studentske novine stop - broj 3

8/10/2019 Studentske Novine STOP - Broj 3

http://slidepdf.com/reader/full/studentske-novine-stop-broj-3 1/56

Akademska godina 2013./2014.Izdavač STUDENTSKI ZBOR FESBBroj 3

Fakultet elektrotehnike,strojarstva i brodogradnje - Split

ađanja - studentska pitanja - intervjui profesora - znanost - tehnologija - sport - moda - kv

INTERVJUdr. sc. Damir Lelasdr. sc. Ranko Goićdr. sc. Maja Štula

VolonTIraj!

Put putujem: Kina

Istraživanja termonuklearne fuzije

Radno iskustvo iz prve ruke

ELEKTRIJADA 2014.!



2

SADRŽAJSTUDENTSKI ZBORFESB Smile, it’s Monday!

VolonTIraj!

Istraživanjatermonuklearne fuzije naFESB-u

Tour de dom

ERASMUS +

Intervjui profesora

Zašto još nisamuspješan/na?

Paradoks blizanaca

Kako prezentirati?

Inženjer i plesač

Put putujem: Kina

Imagine Cup je stigao uSplit

Umjetnička dušastudenata

FESB racing team

SKAC_ST – Studentska

platforma dobrih idejaRadno iskustvo u Kini izprve ruke

Poker asova

Studentski zborSveučilišta u Splitu

Josipin top 10 za ovo ljeto

Kroz bolonju i prašumu

Udruga Studenti zastudente Split

Studentski đir gradikarakter

Glam and StylishStreetstyle Blog

Novi život starogautomobila

Ljeto nam se vratilo!

Povratak na Balaton

ZABAVA



3

Osnivač i izdavač:Studentski zbor FESB

Uredništvo: Fani Bajić

Studenti novinari:Marin Kraljević, Maja Miljak, Fani Bajić,Ivana Buhač, Marin Ajduk, Vana Beširević,Petra Odžak, Miriam Bilać, AnamarijaPavlinović, Mateo Olujić, Zrinka Fiamengo, Ana Granić, Josipa Radeljić, Diana Šperanda,Filip Gunjača, Eugen Jeličić, Marin Gudelj,Petra Kakić, Nikolina Smilović, MarinKovačević.

Suradnici: dr. sc. Dragan Poljak, prof. Ana Ćosić, HelenaLovrić, Marija Kokeza, SKAC_ST, SZST, S4S,Studentski đir

Fotografija: Petra Kakić

Naslovnica: Petra Kakić - Carpe diem

Grafička priprema: Marko Lovrić

Lektori: Marin Kraljević, Marija Kokeza (Medicinskifakultet)

Tisak: BOSS - Split

Naklada: 1000 komada

Kontakt: Studentski zbor FESB-a, A109, FESBFacebook stranica:Stop službene novine FESBa

IMPRESSUMFakultet elektrotehnike,strojarstva i brodogradnje -Split

3

UVODNA RIJEČNakon prva dva uspješna broja „Stop“ studentskih novina,u vašim rukama nalazi se i dugo očekivani treći broj. Krajstudiranja i odlazak naše drage Ane Kljajić s mjesta urednicete promjena Studentskog zbora Fesba i odlazak predsjednikaMarina Ajduka, koji je dao veliki doprinos i ovom broju,utjecale su na odluku da ovoga puta novine budu gotovo padvobroj s čak 56 stranica, a uvedena je i nova rubrika: Putputujem.Nadamo se da će vam se svidjeti rubrike i teme koje smo vampripremili, da ćete prepoznati našu želju da vam pokažemo jednu pozitivnu, vedru sliku i predstavimo bar mali dionevjerojatnih ljudi, njihovih hobija i ostvarenja. Broj našihstranica je premalen naspram njih, a opet njihove se priče i

glas teško čuju u našim medijima.Zadovoljstvo mi je prepustiti vam na čitanje novine na kojem je„Stop“ tim, skupina studenata-novinara s FESBa, dugo radio.Svatko od nas pridonio je i uložio svoj komadić kreativnosti,upornosti, talenta, radosti i maštovitosti.Kada bi vam naše zabavne stranice izvukle osmijeh nalice, kada bi vas projekti udruga i studenata koje smo vampredstavili potaknuli na angažiranost, intervjui s profesorimadonijeli odgovore na neka pitanja koja su vas zanimala, a pričes putovanja razbudile maštu, sav naš trud bi se isplatio.Želimo zahvaliti i svim profesorima i studentima suradnicima,koji nisu dio našeg „Stop“ tima, a koji su nam poslali svoječlanke i radove i tako obogatili 3. izdanje naših i vaših novina.Pozivamo vas da uzmete novine u ruke i malo, čitajući,predahnete pred nadolazeće kolokvije i ispite. Sve vaše kritike,pohvale i komentari su dobrodošli.Želimo vam nezaboravno ljeto! Odmorite se i napunite baterijeza sljedeće semestre koji su pred vama!

Fani Bajić urednica



4

STUDENTSKI ZBOR FESBpiše Marin Kraljević

Studentski zbor je studentska orga-nizacija, a ujedno i izborno predstav-ničko tijelo studenata čija su prava i

obveze definirani Zakonom o student-skom zboru i drugim studentskimorganizacijama, Statutom Sveučilištau Splitu. To je nezavisna, nepolitička,nestranačka, nevladina i neprofitnaorganizacija studenata dodiplomskih,preddiplomskih, diplomskih, integri-ranih, poslijediplomskih i stručnihstudija na FESB-u. Studentski zborštiti interese studenata, sudjeluje uodlučivanju u tijelima FESB-a i pred-stavlja studente u sustavu visokog ob-razovanja.

Studentski zbor FESB-a bira i ra-zrješava Predsjednika Studentskogzbora FESB-a i njegova zamjenika,donosi opće akte na razini FESB-a naprijedlog Predsjednika Studentskogzbora FESB-a, donosi plan rada Stu-dentskog zbora FESB-a na prijedlogPredsjednika Studentskog zbora FE-SB-a, nadgleda aktivnosti student-skih udruga na FESB-u, ustrojava

odbore na prijedlog Predsjednika

Studentskog zbora FESB-a, promičei štiti ostale interese vezane uz stu-dentsku problematiku na fakultetu,akademiji ili visokoj školi.Predsjedništvo Studentskog zbora

FESB-a čine predsjednik, potpred-sjednik i treći član predsjedništva.Pored Predsjedništva svaki Zbor imai tajnika, blagajnika i studentskogpravobranitelja. Pored funkcije članaPredsjedništva koji upravlja radomStudentskog zbora FESB-a najvažni- ja funkcija u Zboru je funkcija pravo-branitelja.Studentski pravobranitelj prima

pritužbe studenata koje se odnosena njihova prava i raspravlja o nji-

ma s nadležnim tijelima Sveučilišta,

savjetuje studente o načinu ostvarivanja njihovih prava, može sudjelovati u stegovnim postupcima protivstudenata radi zaštite njihovih pravate obavlja druge poslove utvrđene op-

ćim aktom Sveučilišta.Studentski zbor FESB-a čine 22studenta, 11 članova i 11 zamjenikačlanova. 4 člana i 4 zamjenika morajubiti upisani na preddiplomske studijena FESB-u, 2 člana i 2 zamjenika nastručne studije, 3 člana i 3 zamjenikana diplomske studije te 2 člana i 2 za-mjenika na postdiplomske studije.20. svibnja bili su izbori za novi saziv

Studentskog zbora na FESB-u. Time je završio dvogodišnji mandat listeMarina Ajduka koja je napravila do-sta toga. Projekt Elektrijade je podi-gnut na zavidnu razinu pa zadnje dvije godine na Elektrijade ide oko 150studenata iz Splita. Organizirale suse brucošijade, bakalarijade, izborilisu se za dodatne rokove studentimaitd. Novi saziv će činiti uglavnom novičlanovi, nove snage i sigurno je kakoće nastaviti stopama sad već bivšegsaziva zbora, ako ne i bolje.

Smile, it’s Monday!piše Maja Miljak

Ideja je jednostavna. Jednog pone-djeljka u mjesecu okupiti profesio-nalce i amatere, općenito pojedincezaintrigirane temama vezanim za ra-zvoj mobilnih aplikacija i industrije,

na jednom mjestu i omogućiti im me-đusobno povezivanje, razmjenu ideja,ugovaranje poslova te raspravljanjeo trendovima na tržištu na lokalnoj iglobalnoj razini.Upravo ti pojedinci su članovi Mo-

bile Monday (MoMo), neprofitne or-ganizacije, a njihovo okupljanje cilj je Mobile Monday projekta. Želja im je razmijeniti znanja i potaknuti lju-de s dobrim idejama da ih pokušaju iostvariti.Projekt je započeo u Finskoj 2000.

godine te se do danas proširio u višeod 140 gradova diljem svijeta što jeučinilo MoMo zajednicu vodećom za-

jednicom za mobilnu industriju nasvijetu. Splitski ogranak spomenutezajednice djeluje već neko vrijeme,a od ove godine se susreti odvijajusvakog prvog ponedjeljka u mjesecuna FESB-u u organizaciji FESB-a itvrtke Profico koja se bavi izradom i

održavanjem web i mobilnih aplikacija te iza sebe ima rad na projektimakao što su Spotie, Codeanywhere i AppCurious. Njihov cilj je iskoristitisvoje iskustvo za upoznavanje publikes novim razvojnim alatima i praksamau svijetu mobilne industrije i podijeli-ti savjete za poslovni uspjeh.Kako susret izgleda? Za početak,

potrebno seonline prijaviti za do-lazak kako bi se omogućila što boljaorganizacija susreta koji se sastoji od jednog ili dva predavanja inetwor-kinga – nastavka druženja, obično uFESB-ovom kafiću, na kojem se za-interesirani mogu upoznati sa ljudi-

ma iz struke te stvoriti kontakte kojiim mogu pomoći u radu s mobilnimaplikacijama i ponuditi poslovnu pri-liku. Dosad su teme predavanja bileod razvoja za iOS i Android, razvojaza iPhone te iPad, Mono frameworka, WTF Jeans projekta, do toga kako

iz Splita napraviti mobilni start-up iprobiti se na međunarodno tržište, teposlovnih prilika u Silicijskoj dolini.Informacije o sljedećem Mobile Mon-day-u ćete moći pronaći na stranica-ma FESB-a.Svaki susret je prilika za nešto na-

učiti, razmijeniti kontakte pa čak iugovoriti posao. Stoga, ako ste zainte-resirani za razvoj mobilnih aplikacija,sljedećeg prvog ponedjeljka u mjese-cu pravac na FESB na novi MobileMonday susret i, kako njihov motokaže, “ Smile, it’s Monday! “.



5

Može li nam dobrovoljno ulaganje vlastitog vremena,truda, znanja i vještina za obavljanje usluga iliaktivnosti na dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit,a bez novčane nagrade ili druge imovinske koristi ipakdonijeti neku korist? Ili vam se navedeno čini potpunobesmislenim? Jednostavnije rečeno, vrijedi li i isplatilise volontirati? Koji bi motiv netko mogao imati da počnevolontirati? Volontiranjem se suočavamo sa stvarnim životnim

situacijama u kojima stječemo praktična iskustva, jačamo osjećaj samopouzdanja, upoznajemo sebe i svojemogućnosti te stvaramo nova poznanstva. Kao motivbi se moglo navesti i to što volonterske aktivnosti daju

konkretne rezultate pa je osobno zadovoljstvo postignutokroz volontiranje veliko. To je ujedno i prilika za jačanjepostojećih i stjecanje novih kompetencija. Praksa jepokazala da je puno lakše prijeći iz stanja angažiranostiu stanje zaposlenosti, nego iz stanja neangažiranosti/ nezaposlenosti u stanje zaposlenosti. Rad volonteraizuzetno je priznat, vrednovan i tražen te je vrlo značajna igotovo obvezna preporuka za svako daljnje zapošljavanje.Znanja i vještine koje poslodavci često traže su timski rad,komunikacijske vještine, inicijativa i sposobnost donošenjaodluka pa je i volontiranje jedan od načina kako doći do tihznanja i vještina koja su potrebna i tražena na tržištu rada. Volonteri za rad ne dobivaju novčanu korist, ali imaju

pravo na naknadu troškova koji su nastali tijekom njihovog volontiranja (poput plaćenog smještaja i hrane). Donosimovam priču domaćih i stranih volontera koji su sudjelovalina Sveučilišnom prvenstvu u košarci održanom u Splitu.Uskoro će proći godina dana od kada su se naši košarkašii košarkašice proslavili i okitili medaljama, ali dojmovivolontera još su uvijek snažni:

Anđela Bartulović (Split, Hrvatska)(FESB, Strojarstvo):Na Europskom

sveučilišnom prvenstvuu košarci sam bilaattache za ženskukošarkašku ekipu izPoljske. Biti attacheznači biti cijelo vrijeme dostupanekipi, od dogovaranja

i odlazaka na treningei utakmice, zajedničkihizlazaka, odlazaka na plažu,turističkih šetnji po gradu itd. Znalo je biti pomalo

VolonTIraj!piše: Fani Bajić

iscrpljujuće, bilo je neprospavanih noći, čak i odlazaka nahitnu pomoć zbog ozljeda na utakmicama, ali i besplatnihkupona za piće, neprocjenjivih druženja sa ostalim volonterima. Imati priliku upoznati i družiti se i s ostalim volonterima iz cijele Hrvatske i Europe upravo i čini ovoiskustvo posebnim. Sa nekima se i dalje povremeno čujem.Sve u svemu, biti volonter na prvenstvu bilo je odlično

iskustvo i svima bih preporučila da se okušaju u nečemsličnom.

Valentino Krivačić (Ogulin,Hrvatska)(Veleučilište u

Karlovcu)Moja uloga je bila

izrada akreditacijaza natjecatelje. Uzto sam vodio i malu

dvoranu KK Split ukojoj su se odigravalen a j i n t e r e s a n t n i j eutakmice, ujedno ifinalne. Tempo je bio jak inije bilo mjesta pogreškama. No, iako ih jebilo, brzo su se rješavale. Svi smo bili jedno i znali smoreagirati u pravom trenutku. To čini pravoga volontera.Prijateljstvo, razumijevanje i zabava. Volonterstvom sebavim već sedam godina. Krenuo sam sa festivalima, azatim se uključio u EUSA-u. Do sada sam volontirao na

prvenstvima rukometa, bridg-a i sada košarke. Split sepokazao kao odličan organizator ovako velikog studentskogdogađaja. Drago mi je što sam bio dio toga. Tokom 15 danabilo je puno izljeva emocija, od smijeha do ljutnje i tuge. Ali samo finale je bila točka sloma. Svaka čast i dečkimai curama na ostvarenim odličnim rezultatima. U tomtrenutku sve je sjelo na svoje mjesto. Emocije su nas svepreplavile, što je bio znak da smo odradili odličan posao uz veliki napor.

Lőrinc Pattantyús-Ábrahám( B u d a p e s t ,Hungary)

One of my friendsr e c o m m e n d e dEUSA, and I foundthis competitionthe most exciting.The accomodationand the food exceededmy expectations, the other volunteers were also really nice and friendly. Thelocal ones helped me a lot during the week. Split is a nicecity with beautiful beaches and old city, also has great



6

nightlife. My job was to write articles into the newsletter,mostly twice a day. It was convenient for me, and notdifficult, I actually enjoyed it. I had the half of the daysalways free. For me volunteering is always important,because during working for “nothing” you actually receivea lot of experience, new friends. I like being a volunteer,therefore I took part earlier in sport events as well, for

instance ice hockey championships. But so far the best inmy life has been the 12 days in Split, and I am lookingforward volunteering later in my life.

Célia Fernandes (Lisbon,Portugal)( C h e m i c a l

engineering in theTech Institute ofLisbon)

…I sent myapplication formand wait, I thoughtI wasn’t selected but just a month before thechampionship I receivedan e-mail telling me that I waschosen to be a volunteer, I was so h a p p yand excited! Since the flights from Lisbon to Split werealready very expensive, I decided to “take advantage” andspend a few more days travelling!I took a flight to Rome, next day I catch a train to Bari,

then a ferry to Dubrovnik, and there I was in Croatian land!I stayed right in the heart of the small Old Town, despiteof the raised prices and the great amount of tourists, it was such a lovely place, with a lot of sightseeing, hiddenbeaches and nice people. … When I arrived to Split to thecampus and I could choose one from several volunteeractivities. Helping on courts or working in the campus andsee a different perspective of the championship planning.There was also plenty of time left for us to party, go to thebeach, do some sightseeing, and I also went for a night toHvar, the hottest party island of Croatia. After the championship I catch the boat to Trogir, a

really cute little town. The next stop was Šibenik, it was

almost like a ghost town, I put the blame on the heat. Timeto live again! Zadar was the next city, I wasn’t expectingto like this town as much as I did, it was so well takencare and the view, the solar panels and the sea organ were just amazing! I also went to the famous Plitvice LakesNational Park, and I wasn’t disappointed, nobody couldever be! The waterfalls, the wooden walkways going

into all that green forest and passing over the bluish andtransparent water. The last days I spent in Zagreb. Thecity is a completely different place from all the south coastside of Croatia, much more resembling to the centralEurope architecture. When I started this travelling I wanted to see as many

places as I could, but in the end I realized that thememories that you make are all about the people thatyou met, the stories that they told you, the stories thatyou make together, even more when you are travelling allby yourself! It’s all about making new friends and newmemories all around the world!

Volontiranjem surađuješ s ljudima koji su spremnidoprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u društvu teimaju želju učiniti nešto korisno za svoju zajednicu, učiniti je humanijom i ugodnijom za život.

Ukoliko želiš volontirati na sportskim manifestacijama,posjeti stranice EUSA (http://www.eusa.eu/). Ako sislobodan u periodu od 26. do 28. rujna 2014., prijavise za volontiranje na međunarodnom volonterskomprojektu za mlade: 72 sata bez kompromisa, koji jeosmišljen i pokrenut u Njemačkoj, a nakon 9 europskihzemalja organizirati će se i u Hrvatskoj. Za dodatneinformacije možeš kontaktirati: [email protected]. Konstruktivno, korisno i kvalitetno iskoristi slobodno vrijeme i razbij monotoniju svakodnevnice. Više nemaizvlačenja da si student i stoga nemaš novca, jer osimmaterijalnog pomaganja ili ulaganja, konceptom darivanjaili ulaganja osobnog vremena, znanja i vještina krozrazličite oblike volonterskog angažmana otkrivaš paletusvojih mogućnosti. Ako želiš postati volonter, treba ti

samo malo kreativnosti, zrno optimizma i vedrine, mrvicafleksibilnosti i suosjećanja s drugima.

Kroz otprilike dva stoljeća izvori fosilnog goriva, kojimase danas zadovoljava oko 80% energijskih zahtjeva bit ćeuglavnom iscrpljeni. Osim toga, pretpostavlja se da ćese potrebe čovječanstva za energijom udvostručiti većpolovinom 21. stoljeća. S jedne strane izvori fosilnih goriva

Istraživanja termonuklearne fuzijena FESB-upiše: dr. sc. Dragan Poljak

imaju negativne učinke na okoliš, a veliki broj znanstvenikasmatra da bi energija dobivena termonuklearnom fuzijompredstavljala jeftinu, pouzdanu i ekološki prihvatljivualternativu takvim izvorima energije.Fuzija je proces koji se zasniva na nuklearnoj reakciji



7

spajanja (fuziji) lakših jezgara u teže. Pri tome su atomske jezgre pozitivno nabijene i odbijaju se, a njihovo fuziranjemoguće je jedino ukoliko se sudare dovoljno brzo kako bise prevladala odbojna električna sila, pri čemu se oslobađaogromna količina energije.Ovaj bi se proces u termonuklearnim elektranama

trebao događati u kontroliranim uvjetima, a zbog ogromnetemperature koju zahtijeva fuzija jezgara u zemaljskimuvjetima jasno je da kontrolirana fuzija predstavljaiznimno složeni inženjerski problem. Kako je brzinačestica u korelaciji s temperaturom, nužna je temperaturaod oko 200 milijuna °C na kojoj se atomi raspadaju na jezgre i elektrone, formirajući tako mješavinu nabijenihčestica koje se nazivaju plazmom. Dodatni inženjerskiizazov predstavlja zahtjev da vruća fuzijska plazma nedođe u kontakt sa zidom reaktora što se postiže pomoću jakog magnetskog polja.

Treba naglasiti da je fuzija, kao izvor energije, utehničkom smislu u svojoj razvojnoj fazi - početak rada

tehnički pouzdanog i ekonomski relativno isplativogprototipa očekuje se negdje polovinom 21. stoljeća.Termonuklearna fuzija planira se ostvariti konstrukcijom

Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnogreaktora ( eng. ITER - International ThermonuclearExperimental Reactor), čija lokacija je na jugu Francuskeu Cadaracheu, blizu Marseillesa. ITER predstavljazajednički projekt EU, SAD-a, Rusije, Indije, Japana iKoreje i vrijedan je 13 milijardi eura od čega EU financiračak polovicu iznosa. ITER predstavlja najnaprednijieksperimentalni fuzijski reaktor u svijetu, a njegova jesvrha demonstrirati izvedivost uređaja za fuzijsku energijuna industrijskoj skali, odnosno postići tzv. samogorućuplazmu pri čemu se samozagrijavanje postiže energijomfuzijskih reakcija po uzoru na način na koji Sunce proizvodienergiju. Puštanjem ITER-a u pogon planira se proizvestisnaga u iznosu od 500 MW što bi predstavljao prvi korakprema komercijalnoj fuzijskoj elektrani DEMO od 2.5 GW.Centralni dio ITER-a je tokamak - ruski akronim čije je

značenje u prijevodu “Prstenasta komora s magnetskimzavojnicama.” Tokamak kompleks sastojat će se odtokamak uređaja, zgrade za dijagnostiku i zgrade za tricij.Pripremni radovi moraju se dovršiti do 2015. godine da bi

se moglo započeti s montažom. U okviru Fusion Roadmap EU dovršetak ITER-a predviđen je do 2022. uz postizanjesamogoruće fuzijske plazme do 2027. godine, dok bi seprva fuzijska elektrana DEMO trebala dovršiti do 2035.godine.U okviru Horizon 2020 planira se konstrukcija ITER-a,

osiguranje njegovog rada, ali i regrutiranje generacijaITER znanstvenika, inženjera i tehničara. U periodu od2021. do 2030. planira se ostvariti maksimalno iskorištenjeITER-a i priprema konstrukcije DEMO. U periodu od2031. do 2050. slijedi potpuna eksploatacija ITER-a tekonstrukcija i rad DEMO. Treba napomenuti da dok suplanovi i sredstva za Horizon 2020 detaljno definirani, zadrugi period dana je globalna procjena, a treća faza je tekskicirana.Ulaskom Republike Hrvatske u EUROATOM, hrvatski

znanstveni instituti i fakulteti dobili su mogućnostsudjelovanja u istraživanjima koja se provode u okvirurazvoja ITER-a. Hrvatska fuzijska istraživačka jedinica(Croatian Fusion Unit - CRU) pridružila se Britanskomfuzijskom udruženju (UK Fusion Association) kao vanjskaistraživačka jedinica što je od iznimnog značaja u pogleduuključivanja hrvatskih znanstvenika u istraživanja vezanaza razvoj i primjene termonuklearne fuzije koje provodezemlje članice Europske unije i Europska zajednica zaatomsku energiju (Euratom) te izgradnju ITER-a. CRUkoordinira sudjelovanje RH u fuzijskom programu EU-akao National Fusion Entry Point. Osnivači CRU suInstitut Ruđer Bošković (IRB), Institut za fiziku (IFS),Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilištau Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF)Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstvai brodogradnje (FESB) Sveučilišta u Splitu te Sveučilišteu Rijeci. Sjedište CRU je na IRB.Moja istraživačka grupa s FESB-a uključena je u radni

paket: Code Development for Integrated Modeling uokviru ITER Physics Work Packages (Work Programme 2014 &Work plan2014-2018). u kojem sam voditelj radnogpaketa WP14-IPH-CD dok je Technical Contact Person

moj suradnik dr.sc. Silvestar Šesnić. Vrijedi istaknuti da jeFESB-ovoj grupi pridruženo i nekoliko teorijskih fizičaras IRB-a koji se također bave numeričkim modeliranjem. Aktivnosti vezane za ovaj radni paket započele su usiječnju 2014. godine, a odnose se na razvoj sofisticiranihmatematičkih modela i pripadnih numeričkih metoda zarealistično simuliranje specifičnih problema vezanih zafuziju, poput modeliranja fenomena vezanih za plazmu,posebice za rješavanje Grad-Shafranovljeve jednadžbe idifuzijske jednadžbe za struju.Sudjelovanje u radnom paketu koji se tiče razvoja

