stručni skup nastavnika strukovnih predmeta u

StruStruččni skup nastavnika strukovnih predmeta u graditeljskim obrazovnini skup nastavnika strukovnih predmeta u graditeljskim obrazovnim m programima za arhitektonske i građevinske tehniprogramima za arhitektonske i građevinske tehniččare te trogodiare te trogodiššnja zanimanjanja zanimanja

Graditeljska Graditeljska šškola kola ČČakovec, 08.akovec, 08.--09. 01. 2007.09. 01. 2007.

REGIONALNI CENTAR STRUKOVNOG OBRAZOVANJA U ODRREGIONALNI CENTAR STRUKOVNOG OBRAZOVANJA U ODRŽŽIVOJ GRADNJI IVOJ GRADNJI I OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJEI OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE

REGIONAL CENTRE FOR VOCATIONAL EDUCATION IN SUSTAINABLE BUILDINGREGIONAL CENTRE FOR VOCATIONAL EDUCATION IN SUSTAINABLE BUILDINGAND RENEWABLE ENERGYAND RENEWABLE ENERGY

www.revetis.hr

Efikasno koriEfikasno korišštenje energije u sustavima tenje energije u sustavima grijanja, hlgrijanja, hlađenja i ventilacijeađenja i ventilacije

MrMr..scsc. Hrvoje PETRI. Hrvoje PETRIĆĆ, MBA, MBAEnergetski institut Hrvoje PoEnergetski institut Hrvoje Požžar ar

StruStruččni skup nastavnika strukovnih predmeta u graditeljskim obrazovnini skup nastavnika strukovnih predmeta u graditeljskim obrazovnim programima m programima za arhitektonske i građevinske tehniza arhitektonske i građevinske tehniččare te trogodiare te trogodiššnja zanimanjanja zanimanja

Graditeljska Graditeljska šškola kola ČČakovecakovec

ČČakovec, 8. sijeakovec, 8. siječčnja 2007.nja 2007.

Efikasno korištenje energije u sustavima grijanja, hlađenja i ventilacije

33


Grijanje– centralno grijanje– predaja topline– regulacija– lokalno (sobno) grijanje

Ventilacija i hlađenje– prirodno provjetravanje– lokalni sustavi hlađenja– centralni sustavi ventilacije i klimatizacije

Potrošna topla voda

Poticanje energetske efikasnosti

Poslovni plan primjene EE


44







55

Grijanje predstavlja najveGrijanje predstavlja najvećću energetsku u energetsku potropotroššnju zgradanju zgrada

o Energetske potrebe zgrada:– energija za rasvjetu i električne uređaje– toplinska energija za grijanje– potrošna topla (sanitarna) voda (PTV)– rashladna energija za hlađenje– sekundarne upotrebe energije (kuhinja...)

o Grijanje → najznačajniji dio potrošnje energijeo Hlađenje → ovisi o objektu i klimatskim prilikama → s

vremenom (podizanjem standarda) kontinuirani porasto Potrošnja energetskih procesa grijanja → klimatski uvjeti

(sezona grijanja) i standard (zahtijevana temperatura)o Ostale potrebe za toplinskom energijom → približno

konstantne

Potrošnja energije u kućanstvima

57%25%

7%

11%

Izvor: European Network of Energy Agencies -EnR, ATLAS Project: Buildings, 2003.

Potrošnja energije u uslugama

52%

9%

5%

4%

16%

14%

Grijanje PTV Rasvjeta + uređaji Kuhanje Hlađenje Ostalo


66

Projektiranjem je nuProjektiranjem je nužžno predvidjeti no predvidjeti optimalni sustav grijanja / hloptimalni sustav grijanja / hlađenjaađenja

o Energetsko-ekonomski optimalni odabir → faktor djelovanja sustava 70÷85%

o Efikasnost sustava bitno je određena “najslabijom karikom” u ovom nizu

– nije racionalno ugraditi npr. odličan proizvodni sustav ako je vezan na zastarjeli i neefikasni sustav razvoda i upravljanja

o Izbor odgovarajućeg sustava – potrebe lokacije i tehničke mogućnosti– želje i financijske mogućnosti investitora

o Prilikom projektiranja važno je ne predimenzionirati sustav

– najčešći razlozi za ugradnju viših kapaciteta:

praksa: “sigurnost” - pokrivanje ekstremnih potreba izbjegavanje potencijalnog nezadovoljstva korisnikakompenzacija slabe toplinske izolacije zgrade ili ventilacijskih gubitaka

