake strane i sposobnosti te potuju

njegove potrebe i interesi. Konkretnije, izazov nije u razvrstavanju sposobnih i manje

sposobnih, ve u uvaavanju i prihvaanju cjelovite linosti svakog djeteta/uenika u

skladu s individualnim karakteristikama to znai da svako dijete/uenik moe

napredovati i doprinositi u skladu sa svojim potencijalima.

16

Diskriminacija djece s tekoama na nekim nivoima drutvenog funkcioniranja jo je

uvijek prisutna, kako u sustavu, tako i u stavovima pojedinaca te stoji na putu

pozitivnim promjenama. Deinstitucionalizacija i pruanje socijalnih usluga u zajednici

predstavlja temelj za punopravno sudjelovanje djece/uenika sa potekoama u

razvoju u ivotu zajednice, odnosno za njihovu jednakost s djecom/uenicima bez

tekoa u razvoju. Onemoguavanje sudjelovanja u zajednici vodi kreiranju ovisnosti

o drugima, siromatvu i socijalnoj iskljuenosti to dodatno naglaava ionako prisutnu

etiketu tekoa.

Bosna i Hercegovina osigurava prava djeci/uenicima sa potekoama u razvoju

temeljem raznih zakona i to je neosporivo. Meutim, analizom postojee zakonske

regulative jasno je vidljivo kako se politika jo uvijek temelji na bio-medicinskom

modelu (individualnoj patologiji) i kako je veina intervencija sistema usmjerena na

popravljanje djece/uenika sa potekoama u razvoju kako bi se uklopili u postojei

sistem. Ovakvo stanje ne moe se nazvati inkluzijom, obzirom da ona podrazumijeva

mjere i aktivnosti prilagodbe sistema djeci/uenicima sa potekoama u razvoju kako

bi se mogli ukljuiti na ravnopravnoj osnovi. Zahtijevajui od djece/uenika sa

potekoama u razvoju da prevladaju svoje potekoe, zapravo ih se stavlja u

poziciju potencijalne institucionalizacije ukoliko se ne napravi prilagodba sistema na

temelju modela ljudskih prava.

Iskljuivanje djece/uenika sa potekoama u razvoju iz zajednice iz koje potjeu,

oteava i, nerijetko, onemoguava njihovo ponovno ukljuivanje za razvoj potrebnih

socijalnih vjetina. Negativni stavovi okoline su najvea prepreka za istinsku inkluziju.

Stavovi se uglavnom kreu od oiglednih predrasuda, odbijanja i saaljenja do

neznanja i nezainteresiranosti te na razliite naine utjeu na to kako pojedini lanovi

drutva gledaju na djecu/uenike sa potekoama u razvoju.

3.1.1 PRISTUP DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU UTEMELJEN NA MEDICINSKOM MODELU

U medicinskom modelu potekoa djeteta/uenika postaje znaajka koja definira

identitet djece/uenika i oekivanja drutva od njih. Cjelokupna odgovornost za

uspjeh u odgoju i obrazovanju kao i u ukljuivanju u drutvenu zajednicu fokusira se

iskljuivo na dijete/uenika sa potekoama u razvoju, odnosno njegove sposobnosti

da se prilagodi sistemu. Ovaj model podrazumijeva da je sistem vrsto formirana

17

jedinica koja se ne treba mijenjati u odnosu na razliite sposobnosti, interese i

potrebe djece/uenika sa potekoama u razvoju. U ovako definiranom sistemu

djeca/uenici sa potekoama u razvoju su ti koji se moraju prilagoditi pravilima i

nainu funkcioniranja sistema. U kreiranju politika i modela podrke koji proizlaze iz

medicinskog modela fokus je na normalizaciji djeteta/uenika sa potekoama u

razvoju.

U medicinskom modelu dijete/uenik sa potekoama u razvoju se promatra kao

pacijent kojeg treba lijeiti, a ponekad se moe i izlijeiti. Ovaj pristup pretpostavlja

da je oteenje ili tekoa izazvana prvenstveno boleu, poremeajem, fizikim ili

mentalnim stanjem koje je abnormalno. Inkluzija u ovom kontekstu podrazumijeva

intervencije koje su usmjerene prema djetetu/ueniku sa potekoama i koje imaju za

cilj zadrati postojee osobine sistema te osposobiti dijete/uenika sa potekoama u

razvoju da se ukljui. Ovakva postavka inkluzije pokazala je kako je konani ishod

upravo iskljuivanje djece/uenika sa potekoama.

Redovni sistem odgoja i obrazovanja za djecu/uenike sa potekoama u razvoju jo

uvijek nije razvijen u skladu sa standardima inkluzivnog pristupa. Najee

ukljuivanje u redovne osnovne kole predstavlja integraciju koja zahtijeva od

djeteta/uenika da se prilagodi sistemu u koji je ukljuen. Za razliku od integrativnog

pristupa, inkluzivni standardi zahtijevaju prilagodbu sistema djetetu/ueniku sa

potekoama u razvoju, od uklanjanja arhitektonskih barijera, preko stavova do

prilagodbe ireg konteksta u kojem se odvija odgojno-obrazovni proces.

3.1.2 PRISTUP DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU UTEMELJEN NA SOCIJALNOM MODELU

Iz pristupa djeci/uenicima sa potekoama u razvoju utemeljenom na socijalnom

modelu i modelu ljudskih prava nastaje i stvarno razumijevanje inkluzije.

Pristup utemeljen na medicinskom modelu sistemski zanemaruje ulogu drutva u

ograniavanju ili omoguavanju inkluzivnih procesa orijentirajui se iskljuivo na

popravljanje djeteta/uenika sa potekoama u razvoju. Prema shvaanju

potekoa u razvoju kroz socijalni model, one ne pripadaju iskljuivo djetetu/ueniku

ve su posljedica interakcije zdravstvenog stanja, politike i stavova drutva u kojem

se dijete/uenik nalazi. Inkluzivni procesi mogui su samo ako dolazi do drutvenih

promjena i adaptacija kroz mijenjanje politike, socijalne, ekonomske i fizike okoline

18

to podrazumijeva promjene sistema. Upravo u ovim promjenama poivaju naela

inkluzije i na njima se temelji socijalni model. Socijalni model i model ljudskih prava

zahtijevaju da djeca/uenici sa potekoama u razvoju imaju priliku u potpunosti

participirati u odgojno-obrazovnim procesima i protive se svakom iskljuivanju kroz

izolaciju u posebne ustanove gdje im se pruaju segregirajui oblici podrke.

Inkluzija se definira kao drutvena odgovornost, a karakteristike djece/uenika sa

potekoama u razvoju smatraju se dijelom normalne raspodjele unutar ljudske

razliitosti, a ne kao devijacije ili anomalije.

Ovakav model odgovara modelu drutvene odgovornosti gdje su barijere za

sudjelovanje djece/uenika sa potekoama u razvoju u odgoju i obrazovanju,

drutvenom, ekonomskom i politikom ivotu predmet dravne intervencije u smislu

prilagodbe. Politike koje su usmjerene na uklanjanje drutvenih barijera naglaavaju

adaptaciju fizikog i drutvenog okruenja kako bi se omoguilo sudjelovanje

djece/uenika sa potekoama u ivotu zajednice kojoj pripadaju. Prilagodbe drutva

variraju u rasponu od uklanjanja fizikih barijera preko izraivanja programa u skladu

sa sposobnostima, potrebama i interesima djece/uenika do sistemskog djelovanja

na promjeni stavova svih lanova zajednice. Za razliku od medicinskog modela,

socijalni model stavlja naglasak na modele potpore koji su kreirani na temelju

sposobnosti, interesa i potreba djece/uenika sa potekoama u razvoju.