ITER-a otvara brojne mogućnosti mogućnosti, s obziromda su, na taj način, FESB i naravno čitava CRU uključeniu razvoj 13 milijardi eura vrijednog ITER projekta, a timeujedno u razvoj možda i ponajvećeg projekta današnjice.Istraživačka grupa s FESB-a uključena je u istraživanja



8

na radnom paketu WP-CD CodeDevelopment for Integrated Modeling zajedno s kolegama s Instituta RuđerBošković (IRB). Osnovna svrha ovogradnog paketa je izrada računalnihsimulacija koje je nužno testirati napostojećim strojevima, a koje će seu konačnici koristiti za predikcijeponašanja ITER-a i DEMO-a.Nadalje, uz razvoj odgovarajućihračunalnih kodova očekuje se irazvijanje potpuno novih znanja, tzv.nove fizike u postojeće matematičkemodele. U ovaj radni paket uključenesu 24 istraživačke jedinice (ResearchUnits), tako da istraživačka grupas FESB-a surađuje s kolegama izFrancuske, Belgije, Italije, Švicarske,Njemačke, Češke itd. Radni paket

WP-CD, poput drugih radnih paketakoji se tiču razvoja ITER-a ima jasneciljeve i integrira se u okviru radnogplana s drugim radnim paketimau svrhu daljnjeg razvoja novihspoznaja o fizici plazme, razvoja novihspecijaliziranih softvera kao i njihoveeksploatacije u vidu modeliranja.U okviru ostvarivanja postavljenogradnog plana očekuje se i razvojinovativnih fizikalnih modula.Integrirano modeliranje goruće

plazme je esencijalan korak urealizaciji ITER programa. Kao i uslučaju bilo kojeg drugog nuklearnogreaktora, postojanje pouzdanogračunalnog simulatora za rad ITER-a je nužno, kako u pogledu sigurnosnihrazloga vezanih za nuklearne procese,tako i za optimizaciju rada takozahtjevnog i skupog uređaja. Podsimulatorom se smatra računalniprogram kojim se može predvidjeti

evolucija procesa u u realističnomscenariju.Tokamak je fizikalni uređaj u

kojem se održava plazma prekozavojnica postavljenih u tzv.poloidalnoj i toroidalnoj ravnini.Plazma se ponaša poput vodiča kojise zagrijava strujom koja se inducirauslijed promjene magnetskogtoka u zavojnicama. Tokamakse u prvoj aproksimaciji sasvimpojednostavljeno može razmatratikao ogromni transformator kod kojegse tok struje u jednoj zavojnici koristiza zagrijavanje druge zavojnice. Pošto

vodljivost plazme s temperaturomraste nužno je dodati druge izvorezagrijavanja u svrhu održanja plazme,odnosno očuvanja energije u središtuplazme. Ovo se provodi primjenomRF antena pomoću kojih se održava vro visoka temperatura u središtuplazme, nužna za dobivanje fuzijskereakcije.Kontrola plazme u tokamaku tako

predstavlja jedno od ključnih pitanjau istraživanjima vezanim za razvojITER-a.Pošto ITER predstavlja nuklearni

reaktor potpuno novog tipa,odgovarajući simulator će sadržavatisofisticirane fizikalne modele kojise nužno moraju eksperimentalno verificirati. Simulator je potrebno

razviti po principu integriranja većegbroja sofisticiranih kodova razvijenihza analizu niza procesa u fiziciplazme. Takva integracija postavljaposebne zahtjeve na dva nivoa; nafizikalnom nivou (kompatibilnostrazličitih modela u smislu stupnjaaproksimacije u pojedinom modelu)i na nivou numeričkih algoritama(efikasnost, preciznost, stabilnost,optimizacija...).Nakon sudjelovanja u par video

konferencija istraživačka grupa sFESB-a uključila se u modeliranjeravnoteže plazme opisane složenimnelinearnim prostorno-vremenskiovisnim diferencijalnim jednadžbama

magnetohidrodinamike čija serješenja temelje na primjenisuvremenih sofisticiranih numeričkihmetoda poput posebnih varijantimetode konačnih elemenata imetode rubnih elemenata koje ovaistraživačka grupa razvija već višeod 20 godina za različite probleme uelektromagnetizmu. Novi programskimoduli koji se planiraju razvitiu periodu 2014.-2018. integriratće se u postojeće modularnostrukturirane programske sustaveza analizu fuzijskih procesa.Naravno, verifikacija ovako složenostrukturiranih kodova nužno zahtjevai usporedbu s eksperimentalnimrezultatima.Svoje aktivnosti u okviru radnog

paketa WP-CD istraživačka grupas FESB-a i IRB-a je izložila na European Workshop on Fusion kojise ove godine održao u Dubrovnikupočetkom travnja. Ovom prilikompo prvi put su sustavno bili izloženicjeloviti kapaciteti i kompetencijesvih timova koji čine Hrvatskufuzijsku asocijaciju.Izgledno je da će istraživanja vezana

za ITER privući neke od najboljihmladih hrvatskih istraživača istudenata kroz rad na projektima,izradi doktorata, završnih idiplomskih radnji te ciljanih boravakai usavršavanja u inozemstvu.



9

Tour de domTekst: Ivana Buhač Foto: Petra Kakić

Split je po veličini drugi grad uRepublici Hrvatskoj te ujedno i drugisveučilišni centar. Sveučilište u Splitu je osnovano 15. lipnja 1974. godine tese njegov rad temelji na jedanaestfakulteta, jednoj umjetničkojakademiji i četiri sveučilišna odjelate nekoliko instituta i zdravstvenih jedinica. Danas na Sveučilištustudira preko 20 000 studenata napreko 150 studijskih programa upodručju društvenih, humanističkih,prirodnih, tehničkih, biotehničkih te

medicinskih i biomedicinskih znanostii području umjetnosti. Veliki pothvatSveučilišta je gradnja Kampusa kojis vremenom postiže sve ljepši izgled.Trenutno se u Kampusu nalazetri fakulteta (FESB, Ekonomskifakultet i Fakultet građevinarstva,arhitekture i geodezije) dok je zgradau kojoj će se nalaziti Kemijsko-tehnološki, Pomorski i Prirodoslovno-matematički fakultet pri samomzavršetku. Također, u Kampusu senalazi Sveučilišna knjižnica koja jestudentima od velike koristi. Studentise u svoje slobodno vrijeme moguuključiti i u rad studentskih udrugaaktivnih na ovom području. Sve je veći broj naših studenata koji odlazebarem jedan semestar u inozemstvona studij ili stručnu praksu, alitakođer i broj dolaznih studenata izraznih zemalja. Dopustite mi da vasprovedem kroz novoizgrađeni Dom!

STUDENTSKI DOM KAMPUSNakon četiri godine iščekivanjai rada otvoren je na adresi CviteFiskovića 3 novi studentski domKampus. Za grad koji se diči velikimbrojem studenata to je bio bitaniskorak.Zdrav duh u zdravom tijelu bila

je definitivno jedna od vodilja priizgradnji doma jer nijedna teretanane može zamijeniti nagib na kojem sedom nalazi, ili pak 60 stepenica koje vode do doma od strane Ekonomije.

Dom su projektirali arhitekti EmilŠverko i Neno Kezić te je on izuzetnagrađevina. Otvaranjem domakapacitet studentskog smještajapovećan je za 615 ležajeva od čega je 50namijenjeno gostujućim profesorimaili studentima. Ovaj dom nazivajunajluksuznijim u Hrvatskoj upravozbog cijene od 790 kn za dvokrevetnei 890kn za jednokrevetne sobe.Sobe unutar doma su svojom

veličinom i opremljenošću iznadstandarda te u sklopu sobe imate

i kupatilo. Na svakom katu jenekoliko učionica koje također nudestudentima sve potrebno za učenje(stol i stolicu, naravno ako si srećezateći stolicu).Na samom ulazu u dom, na recepciji,

uređen je mali prostor za druženje stv-om gdje se organiziraju zajedničkagledanja utakmica i tome slično.Također, dom ima malu kapelicu uprizemlju gdje su za vrijeme Došašćaorganizirane zornice. Uz dom senalazi niz popratnih sadržaja od kojih većina još nije dovršena. Košarkaškoigralište koje se nalazi na krovu, kaoi dvorana ispod njega su dovršeni i ufunkciji.Kao veliki minus studenti ističu

nepostojanje menze za što se nadležniopravdavaju nedostatkom novcaza njenu izgradnju. Predviđa sekako će menza biti dovršena unutardvije godine (predviđa!). Samim

nepostojanjem menze tri okolnafakulteta su previše opterećena te suredovi preveliki i zamorni. Također,studenti ističu previše praznogprostora, tj. nedostatak prostorija zadruženje, party sobe i slično.Uskoro će u prazne prostorije

doma useliti ljekarna, banka ifotokopirnica te caffe slastičarnica.Uprava Studentskog centra je svojeprostorije preselila u ovaj novi domšto je velika prednost, jer ako budetete sreće i nađete posao, lakše vam je

ugovor napraviti. Također, dom nas vraća drevnim načinima pranja robena ruke s obzirom da je cijena pranjarobe 27 kuna.Ipak nakon svega, ono najbitnije, u

domu je ekipa. Upoznati ljude koji su izrazličitih država i različitih krajeva teuživati u druženju s njima, živjeti podistim krovom, je čar doma i življenjakilometrima daleko od obitelji. Istina,nema vam tko prati, kuhati i tomeslično, ali načini na koje se studentisnalaze u tome su krajnje zanimljivi.U domu imamo i razna događanja,druženja i partyje. Organizirana jetako i duhovna obnova koju je vodiodon Damir Stojić i tri dana je dom bioizuzetno posjećen. Za Sv. Nikolu jebila priređena zanimljiva igra u kojoj

su studenti tražili darove skrivene podomu. Tu su bile i humanitarne akcijemeđu kojima je i Fritulijada gdje sustudenti prodavali kolače i novacdarovali u humanitarne svrhe.Sve u svemu, dom je super. Svaki

dan napreduje. Uočavamo kako sesvakim danom standard studenatau Sveučilištu mijenja, bilo nabolje ilinagore. Nadamo se, kako nas počevši već od danas, očekaju samo promjenena bolje!



10

Program Erasmus+ obuhvaćasve europske i međunarodneprograme i inicijative EU u područjuobrazovanja, osposobljavanja, mladihi sporta. Erasmus+ zamijenit će 7postojećih programa: Program zacjeloživotno učenje (s potprogramimaErasmus, Leonardo da Vinci,Comenius i Grundtvig), Mladi nadjelu te 5 programa međunarodnesuradnje (Erasmus Mundus, Tempus, Alfa, Edulink i program suradnjes industrijaliziranim državama iteritorijima). Program po prvi put

uvodi i podršku području sporta.Erasmus+ organiziran je u 3 ključne

aktivnosti, od kojih je studentimaSveučilišta u Splitu najzanimljivijaKljučna aktivnost 1 - Mobilnost usvrhu učenja za pojedince.Kao što je to dosad omogućavao

ERASMUS +piše: Ana Ćosić

Las Palmas, Canary islands2014.

Piše: Marin Ajduk Kanarsko otočje ukupno broji 7 otoka.Pripada Španjolskom teritoriju ismješteno je u Atlanskom oceanuuz rub Zapadne Afrike, nedaleko odMaroka i Sahare. Kažu da je to otočjes najboljim vremenskim uvjetima usvijetu, jer je vrijeme gotovo u svakogodišnje doba isto. Toplo, sunčano,ponekad i oblačno vrijeme tokom

cijele godine je kao stvoreno zakupanje u oceanu, boravku po plažamai svim ljetnim sportovima koje možetezamisliti. Zbog otvorenosti otočjaprema oceanu, valovi su dosta velikite je mjesto jedno od najpopularnijihodredišta u Europi za surfere te jetako surfanje najučestalija aktivnost.Sve je prepuno turista, a dalekonajviše Njemaca i Skandinavaca.Osim toga, grad je prepun i studenata

na razmjeni iz cijele Europe putemprograma Erasmus. Sveučilište nakojem boravim zove se Univesidad deLas Palmas de Gran Canaria (ULPGC)

i veličine je poput Sveučilišta u Splitu.Iz Splita nas ima 7. Uz mene su tu jošAnte Budimir, Petar Šakić, IvanBazina, Joško Karaman i BožoŠkalić, a svi studiramo na FESB-una smjeru “Automatika i sustavi“ iovdje pripremamo diplomski rad teplaniramo diplomirati nakon povratka

u RH. Neki od nas i uče španjolski jezik na Sveučilištu. Upoznavanjestudenata iz cijele Europe je uvijekzanimljivo i kroz druženja i putovanja

po otocima uvijek sklapamo novaprijateljstva i bilježimo nevjerojatnezajedničke trenutke. Ja živim u stanus cimerima iz Njemačke, Slovenije,Škotske, Poljske i Perua, a imamodlične prijatelje iz Italije i Meksika.Svim studentima bih preporučio dase prijave na programe stipendirane

studentske razmjene, jer iskustvokoje se dobije kroz taj kratak studijskiboravak u inozemstvu je jako korisno.

Erasmus, Ključna aktivnost1 programa Erasmus+ nudimogućnosti mobilnosti u svrhustudijskog boravka i stručneprakse.Bitno je istaknuti novosti u odnosu

na Erasmus mobilnost:

• Stručnu praksu moguće jeostvariti i u razdoblju do godinudana od diplome (uz obvezuprijave na natječaj u statusustudenta)

• Minimalno trajanje stručneprakse je 2 umjesto dosadašnja 3

mjeseca• Odlazak na mobilnost na svakoj

razini studija (preddiplomska,diplomska i poslijediplomska)– nema više ograničenja kolikoputa se može otići na mobilnost,bitno je samo da ukupno trajanjemobilnosti na svakoj razinistudija ne prelazi 12 mjeseci

• Online jezična priprema prijeodlaska na mobilnost

• Iznosi potpore određeni u 3kategorije temeljem troškovaživota zemlje u kojoj se ostvarujemobilnost

• Veći iznos financijskepotpore za studente slabijegsocioekonomskog statusa

• Uvećan iznos financijske potporeza studente na stručnoj praksiDonosimo vam zanimljive priče

naših studenata: Vane i Marina sErasmus mobilnosti.



11

Vana istražuje (Erasmus)Piše: Vana Beširević Dragi moji FESB-aši, javljam vamse iz belle Italie gdje se trenutnonalazim na Erasmus razmjeni. Kao ibrojni studenti do sada, odlučila samiskoristiti ovu blagodat studiranjai otisnuti se iz rodnog Splita ikostolomnog zagrljaja omiljenognam fakulteta (Goooooo FESB!).Odluka nije bila laka jer, kao štoznate, teško se Splićanima odijeliti odmora, a kamoli od materine spize! No,povoljna iskustva i zanimljive pričestarijih kolega su me ohrabrile da seodvažim na razmjenu. Velika olakšicasu mi u ovome moji vjerni suputnici

i obožavatelji:Helena Huljev sračunarstva i Domagoj Elek sračunalnog inženjerstva. Nakondugih kavica na rivi koje smo proveliu dubokom promišljanju o svojojdestinaciji, napokon smo se odlučiliza L’Aquilu u srcu Italije. Možda se već pitate, dragi čitatelji, kako li smose samo odlučili za ovu (potresnu)destinaciju? Pa, izbor nije bio lagan:ludi provodi u jednoj od europskihmetropola ili profesionalni razvoj?Pogađate već, upravo u ovom malomgradu je jedan od najboljih fakultetainženjerstva u Europi. Ovdje se bavimpisanjem diplomskog rada koji se bavirazvojem aplikacija za Android i jakosam zadovoljna svojim mentorom koji

se definitivno pokazao kao stručnjaku svom polju. Ali, moram vam reći ida su nas ljudi ovdje općenito jako

ugodno iznenadili. U prvim tjednima,dok se bilo teško snaći, neznanci kojesmo zamolili za pomoć su bili vrlosusretljivi i radili bi što god su moglikako bi nam olakšali boravak u novojdržavi. Poznavanje talijanskog jezika je svakako prednost, ali nije nužno,pogotovo za kolege na fakultetu jer većina govori engleski. No, radilakše komunikacije u svakodnevimsituacijama, omogućen nam je ibesplatan tečaj talijanskog u sklopuprograma. Ali, čekajte, to nije sve!Grad se definitivno pokazao i kaostudent-friendly s preko 25 000studenata iz cijeloga svijeta. Iakorazrušen u potresu 2009. godine,centar četvrtkom bude ispunjen

tisućama mladih jer je tim danomdiljem Italije studentska večer.Dakako, postoje i brojni klubovikoji rade i ostale dane u tjednu, aorganiziraju prijevoz od-do, zboglošije povezanosti grada. Prednostmog boravka u Italiji je ta što miomogućava da se kvalitetno posvetimsvom diplomskom radu, ali i daponešto iskoristim za putovanja naatraktivne lokacije koje su dostupneunutar Italije zbog povoljnog položajagrada, ali i po inozemstvu zahvaljujućibrojnim ponudama jeftinih letovaiz Rima, udaljenog nešto više od sat vremena od L’Aquile. Sve u svemu, jako sam zadovoljna svojim izboromi svakako bih ga preporučila svimkolegama i kolegicama.

Do skorog povratka, saluti!



12

fakultetu je došla slučajno kada jesplitska grupa došla u Ženevu gdjesam ja tada živio i bio član nekih drugihSveučilišta. Povezali smo se i vidjelikako postoji mogućnost da dođemna FESB. Meni je u tom trenutku toodgovaralo i nisam požalio. Dapače,mislim kako na FESB-u mogu raditii sve što sam radio i vani, a još imami taj rad sa studentima koji smatram jako vrijednim. Kada vidim da

student ima neku korist od mojihpredavanja i kako je potaknut napozitivna razmišljanja, to mi je velikasatisfakcija.Živjeli ste u Ženevi, radili na

CERN-u. Kakva je svakodnevnicatamo?U Ženevi sam živio dvije i pol godine

iako sam u eksperimentu na CERN-ubio uključen i duže. Prva stvar koja

upada u oko kada dođete na CERN je multinacionalnost. Cijeli svijet je tukoncentriran, ljudi sa svih kontinena-ta surađuju i to je najveća dimenzijaCERN-a. Često se dogodi da za ruč-kom budete sa deset ljudi, svih desetrazličitih nacija i pričate. Upoznate ihbez da idete u njihove krajeve.Što ste točno radili na CERN-u?Prvo sam bio član eksperimenta

ATLAS. Radio sam razne, većinomsoftverske stvari, pisao program zaprikupljanje podataka tih eksperime-nata i analizirao te početne fizikalne

U 3. broju novina „Stop“ donosimo Vam intervju s prodekanom za nastavu. Saznajte sve o njegovom životnomputu od Omiša preko Zagreba, Nje-mačke, Ženeve i konačno od 1.1.2009.do Splita, kada je došao na FESB.

Rođeni ste u Omišu. Živite li jošuvijek u Omišu?Da, živim u Omišu, putujem svaki

dan. Volim Omiš pa mi put ne padateško. Jesu li ljeti, kada su ispitni rokovi,

gužve u prometu problem?Pa nije toliko zato što obično idem

prije gužve, krenem u 7 - 7 i 15, a vra-ćam se kad su svi ljudi više-manje naplaži pa izbjegnem gužvu. Nikada ni-sam zapeo u značajniju gužvu, možda15-ak minuta, ne više.Koje su uloge i obveze prodekana

za nastavu?Prodekan za nastavu trebao bi po-

krivati sve aspekte nastave. Od stu-dentskih pitanja i nedoumica do pra-ćenja kako se nastava odvija, realizi-ranja rasporeda nastave i kolokvijate eventualnog poboljšanja nastavnogprograma, studijskih programa i svihaspekata nastave. Široko područjekoje obuhvaća kontakt sa studentima,

ali i s nastavnicima jer i oni imaju svoje nedoumice, primjedbe i želje kojedolaze razjasniti. Sve u svemu, jedandosta dinamičan posao.Kakva Vam se čini komunikacija

između studenata i profesora?Komunikacija naravno uvijek može

biti bolja. Ja se sa svoje strane tru-dim da komunikacija sa mnom budešto bolja, da studenti dobiju odgovor

ili da budu upućeni na onu osobu kojaim može dati odgovor. Najčešće stu-denti dođu kada imaju neki problemi malo mi je žao što i drugi studenti,

razgovarala: Fani Bajić

INTERVJU

koji možda i nemaju problema i nedo-

umica ne dođu više na neke konzulta-cije s prodekanom za nastavu u vezibilo čega. Jedan od ciljeva je potaknu-ti tu šutljivu radišnu pozitivnu većinu,kakva je većina naših studenata, nauspješnu suradnju, da se i oni vide, ane samo problemi.Viđamo Vas uvijek u odijelu na

fakultetu. Je li to zato što pazite nadress code ili se i u slobodno vrije-

me tako odijevate?Pa evo, baš nisam u odijelu, imam

kao jaketu od odijela. Možda se takone bih odijevao da nisam prodekan, jer ipak prodekan zastupa fakultetkao član uprave i mora biti formalni- je odjeven. U slobodno vrijeme samobično u nekim trapericama i nekojmajici, ali ne pada mi teško, dapače,mislim kako je to i nužno.

Učinilo nam se da dosta pazite ina frizuru. Što koristite za obliko- vanje kose?

(Smijeh). Dobro, moram priznatikako stavljam gel na kosu. Kada mi je duža frizura moram je malo sredi-ti (smijeh). Ali ne provodim previše vremena na frizuru. Možda provedempet minuta kad se tuširam. Jeste li uvijek zamišljali kako ćete

postati profesor fizike?Uvijek sam se htio baviti fizikom,

nešto istraživati u području fizike.Želja postati nastavnikom na

dr.sc. Damir Lelas



13

su kolege sa Harvard-SmithsonianCentra uspjeli detektirati taj signal. Ako se to potvrdi kao točno to bi zna-čilo potvrdu te faze na početku u ra-zvoju svemira.Ulaže li Hrvatska dovoljno u zna-

nost? Kakva je perspektiva za mla-de hrvatske znanstvenike po Vašemmišljenju?Čini mi se kako ulaganja u znanost

nikad dosta i Hrvatska sigurno neulaže dovoljno u znanost koliko bi

trebala. Kao najdelikatniji i najosjet-ljiviji dio čini mi se angažiranje znan-stvenih novaka kao jasna strategijazapošljavanja. Znanost jednostavnone može postojati bez znanstvenika.

Sami znanstveni novaci na osnovusvoga rada, tj. doktorske disertacije,doktorata pomažu unaprjeđenju zna-nosti.Uvijek se doimate dosta smirenim

i staloženim, kao da Vas ništa nemože naljutiti?Pa jesam, ali to je možda i fasada.

Dobrim dijelom me može razljutitinepravda ili kada ljudi nemaju pre-

tjerano osjećaj za mjeru, za pitanje,za realnost njihovog traženja. I ne-mogućnost da se realiziraju neke po-zitivne stvari, ali nastojim da me sveskupa previše ne razljuti. Jeste li zadovoljni studentima FE-

SB-a? Većinom jesam, ono što smo govo-

rili na početku, to je jedna pozitivnašutljiva većina koja radi, polaže ispite

i sigurno da su oni dominantni. Imafantastičnih mladih ljudi s kojima samse susreo koji su na osnovu studiranjana našem fakultetu otišli ili će ići na

“... Hrvatska sigurnone ulaže dovoljnou znanost koliko bitrebala.”

procese koji su kasnije došli u produk-ciju. Radio sam i za kanadsko sveuči-lište, dočekivao sam njihove studentei pomogao im snaći se, upoznati maloCERN, pokušavao im olakšati snala-ženje na novom području. Jako, jakozanimljivo iskustvo na CERN-u kojebih opet ponovio. Svakom tko možedoći na CERN u nekom vremenskomperiodu toplo preporučam jer defini-tivno samo može profitirati.Kako komentirate otkriće Higgso-

va bozona?To je kruna cijelog 25-godišnjeg

rada na gradnji detektora, planiranjušto će se raditi, što će se mjeriti. Poka-zuje kako je teorija koja je stvaranatijekom zadnjih 40 godina ispravnateorija u fizici elementarnih čestica.Tom otkriću svoj doprinos dali su

i profesori s FESB-a, prof. Puljak,prof. Godinović i Vi?Tako je, prof. Puljak, prof. Godinović

i ja, ali i naše mlade snage koje su bile jako bitne. To su Roko Pleština i Mar-ko Kovač, koji su dali veliki doprinosanalizi podataka i rezultatima koji su

pronađeni i objavljeni.Družite li se i privatno s profesori-

ma Puljkom i Godinovićem?Pa družimo se, potpomažemo se i

surađujemo maksimalno. Kad netkotreba otići na put drugi ga kolege za-mjene u nastavi i drugim obvezamakoje imaju. S vremena na vrijemeodemo zajedno na večeru. Jedan jakokvalitetan odnos kolega na poslu.

