1

Najbolje smo ocijenjeni stručni studij u Hrvatskoj!

eksplozija digitalnog marketinga

CiscoMicrosoftLinuxOracleGoogleSa studijana posaouz najcjenjenijeict certifikate

Predstavljamo Katedru za digitalni marketing

Visoko učilište AlgebraIlica 242 (ulaz iz Domobranske), Zagreb

Tel. +385 (0)1 2222 182+385 (0)1 2332 861 (Algebra call centar)

info@racunarstvo.hrprijava@racunarstvo.hr

2

dobrodošli na Visoko učilište AlgebraU akademskoj godini 2014./2015. upisali smo najbrojniju generaciju budućih inženjera računarstva. Što mogu očekivati, otkrio im je dekan Visokog učilišta Algebra, mr. sc. Mislav Balković

O 7. generaciji studenata Visoko učilište Algebra ove godine je upisalo sedmu gene-raciju studenata, a interes je po-rastao za sva tri preddiplomska studija – softversko, sistemsko inženjerstvo te multimedijsko računarstvo. U ovom trenut-ku kod nas studira gotovo 500 studenata dok ih je samo na prvoj godini više od 170. Najatraktivniji studijski program među redovnim studentima su multimedijsko računarstvo i softversko inženjerstvo, a mnogi se odlučuju i za studij sistemskog inženjerstva.

O znanju i certifikatima naših studenataKao jedan od važnih razloga zbog kojeg se studenti odlu-čuju za preddiplomski studij na Visokom učilištu Algebra svakako se nameću industrijski certifikati, Naime, većina tvrtki koja danas zapošljava stručnja-ke za it ionako će morati uložiti u daljnje obrazovanje svojih radnika pa im je stoga “gotov” kadar, koji uz prvostupničku diplomu koja dokazuje formal-no obrazovanje ujedno ima i neki od vrijednih certifikata iz

struke, vrlo atraktivan

prilikom zapošljavanja. U svijetu informatike, računarstva i telekomunikacija, certifikatima se također dokazuju kon-kretna znanja i poslodavci ih smatraju značajnom predno-šću, a Visoko učilište Algebra jedini je studij u Hrvatskoj koji ih nudi već uz diplomu.

O predavačimaNa našoj ustanovi predaju ugledni profesori računarstva i srodnih znanosti, dok praktičnu nastavu, vježbe i konzultacije drže stručnjaci iz Algebra grupe te vodeći ljudi iz it industrije, koji su u svakodnevnom doticaju s tehnologijom te također imaju položene relevantne certifikate.

Za studente

je naročito dobro i važno baš to što svoja znanja dobivaju od uspješnih mladih stručnjaka koji su se potvrdili u praksi. Neki od njih su, primjerice, česti pre-davači na domaćim i stranim konferencijama i vrlo istaknuti članovi tehnološke zajednice, koji primarno rade u gospodar-stvu, na velikim it projektima.

O tržištu rada Fokus studija je upravo na pripremi i provođenju programa koji studentima daju primjenjiva znanja temeljena na aktualnim tehnološkim trendovima. Kao što vjerojatno znate, nedav-no McKinsey istraživanje je prepoznalo 12 disruptivnih tehnologija koje će do 2025. značajno promijeniti gospodar-stvo čitavog svijeta. Prve četiri od njih su iz područja računar-stva i uključene su već danas u pojedine naše kolegije. Radi se konkretno o: razvoj mobilnih i Internet aplikacija, računarstvo u „oblaku“, „Internet of things“, te automatizacija „pametnih“ poslova i sl. Kako bismo stalno usklađivali svoj program sa razvojem tehnologije kroz Gos-podarsko vijeće surađujemo s vodećim it tvrtkama u Hrvatskoj, a redovito pratimo i projekcije potreba za pojedinim radnim mjestima u suradnji s Hrvat-skim zavodom za zapošljavanje i portalom MojPosao. Jednom godišnje provodimo istraživanje o potrebama zapošljavanje u it sektoru i znanjima i vještinama potrebnim za određena radna mjesta te tome prilagođava-mo naš studijski program. Moramo se pohvaliti da su naši prvostupnici gotovo svi zapo-sleni. U više od 90% slučajeva zapošljavaju se u roku od 3 mje-

3

seca po završetku studija. Ra-zlog tome je što već za vrijeme studija intenzivno radimo na po-vezivanju studenata sa s poslo-davcima kao što su Microsoft, Siemens, Agrokor, mStart, Hr-vatski telekom, Privredna banka Zagreb, Erste osiguranje i sl.

O studentimaJoš i prije ulaska Hrvatske u eu odlučili smo provesti inozemnu provjeru sustava osiguranja kvalitete te smo uspješno prošli proces certifikacije jedne od najcjenjenijih javnih institucija za vrednovanje visokog obrazo-vanja – nizozemskog nvao-a. Time smo dobili potvrdu da u potpunosti zadovoljavamo kri-terije osiguranja kvalitete prema eu standardima. Neki od naših studenata još za vrijeme studi-ranja uspostavili su kontakte s budućim poslodavcima odra-đujući praksu bilo u Hrvatskoj ili u inozemstvu kroz program međunarodne mobilnosti Era-smus. Naši studenti danas rade u mnogim uspješnim hrvatskim i inozemnim tvrtkama. Inga Cigoj, Junior Software Deve-

loper u pbz-u, Matija Töpfer Technical Support Engineer u VMware, Irska, Domagoj Kovač je Solution Sales Professional – Application Platform u Microsoftu, Hrvat-ska samo su neke od uspješnih it karijera naših diplomanata.

O partnerimaVisoko učilište Algebra je član mnogih akademskih progra-ma kao što su oni Microsofta, ibm-a, emc-a, Ciscoa i Oraclea čime studentima omogućuje-mo rad na najnovijem softveru i hardveru i besplatnu dodatnu stručnu literaturu. Nositelj smo proširene Erasmus sveučilišne povelje (eucx) te surađujemo s više od 50 sveučilišta iz eu na razmjeni studenata i profesora. S nekima imamo usklađene studijske programe pa naši studenti mogu slušati identič-ne predmete na studijima u inozemstvu. Također imamo uspješnu suradnju s njemač-kom obrazovnom grupacijom gfn u sastavu koje djeluje i agencija za zapošljavanje yitp,

što vrlo jednostavno otvara na-šim diplomantima vrata njemač-kog tržišta rada u ict-u. Redovito imamo gostujuća predavanja stručnjaka iz inozemnih i doma-ćih it tvrtki kao što su Micro-soft, Google, apis it, Ericsson, Siemens, hrt, Pet minuta i sl.

O stipendijamaNa našoj ustanovi svi studenti koji na državnoj maturi ostvare više od 900 bodova imaju potpuno besplatno školovanje, a svake godine dodjeljujemo i stipendije iz gospodarskog fonda kako darovi-tim studentima tako i studentima koji imaju teške materijalne prilike i ne bi si mogli priuštiti studij. Svake godine dodjeljujemo stipendija u iznosu od nekoliko stotina tisuća kuna. U suradnji s bankama osigurali smo i posebne programe kreditiranja koji omogu-ćuju studentima da počnu otplaći-vati kredit tek kada završe studij. Plaće su u it sektoru značajno iznad prosjeka, te je takav stu-dentski kredit isplativa investicija.

O priznanjimaOd početka svoga rada ulažemo mnogo napora u izgradnju kva-litete naših programa i naše or-ganizacije, te u njihovu provjeru od strane relevantnih institucija. Tako smo danas u akredita-cijskom procesu Agencije za znanost i visoko obrazova-nje (azvo) najbolje ocijenjeni stručni studij u Hrvatskoj.Dodatno, već šest godina kontinuirano nosimo certifikat „Odobreno od fer-a“ koji je rezultat provjere kvalitete naše ustanove koju periodički pro-vodi ova vrhunska institucija u području računarstva. Suradnja sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva šira je od same certifikacije jer imamo i zajedničke programe u sklopu kojih našim studentima omogućavamo rad u pojedinim laboratorijima fer-a, korištenje knjižnice i slično. Također smo od ove godine i Micorosft Lear-ning Partner of the Year 2014, gdje smo u konkurenciji više od 3000 organizacija u svijetu pro-glašeni najboljim obrazovnim centrom po izboru Microsofta.

4

Sudjelovali smo na

Google Glass projektuNa ljetnom kampu Ericsson Nikola Tesla, koji se održao već četrnaestu godinu za redom, sudjelovali su i naši studenti. Svoje znanje i praktične vještine, među ostalim su oplemenjivali i radom na Google Glass projektu što ih svrstava u rijetke sretnike iz Hrvatske koji su isprobali kako funkcionira ova platforma. Na ovogodišnjem ljetnom kampu sudjelovalo je čak 82 studenta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Mađarske. Cilj je kao i svake godine bio omogućiti studen-tima radno iskustvo sudjelova-njem na stvarnim ICT projekti-ma, te upoznavanje s načinom i uvjetima rada u vodećoj ICT kompaniji kao što je Ericsson Nikola Tesla.

Tijekom ovogodišnjeg kam-pa uspješno je realizirano 28 projekata iz područja podrške kompanijskom laboratoriju za umreženo društvo, IPTV-a, VisualComa i m-commercea, vizualizacije telekomunikacijskih mreža i pripadajućih usluga, razvojno-istraživačkih alata i učinkovitosti te softverskog inženjerstva i razvoja. Rad studenata na projektima je nad-ziralo 50 Ericssonovih mentora iz cijeloga svijeta.

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla u travnju svake godine putem institucija s kojima surađuje ras-pisuje natječaj kojim se studenti pozivaju da se prijave na ljetni kamp. Neka vas iskustva naših studenata potaknu da se i vi pri-javite, i već iduće ljeto razvijate projekte u okruženju vrhunske IT tvrtke.

Karlo Santini, student treće go-dine programskog inženjerstva:

S kolegama s FER-a radio sam na projektu Google Glass Shopping. Naš zadatak bio je napraviti dva scenarija za ovu platformu – kupca i

trgovca. Trgovcu je omoguće-no da putem Google Glassa detektira kupca, odnosno dobije njegove podatke, ime, prezime te prijašnje kupovine kako bi mu znao preporučiti proizvode. Za kupca smo napravili shopping listu, na kojoj se nalaze proizvodi koje želi kupiti i za koje pomo-ću govorne naredbe može pokrenuti barkod skenira-nje. Kada skenira primjerice čokoladu, na listi taj proizvod bude označen kao odabran. Na kraju proizvode, koje je odabrao, može kupiti pomoću Ericsson Wallet platforme.

Đani Pašić, student treće godine programskog inženjerstva:

Kolegica s PMF-a i ja smo radili na dva projekta. Prvi je projekt bio vezan uz softver otvorenog koda strongSwan koji predstavlja VPN rješenje bazirano na IPsec protoko-lu. Radom na projektu, uz pomoć mentora shvatili smo da navedeni strongSwan nije prihvatljivo rješenje za tim s kojim smo imali prilike sura-đivati, situaciju u kojoj smo se nalazili i postavljene vremen-ske rokove. Zatim smo prešli na korištenje TAHI-ja, kojeg je naš tim tek počeo koristiti početkom novog Scruma, odnosno prve iteracije u Scrumu.

Ivan Kosovec, student treće go-dine programskog inženjerstva:

Tijekom ljetnog kampa radio sam u razvojnom odjelu, zajedno s kolegama s PMF-a, iz Sarajeva (računarstvo) i Ma-đarske (računarstvo), i to na modernizaciji tehnologije koja se trenutno koristi. Radi se o IPsec protokolu koji je tre-nutno napisan u TCL-u, a mi smo ga prevodili u Ericssonov interni Java framework - JCat. Puno posla bazirano je oko

raznih mrežnih elemenata, a zadaća je bila prevesti Moshell (node), Strongswan (posebni server) i Agilent Traffic Generator u JCat. Prvih dva tjedna borili smo se s edukacijom i pripre-manjem za posao budući da je riječ o novoj tehnologiji s čijim su razumijevanjem imali problema i mentori. Često smo radili i prekovremeno, ali smo ipak uspjeli isporučiti sve što se od nas tražilo i odlično odraditi posao. Dobio sam i ponudu da nastavim s radom. Nažalost morao sam je odbiti jer se želim u potpu-nosti posvetiti studiju.

Lovro Krpan, student treće go-dine programskog inženjerstva:

Zajedno s kolegicom s FER-a sudjelovao sam na projektu

koji se bavio uvođenjem DNS sustava za komuniciranje između servera. Razvijali smo alat (TAHI), otvorenog koda, za potrebe testiranja DNS klijenta. Budući da je naše testiranje i razvoj projekta uspješno završeno tjedan dana prije kraja ljetnog kam-pa, naš mentor i cijeli tim bili su zadovoljni.

Novosti

5

Šesti po redu Geek dan – dan otvorenih vrata Visokog učilišta Algebra, privukao je brojne studente i srednjoškolce koji su uživali u prezentaciji najnovijih IT tehnologija. Tema ovogodišnjeg, šestog po redu Geek dana bila je “Stvaranje” (eng. “Make”), a na događaju smo ugostili renomi-rane gostujuće predavače koji su svojim predavanjima pokušali prenijeti svoje iskustvo „stvara-nja“. U službenom dijelu progra-ma, Ante Vukorepa, studentima i srednjoškolcima predstavio je mogućnosti 3d printanja. Andrej Lacković, prodekan za nastavu Visokog učilišta Algebra, zabav-

Geek dan za pamćenje

nim je predavanjem demonstri-rao programiranje za Arduino, popularni kontroler otvorene tehnologije. Kako poslati raketu na Mjesec i o Google Lunar X Projectu bilo je riječi na izlaganju Predraga Šuke, voditelja katedre za računalnu multimediju.O tehnologijama, alatima i mogućnostima koje stoje na ras-polaganju entuzijastima koji bi htjeli postati profesionalni game developeri, govorio je osnivač tvtke Croteam, Davor Hunski. Hrvoje Boljkovac iz produkcijske tvrtke Luminus Studio otkrio je kako su svojim 3d animacijama postali dio uvodne špice NBA finala, dodjele Oscara, najavnih filmova za svjetski popular-nu igricu Zombos. S tajnama vrhunske fotografije, prisutne je upoznao suosnivač fotografskog magazina Blur, Ivan Pekarik.

Dan po mjeri pravog geeka bio je kao i svake godine prekra-tak. Uz oblijetanje helikoptera i quadkoptera, vožnju dronova i robota, šesti Geek dan završio je dodjelom vrijednih nagrada.

Novosti

6

Ovoga proljeća u zagrebačkoj Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici promovirana je treća generacija inženjera računarstva Visokog učilišta Algebra. Ovom promoci-jom, hrvatski IT sektor dobio je nove visokoobrazovane struč-njake koje će uskoro slijediti i naše brojnije generacije. Ne tako davne 2008. godine, Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i športa izdalo je Visokoj školi za primijenjeno računarstvo u Zagrebu dopusnicu za rad. Da-nas kao Visoko učilište Algebra ponosimo se našim brojnim diplomantima koji svojim kari-jerama pridonose radu IT tvrtki kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, te šire interes za obrazovanjem u području računarstva.