3.1.3 INKLUZIJA UTEMELJENA NA MODELU LJUDSKIH PRAVA

Strategija koja ima za zadatak kreiranje i implementaciju inkluzivne obrazovne

politike prema djeci/uenicima sa potekoama u razvoju temelji se na modelu

ljudskih prava koji konceptualno ukljuuje usmjerenost na dijete/uenika sa

potekoama u razvoju, kao na pojedinca iji se potencijali trebaju maksimalno

razvijati u svrhu ostvarenja njegova ljudskog dostojanstva, ali i napretka cijele

zajednice.

Model ljudskih prava predstavlja najviu razinu inkluzije, a proizlazi iz okolinskog

modela kao proirenje poimanja invaliditeta kroz utjecaj okolinskih barijera i promatra

na koje naine se mogu prevladati drutveni uzroci nejednakosti i formiranja

invaliditeta koristei principe ljudskih prava. Ovaj model se najvie orijentira na

komponentu kvalitete inkluzije i najdublje ulazi u problematiku ukljuivanja

djece/uenika sa potekoama u razvoju u ivot zajednice. Iz pozicije ovog modela,

19

vrlo se jasno mogu razluiti istinski procesi inkluzije od samo deklarativnog

provoenja inkluzije kroz simbole inkluzije koji na formalnom nivou zadovoljavaju sve

kriterije prilagodljivosti drutva, ali na praktinom nivou i nivou kvalitete mogue je

utvrditi do koje mjere se inkluzija zaista provodi.

Vrlo je znaajno primijetiti kako model ljudskih prava ne negira postojanje

medicinskih, biolokih i genetikih determinanti invaliditeta, odnosno oteenja, ali za

razliku od medicinskog, ovaj model ih navodi samo kao neke od mnogih

determinanti. Pretpostavka ovog modela jest da politike i programi trebaju reflektirati

drutvenu odgovornost za smanjivanje nejednakosti. Jo jedna bitna razlika izmeu

medicinskog modela i modela ljudskih prava sadrana je u sagledavanju drutvene

odgovornosti. Dok medicinski model vidi drutvenu odgovornost kroz karitativnost i

dobronamjernost, model ljudskih prava istie drutvenu odgovornost kroz pitanja

pravde i jednakosti.

Model ljudskih prava kao model kojemu tee drutva u pogledu provoenja inkluzije

ne negira razliitosti meu pojedincima, upravo naprotiv, ovaj model ih prepoznaje i

daje im prioritet. Za razliku od toga, medicinski model ocjenjuje kvalitetu ivljenja

djeteta/uenika sa potekoama kroz stupanj do kojeg se moe normalizirati u

odnosu na drutvene standarde i vrijednosne sisteme. Model ljudskih prava takoer

potie promatranje razliitosti u sposobnostima, ali ne na nain da su one

ogranienja u doprinosu drutvu ve da predstavljaju dodatno razlikovanje naina

kako se sve drutvu moe doprinositi i detektira drutvene mehanizme koji su

potrebni da bi se potencijal djeteta/uenika sa potekoama u razvoju maksimalno

razvio.

Isto tako, model ljudskih prava orijentira se i na drutvenu odgovornost, odnosno to

drutvo moe pruiti svakom djetetu/ueniku. Posebice se stavlja naglasak na

potivanje integriteta svakog djeteta/uenika kroz uvaavanje na ravnopravnoj

osnovi.

Uz tendenciju da u odgojno-obrazovnim ustanovama profunkcionira model ljudskih

prava kao temelj razvoja inkluzivne prakse, vano je istaknuti potrebu uvoenja

sustava praenja kvalitete obrazovne politike.

20

4 ZAKONSKI OKVIR NA KOJEM SE TEMELJI STRATEGIJA

Strategija polazi od primjene Pravila 15 Standardnih pravila za izjednaavanje

mogunosti za osobe sa invaliditetom2 koje kae da zakonodavstvo moe tretirati

invalidnost u opim i posebnim zakonima, ukljuivati je u pravne norme pojedinanim

pitanjima vezanim za osobe sa invaliditetom, posebnim spominjanjem u tekstovima

za interpretaciju zakona te kombinirati sve pobrojane naine.

4.1. Ustav Bosne i Hercegovine u lanu II obavezuje dravu i entitete na osiguranje

najveeg nivoa priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, a prava i slobode iz

Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njenim protokolima,

koji se direktno primjenjuju, imaju prioritet nad svakim zakonom. U toki 3. lana II

Ustava pobrojana su prava i slobode iz Europske konvencije, izmeu ostalog i pravo

na obrazovanje. Toka 4. lana II Ustava definira princip nediskriminacije po bilo

kojem osnovu.Toka 6. lana II Ustava obvezuje sve dravne i entitetske institucije i

sudove na primjenu ovih ustavnih odredbi i 15 meunarodnih konvencija sa snagom

ustavnih odredaba (Aneks I Ustava). Ustav FBiH u poglavlju II, lan 2, taksativno

navodi prava za sve osobe unutar FBiH, kao i 21 instrument zatite ljudskih prava

koji imaju pravnu snagu ustavnih odredaba (dodatak Ustavu FBiH). Prava osoba s

invaliditetom su dvostruko garantirana: a) pravo na jednakost pred zakonom i prava

izjednaena sa ostalim graanima i b) posebna zatita manjina i potencijalno

ugroenih skupina.

4.2. Zakon o zabrani diskriminacije BiH3 normira da je zabranjeno po bilo kojoj

osnovi razliito tretirati osobe pred bilo kojim organom ili tijelom svih nivoa, pravnim ili

fizikim subjektima u bilo kojem podruju ivota, posebno navodei podruja

socijalne zatite, zatite obitelji i zatite osoba sa invaliditetom. U lanu 4., toka 4.,

definirana je segregacija kao jedan od oblika diskriminacije. Upravo kategorizacija

djece/uenika sa potekoama u razvoju predstavlja osnovu za segregaciju to

direktno dovodi do diskriminacije. Zakon dozvoljava tzv. pozitivnu diskriminaciju koja

2 Vijee ministara BiH, Odluka o prihvaanju Standardnih pravila za izjednaavanje mogunosti za osobe sa invaliditetom (Sl. glasnik BiH 41/03) 3 Zakon o zabrani diskriminacije BiH (Sl. glasnik BiH 59/09)

21

se odnosi i na djecu/uenike sa potekoama u razvoju kada ona dovodi do

ostvarenja legitimnog cilja, to u kontekstu Strategije jest inkluzivna praksa. Na

temelju definirane pozitivne diskriminacije jasno je da uvijek postoji mogunost za

stvaranje normi koje vode osiguranju principa jednakosti pred zakonom, tj. jednakosti

na svim nivoima odgoja i obrazovanja te sudjelovanja u ivotu socijalne zajednice.

4.3. Okvirni zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i

Hercegovini4 i Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju Unsko-sanskog

kantona5 definiraju osnovni pristup obrazovanju koji se temelji na uvaavanju stupnja

razvoja djeteta. Predkolski odgoj i obrazovanje zasnovan je na humanistikom

pristupu odgoja i obrazovanja, suvremenim znanstvenim dostignuima, teorijama o

djetetovom razvoju i pravima djece uz obvezno uvaavanje stupnja razvoja djeteta,

specifinosti razvojnih mogunosti i pojedinanih potreba djeteta. Zakonom je

propisano da se djeca sa potekoama u razvoju upisuju u predkolske ustanove i

slijede program koji je prilagoen ili individualiziran njihovim sposobnostima,

potrebama i interesima.

4.4. Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini6 i

Zakon o osnovnom i opem srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona7

propisuju da svako dijete ima jednako pravo na pristup i jednake mogunosti

sudjelovanja u odgovarajuem obrazovanju bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.