Najnovije otkriće je i takozvana jeka Velikog praska. Možete li tootkriće prokomentirati?Mogu čisto prokomentirati jer nisam

stručnjak u tom području. Teorija jekako se u toj ranoj fazi u kratkom dje-liću vremena koji je gotovo nezamislivsvemir proširio znatno, na primjer, na veličinu franje i onda se počeo širitina neki način normalnim putem. Taj

period se zvao inflacija i kao posljedi-ca tog širenja trebali bi postojati nekigravitacijski valovi jer je materija su-djelovala u tom širenju. Izgleda kako

diplomski na najprestižnije svjetskeinstitute, isto tako i na doktorate -znači kako sigurno postoji potencijalmeđu našim studentima.Smatrate li kako je praktični dio

dovoljno zastupljen ili ipak teorij-ski dio nastave značajno prevlada- va?

Kao uprava fakulteta radimo na vidumalo intenzivnije prakse. Da se mož-da uvedu, kao što je prije bilo, orga-nizirane stručne prakse i dignuti tona višu razinu. Također se planiramousmjeriti i na jaču i zahtjevniju izradudiplomskih i završnih radova. To namse čini najboljii način preko kojeg stu-denti mogu raditi praktično na neče-

mu vrlo korisnom što će im kasnijebiti osnova za budući posao.Među studenticama ste na glasu

kao jedan od najzgodnijih profeso-ra. Godi li Vam to?O, hvala, godi, moram priznat kako

mi godi (smijeh), ali ne vidim nikakvuimplikaciju toga. Čisto kao činjenicami godi.Pratite li nogomet i što očekujete

od utakmice Hrvatske s Brazilom?Pratim nogomet, igrao sam nogomet

kroz faks, dok sam bio u Njemačkoj ina CERN-u. Na FESB-u mi nastav-nici imamo termine u kojima igramonogomet. Sama činjenica kakp se Hr- vatska plasirala na Svjetsko prven-stvo i kako će igrati na otvaranju je jedna apsolutno pozitivna stvar. Re-zultat me tu toliko ne zabrinjava. Bra-

zil je apsolutni favorit. To će biti jednarevijalna utakmica, za sladokusce.Što biste poručili studentima za

kraj?Poručio bih im kako mogu doći u

upravu jer su im vrata otvorena zasva pitanja, probleme i savjete. Raz-govarati bilo sa mnom kao direktnomosobom zaduženom za njih, bilo s de-kanom i ostalim članovima uprave.

Dođite, razgovarat ćemo, naći ćemonajbolje rješenje. Naravno, što ću po-navljati: učiti i raditi jer je to u intere-su i studenata i fakulteta.



14

Našle smo se ispred nama odvećpoznate zgrade, 15 minuta prije do-govorenog termina s ispitanikom.Predviđeno vrijeme ‘praznog hoda’iskoristile smo za razmjenu pitanja idogovor oko tehničke izvedbe razgovora. Zazvonio mi je mobitel, na zaslo-nu ispisano ime skorašnjeg sugovor-nika. Potvrdio je termin. Uputile smose prema njemu stubama. Pokucalesmo na vrata njegova ureda i iznu-

tra čule ono iščekivano: ‘’Naprijed!’’.Sjele smo, postavile snimač zvuka iuperile pogled prema sugovorniku. Sdruge strane stola bilo je nasmiješenoi poznato lice profesora Ranka Goića.Kojim se još poslovnim aktivno-

stima bavite izvan FESB-a?Osim profesorskog zvanja već se

duže vrijeme bavim znanstvenoistra-živačkim radom na području obnovljivih izvora energije – vjetroelektrana

i malo manje solarnih elektrana usvojoj tvrtki Fractal d.o.o. Što se tičerada na FESB-u, istaknuo bih surad-nju s HEP-om, ElektroprivredomBiH i Končarom.Budući da ste stalno u nekom po-

slu ili ste pak prionuli na neki projekt, imate li kad spavati? Ili, usu-dit ćemo se pitati, izlaziti, opuštatise, odmarati?Nađe se vremena i za to. Prosječno

mi treba 6 do 7 sati sna dnevno, neka-da više, a nekad i samo 3 sata. Prijesam više izlazio, ali i sada se nađe vre-mena za redovne izlaske i izvanredne veselice.

Gdje Vas onda studenti mogu pet-kom i subotom navečer zateći?Jedno od glavnih zimskih okupljali-

šta je Caffe Split na Gripama. Čestosam i na putu pa i u Zagrebu imamomiljeno mjesto za izlaske – GreenGold Club.Surfajući internetom slučajno

smo naletjeli na stranicu košarkaš-kog kluba “Vitalac”. Otkrijte namkakve veze košarka, Dino Rađa i

razgovarale: Petra Odžak iMiriam Bilać

INTERVJU

Jadrankamen imaju s Vama?Ta je priča počela prije 25 godina

kada sam s društvom na Braču osnovao klub, a kasnije smo po odlasku nastudij nastavili igrati u Splitu. Imatu i zvučnih imena poput Dina Rađe

koji nam se pridružio nakon napušta-nja profesionalne košarke. Ponekadigram na poziciji playmakera , aliuglavnom sam voditelj ekipe s kojomsada igram veteranska prvenstva.Kruže i priče da ste kao student

bili nešto poput dizel-motora: nistebili redovni na predavanjima ni naprvim rokovima, a jesenski rokovisu bili pravo vrijeme ubiranja plo-dova rada. Što nam imate o tomereći?To baš i nije istina. Naravno, kao i

studenti sada, nisam odlazio na svapredavanja već sam procijenio koja sumi zanimljiva i korisna. Nastojao sampoložiti sve do srpnja, ali mi je pone-kad ostalo par ispita za rujan. Mislimda sam po tom pitanju bio prilično od-govoran, općenito mislim da je prijebilo više odgovornosti nego sada.Iz Vašeg bogatog obrazovnog ži-

votopisa upalo nam je u oko da ste2000. godine bili na stručnom usa- vršavanju u Japanu – Tokyo. KakoVam se svidjelo tamo, koliko stedugo bili, što ste vidjeli, naučili?

Koje su razlike u radnim navikamatamošnjih i ovdašnjih ljudi? Jeste lipoprimili neke njihove običaje?Bio sam tamo mjesec dana na struč-

nom usavršavanju na području ener-getske efikasnosti. Na početku sam

mislio da ću umrijeti od gladi, ali samse kasnije priviknuo na japansku ku-hinju i dandanas volim posjetiti ja-panske restorane. Dodatni problem je bio što Japanci rade objekte prila-gođene sebi pa u koji sam god hoteldošao, nisam znao kamo ću s nogama.Japan je jedan drugi svijet, radnenavike Japanaca su na visokoj razini.Općenito, tamo vlada jedan sasvimdrugačiji kolektivni duh, dok na indi- vidualnoj razini i nema nekih razlika.Naučio sam puno i o samom pristupuposlu, što je po meni iznimno važno.Istaknuo bih još i iznimno razvijen javni prijevoz pa nemate ni potrebe voziti se automobilima, a uostalom,trebalo bi i vremena priviknuti se vo-ziti lijevom stranom.Od jedne ptičice smo čuli da ste

bili polaznik tečaja japanskog jezi-ka. Koliko je to potrajalo? Koji surezultati? Imate li koju japanskumudrost za nas?Izdržao sam 2 sata pa nažalost ni-

sam stigao čuti neku japansku mu-drost. Nisam baš od jezičnih akcija.

dr.sc. Ranko Goić



15

Počeo sam učiti i njemački jezik – tusam izdržao tjedan dana.Što Vi najviše gledate pri vred-

novanju znanja: brzina usvajanjagradiva, snalažljivost, posjedovanjeznanja iz matematike i fizike i dru-gih egzaktnih znanosti?Moram priznati da sam poprilično

izgubio interes u smislu profesorskogangažmana van granica nužnog jerne vidim pravi odaziv s druge stra-ne. Uvođenjem bolonjskog procesa isrednjoškolskog načina ocjenjivanjanema prostora za kvalitetniji uvid usposobnosti i znanje studenata. Ra-zočaravajuća je činjenica da studentiulažu minimalni trud kako bi steklidiplomu. Na fakultetu je zanemare-no usmeno i pismeno izražavanje što je u krajnjoj liniji od velike važnostina poslu pri iznošenju tehničke doku-mentacije.Koje kvalitete kod studenata sma-

trate da su bitne za poslovni uspjehu budućnosti?Osim spomenutih usmenih i pisme-

nih komunikacijskih vještina, od ve-like je važnosti i osobna inicijativa– student mora pokazati dodatni inte-res, naučiti neki programski ili strani

jezik... Pri zapošljavanju prvo pitanjekoje će vam postaviti jest što ste nau-čili izvan okvira visokog obrazovanja.U Japanu od 50% visokoobrazovanogkadra samo 20% uspije dobiti posaou struci; vlada velika konkurencija.Iako u Hrvatskoj vlada kriza i manjakradnih mjesta, oni s inicijativom nikadneće imati problema pri pronalaskuposla. Sama diploma dovoljna je samoonima koji preko veze, prvenstveno

političke, dolaze do radnog mjesta.U svojoj firmi zapošljavate i stu-dente, no nema niti jedne cure.Mislite da cure ne mogu biti dobreenergetičarke? Ima li po Vašemmišljenju bitnih razlika u sposob-nostima žena i muškaraca u Vašojbranši?Moja tvrtka ima samo 8 zaposlenika

od kojih je većina započela s radom još u vrijeme studentskih dana. Naenergetici je tradicionalno mali posto-tak cura pa je time i vjerojatnost za-poslenja u mojoj tvrtki manja. Narav-no, ne biramo zaposlenike po spolu već prethodno definiranim kvaliteta-

ma studenata.Kompanije poput Googlea na

intervjuima za posao kandidati-ma postavljaju zanimljiva pitanjapoput “Koliko golf loptica staneu školski bus?” ili “Koliko bistenaplatili pranje svih prozora u Se-attleu?” kako bi potakli kandidatena logičko razmišljanje. Kakva pi-tanja Vi postavljate u svojoj firmina intervjuima za posao?U maloj tvrtki koja obavlja viso-

kospecijalizirane poslove tražimokvalitetne zaposlenike koji mogu sa-mostalno obavljati posao, pokazuju vlastitu inicijativu i želju za radom.Teško je to vidjeti iz samog intervjua,no vrlo brzo se pokaže u radu što vodido uspješne ili neuspješne suradnje.Na koji ste svoj projekt najpono-sniji? Komercijalna solarna elek-

trana na krovu FESB-a? Inicijacija vjetroenergije u Splitsko-dalmatin-skoj županiji?To je za mene prvenstveno posao

koji mi je drag i zanimljiv, stoga ne bihgovorio o nekom ponosu, no najdražidio posla, tj. projekata, je da na krajuispadne nešto što je vidljivo i vrijed-no. Prethodnih 5-6 godina intenzivno

radimo na raznim specijalističkim po-slovima u pripremi i samoj izgradnji vjetroelektrana pa je lijepo vidjeti dase objekt koji vrijedi 50 milijuna eurakonačno realizira, a znate da ste tomei vi pridonijeli.Imate li koju ideju u poslovnom

smislu koju želite realizirati, ali se još nije ukazala prilika?

Moj rad izvan fakulteta prije 20-akgodina započeo je s razvojem speci-

jalističkog softvera koji se dan da-nas koristi po Balkanu u energetici.Ozbiljan rad na tome smo nakon 5-6godina zapustili zbog brojnih drugihprilika unatoč dobrom napretku. Žaomi je što se nije skupila ekipa koja ćenastaviti rad u tom području.Često Vas vidimo ushodanog s mo-

bitelom u ruci. Brine li Vas zrače-nje? Postoji i jedna anegdota – to-liko Vas se često vidi s mobitelomda je netko smislio dosjetku – zbogRanka je VIP morao ukinuti tari-fu “beskonačni pozivi’’. Sklapateli uvijek neke poslove tijekom tihrazgovora?

Zapravo ne bih rekao da koristimpreviše mobitel, čak ispod prosjeka.Možda je stvoren takav utisak jer ve-ćinom na kavi iskoristim vrijeme daobavim potrebne pozive, a preferirampozive u odnosu na poruke.Nuklearna energija – za jedne ka-

tastrofa, za druge budućnost ener-gije. Koje je Vaše stajalište?Nemam ništa protiv nuklearne

energije i volio bih da se pristupi više tom problemu. Uvijek postoješanse da zbog ljudske greške ili ne-pogode dođe do katastrofe. Činje-nica je da je više od 90% nuklearnihpostrojenja napravljeno prije 50 ili20 godina, to je zastarjela tehnologija. Svaki napredak u tom područjubi donio dobre rezultate u smislu si-

gurnosti. Opasnost da se nešto do-godi je zanemariva, ali ipak postoji.Prije koju godinu je bila nesreća uJapanu koja je imala loše, ali ne ka-tastrofalne posljedice osim velike ma-terijalne štete, a prije 30-ak godinazabilježena je katastrofa u Černobilu. Takve situacije dovode kompletnunuklearnu industriju u nezgodan po-ložaj, a i proizvođači opreme gubeinteres. Smatram da će se za 10-20

godina, s napretkom obnovljivih izvo-ra energije i procesa fuzije umjestofisije, izgubiti potreba za nuklearnomenergijom što bi zapravo bio i poziti- van ishod. Jedno od područja vašeg rada su

i obnovljivi izvori energije, a ljubi-telj ste i automobila. Nakon auto-mobila na gorivo i električnih au-tomobila, možemo li očekivati i onepokretane obnovljivim izvorimaenergije?Teško, budućnost su električni auto-

mobili, a paralelno se razvijaju oni ukojima se električna energija dobivaiz obnovljivih i neobnovljivih izvoraenergije. Razvoj električnih auto-mobila uz dugotrajnije i jeftinije ba-terije, a u kombinaciji s obnovljivimizvorima energije sigurno možemoočekivati za koje desetljeće, ako nei prije. Sad su najavljeni i poticaji zakupnju električnih automobila pa ćumožda i sam kupiti jedan Smart, višeiz zezancije.



16

“Računarstvo?! Nije to za žene!”,“Prosvirat ćeš na tom faksu”,“Očito ne želiš imati život”... Nekisu od čestih komentara upućenihcurama kada odluče upisatiračunarstvo. Iz prve ruke saznajemo jesu li ti komentari utemeljeni.Razgovarale smo s profesoricomMajom Štulom koja računarcimadrži brojne kolegije. Da, da! U prvadva broja intervjuirali smo njenemuške kolege, a u 3. broju „Stop-a“evo i prvi intervju s jednomprofesoricom!

Za početak nam možete reći gdjeste Vi studirali.Na FESB-u. Ja sam potpuno

fesbovo dijete, od početka do kraja:diploma, magisterij i doktorat.Opišite nam Vaš put do diplome.Pa, bila sam relativno dobar student.

Recimo, mi nismo imali kolokvij, alizato bismo svi bili u stanju transa za vrijeme ispita. Bila sam zadovoljna nafakultetu i dobro mi je išlo.Po čemu Vi pamtite Vaše

studentske dane?Po učenju. Ali u pravilu najljepše na

faksu što vam ostane je to što imateneke kolege koji vam ostanu prijateljiza cijeli život.

Budući da smo svi svjedoci kakopostoje neke predrasude o ženamau računarstvu, programiranju,prije možda i više nego danas,recite nam kako ste se Vi odlučilina to zanimanje?Od početka sam računala da ću ići

na telekomunikacije, to me zanimalo.Međutim, na kraju su svi nekakomeni bliski i dragi ljudi otišli naelektroniku i računalno inženjerstvopa sam ja zajedno s kolegama otišlana računarstvo. Što je super, sreća.Moji kolege su me u biti na neki načinnagovorili.

razgovarale: AnamarijaPavlinović i Fani Bajić

INTERVJU

dr.sc. Maja ŠtulaKoliko je tada bilo studentica na

smjeru?

Na prvoj godini nas je bilo otprilikestotinjak: 30-tak cura i 70-takmuškaraca. Međutim, interesantno,taj omjer do četvrte godine je došaona otprilike 50:50. Je li Vam ikada palo na pamet

raditi u inozemstvu, potražitiposao i otići van te što mislite odanašnjim mladim ljudima kojimasovno odlaze u inozemstvo?Je, palo mi je na pamet. Razmišljala

sam o tome, ali, najiskrenije, nisamimala hrabrosti.Ljudi odlaze zato što su jednostavno

prisiljeni, jer je situacija takva kakva je u Hrvatskoj. Po meni, dobro je daodete prije nego što završite faks,na Erasmus prakse i slično. Odetena koju godinu, malo vidite, neštonaučite i vratite se.Kad predajete nastavu činite to sa

puno ljubavi i energije, umorite lise Vi ikad?Je, dosta se umorim. Ali volim

raditi sa studentima, dajem sve odsebe, meni je to zadovoljstvo. Imazanimanja koja su sama po sebi,po tome što nude, pozitivna. Takoimamo medicinske struke, kad liječitenekoga, kad proizvodite hranu, kadnekoga nešto korisno naučite. Mislimda su to neke strašno pozitivne stvari

za cijelo društvo.Često kažete da ste svjesnida govorite dosta brzo napredavanjima. Jeste li kad, bar izšale, pokušali izbrojati koliko riječimožete izgovoriti u minuti?(Smijeh). Nisam, ali to bi bilo

zanimljivo. Kad krenem predavati,držati prezentacije, ja se uživim uto. Dok predajem, pokušavam stati iusporiti se. Zato ja vama kažem ono:“pitajte me, usporite me”.Kad smo već kod toga, često

govorite studentima: “Kolege,

pitajte”. Jeste li se susretali sasmiješnim pitanjima, anegdotamai slično?I ne baš. Najveće anegdote su one

kad studenti uskoče sa: “profesorice,pauza”, “profesorice, pogledajtekol’ko je sati” i slično. Uvijek govorim,osobito što se tiče struke, kolegija, da

ne postoje glupa pitanja.Što mislite o teorijskimpredmetima na računarstvu?Smatrate li kako bi trebalo biti višeprakse u nastavi?Mi imamo tu nekakvu kombinaciju

Computer Science i Computerengineering-a. Ja mislim kako bise možda moglo napraviti da nadiplomskom studiju imate višesmjerova. Smjer za mreže, za

sistemce, za aplikativce, za hardver islično. I da se onda tu stavi naglasakna praktične stvari. Ali što se tičeprvih godina, npr. matematika jestrašno potrebna za računarstvo, zarazvijanje mozga i razmišljanja.Što Vas može naljutiti, izbaciti iz

takta?Prepisivanje, varanje, laganje i

slične stvari. Eto, to me baš naljuti.Da nešto možete promijeniti na

FESB-u, koja bi bila glavna stvarkoju biste promijenili?Ne postoji, recimo, zavod za



17

računarstvo, što meni jako smeta.Smatram kako bi se zavod zaelektroniku trebao podijeliti na dvazavoda: zavod za elektroniku i zavodza računarstvo, da se ljudi višeorijentiraju.Što mislite o Bolonji?

Hrvatska je stvarno imala jakonizak postotak ljudi koji imaju višu ili visoku stručnu spremu u odnosu nasve zemlje Europske unije. Trebao je malo brži način za povećati broj visokoobrazovanih ljudi. Problem ješto nije zaživio pojam prvostupnikai te akademske razine u smisluzapošljavanja. Znači, neke stvari kojesu trebale pratiti Bolonju, na kraju jenisu pratili. Kao i sve, i Bolonja ima

svoje prednosti i nedostatke.Kad je riječ o završnim idiplomskim radovima međustudentima se često čuje Vaše imekao poželjnog mentora. Što mislite,koji je glavni razlog za to? Najčešćikomentari su kako puno tražite,ali i kako se od Vas puno moženaučiti... Ako je to razlog, onda super. Jer

ja recimo uvijek imam osjećaj daimam preblage kriterije prema vamastudentima i strah me je da zbog toga vi naučite manje nego što biste naučilida sam malo stroža.Kako ste se odlučili za rad na

fakultetu te koje su prednosti radana fakultetu u odnosu na rad unekoj privatnoj tvrtci?Prednost je definitivno što imate

veliku slobodu. Praktički mogu bezproblema mijenjati područja u kojimaradim. Ako me nešto zainteresiramogu pokušati prijaviti projekt. Plus,kako se družim s vama i ja se osjećammlađe, oblačim se mlađe i ponašam semlađe. Predivan posao, toplo bih gapreporučila svakome. Jesu li muškarci bolji programeri

od žena? Što vi mislite o tome?Ne vidim odakle ta ideja kako su

muškarci bolji programeri. Imam puno

kolegica koji su vrhunski programeri.Kolegice imaju više tu sklonost da vode računa o čistoći i pravilimapisanja koda što vam zapravo bude

jako bitno kod održavanja. Nesviđaju mi se te priče što kolege znajunaglašavati. Ili još bolje, neka onibudu dobri programeri, a vi buditedobre voditeljice projekata.Imate li hobije i interese izvan

svijeta tehnologije?

Volim čitati. Čitam sve, odbeletristike do stručnih knjiga - štogod mi padne pod ruku. Također,suprug i ja volimo ići u prirodu, šetati.Prošle godine smo po drugi put bili unacionalnom parku Sjeverni Velebit.Nismo planinari nego jednostavno

volimo provesti vrijeme u prirodi.Znači, tako održavate vitku liniju?(Smijeh) Da, tako ili govoreći dvjesto

na sat na predavanju i šetajući 50puta po učionici. To je odlično zaodržavanje linije. (Smijeh).Često komentirate kako ne

volite smartphone i kako su tobudalaštine. Pa imate li ga vi onda,i ako ne, hoćete li ga možda jednogdana kupiti?Mislim, prisiljena sam pratiti

tehnologiju, zbog toga što jednostavnomoram nastavu uskladiti sanaprednom tehnologijom. Ja osobnone bih kupovala, ali moram zbognastave.A što je to što Vas odbija od

gadgeta ?Pa u biti, sve te stvari su uglavnom

napravljene za multimedijskesadržaje, za slikanje, razmjenjivanjeslika, downloadanje, gledanje online videa, postanje statusa na facebooku,a sve su to stvari koje meni nisuzanimljive. Ja nisam osoba za to, više volim sjesti i čitati knjigu.

Često govorite da su ljudi glupi, aračunala još gluplja. Što je po vamanajbolji ljudski izum, a što najgori?Ja obožavam frižider, mašinu za

pranje suđa, mašinu za pranje robe,prije par godina sam nabavila onajsamostalni usisivač - sve te tehnološkenapretke koji ljudima olakšavajuživot. Sad ću biti malo komična: Jedanod vrhunskih izuma je wc školjka.Zamislite, nikome nije uzeta mjera, a

svima pristaje. (Smijeh).Što mislite o tome da je kavaprogramerima najbolji prijatelj teimate li Vi tako nekog “prijatelja”koji Vas prati u programerskojkarijeri?Kava je jako dobra stvar. Ali, kada

uđete u neke godine, vjerujte mi,onda vam ni kava više ne pomaže.Puno je lakše raditi kao programerdok ste mladi, lakše se koncentrirati

i razmišljati. Ja imam običaj uključitiglazbu dok programiram ili spremampredavanja i prezentacije.Kakvu muziku slušate?Pop najviše, ali recimo i Linkin Park

mi je baš jutros svirao u autu.Mnogi su mogli primijetiti Vaš

opušteni/ležerni stil odijevanja.Koliko važnosti pridajete tim isličnim stvarima?Malo. Ne gledam puno na to što

obući. Preferiram rebatinke. Iskreno,najradije bih došla u trenerci. Kadame vidite u gradu, uglavnom ćete me vidjeti u trenerci.