– kotlovi i drugi uređaji su najefikasniji nakon određenog vremena pogona →predimenzionirani uređaji mogu dostići toplinske zahtjeve u relativno kratkom vremenu → rijetko ili nikada ne dostignu najvišu (deklariranu) efikasnost

– viša investicija i veći troškovi pogona (energije)

regulacijerazvodakotlaSustava ηηηη ⋅⋅=


77

Proizvodnja toplinske energije kotlovima Proizvodnja toplinske energije kotlovima

o Ukoliko je na lokaciji dostupan prirodni plin, ulje za loženje ili ukapljeni naftni plin → toplovodni kotao

o Kotao u sustavu za grijanje treba imati što veći koeficijent korisnog djelovanja

o Osnovna podjela kotlova prema radnim karakteristikama– konvencionalni kotlovi s kombiniranim gorivom → tehnološki

zastarjeli, nizak stupanj djelovanja– konvencionalni kotlovi s korištenjem jednog goriva– niskotemperaturni kotlovi– kondenzacijski kotlovi– kotlovi za korištenje biomase

Vrsta kotlaVrsta kotla ηηkotlakotla EnergentEnergent

Konvencionalni (starije izvedbe) 65-72% Kruta goriva

Konvencionalni (kombinirani) 70÷75% Kruto g. / lož.ulje

80÷90% Kruto gorivo

86÷90% Loživo ulje, plinKonvencionalni (jedno gorivo)

Niskotemperaturni 90÷95% Loživo ulje, plin

Kondenzacijski 100÷108% Loživo ulje, plin


88

Efikasnost pretvorbe goriva Efikasnost pretvorbe goriva konvencionalnog i kondenzacijskog kotlakonvencionalnog i kondenzacijskog kotla

Gubitak latentne topline(10%)

Gubitak osjetne topline(4%)

Ulaznaenergijagoriva(100%)

Korisna toplina(82%)Osjetna toplina

(90%)

Latentna toplina(10%)

Kotao

Dimnjak

Gubitak zračenjem

(4%)

Gubitak latentne topline(1%)

Gubitak osjetne topline(2%)

Ulaznaenergijagoriva(100%)

Korisna toplina(96%)Osjetna toplina

(90%)

Latentna toplina(10%)

Kotao Kondenzat

Dimnjak

Gubitak zračenjem

(1%)


99

Decentralizacija energetskog trDecentralizacija energetskog tržžiiššta: ta: kogeneracijamakogeneracijama se mogu zamijeniti kotlovise mogu zamijeniti kotlovi

o Prednosti pretvorbe energije u kogeneracijskim postrojenjima → sve češća upotreba u sustavima grijanja, ventilacije i klimatizacije

o Specifični slučajevi:– područno grijanje (javne toplane)

– mikro-kogeneracije (<50kWel)

o Danas postoji niz poznatih proizvođača koji na tržištu nude kogeneracijskapostrojenja u paketnojizvedbi primjerenoj sustavima u zgradama

Podjela prema pogonskom agregatu:o s parnom turbinomo s plinskom turbinomo s kombiniranim ciklusomo s motorom s unutarnjim izgaranjemo s gorivim ćelijamao ostalo: Stirling motor, parni motor…

POGONSKIAGREGAT GENERATOR

ENERGETSKIGUBICI

100 kW

12 kW 3 kW

ELECTRIČNAENERGIJA

TOPLINSKAENERGIJA

35 kW 32 kW

53 kW

ENERGETSKIGUBICI


1010

Opskrba toplinskom energijom putem Opskrba toplinskom energijom putem sustava podrusustava područčnog grijanja (toplinarstvo)nog grijanja (toplinarstvo)

o Ukoliko na lokaciji postoji centralizirani toplinski sustav područnog grijanja (toplana) → s energetskog i ekološkog stanovišta najpovoljniji izvor grijanja

– ovisi o načinu proizvodnje toplinske energije te o karakteristikama i gubicima u sustavu distribucije i predaje toplinske energije