Jednak pristup i jednake mogunosti podrazumijevaju osiguravanje jednakih uvjeta i

prilika za sve, za poetak i nastavak daljeg obrazovanja. Odgovarajue obrazovanje

podrazumijeva obrazovanje koje, u skladu sa utvrenim standardima, osigurava

djetetu da na najbolji nain razvije svoje uroene i potencijalne kognitivne, fizike i

moralne sposobnosti na svim nivoima obrazovanja. Istie se da kola ne smije vriti

diskriminaciju u pristupu djece obrazovanju ili njihovom sudjelovanju u obrazovnom

procesu na bilo kojoj osnovi, izmeu ostalog niti na osnovi razliitih sposobnosti.

4 Okvirni zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH 88/07) 5 Zakon o predkolskom odgoju i obrazovanju (Skuptina USK, 12.,14. i 18.05. 2010.) 6 Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH 18/03) 7 Zakon o osnovnom i opem srednjem obrazovanju (Sl. glasnik USK 05/04)

22

4.5. Zakon o srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona8 u skladu s

Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini

propisuje da se u srednjoj koli obrazuju, osim uenika bez potekoa u razvoju, i

uenici sa potekoama u razvoju. Obrazovanje se odvija po prilagoenim ili

individualiziranim programima i to u redovnim kolama u skladu s uenikovim

sposobnostima, potrebama i interesima. U lanu 2, toka a), definiran je cilj

srednjokolskog odgoja i obrazovnja koji istie osiguranje prava svakog uenika/ce

na srednje obrazovanje pod jednakim uvjetima, u skladu sa njegovim/njenim

interesom i mogunostima.

4.6. Meunarodne konvencije koje imaju snagu ustavnih odredbi, a koje se odnose

na odgoj i obrazovanje djece/uenika sa potekoama u razvoju:

1. Meunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965),

2. Meunarodni ugovor o graanskim i politikim pravima (1966), te njegovi

Alternativni protokoli iz 1966. i 1989.,

3. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena (1979)

4. Ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966),

5. Konvencija o pravima djeteta (1989),

6. Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina (1994).

4.7. Ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966) u lanu 13.,

toki 1. definira da Drave lanice ovog ugovora priznaju svakom pojedincu pravo na

obrazovanje. One se slau da obrazovanje treba imati za cilj pun razvoj ljudske

linosti i dostojanstva i pojaavanje potovanja prava ovjeka i osnovnih sloboda.

Drave lanice ovog ugovora suglasne su osim toga da obrazovanje treba omoguiti

svakom pojedincu da igra korisnu ulogu u slobodnom drutvu.

8 Zakon o srednjem obrazovanju Unsko-sanskog kantona (Sl. glasnik USK 17/12)

23

4.8. Konvencija o pravima djeteta (1989) u lanu 2. zabranjuje diskriminaciju

djeteta po bilo kom osnovu, ukljuujui diskriminaciju koja proizlazi iz bilo kog oblika

potekoe. lan 9. se odnosi na pravo djeteta da ivi sa roditeljima i to pravo se

moe osporiti samo onda kada je odvajanje od roditelja u najboljem interesu djeteta.

U lanu 23., toki 1. posebno se naglaava da e Drave stranke priznati da dijete s

tekoama u duevnom ili tjelesnom razvoju treba voditi ispunjen i pristojan ivot u

uvjetima koji jame dostojanstvo, jaaju djetetovo oslanjanje na vlastite snage i

olakavaju njegovo djelatno sudjelovanje u zajednici. Takoer, u lanu 28., toki 1.,

istie se kako Drave stranke priznaju svakome djetetu pravo na obrazovanje te e u

svrhu ostvarivanja tog prava postupno i na temelju jednakih mogunosti za svu

djecu osobito svima osigurati obvezno i besplatno osnovno obrazovanje.

Nakon usvajanja Konvencije o pravima djeteta uslijedile su brojne akcije, a od

posebnog je znaaja Salamanca dokument (donesen u panjolskoj 1994, a

organiziran od strane UNESCO-a) koji sadri standardne propise UN-a o

izjednaavanju ansi za osobe s invaliditetom. Od brojnih preporuka sadranih u

ovom dokumentu vano je istaknuti slijedee:

Roditelji imaju pravo biti konzultirani i pravo da budu partneri u donoenju

odluka vanih za razvoj i obrazovanje djeteta;

Upuivanje djeteta u specijalne kole mora biti izuzetak koji se primjenjuje

samo onda kada je to u najboljem interesu djeteta;

Djeji razvoj treba poticati otkrivanjem ouvanih potencijala djeteta.

4.9. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i

Opcionalni protokol (u daljnjem tekstu CPRD) koju je Bosna i Hercegovina

ratificirala 12. marta 2010. godine, a stupila je na snagu 11. aprila 2010. godine, u

lanu 24. definira podruje odgoja i obrazovanja.

U toki 1. lana 24. CPRD navodi se da Drave stranke priznaju pravo osoba s

invaliditetom na obrazovanje. U cilju ostvarenja ovog prava bez diskriminacije i na

osnovi jednakih mogunosti, drave stranke e osigurati ukljuivost obrazovnog

sustava, kao i cjeloivotno obrazovanje, usmjereno na:

24

a. puni razvoj ljudskog potencijala i osjeaja dostojanstva i vlastite

vrijednosti, osnaivanja potivanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i

ljudske raznolikosti,

b. razvoj osobnosti osoba s invaliditetom, kao i njihovih talenata i

kreativnosti, te mentalnih i tjelesnih sposobnosti, u njihovu punom

potencijalu,

c. omoguavanje djelotvornog sudjelovanja osoba s invaliditetom u

slobodnom drutvu.

U toki 2. lana 24. CPRD definirano je kako e u ostvarenju prava osoba s

invaliditetom drave stranke osigurati:

a. da djeca s tekoama u razvoju ne budu iskljuena iz besplatnog i

obveznog osnovnog ili iz srednjeg obrazovanja na osnovi tekoa u

razvoju,

b. da osobe s invaliditetom mogu imati pristup ukljuujuem, kvalitetnom i

besplatnom osnovnom obrazovanju i srednjem obrazovanju, na

ravnopravnoj osnovi s drugima, u zajednicama u kojima ive,

c. razumnu prilagodbu individualnim potrebama,

d. da osobe s invaliditetom dobiju potrebnu pomo, unutar opeg

obrazovnog sustava, kako bi se olakalo njihovo djelotvorno

obrazovanje,

e. pruanje djelotvornih individualiziranih mjera potpore u okruenjima

koja najvie pridonose akademskom i socijalnom razvoju, u skladu s

ciljem potpunog ukljuivanja.

Toka 4. lana 24. CPRD odreuje kao e drave stranke poduzeti odgovarajue

mjere za zapoljavanje nastavnika, ukljuujui nastavnike s invaliditetom, koji znaju

znakovni jezik i Brailleovo pismo i obuit e strunjake i osoblje koje radi na svim

obrazovnim razinama. Takva obuka e ukljuivati svijest o invaliditetu i koritenje

odgovarajuih augmentativnih i alternativnih naina, sredstava i oblika komunikacije,

obrazovnih tehnika i materijala za potporu osobama s invaliditetom.

Kao to je vidljivo iz lanka 24. CPRD, ovaj dokument predstavlja osnovu za razvoj

inkluzivne prakse u Bosni i Hercegovini, a za provoenje odredbi CPRD Bosna i

Hercegovina se obvezala njenom ratifikacijom 2010. godine.