Za kraj, što biste poručilisadašnjim i budućim studenticamaračunarstva i ljubiteljicamatehnologije?Meni je uvijek žao kad vidim da su

ljudi počeli nevoljeti struku zbog togašto imaju problema s nekim ispitomili tako nešto. Ne odustajte. Probajtesteći što više znanja na fakultetu. Ovo je jedan od poslova budućnosti. To jetehnička struka, možete otići raditigdje god želite na svijetu, nematenikakvih prepreka. Nama curamasutra dođe situacija da se želimo udati,imati djecu i onda vam je stvarno jakozgodno ako imate neku struku gdjese možete prilagoditi, gdje možete

raditi kao freelancer -i. Mislim kako je dobar izbor i ja bih svakoj kolegicitoplo preporučila neka upiše studijračunarstva.

“Ne vidim odakleta ideja kako sumuškarci boljiprogrameri.”



18

Zašto još nisamuspješan/na?

Koliko puta smo sami sebi rekli, idući semestar ćubolje ili moram se trgnit i dosta je bilo zezancije? I evo ga, već je kraj ispita, a za popravni je ostalo materijala.Nitko ne gleda riječi već djela, kako u ljubavi tako i naputu prema uspjehu. No eto, ako ste i vi jedan od onih kojisu napokon stali na balun i odlučili postati sam svoj „superheroj“, evo par savjeta zašto do sada niste to ostvarili.

1. Odugovlačenje - Sutra ću, prekosutra ću i tako to ideu nedogled. Ne govorimo ovdje o lijenosti ili zabušavanju jer takvi svoje obaveze nikad ni ne dovršavaju. Čisto jeriječ o redovitom izvršavanju obaveza, a ne da poslijebudu izgovori tipa „mogao sam ovo bolje, ali nisam imao vremena“.

2. Pad morala - Postoji više vrsta ljudi: pesimisti, onikoji mrze i ljubomorni . Pesimiste možete čuti na svakomkoraku: „ajde, još si mlad“ ili „ma, uvik postoji dogodine“.Što god napravili, oni opale danas moderni ironičnioptimizam. Oni koji mrze će i dalje mrziti, jednostavno sutakvi. Ljubomorni ljudi su onaj tip koji je jednom davnoimao super snove, želju za uspjehom, ali tu negdje izmeđusu ih sustigle ove sile zla i sada svu tu negativnost želeprebaciti na nas. Ne možemo očekivati da će uvijek suncesijati, al kritika tu i tamo je ponekad dobra. Sve dok postojinetko tko će nas ispraviti ili opomenuti znači da je nekome još stalo.

tekst: Mateo Olujić

3. Žaljenje - Zar ste zaboravili onaj gorki okus u ustimakad se sjetite da ste nesto mogli, a niste napravili. Vrijeme vas neće milovati niti će stati teći. Koliko god je superpomagati i raditi stvari koje su drugima potrebne takonemojte ni zapostaviti sebe. Uspjeh se ne odnosi samo nakarijeru. Nekome uspjeh može značiti pronalazak cure.Zato riskiraj, jer kad prođe voz, „ko je jamio, jamio je“.

4. Kriva sredina - Koliko god se mi i trudili, ako naš trud,znoj i suze ljudi ne cijene i ne doživljavaju ni približno važnima kako ih mi doživljavamo, nalazimo se u krivojsredini. Bez obzira bili to ljudi s kojima se svakodnevnodružimo ili radimo naša će produktivnost biti smanjena.Negdje sam pročitao jednu rečenicu parafraziram: „Mi smo prosjek od pet ljudi s kojima provodimo najviše vremena.“. Zato okružimo se pozitivom i natjecateljskimduhom i dajmo sve od sebe!

5. Nemamo cilj - Kako ćete znati kada ste postigli uspjehako niste sasvim sigurni što je to? Uspjeh je apstraktnariječ koja ima različita značenja, ovisno o osobi koja gakoristi. Nekima je uspjeh poslovna karijera ili dobroobavljen posao, dok neki uspjehom smatraju ugodan,zdrav život uz svoju obitelj i najmilije. Svatko ima svojupercepciju, a koja je vaša?



19

Paradoks blizanacaZa početak jedna igra asocijacije: što to povezuje

astrologiju, grupu Magazin, specijalnu teoriju relativnostii ovaj članak? Dok razmišljate o traženom rješenju,možda će vam nadolazeće brojke biti od pomoći. Odukupne svjetske populacije, njih ima 0.2%. Među svimpripadnicima njihove ‘vrste’, njih je 8%. Najviše ih jeu Nigeriji, a najmanje na Dalekom istoku. Njih 22% jeljevoruko, što je 12% više od ostatka populacije. Njih 40%u ranoj dobi razvije samo njima razumljiv jezik. Iako sugenetski identični, imaju različite otiske prstiju. Nadalje,od ukupno 2 700 studenata na FESB-u, njih je 16, što čini0.6%, a to je čak 3 puta više nego u svijetu. Statistiku nastranu, zasigurno ste povezali brojke s uvodnim pitanjemi ujedno otkrili temu članka, a to su jednojajčani blizancina FESB-u. Od njih 16, 12 je muškog, a 4 ženskogspola. Intervjuirali smo 25%, tj. četvero braće blizanaca.Slučajno ili ne, od njih četvorice, dvojica dijele isto ime –Marko. Iako im je zajednička činjenica da su monozigotniblizanci i studenti na istom fakultetu, jedni se od drugihpo mnogočemu razlikuju. O kojim se sve značajkama radi,otkriva tekst koji slijedi.

Braća Marko i Josip Zdilar:‘’Studiramo elektrotehniku na FESB-u, imamo 22 godine.

Iako je to čest slučaj kod mnogo braće i sestara, međunama nije nikad postojalo bratsko rivalstvo, ni u čemu. Od vrtića smo skupa, od prvog razreda osnovne škole sjedimozajedno u klupi, a tu tradiciju njegujemo i dan danas.Oblačenje je često jedna od tema o kojima se raspravlja

Piše: Petra Odžak Foto: Petra Kakić

kad se radi o blizancima. Roditelji su nas od malih noguodijevali jednako. Mi smo tako nastavili negdje do srednješkole. Općenito nemamo ništa protiv toga, štoviše, doodređene dobi nam je to čak i simpatično. Bilo je slučajeva(dok smo bili maleni) kada bismo došli kupiti neki odjevnipredmet, ako ne bi bila dva ista primjerka – ne bismo ga nikupili. Što se tiče djevojaka, nekad su nam se i sviđale istedjevojke, ali nekako bismo već iznašli kakav dogovor. Šaluna stranu, nismo se nikad posvađali zbog toga. Zanimljivo je to što obojica cijenimo iste kvalitete kod osobe tako daimamo i isti krug prijatelja. Kad govorimo o karakternimrazlikama, moramo priznati da smo i po tom pitanju vrloslični. Primjera radi, obojica smo podjednako vrijedni usvemu što radimo. Hobiji su nam isti: nogomet, ribolovte čitanje knjiga. Da ne biste pomislili da je jedan zrcalnaslika drugoga, ipak postoje neke razlike među nama: ukusinam se djelomično razlikuju u hrani te u izboru automobila.Često ljudima oko nas nije lako razlikovati jednoga od

drugog pa posežu za raznim trikovima. Neki su na početkukoristili sitne vizualne razlike na licu – Marko ima madežna lijevoj, a Josip na desnoj strani lica. Našem cimeru jeprimjerice trebalo par mjeseci da nas počne razlikovati,a docimerima još i više. S vremenom nas oni s kojima sečesto družimo, razlikuju bez problema.Bilo je anegdota koje smo doživjeli zbog naše fizičke

sličnosti koje su nas dosta puta nasmijale i razveselile, akoje ne bismo navodili ovom prilikom. Evo, da bar maloutažimo glad radoznalosti, samo ćemo otkriti da je biloslučajeva kada smo išli odvojeno pa bi nas tete u menzi ilina referadi pitale: „Pa, zar ti nisi maloprije bio ovdje?“, i



20

sličnih smiješnih situacija…Kao što smo rekli, u ulozi studenta

smo jako odgovorni i radišni irado pomažemo jedan drugomene gledajući tko je kome višepomogao, a sve u svrhu međusobnognadopunjavanja u znanju. Znamo i zaonu statističku zanimljivost da je 22%blizanaca ljevoruko. Po tom pitanjumi spadamo u onu drugu skupinu –obojica smo dešnjaci. Što se tiče stavkenajdražeg profesora na smjeru, nemožemo dati konkretan odgovor.Prilično nam je teško izdvojiti jednog.Smatramo da su zapravo svi profesorii profesorice kvalitetni predavači te sukao takvi pridonijeli našem osobnomintelektualnom razvitku, a i svojimsu primjerom pokazali kako sutra

biti dobar stručnjak u poslu kojim sebaviš.’’

Braća Luka i Marko Bajlo:‘’Nas smo dvojica trenutno na

prvoj godini diplomskog studijaElektrotehnike, smjer Automatizacijai pogoni. Kod nas je bratsko rivalstvoitekako bilo izraženo kroz odrastanje,posebno u sportu, jer smo zajednotrenirali plivanje, potom tenis i judo.Znali smo zaigrati i rukomet u kojem

je jedan igrao jedno krilo, a drugidrugo jer je jedan od nas dešnjak,dok je drugi ljevak. U spomenutimbratskim ‘okršajima’ redovito biMarko pobjeđivao – on je tvrdoglaviji.Uvijek smo zajedno sjedili u školi, pa

i na faksu. U srednjoj školi smo seznali poigravati i mijenjati mjesto paprofesori ne bi znali tko je tko, te smona povijesti morali držati natpis saimenom ispred sebe kako bi profesorznao koga ocjenjuje. Iako nas to čestopitaju, nismo nikada odgovarali nekipredmet jedan umjesto drugoga.U vrtiću i srednjoj školi su nas

prijatelji odmah znali razlikovati, čaki po glasu, što ni mi ne znamo u svakodoba. Usporedbe radi, i vlastita nasbaka ponekad pomiješa pa bi jednomedva puta dala ‘koju kunu’ od mirovine,a drugome nijedanput. To je bila šala,naravno. Smiješno nam je znalo bitikad bi nas neko novo društvo zvalo‘Luka-Marko’ jer nas još nisu naučilirazlikovati. Što se tiče međusobnih

razlika, ne navijamo za iste nogometneklubove – jedan voli Juventus, adrugi Inter. Također, jedan je biotalentiraniji za matematiku pa jeišao na dodatnu nastavu dok je drugiišao na dopunsku. Nadalje, uvijeksmo imali drugačiji ukus po pitanjudjevojaka, dok smo s druge stranegotovo uvijek birali isto društvo. Ima dosta zanimljivih

anegdota koje se vežu uz to što smoblizanci. Naprimjer, jedno ljetosmo radili sezonski posao, jedan jeradio jutarnju, a drugi popodnevnusmjenu. Neka je žena prvi put došlakroz jutro, a potom se vratila kasnonavečer i pitala: ‘Pa dobro, dečko,koliko ta tvoja smjena traje, kad si od

jutros još tu?’. Sjetili smo se i kakonas je prof. Vujević u više navrataznao osloviti s apozicijom ‘šjor’ i ušali nas pitati tko će od nas dvojicepristupiti svećeničkom redu. Iakocijenimo njegovo mišljenje, nismoozbiljno shvatili taj prijedlog. Nas dvojica smo najprije išli

na stručni studij elektrotehnike uRijeci, pa smo se prebacili u Split narazliku, a potom i na diplomski studij, jer nas je više zanimao ovaj smjer kojiu Rijeci nije bio u ponudi. Postoji dostarazlika među tim dvama fakultetima.U Rijeci smo slušali predmet zapredmetom, nešto poput ovdašnjegMedicinskog fakulteta. Kolokviji sunam bili tek preduvjet za ispit, a moralismo skupljati bodove i iz aktivnosti

na satu, domaćih radova i dolazakana nastavu. Ako netko nije skupiodovoljno bodova, morao je pristupitipopravnom ispitu gdje je najnižapozitivna ocjena bila najbolji mogućiishod. Ipak, ne smatramo da je zbogtoga FESB ‘lakši’ fakultet. Naprotiv, iovdje imamo mnogo obveza, posebnou vidu pisanja iscrpnih izvještaja slaboratorijskih vježbi. Po pitanjunajdražeg profesora s FESB-a,možemo reći da su nam u sjećanju kao vrlo kvalitetni i pristupačni predavačiostali profesori Bego i Sikora, odkojih potonji, po našem mišljenju,slovi i kao najsmješniji.’’

Kako prezen ra ?Probudili ste se u divno proljetno jutro, taman ispili

svoju jutarnju kavicu i sad puni sebe krećete prema faksu.Onda se sjetite da je prvo što vas danas čeka monotonopredavanje profesora koje će vas vrlo brzo vratiti u svijetsnova i s kojeg ćete izaći još umorniji nego što ste došli. Jeli vam se ikad dogodilo da znate da neka tema nije dosadna,ali vam je izlagač tako predstavi da ga jednostavno nemožete slušati? Osoba koja prezentira najčešće nijesvjesna da nešto krivo radi, prvotno zato što joj nitko nijeobjasnio kako bi to trebalo biti izvedeno.O ovoj temi smo studenti: Andrija Plavša, Josip Brčić i

ja, pod mentorstvom profesorice Mirjane Matee Kovač, usklopu projekta “Kako prezentirati” održali predavanje za

Piše: Zrinka Fiamengo Foto: Petra Kakić



21

zaposlenike FESB-a i sve zainteresirane studente.U slučaju da ste propustili predavanje, da i vi jednog dana

ne biste radili iste pogreške, donosimo vam par korisnihsavjeta kako prezentirati.Izbacite poštapalice!

Poštapalice kao što su hmm, aa, znači, mislim, kao, ovaj,

itd., imaju najgori mogući utjecaj na percepciju izlagača. Ako ih koristite, zvučite kao da nemate što reći, iako ustvarnosti nije tako. Ako ste već došli nešto prezentirati,onda se s tom temom dovoljno upoznajte da je možetepredstaviti i da znate što trebate reći. Raspolažeteinformacijama koje su vam potrebne, nemojte dopustitipoštapalicama da to ugroze. Kad nešto govorite, možeteosjetiti da vam se taj hmm stvara u tijelu i sve što tadatrebate učiniti je jednostavno prestati govoriti i nastavitis govorom tek kad složite što želite reći. Shvatite to kaozlatno pravilo prezentiranja – STOP, THINK and TALK.

Pazite na ruke! Između ruku i mozga ima više živčanih veza nego

između mozga i bilo kojeg drugog dijela tijela. Zbog toga je položaj ruku indirektno ogledalo našeg raspoloženjai jako ga je teško kontrolirati. Prilikom prezentiranjamnogi izlagači postaju pretjerano svjesni položaja svojihruku i geste im postaju izrazito neprirodne. Ustvari,prezentiranje je samo drugačiji oblik razgovora – onakokako biste svoje ideje pratili gestama u uobičajenomrazgovoru, tako ih trebate opustiti i pokazivati tokomizlaganja.

Gestikulacija prilikom prezentiranja je izrazito poželjna,ali kao i sa svim drugim stvarima, ni nje ne smije bitipreviše. Zbog toga morate imati nekakvu bazu, poziciju nakoju ruke idu kad nisu uposlene. Stručnjaci su se složili da je daleko najbolja pozicija držati ruke malo iznad pojasa,bilo da se odmaraju jedna u drugoj ili da se samo dodiruju.Kada se pokaže potreba za gestikulacijom, izvedete gestu,pokažete ono što želite i onda ruke vratite natrag u ovupoziciju.Publika je ispred vas!

Najveći problem većine izlagača je koncentriratise na publiku kao cjelinu. Često se susrećemo s onima kojipričaju sami sa sobom i kao da zaborave da je netko isprednjih. Drugi se pak okrenu prema prezentaciji i čitaju s nje.Tada se njihov glas projicira u platno umjesto u publiku iteže se mogu razabrati izgovorene riječi. Problem nastajei kad izlagač pažnju usmjeri intenzivno na jednu osobu izpublike, razgovara i raspravlja samo s njom. To je vrlonepristojno i omalovažava druge slušatelje. Naravno, ako jedna osoba postavi pitanje, tada ona predstavlja grupu iizlagač mora obratiti pozornost na nju. Kada nešto izlažete,pazite da svima pridajete jednako pažnje!A gdje stajati? Prilikom prezentiranja morate biti svjesni zrake

projektora. Pazite da ne stojite ispred projekcije i svojim

tijelom zaklanjate da dođe do platna ili da nekim svojimdijelom tijela ne stvarate sjenu na slici. Pozicija na kojojćete stajati ovisi o tome što je prioritet vaše prezentacije.

Ako želite da se slušatelj fokusira na ono što govorite, ondastojite lijevo od platna. Tada publika prvo vidi govornika,a onda izrečeno potkrepljuje slikom na platnu. Razlogovome je to što čitamo s lijeva na desno. Ako je u vašojprezentaciji važnija slika i želite da nju slušatelj prvuprimijeti, a tek onda čuje objašnjenje koje dajete, tadastojite s desne strane platna.Publika je vaš prijatelj!

Česta pogreška koju mnogi rade je to da postave pitanjes namjerom da slušatelji na to odgovore pogrešno i ondaim objašnjavaju zašto su pogrešno odgovorili. Nemojte toraditi! Napravite razliku: retorička pitanja su poželjna jerona ne traže odgovor, ali ona na koje će slušatelj nasjesti iodgovoriti krivo nemojte koristiti. Publika je vaš prijatelj iako ih želite nešto pitati uvjerite se da je to pitanje na kojemogu, znaju i trebaju odgovoriti točno. Želite li uspješno prezentirati trebate se držati

svega nekoliko osnovnih smjernica. Jednu od njih smo već spomenuli:stop, think and talk. Također, jako je bitnopoštivati načelo KISS-a:keep it short and simple . Dobarizlagač je onaj koji je u stanju komplicirane stvari objasnitina jednostavan način. A povrh svega, najvažnija je dobrapriprema: snimajte se, dovedite prijatelje da vas procijenei vrlo brzo ćete otkriti koje nepravilnosti radite i biti ih ustanju ispraviti.



22

FESB racing team Poštovanje, zaustavite bolid sa strane, izađite iz vozila,

bez naglih pokreta! Šala mala, ovo nije rutinska policijska

kontrola, niste ni prebrzo vozili i ne brinite, nećemo raditialkotest, ali intervju/reportažu bismo voljeli!Tako je započeo naš razgovor sa studentima iz udruge

UPS koji su nam rekli da su se nakon brojnih rutinskihkontrola već navikli na intervjue i rado su se odazvali. Predsjednik udruge Deni Milišić otkrio nam je sve

o formuli koja je na svom prvom natjecanju ostvarilavrhunski rezultat (34. mjesto u konkurenciji od 57 timova)i stekla veliku popularnost na FESB-u, Sveučilištu pa išire.Koje je tvoje prvo sjećanje iz svijeta automobila?Moja ljubav prema automobilima započela je sa svega

šest godina kada sam prvi put sudjelovao na utrkama ugo-kartu u Splitu, a nakon toga i na prve tri utrke u Solinu.Kako je izgledao put od ideje do sudjelovanja na

prestižnom natjecanju?Temelje Formule student u Hrvatskoj postavio je tim

iz Zagreba koji se oformio 2004. godine i upoznao nas sovim natjecanjem. Nekoliko godina kasnije priključila seRijeka, a vidjevši da imamo potencijala i kvalitetne ljude,

odlučili smo osnovati i tim u Splitu 2011. godine. Prvih polagodine borili smo se s birokracijom, a zatim smo počeli spravim radom, traženjem sponzora, itd.Opiši nam vaš bolid! Što ga čini boljim od većine

drugih na natjecanju?Naša prva formula ispala je malo teža od konkurencije,

no zahvaljujući vrhunski izmapiranom motoru pokazalismo da se možemo nositi s konkurencijom. Nadesignchallenge-u gdje se vrednuje dizajn bolida, ne samo natemelju izgleda, nego kompletne formule s inženjerskogpristupa, imali smo 80 bodova od mogućih 130.Ono što nas čini drugačijim od drugih, tipična splitska

shema, jest da smo već s prvim bolidom ostavili dobarutisak na suce i samo natjecanje te pokazali potencijal zadrugu formulu već na samom početku, u konkurenciji stimovima koji se natječu 10 godina.Sebastian Vettel svake sezone za sreću daje žensko

ime svom bolidu. Ima li i vaš bolid neko ime?Debela Berta, s obzirom da je bio dosta velik, širok i

nabildan. Ljudi su gledali našu formulu u čudu i ništa imnije bilo jasno!

Kako izgleda samo natjecanje?Organizacija samog natjecanja je vrhunska, ništa

u Hrvatskoj se ne može mjeriti s ovim natjecanjem.

tekst: Miriam Bilać

Natjecanja organizira SAE – Society of AutomotiveEngineers, a sudjeluje oko 2000 studenata. Na natjecanjuu Italiji sudjelovalo je 80 timova u 2 kategorije – benzini electric iz svih dijelova svijeta, od Indije i Rusije doHrvatske i Austrije. Ove godine nas čeka natjecanje uMađarskoj i Češkoj.Sklapaju li se i prijateljstva na natjecanju ili vlada

prevelika kompetitivnost?

Nema osjećaja konkurencije, to je studentsko druženjena inženjerskoj razini, svi si međusobno pomažu.Zanimljivo je da se natjecanje održava na pravoj stazi, adaje i priliku za zapošljavanje. Suci koji vrednuju bolid sudošli volonterski, a dolaze iz F1 i autoindustrije.Kako prevozite bolid do mjesta natjecanja?Bolid prevozimo kombijem na mjesto natjecanja, a

zahvaljujući FESB-u dogodine ćemo imati svoju prikolicu.Jedan od razloga zašto ne sudjelujemo na svjetskimnatjecanjima je upravo preskupi prijevoz bolida, brodomili avionom.



23

Kakav je odnos prema ovomnatjecanju u inozemstvu? Kakvi sudrugi timovi?Timovi u inozemstvu imaju 10

puta veće financije na raspolaganju,pogotovo Nijemci. Kod njih bude120 ljudi u timu, a bave se isključivo

jednim područjem – od vozača dotima studenata medicine koji prate vozače. Kod nas svatko radi na svemu,od menadžmenta do pojedinog dijelaformule. Britanci su malo ležerniji,poput nas, Španjolci još i više, dokTalijani daju prednost izgledu bolidau odnosu na funkcionalnost. Uinozemstvu su studenti u semestrugradnje formule oslobođeni ispita,ali ako ne završe formulu na vrijeme,gube semestar. U Hrvatskoj

je studentima teško uskladitifakultetske obveze i ovo natjecanje.Najbolji timovi su u Njemačkoj kojepotiče autoindustrija, slijedi ih timu Grazu koji sponzorira Red Bull, adaleko iza slijede ih Britanci.Svake godine primate i nove

članove. Što, prema tvomemišljenju, treba imati član vašeg

tima?Mnogi se boje priključiti našem

timu jer smatraju da nemaju dovoljnopredznanja. To je potpuno nevažno;cijeli projekt baziran je na učenju ibitan je samo entuzijazam i velika volja za učenjem, a trebate bitispremni žrtvovati i svoje slobodno vrijeme. Baš kao što studirati ne značišetati po Rivi, već sjediti i učiti, istapravila vrijede i ovdje – potrebno jepuno učenja i rada.Tko je glavni šaljivdžija u vašem

timu? Ispričaj nam neku anegdotu!Ne mogu izdvojiti nikoga, svi u

ekipi imaju dobre ideje za spačke.Zanimljivi su oni koji se ne ističu napočetku, a onda se nakon par godinaopuste.Noć prije natjecanja testirali smo

naš bolid na parkingu i nisu radilekočnice. Cijelu noć smo zajednopokušali otkloniti problem i krenulismo u 6 ujutro da bismo stigli u 17.20

sati, a u 17.30 počinju prijave. Ta jeanegdota pokazala kako timski rad i volja mogu učiniti čuda.