– posebno povoljno ako se radi o kogeneracijskim toplanamao Ključno je postojanje direktnog mjerenja stvarne potrošnje toplinske

energije i mogućnost regulacije potrošnje– u suprotnom cijena grijanja može biti viša no u slučaju vlastite proizvodnje

toplinske energijeo Prednosti

– niski troškovi pogona i održavanja za korisnika– značajno manji potreban prostor za postrojenje za jednaku toplinsku snagu– izbjegava se izgradnja dimnjaka– jednostavnije su protupožarne mjere i zahtjevi– nema lokalnog zagađenja i emisija te nema stvaranja buke

o Mane– niža neovisnost sustava grijanja → noćni pogon i prelazna razdoblja


1111

Sustav podruSustav područčnog grijanja s nog grijanja s kogeneracijomkogeneracijommomožže ostvariti znae ostvariti značčajne uajne ušštede energijetede energije

Opskrba električnom energijom

Opskrba toplinskom energijom


1212

Dizalice topline Dizalice topline -- energetski najpovoljnije rjeenergetski najpovoljnije rješšenje enje za koriza korišštenjtenjee elektrielektriččne energije za grijanjene energije za grijanje

o Uređaji koji omogućavaju dovođenje energije s niže na višu temperaturnu razinu pomoću kružnog procesa prikladne radne tvari (danas najčešće R407 i dr.)

– u isparivaču dolazi do izmjene topline s okolnim medijem (“toplinski spremnik) – u kondenzatoru dolazi do izmjene topline s ogrjevnim medijem

o Može se postići vrlo dobra efikasnost procesa COP 3÷5 → energetski najpovoljnije rješenje za korištenja električne energije za grijanje

o Toplinski spremnik– polje plošnih kolektora (površinski slojevi tla) - cijevi na dubini od 1,2÷1,5 m prenose toplinu

od tla do dizalice topline; prosječni godišnji toplinski učin 20÷40 W/m2 kolektorskog polja.– podzemne vode (8°C÷12°C) - voda se crpi se iz jednog bunara, vodi do dizalice topline i

ohlađena vraća kroz drugi bunar (min. udaljeni 5 m)– geotermalna toplina - vertikalno položene sonde (na dubini 60÷100m ili više; obično dvije

sonde); prosječni toplinski učin je 50÷100 W/m po dubini sonde.– toplina okolnog zraka - kompaktna jedinica ili split-sustav (rad i na <-18°C)

o Ograničenja - barijere– Dostupna toplinska energija nižih parametara (~ 55°C) → niskotemperaturni sustavi

grijanja – visoka početna ulaganja

o Ovaj toplinski proces može biti i reverzibilan → isti uređaj služi kao rashladnik vode


1313

Razvod medija za grijanjeRazvod medija za grijanje

o sustavi s vodom → cjevovodi za razvod– što kraći kako bi se smanjili gubici topline– toplinska izolacija cijevi kroz sve prostore

koji se ne griju– jednocijevni i dvocjevni sustavi

jednocjevni: jednostavnije mjerenje, nemoguća pojedinačna regulacijadvocjevni: više cijevi → veći tlačni i toplinski gubici, međusobno neovisni

– kod stambenih zgrada → zasebni razvod po etažama i podjela po zonama

– ηrazvoda = 95÷98%o sustavi sa zrakom → odgovarajući kanali i

tijela za istrujavanje zraka– potrebno posebno voditi računa o kvaliteti

zraka koji prolazi kroz sustav i mogućoj kontaminaciji mikroorganizmima


1414

Predaja topline: grijaPredaja topline: grijaćća tijela i/ili povra tijela i/ili površšineine

o Radijatori → predaja topline zračenjem i prirodnom konvekcijom

– visokotemperaturni sistemi (60÷90°C) → najčešće u primjeni u stambenim zgradama

– člankasti, pločasti, cjevasti, valoviti i dr.– u boravišnim prostorijama → često su obloženi kako bi

se spriječio direktan kontakt → smanjena učinkovitost za 10÷15%!

o Konvektori (najčešće ventilokonvektori)– lamelni izmjenjivači topline s ventilatorom za

nastrujavanje zraka na koji se prenosi toplina– niskotemperaturni sistemi (45÷55°C)

o Grijače površine (paneli) → predaja topline zračenjem– niskotemperaturni sistemi (45÷60°C)– ugrađuju se u stropove, stjenke i najčešće u podove

(podno grijanje)– mogu biti izvedeni kao paneli za niskotemperaturno

grijanje zračenjem → pogodno za hale i visoke prostore.


