stres u skoli.ppt
TRANSCRIPT
ŠKOLSKI STRES
Kako pomoći svome djetetu?
Jadranka Oberman-Sebenji, psiholog
IZVORI STRESA U ŠKOLSKOJ DOBI
Stres = negativna emocionalna reakcija koja nastaje kad čovjek
procijeni da je suočen sa situacijom koja ga fizički ili psihički ugrožava
IZVORI STRESA U ŠKOLSKOJ DOBI
Izvori stresa u djece mijenjaju se odrastanjem i sazrijevanjem
Odrastanje promjene koje zahtijevaju prilagodbu - izvor stresa zajednički svoj djeci
niz stresnih situacija koje ne moraju doživjeti sva djeca: razvod roditelja, rođenje brata/sestre, odsutnost roditelja, promjena posla, dugotrajno bolničko liječenje, bolest bližnjih...
IZVORI STRESA U ŠKOLSKOJ DOBI
Izvori stresa u dobi 8-10 godina:Veća očekivanja i teži školski
programFormiranje klika među vršnjacima,
potreba za stvaranjem statusaPovećana kompetitivnost
IZVORI STRESA U ŠKOLSKOJ DOBI
Povećana svjesnost o svome tijelu – potreba za privatnošću
Zabrinutost zbog tjelesnog izgleda Povećana kritičnost prema sebi i neprihvaćanje sebe
Povećani osjećaj nezavisnosti i autonomije
ZNAKOVI STRESA
Simptomi u govoru: često govori da je tužno, prestrašeno, zabrinuto, često se žali na školu ili kritizira učiteljicu i domaće zadaće
Simptomi u ponašanju: svaka iznenadna promjena navika spavanja ili jela, svadljivost, cmizdrenje, nervoza, izbjegavanje škole i prijatelja
Tjelesni simptomi: glavobolje, bolovi u stomaku, umor, gubitak apetita, problemi sa spavanjem, pad imuniteta (češće prehlade)
SUOČAVANJE DJECE SA STRESOM
Istraživanja - neki faktori povećavaju otpornost djece na stres:
Djetetova ličnost (samostalnost, prilagodljivost, optimizam, empatija, visoko samopoštovanje, inteligencija...)
Obitelj (dobri odnosi s roditeljima, topla atmosfera u obitelji, podrška, povjerenje...)
Prilika za učenje uspješnog suočavanja Smanjeni rizični faktori Ostala pozitivna iskustva (dobri odnosi s vršnjacima,
dobar učitelj, uspjeh u nekim aktivnostima...)
Je li Vaše dijete otporno na stres?
Zašto je loša ocjena stres?
Pokazuje da je dijete bilo neuspješno Izaziva nezadovoljstvo učitelja Ostaje trajno zapisana u školskom imeniku Dijete se boji da ne pokvari uspjeh u školi Svi učenici u razredu svjedoci su ovog
neuspjeha Dijete zna da će razočarati roditelje Boji se kazne
Pitanja za vas:
Kakve ocjene očekujete od svog djeteta? Treba li dijete iz svih predmeta imati dobre
ocjene? Može li svako dijete biti nadareno za sve
predmete? Kakve su bile Vaše ocjene? Kako ste se Vi osjećali kada ste dobili lošu
ocjenu? Kako su reagirali Vaši roditelji? Kako ste Vi željeli da reagiraju?
Uobičajeni načini suočavanja sa stresom zbog loše ocjene
Učenje s namjerom da se ocjena ispravi Traženje utjehe i socijalne podrške Uočavanje pozitivnog Bavljenje drugim aktivnostima Emocionalne reakcije (ljutnja, tuga...) Poricanje i izbjegavanje problema Pasivno prihvaćanje problema Samookrivljavanje
Emocionalne reakcije tuge i ljutnje normalne su, te treba pokazati razumijevanje. Ali ako to postanu isključive reakcije, ne vode rješenju problema, te dijete treba poučiti.
Kako pomoći djetetu da se uspješno suoči sa stresom?