Koliko cura ima u timu? Bisteli pristali kada bi se za vozačicuprijavila cura?U timu imamo dvije cure, a

dobrodošle su i druge. Ne dijelimotim na temelju spola. Žene imajunježniji pristup nekim stvarima, štonije loše. Cure vozačice bi bile idealne

jer su najmanje i najlakše!

Uspijevate li uskladiti privatniživot i obveze?Teško, ovo je praktički postao

privatni život i sve se zapravo svodina ovo. Ne mora svatko imati tolikientuzijazam, govorim iz osobnogiskustva.Imate brojne sponzore – je li

ih bilo teško pronaći? Kolika jepodrška FESB-a?Nakon tri godine nije ni čudno

što ih imamo toliko. Bio je problempronaći ih, no zadovoljni smo sobzirom na situaciju u državi. Bilo je više materijalnih nego financijskihdonacija. FESB je prvi prepoznao našpotencijal, godinama nas sponzorirai daje nam siguran temelj za rad.Lijepo je da smo nastavili suradnjus našim sponzorima i za natjecanje u2015. godini, a neki članovi su se kod

njih i zaposlili. Jedan od sponzora je i Mate

Rimac. Možemo li očekivati nekusuradnju?

Da, Mate Rimac je bio naš sponzori posjetili smo dva puta njegovukompaniju. Po mom mišljenju, tojtvrtki ne može konkurirati ni Ferraripo razini profesionalizma te uloženihfinancija. Nadamo se i budućojsuradnji.Kakvi su tvoji planovi za

budućnost? Je li vam ovo iskustvopomoglo u traženju posla?Sudjelovanje u Formuli student je

bitna stavka u životopisu. Članovikoji su se prijavljivali za posao uinozemstvu najviše su bili pitaniupravo o njihovoj ulozi u timuFormule student. Ja sam se zaposlio isada pomažem mladim članovima.Kakva je budućnost ovog

natjecanja? Jeste li počeli raditi nanovom bolidu?

Naša udruga je bazirana namotosportu te ćemo započeti noviprojekt – Motostudent, jeftiniji ilakši projekt gradnje motocikla.S kolegama iz Rijeke planiramoorganizirati regionalno natjecanje urujnu na Grobniku.Razgovoru nam se pridružio i novi

član tima Toni Dumanić. Iako je svegadva mjeseca u Formuli student, većga za tim veže odlična ekipa koja jeuvijek spremna pomoći i objasniti, au kratkom razdoblju sudjelovanja

u ovom projektu stekao je višepraktičnog znanja nego u jednojgodini na fakultetu.



25

Radno iskustvo u Kini iz prve rukeMettler Toledo je švicarsko-ame-

rička firma i najveći proizvođač vaga usvijetu. To je firma u kojoj sam radio,svaki radni dan od 8 do 17 h. Zgradaukupno broji oko 2000 zaposlenika,od inženjera svih vrsta, preko struč-njaka u marketingu i financijama pasve do fizičkih radnika. Da, raznolikodruštvo, drugačiji načini razmišljanjai iskustvo pričajući sa svima njima jeiz prve ruke bilo fantastično.Kako sve to skupa izgleda? Uredi su

poluotvorenog karaktera i označenibrojevima. Iznenadilo me da se na-

kon ručka gase svjetla u cijeloj firmii svi idu “ubiti oko” 40 minuta. Spa- vaju u svojim uredima, a često imajui sklopive ležaljke ispod radnog stola. Vjeruju da će im kratak san nakonručka pomoći da budu produktivnijiu nastavku radnog dana. Jako su pre-dani poslu i tek kad obave sve dnevnezadatke, onda malo popričaju s kole-gama u uredu. Ako je radno vrijemedo 17.00 h, nikad nećete vidjeti ne-koga da gasi računalo u 16.58 h. Ne,ako se radi do 17.00 h, onda se radido 17.00 i svaka minuta je dragocje-na. Radna etika je na visokoj razini.“Dress code” za muškarce je majicas kragnom ili košulja. Svi su jako sr-dačni bez obzira na konkurenciju koja vlada međusobno i svi će svakom po-moći. Užitak mi je bio raditi u takvomurednom ambijentu.U 3 mjeseca sam vidio cijeli život-

ni ciklus proizvoda: od ideje, preko

dizajniranja, do izlaska iz tvorni-ce i plasiranja na tržište. Ukratkoću opisati proces i kako sve skupafunkcionira. Firma želi izbaciti noviproizvod na tržište. Okuplja se timstručnjaka za istraživanje tržišta i is-pitivaju se zahtjevi korisnika koji ćekoristiti proizvod. Zatim se okupljatim inženjera raznih profila na čelus “project manager-om” i prave seosnovni koncepti proizvoda u skladus dostupnom tehnologijom i zahtjevi-ma korisnika. Na primjer, “softwareengineers” programiraju potrebanprogram za uređaj (najčešće u C++i C# jeziku povezanim s nekim speci-

tekst: Marin Ajduk

fičnim programom razvijenim za vla-stitu firmu), “hardware engineers”

dizajniraju cjelokupno sklopovlje zauređaj, “mechanical engineers” pu-tem AutoCAD-a dizajniraju budućistvarni izgled proizvoda do najsitnijihdetalja, “project manager” nadzireu kojem smjeru ide projekt, “marke-ting specialists” dizajniraju brošureza korištenje i promoviranje proizvo-da kako bi proizvodi postigli što boljiprijem na tržištu, “supply chain en-gineers” dobavljaju opremu za izraduproizvoda od raznih dobavljača, “au-tomation production engineers” sebrinu o cijelom procesu proizvodnje,“risk engineers” se brinu da projektu procesu proizvodnje i održavanjaostane stabilan i tako dalje. Nakonsvih potrebnih koraka, proizvod idena izradu prema svim detaljnih nacr-tima i nakon jako malo vremena go-tov proizvod koji ste prije toga vidjelisamo virtualno na ekranu i na kojem je radio cijeli tim raznih stručnjakasada imate u rukama i treba ga testi-rati prije plasiranja na tržište kakose korisnicima ne bi dostavio nepro- vjeren proizvod. Nakon utvrđivanjastopostotnog rada proizvod se pla-sira na tržište u čemu najveću ulogudalje imaju “customer engineers”koji održavaju komunikaciju s kup-cima i ”marketing engineers” kojineprestano prate stanje na tržistu ikonkurenciju. Razne firme kupujunapravljeni proizvod za svoja podu-zeća, a proizvod ostaje na tržištu svedok se ne pojavi potreba za novimzahtjevima korisnika nakon čega sepostojeći proizvod povlači s tržišta i

izbacuje njegova novija verzija. Ovajživot proizvoda od rođenja do povla-

čenja s života se nazivaPLM (Produ-ct Lifecycle Management) i sastoji seod svih isplaniranih faza razrađenihdo najsitnijih detalja kojima koordi-nira “project manager”. Osoba koja je nadležna “project manager-u” je“boss of the department”, odnosnošef cijelog odjela koji komunicira sdrugim odjelima koji razvijaju drugeslične proizvode kako bi se uskladiliu nekim osnovnim karakteristikama.Na čelu svih odjela nalazi se predsjed-nik kineskog tržišta i njegovi asisten-ti koji su u neprestanoj komunikacijisa svojim ostalim svjetskim podruž-nicama budući da je firma globalnoprisutna. “Human resources ” jeposeban odjel u firmi koji zapošljavanove radnike, organizira predavanja isastanke, promovira firmu u javnostii među studentima, organizira radnitjedan nekih radnika, određuje dugo-ročne ciljeve firme te ostale svakod-

nevne administrativne poslove. Kaostudent sam bio uključen u gotovo svefaze ovog procesa jer sam to tražio iopćenito znanje koje sam kroz ovoiskustvo dobio je zaista ogromno. Nasličnom principu funkcionira bilo kojadruga industrija, od proizvodnje Mer-cedes-a pa sve do iPhone-a.Od prvog dana su me tretirali jako

profesionalno, kao svakog ostalogradnika. Svaki tjedan sam imao sa-stanke s mentorom, šefom odjela iHR osobljem koji su detaljno pratilimoj rad, napredak i kojom brzinomsve to ide. Radio sam u odjelu “rese-arch & development” za jedan model



26

Poker asovaJednog sunčanog dana pokucali smo na vrata Dump ure-

da na dobro nam poznatom drugom katu FESB-a nestr-pljivo iščekujući njihovo otvaranje. Iako je, očekivano, eki-pa sjedila za stolom i programirala, kada su shvatili da je

tekst: Ana Granić

intervju došao na red, sa zadovoljstvom su računala stavilina sleep i prihvatili odgovoriti na mnoga pitanja.Ovih dana web je zatrpan člancima o Assembliu - online

alatu za sastavljanje računala s najboljim omjerom dobi-

venog za uloženi novac koji ste spremni potrošiti na svognovog ljubimca. Odlučili smo saznati tko stoji iza ove geni- jalne ideje. I saznali smo. Assemblio je djelo četiri mladaentuzijasta –Eugena Jeličića, Jure Granića Skendera, An-

industrijskih modernih vaga s LCDekranom. To su jako “pametne” vagekoje su karakterizirane odličnomfunkcionalnosti, snagom, robusnosti,preciznosti i konkurenciju na tržištuim je teško pronaći. Radio sam na 3projekta. Budući da na FESB-u stu-diram automatiku i sustave, 2 projek-

ta su bila vezana s automatizacijomproizvodnje putem industrijskih ro-bota gdje su od mene tražili da pri-mijenim sve znanje koje sam do tadastekao na to kako unaprijediti jedandio proizvodnje, točnije, kako smanji-ti mogućnost pojavljivanja grešaka uprocesu pakiranja uređaja za različitedržave u svijetu, usavršavanjem po-stojećeg sustava što je uključivalo ra-zna saznanja o procesima, senzorima,

funkcioniranju i održavanju sustavate osnovama programiranja. Nakonsvih dovršenih istraživanja imao samPPT prezentaciju šefovima iz raznihpovezanih odjela. Moram priznati dami je znanje koje sam dobio na fakul-tetu, posebno na diplomskom studiju, jako pomoglo u rješavanju projekata iopćenitom shvaćanju kako sve skupafunkcionira . Koliko god većina stu-denata mislila da im znanje dobivenokroz fakultet nikad neće poslužiti uživotu, evo pravog neočekivanog pri-mjera. Detaljno znanje o senzorima,općenitom funkcioniranju procesa iosnovno razumijevanje programskog

koda mi je jako pomoglo i skratilo vri-

jeme da uspješno završim projekte.Zahvaljujući tome, svaki sam projektizgurao na vrijeme, s dobrim i kon-kretnih rezultatima i prijedlozimakako unaprijediti postojeći sustav, arezultati tog upornog rada su bili vid-ljivi jako brzo a posebno zadnji radnidan u firmi. Dobio sam direktnu po-nudu za posao nakon što diplomiram.U firmi sam također biomentor en-

gleskog jezika za 30 kineskih radnika

kojima je engleski bio na jako niskimrazinama. Kao i bilo koji profesor iliasistent na fakultetu, morao sam pri-premati materijale za nastavu, pre-zentacije i učiniti nastavu što zanimlji- vijom što je često ubrajalo zanimljivekratke filmove, društvene igre, gru-pne zadatke , testove, konzultacije,domaće radove i slično, a sve s ciljemučenja jezika. Moram priznati da mi je bilo dosta iscrpljujuće u početku,najviše što su Kinezi jako sramežljivite sam najviše energije morao uložitina animiranje “studenata” na surad-nju, u dobru i kvalitetnu pripremusata, dobru vremensku organizacijui najviše od svega, opuštenu radnuatmosferu . Naravno, iskustvo kojesam prikupio kao predstavnik stude-nata fakulteta i sveučilišta, javni govori, vođenje sjednica te organizacijaraznih projekata mi je bilo od iznimnepomoći. Ne znam kako bih se u svemu

tome snašao da nisam imao nekog pri- jašnjeg iskustva.Zato želim datiporuku svim stu-

dentima da rade na sebi, da ne troše

vrijeme na nepotrebne stvari, da uče jezike, da se uključe u razne student-ske organizacije na Sveučilištu ovisnoo interesima i potraže studentske po-slove preko student servisa dok studi-raju. Jer svako znanje, pa i ono za kojesmatrate da je možda sada nebitno,poslije može biti od velike pomoći. Izraznih društvenih situacija se priku-pe dobra i loša iskustva koja se nakonnekog vremena formiraju u jednu cje-linu, a ta cjelina ste vi izgrađeni kao

osoba. Ispijanje kave 2x2 sata dnevnos uobičajenom društvenom pesimi-stičnom tematikom i komentiranjemkoga je SD uslikala na špici na Rivi,3 sata gledanja sapunica i programau prazno, noć provedena uz alkoholte preskakanje doručka neće dati baš velike rezultate. Tek kad se makneteiz sredine u kojoj dugo boravite i kadse nađete u drugačijoj radnoj (inter-nacionalnoj) atmosferi gdje svi želebiti uspješni u onom što rade (što je vani sasvim normalno) shvatite svesvoje slabosti te koliko uporno mo-rate raditi da biste dostigli pa i prešlirazinu konkurencije u novom radnomambijentu. A to ponekad zna biti jakodeprimirajuće. Zato se potrebno tr-gnuti što prije i uzeti život u svojeruke, jer ako nećemo sami, tko će?

Želiš raditi preko ljeta u programer-skoj tvrtci u Indiji? Arhitektonskomuredu u Brazilu ili automobilskojkompaniji u Njemačkoj? Prijavi sei ti kao Marin na IAESTE struč-nu praksu! Info: FB Iaeste Split www.iaeste.hr



27

tonia Pavlinovića i Igora Pleića.

Kako ste uopće došli na ideju danapravite Assemblio? Jure: Jednu večer smo se Eugen i ja

vraćali iz vani i komentirali kako nassvaki dan zovu prijatelji i pitaju da im

pomognemo sastaviti računalo. Svakonovo objašnjavanje i pomoć nam jetrošila vrijeme. Frustriran pozivima,a ujedno i slabim komponentama kojese nalaze u većini gotovih konfiguraci- ja, Eugen je odlučio napraviti softverkoji će automatski sastavljati konfi-guracije računala.Čuli smo da si ekspert u hardveru,

kako si onda započeo ovu web apli-kaciju?

Eugen: Tada nisam imao puno zna-nja o izradi softvera pa me Jure odlu-čio mentorirati, jer je njegovo iskusnoprogramersko oko uvidjelo potencijalmoje ideje. Objasnio mi je kako bitrebao izgledati algoritam za sastav-ljanje konfiguracije i dao mi materijale za učenje. Nakon detaljnog izuča- vanja i usvajanja potrebnih vještina,uspio sam izaći s PC Assemblerom.PC Assembler je zapravo bio tvoj

projekt za Infokup 2013?Eugen: Tako je, PC Assembler je

osvojio prvo mjesto na županijskojrazini Infokupa, ali nije bio pozvan nadržavnu razinu natjecanja.Izgleda da vas to nije spriječilo u

daljnjem razvijanju aplikacije? Jure: Nimalo! Ideja projekta se svi-

djela Antoniu i Igoru, koji su pomoglioko dizajniranja stranice i snimanja

tutorial videa. Shvatili smo kako binas razvijanje ovog projekta uvelikespasilo od ‘’znojenja’’ zbog poznanikai prijatelja, a paralelno s tim uvidjelismo i marketinški potencijal. Svi smoskupa odlučili nastaviti s radom naprojektu, sada pod imenom Assem-blio.Koliko vremena vam je trebalo da

dođete do trenutne verzije?Antonio: Zapravo smo ozbiljnije po-

čeli raditi na projektu početkom dru-gog mjeseca 2014. Odredili smo rokod mjesec dana za izradu svih funkci-

ja koje trenutno ima aplikacija i bacilise na posao. Assemblio smo pustilipočetkom trećeg mjeseca kao što smoi planirali.Imate li sponzore?Igor: Imamo poslovne partnere koji

su nam se javili u prvih tjedan dana

od izbacivanja Assemblia. Kao medij-ski partner kontaktirao nas je Bug saželjom implementacije Assemblia nasvoju web stranicu. Nadalje, Fortunai eComp (dućani računalne opreme izZagreba) su također izrazili interesda budu ‘’early adopteri’’ sa komerci- jalnog aspekta.

Antonio: Sve ovo ne bi bilo mogu-će da nije FESB-a koji nam je prekofinanciranja studentskih projekata

omogućio korištenje domene iho-sting na godinu dana.Kako je javnost reagirala na vašu

aplikaciju?Eugen: Odmah smo dobili iznimno

pozitivne povratne informacije. Tadasmo po prvi put shvatili pune pro-porcije eventualne komercijalizacije Assemblia i njegovog plasmana natržište.Čini se jako zanimljiva i korisna

aplikacija. Koliko dubok džep oso-ba treba imati prilikom korištenjaAssemblia? Jure: Sve što se nalazi na našoj stra-

nici, kupcu je besplatno. Naš je ciljnapraviti jedno otvoreno tržište u kojem će kupac imati moć odlučiti kodkoga želi kupiti svoje računalo.Što možemo očekivati od Assem-

blia u bližoj budućnosti?

Antonio: Sljedeća verzija na kojojradimo imat će mogućnost kupnjeodabrane konfiguracije (kod malo-prodajnika koji su uključeni u našsustav). Pritiskom na ‘kupi’ kod želje-nog dobavljača korisnikovo računalodolazi na kućnu adresu, sastavljenoili nesastavljeno – ovisno o njegovimželjama. Jure: Potrudit ćemo se dodatno oja-

čati bazu komponenata tako da i oninajzahtjevniji ne trebaju izlaziti iz na-slonjača prilikom kupnje svog novogračunala.

Igor: Moramo omogućiti opciju danakon što Assemblio navede sve kom-ponente računala korisnik može kon-figurirati određene dijelove koji munisu po želji.

Kako biste saznali još zanimljivostio ovim mladim pametnim momcima,u kutiju stavljenu na sredinu stolaubacili smo neka pitanja. Evo što sumomci izvukli i otkrili nam o sebi.

Jure:Najdraži programski jezik? Ako trebam birati, C#. Ali, jezik

nije toliko bitan koliko platforma nakojoj radiš.Kako provodiš subotu navečer?Klubovi mi većinom nisu dragi osim

ako je u pitanju neki event koji me bašzanima. Postoje puno zanimljiviji na-čini za provesti subotu, u puno ugod-nijoj i manje zadimljenoj atmosferi.Uglavnom volim izaći s prijateljimabez nekog posebnog plana, katkada is biciklama. Tako nikad ne znamo štonas čeka.

Plavuša ili brineta?Crvena i neobične boje.Koju vrstu muzike slušaš?Sve strano što nije pop. Domaći me-

tal i rep.Prepisuješ li na kolokvijima?Nisam, cijelu srednju nisam prepisi-

vao, pa nemam prakse za takve stvari.Kada planiraš posjetiti frizera?Svaki vikend si kažem: “Idući pe-

tak.”



28

Eugen:Brucoš si, kako se snalaziš po fa-

kultetu?Relativno dobro, ali mi kao i uvijek

nedostaje motivacije za akademskiživot.Gdje provodiš vruće ljetne dane? Vrući ljetni dani? Na Hvaru, ali što

postajem stariji to više želim biti uSplitu tijekom ljeta.Matematika ili programiranje?Programiranje naravno!Tvoj hobi?Od malih nogu računalni hardver,

uvijek sam obožavao rastavljati stva-ri, to mi je strast. Uz to rekreativno vozim bmx i bavim se fotografijom.

Tri stvari koje bi sa sobom poniona pusti otok?Dizelski generator, gorivo za njega

koliko god uspijem i laptop ... Ajme pane bi hvatalo 3G na pustom otoku! Aništa, ubio bih se odmah... Uostalom,imam dijabetes pa bih preživio puna3 dana s obzirom da pusti otok nema

ljekarnu.Speedosice ili havajke?One duže, ali opet ne havajke, to mi

je djetinjasto.

Antonio:Posao iz snova?Game designer u Blizzardovim igra-

ma, that guy kojeg svi mrze jer im jeuklonio spell iz najdraže klase.Imaš li curu?Imam, prva godina FESB-a, elek-

trotehničarka.Najbolje mjesto u Splitu za izla-

zak?Quasimodo za izlaske, Marjan nave-

čer za kave i šetnje.Kućni ljubimac?“Ima san i ja macu, pa je izgorila...”,

šala, I’m a cat person, imam jednustaru 5 mjeseci.Moja najveća mana je…Što se previše nerviram oko stvari

koje su često nebitne. I ne stižem sve.Sjediti na Rivi na kavi ili progra-

mirati?Nijedno, uzet curu i odvest je na

neku plažu cijelo to popodne.

Igor:Faks ili posao?Posao - širiš znanje kao na faksu,

samo te još i plaćaju za to.

Saznali smo da plešeš. Koji ples ti je najdraži?Kizomba.Najbolji „upad“…Nemam najbolji upad, spontano, li-

jepo, iskreno, pa ako prođe, prođe.Koje igre igraš?Batman franšiza, Dota 2.Rebe ili tuta?Rebe. Ne, ne, predomislio sam se u

vezi reba (baš me sada živciraju i zatomijenjam mišljenje). Tuta, veći kom-fort, veća fleksibilnost.Najdraža knjiga? Alkemičar Paula Coelha.



29

Studentski zbor Sveučilišta uSplitu Smatraš da studentski život u Spli-

tu može biti bolji? Nisi zadovoljanhranom u menzama? Imaš primjed-be na profesore? Želiš više ispitnihrokova? Želiš nešto promijeniti?Studentski zbor se brine da se i tvoj

glas čuje.Studentski zbor je studentsko iz-

borno predstavničko tijelo koje štitiinterese studentata, sudjeluje u odlu-

čivanju u tijelima Sveučilišta u Splitui predstavlja studente u sustavu viso-kog obrazovanja.Studentski zbor se brine o kvaliteti

života studenata, a posebice o kvalite-ti studentskog procesa, studentskomstandardu, ostvarivanju studentskihprava i drugim pitanjima važnim zastudente.Hrvatski sabor je osnovao Student-

ski zbor 1997. godine donošenjem

˝Zakona o Studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama˝.

STUDENTSKI ZBOR FAKULTE-TA

Na svim fakultetima Sveučilišta uSplitu studenti biraju članove Stu-dentskog zbora sastavnice (fakulte-ta). Studentski zbor fakulteta brineo kvaliteti studiranja i pravima stu-denata fakulteta na kojem djeluje.Sudjeluje u radu fakultetskog vijećai ostalih tijela fakulteta.STUDENTSKI ZBOR SVEUČI-

LIŠTAStudentski zbor Sveučilišta je krov-

na studentska organizacija na Split-skom Sveučilištu. Sastoji se od 26članova. 17 članova čine predstavnicistudentskih zborova sastavnica (fa-kulteta), dok se preostalih 9 članovabira na studentskim izborima za sve-

učilišnu listu. Studentski zbor Sveu-čilišta imenuje predstavnike u raznatijela sustava visokog obrazovanjakao što su Senat Sveučilišta u Splitu,

tekst: SZST

Upravno vijeće Studentskog centra,Upravno vijeće Sveučilišne knjižni-ce, Hrvatski Studentski zbor i mnogidrugi.STUDENTSKI IZBORIIzbori za Studentski zbor odvijaju se

na razini Sveučilišta i na razini fakul-teta. Održavaju se u pravilu između15. i 30. ožujka svake druge akadem-ske godine.Svi studenti Sveučilišta u Splitu

imaju pravo birati i biti birani zapredstavnike u Studentskom zboru.Studentski pravobranitelj je oso-

ba na tvom fakultetu kojoj se možešobratiti ako nisi upoznat sa svojimpravima ili misliš da je došlo do po- vrede tvojih prava.