1515

Podno grijanje omoguPodno grijanje omoguććuje viuje višši osjei osjeććaj aj ugode uz manju potrougode uz manju potroššnju energijenju energije

o Raspodjela temperature u prostoru najbliža idealnom temperaturnom profilu → niža temperatura grijanja 1÷2°C → smanjenje potrošnje energije 6÷12%

o Grijanje toplinski dobro izoliranih zgradao Mana: visoka toplinska inercija → ne mogu se

postići trenutne promjene temperature →kontinuirano grijanje prostora

o Vrsta podne obloge utječe na potrebnu temperaturu medija

o Zbog niske temperature medija moguće korištenje niskotemperaturnih uređaja, toplinskih pumpi i sunčeve energije

o Preporučljivo kombinirati s prostorima s velikim staklenim stijenama i radijatorskim grijanjem

o U izvedbi s radijatorskim grijanjem → 20÷40% viša investicija

A → idealni profil grijanjaB → podno grijanjeC → stropno grijanje


1616

VaVažžnost regulacije kod centralnih sustava grijanja nost regulacije kod centralnih sustava grijanja →→automatska regulacija sustava grijanja moautomatska regulacija sustava grijanja možže e uušštedititediti

do 30% energijedo 30% energijeo Centralna regulacija → prilagodba potrebne

topline za grijanje trenutnim potrebama zgrade

– regulacija dovoda u ovisnosti o temperature u prostoru → etažno grijanje ili grijanje obiteljskih kuća → ušteda do 13%

– regulacija u ovisnosti o vanjskoj temperaturi (putem miješajućeg ventila) → stambene zgrade → ušteda do 10%

o Osnovnoj regulaciji mogu se dodati upravljački mehanizmi → dnevni/tjedni programi, timer, optimizator i dr. →podizanje stupnja ugode u prostoru uz uštedu energije

– noćni režim rada → ušteda do 10%

o Lokalna regulacija prostora– termostatski ventili (TRV) → ušteda 10÷20%– ugradnja samo termostatskih ventila bez

centralne regulacije nije dovoljna

Energent/vEnergent/vrsta kotlarsta kotla Bez Bez regulregul.. RuRuččna na regreg.. Autom.Autom.regreg..

Kruta goriva 39-63% 45÷65% 55÷67%70÷82%71÷77%85÷90%

Loživo ulje - 60÷75%Plin - 66÷75%

Niskotemp. kotao - -

Prosječna godišnja efikasnost kotlova

Regulacijski sistemRegulacijski sistem ηηregulacijeregulacije

Centralni, automatski 95%92%90%

Ručna reg., stalna kontrolaRučna reg., povremena kontrola

Efikasnost pojedinog sistema regulacije


1717

Uređaji za lokalno Uređaji za lokalno (sobno) grijanje (sobno) grijanje s koris korišštenjem fosilnih gorivatenjem fosilnih goriva i biomasei biomase

o Ložišta na kruto, tekuće ili plinovito gorivo– kamini s otvorenim ili zatvorenim ložištem

malo iskorištenje goriva: ηk = 30÷50%

– trajnožareće peći na kruta goriva izvedene od keramike ili metalaveće iskorištenje goriva: ηk = 60÷75%

– uljne peći s ložištima uz rasplinjavanje i plinske pećidobro iskorištenje goriva: ηk = 70÷82%

– potrebno voditi računa o privodu svježeg zraka u ložište te o priključku na odgovarajući dimnjak

– plinske peći mogu se izvesti kao fasadne → montaža na vanjski zid i izvod dimnih plinova kroz taj zid → izvod izvesti kao koaksijalan tako da se kroz odvojeni kanal uvodi svježi vanjski zrak uz predgrijavanje


1818

Uređaji za lokalno Uređaji za lokalno (sobno) grijanje (sobno) grijanje s koris korišštenjem elektritenjem električčne energijene energije

o Električne grijalice– uređaji za zračenje i/ili konvekciju topline (sa i bez ventilatora)

– električni termoakumulacioni uređaji , ekonomski pogodni u periodima niže tarife → ugrađen ventilator kojim se upravlja preko termostata → prilagođuje se opterećenju

teške termoakumulacijske kaljeve peći su rijedak slučaj u novijim zgradama.