Još jedna promocija je iza nas

Microsoft Student Partner (MSP) program je široka svjetska inici-jativa koja studentima približava tehnologiju, stvaranjem aktivne studentske zajednice kroz koju je olakšan protok informacija između Microsofta, studenata i fakulteta. Trenutno je u svijetu aktivno preko 3650 studenata nositelja ove inicijative, od toga 44 u Hrvatskoj, na 15 akadem-skih institucija. Od prošle je godine i Visoko učilište Algebra punopravna članica programa a naš student Vedran Mandić kandidat je za nositelja titule Microsoft Student Partner za Visoko učilište.

‘Drago mi je što je Visoko učilište Algebra prepoznalo kvalitetu i vrijednost MSP programa, a po-

Dio smo

Microsoft Student Partner (msp) programa

gotovo njeni studenti. Ono što bih izdvojio kao najveću vrijed-nost programa je upoznavanje puno ljudi, počevši od upozna-vanja drugih kolega studenata, do vrhunskih stručnjaka Micro-softove tehnologije u Hrvatskoj, ali i šire’, rekao je Marko Sever, Microsoft Academic Developer Evangelist, voditelj programa MSP za Hrvatsku. Microsoft Stu-dent Partner program ima za cilj trajno kvalitativno poboljšavati studijski program upotrebom najnovijih Microsoftovih tehno-logija, a kroz istaknutu ulogu MSP studenta svim profesorima, asistentima i studentima pružati relevantne informacije vezane uz Microsoftovu platformu i rješenja i tehnologije. Unutar MSP programa posebno je va-

Vedran Mandić, redovni student diplomskog studija

žan Student2Business Program. To je globalni program kojim studenti putem jednostavnog S2B portala bivaju obaviješteni o najnovijim poslovima i praksama iz IT struke koje nude Microsoft i Microsoft partnerska zajednica. Na našem učilištu, zahvaljujući entuzijazmu studenata, posebno smjera Programskog inženjer-stva, predvođeni voditeljem katedre, dr. sc. Goranom Đam-bićem, po uspješnom završetku druge godine, svi studenti koji su se osjećali sposobni uhvatiti u koštac s realnim poslovnim problemima dobili su priliku razvijati softver u zajednici i pod rukovodstvom mentora hrvat-skog Microsoftovog ureda.

Novosti

7

Alumni zajednica Visokog učilišta Algebra trenutno broji 104 diplomanta, koji su svoje za-dovoljstvo studijem i stečenim znanjem potvrdili i u istraživanju Visokog učilišta Algebra. Svi biv-ši studenti, koji su sudjelovali u istraživanju, izjavili su da se trud i novac uložen u studij isplatio, a na pitanje „Biste li preporučili školu drugim polaznicima?“ njih 100% je odgovorilo s DA. Čak 95% bivših studenata potvrdilo

Njemačkoj nedostaje stručnog informatičkog kadra – u ovom je trenutku otvoreno više od 40 tisuća natječaja za takva radna mjesta, gospodarstvo je i dalje snažno te u porastu, a neza-poslenost je tek 3 posto. Iz tog razloga Visoko učilište Algebra sklopilo je partnerski sporazum s jednim od vodećih njemač-kih IT školskih centara, GFN, te agencijom za zapošljavanje informatičara i održalo zanimlji-vo predavanje koje je pratilo dvjestotinjak mlađih informatič-kih stručnjaka na dvosatnom, besplatnom događanju „Career Day“, dok ih je još stotinjak pratilo prijenos putem interneta „Jednostavno nema dovoljno in-

Alumni zna najbolje

Još jedna promocija je iza nas

Career Day s temom zapošljavanja u Njemačkoj privukao više od 300 informatičara

formatičkih stručnjaka, nema ih onoliko koliko bismo ih mogli za-posliti širom zemlje”, rekao je na predavanju Axel Stadtelmeyer, direktor školskog centra GFN i član uprave agencije za zapo-šljavanje YITP. “YITP pomaže pojedincima da pronađu posao, potpišu ugovor s poslodav-cem, te može posredovati u formalnim procedurama poput dobivanja vize za rad u Njemač-koj i dozvole za boravak. No, ako uz našu pomoć dobiju posao u Njemačkoj prolaze i tromjeseč-nu edukaciju gdje ih privikava-mo na rad u našoj zemlji, što su poslodavci naročito pozdravili jer time dobivaju zaposlenike koji su potpuno spremni za rad”,

je da im je studij pomogao da izgrade znanja i vještine, 82% studenata nakon studija je pronašlo posao ili su dobili bolji posao, dok ih je dio nastavio studirati i na diplomskoj razini. Na skali od 1–5, zadovoljstvo dobivenim za plaćenu školari-nu, 34% ispitanika ocijenilo je ocjenom 5, a 47% njih ocje-nom 4. Pri tome je ocjena pet označavala iznimno zadovoljan.

naglasio je Stadtelmeyer na “Career Dayu”. Na prezentaciju Axela Stadtelmeyera nadovezao se Mathias Blatz, predsjednik uprave tvrtke Heidelberg IT So-lutions, srednje velike sistemske tvrtke, koji je govorio o isku-stvima zapošljavanja stranaca u njemačkim IT tvrtkama te prosječnim i očekivanim plaća-ma za razne skupine IT profesi-onalaca. Tako smo mogli čuti da se plaće informatičara razlikuju o razini iskustva, ali i branši u kojoj osoba radi, a kreću se u početnom rasponu od 2.500 do 5.000 eur mjesečno. Za softver-ske inženjere ove brojke su čak i nešto više.

“Vrlo usko surađujemo s ko-legama iz GFN-a i YITP-a, a u području IT edukacije radimo praktički isti posao tako da jako dobro znamo koje kompetencije moraju imati najtraženiji IT spe-cijalisti na njemačkom tržištu rada.”, izjavio je Tomislav Domin-ković te u nastavku predavanja skrenuo pažnju ljudima koji ima-ju dovoljno IT iskustva, ali im ne-dostaje formalnost poput certifi kata, da se dodatno pripreme i samo pristupe polaganju ispita … Za one koji su odlučili napraviti ozbiljni korak prema zapošljava-nju u Njemačkoj pripremljena je posebna informativna stranica www.algebra.hr/njemacka.

Novosti

Novosti

U sklopu terenske nasta-ve, studenti Visokog učilišta Algebra u ožujku su boravili u Dublinu, u Irskoj. Zahvaljujući odličnoj suradnji Visokog učilišta Algebra i Googlea, kroz aktivno-sti unutar EU inicijative “Grand Coalition for Digital Jobs”, jedan dan bio je rezerviran za posjet Googleovom središnjem uredu i najvećem razvojnom centru u Europi. Kroz središnji ured, gru-pu studenata računarstva i mul-timedije vodila je gospođa Jane Murphy, University Programs Manager za Europu, Bliski istok i Afriku. Studenti su se kroz direk-tni kontakt sa zaposlenicima, ali

Pozdrav iz Dublinai na organiziranim predavanjima, upoznali s odjelima, razvojnim projektima i principima rada. Drugi dan boravka u Dublinu bio je rezerviran za organizirani posjet najvećem i najstarijem irskom sveučilištu – Trinity Colle-ge Dublin, gdje su studenti imali prilike upoznati specifičnosti studiranja u Irskoj i mogućnosti obavljanja studentske prakse u ovoj, iznimno ICT orijentiranoj zemlji. Svakako je bilo interesan-tno obići i epohalnu knjižnicu na Trinity Collegeu u kojoj se nalaze 1200 godina stari zapisi iz irske povijesti, a poslužila je i Georgeu Lucasu za snimanje scena Star Wars trilogije.

Renato Karavidović

601983 11 0321004174 6Visoko učilište Algebra

Studentska iskaznica je službena isprava studenata u Republici Hrvatskoj.

This docuidentification card of students in the Republic of Croatia.

REPUBLIKA HRVATSKAREPUBLIC OF CROATIA

Ak. g. izdavanja:2014./2015.

Year of issue:2014./2015.

8679/14

Nova, 7. generacija studenata Visokog učilišta Algebra ne samo da je najbrojnija već se može pohvaliti i vlastitom dizajniranom studentskom iskaznicom x-icom. Naši brucoši dobili su prvi u Hrvatskoj, izgledom drugačiju x-icu. Naravno, sve pogodnosti koja ona donosi ostale su iste.

Jedinstvene x-ice

8

9

Nismo puno dvojili gdje ćemo ove jeseni krenuti na studijsko putovanje. Bavarska prijestol-nica bila je idealna da otkrije-mo što se novoga događa u tehnološkom svijetu. Technische Universität München (TUM) bio je naša prva postaja u sklopu koje su nas dočekala super računala, nuklearni reaktori, Max Planck Institut, te Institut za ko-gnitivne sustave na kojem smo se najduže zadržali zbog robota koji prepoznaju objekte, prate ih pogledom, plešu, pričaju, te onih koji bi u nekim situacijama uskoro mogli zamijeniti medicin-sko osoblje. Osjetljivi su na silu, dodir, toplinu i sve ono što bi im trebalo omogućiti neometan rad u njezi pacijenata. Nakon robo-ta, demonstracija tehnološke moći nastavila se u BMW Welt Centru i BMW muzeju gdje smo na jednom mjestu mogli vidjeti sve što je BMW proizveo tijekom svoje duge uspješne povijesti - avionske motore, motocikle i druga prijevozna sredstva… U kojem smjeru će se

bmw, tum, ge r&d… Bili, vidjeli, svašta naučili!

BMW razvijati otkrili su nam najnoviji modeli – električni BMW I8 i model na hidrogeni pogon. Budućnost nas je dočekala i u njemačkom sjedištu General Electric Global Researcha, gdje nam je managing direktor ove institucije, dr. Carlos Haertel, održao predavanje. Bilo je vrlo inspirativno čuti kako mijenja-ju svijet medicine, energetike, ekologije uz pomoć tehnologija i mladih znanstvenika diljem svijeta. Posjetili smo i Deu-tsches Museum, najveći svjetski muzej znanosti i tehnologije koji godišnje broji preko 1,5 milijuna posjetitelja koji mogu razgledati 28.000 izloženih predmeta iz 50 područja znanosti i tehnologije. Prepuni dojmova, predah od tehnologija pronašli smo u naj-boljim bavarskim pivnicama, uz domaće pivo i kiselo zelje s ko-basicama. Ondje smo došli i na ideju za našu sljedeću terensku nastavu. Što kažete na Sjedinje-ne Američke Države?

Novosti

10

Algebra grupa, koju čineOtvoreno učilište Algebra iVisoko učilište Algebra, u 2014.godini postigla je jedan odnajvećih uspjeha u 16 godinapostojanja. Proglašena jenajboljim svjetskim obrazovnimpartnerom po izboruMicrosofta! U konkurenciji od3.200 tvrtki koje su za nagraduPartner of the Year Award2014. nominirale svoje projektei postignuća.

Ovo je bilo prvi puta u povijestidodjele nagrade Partner ofthe Year da je u segmentuedukacije nagrada otišlaobrazovnom partneru izjedne zaista male zemlje.Posebno valja napomenuti daMicrosoft dodjeljuje nagradunajboljim partnerima u 46 , alipostoji samo jedna vezana uzobrazovanje (ostale su vezaneuz konkretne Microsoftoveproizvode i druge kompetencijeu partnerskom kanalu) te da usvakoj kategoriji postoji samojedna glavna nagrada koju jeove godine za obrazovanjedobila Algebra grupa. Nagraduje predsjedniku uprave Algebre,Tomislavu Dominkoviću,na Svjetskoj partnerskojkonferenciji Microsofta(Worldwide Partner Conference),održanoj sredinom srpnja uWashingtonu, SAD, uručioPhil Sorgen, potpredsjednikkorporacije Microsoft.

“Ova prestižna nagrada,kojom odajemo priznanjepobjednicima natjecanja, dokazsu vrijednosti profesionalacau tehnološkom sektoru ivrijednosti koje može ponuditinaš ekosustav”, izjavio jePhil Sorgen, potpredsjedniktvrtke Microsoft. “Nagradepotvrđuju kompetencije iuspjehe naših najboljih partnerakojima se rješavaju složeneposlovne zadaće i izazovi, na

Algebra grupa osvojila Microsoft Partner of the Year Award 2014.

zadovoljstvo naših zajedničkihkorisnika. Svakom od dobitnikanagrade čestitam na njihovomnevjerojatnom uspjehu”, rekaoje Sorgen.Predsjednik uprave Algebre,Tomislav Dominković, opisaoje vrijednost nagrade riječima:“Nagrada za najboljeg svjetskogpartnera u području edukacijepotvrđuje da je ispravnaorijentacija Algebra grupeprema “stvaranju digitalnebudućnost” i “budućnosti bezgranica”, što su glavne mislivodilje kojima članice Algebragrupe žele potaknuti pojedincena stjecanje novih digitalnihvještina u profesionalnomIT-u i poslovanju, smatrajući ihvažnima kako za osobni razvoji napredak pojedinaca tako i zanapredak gospodarstva kojemuje ICT sektor strateški posebnovažan. Aktivnosti koje jeMicrosoft prepoznao i dodijelionam ovu prestižnu nagradu idalje kontinuirano provodimoželeći mladima približitiperspektivu koju nude ITzanimanja i omogućiti im da čimprije steknu neke od ključnihvještina i certifi kate kojimaih mogu dokazati budućimposlodavcima. Za nas, kaopredstavnike menadžmenta,ovo je potvrda da je i iz

Hrvatske moguće postićivrhunski rezultat na svjetskojrazini, samo treba imati znanja,hrabrosti i samopouzdanja.Ovom nagradom dokazali smoda je, uz dozu inovativnostikoje u Hrvatskoj još uvijek ima,moguće stati uz bok svjetskimpredvodnicima te time ostvaritisvoje vizije i snove”.

“Ovo je velik uspjeh inevjerojatno važno priznanje zaAlgebru, ali mora se naglasitida je ovo i priznanje hrvatskomICT sektoru i hrvatskomtehnološkom obrazovanju”,nadovezao se Hrvoje Balen,Predsjednik upravnog vijećaVisokog učilišta Algebrai nacionalni koordinatorovogodišnje europske inicijativeeSkills for Jobs koju je iniciralaEuropska komisija. “Samačinjenica da smo u svjetskojkonkurenciji zaslužili nagradu zanajboljeg obrazovnog partnerai da se nalazimo u prestižnomdruštvu najboljih svjetskih ITinstitucija, dodatno pozicioniraHrvatsku na globalnoj ITsceni. Uzmemo li u obzirda je kvaliteta tehnološkogobrazovanja jedna od presudnihstavki prilikom odlučivanjao pokretanju IT investicijai operacija u nekoj zemlji,

siguran sam da će uručenje ovenagrade pred nekoliko tisućapredstavnika najvećih svjetskihIT tvrtki na parterskom skupuu Washingtonu, imati snažanučinak na sve hrvatske ICTfi rme, ali i potencijalne noveinvestitore. Hrvatska zaistapostaje pojam za tehnološkoobrazovanje u 21. stoljeću iAlgebra će svojim daljnjimradom nastojati tome svesrdnodoprinositi.“

Dio aktivnosti Algebragrupe koje je prepoznaoMicrosoft prilikom odluke ododjeli priznanja za najboljegobrazovnog partnera u svijetudio su paneuropske inicijative„eSkills for Jobs 2014“, čiji jecilj ukazati na važnost ICTzanimanja i digitalnih vještinakroz cjelogodišnje aktivnosti. Sobzirom da se inicijativa „eSkillsfor Jobs 2014“ provodi podposebnom pažnjom Europskekomisije, potpredsjedniceNeelie Kroes te 30 nacionalnihorganizacija i više od 1.500partnera, ovo priznanje snažnoje odjeknulo i u EU krugovima.Algebra je u fi nalu, kao jedinipredstavnik Europske Unije,pobijedila vodeće tehnološkeobrazovne institucije

Novosti

11

Visoko učilište Algebra – visoka škola za primijenjeno računar-stvo aktivno radi na promicanju ICT kompetencija, usmjeravanju učenika prema inženjerskim karijerama i ukupnom poveća-nju konkurentnosti domaćeg gospodarstva.