Studentski pravobranitelj:• prima pritužbe studenata

koje se odnose na njihova prava i ra-spravlja o njima s nadležnim tijelima visokog učilišta

• savjetuje studente o načinuostvarivanja njihovih prava

• može sudjelovati u stegovnimpostupcima protiv studenata radi za-štite njihovih prava

• obavlja druge poslove utvr-

đene općim aktom visokog učilištaZAŠTO SE UKLJUČITI U RADSTUDENTSKOG ZBORA?Razloga je više. Sudjelovanjem u

radu zbora se može utjecati na su-stav obrazovanja na razini fakultetai sveučilišta te na nacionalnoj razini.Kao predstavnik u tijelima sveučili-šta imate priliku, u najboljem smislu,pokazati svoje stavove i boriti se zabolju budućnost, za bolje sada. Pomi-slite samo na odluke vezane za škola-

rine, cijene domova, kvalitetu hrane umenzama… Sve te odluke odnose sena preko 20 000 splitskih i preko 150000 hrvatskih studenata. Studentskizbor je tu da bi se svaki glas čuo!Kroz devet odbora (za studentski

standard, međunarodnu suradnju iintegraciju unutar sveučilišta, šport,kulturu, društvene aktivnosti, udru-ge, kontrolu projekata, marketing iinformatička pitanja, pravna pitanja)možete se baviti i drugim područjimainteresa studentske populacije u Spli-tu. Nađe se za svakoga ponešto. Po-red pohađanja nastave, pripremanjai davanja ispita svakome je potrebanodmor. Mnogi studenti su uspješni- ji kada imaju raznovrsne aktivnostikoje ih ispunjavaju, a ako ste jedanod takvih pridružite se Studentskomzboru. Dobrodošli su svi koji žele dje-

lovati za dobrobit, kako sadašnjih,tako i budućih generacija studenata.



30

Josipin top 10 za ovo ljetoPiše: Josipa Radeljić Foto: Internet

NAOČALEkao statusni simbol aktualne sezone

1ŠEŠIR

jer kao što poznata izreka kaze:“Šešir glavu čuva”. Nije samopraktičan i neophodan već je chicdodatak koji upotpunjuje svakistyling

2JAPANKE već godinama oduševljavaju.Idealna ljetna obuća. U isto vrijemecasual, udobna i praktična, ali istotako omogućuje i brojne stilskekombinacije

3

RUKSAKnije samo funkcionalani praktičan, on je modnidetalj koji lako možeteiskombinirati uz svakistyling

4HALJINA SAUZORKOMi sve je spremno zašetnju5

KREMA ZASUNČANJEne zaboravite visokizaštitni faktor!

6

MARAMAbilo kad i bilo gdje

7

LAGANO ŠTIVO jer ispitnim rokovima je došao kraj

ZGODNI FRAJERs kojim ćemo uživati uzalasku sunca

10

VOĆNI KOKTELda izdržimo visoke

temperature

98



31

Kroz bolonju i prašumuEmisija skovana pod nazivom koji

parafrazira naziv avanturističkogromana, dobro nam znane priče opustinji i prašumi, prijateljstvu,sazrijevanju i avanturi autoraHenryka Sienkiewicza za cilj jeimala i još uvijek ima, upravo to:zagrebati ispod površine, u našemslučaju, avanture zvane studentskiživot u gradu Splitu! Cijela pričaizrodila se iz suradnje Sveučilištau Splitu i HRT Radio Splita! „KrozBolonju i prašumu“ je emisija kojukreiraju i realiziraju studenti i nude

na znanje i ravnanje kolegama, ali iprofesorima našeg Sveučilišta! Svikreativni procesi, metode pokušaja ipogrešaka, nespretnosti i spretnostiodvijaju se pod budnim okomprofesionalnih novinara i tonskihrealizatora, posebice urednice emisije Vedrane Krstić Ivanišević i upravoto studentski rad na „bolonji“ ili„prašumi“, kako vam drago, činiposebno dragocjenim (op.a. Posebiceu gradu koji ne poznaje sintagmu :studij novinarstva!). Već treću godinu emisija se emitira

u, možemo već sada reći – dobromstarom terminu, svakog četvrtka od20.05 h, sve do 22 h! A teme? Sve odigle do lokomotive! Ispiti, studentskerazmjene, putovanja, glazba,

tekst: Helena Lovrić

zdravstveni problemi, misaonezavrzlame, ljubav, cimeri, stanovi,domovi... Zatim razgovori s našimprofesorima, ali i sasvim ozbiljne temenašeg obrazovnog sustava te one kojesasvim izlaze iz studentskih okvira.

Posebnost emisije su i znanstveneminute koje nam iz tjedna u tjedandonose „trista čuda odasvuda“.Sve kuhamo taman toliko da se

stignete dobro informirati, zabavitii odmoriti, ali i aktivno sudjelovatii dojaviti nam sve što vas tišti, svešto želite doznati, a ne znate kako iod koga. S druge strane, prostor jeto u kojem možete upoznati javnosto svemu što organizirate, stvarate,zamišljate... A dobrodošli ste iako samo imate dobru priču koja jednostavno mora izaći van!

Od početka ljetnog semestra oveakademske godine ekipa iza „bolonje“djeluje u sastavu Marina Meštrov,Meri Bilan, Đ eni Macan, KristinaTešija i Helena Lovrić u novinarskomdijelu priče te Tomislav Petrić utonsko-realizatorskom! U silnommoru klikova koje dnevno i tjednoisklikate zaista morate uključiti

studentske kanale informiranja.Portali, facebook stranice pa makar iradio kao dobri stari medij, koji vam je u slučaju naše emisije dostupanu dva klika (Hrvatski radio RadioSplit ili Facebook: Emisija KrozBolonju i prašumu), kako vam drago!Osluškujte, čitajte, pišite, buditeaktivni, gazite kroz prašumu pametnoi hrabro! I onda se javite s pričom,zašto ne?!

Piše: Diana Šperanda Za sve vas koji redovito pratite

radio emisiju Kroz bolonju i prašumu donosimo vam intervju sa

19-godišnjim studentom FESB-a,Tomislavom Petrićem, koji je utrenutku nastajanja ovog intervjuaveć šest tjedana redoviti član teemisije.1. Za početak nam opiši svoju ulogu

na radiju.Cijeli život se bavim tonskomrežijom, snimanjem emisije ireprodukcijom materijala, ali u samojemisiji bavim se tonskom realizacijomšto znači da sve što čujete u emisiji ideiz mojih ruku online u eter.2. Kako je sve počelo?Još dok sam bio manji bio sam

okružen miksetama pa sam takoostao vezan time za cijeli život..3. Kako si došao do radija?Poslao sam zamolbu urednicima

Radio Splita za posao i jedna odurednica Radio Splita, Helena Lovrić,koja je ujedno i urednica emisije,ponudila mi je ovaj posao pa samprihvatio.4. Imaš li još kakav projekt na kojem

trenutno radiš?Radim na FESB-u na projektu

videostreaminga u prostoriji A100 štoznači da ćemo ih, u slučaju bilokakvih

konferencija, prenositi uživo te ćesnimke, odmah nakon konferencije,biti i dostupne na internetu.5. Koje su tvoje obaveze i kako se

snalaziš u organizaciji vremena?U srednjoj školi sam osnovao

srednjoškolsku radioteleviziju,trenutno sam generalni urednik idirektor studentske radiotelevizijeu Splitu i dio sam emisije Krozbolonju i prašumu, a i uz to studiram.Kroz srednju školu sam se naučioorganizirati tako da mi danas nijeproblem ako mi uleti još neka obaveza.6. Planiraš li se i dalje baviti sa ovim

i nakon što završiš fakultet?



32

Udruga Studen za studenteSplitOsnovani smo davne 2008. godine

pod nazivom udruga Studenti zastudente Split (S4S) te smo odsamih svojih početaka najaktivnijastudentska udruga na splitskomSveučilištu. Mi smo ono što namsamo ime kaže. Skupina studenatakoja se ne želi zadovoljiti pasivnimstudentskim životom, nego ulažesvo svoje slobodno vrijeme kako bipromijenila svijet oko sebe na bolje. Vodeći se starom izrekom „Djela,a ne riječi“ ne želimo se zadovoljitisamo postojanjem i djelovanjem napapiru. Vjerujući da svi studenti,iako ponekad možda nesvjesni svoje važnosti i veličine nose u sebi odlikepotrebne za stvaranje osoba koje vrhunski obavljaju svoj posao i kojesu sposobne svoje znanje prenijetidrugima, želimo izvući ono najboljeiz svakog pojedinca koji će se

jednog dana nazivati akademskimgrađaninom. Smatramo poželjnim dase studenti okušaju u što više sferadjelovanja, razvijajući tako vještineza koje možda nisu ni mislili da ihposjeduju te šireći svoje interese iznanja. Cilj nam je, dakle, animiratiprosječnog studenta na rad na sebikojeg će postići radeći i učeći u poljuširem od onog koje obuhvaća gradivofakulteta kojeg polazi.

Podijeljeni smo u četiri tima: timRadio, tim Portal, tim Marketing iHumanitarni tim. Organizacijskastruktura sastoji se od izvršnog

tekst i foto: S4S

odbora te aktivnih, pasivnih ipočasnih članova. Izvršni odborčine predsjednik, potpredsjednik i voditelji timova. Aktivan status imastudent koji je savjesno odradio trimjeseca pripravničkog staža, pasivančlan je učenik srednje škole te svakistudent za vrijeme pripravničkogstaža u trajanju od tri mjeseca.

Počasni članovi su bivši članovinaše Udruge koji su svojim radom izalaganjem zaslužili status počasnogčlana udruge S4S.Od samih svojih početaka odradili

smo pozamašan broj projekata pasmo tako u projektu „Upali kameruza praktično obrazovanje“ 2010.godine osvojili nagradu za najboljiamaterski film. Osvojenu novčanunagradu nismo potrošili na vlastite

interese, već smo osnovali studentskiportal koji ne donosi samo informacijeo obrazovanju, stipendijama imenzi, već prikazuje priče „običnih“

studenata, naših kolega s kojimasvakodnevno provodimo vrijeme napredavanjima i vježbama. Udruga je također i dobitnica rektorovenagrade za posebna postignuća,odnosno humanitarni i volonterskirad za akademsku godinu 2012./2013.Stalni projekti naše Udruge su

S4S portal i S4S radio emisija. S4S

portal (www.szssplit.hr) je jedan odnajčitanijih studentskih portala uHrvatskoj te na dnevnoj bazi donosi vijesti iz sveučilišnog života, najavedogađanja te zanimljive člankeraznovrsne tematike. S4S radioemisija emitira se svakog petka u18.00 sati na valovima Radio Sunca,a donosi zanimljive goste, mahom vrijedne i uspješne studente.

U akademskoj godini 2012./2013.

provodili smo tematske mjesecepa smo tako u prosincu 2012.,osim dobrovoljnog darivanja krviu studentskom domu „Hostel“,

Sigurno, ako ne kroz emisiju koja jeipak studentska, ja ću se cijeli životbaviti sa radiotelevizijskim poslom,čak i ako završim ovaj fakultet kojinije usko povezan sa ovim.7. Kako si se snašao budući si ovdje

tek 6 tjedana?Prvi tjedan je bilo par gafova sa

moje strane, ali kako sve ide dalje i

dalje sve je jednostavnije i lakše. Prviput kad sam došao bila mi je trema. Ajme, hoću li nešto krivo pojačat,hoće li izletiti neki krivi prilog, ali s vremenom i vježbom riješiš se treme.

8. Za kraj, imaš li poruku za studentekoji bi se htjeli baviti sličnim poslom?Svim studentima koji bi htjeli

raditi na radiju i televiziji, a nemaju

tu mogućnost da budu negdjeprofesionalno kao što je Radio Split,mogu slobodno doći kod nas na Spinutraditi u studentskoj radio emisiji. Sveinformacije su dostupne i na našoj web stranici i primamo svakoga zabilo što.



33

Studentski đir gradi karakter Vjerovanje da je fakultet organi-

zacija za štampanje papira u oblikudiplome sve više okupira glave stude-

nata. Ipak, to je samo po sebi vrlo po-ražavajuće. Mnogi se pitaju: “Pa zar je moguće da ću provesti pet godinasvog života učeći nešto što mi nikada

tekst i foto: Studentski đir

neće trebati, trudeći se za diplomukoju nisam ni siguran da ću koristiti.”Izreka da je studiranje možda naj-

ljepše vrijeme u životu najčešće do-lazi iz usta onih koji su odavno završilisa faksom, a za nas je još jedna otrca-na fraza na koju odgovorimo: “Daj, ne

soli mi pamet!”Mi u Studentskom điru ne vjerujemo

da tako treba biti. Zašto? Zato što

je naš pogled na studiranje sasvimdrugačiji. Dok većina smatra da sefaks sastoji od učenja, izlazaka i kava,za nas je to samo mali dio. Osim što

organizirali humanitarnu akciju„Igračka jedna osmijeha vrijedna“,koja je trajala tjedan dana na svim većim splitskim fakultetima. Studentii profesori svih splitskih fakultetadonosili su igračke, knjige i DVD-ove koje su potom članovi udrugeS4S slagali u pakete i darovali djecikoja su božićne blagdane provodilana Pedijatrijskom odjelu KBC-aFirule, kao i članovima Doma zadjecu Maestral, Centra za odgoj iobrazovanje Juraj Bonači i CentraSamaritanac. U siječnju smoorganizirali projekt S4S Knjiga žalbi

i pohvala u sklopu kojeg su splitskistudenti dva tjedna imali prilikuu Knjige upisati sve svoje žalbe ipohvale na račun matičnih fakulteta,a sve napisano iznijelo se na S4S večeri u Sveučilišnoj knjižnici predsplitskim dekanima i rektorom kojisu komentirali sve napisano i obećaliuvažavanje studentskih prijedlogai promjene nabolje. Projekt je biopohvaljen od strane dekana i rektora,ali i iznimno medijski popraćen.Ožujak smo posvetili kulturi tako da

smo organizirali tri filmske večeri uučionici doma „Hostel“, a održani sui fotografski i literarni natječaj za svezainteresirane studente. Osim toga, u jednom splitskom klubu organiziralismo Retro plesnjak koji je oduševiosve prisutne. U travnju smo u Infozoni i domu „Hostel“ održali dvijeedukativno-zabavne S4S Sexy večerina kojima smo održali predavanjao spolno prenosivim bolestima io zanimljivostima o seksu, a sveuz stand-up komediju i nagradneigre. Pokrenuli smo i online anketuo seksualnim navikama splitskih

studenata koju je ispunilo njih gotovotisuću, a čiji su rezultati predstavljenina jednoj od S4S večeri. Svibanjsmo posvetili (ne)zaposlenostiorganiziravši tri zanimljivadogađanja: u Sveučilišnoj knjižniciodržano je predavanje mladihpoduzetnika, kao i predstavljanjeHZZ-a, Student servisa i Mali sajamstudentskih poslova, dok je u Infozoni organizirana tribina o stručnomosposobljavanju. U lipnju smo, usuradnji s UNICEF-om, organizirali

humanitarni kartaški turnir naFESB-u za potrebe projekta „Prve trisu najvažnije“. Osim toga, sudjelovalismo u organizaciji koncerta „Rock dodaske“ održanog na Starom placu.Ove akademske godine odradili

smo humanitarnu akciju ”Splite,pruži ruku” koja je ujedno i nastavakhumanitarne akcije čiji je začetnik bioCity Center One Split za kupnju kombi vozila za Dnevni centar Firule, COOJuraj Bonači. U studenom i prosincusmo provodili Tribine utorkom uSveučilišnoj knjižnici u Splitu. Tribinesu bile tematizirane: kultura i mladi,

studenti s invaliditetom, putovanja,Studentski zbor. U prosincu smotakođer i kuhali za beskućnike usklopu projekta „O’La La 366 večera“.Proveli smo i prošlogodišnji projektKnjiga žalbi i pohvala. Vjerujući da je u nama snaga koja će

sutra činiti bolji svijet, danas radimona buđenju i održavanju budnom tesnage, baš kao i na provociranju srećekoja proizlazi iz rada s drugima i radana sebi. Nebo nam je granica!



34

dobivaš potrebno znanje, na faksudobivaš i hrpu dragocjenog vremenakojeg možeš iskoristiti na ononajvažnije, izgradnju svog karaktera.Znanje će ishlapiti, prijatelji će otićisvojim putem, ali tvoj karakter ides tobom do kraja života, u dobru i uzlu. Ako ga sada ne izgradiš, poslijenećeš imati ni vremena ni volje bavitise time. E, baš to smo mi tu!Studentski đir Split je studentski

ogranak udruge Fokus koji omoguću- je studentima da se razvijaju intelek-tualno, društveno, duhovno i fizički.

U skladu s time studentima pružamopriliku da se uključe u razne aktivno-sti.Tjedna druženjaŽelimo svakom studentu dati prili-

ku da se izrazi te da ima priliku ra-spravljati o životnim temama koje seu današnjem vremenu rijetko spomi-nju. To su teme o sreći, pomaganju,razvijanju karaktera, planovima zabudućnost, vezama, prijateljstvu itd.Studenti na ovaj način imaju prilikuupoznati druge studente i razviti me-đusobna prijateljstva dok istodobnopomažu jedni drugima sa vlastitimiskustvima i znanjem.SeminariSĐ također redovito organizira

i seminare na kojima gostuju stu-denti i predavači iz cijelog svijeta,npr. iz Amerike, Njemačke, Poljske

i mnogih drugih zemalja. Tijekomtih seminara studenti imaju prilikuda upoznaju običaje i poglede stu-denata iz drugih zemalja te da na

taj način prošire svoj svjetonazor. Baš ove godine smo imali seminare otajnama kvalitetne komunikacije koji je izazvao veliki interes među studen-

tima i nekima od njih uvelike pomo-gao u osobnom životu.Humanitarne akcijeTakođer, često na inicijativu samih

studenata organiziramo i humanitar-ne akcije. Studenti se okupe sa željomda pomognu onima koji su u našemdruštvu zaboravljeni i prepuštenisami sebi. Česti su posjeti staračkomdomu „Lovret“ ili centru za odgoj i

obrazovanje „Juraj Bonači“. Skrbi-mo za obitelji i djecu koja se nalaze uteškim životnim situacijama. Ovakve„aktivnosti“ razvijaju humanitarnustranu svakoga od nas i u tim trenu-cima shvatimo da smo zapravo tu dabismo jedni drugima pomagali, a neignorirali.

IzletiIma mjesta za one nemirnijeg duha

i one sa viškom energije pa priprema-mo izlete i studentske konferencijepo Lijepoj našoj, a povremeno i izvannje. U protekloj studentskoj godinismo obišli Mosor, Brač, Zadar, Sara-

jevo, Mađarsku.RadionicePovremeno organiziramo i zanimlji-

ve radionice poput Engleske pričaoni-ce, tečaja gitare, radionice nakita zadjevojke i pomoć pri učenju matema-tike za srodne fakultete.Individualni razgovori i savjeto-

vanjaNa kraju se ističe još jedna osobna

aktivnost, a to su individualni razgovori. Mnoge studentske organizacijerade puno aktivnosti, ali malo je onihkoji se trude upoznati osobu. U stu-dentskom điru potičemo individualnerazgovore uz kavu zahvaljujući koji-ma se studenti bolje upoznaju i razvijaju dublja prijateljstva, ne ostajućina taj način samo površne kolege.Ne trebamo biti najglasniji ni najpo-

pularniji, ali jedno je sigurno… ako

uložite malo truda i vremena te nampokažete povjerenje, u roku od jednegodine vidjet ćete ogroman napredaku svojim odnosima i u svom karakte-ru. Govorimo jer znamo!Sve o studentskom điru saznajte na

Facebook stranici Fokus: Studentskiđir



35

Da bih mogao doći na FESB studirati, morao sam proći imaturalni ples. I baš na tome maturalnom plesu, ja sam dobio

čast voditi svoju razrednicu u špaliru. Ali to je i značilo damoram otvoriti ples i otplesati valcer s razrednicom. I sadzamislite čovjeka od dva metra koji pleše... To nisam znao. Amoram. I tako sam otišao na ples naučiti valcer na brzinu – daizgleda kao da znam. To je bilo prije više od tri godine.U početku je bilo malo teško – svaki početak je težak, sjetite

se prve godine faksa – ali s vremenom postaje lakše pa mi kažu(možda lažu) da to još i nekako dobro izgleda. Od momka kojiizgleda kao onaj klasičan baletan – lagani stokilaš, i ne podnosiplesati (uvijek mi je u klubovima bio draži šank, druženje ipriča nego plesni podij), postao sam plesač. I uživam u tome.Plešem latinsko-američke plesove u plesnom klubu „Mambo“i baš nedavno sam bio na svom prvom internacionalnomturniru – Svjetsko prvenstvo u salsi, koji je održan u Torinu.

Piše: Filip Gunjača

Sve izleda onako kako vidite na TV-u – mali milijunreflektora i desetak sudaca oko tebe, i previše očijukoje te gledaju. Ples sa zvijezdama. Samo smo mibili zvijezde. Moja predivna partnerica i ja izlazimokao predstavnici Hrvatske i plešemo, adrenalin puca,ludilo i tada i mogu sve i umirem od straha. A mojaljepotica skače, vrti se, leti i ja se zaljubljujem u svakinjen pokret... Tih par minuta svijet staje (a poslije

ne mogu disati, haha). U međuvremenu smo i snimiliglazbeni spot tako da smo osjetili i dašak estrade. A ekipa u klubu – kad čujete plesači, pomislite tko zna

koji su to i što im pada napamet – i onda dođete i viditeda su to skroz normalni momci i cure koji se itekako vole i znaju zabaviti. Zbog ekipe i njihove zafrkancijesam i ostao u klubu, upoznao svoju djevojku i supermi je. A sjećam se kad su mi govorili – ‘’Trenirašples... Nisi normalan, a bome to i nije trening’’. Sadati isti dolaze i vide da je to itekako trening (mislite daplesačice izgledaju tako jer je to samo priroda?) i da

je itekako dobro. Meni je sve to počelo kad sam došaou klub na brzi tečaj valcera i nakon prvog treninga sumi rekli – ‘’Ako se vidimo sutra odlično, ako ne bar siprobao, a prekosutra su gradele.’’...

Inženjer i plesač

E, baš to smo mi tu!



37

Pozdrav iz Nanjinga! Mao Ce-tung jebio revolucionarni vođa Kine. Većinanas je čula da su za njegove vladavineubijeni deseci milijuna ljudi, političkihneistomišljenika. No, malo nas zna dasu se za vrijeme vladavine Mao Ce-tunga plaće udvostručile, a životni

vijek Kineza produljio za 20 godina.

Most u Nanjingu preko rijeke

Yangtze! Prema Guinnessovojknjizi rekorda to je najduži most zaželjeznički i automobilski prijevozte prvi izgrađen isključivo odstrane Kineza od kojih su mnogiizgubili živote za vrijeme gradnje. S obzirom da je izgrađen od stranenaroda, rečeno je da će narodu biti iostavljen te je stoga jedini most preko Yangtze na kojem se prijelaz ne plaća. Danas je poznat po još jednomrekordu – most s najvećim brojemsamoubojstava u svijetu!

Taksi u Kini – rikše na svakomkoraku! Dosjetila sam se još nekihneobičnih kineskih običaja. Naime,djeca ne nose pelene već rasparanehlače te je normalno da dijete kadosjeti potrebu obavi malu nuždubilo gdje! Nekada su na ženama bila

atraktivna mala stopala pa su im uranoj dobi lomili i podvezivali prstezbog čega su žene hodajući trpileogromne bolove. Muškarci nikadnisu vidjeli bosu nogu već su ihžene u njihovoj prisutnosti umataleu ukrasne čarapice. Ovaj običaj jeukinut tek početkom 20. stoljeća.

Tiananmen ili Trg nebeskog mirau Pekingu je najveći trg na svijetu! Poznat je po studentskim

prosvjedima iz 1989., a tu se nalazi isjedište Komunističke partije te ulazu Zabranjeni grad u koji nije biodopušten ulaz običnim smrtnicima.Tu je vladar obitavao sa ženom i 3000konkubina koje su pokapane zajednos njim ukoliko nisu imale djece. Dok smo mi, turisti, slobodno ušlina trg, Kinezi trebaju proći kontrolukako ne bi došlo do prosvjeda.

Kineski zid dugačak je 8851,8 km,no prema nekim novijim izvorimaspominje se duljina od čak 20 000km! U svakom slučaju, Kineski zid jenajveća građevina na svijetu, no ipakse ne vidi iz svemira.