– korištenje samostojećih električnih grijalica je jedan od energetsko-ekonomski najneisplativijih načina grijanja prostora i preporuka je da ih se koristi u što manjoj mjeri

o Podno grijanje → grijači ugrađeni u pod ispod podnih obloga ili parketa(noseća konstrukcija služi kao spremnik topline)

o Dizalice topline u izvedbi suvremenih sobnih split-sustava– visoka efikasnost pretvorbe električne energije

– mogući problem rada na nižim temperaturama (starije generacije uređaja)


1919







2020

Prirodno provjetravanjePrirodno provjetravanje

o Daleko najčešća primjena u kućanstvimao Prilikom provjetravanja prostora → isključivanje sustava grijanja ili

klimatizacije → sprječavanje nepotrebnog gubljenja energije u okolinu– kućanstava → ovisi o samim korisnicima → npr. zatvaranjem ventila na

radijatorima i isključivanjem klima-uređaja– u slučaju korištenja ventilokonvektora (ili sličnih jedinica - izmjenjivača topline)

→ korištenje tzv. mikroprekidača na prozorima → omogućuju gotovo svi današnji sobni regulatori → rijetko se koristi jer dolazi do preklapanja projekta ugradnje termo-tehničke instalacije, bravarije i elektro-instalacije

– lokalni uređaji za hlađenje (npr. split-sustavi) → slično je tehnički moguće izvesti no regulatori sami po sebi rijetko imaju takve opcije

o Potrebno je izbjegavati predugo ili konstantno provjetravanje → jednoliki interval, po mogućnosti provjetravanje propuhom


2121

Prisilno provjetravanje s Prisilno provjetravanje s rekuperacijomrekuperacijomtoplinetopline

o Centralni uređaj za ventilaciju zgrade

o Rekuperacija topline iz otpadnog zraka omogućava zagrijavanje ili hlađenje svježeg zraka toplinom otpadnog zraka, bez miješanja

o Najčešće se koriste pločasti izmjenjivači topline

o Stupanj rekuperacije ovisi o vlažnosti zraka i temperaturi struja, a može doseći do 80%


2222

Centralni sustavi ventilacije i klimatizacije Centralni sustavi ventilacije i klimatizacije (i (i hlađenjahlađenja))

o Priprema zraka i potrebne rashladne i/ili toplinske energije na jednom mjestu za cijelu građevinu ili neki njen veći dio

– Sustavi sa zrakom → središnja priprema zraka, tzv. klima-komore → razmotriti rekuperaciju topline iz otpadnog zraka

– Sustavi s vodom i zrakom → uređaja kojima se radni medij grije/hladi i izmjenjivači topline po prostorijama →najčešće ventilokonvektori

– Danas se često kombinira primjena ova dva sustava →priprema zraka u klima-komorama, a transmisijski gubici/dobici ventilokonvektorima

o Ovakvi sustavi se preporučuju za korištenje u potpuno ili većinom klimatiziranim zgradama, posebno poslovnim prostorima, hotelima, trgovačkim centrima i sličnim → vrlo se rijetko koriste u stambenim zgradama


2323

KoriKorišštenje toplintenje toplinske energije za hlađenjeske energije za hlađenje u u apsorpcijskom rashladnom uređajuapsorpcijskom rashladnom uređaju

o Apsorpcijski rashladni uređaj:– radne tvari

otopine amonijak-voda (NH3/H2O)voda-litijbromid (H2O / LiBr)

– temperature hlađenja 4 ÷ 9°C

o Jednostupanjski uređaji: topla ili vrela voda (90-130°C) ili para niskih parametara (do 1 bar)

o Dvostupanjski uređaji: toplinska energija na nivou 140°C ili više - para od 2 do 9 bar (ili direktno izgaranje plina)

prigušni ventil

MEHANIČKI KOMPRESORWc

ISPARIVAČ KONDENZATOR

GENERATOR(KUHALO)APSORBER

CRPKA

prigušni ventil

prigušni ventil

"TERMIČKI KOMPRESOR"

Qa Qg

QkQi

Wp

ISPARIVAČ KONDENZATOR

KOMPRESIJSKI CIKLUS

APSORPCIJSKI CIKLUS

ogrjevnimedij

rashladnavoda

rashladnavoda

hladnavoda

rashladnapara (VT)

rashladnapara (NT)

rashladnatekućina (VT)

rashladnatekućina (VT)

rashladnapara (VT)

rashladnapara (NT)

VT ... Visoki TlakNT ... Niski Tlak

Qi

hladnavoda

Qk

rashladnavoda

koncentriranabinarna otopina

NT tekućina

VT tekućina

razrijeđenabinarna otopina


2424

Lokalni sustavi hlađenjaLokalni sustavi hlađenja

o Mali uređaji za klimatizaciju (klima-uređaji) se danas vrlo često koriste za hlađenje prostora→ dijele se na kompaktne uređaje i tzv. split-sustave