Zašto se certificirati? U svijetu IT profesionalaca, cer-tifikat je isprava koja dokazuje znanja i vještine koje posjeduje-te. IT certifikati se postižu pola-ganjem ispita u nekom od ovla-štenih ispitnih centara, a prema autorizacijama od proizvođača softvera, hardverske opreme ili nekog drugog standardiza-cijskog tijela ili organizacije. S obzirom da zbog brze promjene u tehnologijama diploma ili svje-dodžba više nisu same po sebi dovoljne, Visoko učilište Algebra – visoka škola za primijenje-no računarstvo još je prije pet godina uvrstila u svoj studijski

Moj prvi

Microsoft certifikat

program i sustav obaveznog certificiranja studenata. Kako bi-smo pomogli učenicima u prvim i možda najtežim koracima ka stjecanju certifikata, u suradnji s Microsoft Hrvatska, pokrenuli smo ovu besplatnu akciju za čak 500 učenika i učenica iz škola diljem Hrvatske.

Odaberite certifikat primjeren vašim afinitetimaSudjelovanjem u ovoj inicijati-vi, još u srednjoj školi možete besplatno steći međunarodno prepoznatljiv certifikat kojim potvrđujete IT vještine. Svaki od ponuđena tri certifikata pravi je izbor za početak uspješne IT karijere, a vaše kompetencije i znanja u očima budućih poslo-davaca ili kolega samo će rasti stjecanjem dodatnih certifikata.Za početak krenite od certifikata Microsoft Technology Asso-

Pohađanje onlinepriprema za ispit

Probno pred-testiranje

Polaganje certifikacijskog ispita

MicrosoftTehnologyAssociatecertifikat

Koje korake moram poduzeti da bih stekla/stekao MTA certifikat?

ciate (MTA), a zatim započnite planirati kako do naprednijih razina, poput Microsoft Certified Technology Specialist (MCTS), Microsoft Certified Solutions Expert (MCSE) ili možda Micro-soft Certified Solutions Develo-per (MCSD).

Koji ispiti se mogu besplatno polagati u ovoj akciji?

• 98–361 Software Development Fundamentals• 98–366 Networking Fundamentals• 98–349 Windows Operating System Fundamentals

Predispit – uvjet za izlazak na certifikacijski ispitPreduvjet za pristup certifikacij-skom ispitu je polaganje prob-

nog ispita koji se polaže putem on-line sustava testiranja. Prija-vite se za testiranje i na e-mail ćete dobiti upute i pristupne podatke za polaganje probnog ispita. Probni ispit je vrlo sličan certifikacijskom po formatu pitanja i obavezno ga morate položiti da biste mogli pristupiti certifikaciji, stoga preporučamo da se prethodno pripremite po-hađanjem besplatnih pripremnih radionica ili prema uputama za pripremu ispita.

Svi ispiti polagat će se u ispit-nom centru Visokog učilišta Algebra – visoke škole za primi-jenjeno računarstvo na adresi Ilica 242, Zagreb, i po potrebi u drugim gradovima. Ispit je na engleskom jeziku, a na raspola-ganju ćete imati 45 minuta.Prijavi se na: www.racunarstvo.hr/mta

Visoko učilište Algebra - visoka škola za primijenjeno raču-narstvo u prednosti je pred sličnim fakultetima i školama po jednom značajnom faktoru: studenti izlaze iz škole i s cije-njenim industrijskim certifikati-ma. Naime, već tijekom studija naši studenti i studentice polažu certifikate tvrtki kao što su Microsoft, Cisco, VMware i slični, a upravo ti certifikati mnogo znače prilikom zapošljavanja. Kako je suradnja Učilišta s gos-podarstvom i poslodavcima zai-sta dobra, većina njih rekla nam je kako su im ti certifikati jedno-stavno nužni prilikom zapošlja-vanja it stručnjaka. Bez obzira na formalnu razinu obrazovanja s kojom studenti završavaju pojedine fakultete, industrijski certifikati poput onih Microsofta

Vrijedni certifikati u sklopu studija

ili Cisca dokazuju da onaj tko ih posjeduje zaista ima praktično znanje iz tehnologija vezanih uz programsko ili sistemsko inženjerstvo. Neki od ostalih certifikata koji se mogu steći na školi, u sklopu studija, su ecdl, eucip, Comptia a+, ili pak vrlo cijenjeni itil certifikati te certifikati vezani uz sposobnosti upravljanja projektima, ipma.To sve znači da poslodavac svo-jem novom zaposleniku odmah može dati projekt izgradnje računalne mreže ili ga mnogo brže uključiti u razvoj softvera i neki konkretan projekt. U situa-ciji u kojoj poslodavci ne mogu uvijek uložiti značajna sredstva u daljnju edukaciju zaposlenika odmah nakon zapošljavanja, posjedovanje cijenjenih cer-tifikata značajna je prednost

Jedino u sklopu studija na Visokom učilištu Algebra - visokoj školi za primijenjeno raču-narstvo studenti i studentice stječu svjetski priznate industrijske certifikate, primjerice one Microsoftove ili Ciscove, koji dokazuju da su spremni prihvatiti se rada na konkretnim pro-jektima odmah po zapošljavanju. To je ono što i poslodavci izuzetno cijene prilikom procesa selekcije kandidata.

Prijelaznici s drugih fakulteta ivlasnici certifikata, izračunajte umanjenje troškova školovanja

Ukoliko još niste završili visoko obrazovanje, ali ste unutar svog školovanja na nekom tehničkom fakultetu položili neke ispite ili imate aktualne i re-levantne industrijske certifikate svakako isprobaj-te naš kalkulator; http://racunarstvo.hr/kalkulator/ i provjerite koliko Vam ispita i studiranja nedostaje do inženjerske titule.

www.racunarstvo.hr prijava@racunarstvo.hr

prilikom zapošljavanja. Dovoljno je pogledati koliko je novaca po-trebno uložiti u jednu Microsoft, Cisco ili VMware edukaciju pa da bi se zaključilo da su certifikati dobiveni već tijekom školovanja značajna prednost ali i – ukupna ušteda.

“Želimo naviknuti poslodavce na to da je završeni student Visokog učilišta Algebra - visoke škole za primijenjeno računarstvo spreman sutra sjesti za računalo i baviti se konkretnim poslom u tvrtki koja ga je zaposlila, bez po-trebe za daljnjim certifikacij-skim programima prije no što svom poslodavcu postane koristan”, kaže dekan mr. sc.

Mislav Balković.Ono što je također vrijedno, a nije mjerljivo isključivo samim

certifikatom i njegovom vrijed-nošću na tržištu rada i prilikom zapošljavanja, jest zajednica u koju pojedinci ulaze polaganjem pojedinog certifikata. U sklopu Algebra grupe radi više certi-ficiranih stručnjaka koji nose vrijedne informatičke certifikate nego što je to slučaj u bilo kojoj drugoj obrazovnoj instituciji u Hrvatskoj, a povezivanje s ovom zajednicom eksperata za računarstvo kroz niz formalnih i neformalnih druženja otvara prilike za nova poznanstva i razmjenu znanja. Oni koji se odluče za studij na Visokom učilištu Algebra - visokoj školi za primijenjeno računarstvo tako već tijekom studija imaju prilike upoznati svoje kolege i ostvariti vrijedne kontakte sa zajednicom IT stručnjaka u Hrvatskoj.

12

13

Microsoft Developer Network Academic Alliance (MSDN AA)

Visoko učilište Algebra

članica je najznačajnijih svjetskih akademskih IT inicijativa

Prijavi se odmah – broj mjesta je ograničen

www.racunarstvo.hr prijava@racunarstvo.hr

U svijetu IT profesionalaca, cer-tifikat je isprava koja dokazuje znanja i vještine koje posjeduje-te. IT certifikati se postižu pola-ganjem ispita u nekom od ovla-štenih ispitnih centara, a prema autorizacijama od proizvođača softvera, hardverske opreme ili nekog drugog standardiza-cijskog tijela ili organizacije. S obzirom da zbog brze promjene u tehnologijama diploma ili svje-dodžba više nisu same po sebi

dovoljne, Visoko učilište Algebra – visoka škola za primijenje-no računarstvo još je prije pet godina uvrstila u svoj studijski program i sustav obaveznog certificiranja studenata. Kako bi-smo pomogli učenicima u prvim i možda najtežim koracima ka stjecanju certifikata, u suradnji s Microsoft Hrvatska, pokrenuli smo ovu besplatnu akciju za čak 500 učenika i učenica iz škola diljem Hrvatske.

IBM Academic Initiative

IBM Hrvatska i Visoko učilište Algebra - visoka škola za primi-jenjeno računarstvo potpisali su Sporazum o pristupanju Visokog učilišta IBM-ovoj akademskoj inicijativi, u okviru kojega Visoko

učilište, te svi njegovi studenti, dobivaju pristup vrhunskom sof-tveru i razvojnim platformama IBM-a, kao i svim edukacijskim materijalima koje IBM nudi u okviru ovoga programa.

CISCO Networking Academy

Cisco akademija mrežnih tehnologija (Cisco Networking Academy) je inovativna global-na edukacijska inicijativa koja ştudentima daje znanja i vje-štine u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, pokrenuta i potpomognuta od tvrtke Cisco Systems. Program danas obuhvaća preko 12.000 akademija u više od 165 zemalja širom svijeta (preko 2 milijuna polaznika akademija u svijetu od 1997. godine). Nastavni pro-

grami unutar Cisco akademije mrežnih tehnologija osmišljeni su s namjerom da studenti steknu znanja i vještine potreb-ne za dizajniranje, izgradnju i održavanje računalnih mreža.Osim temeljnih znanja o raču-nalnim mrežama, studenti mogu svladati i zahtjevne programe i specijalizirati se u određenom segmentu mrežnih tehnologija (sigurnost mrežnih sustava, rad s bežičnim mrežama i sl.).

Oracle akademska inicijativa

Visoko učilište Algebra - vi-soka škola za primijenjeno računarstvo priključila se programu Oracle Akademske inicijative. Kompanija Oracle na globalnoj razini provodi ovaj program koji okuplja velik broj stručnjaka, znanstvenika i studenata te im omogućava pristup i rad sa najmoderni-jim softverom. Preuzimanjem tvrtke Sun Microsystems u 2009, Oracle je unutar svog akademskog programa ugra-dio i „Sun Academic Initiative program“. Na taj način, studenti će kroz kolegije Visokog učilišta Algebra imati dodir s najnovi-jom tehnologijom i službenim nastavnim materijalima koje proizvodi Sun Microsystems, danas dio Oracle korporacije, kompanija koja je stvorila Javu.Prema istraživanju „Salary Sur-vey” koje je 2008 na globalnoj razini proveo “Certification Ma-gazine” vrijednost Sun certifika-

ta mjerena u prosječnim mjeseč-nim/ godišnjim primanjima može se kvantificirati kako slijedi: Sun Certified Programmers zarađuju prosječno 8,3% više od pro-sjeka ostalih programera, Sun Certified Developers zarađuju prosječno 14,3% više od pro-sjeka ostalih programera, Sun Certified System Administrators zarađuju prosječno 31% više od sistemskih administratora i administratorica certificiranih za druge operacijske sustave.“Kroz program Akademske ini-cijative, Oracle Hrvatska potiče obrazovanje i želi osposobiti i pripremiti studente za kori-štenje informacijske tehno-logije u budućim poslovnim izazovima.” izjavio je generalni direktor tvrtke Oracle Hrvatska, Marin Tadić prilikom pristu-panja Visoko učilište Algebra - visoke škole za primijenjeno računarstvo ovoj inicijativi.

Microsoft® IT AcademyProgram Member

14

Stručnjaci sa znanjima u području programskog inženjerstva već su desetak godina najtraženija skupina među svim it profesionalcima koji se zapošljavaju u Republici Hrvatskoj te čine oko 50% ukupnog zapošljavanja u it sektoru.

Njihove karijere usko su povezane sa aktualnim tehnologijama koje se dinamično razvijaju, a prednost kod njihovog zapošljavanja daje posjedovanje industrijskih certifi kata koji osim profesional-ne prepoznatljivosti osiguravaju i bolje fi nancijske uvjete rada te pojednostavljen pristup europskim i svjetskim poslodavcima. Studij programskoginženjerstva pripremljen je upravo respektirajući navedene specifi čnosti te danas dominantne tehnologije (.net i java), kako bi inže-njerima računarstva osigurao prednost u razvoju karijere u odnosu na diplomante drugih sličnih (stručnih) studija.

Stručni naziv koji se stječeStručni studij završava polaganjem svih ispita tj. skupljanjem mini-malno 180 ects bodova, odrađivanjem stručne prakse i izradom za-vršnog rada. Stručni naziv u skladu je sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (nn 87/09 od 21.07.2009.).Završetkom studija stječe se zvanje: stručni prvostupnik inženjer računarstva, odnosno stručna prvostupnica inženjerka računarstvaodgovarajućeg smjera koje odgovara stupnju Baccalaureus/a (bacc.ing.comp.). Engl.; Bachelor of Computer Engineering.

programsko inženjerstvoSoftware Engineering

Osposobljavanje za posao

Uz diplomu inženjera ili inženjerke računarstva steći ćeš i najtraženije it certifikate:

• Microsoft (mcts .net Windows app. dev. , mcts asp.net i mcts ado.net app. dev.)

• Oracle Certified Associate (oca)

• itsm(itil Foundation)

• ecdl (Core, 7 modula)

Diplomirani inženjeri i inženjerke računarstva bit će osposobljeni za:

• izradu složenih računalnih aplikacija za desktop i web korištenjem objektno orijenti-rane tehnologije

• izradu računalnih aplikacija za mobilne uređaje i izradu distribuiranih aplikacija

• projektiranje, izradu i pro-gramiranje računalnih baza podataka

• upravljanje informacijskim sustavom i planiranje njegova razvoja

• vođenje projekta ili sudje-lovanje u projektima razvoja aplikacija uz potpuno pozna-vanje metodologije

Preddiplomski studij

• razumijevanje tržišnog poslovanja, menadžmenta i poslovne organizacije na razini odjela ili male tvrtke• izradu poslovnih informacij-skih sustava i sustava podrš-ke poslovnom odlučivanju uz razumijevanje funkcionalnih zahtjeva

• osnovnu revizija informacij-skih sustava sa aplikativnog aspekta

• podršku korisnicima prilikom implementacije i korištenja IT aplikacija

S prakse na posaoFilipa Kaića, do diplome na preddiplomskom studiju Programskog inženjerstva na Visokom učilištu Algebra dijeli samo završni rad. Osim znanja koja je stekao tijekom studiranja, Filipovu karijeru odre-dila je obavezna praksa koju svaki student mora odraditi. Odvela ga je u APIS IT, jednu od najvećih informatičkih tvrtki u Hrvatskoj gdje je ubrzo dobio i ponudu za posao.