Peking je poznat i po velikombroju biciklista, no promet jei dalje u kaosu pa su uvedenezabrane vožnje automobila naodređene dane prema registraciji. Sigurno ste na slikama primjetili

kombinaciju crvene i žute boje na većini građevina. Žuta je carska boja, acrvena boja sreće. Stoga nije ni čudnošto su Kinezi razmišljali o promjeniboja na semaforu gdje bi crvena bojasimbolizirala kreni, a zelena stop.Za kraj vas moj kineski vodič uPekingu i ja pozdravljamo ispredOlimpijskog stadiona!



38

Danas kažem da su mi uporan rad, optimizam i vjera pomogli da “preživim” taj kulturološki šok ekstremnihrazmjera drugog dijela svijeta i sretno se vratim domusvom, 8700 km zračne udaljenosti daleko prema zapadu,odnosno oko 10 dana vožnje autobusom bez stajanja.Saznanje da putujem u KinuLjeto 2013. godine ću pamtiti kao najbolje ljeto do

sada u životu. Dobio sam priliku u obliku stručne prakseotputovati u daleku Kinu, zemlju drevne civilizacije,potpuno nam drugačije kulture i načina života. Kad mi je IAESTE javio rezultate natječaja, nazvao sam oca damu prenesem rezultate. Istina, kao svaki otac budućeginženjera, očekivao je da idem u Njemačku. Ne trebam vam ni spominjati kakva je reakcija bila kad sam izrekaoriječ „Kina“. Minuta zatišja na telefonu i razmišljanje usmjeru hoću li se živ vratiti natrag doma. Među kolegamase proteglo pitanje i da li sam normalan. Znate, trebalo

je preživjeti 5 godina studiranja inženjerstva pa je topitanje sasvim na mjestu. Nakon svih odrađenih obavezai ispitnih rokova počelo je istraživanje o Kini i pripremaza 3 mjeseca jako upitnog putovanja. Dok su me sviupozoravali i davali mi svakojake savjete sjećam se da sambio iznimno optimističan i sretan što se napokon mičem izRH (koliko god da sam je volio). Karta je rezervirana, letide iz Zagreba preko Moskve do Šangaja. Kako spakiratiprtljagu za 3 mjeseca života kad si uopće ne možeš predočitišto te čeka, hoće li te itko dočekati na aerodromu, kako sesporazumjeti na kineskom jeziku, kako kupiti bus kartu odaerodroma do mjesta do kojeg moram doći? So, let’s start!Prvi dojamIz aviona, Kina je izgledala prilično neuredno, onečišćeno,

maglovito , bez zelenila i iti malo estetike. Ogromnemoderne zgrade Šangaja su mi davale nadu pristojnogživota u Kini. Kad sam izašao s aerodroma, prvo samse upitao: Gdje je zrak? Bilo je poprilično teže disati, jer je bilo prevruće. Ne zbog visoke temperature negozbog sparine, visoke razine onečišćenja i vlage u zraku.Doslovno sam vidio ispred sebe 50 metara, ostalo je sve bilamagla. Prvi dan u Kini mi je bio obilježen upoznavanjems nevjerojatno divljim prometom po ulicama, gledanje

u Kineze, komunikacijom s vozačicom taksija koja me

Piše: Marin Ajduk trebala odvesti do stana te upoznavanje s obitelji s kojomsam živio. Prvi dan je prošao uspješno. Bio sam iscrpljennakon mnogo sati vožnje avionima, autobusima, vlakomi taksijem, traženjem stana, pokušajem komunikacije slokalnim Kinezima koji nikad nisu čuli za engleski jezikniti znaju da postoji pa sve do nikad čudnije večere prijespavanja. Već mi je tada nedostajala domaća hrana, anisam bio ni svjestan što me sve čeka u nastavku.Zanimljivosti iz kulture i stila životaNevjerojatno je kakva imajupravila vožnje. Zapravo

mogu reći da i nema pravila. Vozi se na malo “krkanski”način, a jedno od pravila je: tko ima bolji “bolid”, taj imaprednost, jer ovaj siromah ne želi plaćati popravak “bolida”u slučaju sudara. Trubi se na svakom koraku i tko jačetrubi, veći je frajer. Buka je na ekstremnoj razini. Ulicesu prepune električnih motora i bicikala. Često se može vidjeti da se ljudi parkiraju na sredini ceste sa 6 traka u

jednom smjeru, a policije nema nigdje. Svaki nesporazumriješe međusobno i bez svađe. Na ulicama se mogu pronaćimali stari automobili ili bicikli s prikolicom u kojima seprevoze razni građevinski materijali, a na motorima sam viđao i cijelu obitelj od 4 člana uključujući i psa ako gaobitelj ne smatra jestivim.Cijene su me jako iznenadile. “Made in China” nije u

stvarnosti tako jeftino kao što je nekada bilo u trgovinama“Sve po 10 kuna”. Kineski novac se zove Juan (RMB) i jedan juan odgovara oko 0.9 kuna. Nije cijela Kina kao

što je nekad bila. Previše se promijenila u zadnjih 10-15 godina, što sam vidio u povijesnom muzeju u centruŠangaja kroz izložbu slika. Cijene hrane su u prosjekuiste kao i u RH, s tim da su mliječni proizvodi jako skupi,sir se jako teško može kupiti, a dobru čokoladu je gotovonemoguće pronaći. Kruh ne jedu, a riža je sastavni diosvakog obroka. Kako Kinezi jedu mnogo povrća, ono jedosta jeftinije. Šišanje sam plaćao 13 kn, a autobusomsam se po gradu vozio koliko god da sam htio samo za 0.9kn. Cijene tehnologije, elektronike i odjeće variraju. Ako je original brend, cijene su slične našima, možda malo jeftinije, a ako se radi o kopiji što se na svakom uglu možepronaći, onda su cijene drastično niže. Potrebno se cjenkatina svakom koraku. Znao sam spuštati cijene od 3000 kn na150 kn. Piće u noćnim kubovima je jako skupo, jer izlascine spadaju u dio kineske kulture. Čaša miješanog pića u



39

modernim zapadnjačkim klubovima zna biti između 70 i100 kn, pa i nije čudno da samo bogati Kinezi izlaze vani.McDonalds, KFC i ostali fastfood-ovi se nalaze na svakomuglu, a cijene su iste, osim ako ne naletite na njihovukopiju. Danas više ne jedem hranu iz takvih fastfood-ova jer sam se svačega nagledao u ta 3 mjeseca.

Kinezi su jako srdačan, tih i drag narod. Držanje doobitelji je jako važno. Često mladi ljudi ostaju živjeti ublizini kuće roditelja kako bi što bolje ostali povezani snjima. Ako imate 25 godina i još niste pronašli ljubav svogživota roditelji će vam je pronaći i s tim se morate pomiriti,što znači da se brakovi ponekad sklapaju prisilom. Zamuškarce je nakon završetka fakulteta prioritet kupiti stani dobar automobil što mu osigurava lagodan pronalazakdjevojke koje itekako padaju na to.Brojne web stranicesu zabranjene. Facebook, Youtube, Whatsapp i slično nijedopušteno jer je pod američkim utjecajem, ali zato imaju vlastite verzije (vrhunske kopije).

Najpopularniji sportovi u Kini su badminton i stolni

tenis, a na ulicama možete vidjeti i zaljubljene parove od70 godina kako se zabavljaju trčeći i razgovarajući u noć

prije spavanja. Svijest o zdravlju i treniranju duha i tijela

je iznimno bitno. Ritual ispijanja čaja je sveprisutan. Zbogsvega toga izgledaju iznimno mlado i njegovano. Prosječanizgled Kineza od 35 godina odgovara našem od 25 godina.Teško se može naći netko da vas želi prevariti. Cjenkatida, ali prevariti nikada. O politici se baš i ne priča zbogkomunističkog režima koji trenutno vlada, a djeca se odrođenja odgajaju u strogim uvjetima.“Sistem jednogdjeteta” je istina i u potpunosti ga se pridržavaju. Ako stekao bračni par jedinci svojih roditelja, onda po posebnimpravilima gledajući rodbinska koljena unatrag možete čakimati dvoje djece, ali to je prava rijetkost.Hrana me se uglavnom nije dojmila. Jede se sa štapićima

i normalni pribor je gotovo nemoguće pronaći. Čestokombiniraju vrlo ljuto s jako slatkim. Jeo sam čestozatvorenih očiju jer nisam znao što jedem, pogotovo upočetku. Složio sam primjer najgorih namirnica koje

sam probao (upozoravam one slabog želuca da preskočeovaj dio): juha od jetre i zgrušane krvi, filetirani kravlji jezik, frigani škorpion naboden na štapić, juha od morskogkrastavca, morska zmija u crnom umaku i kuhano ptičje jaje u kojem je vidljiv embrio. Da, razmišljamo isto, užasno.

Putovanje u Kinu je moje prvo putovanje van Europe.Nakon tri mjeseca života s kineskom obitelji, svakog dana8 sati rada s kolegama Kinezima, putovanja vikendimas ostalim studentima iz raznih dijelova svijeta, teško jereći da sam ostao isti. Nikad neću zaboraviti putovanjeiz Šangaja do Pekinga kad smo trčeći s putnim torbamau ruci, kako bismo stigli u zadnji čas na vlak, preskakalipreko stotine Kineza koji su tada spavali po podu uredovima čekajući svoj voz. Prvi pogled na Kineski zid jebio očaravajući, a “Kung fu show” me ostavio bez daha.Izlasci u noćne klubove u Šangaju, šetnje gradom koji živi24 sata dnevno, gdje vam svako malo netko pristupa kakobi vam prodao nešto, popularni karaoke show na kojemmožete vidjeti kako djeda pjeva popularne zapadnjačkepop pjesme zajedno s unučadi i razgovori s kineskomobitelji o kulturi, povijesti i običajima su iskustva kojeću uvijek pamtiti. Na početku je bilo mnogo pitanja iunutrašnjih nemira, ali onog časa kad sam kročio nogomu Kinu i počeo živjeti život punim plućima, sve je nestalo.Navikavanje na novu životnu sredinu je bio šok koji je upočetku trebalo izdržati, kako psihički tako i fizički. Danaskažem da su mi uporan rad, optimizam i vjera pomoglida “preživim” taj kulturološki šok ekstremnih razmjeradrugog dijela svijeta i sretno se vratim domu svom, 8700

km zračne udaljenosti daleko prema zapadu, odnosno oko10 dana vožnje autobusom bez stajanja.



40

Imagine Cup je s gao u SplitMicrosoft Imagine Cup je prestižno

studentsko natjecanje u tehnologiji nakojem studenti kroz rad na projektusavladavaju način rada u timu,pokazuju svoje znanje, sposobnostprilagodbe i brzog usvajanjanovih tehnologija. Prošlogodišnjipobjednici s FESB-a, projektom AuThink, pridonijeli su održavanjuovogodišnjeg finala Imagine CupaHrvatske u gradu pod Marjanom.Natjecalo se u kategorijama

Innovation i World Citizenship.Finalisti su predstavljali svoj

projekt pred budnim okom žirijaboreći se za odlazak na svjetskofinale u Seattleu i upoznavanje BillaGatesa. Natjecateljima su podrškupružili i mnogi splitski studenti kojisu došli navijati za tim čije im serješenje najviše svidjelo. Bila je toizvrsna prilika za sve zainteresiraneda saznaju što to čini dobru ekipute kako se uspješan tim razlikuje odostalih. Možda dogodine možemoočekivati neki uspješni splitski tim ufinalu.

Tijekom natjecanja mogla su sečuti zanimljiva rješenja, ideje iaplikacije poput one koja pomažeslijepim i slabovidnim osobama

Piše: Ana Granić Foto: Eugen Jeličić

osigurati siguran put od točke Ado točke B, zatim aplikacija kojaomogućava pripremu jedinstvenihispita za svakog pojedinačnogstudenta, lakšu analizu i mogućnostda studenti odmah doznaju ocjenu.S izrazito zabavnom prezentacijomi zanimljivim projektom pobjedu je odnio tim Halycon.tv i njihovorješenje u obliku multimedijskeplatforme za live-streaming ireal time komunikaciju uz pomoć WebRTC tehnologije. Navedenemogućnosti imaju veliku primjenu uedukaciji. Pomoću njih bilo tko možeprenijeti i snimiti sadržaj predavanja,konferencija ili instrukcija, a najveća

vrijednost je što pohranom sadržajapojedinac može stvoriti vrijednu bazuznanja. Osim u edukaciji, ovaj projektima primjenu i u ostalim područjimapoput marketinga, zabave iliposlovanja.Po završetku formalnog dijela

natjecanja, druženje se nastavilouz kuglanje, pizze i piće. U ležernojatmosferi sklopila su se brojna novaprijateljstva zaljubljenika u svijettehnologije. Zato krenite već danas uosmišljavanje ideje, projekta, okupitedobar tim i sljedeće godine boritese i vi za laskavu titulu pobjednikaImagine Cup natjecanja.



41

Umjetnička duša studenataKristina Bilota(Filozofski fakultet , 2 godina)Digitalna umjetnost je danas postala

nezaobilazna u svim vizualnim medijima.“Digital painting”, tj. recimo digitalnoslikarstvo i ilustracija danas se koristeu svim filmovima, video igrama, spoto- vima, knjigama, reklamama itd. Mnogiumjetnici su izgradili svoje vizualne ga-lerije radeći zanimljive fan artove koji sunajpopularniji u svijetu digitalne umjet-nosti ili koncepte koje ćemo vidjeti samou arhivima studija na temelju kojih na-staje jedan čitavi novi svijet. Digitalnaumjetnost nam dopušta da prijeđemosve granice i otvorimo svijet mašti stva-rajući nevjerojatne scene i osjećaje.Digitalnim slikanjem se bavim godinu i

pol dana te se predstavljam kaoKristinaToxicpanda. Moje putovanje je započelofan artovima i fantasy ilustracijamabaziranim samo na likovima te samnakon toga počela istraživati dalje idanas crtam gotovo sve. Do sada samradila za brojne video i tabletop igre te

surađivala na art projektima zajedno sdrugim umjetnicima iz cijelog svijeta.Trenutno radim kao freelancer te samna poziciji art direktora u dvije igre,od kojih je jedna nadolazeća hrvatskarpg igra. Ovaj posao je nevjerojatnozabavan, dinamičan i pun zanimljivihiskustava. Nadam se kako će na ovompodručju porasti zainteresiranost za ovuumjetnost!

Eugen Jeličić (1. godina preddiplomskog studija, Računarstvo)



42

Ružica Meštrović 3. godina Preddiplomskog studija, Računarstvo

Tomislav Primorac (24)Studiram računarsku fiziku na splitskom PMF-u, a u

slobodno vrijeme se bavim crtanjem karikatura i kratkihstripova. U crtežima je naglasak na humoristični sadržaj i

cilj mi je kako nasmijati publiku, tako i povećati zanimacijuza strip. Zasad se time bavim samo amaterski, ali tkozna što me čeka u budućnosti. Publiku sa svojim radomupoznajem putem facebook stranice “Jokebox”.



43

U našem časopisu predstavljamotakođer studente s našeg faksa koji

se bave nekim zanimljivim hobijem. Među ostalima tu je i Ivana Previšić, studentica pete godine elektrotehnike, zaljubljenica u modu. Ivana uveseljava brojne cure pišući Glam and Stylish blog o modi. Sve o Ivani i njenom pisanju pročitajte u nastavku.

1. Tko je Ivana Previšić? Predstavi nam se u par riječi?(faks, itd.)Opisati sebe u par riječi, hmm…

Studentica elektrotehnike, smjerelektronika, zadnja godina, rodomiz Čapljine (Bosna i Hercegovina).Rođena 2.2.1990... Volim svoju strukukoja će ipak biti primarna u momživotu, ali najviše od svega volimmodu, to mi je najdraži hobi (crtati,šivati, krojiti).

2. Kako si došla na ideju pisatiblog? Već dugo me prijatelji nagovaraju

da krenem s pisanjem, jer imamšto pokazati, imam stila i dosta

Glam and Stylish Streetstyle Blog Razgovarala: Ivana Buhač

pametnih savjeta koji mogu pomoćidrugim curama. Tako da sam skupila

hrabrosti i krenula s tim.

3. Što tebi predstavlja pisanjebloga?Po meni je pisanje bloga kao

vođenje dnevnika. Želim podijelitisa svojim pratiocima svoju dnevnukombinaciju, listu želja, neko novomjesto koje sam posjetila... Blogomželim pokazati drugima gdje mogunešto kupiti, kako kombinirati nekestvari. To je za mene sve igra i uživamu tome, opuštajuće je.

4. Kako nalaziš vremena za pisanje bloga? Ispašta li faks radi njega? Većinu postova koje sam objavila bilo

je vikendom. Nekako uspijem sklopitito sve jer za urediti post doista treba vremena i strpljenja, a želim da bude

savršen pa to malo potraje. Ali ipak,faks je na prvom mjestu. Vikendom jezabava, a ostalim danima – red, rad idisciplina.

5. Koliko često pišeš? Koje suti teme najčešće?Blog sam počela pisati prije nekih

mjesec dana. Ne želim biti naporna spostovima i objavama, tako da mogureći da svaki tjedan objavim po jedan– kad sklopim dobru kombinacijuili kupim nešto novo, to odmah idena blog. Teme su većinom vezane zaodjeću, kombinacije, što je novi hit u

modnom svijetu.

6. Odakle ljubav prema modi? Što misliš o odijevanju FESB – ovaca?

Oduvijek me moda privlačila. Dosta vremena sam provela prelistavajućimodne časopise, gledajući modnerevije i prateći modne kanale. Uvijeksam crtala svoje kreacije, neke sam

čak i sašila, hahaha. Hm, fesbovcinaši... Pa cure su puno bolje, doistaima cura za kojima se i ja okrenem,drže do sebe, dok dečki manje pazena modu i oblačenje, ali ima i tuizuzetaka.

Želite biti drugačiji, istaknuti se,igrati se bojama i uzorcima, a ne znate kako? Prije izlaska tražiteidealnu kombinaciju, imate pun ormar, ali vam se ništa ne čini dovoljno dobro? Dobar savjet što obući, kupiti,

kako nečim novim osvježiti staru



44

kombinaciju, možete saznati prateći Ivanin blog – Glam and Stylish, i Instagram profil. Više ne morate gnjaviti prijateljice za savjet što obući, jednostavno zavirite u Ivanin modni svijet. Donosimo vam isječak s njenoga

bloga.Black is the new white!Mala crna haljina kratka je,

nepretenciozna večernja ili koktelhaljina, koju je lansirala modnakreatorica Coco Chanel. Odmah su je usporedili s automobilom marke“Ford” koji je tada bio sinonim zamasovnost, jednostavnost, niskucijenu i crnu boju. Chanel je haljinudizajnirala tako da se na njoj ne videmrlje i da dobro “odijeva” svaku ženu.Ova haljina može biti različitih dužina,ali je uvijek jednostavnog kroja. Onamože biti savim obična, od jeftinijihmaterijala, ali može biti i skupocjena.Modni kreatori i mnoge žene

smatraju, da je mala crna haljina

esencijalni dio ženske garderobe. To je poznati zakon mode da bi svakažena trebala imati svoju jednostavnu,elegantnu crnu haljinu koju možeobući u svakoj prilici.Tako sam i ja danas obukla svoju

malu crnu haljinu sa čipkom koju sam

kupila na sniženju u H&M-u. Krojempodsjeća nanegližei savršena je zakombiniranje s drugim odjevnimpredmetima. Za ovaj prohladan danodlučila sam se za kombiniranje spletivom u bijeloj boji. Crna i bijelazajedno su oličenje elegancije. Tu jei crna bunda od umjetnog krznamarke Pepe Jeans. Htjela samdodati malo grunge stila, pa samlook upotpunila Zara čizmama. Zbog što većeg kontrasta kaoaccessories samodabrala naočale s bijelim okvirima ibijelo-zlatni sat. Današnjilook moguopisati kao romantičan sa dozomseksipila.Uživajte!

Do novog posta, vaša Ivy! Xoxo

Novi život starog automobilaStari automobil je vremeplov koji

vraća u godine kada je posjedova-nje automobila bio luksuz, kada nijepostojala motorizirana proizvodnjana traci već je svaki automobil imaodušu, bio jedinstven, rijedak te je za-htijevao posebnu pozornost prilikom vožnje. Svaki stari automobil imao jesvoje mušice, uistinu ih je potrebnoznati voziti, što i pridonosi njihovomšarmu.Obnova oldtajmera je jako komplek-

san i zahtjevan posao. Vani je to uno-

Piše: Marin Gudelj san biznis te se veliki novac okreće naraznim sajmovima, izložbama, proda- jama dijelova pa čak i u filmskoj indu-striji, a često ih naručuju i mladenci. Vrijednost automobila još je i većaukoliko su se u njima nekoć vozile po-znate osobe. Kod nas se ljudi uglav-

nom uhvate restauriranja starog au-tomobila iz hobija i zaljubljenosti unešto što je za druge samo hrpa lima.Još davne 1991. moj je otac kupio

svoje prvo auto – Fiat 127. U njemusam još kao dijete u krilu oca radioprve đireve. Tada je bio iznimno cije-

njen i pouzdan auto stoga sam ga od-lučio obnoviti, vratiti osobnost koju jeprije imao.Restauraciju Fiata 127 smo otac i ja

započeli u stričevoj garaži koja nam jes vremenom postala drugi dom. Bilismo euforični i krenuli smo s velikim

entuzijazmom, a da zapravo nismo bilisvjesni u kakvu smo se avanturu upu-stili. Auto smo najprije cijeloga rastavili. Iako se možda čini da je to laganiposao, nije, jer svaki od oko 4000 dije-lova pređe preko ruke - treba ga oči-stiti, opiturati, a kasnije i vratiti na-



45

zad. Ponekad je dobro i fotografiratipojedine dijelove kako bismo ih znaliposlije ponovno sastaviti.Pošto se danas više ne proizvode di-

jelovi za fiat 127 nije moguće otići udućan i kupiti dijelove, već treba do-sta muke i upornosti traženja po in-ternetu i zivkanja ljudi za pronaći od-govarajući dio koji je dotrajao i trebaga zamijeniti.U svom selu sam našao dva stara

primjerka istog modela. Bili su total-no zapušteni i u lošem stanju. Ipaksam ih kupio, posudio kamion i preve-zao ih natrag u Split i rastavio kakobi dijelove koje je mom Fiatu trebalozamijeniti s obzirom da ih drugačijenije moguće nabaviti.

Kada smo ga rastavili, uočili smoda na par mjesta ima hrđe koje tre-ba brusiti. Nakon toga trebalo je napar mjesta zavariti lim gdje je po-pucao. Sukladno tome sve varove jetrebalo zaštititi s piturom i plastikomza britvljenje. Nakon toga je krenulopituravanje temeljnom bojom nekoli-ko puta da se još dodatno zaštiti. Napodvozje je stavljena bitumenska za-štita, a iza toga je slijedilo kitavanjei priprema za pituravanje u komoru.To je bio jedan od mučnijih dijelova jer je proces potrebno ponavljati is-

početka ukoliko linija nije savršenoravna i bez valova. Završna ruka prijekomore bila je pituravanje šprickitomi vodeno poliranje auta.Pomagao mi je i prijatelj Kristian,

koji također dijeli ljubav prema sta-rim automobilima i ima Fiata 127sport. Bilo je i prilika poput onih kadasam slučajno naletio na skup fiatistana Poljudu još dok sam radio na nje-mu pa su me pitali hoću li ga proda- vati, ali to nije dolazilo u obzir. Bili su jako razočarani.