25

4.10. Akcijski plan Vijea Europe za promicanje prava i potpunog sudjelovanja

u drutvu osoba s invaliditetom: poboljanje kvalitete ivota osoba s

invaliditetom u Europi 2006.-2015. u toki 3.4.2. (Obrazovanje), navodi konkretne

ciljeve koji su usmjereni na:

a. osiguravanje da sve osobe, bez obzira na narav i stupanj oteenja, imaju

jednak pristup obrazovanju i razvijaju svoju osobnost, talente, stvaralatvo te

intelektualne i tjelesne sposobnosti do punog potencijala;

b. osiguravanje da osobe s invaliditetom pronau svoje mjesto u redovnom

obrazovanju poticanjem relevantnih tijela na razvoj obrazovnih resursa

usmjerenih ka zadovoljavanju potreba osoba s invaliditetom;

c. podravanje i promicanje cijeloivotnog uenja osoba s invaliditetom svih dobi

i olakavanje uinkovitog i djelotvornog prijelaza izmeu faza obrazovanja te

izmeu obrazovanja i zaposlenja;

d. poticanje na svim razinama obrazovnog sustava, ukljuujui djecu od najranije

dobi, potivanje prava osoba s invaliditetom.

Osim navedenih propisa, Strategija se temelji i na Stratekom okviru za europsku

suradnju u obrazovanju i osposobljavanju9 te Politici u oblasti invalidnosti u

Bosni i Hercegovini10. Usvojene su takoer Strategija unaprjeenja drutvenog

poloaja lica sa invaliditetom u Federaciji Bosni i Hercegovini 2010. 2014.

godine te Strategija unapreenja drutvenog poloaja lica sa invaliditetom u

Republici Srpskoj 2010. 2015.. Strategija uzima u obzir i novi Strateki okvir

Europske komisije za obrazovanje (Rethinking education, 2012.11,12) kojim se i u

oteanim ekonomskim okolnostima snano naglaava vanost ulaganja u inkluzivno

obrazovanje i razvoj vjetina potrebnih za uinkovitu prilagodbu promjenjivim

ivotnim okolnostima. Naglasak je stavljen na unaprijeivanje kvalitete predkolskog i

kolskog odgoja i obrazovanja s ciljem razvoja inkluzivnih vrtia i kola.

U skladu s navedenim dokumentima posebno se nastoji osnaiti unapreivanje

kvalitete i djelotvornosti inkluzivnog odgoja i obrazovanja, promicanje jednakosti,

9 Council conclusions of 12 May 2009 on a strategic framework for European cooperation in education and training (ET 2020) 10 Vijee ministara Politika u oblasti invalidnosti u Bosni i Hercegovini (Sl. glasnik BiH 76/08) 11 European Commission: Rethinking education: investing in skills for better socio-economic outcomes 12 Council conclusions of 26 November 2012 on education and training in Europe 2020 the contribution of education and training to economic recovery, growth and jobs

26

socijalne kohezije i aktivnog graanstva te osnaivanje inovativnosti na svim nivoima

obrazovanja od predkolskog do srednjekolskog.

Jedan od najveih izazova prije svega pravne struke, ali i strunjaka iz svih oblasti

trebalo bi biti usklaivanje federalnih, entitetskih i kantonalnih pravnih normi sa

navedenim meunarodnim dokumentima ime se doprinosi eliminiranju

diskriminacije, i svakako, normiranje uz izradu financijskog okvira viegodinjeg

planiranja sredstava, kao jedan instrument osiguranja uspjene provedbe pravnih

propisa.

Unato znaajnom broju meunarodnih i nacionalnih propisa koji su usvojeni u Bosni

i Hercegovini, poloaj djece/uenika sa potekoama u razvoju u odgojno

obrazovnom sistemu jo uvijek nije na zadovoljavajuem nivou. Primjena navedenih

propisa u praksi ponekad izostaje, a ponekad se ne provodi u cijelosti to dovodi do

direktne ili indirektne diskriminacije djece/uenika sa potekoama u razvoju ili do

iskljuivanja iz redovnih odgojno-obrazovnih programa.

Strategija ima za cilj objediniti mjere iz opisanih propisa i na konkretan nain definirati

nain njihove primjene u praksi kako bi inkluzivna praksa doista zaivjela u odgojno

obrazovnim ustanovama u Unsko-sanskom kantonu.

27

5 MJERE I PODRUJA DJELOVANJA

Kako bi se poveala kvaliteta ukljuivanja djece/uenika sa potekoama u razvoju u

redovan odgojno-obrazovni sistem Unsko-sanskog kantona Strategijom se definiraju

slijedea podruja djelovanja:

1. Razvoj cjelovitog sistema podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju

u odgoju i obrazovanju,

2. Podizanje kvalitete rada odgojno-obrazovnog osoblja i jaanje strunih

kapaciteta odgojno-obrazovnih ustanova,

3. Razvoj podrke porodicama djece/uenika sa potekoama u razvoju,

4. Unaprijeenje uloge nevladinih udruenja u procesu razvoja inkluzije,

5. Koritenje projektnih financijskih sredstava za razvoj inkluzije.

Za svako od navedenih podruja djelovanja Strategija propisuje jasne mjere i

odgovornosti za njihovo provoenje te vremenski okvir u kojem e pojedine mjere biti

provedene. Sedmogodinji Plan implementacije Strategije daje jasniji pregled

dinamike provoenja mjera s ciljem lakeg praenja provedbe i evaluacije postignutih

rezultata.

5.1 RAZVOJ CJELOVITOG SISTEMA PODRKE DJECI/UENICIMA SA POTEKOAMA U RAZVOJU U ODGOJU I OBRAZOVANJU

Kvalitetan odgoj i obrazovanje jedno je od prioritetnih podruja brojnih meunarodnih

i kantonalnih dokumenata13 koji se odnose na aktivnosti drave i kantona u korist

djece.

Obrazovanje je sveobuhvatno, odnosi se na sva ivotna razdoblja, od predkolskoga

do profesionalnoga obrazovanja i usavravanja, te cjeloivotnoga uenja. Kako bi se

sprijeilo drutveno raslojavanje i iskljuenost pojedinaca i skupina, poduzimaju se

mjere koje osiguravaju ujednaenost pristupa odgojno-obrazovnim uslugama u

Unsko-sanskom kantonu.

13 Pravilnik o odgoju i obrazovanju, praenju i ocjenjivanju djece sa tekoama u razvoju (SG USK, broj 4/2010, str. 88); Zakon o osnovnom i opem srednjem odgoju i obrazovanju (SG USK, broj 5/2004, str.1); Pravilnik s kriterijima za upis uenika/ca u prvi razred srednje kole u Unsko-sanskom kantonu (SG USK, broj 6/2013, str.470); Zakon o srednjem obrazovanju (SG USK broj 17/2012, str. 1); Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

28

U odnosu na djecu/uenike sa potekoama u razvoju temeljno je nastojanje uiniti

odgojno-obrazovni sistem dostupan svima, te unaprijediti profesionalno usavravanje

odgajatelja, uitelja i nastavnika u cilju ostvarenja naela Drutvo za sve.

Ustanove redovnog obrazovanja i specijaliziranih programa treba poticati na pruanje

podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju.

Djeca sa potekoama predkolske dobi ne bi smjela biti izolirana od druge djece ve

bi, uz provedbu programa prilagoenog njihovim sposobnostima, potrebama i

interesima trebala biti ukljuena u sve redovite aktivnosti vrtia i u redovite skupine.

Razvoj strukovnog obrazovanja za kvalifikacije temeljene na kompetencijama takoer

podrava jaanje mogunosti profesionalnoga i osobnoga razvoja uenika sa

potekoama u razvoju, s ciljem poveanja njihove zapoljivosti.