Zadovoljan sam praksom jer sam stekao nova znanja, upoznao se s načinom rada u velikoj IT tvrtki i stekao nova poznanstva, što je sve zajedno rezultiralo zaposle-njem. Moja praksa u APIS IT-u je trajala mjesec dana, no po završetku sam dobio ponudu da ostanem ondje raditi pre-ko studenskog ugovora, tako da je moj boravak produžen na 5 mjeseci. Moji zadaci u početku su uključivali istra-živanje nove vrste hibridnih mobilnih aplikacija pisanih putem Sencha Toucha i Phonegap/Cordova. U tom razdoblju najduže sam radio na projektu e-Građanin, na razvoju Osobnog korisničkog pretinca (mobilna web aplika-cija, iOS mobilna aplikacija, te

Studentima je na raspolaganju Dreamspark Premium softverski paket, koji uključuje preko stotinu Microsoftovih proizvoda. Softver je namijenjen isključivo akademskom, nekomercijalnom korištenju, a iz paketa izdvajamo:

• Cisco (ccna)• Windows Server 2008• Windows 7 Professional• Windows 8/Windows 8.1 Professional• Windows Server 2008R2 Standard i Enterprise• Windows Server 2012/2012 R2 Standard

Softverski paket uključen u cijenu studiranja:

• Visual Studio 2010 Professional• VIsual Studio 2012 Profesional i Ultimate• SQL Server 2012• System Center 2012• Project 2010• Visio 2010

Windows Phone 8 aplikacija), a također sam bio zadužen i za izradu mobilne aplikacije Sinjska alka za sve platforme. Bilo je tu još projekata koji su uključivali i suradnju s IT tvrtkom CROZ, koja je za mog boravka raspisala i natječaj za posao, za mjesto junior programera. Prijavio sam se i uz dobre preporuke iz APIS IT-a dobio posao. Tijekom prakse mi je izuzetno koristilo znanje stečeno na Visokom učilištu Algebra, posebice na vježbama iz brojnih struč-nih predmeta. Naravno sve to ne bi bilo uspješno da nisam imao sjajne profesore i asistente, trio fantastikus koji čine Goran Đambić, Daniel Kučak i Bojan Fulanović, te Ivana Mesića.

Studentima je dostupna jedna licenca po proizvodu. Puni popis možete vidjeti na linku http://msdn63.e-academy.com/vszpr_it/

15

16

Stručnjaci sa znanjima u području sistemskog inženjerstva već su desetak godina druga najtraženija skupina među svim IT profesionalcima koji se zapošljavaju u Republici Hrvatskoj.

Njihove karijere usko su povezane sa aktualnim tehnologijama koje se stalno i dinamično razvijaju, a imperativ kod njihovog zapošlja-vanja je posjedovanje industrijskih certifi kata koji osim profesio-nalne prepoznatljivosti osiguravaju i bolje fi nancijske uvjete rada te pojednostavljen pristup europskim i svjetskim poslodavcima.

Studij sistemskog inženjerstva pripremljen je upravo respektirajući navedene specifi čnosti kako bi inženjerima računarstva osigurao prednost u razvoju karijere u odnosu na diplomante drugih sličnih(stručnih) studija.

Stručni naziv koji se stječeStručni studij završava polaganjem svih ispita tj. skupljanjem mini-malno 180 ECTS bodova, odrađivanjem stručne prakse i izradom za-vršnog rada. Stručni naziv u skladu je sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 87/09 od 21.07.2009.).Završetkom studija stječe se zvanje: stručni prvostupnik inženjer računarstva, odnosno stručna prvostupnica inženjerka računarstva odgovarajućeg smjera koje odgovara stupnju Baccalaureus/a (bacc.ing.prim. rač.). Engl.; Bachelor of Applied Computer Engineering.

Osposobljavanje za posaoDiplomirani inženjeri i inženjerke sistemskog inženjerstva bit će osposobljeni za:

• projektiranje, implementaci-ju, dministriranje i održavanjeinformacijskih mrežnih su-stava

• implementaciju, instalacijui održavanje računalnih baza podataka

• planiranje, implementaciju iodržavanje sigurnosti infor-macijskih sustava

• upravljanje informacijskim sustavom i planiranje njegova razvoja

• vođenje projekta ili sudje-lovanje u IT projektima uz potpuno poznavanje meto-dologije

sistemsko inženjerstvoSystems Engineering

Preddiplomski studij

Uz diplomu inženjeraili inženjerke računarstva steći ćeš i najtraženije it certifikate:

• Cisco (ccna)

• Microsoft (mcsa Server 2012 administrator)

• Linux professional Institute (lpic1)

• itsm(itil Foundation)

• ecdl (Core, 7 modula)

• razumijevanje tržišnog poslovanja, menadžmenta i poslovne organizacije na razini odjela ili male tvrtke

• implementaciju poslov-nih informacijskih sustava i sustava podrške poslovnom odlučivanju

• osnovnu reviziju informacij-skih sustava sa sigurnosnog aspekta

• podršku korisnicima prilikom implementacije i korištenja IT sustava

17

Kako ste se odlučili prijaviti za posao sistemskog inženjera na kruzeru Norwegian Cruise Linea?

Glavni motiv bio je znatiželja. Jako privlačno zvuči raditi na brodu koji može primiti 4 - 6 tisuća ljudi, dočekati svako jutro na novom mjestu i za to biti plaćen! Osim toga oboža-vam putovati. Svako slobod-no vrijeme provodim putujući i ovo se pokazalo kao idealna prilika.

Što je potrebno da biste postali zaposlenik jedne od najvećih prijevozničkih tvrtki na svijetu?

Prije svega potrebno je znanje i iskustvo. Svaki brod je kao mali grad s velikom ponudom. Barovi, restorani, dućani, kasina, wellnessi i predstave u ogromnim tea-trima samo su neke od njih. Svaka ponuda je na neki na-čin dio IT sustava što ga čini poprilično velikim i komplek-snim. Vremena za učenje je jako malo. Potrebno se brzo prilagoditi.Za posao sam se prijavio u agenciji Uspinjača u Zagrebu. Nedugo nakon toga uslijedio je prvi razgovor s jednim od zastupnika Norwegian Cruise Linea. Razgovor se sastojao od provjere komunikacije na engleskom jeziku, dosadaš-njeg iskustva i snalaženje u određenim situacijama (veći-nom Help Desk).Drugi razgovor obavio sam s Fleet Systems Managerom.

Šime Zagorac iz mjesta Polača kraj Zadra, završio je preddiplomski studij sistemskog inženjerstva, a trenutno radi kao sistemski inženjer na kruzeru jedne od najvećih prije-vozničkih tvrtki na svijetu.

Naš sistemaš na najvećem svjetskom kruzeru

Dotakli smo se tema vezanih uz administraciju sustava poput konfiguracije mrežnih uređaja, administracije kli-jentskih i serverskih opera-cijskih sustava, virtualizacije, diskovnih podsustava, ob-razovanja i dotada stečenih certifikata. Najviše se tražilo znanje Microsoft tehnologije, Cisco mrežnih tehnologija, Linuxa i VMwarea.

Koji su vaši radni zadaci?Postoji više zadataka ovisno o rasporedu. Na primjer, jedna osoba zadužena je za provjeru cjelokupnog sustava dok ostali rješavaju zadatke pristigle na poslovnu poštu ili telefonskim pozivom. Osoba za provjeru sustava zadužena je za dnevnu provjeru isprav-nosti fizičke infrastrukture u poslužiteljskim sobama, izra-de redovnih sigurnosnih kopi-ja, rada aplikacija, poslužitelja i ostale infrastrukture. Ukoliko pronađe nepravilnost, kreira incident, obavijesti Systems Managera te krene u rješava-nje po određenoj proceduri. Nakon završene provjere pri-ključuje se ostalima u rješava-nju dnevnih zadataka i novih implementacija, kojih ima svaki dan. Tvrtka konstantno proširuje svoju ponudu koja je popraćena informacijskim sustavom.

Kako infrastruktura kruzera i boravak na moru utječe na obavljanje posla?

U većini slučajeva ne primi-jetite da se nalazite na moru. Većina operacija se bitno ne razlikuje od onih na kopnu. Ali zato, za vrijeme nevreme-na i nemirnog mora, može postati poprilično gadno. Pri tome nije dovoljno brinuti samo o sigurnosnom pristu-pu poslužiteljskim sobama i potrebnoj temperaturi, kao u većini okruženjima na kopnu. Ukoliko oprema nije dovoljno osigurana možete sami zaključiti kakav je ishod. Fizička sigurnost se provjera-va svaki dan kako ne bi došlo do neželjenih ishoda. Jedna od bitnih razlika je i pristup internetu koji se odvija preko satelita. Sateliti još uvijek nisu dostigli svoj maksimum. Signal nije uvijek stabilan te se događaju prekidi u slučaju velikih oborina ili sunčeve interferencije.

Kako ste se odlučili za studij računarstva na Visokom učilištu Algebra?

Dolazim iz mjesta Polača u blizini Biograda na moru. Uvijek mi je bio interesan-tan rad s računalima te sam izludio roditelje da mi ga

omoguće još u osnovnoj školi. U to vrijeme, malo tko je imao računalo u mojoj okolici. Kako se kaže bio sam „prvi u selu“.. Po preporuci prijatelja odlučio sam se za seminar Microsoft Certified Systems Administra-tor (MCSA) u Algebri. Algebra je tad otvorila i Visoku školu za primijenjeno računarstvo u Zagrebu (danas Visoko učili-šte Algebra), koja je odgova-rala mojim željama. Ugodno me iznenadilo da je veliki broj studenata već bio zaposlen, a neki od njih bili su direktori informatičkih tvrtki.

Imaju li sistemski inženjeri na kruzeru vremena i za uživanje?

Naravno. Brodovi pristaju u jako zanimljivim i lijepim lukama. Posada, jednako kao i gosti, ima priliku za istražiti svaku od njih, uz razliku da mi ne plaćamo krstarenje. Kod IT odjela bitno je da minimalno jedna osoba ostane na brodu, a ostali mogu birati gdje će provesti dan. Kako biste imali takvu slobodu potrebno je obaviti sve važnije zadatke za taj dan i uživanje može početi.

18

Stručnjaci sa znanjima u području sistemskog inženjerstva već su desetak godina druga najtraženija skupina među svim IT profesio-nalcima koji se zapošljavaju u Republici Hrvatskoj.Njihove karijere usko su povezane sa aktualnim tehnologijama koje se stalno i dinamično razvijaju, a imperativ kod njihovog zapošljava-nja je posjedovanje industrijskih certifi kata koji osim profesionalne prepoznatljivosti osiguravaju i bolje fi nancijske uvjete rada te po-jednostavljen pristup europskim i svjetskim poslodavcima.

Studij sistemskog inženjerstva pripremljen je upravo respektirajući navedene specifi čnosti kako bi inženjerima računarstva osigurao prednost u razvoju karijere u odnosu na diplomante drugih sličnih(stručnih) studija.

Stručni naziv koji se stječeStručni studij završava polaganjem svih ispita tj. skupljanjem mini-malno 180 ECTS bodova, odrađivanjem stručne prakse i izradom za-vršnog rada. Stručni naziv u skladu je sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 87/09 od 21.07.2009.).Završetkom studija stječe se zvanje: stručni prvostupnik inženjer računarstva, odnosno stručna prvostupnica inženjerka računarstva odgovarajućeg smjera koje odgovara stupnju Baccalaureus/a (bacc.ing.prim. rač.). Engl.; Bachelor of Applied Computer Engineering.

Osposobljavanje za posaoDiplomirani inženjeri i inženjerke sistemskog inženjerstva bit će osposobljeni za:

• projektiranje, implementa-ciju, dministriranje i održa-vanje informacijskih mrežnih sustava

• implementaciju, instalaciju i održavanje računalnih baza podataka

• planiranje, implementaciju i održavanje sigurnosti infor-macijskih sustava

• upravljanje informacijskim sustavom i planiranje njegova razvoja

multimedijsko računarstvoMultimedia Computer Engineering

Preddiplomski studij

• vođenje projekta ili sudje-lovanje u IT projektima uz potpuno poznavanje meto-dologije

• razumijevanje tržišnog poslovanja, menadžmenta i poslovne organizacije na razini odjela ili male tvrtke

• implementaciju poslov-nih informacijskih sustava i sustava podrške poslovnom odlučivanju

• osnovnu reviziju informacij-skih sustava sa sigurnosnog aspekta

• podršku korisnicima prilikom implementacije i korištenja IT sustava

Uz diplomu inženjeraili inženjerke računarstva steći ćeš i najtraženije it certifikate:

• Cisco (ccna)

• Microsoft (mcsa Server 2012 administrator)

• Linux professional Institute (lpic1)

• itsm(itil Foundation)

• ecdl (Core, 7 modula)

19

Sva sreća da ispod Marijanovog opisa samoga sebe na njego-vom profilu na mreži Google + stoje i njegovi radovi, inače bi nas ovaj brucoš multimedijskog računarstva na Visokom učilištu Algebra potpuno zavarao.

Marijan Mikolić iz Novog Vinodolskog naš je ovogodiš-nji 100-postotni stipendist, a vrijednu stipendiju donijeli su mu njegovi rezultati na državnoj maturi, srednjoškolski uspjesi i projekti koji su rezultirali zaključ-kom stipendijske komisije kako ju je baš on, od svih prijavljenih kandidata, najviše zaslužio.

Kao prvo teško je bilo ne uočiti nekoga tko je prolazio u školi sa 5.0, tko je bio državni prvak iz engleskog jezika, osvojio 2. mjesto na državnom natjecanju iz multimedije… Nekoga tko zarađuje studenski džeparac pi-sanjem članaka o modovima za video igru Minecraft, i to za šefa iz Finske ili poslovima na stranici freelancer.com. Dizajn i izrada poslovne prezentacije za jednog Japance ili animacija za supru-gu Kanađanina koji se u zadnji

Upoznajte našeg

100-postotnog stipendistutren sjetio kako joj želi čestitati Valentinovo na ovaj način, samo su neki od njegovih radova o ko-jima rado priča i inspirira druge da i sami naplate svoje vještine već u studenskim danima.

Još sam u osnovnoj školi znao što me zanima, provodio sam dane na kompjuteru, uživao u igricama tako da mi je bilo logično upisati Prirodoslovnu i grafičku školu u Rijeci, u kojoj sam mogao spojiti znanje i lju-bav prema multimediji, otkrio nam je Marijan. Ipak to, kaže, nije bilo logično njegovoj okolini koja tradicionalno od odlikaša očekuje upis u gimnaziju.