Nakon što je auto izašao iz komoretrebalo je polako vraćati sve dijelovenatrag i pritom paziti da ne oštetimopituru. Motor smo rastavili i očisti-li sve dijelove, opiturali ih i sastaviti

ih natrag. Trebalo je obnoviti krov isjedala obložiti kožom i vratiti staklanazad. Trebalo je vratiti i sve kablovenazad, provjeriti rade li svjetla, je lisve ispravno, centrirati trap.Nakon godine ipo dana auto je za-

vršen u svim detaljima. Kad je posaonapokon bio gotov, okrenuti ključ ičuti motor, ponovo ga provozati na-kon toliko rada na njemu bilo je pravozadovoljstvo.Otkrio sam hobi! Imam oldtimer

spreman za vožnju, ali možda i ononajvažnije, dobio sam znanje i savje-

te od oca i prijatelja koji su mi znaliuskočiti kad je bilo potrebno te samim veoma zahvalan. Imao sam srećušto sam mnoge poznavao pa su mibesplatno učinili uslugu i pomagali.Tako sam stvorio krug prijatelja kojiće biti tu ako se budem opet okušao iupustio u sličan projekt. Sudjelovanjena izložbama oldtimera mi je u pla-nu, možda i restauracije stare očeve vespe, ali zasad se prvo moram maloodmoriti i provozati sve prijatelje iuživati u vožnji fiata – Malog Zmajakako ga moj otac zove.Svima koji se možda žele upustiti

u ovako što mogu samo poručiti da– proces restauracije ovisi od stanja vozila, ali i o vašoj motiviranosti da ga

završite. Budite spremni na automo-bilu raditi dnevno i po nekoliko sati jer to je zahtjevan hobi, košta mno-go truda i vremena i novca. Ali kadaautomobilu vratimo njegov autentičniizgled, vratimo mu dušu.Stanje na cestama se promijenilo,

sve manje je dragulja poput starihautomobila, ali još uvijek privlače pa-žnju i oduševljenje ostalih sudionika uprometu. I u mladima i u starima javise nostalgija za nekim prošlim vreme-nima...

Ljeto nam se vra lo!Nemojmo se varati, vremena su sepromijenila. Više nije dovoljno staviti

japanke na noge, šugaman u ruke ipravac more. Ozonski omotač sve jemizerniji, a zrake sunca sve su jačepa nema nigdje bez kreme s visokimfaktorom u borši i svakako vašegsmartphona. Jer na “društvene“mreže naravno mora slika vašihstopala i mora ili barem selfie. Alineka, tako i treba, neka pati kogasmeta. Na plaži ste, riješili ste svekolegije, nema za vas posla s ispitimau devetom mjesecu.Ipak, donosimo vam par savjeta

Pišu: Fani Bajić i Petra Kakić

FOTO TRIKOVI

kako bi vaše fotografije bile maloraznovrsnije i bar koliko toliko

kvalitetne. Ostavite smartphonovekući, neka vas niko ne zove, negnjavite ni vi druge porukama iobjavljivanjem slika svaku minutu. Taniste ratni reporter da uživo prenositedogađanja. Ponesite kamere,fotoaparate i naravno nekoga tko ćega čuvati jer na plaži je laka metadomaćih džepara, skupite ekipu i samoslikavajte. Jer za zauvijek sačuvatiuspomene s ljeta, nema boljeg načinanego uhvatiti ih objektivom aparatatako da i u hladnim zimskim danimamožete otvorit album, a sunce i plažesigurno će vas zagrijati. Ako ništa,



46

barem će vam biti toplije oko srca kadse sjetite ljetnih uspomena. SlijeditePetrine savjete i garantiram kakoćete i usred zime čim pogledate slikeuhvatiti sami sebe kako pjevušite:ljeto nam se vratilo uououo!

Petrini savjeti:Pravilna kompozicija Ako fotkate ljude, pazite da im

ne ‘’kidate’’ dijelove tijela odnosnoda portret bude takav da ako želiteuslikati samo lice, zapamtite da osobaima i vrat (jer to daje ravnotežu).Morate paziti da kadar sam posebi ima ravnotežu, tj. da ne ostajepraznog i neiskorištenog prostora jerto odaje dojam nedorečenosti.Kod fotografiranja prirode pazite

da horizont bude paralelan sfotoaparatom, odnosno da vam fotka‘’ne visi’’.EkspozicijaPravilna ekspozicija znači da slika ne

smije biti ni pretamna ni presvijetla.Poigrajte se s postavkama na aparatukao što su otvor blende i brzinazatvarača i namjestite pravilni ISO(osjetljivost na svjetlost) kako bisteizbjegli nepotreban šum na slici.Pri slabom osvjetljenju (primjerice

noć), kako bi slika bila svjetlija,potrebno je podignuti ISO (akoizbjegavate korištenje ugrađenogblica), ali to će uostalom i povećatinoise.SvjetloKoristite dnevno svjetlo i to po

mogućnosti tokom ranog jutra ili

kasnog popodneva. Izvor svjetlatreba biti iza fotografa osvjetljavajućisubjekt, izbjegavajući sjene (osim

ako ne daju posebnu dinamičnost zaumjetnički dojam). Bilo koji izvorsvjetlosti može poslužiti za fotkanje.KameraPri korištenju fotoaparata

izbjegavajte automatske postavkebalansa bijele boje, ako ih sami možetebirati, kao i korištenje digitalnogzooma. Isto vrijedi i za efekte kaošto su sepia, b&w, itd... Takve stvarise mogu kasnije nadomjestiti ueditorima.Fokus Većina se koristi kompaktnim

fotoaparatima tako da nemaju izborasa manual fokusom. Potrebno jeizabrati jednu točku fokusa kako bi

zabilježili ono najbitnije. Ako želitefotografirati sitne detalje, koristitemacro mode opciju.

I još jedan bitan savjet: svakakonosite kremu za sunčanje kakokasnije ne biste morali Photoshopomuklanjati crvenilo i opekline s kože jersavjeti za obradu fotografije stižu teku nekom drugom broju novina. Dotada uživajte u ljetu, moru, čitanjuu hladu… Također vam savjetujemošto više spontanih, veselih, opuštenihi otkačenih slika. Mladost i radostdobitna su kombinacija, a cijelo ljeto je pred vama.



47

MarkoLovrić1. godinaDiplomskog studija,

Automatika isustavi

MajaMiljak

3. godinaPreddiplomskogstudija,Računarstvo

MarinKraljević2. godinaDiplomskogstudija, Bežičnekomunikacije

JosipaRadeljić3. godinaStručnog studija,Računarstvo

AnamarijaPavlinović3. godinaPreddiplomskogstudija,Računarstvo

IvanaBuhač2. godinaPreddiplomskogstudija, Strojarstvo

MateoOlujić

2. godinaStručnog studija,Računarstvo

AnaGranić

3. godinaPreddiplomskogstudija,Računarstvo

MarinKovačević

2. godinaPreddiplomskogstudija, Industrijskoinženjerstvo

PetraOdžak1. godina Diplomsk-og studija Elek-trotehnike, Automa-tizacija i pogoni

DianaŠperanda1. godinaPreddiplomskogstudija,Računarstvo

MiriamBilać3. godinaPreddiplomskogstudija, Automatikai sustavi

Marin Ajduk

2. godinaDiplomskog studija,

Automatika isustavi

PetraKakić2. godinaPreddiplomskogstudija,Računarstvo

FaniBajić3. godinaPreddiplomskogstudija,Računarstvo

Ukoliko i ti želiš biti dio našeg tima, zanimljiva ti je uloga studenta-novinara, imaš zanimljivu priču koju želišpodijeliti s drugima, na Facebook stranici „STOP službene novine FESBa“ potraži sve informacije i pridružinam se. Neka se i tvoj glas čuje!KOMENTIRAJ, ARGUMENTIRAJ, KRITIZIRAJ, POHVALI!

NAŠ TIM



48

Povratak na Balaton

I tako, ljudi moji, drugu godinu za-redom mlade pametne glave odlazeu Mađarsku na Elektrijadu, 54. me-đunarodne susrete studenata elek-trotehnike. Ove godine okupili su sepredstavnici 17 fakulteta. Naša 3 busa(cca. 145 studenata) krenula su sa Po-ljuda oko 22h te smo uz malo pjesme,malo sna i malo ćakulanja napokondošli na naše odredište, hotel Ezust-part. Došli smo među prvima. Prijenas je došla samo Banja Luka. Od-mah pri dolasku svi smo ostali izne-nađeni. Naime, odluka je bila takvada nećemo biti smješteni u isti hotelkao i prošle godine. Razlog je bio ve-liki broj navijača koji dijele krevet pasu takve ekipe bile odvojene od ekipakoje su bile u mogućnosti osiguratiležaj svim svojim studentima. Jednaod takvih ekipa je naravno FER, kojiima tim od 220 nevjerojatnih studena-ta te je kao takav dobio privilegiju od-sjedanja u glavnom hotelu s ostatkomorganizacije. Malo smo se razočarališto nas razdvajaju, ali na kraju, to jeza nas ispalo još bolje. Bili smo smje-šteni u dva manja paviljona koji su biliu blizini jedan drugog.

No, to nama nije stvaralo veliki pro-blem, jer glavni moto Elektrijade ileži u sloganu „Nema spavanja!“. Do-čarat ću vam kako je izgledao jedandan elektrijade. Jutrima se budiš uzglasnu glazbu koja dolazi iz sobe Cr-nogoraca smještenih u našem paviljo-nu. Nemanja, jedan od Crnogoraca, je puštao sve vrste glazbe, pa tako iza nas redovito Ništa kontra Splita.Malo se razbudiš, otuširaš i sa svojimcimerima ispričaš dojmove proteklenoći ili popuniš praznine u sjećanju.Zatim čuješ vani kako netko poku-šava pjevati, svako jutro isti, naš su-

Piše: Marin Kovačević i NikolinaSmilović Foto: Facebook Studentskogzbora FESBa i Elektrijada 2014.

sjed Strahija iz Beograda koji nikadne spava. Nakon što malo dođemo

sebi otiđemo pratit naše sportaše kojibrane titulu Splita kao najsportskijeggrada na svitu. Tu titulu opravdalismo i ove godine dobivši pehar za tre-će mjesto u sveukupnom sportskomplasmanu. Tradicionalno u sportusmo uvijek u vrhu, imamo odličnenogometaše, košarkaše, odbojkaše, veslače, rukometaše... Zatim je vrijeme za ručak. Imate dva izbora, ili urestoran u hotelu u kojem hrana nije

baš primamljiva ili u obližnji restoran.Poslije ručka se ide malo odspavat inapunit baterije za noć koja slijedi. Već oko 19h počinje party, na hodni-cima se ori pjesma, na balkonima se već pleše. Nemanjini zvučnici nemilorade. U našem paviljonu su bili i ko-lege iz Kosovske Mitrovice. Oni su ta-kođer cijeli dan u programu. Na pro-zorima i balkonima obješene zastavado zastave: Hrvatska, Srbija, Make-donija, Crna Gora... Jutro se dočekau klubu u kojem svih tisuću i neštostudenata zajedno uživa. Moram rećikako su ove godine Mađari bili malooštriji prema nama. Zaštitara je bilo više nego prošle godine te su reagiralii na najmanju sitnicu. Dovoljno je rećikako se na nas ove godine gledalo i izptičje perspektive. Snimanje iz heli-koptera je bilo neizbježno.

Sve u svemu, vratili smo se kući odu-ševljeni, sretni i bogatiji za još jednoiskustvo. Malo žalim zbog toga što ni-smo više zlatnih medalja osvojili ovegodine, ali ne zamjeram nikome. No-gometaši, koji su prošle godine bili ufinalu, sada su ispali u polufinalu. Odprošlogodišnje ekipe bila su tu samodva igrača te najbolji igrači nisu niišli. Košarkaši su bili među favoriti-

ma, ali eto jedna utakmica bez srećei gotovo, ispali u četvrtfinalu. Ruko-metaši su sve redom gazili i svi suočekivali zlato. Međutim, zaustavili

su ih Novosađani i osvojili su broncu. Valja napomenuti kako su naši ruko-

metaši dvaput pobjeđivali nevjerojat-nu ekipu FER-a, u grupi i u borbi zatreće mjesto. Veslači su se i ove godi-ne okitili srebrom. Što se cura tiče, ione su bile uspješne. Košarkašice suosvojile drugo mjesto, nogometašicetreće mjesto kao i stolnotenisačice.Još jedna dobro odrađena Elektrija-da jer smo u ukupnom plasmanu trećiu sportu u konkurenciji od 17 fakul-teta. Što se tiče natjecanja u znanju

najveći doprinos pridonijela je ekipaiz engleskog jezika. Također, unutarove tematike treba spomenuti našeasistente Tonka Garmu i Karla Le-lasa koji su nas budno pratili i bili dioekipe na svakom koraku. Oni su tako-đer pridonijeli i organizacijskom timute bili dio tima zaduženog za isprav-ljanje ispita.

Ovim putem Studentski zbor se želizahvaliti navedenim asistentima teprof. Mirjani Strukan koja je bilaglavni koordinator za studente koji senatječu u znanju. Isto tako zahvaljujemo profesorima koji su pridonijelipripremama te ovim putem pozivamosve ostale profesore da nam se dogo-dine pridruže, kako na Elektrijadi,tako i na pripremama. Također se za-hvaljujemo iprof. Graniću koji nam

svake godine pomogne svojim savje-tima okupiti i složiti sportske ekipe.Za kraj veliko hvala čovjeku koji nam je omogućio odlazak na jedno ovakvonatjecanje, naravno jednom i jedin-stvenomdekanu Srđanu Podrugu.Ovim putem zahvaljujemo se i svimostalim sponzorima čije donacije suuvelike umanjile trošak našeg putovanja. Pogotovo veliko hvala našemzlatnom sponzoru Sintaksi.

Pročitajte kakav je bio put do me-dalje u stolnom tenisu, nogometu, ko-šarci i rukometu:

Elektrijada 2014



49

Slavko Dabro(Rukomet m):Naša ekipa se prvi put sastala sat

vremena prije utakmice, odredilismo pozicije i postavu. S obzirom dase međusobno nismo svi poznavali,pobjeda rezultatom od 4-5 razlikeprotiv prošlogodišnjih prvaka sFER-a je bila fascinantna. Tu večer jeodmah bilo i slavlje. Utakmica protivekipe iz Niša bila je “revijalna”. Zanjih su igrale 3 cure u timu i to čak jedna na poziciji kružnog igrača(pivota). Polufinalnu utakmicu protivuigrane ekipe iz Novog Sada smoizgubili. Taj dan su oni imali, vjerovaliili ne, bolje navijanje (valjda su našibili preumorni da bi hodali do dvoranegdje se igrala završnica). U borbi za3. mjesto očekivali smo FER željanosvete, ali smo ih pritisnuli i dotukli

obranom i kontrama. Osvojeno 3.mjesto između 12 ekipa proslavilismo pjesmom: “ Split, Split gazinevjerojatan tim”, što je inverzijaod njihovog navijanja “ Zagrebima nevjerojatan tim”. Rukomet sepokazao kao najatraktivniji sport zaigrati i gledati. To su potvrdili i našinavijači, a mi smo im se sa ovommedaljom zahvalili.Igrali su: Mate Grbeša, Marko

Boto, Ante Gale, Ivan Kaša, MileKaštelančić, Slavko Dabro, BrankoSenkić, Mario Šutalo, LauranD’hanis...

Ivana Sunara (Košarka ž):U ženskoj košarci sudjelovalo je 7

ekipa, a mi smo s ETF Beogradom

i Nišom činile jednu grupu u kojojnije bilo upitno hoćemo li proćidalje. Problem nam je bio Niš zbognesportskog načina igre na kojiih je njihov trener stalno huškao(pretvorili su košarku u rukomet/ boks). U polufinalu smo bez većihproblema pobijedile Novi Sad. Nautakmicama nas je uvijek netkobodrio, a najjača nam je ona „našesu ljepše“. U finalu protiv FER-asmo vodile sve do zadnje četvrtine ukojoj je umor, nekoliko naših kiksevai upornost protivnica doveo do našegporaza. Zadnju večer skupa sa svima

proslavili smo naše drugo mjesto.Igrale su:Tina Baturina (kapetan),

Ani Tomaš, Ivana Sunara, BoženaRadić, Kata Kukulj, Marija Lelas, Jelena Budić, Ana Babić

Ana Babić (Nogomet ž):U ženskom nogometu snage je

odmjerilo 9 ekipa, podijeljenih u3 grupe po 3 ekipe. ŽNK FESB

je bio u grupi s Nišom i IstočnimSarajevom. Nakon pobjede 2-1 nadIstočnim Sarajevom, protiv Nišlijki(Iz prve ruke znamo da su Nišlijke,a ne Nišanke) smo ostale 1-1 te smosa ukupno 4 boda prošle u polufinale.Tamo su nas dočekale nabrijane

FER-ovke. Igrale smo prvu utakmicuna rasporedu taj dan - u 9 sati ujutro,party prethodne večeri i jednaDinamovka u njihovoj ekipi doveo je do minimalnog poraza od 1-0. Uutakmici za treće mjesto porazile smostare suparnice iz ETF Beograda.Nakon 2 godine i 3 poraza od njih,uspjele smo ih savladati sa 2-0 te smoFESB-u donijeli još jednu broncu.

Igrale su : Ana Babić (kapetan), Ivana Sunara, Tina Baturina, Jelena Trutanić, Ivana Krolo, MiaMlikota, Nika Tudor, MagdalenaKlepo, Tea Mamić, Lea Mladineo.

Tina Baturina : (Stolni tenis ž)U ženskoj konkurenciji za stolni tenis

sudjelovalo je 8 ekipa. Drugu skupinusu uz FESB Split činili FER Zagreb,FEIT Skoplje i Niš. Do polufinalasmo došli uz samo jedan poraz i to odekipe FER-a, ekipe koja je došla i dosamog finala. U prvom polufinalnommeču FESB je izgubio od ETFBeograda. U borbi za prvo mjestoETF Beograd je pobijedio FERZagreb. Medalju nismo očekivale, alinakon pobjede nad Nišom smo jojse ipak nadali jer smo prošle godineupravo od njih izgubile u borbi za

broncu. Tokom igre imale smo pomoći podršku. Svojim iskusnim savjetimai glasnim navijanjem istaknuli su sePetar Gudelj i Davor Jakulj.Igrale su: Ivana Sunara, Maša

Bulatović, Tina Baturina, MiaMlikota, Marija Lelas i Nika Tudor.



50



51



52

Vatreno prvenstvo u BraziluFrancuska 1998! To je dovoljno čuti

kako bi svaki Hrvat znao o čemu seradi. Radi se naravno o najvećemuspjehu hrvatskog nogometa, o broncikoju su osvojili legendarni Vatrenipredvođeni Šukerom, Prosinečkimi Bobanom koji su tada bili jedni odnajboljih igrača svoje generacije.Šuker je te famozne 98’ dobio i Zlatnukopačku.Tada smo još većini bili nepoznati,

mala Hrvatska koja je izašla iz rata.

Napaćenom narodu trebalo je veseljai razlog da budu još ponosniji što suHrvati, a naši brončani nogometašiuzvratili su im na najbolji mogućinačin... Malo je tada nedostajaloi da odemo do finala. Da baremnismo došli na noge domaćinu. Malo je nedostajalo i na Europskomprvenstvu 2008. kada smo došli dočetvrtfinala pa su nas Turci izbacili ufilmskoj završnici. Sve je to prošlost,izbornik više nije isti, igrači nisu isti,ali ta glad nacije za pobjedom, ta vjera u naše momke i emocije su iste.

Hrvatski narod danas muče drugiproblemi, opet nam treba maloponosa, zajedništva i sreće... Našireprezentativci od 12. lipnja imajunajveću pozornicu koju su moglizamisliti. Igramo na otvaranjuSvjetskog prvenstva najgledanijeg

sporta današnjice, igramo protivnajnogometnije nacije na svijetu imoramo pokazati onaj naš dalmatinskidišpet, purgersku pedantnost islavonsku upornost. Cijeli svijet ćezastati na 90 minuta i gledati malenuHrvatsku protiv velikog Brazila,borbu Davida i Golijata.Proveli smo anketu među studentima

kako bismo otkrili njihova očekivanjai predviđanja. Pitali smo ih sljedećapitanja:1. Kakav plasman Hrvatske

očekuješ na predstojećemSvjetskom prvenstvu u Brazilu?

Piše: Marin Kovačević Foto: Petra Kakić

2. Tko je po tvom mišljenjunajbolji hrvatski igrač, a koji igrač

će biti najveće iznenađenje?3. Što misliš koji će rezultat bitina otvaranju prvenstva, kada cijelisvijet bude gledao malenu Hrvatskuprotiv velikog Brazila?

Antonio Jonjić1. Očekujem loš plasman Hrvatske

jer mislim kako je skupina teška.2. Po meni najbolji hrvatski

nogometaš je Ivan Rakitić, a najvećeiznenađenje će biti Mateo Kovačić.3. Brazil je prejak za nas. Mislim

kako će biti 3:1 za njih, a strijelac zanas će biti Rakitić.

Mislav Boban1. Imam vjere u nas. Mislim kako

ćemo dogurati do četvrtfinala, a daljetko zna.2. Naš najbolji nogometaš je

definitivno Luka Modrić, dok će asiz rukava našeg izbornika biti našSplićanin Ante Rebić.3. Iako puno očekujem od naših,

mislim kako će nas Brazil pregaziti sa5:0.

Josip Elez1. Mislim kako možemo doći do

četvrtfinala, pa možda i ponoviti onufamoznu 1998. godinu kad smo seokitili broncom.2. Naš najbolji igrač već nekoliko

godina je svakako Niko Kranjčar,takvog perfekcionista nema nitko,dok će najveće iznenađenje biti MateoKovačić.3. Da je barem jos 4 do 5 igrača kao

što je Niko Kranjčar Hrvatska bi lakopobijedila Brazil, a ovako mislim daće biti 3-1 za njih.

Anita Jukić

1. Mislim kako je vrijeme daHrvatska pokaže što zna. Očekujemda ćemo proći skupinu i doći dočetvrtfinala.2. Naš najbolji igrač je Darijo Srna,

a mislim kako će najveće iznenađenjebiti Mateo Kovačić.3. Vjerujem kako se možemo nositi s

Brazilom, bit će 1:1.Hrvoje Barišić1. Očekujem ni manje ni više nego da

uzmemo srebrnu medalju.2. Najbolji igrač je Darijo Srna, on

je istinski vođa na terenu, a mislimda će se svijetu u najboljem izdanju



53

pokazati mladi Alen Halilović.3. Bit će to spektakl! Hrvatska će

dobiti s 3:1, hat-trick Ivice Olića.

Marija Čeko1. Dogurat ćemo do četvrtfinala.2. Naš najbolji igrač je Mario

Mandžukić, a najveće iznenađenje ćebiti Alen Halilović.3. Mislim kako bez Mandžukića

nemamo šanse protiv Brazila. Izgubitćemo 2:0.

Andrija Petrović1. Nemamo šanse, ispast ćemo u

grupnoj fazi natjecanja.2. Najbolji igrač je zaboravljeni

biser HSV-a Milan Badelj dok ćenajveće iznenađenje biti Ivo Iličević.3. Brazil će to glatko dobit, 4:1 za njih.

Rajna Dika Mičić1. Mislim da je najviše što možemo

osmina finala.

2. Najbolji igrač je Mario Mandžukić,a moguće iznenađenje Ivan Rakitić.3. Bit će gusto, ali ipak pobjeđuje

Brazil 1:0.

Josip Giljanović1. Dogurat ćemo do osmine finala,

eventualno do četvrtfinala.2. Najbolji igrač naše reprezentacije

je Ivan Rakitić, mislim da nitko nećebiti baš neko veliko iznenađenje.3. Bit će 1-1.

Josip Barišić

1. Bit ćemo prvaci, mislim da je došlonaše vrijeme.2. Najbolji igrač je naš hajdukovac

Lovre Kalinić koji će ujedino biti inajveće iznenađenje.

3. Bit će utakmica za kidat živce, alidobijamo 3:1.Emanuel Baković1. Prognoziram polufinale.2. Najbolji igrač je ujedno i najbolji

vezni na svijetu, Luka Modrić.Najveće iznenađenje biti će Ivan

Perišić.3. Mislim kako imamo šanse protivnjih i kako ćemo pobijediti 2-1.

Filip Botić1. Jedino što očekujem od njih je da

prođu skupinu, a dalje šta bude.2. Naš najbolji igrač je naš kapetan

Darijo Srna, a najveće iznenađenje ćebiti Eduardo Da Silva.3. Bit će 2:2.Ivan Bonacin1. Bit ćemo sedmi na svitu!2. Najbolji igrač je naš bivši

hajdukovac Darijo Srna, aiznenađenje će biti također naš bivšihajdukovac Nikica Jelavić.3. Pregazit ćemo ih kao plitak potok,

3:1 za nas.



55

Ima li pitanja?Kao šećer na kraju, donosimo vam strip Tomislava Primorca. Njegove radove možete pogledati i u rubrici

Umjetnička duša. Ima li pitanja ili je sve jasno?

studentske novine stop - broj 3

Documents