Jedan od najdjelotvornijih naina unapreivanja kvalitete obrazovnih sistema jesu

intervencije na vrtikoj/kolskoj razini koje su usmjerene na dijete/uenika. Tim se

intervencijama uspostavljaju mehanizmi identificiranja potekoa u

uenju/funkcioniranju i mehanizmi pruanja dodatne podrke djeci/uenicima s

pomou kojih se unapreuju njihova postignua. Stoga uspjeni obrazovni sistemi,

jednako kao i uspjeni vrtii i kole (na mikrorazini), osobitu pozornost posveuju

individualnoj podrci djeci/uenicima14, i to ne samo djeci/uenicima sa potekoama

nego svima.

U odgojno-obrazovnom sistemu Unsko-sanskog kantona postoji odreen broj

pojedinanih oblika podrke djeci/uenicima koji su usmjereni na poboljanje njihovih

obrazovnih postignua, razvoj njihovih osobnih potencijala i njihove sveukupne

dobrobiti, no oni nemaju sistemski karakter. Neki od oblika podrke podrazumijevaju

asistente u nastavi u pojedinim, veinom, osnovnim kolama, izraeni indvidualizirani

i prilagoeni odgojno-obrazovni programi, rad strunih suradnika, ukljuivanje

roditelja u planiranje rada s djecom/uenicima sa potekoama u razvoju, ali upravo

kako je ve navedeno, radi se o sporadinim sluajevima i ovi oblici potpore uvelike

ovise o senzibilitetu pojedinih uprava kola. Projektom koji se tijekom 2014./2015.

godine provodi u partnerstvu meunarodne organizacije Save the Children

International i Ministarstva obrazovanja, nauke kulture i sporta USK educirano je 340

14 Barber, M. and Mourshed, M. (2007.). How the Worlds Best-performing School Systems Come Out On Top.

29

asistenata u nastavi i vrtiu tijekom 2014. godine. Kapaciteti za pruanje ovog oblika

podrke djeci/uenicima sa potekoama u razvoju, dakle, postoje, vano je kroz

nastavak djelovanja nadlenog Ministarstva, odgojno-obrazovnih ustanova i

Pedagokog zavoda USK osigurati ukljuivanje asistenata u nastavi i vrtiu te

kontinuitet podrke u redovnim odgojno-obrazovnim ustanovama.

Stoga je glavni cilj u ovome podruju djelovanja osigurati cjelovit sistem podrke djeci

i uenicima koji ujedinjuje razliite mehanizme podrke unutar odgojno-obrazovnih

institucija i izvan njih, a ukljuuje podrku u uenju, psiholoku podrku i karijerno

savjetovanje, kao i dodatne specifine oblike podrke djeci i uenicima sa

potekoama.

MJERA 5.1.1.: Uspostaviti standardizirane mehanizme rane identifikacije

razvojnih potreba i moguih potekoa djece/uenika

Odgojno-obrazovni sistem utemeljen na jednakim prilikama podrazumijeva sistem

podrke djeci/uenicima usmjeren na zadovoljavanje specifinih potreba svakog

djeteta/uenika. Zato je nuno sistemski provoditi ranu identifikaciju razvojnih potreba

i moguih potekoa kod djece. Rana identifikacija razvojnih i okolinskih rizika od

kljune je vanosti za pravovremenu i uinkovitu ranu intervenciju, prevenciju

problema, unapreenje mentalnog zdravlja i stvaranje uvjeta za kvalitetan odgoj i

obrazovanje svakog djeteta/uenika. U sistem rane identifikacije trebaju biti ukljuena

sva djeca do polaska u kolu, neovisno o tome jesu li ukljueni u programe

predkolskog odgoja. Da bi se ova mjera ostvarila potrebno je osigurati:

obvezno redovito provoenje postupaka rane identifikacije moguih potekoa

kod djece izmeu njihove 3. i 5. godine koritenjem prikladnoga

standardiziranog postupka i dijagnostikog instrumentarija15 (u ustanovama

predkolskog odgoja i obrazovanja),

obvezno provoenje identifikacije moguih potekoa kod djece u procesu

utvrivanja psihofizike zrelosti djece za kolu koritenjem prikladnog

standardiziranog postupaka i dijagnostikog instrumentarija (u osnovnim

kolama).

15 Vidjeti Dodatak 1

30

Standardizirani postupak detekcije djece/uenika sa potekoama u razvoju

podrazumijeva tono definirane testove koji se primjenjuju za svako dijete na svim

razvojnim podrujima kako bi utvrdio nivo funkcioniranja djeteta. Ovi testovi moraju

biti koriteni od strane Komisije za dijagnostiku koja e biti pri domovi zdravlja ili

odgojno-obrazovnim ustanovama i raditi e usklaeno/ujednaeno u svih osam

opina Unsko-sanskog kantona. Procjena djeteta mora trajati dovoljno dugo da se

moe dijagnosticirati funkcionalnost na svim razvojnim podrujima, a zakljuak

Komisije za dijagnostiku mora biti usmjeren na potencijale, potrebe i interesa djeteta

s jasnim preporukama odgojno-obrazovnim ustanovama na koji nain mogu poticati

daljnji razvoj djeteta. Zakljuci moraju biti individualizirani, a postupak detekcije

djeteta omoguiti puno sudjelovanje roditelja kako bi se prikupile sve relevantne

informacije o funkcioniranju djeteta u prirodnom okruenju. U Komisiji trebaju biti

angairani strunjaci iz podruja dijagnostike, kako medicinske, tako i socio-

pedagoke. Preporua se ukljuivanje slijedeih strunjaka koji moraju proi dodatne

obuke za dijagnostiku, sukladno testovima koji ine standardizirani instrumentarij (vidi

Dodatak 1):

- defektolog,

- logoped,

- psiholog,

- fizioterapeut,

- lijenik pedijatar (po potrebi).

AKTIVNOST 5.1.1.1. - osigurati kadrovske (psiholozi, defektolozi i logopedi, mobilni

struni timovi), financijske i prostorne uvjete u vrtiima i osnovnim kolama za

provoenje standardiziranih postupaka rane identifikacije potekoa kod djece.

NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-

sanskog kantona; Ministarstvo finansija, lokalna samouprava.

PROVEDBA: Direktori vrtia i kola, struni suradnici i strunjaci - lanovi

mobilnih strunih timova.

ROK: 2015. 2020.

POKAZATELJI PROVEDBE: broj predkolskih i osnovnokolskih ustanova

koje provode postupak rane identifikacije.

31

AKTIVNOST 5.1.1.2. - promijeniti postupak utvrivanja spremnosti djece za osnovnu

kolu (Pravilnik o upisu) koji regulira sastav Komisije za dijagnostiku za utvrivanje

spremnosti djece za osnovnu kolu, tako da u sastavu strunog povjerenstva

obvezno budu ukljueni psiholozi, defektolozi i logopedi koji su osposobljeni za

koritenje standardiziranih postupaka za ranu identifikaciju potekoa u razvoju kod

djece/uenika, a koje utjeu na odgojno-obrazovni uspjeh.

NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.

PROVEDBA: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.

ROK: 2016.

POKAZATELJI PROVEDBE: Izmijenjen Pravilnik o upisu djece u osnovnu

kolu.

AKTIVNOST 5.1.1.3. provesti obuke16 lanova Komisije za dijagnostiku u skladu s

popisom testova za procjenu djece/uenika sa potekoama u razvoju te dodatno

obuiti lanove povjerenstva o nainu pisanja zakljuaka u obliku preporuka o nainu

pruanja podrke utemeljene na potencijalima, interesima i potrebama djece/uenika.

NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.

PROVEDBA: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK,

Pedagoki zavod USK.

ROK: 2018. godina

POKAZATETLJI PROVEDBE: Broj educiranih lanova Komisije za

dijagnostiku djece/uenika sa potekoama u razvoju, broj formiranih

Komisija, broj izdanih rjeenja baziranih na potencijalima, interesima i

potrebama indvidualno za svako dijete/uenika sa potekoama u razvoju.