A da nije upisao ovu školu, vjerojatno ne bi nastao niti Regoč, Marijanov projekt koji je osvojio 2. mjesto na državnom natjecanju iz multimedije, ali i članove komisije Visokog učilišta Algebra. Regoč je animacija koju sam radio u Flashu, zajedno s prijateljem iz srednje škole, a danas kolegom na studiju i ci-merom Denisom Horvatom, koji je također osvojio djelomičnu stipendiju za studij multimedij-skog računarstva. Na prijedlog naše mentorice Ozane Nemča-nin, odlučili smo animirati priču Ivane Brlić Mažuranić koja nam se svidjela zbog znanstveno-

Visoko učilište Algebra svake akademske godi-ne omogućuje svim studentima koji na državnoj maturi ostvare više od 900 bodova potpuno besplatno školovanje, a svake godine dodjeljuje i stipendije iz gospodarskog fonda kako daro-vitim studentima tako i studentima koji imaju teške materijalne prilike i ne bi si mogli priuštiti studij. Izvrsnost na državnoj maturi, sudjelova-nje na međunarodnim i državnim natjecanjima, ali i druge kvalitete koje otkrivaju izvrsnost i interes budućeg studenta za obrazovanje u području računarstva, odlike su koje vrednuje stipendijska komisija. Stipendije djelomično ili u potpunosti pokrivaju iznos školarine za jednu ili sve tri godine studiranja na preddiplomskim studijima. Stipendije u vidu umanjenja školarina mogu ostvariti i studenti viših godina na Viso-kom učilištu, a svi zajedno detaljne informacije o stipendijama i prijavnicu mogu pronaći na inter-netskoj stranici www.racunarstvo.hr/stipendija

fantastičnih elemenata, inače omiljene kvalifikacije literature koju u slobodno vrijeme čitamo. Kako je Denis živio u Rijeci, a ja u Vinodolskom, u procesu izrade bili smo osuđeni na Skype i Dropbox, u koji bi se povremeno uključila savjetima i naša mento-rica. Radili smo na scenariju, i do posljednjeg trenutka dodavali nove efekte tako da smo uz Re-goča svladali ogromnu količinu novog znanja, kaže Marijan. Iako je Regoč pomeo konkurenciju, na putu do 1. mjesta zaustavilo ih je programiranje. Naime, na praktičnom dijelu natjecanja za-uzeli su drugo mjesto, jer ipak, Denis i Marijan su tada pohađali treći razred a programiranje ih je tek čekalo u četvrtom.

U srednjoj školi je prvi put čuo i za Algebru „Mama, tata, ja idem u Zagreb, štedite novce“, bilo je prvo što sam rekao rodite-ljima nakon što sam na jednoj Facebook grupi vidio da se na

Visokom učilištu Algebra otvorio smjer multimedijsko računarstvo i proučio njegov program. I tako je i bilo, čuvao sam novce koje sam kao odličan učenik dobivao od grada Novog Vinodolskog, no sada, zahvaljujući stipendiji koja me oslobodila školarine, mogu je u potpunosti koristiti za troškove života i za nadogradnju privatnog računala.“ Vjerujemo da će mu on koristiti za brojne multimedijske projekte koji tek slijede.

Na razgovoru sa stipendijskom komisijom iznenadilo ga je samo jedno pitanje – Marijane jesi li ti štreber? A odgovor, kao i sve drugo čime se Marijan predsta-vio bio je već davno spreman – Ne, ja se samo obrazujem za ono što volim, a tada je lako dosegnuti izvrsnost.

Allegedly talented. Hardly interesting.Profoundly narcissistic.

Visoko učilište Algebra – visoka škola za primijenjeno računar-stvo pokrenulo je Katedru za digitalni marketing kao odgo-vor na intenzivnu digitalizaciju poslovanja, pa time i marketinga na globalnoj razini. Sveprisut-nost digitalnih medija u našim životima samo je posljedica di-gitalne transformacije globalne ekonomije koju u svojoj studiji Digital transformation (2013.) prepoznaje i definira IBM Institu-te for Business Value.Osnivanjem ove katedre i po-kretanjem pripadajućih kole-gija želja nam je da studente Multimedijskog računarstva, ali i studente diplomskog studija opremimo znanjima neophod-nim za kvalitetno funkcioniranje u današnjem digitalnom poslov-nom svijetu. Ta znanja, pored ostalog, obuhvaćaju marketinš-ko komuniciranje, poznavanje digitalnih medija i društvenih mreža, bez kojih bi profesionalci u multimedijskom računarstvo bili poprilično autistični, ali i poznavanje konkretnih vještina i alata poput primjerice commu-nity managementa ili upravljanje kampanjama na Google AdWor-ds sustavu. Upravo ova katedra osigurava znanja koja omogućuju da se gotovi proizvodi poput web stranice, web aplikacije ili mobil-ne aplikacije kvalitetno prezen-tiraju i nametnu „vanjskom svi-jetu“ koji je svakim danom sve više digitalan i sve više obasipan konkurentskim proizvodima.

Katedra za digitalni marketing važna karika u multimedijskom računarstvu

DigitalnatransformacijaU spomenutoj studiji IBM-a na-vode se četiri ključna momenta koji dugoročno i nepovratno mijenjaju poslovne modele. To su „Eksplozija društvenih medi-ja“, „Mobilna revolucija“, „Anali-tika (big data)“ i „Informacije u oblaku“.„Društveno“ je postala platforma za generiranje prihoda koja je evoluirala iz .com trenda prema alatu za dijeljenje, raspolaganje te kao poslovni model. Gruponi (veći broj ljudi sklapa suradnju s jednom tvrtkom) i direktna razmjena (peer to peer lending, razmjena između dvije osobe, bez potrebe za financijskim posrednikom), samo su primjeri kolaboracijske kupnje i podje-le prihoda koji pogone pokret „Ekonomije dijeljenja“.Mobilnost i minijaturizacija pre-obražavaju iskustva potrošača kroz nove mogućnosti, poput povećane upotrebe usluga koje su lokacijski bazirane, koje time promoviraju globalne sustave za pozicioniranje (GPS) i ciljaju maloprodajnu promociju. Novi ekosustavi plaćanja koriste mo-bilne novčanike i pretvaraju va-lute u njihove digitalne inačice. Minijaturizacija mobilnih uređaja kreću se od onih veličine dlana do uređaja koji se nose poput odjeće.Napredna analitika omogućava duboku poslovnu inteligenciju i uvid u potrošače kroz korištenje velikih podataka (big data). Ona

stvara informacije koje sežu od opisnih do predviđajućih. Unu-tarnji i vanjski izvori podataka sada mogu biti integrirani, a usluge krajnje personalizirane – sve na temelju ogromne količine podataka o kupcima.Smještanje podataka u oblak omogućuje novim modelima in-terakcije povezivanje pojedinaca i organizacija, a kao posljedi-cu imamo među-platformno raspolaganje podacima i njihovu analizu.

Kolegij katedre zadigitalni marketingSve navedene trendove uključili smo u kolegije unutar katedre za digitalni marketing. Ona tre-nutno okuplja četiri kolegija koji su strukturirani prema potreb-nim vještinama i znanjima po-sebno prilagođenih za funkcio-niranje u današnjem digitalnom svijetu. Međusobno su komple-mentarni i poštuju kauzalnost, tj. uvjetovani su redoslijedom praćenja unutar same katedre,

ali i među drugim katedrama. Na preddiplomskom studiju multimedijskog računarstva imamo dva kolegija: „U uvod u marketing i medijske komuni-kacije“ i „Internetski marketing“ dok su na diplomskom studiju kolegiji „Prodajna komunikacija“ i „Razvoj web sadržaja za druš-tvene mreže“.

Potreba za znanjimaiz digitalnog marketinga

Prikazujemo aktualni grafikon iz aplikacije Google Trends koji po-kazuje odnos dva ključna pojma za pretraživanje. To su „Digital marketing jobs“ i za kompara-ciju „Internet marketing jobs“. Indikativno je da na svjetskoj razini intenzivno raste potražnja za stručnjacima u području digi-talnog marketinga i da je upravo taj pojam noseća paradigma kroz koju treba gledati kako zapošljavanje u marketingu tako i tranziciju marketinga iz tradi-cionalnog offline i nondigital u online i digital.

“Kako bismo se već danas prilagodili funkcionira-nju u digitalnom svijetu (skore budućnosti) našim studentima prezentiramo profesionalna znanja da u tome stvarno i uspiju. Upravo to će im biti jedna od glavnih konkurentskih prednosti kad sutra izađu na tržište. Oni će moći pronaći svoje mjesto, u primjerice digitalnim marketinškim agencijama,

i bez previše pitanja i nejasnoća funkcionirati u razvoju kompletnog multimedijskog proizvoda ili će znati voditi proces marketinške komunikacije za svoje klijente.”,

Tomislav Krištof, ˝voditelj katedre za digitalni marketing

20

21

Uz kvalitetne studente, nastav-nici predstavljaju najveću vrijed-nost Visoke škole, ne samo zbog svog znanja i iskustva nego i zbog izrađene kulture kvalitete i usmjerenosti prema izvrsno-sti koju prenose na okolinu, potičući tako razvoj cjelokupnog okruženja.

Naši vrhunski predavači iz prakse i akademske zajedniceNa Visokom učilištu Algebra nastavu danasizvodi četrdeset nastavnika i tridesetak asistenata koji su organizirani unutar šest katedri, dok potporu radu učilišta u organizacijskom i tehničkom smislu daje još desetak zaposlenih.

Tomislav Bronzin,Microsoft .Net, regionalni direktor, predavač na Visokom učilištu Algebra - visokoj školi za primijenjeno računarstvo:

“Nastavni plan koji smo krei-rali za Visoko učiliše Algebra se bazira na godinama isku-stva rada u ICT-u, ali isto tako i na posljednjim saznanjima i najmodernijim tehnolo-gijama koje će omogućiti konkurentnost završenih inženjera i inženjerki računar-stva na tržištu rada. Visoka škola će omogućiti stvaranje kvalificiranih stručnjaka i stručnjakinja koji će moći ne samo implementirati visoku tehnologiju nego i stvara-ti novu i inovirati na vrlo zahtjevnom području ICT-a!”

Dr. sc. Goran Đambić, MCSD, predavač na Viso-kom učilištu Algebra - visokoj školi za primijenjeno raču-narstvo i voditelj katedre za

Mr. sc. Davor Delić,konzultant za upravljanje projektima, IPMA B, pre-davač na Visokom učilištu Algebra - visokoj školi za primijenjeno računarstvo:

„Posao IT profesionalca se danas uglavnom vodi kroz projekte i tajna je kako ih organizirati i provoditi tako da oni ne remete poslovanje tvrtke nego da u očekivanom vremenu donesu poslovni rezultat. Upravo će zbog toga unutar dva kolegija iz pod-ručja upravljanja projektima studenti kroz skup tehnika koje se izvode po priznatim metodologijama naučiti kako se projekt postavlja, kako se postavlja projektni tim, kako se planira, kako se vodi, kako se upravlja obuhvatom, koji

programsko inženjerstvo:„Važnost baza podataka u suvremenim informacijskim sustavima je izuzetno velika i svakog dana sve više raste budući da tvrtke danas čuva-ju puno više informacija nego su to činile prije nekoliko godina. Baš zbog toga je i potreba za administratorima i programerima baza podata-ka sve veća, što je i dovelo do manjka ovog kadra na IT tržištu. Prilikom formiranja nastavnog plana Visokog učilišta Algebra uvažili smo ovu činjenicu te razvili uku-pno četiri kolegija koja unutar preddiplomskog studija po-krivaju područja administraci-je, oblikovanja, programiranja i optimizacije baza podataka.“

su rizici i kako se s njima radi i konačno kako se upravlja tvrtkom kroz projekte.“

Bojan Ždrnja, konzultant za informacijsku sigurnost, član SANS Internet Storm Centra (ISC), predavač na Visokom učilištu Algebra:

„Informacijska sigurnost predstavlja jedan od glavnih izazova s kojima se danas susreću organizacije. S jedne strane tu su regulatorni zahtjevi koji su sve stro-ži i organizacije ih moraju ispunjavati dok se s druge strane organizacije danas susreću sa incidentima koji su sve ozbiljniji i kompleksni-ji. Zbog toga smo prilikom kreiranja nastavnog plana Visokog učilišta Algebra posebnu pozornost obratili na informacijsku sigurnost za koju smo formirali posebnu katedru sa čak 4 kolegija u preddiplomskom studiju.“

Dr. sc. Miroslav Mađarić, dipl.inž.el., vodeći hrvatski struč-njak u medicinskoj informatici, predavač na Visokom učilištu Algebra - visokoj školi za primi-jenjeno računarstvo:

„Inovacija se smatra jedi-nim resursom koji osigurava održivo rast gospodarstva i blagostanje društva. Posve pogrešno je uvjerenje, da su inovacije samo dobre ideje ili pak patenti ili novi proizvodi. Od dobre ideje do inovacije je dugačak put, koji opisuje krilatica „Inovacija je ideja koja se dade prodati!“. U mom će kolegiju studenti savladati tehnike vođenja

koje djelatnike tvrtke vodi na putu od ideje do inovacije: kako prikupljati dobre ideje, kako procijeniti njihov tržišni i drugi potencijal, kako ih upregnuti da donesu održivu prednost organizaciji.“

Doc. dr. sc. Petar Javor,profesor na Visokom učili-štu Algebra - visokoj školi za primijenjeno računarstvo:

„Studenti Visokog učilišta Algebra - visoke škole za primijenjeno računarstvo su dobro odabrali studij jer će područja informatike/računarstva, elektronike i mikrobiologije biti vodeće poluge u razvoju znanosti i društva u 21. stoljeću. Što se tiče matematike, unutar tri kolegija koji pokrivaju ovo područje te vjerojatnost i sta-tistiku, bavit ćemo se uglav-nom temeljnim cjelinama koje su dovoljne za uspješno napredovanje u studiju te za profesionalnu karijeru.“

Prof. dr. sc. Uroš Peruško,profesor na Visokom učili-štu Algebra - visokoj školi za primijenjeno računarstvo:

“Cijeli nastavni plan i program Visokog učilišta Algebra - visoke škole za primijenjeno računarstvo zasnovan je u skladu sa suvremenim znanstvenim i stručnim spoznajama i smatram da od-govara predviđenom profilu stručnjaka i stručnjakinja za primijenjeno računarstvo. Sa-držaj programa usmjeren je osposobljavanju za učinkovitu i kreativnu primjenu suvre-menih programskih alata u rješavanju svakodnevnih problema u primjeni raču-nala u svim djelatnostima, posebice u gospodarstvu.”

22

U IT sektoru gotovo 50 posto stručnjaka radi bez visokoškolske diplome, no taj trend ubrzano se mijenja jer poslodavci, prema posljednjim istraživanjima, sve češće iskazuju potrebu za formal-nim obrazovanjem. I ne samo to, IT poslodavci jasno razlikuju na kojim razinama trebaju prvostupnike a na kojima magistre odnosno stručne specijaliste, te razine obrazovanja usklađuju s pozicijama i beneficijama radnog mjesta.