Emocionalne reakcije
Poricanje i izbjegavanje
Ako primijetite kod svog djeteta sklonost poricanju i izbjegavanju problema, upitajte se kako ste reagirali na lošu ocjenu prošli put ili kako reagirate na lošu ocjenu starijeg brata/sestre?
Pokazujete li koliko su Vam školske ocjene važne, te vrednujete li djecu prema školskom uspjehu?
Strogi roditelji, skloni kažnjavanju
Pasivno prihvaćanje Previsoki zahtjevi
+ Nemogućnost udovoljavanja
= NAUČENA BESPOMOĆNOST
(vidi se u pasivnom prihvaćanju neuspjeha)
Djetetu treba omogućiti osjećaj uspjeha, tako da je dobro postavljati manje zahtjeve, a time smanjiti i pritisak oko školskog ocjenjivanja.
Učenje s namjerom ispravljanja ocjene
Najbolja reakcija na lošu ocjenu (jedina vodi k rješavanju problema)
Dijete će razviti ovu strategiju suočavanja samo ako je odgajano tako da shvati i uoči vezu između svoga zalaganja i uspjeha
Važno pomagati djetetu oko gradiva koje mu teže ide, tako da ima priliku doživjeti uspjeh
Važno naučiti dijete kako treba učiti
Socijalna podrška i utjeha
Podrška drugih važna je i Vašem djetetu, te mu dozvolite razgovor s prijateljem/prijateljicom, nemojte ga odmah tjerati na učenje
I dječaci trebaju podršku i utjehu, ali su naučeni da je manje traže
Traženje socijalne podrške važno je i za socijalizaciju Vašeg djeteta
Bavljenje drugim aktivnostima
Kad dožive neuspjeh na jednom području, mnogi odrasli se okreću nekom drugom području gdje postoji šansa za uspjeh – tako i djeca postupaju
Omogućite im bavljenje onim što vole i u čemu su dobri – to podiže samopoštovanje koje može djelovati na učenje
Omogućava i korištenje “pozitivnog kažnjavanja”
Stil odgoja i suočavanje sa stresom
Djeca roditelja koji pokazuju veću emocionalnu toplinu bolje se suočavaju s lošom ocjenom i usmjereni su na rješavanje problema
Djeca koja misle da ih roditelji ne prihvaćaju ili ih pretjerano zaštićuju, sklonija su emocionalnom reagiranju zbog loše ocjene
Naučite dijete uspješnom suočavanju sa stresom
Naučite dijete slijediti ove korake kad se suoči sa stresom:
1. Prepoznati problem2. Razmisliti što je moguće učiniti da se
problem riješi3. Obratiti pažnju na informacije i
posljedice4. Odabrati najbolje rješenje i primijeniti ga5. Opažati rezultate
Naučite dijete uspješnom suočavanju sa stresom
Optimistično razmišljanje – iz svega se može izvući nešto pozitivno.
humor Ako rješavanje problema nije pod
njegovom kontrolom, usmjerite ga na strategije koje smanjuju napetost i neugodne emocije
Kako najbolje postupati:
Kontrola, planiranje vremena, uvažavanje potreba (ne i svake želje)
Primjereni zahtjevi, kako bi dijete imalo iskustvo uspjeha
Razgovor s djetetom – objasnite svoje zahtjeve, pitajte za mišljenje, pokušajte razumjeti stajalište
Emocionalna toplina (ponos, zadovoljstvo...)
I za kraj:“Najdraža kćerko, znam da si obeshrabrena lošom
ocjenom. Molim te, nemoj brinuti. Ti imaš petice iz svega što tvoj otac i ja smatramo važnim za život! Ti si poštena, od-govorna i neovisna. Osim toga, ti si divno ljudsko biće. Sve ostalo nije istinski važno.Grlim te i ljubim,Mama”
Preporuke za čitanje:
Brdar,I. i Rijavec, M.: “Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu?”
Rijavec, M.: “Čuda se ipak događaju; psihologija pozitivnog mišljenja”
Good, E.P.: “Kako pomoći klincima da si sami pomognu”
Rijavec, M. I Miljković, D.: “Bolje biti vjetar nego list – psihologija dječjeg samopouzdanja”
Hvala na pažnji!
Pitanja???