Trenutno je struno povjerenstvo u ingerenciji Ministarstva zdravstva i socijalne

politike, a vri procjenu za odgojno-obrazovni sistem. Predsjednik povjerenstva

trenutno je najee lijenik to pokazuje orijentaciju procjene djece/uenika po

medicinskom modelu. Rezultati procjene, koja traje prekratko da bi se dobio realni

uvid u funkcioniranje djeteta/uenika, najee su uopeni i teko mogu biti

upotrebljivi zaposlenicima u odgojno obrazovnim ustanovama. Vano je stoga

povjerenstvo formirati pri Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK,

vrijeme provoenja procjene znaajno produljiti, i formirati struni sastav Komisije za 16 Vidi Dodatak 2 popis obuka za lanove Komisije za dijagnostiku

32

dijagnostiku sukladno gore navedenom. Trenutni sastav je varijabilan, a educiranost

lanova strunog povjerenstva za detekciju djece sa potekoama u razvoju nije

ujednaena te ne postoji standardizacija postupka i orijentiranost prema

potencijalima, interesima i potrebama individualno za svako procijenjeno

dijete/uenika.

MJERA 5.1.2.: Uspostaviti mehanizme rane intervencije17, praenja,

savjetovanja i drugih oblika podrke djeci i roditeljima u vrtiima

Predkolsko razdoblje iznimno je vano razdoblje u razvoju pojedinca i zato je

predmet posebne drutvene brige i zatite. U predkolskom razdoblju stvaraju se

temelji za cjelokupan kasniji razvoj djeteta, pa tako i za kvalitetu njegova odgoja i

obrazovanja. Posebno je vana sistemska podrka djeci sa potekoama i njihovim

roditeljima. Da bi se osigurala sistemska podrka djeci i roditeljima u vrtiima i

udovoljilo njihovim specifinim potrebama, nuno je, nakon identifikacije razvojnih

potreba djece, uspostaviti pravovremenu, strunu i kontinuiranu podrku koja

ukljuuje ranu intervenciju, praenje psihofizikog razvoja djeteta i savjetovanje

roditelja. Mehanizmi identifikacije, intervencije, savjetovanja i praenja moraju biti

planski voeni i evaluirani.

Evaluacija identifikacije, intervencije, savjetovanja i praenja djeteta treba biti u

nadlenosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, a neposredno

povezana s povratnim informacijama, prije svega, roditelja djece/uenika sa

potekoama u razvoju, zatim, zaposlenika u odgojno-obrazovnim ustanovama i tek

na poslijetku sa statistikim podacima o broju provedenih identifikacija, savjetovanja i

intervencija. Potrebno je izraditi strukturirane upitnike za roditelje i zaposlenike u

odgojno-obrazovnim ustanovama iz kojih e biti jasno vidljivo zadovoljstvo

provedenim mehanizmima, a estice upitnika trebaju se temeljiti na standardima

kvalitete koji se ele postii. Ovisno o rezultatima evaluacije na godinjem nivou

Ministarstvo e planirati rad u narednoj godini i izvriti potrebne intervencije za

unaprijeenje mehanizama identifikacije, intervencije, savjetovanja i praenja

djeteta/uenika sa potekoama u razvoju. Nije dovoljno samo prikupiti povratne

informacije, ukoliko izostane intervencija za unaprijeenje postojeeg stanja, 17 Vidi Dodatak 3 vanost rane intervencije u djetinjstvu

33

evaluacija postaje sama sebi svrha, a sistem dugorono ne napreduje, ve stagnira i

gubi na kvaliteti.

Sistemska skrb o potrebama djece i njihovih roditelja ukljuuje sve sudionike u

predkolskom odgoju i obrazovanju kao i druge sisteme koji skrbe o djeci i njihovim

pravima (socijalna skrb, zdravstvena skrb i pravosue), pa je stoga od posebne

vanosti suradnja svih institucija unutar sistema odgoja i obrazovanja kao i

meusektorska suradnja. Nuno je, koliko god je to mogue, da se pomo i podrka

pruaju u prirodnoj i inkluzivnoj okolini. Kljunu ulogu u koordiniranju i provoenju

svih aktivnosti trebaju imati struni timovi u vrtiima jer su oni u svakodnevnom i

neposrednom kontaktu s djecom i njihovim roditeljima. Pomo i podrka djeci

ukljuuje sistemsku, pravovremenu, strunu i interdisciplinarnu pomo i podrku

roditeljima da bi se podigla kvaliteta roditeljstva i kvaliteta ivljenja djece u porodici, a

posebno pomo i podrka roditeljima djece sa potekoama. Da bi sistem podrke

bio cjelovit, nuno je da postoji podrka i kod prijelaza djece u druge institucije (iz

vrtia u kolu) i obvezna suradnja s institucijama u koje dijete prelazi.

AKTIVNOST 5.1.2.1. uspostaviti mehanizme rane intervencije, praenja

psihofizikog razvoja i savjetovanja roditelja u vrtiima.

NADLENOST: Vrtii

PROVEDBA: Struni timovi u vrtiima

ROK: Kontinuirano do 2022. godine

POKAZATELJI PROVEDBE: Broj vrtia s uinkovitim mehanizmima rane

intervencije, praenja psihofizikog razvoja i savjetovanja roditelja.

MJERA 5.1.3.: Uspostaviti mehanizme identifikacije, savjetovanja i praenja u

osnovnim i srednjim kolama.

Uenici koji nemaju razvijene naine uinkovita suoavanja s potekoama u pravilu

postiu osjetno slabiji uspjeh no to bi to njihove sposobnosti omoguavale, a

nerijetko se i sukobljavaju s okolinom. Stoga je suoavanje s tim izazovima na

prikladan nain vrlo vano ne samo za kolski uspjeh uenika, nego i za njihovu

osobnu dobrobit u cjelini. Uenici pred kraj osnovnokolskog, odnosno

srednjokolskog obrazovanja moraju donijeti odluku o nastavku kolovanja. Odabir

34

srednjokolskog i visokokolskog obrazovanja u velikoj mjeri utjee ne samo na

njihov budui akademski uspjeh, nego i na realizaciju njihovih ivotnih ciljeva. U isto

vrijeme, donoenje pravilne odluke zahtijeva dobru informiranost, no jednako tako i

utvrivanje vlastite motivacije i realnu procjenu vlastitih sposobnosti. Zbog toga velik

broj djece i mladih, osobito onih koji ne mogu dobiti pomo u svojim obiteljima, za

donoenje odluke treba primjerenu podrku u obliku organiziranog i dobro

strukturiranog karijernog savjetovanja.

Uenici sa potekoama predstavljaju posebno ranjivu skupinu djece i mladih ljudi, a

njihovo osnaivanje i izjednaavanje u prilikama, uz ope mehanizme podrke

namijenjene svim uenicima, zahtijeva i dodatne, specifine mehanizme. Zbog toga

uenicima sa potekoama, uz savjetovanje namijenjeno svim uenicima, treba

omoguiti i dodatno savjetovanje sa socijalnim pedagogom, logopedom i

defektologom, ponajprije zbog zadovoljavanja specifinih potreba koje su vezane uz

tekoe uenika i odgovarajueg profesionalnog usmjeravanja. Potrebno je

uspostaviti dodatne oblike akademske, emocionalne i socijalne podrke uenicima sa

potekoama te usustaviti suradnju svih sudionika u procesu identifikacije, praenja i

podrke uenika sa potekoama. To podrazumijeva osnaivanje mehanizama

suradnje unutar kole (izmeu uitelja, roditelja i strunog tima) i izmeu kola i

drugih ustanova (izmeu osnovnih i srednjih kola, domova zdravlja i centara za

socijalnu skrb, itd.).