Diplomska razina obrazovanja tražena 3,3 puta više od preddiplomskeI Anketa poslodavaca za 2014. godinu, koju je nedavno objavio Hr-vatski zavod za zapošljavanje (HZZ), pokazala je kako je pri zapošlja-vanju u 2014. godini, diplomska razina u području ICT-a i računar-stva tražena 3,3 puta više od preddiplomske razine. U istraživanju Visokog učilišta Algebra o regrutaciji, napredovanju i plaćama na uzorku ponajvećih hrvatskih poslodavaca koji zapošljavaju visokoo-brazovane IT stručnjake, čak 81% IT poslodavaca izjavilo je kako im je nužna magistarska razina visokog obrazovanja kod novozaposle-nih, a razinu obrazovanja vežu i uz beneficije i napredovanje. Program specijalističkog diplomskog stručnog studija primijenjenog računarstva Visokog učilišta Algebra, realiziran je upravo u skladu s prijedlozima poslodavaca, stanjem na tržištu i relevantnim tehno-loškim predviđanjima i trendovima razvoja. Kroz obvezne kolegije pokriva područje e-poslovanja i niz drugih temeljnih kompetencije na diplomskoj razini, a kroz izborne kolegije omogućuje usmjera-vanje i profiliranje prema devet različitih područja primijenjenog računarstva - izrada i modeliranje 3D digitalnog sadržaja, računalna multimedija, web dizajn i programiranje za Internet, razvoj računal-nih igara, razvoj aplikacija za mobilne uređaje, napredne tehnike programiranja, skladišta podataka i poslovna inteligencija, napredne mrežne tehnologije i računalna sigurnost, forenzika i kriptografija. Ove specijalizacije mogu se naravno i kombinirati.

Vrijedni industrijski certifikati

Nastava se izvodi u trajanju od 4 semestara ili 2 godine, a studij se boduje sa 120 ECTS bodova, kojima se pridodaje i 180 ECTS bodova prenesenih sa preddiplomske razine. Po završetku studija stječe se naziv stručni specijalist ili specijalistica inženjer računarstva (eng. Master of applied computer engineering)

Posebnost diplomskog studija na Viskom učilištu Algebra je i mo-gućnost polaganja prestižnih industrijskih certifikata, uključenih u cijenu studiranja. Microsoft MCTS.NET, Adobe ACA, Autodesk 3ds max, ITIL, Cisco CCNP samo su dio najtraženijih IT certifikata koji daju prednost inženjerkama i inženjerima Visokog učilišta Algebra na tržištu rada.

Specijalistički diplomski stručni studij

primijenjenog računarstvaDvije godine više za brojne prednosti u karijeri ICT stručnjaka

Besplatni pripremni predsemestar

˝Upis na specijalistički diplomski stručni studij omogućen je pristu-pnicima koji su prethodno završili stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij u području tehničkih znanosti, polju računarstva ili području društvenih znanosti, polju informatike i stekli 180 ECTS bodova, kao i onima koji su završili specijalistički diplomski stručni studij ili diplomski sveučilišni studij u području tehničkih znano-sti, prirodnih ili društvenih znanosti i stekli 300 ECTS bodova. Za sve pristupnike koji nisu prethodno završili preddiplomski studij u području tehničkih znanosti, polju računarstva nego u nekom drugom polju, Visoko učilište Algebra zadržava pravo provedbe prijemnog ispita i određivanje dodatnih pripremnih kolegija s naših preddiplomskih studija koji se provode u okviru predsemestra.

Naime, budući da velik broj upisanih na diplomski studij dolazi i s drugih fakulteta čiji prvostupnici prepoznaju Visoko učilište Algebra kao obrazovnu instituciju čija magistarska diploma kotira visoko među poslodavcima, besplatni predsemestar omogućuje upoznavanje sa Učilištem, programom, predavačima, kao i za stje-canje predznanja potrebnih za početak studiranja na diplomskom stručnom studiju Visokog učilišta Algebra.

U ovom trenutku otvoreni su upisi zaspecijalistički diplomski studij računarstva koji počinje 2. ožujka 2015. godine. Sve informacije dostupne su na stranici

www.racunarstvo.hr/diplomski.aspx.

23

Prednosti koje u karijeri i poslu donosi magistarska diploma otkrila je i panel diskusija na Danu otvorenih vrata stručnog diplomskog studija Visokog učilišta Algebra, na kojoj su u rujnu sudjelovali stručnjaci iz vodećih hrvatskih ICT tvrtki. Što traže od svojih budućih zaposlenika, koje im konkretne zahtjeve i pitanja postavljaju na razgovorima za posao, kako svojim projektima konkuriraju

U Hrvatskoj postoji pregršt odličnih primjera i tvrtki koje nude kvalitetne poslove, izazovne projekte i odgovara-juće plaće. Svima koji se pri-javljuju i dolaze u takve tvrtke na razgovor za posao savje-tujem da dođu s iskustvom, ali onim koji su stekli sami na vlastitom računalu. U našoj industriji ne postoji nikakva zapreka u tome da sami pro-učavate tehnologije i ekspe-rimentirate s vlastitim pilot projektima, idejama, kon-ceptima. Igrajte se i zabav-ljajte i na taj način ćete lako izgraditi vrhunsku karijeru.

Luka Abrus, direktor tvrtke Pet minuta

na inozemnom tržištu, koji su izazovi, prednosti ali i mane rada naših IT stručnjaka u inozemstvu i Hrvatskoj… samo je dio pitanja na koje su odgovorili direktor tvrtke Pet minuta Luka Abrus, direktor ICT rješenja za segment industrije i društva tvrtke Erics-son Nikola Tesla Hrvoje Stre-pački, predsjednik Uprave APIS IT-a Hrvoje Somun i voditelj IT odjela HRT-a Marko Lacković.

Svima onima koji traže pri posao nakon fakulteta vrijedi ponoviti da i u Hrvatskoj postoje vrlo različiti i izazovni poslovi za mlade ljude. Tu ne mislim isključivo na rad s novim tehnologijama već i rad u globalnom okruže-nju i na internacionalnim projektima. Naše su plaća u prosjeku niže nego što ih možda nude Facebook ili Google, no ipak postoji niz vrlo dobro plaćenih projekata i poslova za hrvatske uvjete.

Hrvoje Strepački, direktor ICT rješenja za segment industrije i društva tvrtke Erics-son Nikola Tesla

Rad Gospodarskog vijeća odvija se kroz redovite sjednice. Na prvoj sjednici održanoj u 2009 godini za predsjednika gospo-darskog vijeća predložen je i jednoglasno izabran prof. dr. sc. Mario Kovač, kao istaknuti pred-stavnik akademske IT zajednice koji je kroz mnoge projekte vrlo aktivno uključen i u suradnju s gospodarstvom.Glavne točke koje su obilježile prvih nekoliko sjednica su po-hvala predstavnika poslodavaca trenutnom nastavnom program u kojem se osim najtraženijih tehnologija obrađuju i njima vrlo korisne teme kao što su upravljanje uslugama (service management) i projektima te konkretni prijedlozi vezani za

Rad Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra

realizaciju pojedinih kolegija.S obzirom da je Visoko učili-šte Algebra već u prvoj godini djelovanja ostvarilo članstvo u akademskim inicijativama i partnerstvima s tehnološkim tvrtkama (Microsoft, IBM, Cisco, Sun, Oracle) članovi Gospo-darskog vijeća prepoznali su snažan potencijal za zajedničko sudjelovanje u raznim projek-tima. Predstavnici tehnološ-kih tvrtki pokazali su izniman interes pomoći Učilištu u razvoju softverskih i sistemskih inže-njera i inženjerki koji će u fazi izrade završnih projekata na šestom semestru studija, te kasnije u fazi zapošljavanja, biti neophodni njihovim partnerskim tvrtkama koje razvijaju infra-

Članovi Gospodarskog vijeća su predstavnici najvećih IT poslodavaca, vodećih tehnoloških tvrtki i akademske zajednice

Članovi Gospodarskog vijeća

Predsjednik: prof. dr. sc. Mario Kovač (redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva).

Članovi: Krešo Perica (Global Business Services - BSP Leader CEE at IBM), Igor Dropulić (direktor tvrtke SAP Hrvatska), dr. sc. Zoran Šimunić (Viši izvršni direktor za informacijske i komunikacijske tehnologije u PBZ-u), Ratko Mutavdžić (Hrvatska udruga poslodavaca u ICT-u), Katarina Šiber-Makar (EU Vice President for e-Transformation (e-Business and e-Company) at Deutsche Telekom, Ivan Žugaj (uured za strategijski razvoj tvrtke APIS-IT), prof. dr. sc. Slavko Krajcar (redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva i član Nacionalnog vijeća za konkurentnost), Ivan Vidaković (direktor tvrtke Microsoft Hrvatska), Zvonimir Oreč (komercijalni direktor tvrtke Siemens SIS) i Marin Tadić (generalni direktor tvrtke Oracle Hrvatska).

strukturu i implementiraju rješe-nja korištenjem tehnologija.Najznačajniji zaključci daljnjih sjednica Gospodarskog vijeća bili su: potreba pokretanja cen-tra karijera, značajnije uključenje poslodavaca i tehnoloških ven-dora u rad škole kroz niz aktiv-nosti i pogodnosti za studente (studijska putovanja, sudjelova-nje na tehnološkim konferencija-ma, projekti…), potpora projektu međunarodne akreditacije koji je financira Flamanska vlada, uvo-đenje stipendije Gospodarskog vijeća te istraživanje potreba poslodavaca u IT-u kao podloga za pokretanje preddiplomskog studija multimedijskog računar-stva kao i stručnog diplomskog studija. U lipnju 2010. Vijeće je analiziralo rezultate ankete po-slodavaca i prijedloge studenata te je završena rasprava o sadr-žaju specijalističkog diplomskog studija kroz pismenu potporu pokretanju studija od strane svih članova Vijeća. Vijeće je u 2011. aktivno sudjelovalo u po-stupcima reakreditacije Visokog učilišta Algebra i akreditacije unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete koji je učilište uspješno završilo sa vrlo visokim ocjena-ma. U 2012. i 2013. godini Vijeće se koncentriralo na praćenje tehnologije i potrebna unaprje-đenja studijskih programa radi praćenja razvoja tehnologije te na zapošljavanje Alumni stude-nata što je dijelom doprinijelo sa preko 90% zaposlenih diplo-manata koliko učilište danas ima za prethodne tri generacije prvostupnika.

“Privredna banka Zagreb i ove godine ima namjeru zapošljavati nove IT stručnjake, a prvenstveno će to biti prvostupnici i magistri programersko-projektantskog usmjerenja, s dobrim poznava-njem Oracle, Java i Unix okruženja. Kao jedan od najvećih IT poslodavaca u Republici Hrvatskoj, čija ICT podgrupa zapošljava više od 400 informatičkih profesionalaca, aktivno smo uključeni u rad Gos-podarskog vijeća Visokog učilišta Algebra - visoke škole za primijenjeno računarstvo i kontinuirano

predlažemo moguća poboljšanja. Siguran sam da ćemo zahvaljujući odličnom nastavnom programu Visokog učilišta Algebra, u narednim godinama imati prilike ponuditi zapošljavanje perspektivnim mladim inženjerima i inženjerkama, a već od ove godine očekujemo i prve grupe studenata koje će stjecati praktična ‘real-life’ znanja kroz posjete našem Data Centru.”Dr. sc. Zoran Šimunić, Privredna banka Zagreb, viši izvršni direktor – CIO

Član Gospodarskog vijeća o Visokom učilištu Algebra

24

25

Centar karijera – briga Visokog učilišta Algebra o budućnosti svojih studenatai studenticaStudenti za gospodarstvo budućnosti

Visoko učilište Algebra u svojoj je strategiji odredila da se nastavni program nepre-stano usklađuje s europskim i globalnim smjernicama razvoja IT industrije, ali i potrebama gospodarstva, odnosno aktual-nog tržišta rada. I to ne danas i ovdje, nego za bližu budućnost i europsko tržište, jer upišete li studij u Hrvatskoj danas, pri završetku ćete se već naći u granicama i uvjetima Europske unije. Velika je to promjena i odgo-vornost koju smo preuzeli u odnosu na postojeća klasična stručna obrazovanja ili tradicio-nalne studije na sveučilištu, tako da sve više osjećamo potrebu pomoći studentima, roditeljima i poslodavcima u dugoročnom planiranju osobne karijere.

Svaki student i studentica ima svoj potencijal, cilj i put

Već pri prvom osobnom kon-taktu, namjeri studiranja na Visokom učilištu Algebra, na raspolaganju Vam je Centar karijera, gdje osobno i otvoreno može saznati sve što Vam može biti relevantno za odluku je li odabir studija informacijskih tehnologija pravi izbor za Vas te kako i gdje ga je najbolje reali-zirati. Kontakt se može ostvariti direktnim zakazivanjem termina putem našeg portala, telefon-skim pozivom ili neposrednim dolaskom u Visoku školu.Studirati računarstvo i infor-macijske tehnologije danas je sigurna budućnost, no kladiti se na specijalizacije unutar te naj-perspektivnije grane današnjice nije nimalo lako. Što odabrati, koliko će to biti „teško“, koliko „zabavno“, normalna su pitanja redovnih studenata kojima vrlo

često treba malo dodatnog iskustva i mudrosti kako bi pro-cijenili isplati li se uložiti nešto više truda danas ili ići linijom manjeg otpora i studirati „lakše“ stvari, završiti studij, a tek onda misliti o karijeri.I ne samo to, tijekom studija mladih ljudi postoje periodi kad se osobni prioriteti mijenjaju velikom brzinom, najčešće u naj-različitijim smjerovima. Centar je tu da takve podsjeti na svakod-nevne obaveze i zadatke, uputi na dopunsku nastavu ukoliko je potrebno i ponudi savjete za efikasno studiranje.Specifičnost i ujedno sjajna ka-rakteristika studija na Visokom učilištu Algebra je činjenica da trećina studenata studira uz rad. Najčešće su to iskusni informa-tičari i informatičarke, s bogatim životnim iskustvom u tvrtkama kao što su Agrokor, Atlantic Trade, BCC Services, Dalekovod, Infosistem, Infodom, Hrvatska Pošta, Microsoft Hrvatska, Per-petuum Mobile, S&T ili TechEd, koji svoja poslovna znanja vrlo rado i uspješno prenose na mlade i neiskusne studente. Na taj način i redovni studenti tijekom studija stječu dobar uvid u stanje hrvatskog IT-a.Pred kraj studija valja oda-brati kvalitetnu specijalizaciju, odabirom vrhunskog mentora, zanimljivog i perspektivnog završnog rada, a možda i najvaž-nije - poslodavca kod kojeg se sve to može i isprobati, naučiti u praksi. Visoko učilište Algebra ima sporazume s velikim brojem hrvatskih poslodavaca, prete-žito IT tvrtki, koje stalno traže mlade, kvalitetne i ambiciozne studente i studentice, koji su zainteresirani za rad i stručno usavršavanje. I naravno da ne uspijevaju svi studenti pronaći sebi idealne poslovne partnere, ali oni kvalitetni i ambiciozni sigurno da. Bitno je napome-nuti kako stručna praksa nije i jedini način stjecanja realnog radnog iskustva. Visoko učilište Algebra omogućuje kvalitetnim studentima prezentaciju svojih

radova i rezultata na brojnim informatičkim smotrama kao što su INOVA ili Imagine Cup, potiče ih na nastupe na ljetnim školama i radionicama poput Ericssonovog Ljetnog Kampa ili ih uključuje u projekte razvoja softvera i rješenja kao što je to Microsoftova Student2Business inicijativa.

Radom do kvalitete, a kvalitetom do osobnog zadovoljstva Ako tražite jednostavnu formula uspjeha, ona glasi: mudrim izbo-rom, predanim radom postignite međunarodno mjerljivu kvalitetu i pred Vama se otvara široko i vrlo uspješno IT tržište, ne samo Hrvatske, već i cijelog svijeta. Izbor je kao i uvijek vaš, a može početi običnim razgovorom u Centru karijera, zašto ne? Zato smo tu!