– kompaktni → svi dijelovi uređaja u jednom kućištu → prozorski i krovni uređaji

– split-sustavi → ako postoje barem dvije odvojene jedinice (kućišta) → monosplit (split) sustavi i multi-split

o Suvremeni sustavi → hlađenje i odvlaživanje (nekontrolirano), te moguće grijanje i filtriranje zraka

o Ventilacija prirodnim provjetravanjem, ovlaživanje se ne provodi → dovoljno za postizanje željenog stupnja ugode kodstanova i ureda

o Najveća prednost → mogućnost prilagodbe i posebno regulacije prema opterećenjima svake pojedine prostorije

o Ponuda na tržištu je danas iznimno velika → prilikom odabira preporuka je izabrati uređaj najviše energetske klase (A)


2525







2626

Priprema potroPriprema potroššne tople vodene tople vode

o Ako postoji više od 4 korisnika → centralna priprema PTV

– kombinirani sustav grijanje/PTV - energetski povoljan način pripreme PTV

– efikasnost raste ukoliko su sustavi odvojivi uz zadovoljavajuću izolaciju

– zbog korištenja van sezone grijanja →odgovarajuća veličina spremnika i automatika sustava → potrebno je izbjeći prečesto i kratko startanje kotlova ili drugih izvora (osim solarnih ili područnog grijanja)

o Sustave pripreme PTV treba uvijek razmatrati u sprezi sa solarnim sustavima, a posebno ako se koristi električna energija

o Korištenje neiskorištene (otpadne) topline iz procesa ili uređaja → posebno pogodan način pripreme PTV (niskotemperaturni izvor)

o S energetskog stanovišta vodu nije potrebnozagrijavati na temperaturu veću od 60°C, a za potrebe kućanstva i većinu ostalih potrošača (osim velikih kuhinja i sl.) nije potrebno više od 45°C(smanjeno taloženje kamenca!!)

– izolacija spremnika → sloj mineralne vune 10÷15cm

– izolacija cijevi → izolacijski sloj jednak unutarnjem promjeru cijevi

o Rastu i razmnožavanju legionele pogoduje temperatura od 25 do 44 °C, anorgansko i organsko onečišćenje, te stajanje vode u sistemu → automatika treba periodičko i kratkotrajno povećati temperaturu na 65 °C

o Korištenje električnih grijalica vode za veći broj korisnika je najnepovoljniji način pripreme PTV (osim ako na lokaciji nije opravdano koristiti ili ne postoji neki drugi izvor energije)

– razmotriti zagrijavanje putem timera u noćnoj (jeftinijoj) tarifi


2727







2828

Energetska efikasnost i odrEnergetska efikasnost i održživa gradnjaiva gradnja::trend promocije utrend promocije ušštede energije tede energije →→ kukuććanstva i anstva i zgradarstvozgradarstvo

o Iskustva u suvremenoj energetskoj politici pokazuju da je racionalno korištenje i upravljanje energijom osnovna pretpostavka održivog razvoja

o Sektor zgradarstva - preko 40 posto ukupne potrošnje energije, više od transporta i više od industrije

Industrija Kućanstva

Različite mjere •ESCO (US, EU, ...)•“Dijagnoza” zgrada•Efikasni uređaji•Označavanje•Energy Star

•DSM•Plinifikacija•Korištenje solarne energije

o “Prirodan” trend tehnološkog napretka– očekivani trend poboljšanja toplinske izolacije

novoizgrađenih stambenih objekata

o Ekonomski mehanizmi– tržišni mehanizmi često nisu dovoljni, čak mogu

stvarati barijere – “naftni šok”, UNFCCC

o Energetska politika i instrumenti provedbe


2929

Koncentracija COKoncentracija CO22 je porasla 20% tijekom industrijskog dobaje porasla 20% tijekom industrijskog doba →→13% emisije stakleni13% emisije stakleniččkih plinova dolazi iz kukih plinova dolazi iz kuććanstava i uslugaanstava i usluga

Koncentracija COKoncentracija CO22 tijekom posljednjih 1000 godinatijekom posljednjih 1000 godina

33%

26%

19%

8%

8%5%

1%

Elektroprivreda Transport IndustrijaPoljoprivreda Kućanstva UslugeOstalo

Izvor: European Environment Agency (EEA), Energy and environment in theEuropean Union, Environmental issue report , 2002.