Da bi kole mogle pruiti uenicima ovakve vrste podrke, potrebno je uspostaviti

mehanizam identifikacije, praenja i savjetovanja uenika i njihovih roditelja koji

ukljuuje:

a. rad kolskog psihologa s uenicima putem individualnog savjetovanja,

razvoj metakognitivnih, socijalnih i emocionalnih vjetina i profesionalno

usmjeravanje (karijerno savjetovanje) te savjetovanje roditelja,

b. rad razrednika s uenicima praenjem i individualnim savjetovanjem

uenika i njihovih roditelja u vezi sa kolskim uspjehom i drugim

aspektima ivota u koli te kroz profesionalno informiranje,

c. rad uitelja i nastavnika s uenicima putem individualnog savjetovanja

uenika i njihovih roditelja u vezi s uenjem pojedinog predmeta.

35

AKTIVNOST 5.1.3.1. - organizirati sistem individualnog savjetovanja uenika i

roditelja sa kolskim psihologom, razrednikom, uiteljima i nastavnicima.

NADLENOST: Osnovne i srednje kole

PROVEDBA: Educirani kolski psiholozi, uitelji i nastavnici

ROK: Kontinuirano DO 2022. godine

POKAZATELJI PROVEDBE: Broj uenika sa potekoama koji su koristili

mogunost individualnog savjetovanja; broj sati individualnog savjetovanja;

broj kola koje provode program individualnog savjetovanja.

AKTIVNOST 5.1.3.2. - ukljuiti savjetodavni rad s uenicima sa potekoama u

uiteljsku/nastavniku normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada sa uenicima.

NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK

PROVEDBA: Eksperti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK i

Pedagokog zavoda, sindikati

ROK: 2015. 2016.

POKAZATELJI PROVEDBE: Odgovarajua rjeenja u propisima koji definiraju

normu uitelja i nastavnika

AKTIVNOST 5.1.3.3. organizirati sistem dodatnog individualnog savjetovanja

uenika sa potekoama i njihovih roditelja s logopedom, defektologom i socijalnim

pedagogom i/ili socijalnim radnikom.

NADLENOST: kole

PROVEDBA: Logopedi, defektolozi, socijalni pedagozi, socijalni radnici u

kolama te mobilni struni timovi

ROK: Kontinuirano

POKAZATELJI PROVEDBE: Broj uenika sa potekoama koji su se koristili

individualnim savjetovanjem. Broj sati individualnog savjetovanja.

AKTIVNOST 5.1.3.4. osigurati ljudske, financijske i prostorne resurse za

poludnevni boravak tijekom kojega se provodi produeni struni postupak.

NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK; kole,

lokalna samouprava

PROVEDBA: Struni suradnici u kolama i/ili suradnikim ustanovama

36

ROK: Kontinuirano

POKAZATELJI PROVEDBE: Broj kola u kojima se provodi poludnevni

boravak tijekom kojega se provodi produeni struni postupak. Broj uenika

ukljuen u poludnevni boravak tijekom kojega se provodi produeni struni

postupak.

AKTIVNOST 5.1.3.5. uspostaviti uinkovit sistem odobravanja, financiranja,

angairanja, edukacije i licenciranja asistenata u nastavi.

NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;

Pedagoki zavod; lokalna samouprava

PROVEDBA: Struni tim sastavljen od strunjaka iz Ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta USK, Pedagokog zavoda, kola i relevantnih slubi

lokalne samouprave te drugih suradnih institucija

ROK: 2015. - 2018. godina

POKAZATELJI PROVEDBE: Usvojen pravilnik koji regulira sve relevantne

aspekte rada asistenata u nastavi. Broj angairanih, educiranih i licenciranih

asistenata u nastavi.

AKTIVNOST 5.1.3.6. osmisliti skupine vrnjake potpore18 i ugraditi ih u kolski

kurikulum.

NADLENOST: kole

PROVEDBA: Struni suradnici u kolama, uitelji

ROK: Kontinuirano

POKAZATELJI PROVEDBE: Broj kola koje u kolskim kurikulumima imaju

ugraene skupine vrnjake potpore za uenike sa potekoama. Broj uenika

koji su ukljueni u rad skupina vrnjake potpore.

Ciljevi osnivanja skupina vrnjake potopre su promicanje interesa djeteta/uenika sa

potekoama u razvoju, traenje rjeenja s obzirom na izazove s kojima se

svakodnevno susreu, poticanje kulture dijaloga i tolerancije meu vrnjacima bez

obzira na razliite sposobnosti, interese i potrebe. Rezultati formiranja skupina

vrnjake potpore odnose se na razvoj vjetina komunikacije u uvjetima razliitosti te

razvoj stava solidarnosti i osjeaja odgovornosti prema drugim uenicima.

18 Vidi Dodatak 4 primjer ugradnje vrnjake potpore u kurikulum

37

Vrnjaka potpora razvija se metodama razgovora, rasprave, izlaganja,

demonstracije, grupnim radom s djecom/uenicima, kreativnim radionicama,

uvoenjem slikovnica o djeci s potekoama u razvoju, igranjem uloga u kojima

djeca/uenici postaju djeca/uenici sa potekoama u razvoju (pisanje ne

dominantnom rukom, ustima, crtanje stopalima, boravak u invalidskim kolicima za

vrijeme izvoenja neke aktivnosti, vezanje oiju, demonstracija raznih vrsta oteenja

vida pomou naoala i sl.).

MJERA 5.1.4.: Uspostaviti mehanizme podrke u uenju u kolama.

Da bi se omoguio razvoj potencijala uenika sa potekoama, potrebno je u

kolama uspostaviti sistemski oblik kvalitetne dodatne podrke koji ukljuuje:

a. individualizirano pouavanje i uenje,

b. uenje po prilagoenom programu,

c. uenje po posebnom programu.

Individualizirani odgojno obrazovni program (IOOP) izvodi se u redovnim

odgojno-obrazovnim ustanovama, a predstavlja program u kojem se ne modificiraju

ishodi uenja (u smislu smanjivanja opsega nastavnog gradiva koje e uenik usvojiti

ili vjetina koje e dijete/uenik razviti) ve se individualiziraju metode pomou kojih

e dijete/uenik usvojiti odreene vjetine i nastavno gradivo sukladno redovnom

odgojno-obrazovnom programu. U primjeni individualizacije mogu se primjerice

koristiti umne mape, slikoprie, izdvajanje bitnog iz odreenog teksta, dramatizacija

odreenih odgojno-obrazovnih sadraja, koritenje kalkulatora, raunala za voenje

biljeki, diktafona (kod slijepe djece/uenika), smanjivanje broja zadataka u pisanim

testovima (ali ne smanjivanje teine), preferiranje usmenog nad pismenim nainom

provjere znanja ili pismenog nad usmenim (ovisno o funkcioniranju uenika),

koritenje to vie konkreta u radu i dr. Program se izrauje na temelju sposobnosti,

interesa i potreba djeteta/uenika.

Prilagoeni odgojno-obrazovni program (POOP) izvodi se u redovnim odgojno-

obrazovnim ustanovama, a predstavlja odgojno-obrazovni program u kojem se

modificiraju ishodi uenja, tj. dijete/uenik koji polazi POOP ne mora usvojiti sve

vjetine i nastavno gradivo predvieno redovnim odgojno-obrazovnim programom.

Kao i kod IOOP-a, kod POOP-a se takoer uvode inovativne metode kako bi

38

dijete/uenik usvojio i modificirane ishode uenja. Program se izrauje na temelju

sposobnosti, potreba i interesa djeteta/uenika, a prilagoava se u rasponu

djetetovih/uenikovih sposobnosti, nema ogranienja do koje mjere se moe

prilagoavati program. Naglasak se stavlja na socijalizacijsku i odgojnu komponentu

odgojno-obrazovnog sistema dok akademske vjetine predstavljaju sekundarni nivo.