Centar karijera Visokog učilišta Algebra vodi Renato Barišić – IT profesionalac s više od 20 godina iskustva u primijenjenom računarstvu, informacijskim i komunikacij-skim tehnologijama te velikim IT obrazovnim projektima – koji svojim poznavanjem IT tržišta, tehnoloških trendova, radnih mjesta i očekivanja poslodavaca, može studenti-ma dati najbolje preporuke za izgradnju karijere i osiguranje konkurentnosti na tržištu rada.

26

Skupe, i priznajemo atraktivne televizijske reklame, to kupovno nadahnjujuće ometalo omiljenih nam serija i filmova kao da u posljednje vrijeme gube svoju moć. Jesu li se one promijenile ili možda mi?Dok trećinom svoje pažnje prati-mo koju je rijetku bolest upravo dijagnosticirao dr. House, ne-svjesno googlamo izrečenu dija-gnozu na našem SmartPhoneu. Postavši pametniji za još jednu nepotrebnu informaciju vraća-mo se na televizijski ekran gdje

Klasični marketing danas je na koljenima?

Da, zovemo ga digitalni marketing

U tijeku je digitalna revolucija, na kojoj ste strani barikada?IBM u svojoj studiji Digital transformation, pored mnogih ostalih stvari, ukazuje na nepo-vratnost promjena koje donosi digitalno doba. Mi ne samo da živimo u digitalno doba, mi živimo digitalno, točka. Digitalno društvo, digitalna ekonomija, digitalno poslovanje, da i marke-ting je danas digitalan.

baš počinje novi blok reklama. Olakšavajuće sretni jer imamo vremena provjeriti e-mail vra-ćamo pogled prema uređaju na našem dlanu te u jednoj e-mail poruci nalazimo link na smiješni YouTube video koji jednostavno moramo sad odgledati. Sve se ovo događa na opći užas svih onih tvrtki koji su uložili novac u reklame koje se trenutno vrte na našem televizoru stavljen na mute jer ne čujemo dobro zvuk našeg SmartPhonea. Još samo da provjerimo Facebook...

Unazad 15-tak godina dogodile su se čak dvije revolucije. Poput dvije jake viroze koje smo „pre-hodali“ nesvjesni da su izmijenile naš organizam. Prva je dolazak interneta u dom običnog čovje-ka (Homo sapiens domesticus), dotad rezervirana za geek i nerd populaciju (Homo sapiens gee-kius). Ova se revolucija dešavala krajem prvog desetljeća ovog stoljeća. Druga je revolucija po-java društvenih mreža na inter-netu, ona se pojavila (i još traje) prije manje od deset godina.

Da, zovemo ga digitalni marketing

Veliki brandovi nepovratno su izgubili monopol nad svojim marketinškim komunikacijama. Monopol danas drži rulja – mi, korisnici interneta i društvenih mreža.

Velike korporacije, više ili manje spremne, tek uče kako upravljati vlastitom reputaci-jom u dinamičnosti uvjerenja i stavova o njihovim proizvodima koje svakodnevno iznosimo na Facebooku, Twitteru ili različitim komentarima koje ostavljamo iza sebe na vjetrometini ničije zemlje koju zovemo Internet.

U ovom kaotično lijepom svijetu potrebni su stručnjaci koji će nastaviti raditi dobar marketing prilagođen vremenu i prostoru u kojima živimo. Glad za njima je velika, a kroz izvjesno vrijeme još će se i povećavati.

Karijera u digitalnom marketingu? Ne, nemojte propustiti ovu priliku!

Svebojni vatrometni rat bran-dova s ulica, sajmova, televizije preselio je na inače vizualno pa-tetičnu platformu koju zovemo Google. Nastala je velika gužva. Svi se žele probiti u prve redove, jer ako nisi na prvoj stranici Google tražilice, ne postojiš. Hoćete vic? „Gdje skrivaš mrtvo tijelo da ga nitko ne otkrije? Na drugu stranicu Google tražilice.“

Kako se dakle dobro ugužvati na Google, kako se nametnuti kao relevantan rješavač proble-ma koji muče sve razmaženije digitalne potrošače? Koje su vještine potrebne za to?

Prema istraživanju Online Mar-keting Institutea (2013.) postoji značajna razlika između perci-pirane i željene razine vještina i znanja u digitalnom marketingu kojima trenutno raspolažu zapo-slenici u digitalnim marketinškim agencijama. Tu prazninu trebaju ispuniti stručnjaci za digitalni marketing koji su tek u procesu školovanja, jer drugih jednostav-no nema. Potrebe rastu, pojav-ljuju se nove tehnologije i zbog toga taj jaz još dugo vremena neće nestati.

Što se prije krenete obrazovati u području digitalnog marketinga to su i vaše šanse za postizanjem izvrsnosti u ovom zanimanju budućnosti veće. Ove godine, Visoko učilište Algebra, po prvi puta u Hrvatskoj za maturante organizira Zimsku školu digitalnog marke-tinga. Od 7. do 9. siječnja, prisutni će sudjelovati na predavanjima i radionicama koje će voditi vrhunski stručnjaci iz Googlea, digitalnih

Nadalje, društvene mreže poput Facebooka, Twittera, YouTubea (da, i to je društvena mreža) preuzimaju ulogu marketinš-kog kanala koji zovemo word of mouth, postaju korisnička podrška i inspiracija za buduće kupnje. Oni su oceani moguć-nosti marketinškog komunici-ranja. Vještine za upravljanje komunikacijom na društvenim mrežama zahtijevaju stručnost i profesionalnost. Gdje se školuju stručnjaci za društvene mreže?

Internet je polje ubrzanog gomi-lanja podataka. Oni ne nastaju slučajno, a možemo ih koristiti za učenje, istraživanje, spozna-vanje svijeta oko sebe. Kroz pojmove big data i data scien-tist otkrivamo nove paradigme i nova zanimanja koja nastaju kao jedna od tektonskih posljedica digitalne transformacije. Po-daci o posjetiocima naših web stranica i mogućnost praćenja

svakog pojedinca spojenog na internet otvara golem prostor za nove karijere analitičara-istra-živača čiji je laboratorij internet, a epruveta alati poput Google Analyticsa, Facebook Insightsa ili Consumer Barometra. Kako ćemo obučiti znanstvenike za podatke?

Digitalna revolucija dakle, ruše-nje je starog svijeta koji odlazi u muzeje za predinternetsku povijest. Na novim temeljima nula i jedinica nastaje cijeli jedan novi svemir mogućnosti koje do prije par godina nije postojao. Mogućnosti novih karijera danas su veće nego ikad prije. Situacija je jednostavno još povoljnija u području digitalnog marketinga. Traže se novi ljudi. Novi koncepti razmišljanja, nove vještine koje se tek uče, jer jednostavno do-sad nisu postojale. Izazovno, zar ne? I još su vam spremni platiti za to.

Nedostaju stručnjaci iz digitalnog marketinga. Trebamo li vam crtati? Izvolite.

agencija i Algebre uz pomoć najnovijih digitalnih alata, gadgeta i tehnologija, a bit će organizirana i live predavanja s Facebooka i HubSpota. Sudjelovanje je besplatno no broj mjesta je ograničen na 20, zato požurite s prijavom na web stranici

www.digitalni.marketing

maturanti, ne propustite Zimsku školu digitalnog marketinga

27

28

Učenje na daljinu – online nastava

Infoeduka – naša digitalna referada

Studentski život na Visokom učilištu Algebra

Podrška studiranju

Studentski život

Kako bi izgradili bogat student-ski život osigurali smo uvjete i aktivnosti za izvannastavno druženje studenata. U učilištu djeluje studentski zbor koji okuplja zainteresirane studente sa zajedničkim ciljem izgradnje prijateljstva, dobre zabave, ali i produbljivanja znanja i vještina iz djelatnosti vezanih uz infor-matičke tehnologije. Posebnu podršku studenti dobivaju od nastavnog kadra, te se naročito kvalitetan odnos razvija između njih i asistenata koji drže velik dio praktične nastave. Kroz radionice se ostvaruje intenziv-na dvosmjerna komunikacija, a i generacijska bliskost mlađih asi-stenata i studenata omogućuje prijateljski, neformalniji odnos

Ovakav oblik izvođenja dijela nastave primjenjujemo već tri godine, između ostaloga i zbog toga što su nam veliki poslo-davci kojima je potrebno školo-vanje kadra na nacionalnoj razini (npr. Hrvatska pošta) odlučili povjeriti izgradnju karijere svojih stručnjaka i stručnjakinja.

Sustav Infoeduka službeni je medij komunikacije i objave podataka vezanih uz nastavu . U tom smislu pozivamo Vas da sve vijesti o promjeni rasporeda, odradama, rasporedu kolokvija, itd. pratite unutar InfoedukeSlužbena digitalna referada omogućuje brže i jednostavni-je obavljanje administrativnih poslova a značajno povećava stupanj organiziranosti nastav-nog procesa. Sustav omogućuje

koji samo dodatno pospješuje razmjenu znanja i iskustva.

Sportske aktivnosti

Naši studenti se rado angažiraju u sportskim, izvannastavnim aktivnostima. Visoko učilište Algebra tako sponzorira nogo-metnu ekipu koja nastupa na natjecanjima studentske lige iz malog nogometa. Izvan natjeca-nja oformio se i sportski rivalitet između studenata sistemskog i programskog inženjerstva, sto-ga nogometne utakmice između dva smjera znaju biti napete i vrlo posjećene. Također naši sportaši rado zaigraju i košarku u sportskoj dvorani koja je na raspolaganju za rekreaciju.

Promocija Visokog učilišta AlgebraNaši studenti se rado angažiraju u sportskim, izvannastavnim aktivnostima. Visoko učilište Algebra tako sponzorira nogo-metnu ekipu koja nastupa na natjecanjima studentske lige iz malog nogometa. Izvan natjeca-nja oformio se i sportski rivalitet između studenata sistemskog i programskog inženjerstva, sto-ga nogometne utakmice između dva smjera znaju biti napete i vrlo posjećene. Također naši sportaši rado zaigraju i košarku u sportskoj dvorani koja je na raspolaganju za rekreaciju.

Tako danas primjenom web konferencijskog sustava koji prenosi zvuk, video, aplikaciju (npr. prezentaciju) i sadržaj plo-če predavanja pohađaju udaljeni studenti iz nekoliko gradova. Vježbe se još uvijek odvijaju jednom tjedno (subotom) u našim učionicama u Zagrebu, a

i praćenje ostvarenog broja bo-dova unutar kolegija u realnom vremenu, obavljanje poslova digitalne knjižnice, korištenje videokonferencijske infrastruk-ture za izvođenje konzultacija itd. Sustav digitalne referade Infoeduka u potpunosti podr-žava Bolonjski model studija, a ujedno daje i informacijsko ko-munikacijsku podršku internom sustavu osiguranja kvalitete Visokog učilišta Algebra.

uskoro ćemo uvesti kolaboracij-sko rješenje koje će omogućiti odvijanje i ovog dijela nastave uz smanjene dolaske u Zagreb. Provjere znanja provode se i dalje u kontroliranim uvjeti-ma, u našim učionicama, čime možemo u potpunosti stajati iza objavljenih ishoda učenja.

29

Oprema na raspolaganju

izjave studenata

Za studij na Visokom učilištu Algebra odlučio sam se zbog dva osnovna razloga - s jedne strane same kvalitete nastav-nih materijala, profesora i opreme, a s druge strane pri-mjenjivosti obrađenih tema IT tržištu regije. Nakon studija osjećam se i s tehničke ali i poslovne strane spremniji za operativne poslove koje svakodnevno obavljam te donositi taktičko-strateške odluke u korist kompanije u kojoj radim.

Domagoj Kovač, Solution Sales Professional - Application Platform, Microsoft Hrvatska

Ono što moram naglasiti je da velike zasluge za to idu profesorima koji su svoje dugogodišnje predava-čko i praktično znanje entuzija-stično prenosili na nas te nas svojim zalaganjem motivirali da se i mi uvi-jek trudimo biti što bolji, kako tijekom studija, tako i u budućem poslu. Time (Profesori) su nam dali odlične predispozicije da na tržištu budemo visoko kon-kurentni i zahvaljujući njima odmah po završe-tku studija većina nas već ima posao u struci i to u vrlo kvalitetnim tvrtkama.

Inga Cigoj, Junior Software Developer, Privredna banka Zagreb

Studij mi je dao dobru bazu da prepoznam gdje se dalje želim usavršavati ali i zaposli-ti. Uz redovan i dodatni trud na osobnim projektima nisam imao problema sa zapošlja-vanjem. Vjerujem da je svaki faks super ali da samo ovaj može u tako kratkom roku “isporučiti” studenta koji je spreman (i voljan prihvatiti izazov ozbiljno!) odlučno skočiti u vatru pravog posla i stvoriti pravu dodatnu vrijednost za svog budućeg poslodavca i sebe. Trenutač-no sam student 5. godine i istovremeno radim u Moben-du tako da ni rad paralelno sa studijem nije problem.

Vedran Mandić, Software Developer, Mobendo

Postoji puno polemika je li današnjim IT poslodavcima važnija diploma neke visoke škole ili industrijski certifika-ti relevantnih IT autoriteta. Studiranje ovdje omogućava oboje. Možete li zamisliti bolji način za razvoj svojih vještina i znanja i napredak u karijeri od kombinacije visoke škole i industrijskih certifikata? Razvojem vaših kompetencija vaše karijerne prilike postat će mnogo lakše dohvatlji-ve, a to govorim iz vlastitog iskustva.

Matija Töpfer, Technical Support Engineer, VMware, Irska

Visoko učilište Algebra - vi-soka škola za primijenjeno računarstvo smještena je unutar stotinjak godina sta-re, ali novouređene i potpuno opremljene zgrade Fakultetskog kampusa u Ilici 242 u Zagrebu. Kompleks u kojem je smještena Visoka škola obuhvaća više od 1000 m2 klimatiziranih učioni-ca, dvorana i kabineta s brzim bežičnim pristupom internetu. Svi prostori lako su dostupni i prilagođeni osobama s invali-ditetom. Nastava se održava u 3 dvorane (70, 49 i 42 sjedeća mjesta), 4 potpuno opremljene PC učionice (18-26 mjesta), 2 laboratorija za mrežne tehno-logije (s po 18-20 mjesta) te 2 višefunkcijske učionice (10 do 14 mjesta). Studentima je na raspolaganju i centar karijera, studentska referada, veliki lo-unge prostor, prostor studntske

sekcije te knjižnica opremlje-na računalima za samostalno učenje sa demonstracijskim serverom i mrežnom opremom za vježbanje. Kafić s kantinom za studente i profesore, veliko parkiralište, zajednička knjižnica i sobe za smještaj studenata i gostujućih profesora smješteni su unutar kampusa.