Izvor: IPCC, 1995


3030

PraPraććenje stanja i kreiranje (poticanje) enje stanja i kreiranje (poticanje) razvoja trrazvoja tržžiiššta energetske efikasnostita energetske efikasnosti

Utvrđivanje stanja na tržištu energetske opreme i usluga je nužno za kreiranje strategije razvoja tržišta energetske efikasnosti

Poticanje energetske efikasnosti valja ići u smjeru programa i pilot projekata na kojima se utvrđuju barijere, a ne na poticanju pojedinačno interesantnih projekata koji ne djeluju u sustavu razvoja tržišta

Praćenje razvoja tržišta energetske efikasnosti mora biti fokusirano više na kretanja na tržištu nego na strogu izvedbu (provedbu) detalja zamišljene strategije


3131

Stvaranje struStvaranje struččnih kapacitetanih kapaciteta

Edukacija za upravitelje zgrada (Facility Management)

Certifikat za operatora zgrade

Certifikat za tehničare za održavanje zgrada

Stručni tečajevi iz područja GVK/elektro instalacija

Seminari o upravljanju energetikom (Energy Management)

Suradnja s poduzetnicima u impelmentaciji i korištenju suvremenih tehnologija (razvojne agencije)


3232

TehniTehniččka pomoka pomoćć i edukacijai edukacija

Kreiranje baze za on-line audite i usporedbu potrošnje i troškova za energiju (Benchmarking)

Kreiranje baze kod opskrbljivača energijom s mogućnošću on-linepreuzimanja podataka o prošlim računima za energiju

Praćenje i analiza računa za energiju (posljednjih nekoliko godina)

Izrada informativnih letaka s odgovorima na najčešća pitanja o potrošnji i štednji energije (Energy Answers Fact Sheets)

Brošure s dobrim primjerima iz prakse (Best Practice)

Stvaranje web portala s informacijama i savjetima iz energetike i upravljanja potrošnjom energije


3333







3434

Izrada Poslovnog plana za implementaciju projekta EE?!Izrada Poslovnog plana za implementaciju projekta EE?!ŠŠto je poslovni plan / Kome je namijenjen poslovni plan / Projektto je poslovni plan / Kome je namijenjen poslovni plan / Projekt

Poslovni plan → radni dokument koji precizno definira tijek vođenja projekta ili poslovanje neke firme te identificira ciljeve koji se žele postići

Poslovni plan se razlikuje u ovisnosti o vrsti poduzeća i posla koji se u njemu obavlja, te o vrsti projekta za koji se priprema

Uslužna i proizvodna poduzeća, konzultantske kuće, veletrgovačka i trgovačka poduzeća trebaju različite poslovne planove pri čemu je značajna razlika da li pripadaju privatnom ili javnom sektoru

Poslovni plan je namijenjen svim partnerima koji sudjeluju u planiranju poslovanja tvrtke ili realizaciji nekog projekta

od velike je važnosti za financijske institucije, podugovarače i institucije za kreditiranje

odličan mehanizam za tržišnu adaptaciju, ekspertize, poboljšanje krajnjeg proizvoda, statističke analize itd.


3535

Osnovni elementi izrade poslovnog planaOsnovni elementi izrade poslovnog plana

Sponzori

Koristi pokretanja projekata

Troškovi i vremenski raspored realizacije projekta

Zakonodavno okruženje i informacije o okolišu

Uloge projektnih partnera

Financijski plan

Kriterij za ekonomske proračuneperiod povrata investicije (PBP), neto sadašnja vrijednost (NPV), interna stopa povrata (IRR) i ušteda troškova energije (ESC)

Kriteriji za tehničke proračune

Energetski indikatori


3636

““Meni ne Meni ne trebatreba poslovniposlovni planplan““

Alisa: Možete li mi, molim vas reći kojim bih putem trebala ići?

Mačka odgovara: To dobrim dijelom ovisi o tome gdje želite stići.

Alisa: Nije mi naročito važno gdje ću stići.

Mačka: U tom slučaju vam nije ni važno kojim ćete putem ići.

Alisa u zemlji čudesa


Hvala na paHvala na pažžnji!nji!

Hrvoje PETRIĆ, [email protected]

ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR, www.eihp.hr

stručni skup nastavnika strukovnih predmeta u

Documents