Posebni odgojno-obrazovni program (PP) izvodi se u specijalnim ustanovama i ne

predstavlja inkluzivnu praksu te kao takav nije niti predmetom ove Strategije.

Najvea prepreka punoj inkluziji djece i uenika sa potekoama u razvoju jesu jo

uvijek prisutne predrasude, i to podjednako od djece, uenika, odgojitelja, uitelja,

strunih suradnika, direktora i od roditelja djece i uenika bez potekoa u razvoju.

Povrh toga, odgojno-obrazovne ustanove jo uvijek nisu dovoljno prostorno

prilagoene djeci i uenicima sa potekoama u razvoju, a i rijetko koja ima potrebnu

specifinu opremu. Prostorne zapreke oituju se kroz ne izgraene pristupne rampe

odgojno-obrazovnim ustanovama, ne postojanje skalamobila ili lifta unutar odgojno-

obrazovnih ustanova u kojima se odgojno-obrazovni programi izvode na katu,

jedinstvena veliina stolaca i stolova u skupinama i razredima, ne postojanje

prilagoenih sjedala za djecu s motorikim tekoama, postavljanje materijala na

nedostupna mjesta za tee pokretnu ili nepokretnu djecu/uenike, puno detalja na

zidovima to ometa djecu/uenike s poremeajem panje i hiperaktivnosti (ADHD) i

dr.

Zbog toga je potrebno transformirati vrtie i kole u prijateljsko okruenje za djecu i

uenike sa potekoama u razvoju, okruenje u kojem e se oni osjeati njegovim

jednako vrijednim sastavnim dijelom i koje e kontinuirano raditi na eliminiranju

zapreka za njihovu potpunu integraciju. Zapreke u ovom smislu odnose se na ve

gore spomenute prostorne prepreke, stavove odgajatelja, uitelja, strunih suradnika,

direktora i roditelja djece/uenika bez potekoa u razvoju, nedostatak potrebne

didaktike opreme (brailleovi strojevi, digitalna oprema, 3D modeli slova, geografskih

karata i drugog materijala i sl.). Zapreke se takoer manifestiraju kroz nedovoljan broj

strunih suradnika, nedovoljnu educiranost odgajatelja i uitelja za pruanje podrke

djeci sa potekoama u razvoju, nedovoljan broj ukljuenih asistenata u nastavi i

vrtiu i dr.

39

AKTIVNOST 5.1.4.1. ukljuiti dopunsku nastavu u uiteljsku/nastavniku normu

neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima.

NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK

PROVEDBA: Eksperti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;

sindikati

ROK: 2015. 2016. godina

POKAZATELJI PROVEDBE: Odgovarajua rjeenja u propisima koji definiraju

normu uitelja i nastavnika.

AKTIVNOST 5.1.4.2. osigurati redovito provoenje dopunske nastave u skladu s

realnim potrebama uenika.

NADLENOST: kole

PROVEDBA: Direktori, struni suradnici, uitelji

ROK: Odmah po donoenju Strategije

POKAZATELJI PROVEDBE: Postotak kola koje redovno provode dopunsku

nastavu u skladu s realnim potrebama uenika. Broj i postotak uenika koji su

ukljueni u dopunsku nastavu. Broj odranih sati dopunske nastave po

ueniku po koli.

AKTIVNOST 5.1.4.3. kreirati programe razvoja metakognitivnih, emocionalnih i

socijalnih vjetina i ugraditi ih u kolski kurikulum19.

NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK; kole

PROVEDBA: Direktori, struni suradnici, uitelji

ROK: Odmah po donoenju Strategije

POKAZATELJI PROVEDBE: U kolske kurikulume svih kola ugraeni su

elementi razvoja metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih vjetina. Broj kola

koje su razvile programe razvoja metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih

vjetina i ukljuile ih u kolski kurikulum.

AKTIVNOST 5.1.4.4. eliminirati prostorne prepreke u vrtiima i kolama i prilagoditi

prostor djeci i uenicima sa potekoama u razvoju. Opremiti vrtie i kole

specifinom didaktikom opremom nunom za primjereno sudjelovanje djece i

uenika sa potekoama u odgojno-obrazovnom procesu. 19 Vidi Dodatak 5 sastavnice programa metakognitivnih, emocionalnih i socijalnih vjetina

40

NADLENOST: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK;

Ministarstvo finansija; lokalne samouprave; vrtii; kole i nevladine

organizacije.

PROVEDBA: Osnivai odgojno-obrazovnih ustanova, vrtii, kole, nevladine

organizacije

ROK: 2015. 2021. godina

POKAZATELJI PROVEDBE: Izraen pravilnik o osiguranju pristupanosti

graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Prostorna

pristupanost svih odgojno-obrazovnih objekata potpuno prilagoena

standardima Pravilnika. Postotak vrtia i kola opremljenih specifinom

didaktikom opremom.

specifina didaktika oprema dijeli se prema razvojim podrujima djeteta/uenika na

opremu koja je usmjerena razvoju motorikih, senzorikih, kognitivnih, verbalnih i

socijalnih funkcija. Ovisno u kojem podruju funkcioniranja dijete/uenika sa

potekoama u razvoju treba dodatnu podrku vano je definirati i listu potrebne

didaktike opreme. Listu potrebne opreme treba preporuiti Komisija za dijagnostiku,

a dopuniti je treba struni tim odgojno-obrazovne ustanove u suradnji sa

odgajateljima, uiteljima i roditeljima. Primjerice, u specifinu didaktiku opremu

spadaju: senzorni kuti, balans ploe, mnemo kartice, slikoprie, senzorike ploe,

prilagoena tastatura i mi (najee za djecu s motorikim potekoama), vizuo-

perceptivne kartice, asistivna tehnologija (za usvajanje poetnog itanja i pisanja,

vjebanje fine i grube motorike) i dr..

AKTIVNOST 5.1.4.5. u radu u odgojnoj skupini, na satovima redovne nastave i

satovima razrednika te na roditeljskim sastancima, predavanjima i radionicama

senzibilizirati svu djecu, uenike, njihove roditelje i zaposlenike vrtia i kola za

specifine potrebe djece i uenika sa potekoama u razvoju i za ulogu vrtia i kola

u zadovoljavanju njihovih potreba.

NADLENOST: Pedagoki zavod, vrtii, kole

PROVEDBA: Struni timovi sastavljeni od strunjaka Pedagokog zavoda,

fakulteta i iskusnih praktiara

ROK: Odmah po donoenju Strategije, kontinuirano

41

POKAZATELJI PROVEDBE: Sva djeca i uenici predkole, 4. i 8. razreda

osnovne te 2. razreda srednje kole, kao i njihovi roditelji, uitelji, odgojitelji,

nastavnici, struni suradnici i direktori proli su programe senzibilizacije20 za

prihvaanje djece i uenika sa potekoama u razvoju.

Senzibilizacija djece/uenika, roditelja i zaposlenika odgojno-obrazovnih ustanova

provodi se kroz igru uloga, diskusije, parlaonice, isticanje primjera dobre prakse,

dovoenje odraslih osoba s invaliditetom u skupine, na satove razredne zajednice i

roditeljske sastanke da izlau o svojim iskustvima tijekom pohaanja odgojno-

obrazovnih ustanova i kasnije u ivotu, iskustvenim radionicama koje vode strunjaci

iz podruja inkluzivne prakse i sl. U skupinu ili razred mogu se dovesti invalidska

kolica kako bi djeca/uenici mogli osobno iskusiti kako je biti dijete/uenik sa

motorikim potekoama te se trebaju provoditi igre u kojima kroz iskustvo