Prilika koja se ne propušta

ERASMUS+Još donedavno mnogi su studenti mogli samo sanjati o prilici da studiraju u inozem-stvu. No, uz program Europske unije Erasmus, koji im omogu-ćuje da provedu semestar na jednom od europskih studija uz pokrivene troškove boravka, razmjena studenata postala je uobičajena i na hodnicima Viso-kog učilišta Algebra. Iz mjeseca u mjesec, ugostili smo desetke

studenata iz Poljske, Turske, Francuske… koji su kod nas slu-šali predavanja ili odradili struč-nu praksu, dok su isto vrijeme naši studenti boravili u Njemač-koj, Sloveniji i drugim zemlja-ma. Njihova pozitivna iskustva i mogućnosti koje pruža novi Erasmus + program, neka vam budu poticaj da već sutra dijeli-te računala s kolegama u jednoj od europskih zemalja.

Što novoga donosi Erasmus+ ?Erasmus+ je novi program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport za razdoblje 2014. – 2020. koji, između ostalog, omogućava mobilnost na razini visokoškol-skog obrazovanja. Erasmus + pruža mogućnost studijskog boravka ili stručne prakse u europskoj ustanovi domaćinu, u trajanju od najmanje dva (2) mjeseca (za stručnu praksu ) tj. najmanje 3 (tri) mjeseca (za stu-dijski boravak) do

najviše dvanaest (12) mjeseci, nakon čega student nastavlja studijski program na matič-noj ustanovi. Sedmogodišnji program ima budžet od 14,7 milijardi eura, što predstavlja povećanje od čak 40% u odnosu na postojeće programske budžete. No uz financiranje od strane Erasmusa, Algebra je ta-kođer pripremila financij-ske pogod-

nosti za studente koji se odluče na studijski boravak kako bi iskusili studiranje na stranom sveučilištu. Tako će najboljim studentima, koji se u 2014. godini prijave za Erasmus stu-dijski boravak, isplatiti dodatne

Algebra ima potpisan sporazum s više od 50 obrazovnih insti-tucija na kojima naši studenti mogu boraviti, među kojima su i najstarija i najveća sveučilišta diljem Europe. Važno je oda-brati inozemnu visokoškolsku ustanovu koja nudi studijski program ili kolegije koji su kompatibilni sa studijskim pro-gramom studenta na Visokom učilištu Algebra. Kao pomoć pri odabiru ustanove studentima je na raspolaganju

Odjel za međunarodnu suradnju i podršku projektima Visokog učilišta Algebra. „Jedna od potencijalnih prepreka na stu-dijskom boravku je različitost programa između našeg i stra-nog učilišta. Kako bismo uma-njili ovu potencijalnu prepreku, donijeli smo niz odluka koje će studentima olakšati izbor uči-lišta i kolegija. Naime, umjesto izbornih kolegija moguće je na stranom učilištu položiti kolegi-je koji na našem učilištu niti ne

postoje i tako se osloboditi polaganja izbornih kole-

gija na našem učilištu. Također, moguće

je na stranom učilištu položiti

ekvivalentne kolegije

financijske potpore. Trenutno na Visokom učilištu Algebra boravi 7 studenata koji poha-đaju nastavu na engleskom jeziku, četiri iz Francuske, dva iz Češke i jedan student iz Turske

Kako odabrati inozemno sveu-čilište za studijski boravak?

31

koji se na našem učilištu slušaju tek u kasnijim semestrima te se tako unaprijed osloboditi pola-ganja sličnih kolegija na našem učilištu. Ako student i ne položi koji kolegij na stranom učilištu,

Odlazak na praksu u inozemstvo

iskustva erasmusovaca

naknadno može odslušati i položiti kolegije na našem uči-lištu“, napominje Zoran Jančić, Erasmus koordinator Visokog učilišta Algebra

Osim studiranja na inozemnim fakultetima, putem progra-ma Erasmus + moguće je i dogovoriti stručnu praksu u Europskoj uniji. Ponudu tvrtki ili institucija koje nude praksu kao što su Keksia i GeeksHubs u Španjolskoj, Technological park of Obiedos u Portugalu, GFN AG u Njemačkoj, National Bank of Greece SA i brojnih drugih studenti mogu pronaći na web stranici Visokog učilišta Algebra. Algebra je ostvarila suradnju i s udrugom AIESEC koja pomaže u pronalasku prakse na lokaciji na kojoj želite

boraviti. „Algebra je uspostavila suradnju s udrugom AIESEC kako bi olakšala studentima pronalazak mjesta za praksu, i to plaćenu. Naime, AIESEC pomaže studentima u traženju prakse, ali takve na kojoj se uz Erasmus sredstva, studentima isplaćuje i iznos koji pokriva prosječne životne troškove u dotičnoj zemlji. Algebra najbo-ljim studentima koji se prijave na Erasmus mobilnost stručne prakse u 2014. godini, financira usluge AIESEC-a“, objašnjava Zoran Jančić.

Jedna naša studentica bila je na Sveučilištu u Mariboru. Studijski boravak u inozem-stvu je nadmašio sva njena očekivanja pa je nakon pro-vedenog jednog semestra zatražila dodatna Erasmus sredstva kako bi mogla provesti još jedan, dodatni semestar na istoj instituciji. Druga studentica je bila na stručnoj praksi u njemačkoj tvrtki Delta Engine GmbH u Hannoveru. Posao je bio vrlo zahtjevan jer je bilo potrebno usvojiti nova znanja o raznim tehnologijama. Tvrtka se bavi razvojem sustava za izradu računalnih igara na različitim platformama. Radi se u start-up kompaniji, a većina zapo-slenika su mladi ljudi, puni entuzijazma i želje za novim znanjima. Nakon završetka prakse, našoj studentici je ponuđen posao te je ostala raditi u istoj tvrtki. Iako mno-ge tvrtke ne plaćaju svoje praktikante, u ovom slučaju to nije bilo tako pa je, uz Erasmus sredstva, dobivala i od tvrtke određeni mjesečni iznos za svoj rad. Iako se radi o njemačkoj tvrtki, komu-nicirali su na engleskom jer

su na projektima sudjelovali stručnjaci iz raznih zemalja svijeta.

Zoran Jančić, Erasmus koordinator Visokog učilišta Algebra

Vježbanje engleskog jezika, susretljivi i vrhunski pre-davači, i puno praktičnih vježbi kojih je nedostajalo na fakultetu na kojem studiram najveće su prednosti koje mi zasad pruža studijski bora-vak na Visokom učilištu Alge-bra. Prvi put sam u Zagrebu iako sam prijašnjih godina već boravio na vašoj obali, i vrlo je ugodan za studenski život. Svakome bih preporu-čio da iskoristi mogućnosti koje pruža Erasmus.

Jan Hanc, University of Jan Evangelista Purkynje, Češka

Ovo je već drugi put da koristim jedan od programa namijenjen studenskoj mobil-nosti. U sklopu multikulturne razmjene već sam boravio u Labinu i Rijeci. Dvojio sam između više učilišta, no uz pomoć Erasmus kordinatora odlučio sam se za studiranje

na Visokom učilištu Algebra. Razlog su bili kolegiji koji pružaju nadopunu onome što studiram. Na mojem fakulte-tu studenti su više usmjereni ka teoriji i znanosti, a ovdje mi se čini da je znanje koje studenti dobivaju praktično i vrlo brzo ih osposobljava za tržište. Kultura vaše zemlje i moje potpuno se razlikuje pa mi je zanimljivo upoznavati vaše običaje. Moram pohva-liti znanje engleskog jezika gotovo svih s kojima sam se susreo u Hrvatskoj.

Cagri Ertas, Toros University, Turska

Ovo je prvi put da sam u Hr-vatskoj i da putem Erasmus programa boravim na inoze-mnom učilištu. Prijava i sami proces dobivanja dozvola i dokumenata bio je vrlo jednostavan i nisam imao nikakvih problema. Kako raspored predavanja nije gust kao na mom sveučilištu, imamo dovoljno vremena za putovanja i druženje s drugim Erasmus studen-tima kojih je u Hrvatskoj ukupno 400, a koje okuplja studenska Erasmus udruga

ESN. Novac koji sam dobio od Erasmusa pokriva mi sve troškove boravka.

Martin Florian, University of Jan Evangelista Purkynje, Češka

Krajem ožujka boravila sam tjedan dana na Dundalk Intitute of Tehnology u Irskoj. Moja razmjena i teme preda-vanja dogovoreni su s njiho-vim Erasmus timom. Preda-vanja o radu u 3D okolini PS CS6 i e-learningu držala sam za stotinjak studenata koji su bili vrlo otvoreni i postavljali brojna pitanja o programu, Hrvatskoj i Algebri. U zbornici bih svaki dan uz kavu i topli čaj razmjenjivala iskustva s nastavnicima o pripremama za nastavu, edukaciji u Irskoj i u Hrvatskoj, školovanju općenito, matematici, e-learningu. Kiša koja je stalno padala i za koju sam primala uzastopne isprike nikako nije umanjila moj odličan provod i ovo vrijedno iskustvo.

Nives Bačun Lebarović, mag. edu. matematike i fizike, pre-davačica na Visokom učilištu Algebra

32

Lego kockice kao školski predmet?

Finale League of Legends na Algebrin način

U sklopu projekta društveno odgovornog poslovanja, a po-vodom paneuropske inicijative „eSkills for Jobs 2014“, Visoko učilište Algebra i LEGO klub Kockice donirali su osnovnim školama edukacijske setove LEGO Mindstorms. Održana je i besplatna dvodnevna eduka-cija za nastavnike i profesore o korištenje ovih “inteligentnih” kockica, čijim se slaganjem djeca na zabavan i poučan način upoznaju sa svijetom informati-ke, računarstva i robotike.

Na natječaj za osvajanje LEGO Mindstorms EV3 opreme prijavi-lo se 143 škole iz cijele Hrvatske, a edukacijske setove osvojile su Osnovna škola fra Kaje Adžića iz Pleternice i Osnovna škola Slava Raškaj iz Ozlja. Čak 60 nastavnika osvojilo je edukaciju i usavršavanje u području infor-matike i robotike na platformi LEGO Mindstorms, koju je vodio dr. sc. Marko Velić, predavač na Visokom učilištu Algebra.

U organizaciji naše gamerske udruge EXP Algebra, ispunili smo krajem listopada do za-dnjeg mjesta čak dvije dvorane Visokog učilišta Algebra kako bismo uživo pratili finale League of Legends World Championshi-pa i pobjedu tima Samsung Galaxy White (Koreja) nad

Cilj ovog projekta bio je mo-tivirati i zainteresirati što veći broj mladih ljudi za digitalna zanimanja i ICT profesiju, kako bi se preduhitrile crne progno-ze o nedostatku čak 900.000 ICT stručnjaka u EU, do 2020. godine. Kao izvor znanja, škole i profesori, uz LEGO Mindstorms setove dobivaju priliku da to čine kroz omiljenu zabavnu aktivnosti djece diljem svijeta – slaganje kockica.

• Lego Mindstorms linija proizvoda kombinira progra-mibilne dijelove s električnim motorima, senzorima te klasičnim Lego kockama. Cilj je izgraditi robota ili automa-tizirani sustav.

• Prvi primjerci iz Mindstorms linije pojavili su se 1998. godine pod komercijalnim imenom Robotics Invention System (RIS), a edukacijski setovi nastali su u suradnji s američkim sveučilištem MIT.

timom Start Horn Royal Club (Kina + Koreja). Finale se održalo na stadionu Sangam u Seolu, poznatijem kao domaćinu finala Svjetskog nogometnog prven-stva 2002. godine. Cijelo doga-đanje bilo je dostojno jednog od najvećih gamerskih događanja koje u prosjeku prati više ljudi

• Posljednji sustav Lego Mindstormsa EV3 čini ARM9 procesor koji vrti Linux. Sustav ima i Bluetooth vezu, koja omogućuje spajanje

nego finale Superbowla, a adre-nalin natjecanja ublažio je jedino live koncert svjetski poznatog rock benda “Imagine Dragons”. Ne moramo vam niti govoriti da smo bili dostojna navijačka potpora stadionu u Seulu na kojem se smjestilo 40 tisuća va-trenih zaljubljenika u igrice, ali i

ostalih 32 milijuna gledatelja koji su ovo događanje pratili online. Pobjednici turnira su otišli kući s čak milijun dolara nagrade, a mi s brojnim idejama i planovima za iduće okupljanje.

na iOS i Android pametne telefone za kontroliranje, kao i USB priključak te utor za SD kartice.

33

Amiga party nakon 25 godina stanke

Ugostili smo završnicu lan turnira

Iako tehnologija za sobom ne-kako uvijek veže riječ buduć-nost, i kada se spominje u retro izdanju izaziva veliku pažnju. To potvrđuje i Amiga Party koji se ovoga rujna održao u prostori-jama Visokog učilišta Algebra u Zagrebu, nakon dugih 25 godina stanke.

Popularni Amiga Party svoje-vremeno je okupljao entuzijaste računalne demoscene – progra-mere, muzičare, grafičare, među kojima su i osnivači nekih od danas najuspješnijih IT tvrtki i

U prostorijama Visokog učili-šta Algebra Gamerska udruga Algebra EXP i Electronic Sports League organizirali su i završ-nicu LAN turnira. U završnici je sudjelovalo 16 timova, a najviše vještine na kraju je pokazao klan ‘Guru Gaming’ koji je bio bolji od ‘Back To Gaming’. Veliki prostor bio je podijeljen u dvije sekcije – jednu za gejmanje

studija koji se bave razvojem ra-čunalnih igara. Na Amiga Partyju predstavljala se maštovita raču-nalna grafika, praćena elektron-skom glazbom, te su pojedinci dokazivali svoja vrhunska pro-gramerska znanja kombinirajući grafiku i glazbu u jedinstvenim, što manjim programima koji bi što bolje koristiti limitirane resurse tadašnjih računala.

I nakon četvrt stoljeća projekcije arhivskih snimaka, prikazivanje tehnoloških demoa iz 90-ih, pre-davanja o suvremenim trendovi-

i drugu za gledanje. Prostor je i prvi i drugi dan bio krcat, dapače, zainteresiranih od 10 do 40 godina starosti je bilo toliko da su projektori postavljeni u još nekoliko dodatnih prostorija kako nitko ne bi ostao zakinut. Sve mečeve komentirali su odlični komentatori koji su se izmjenjivali. Prvi dan mečeve je putem interneta gledalo 250

ma na demosceni, prezentacija modernih dodataka za retro računala te retro gaming kutak privukao je brojne zaljubljenike u Amigu. I stariji i oni nešto mlađi, s jednakim žarom proučavali su Spectrum, C64 i druge mašine iz Amiga povijesti. Za igranje su bile dostupne Amige (A1200, A600), a brojni posjetitelji mogli su razgledati i štandove na kojem su instalirane Amige naj-novije generacije.

• Prvu Amigu, jednostavno nazvanu Amiga, izdao je

ljudi dok je drugi dan brojač nerijetko prelazio brojku od 500 što također dovoljno govori o velikoj popularnosti League

of Legends među hrvatskom gamerskom populacijom. Guru Gaming na kraju za pobjedu na-građen nagradom od 5000 kn.

Commodore 1985. godine.

• Najprodavaniji model bila je Amiga 500 čijoj su popu-larnosti pridonijele igrice.

• Amiga je dobila ime po špa-njolskoj riječi za prijateljicu, što je prema riječima progra-mera bilo prihvaćeno i iz ra-zloga jer se po abecedi nalazi ispred imena Apple i Atari.

• Prvi logo Amige bila je kvačica u duginim bojama.

34

71 posto ict poslodavaca u 2014. je najavilo otvaranje novih radnih mjesta, a najtraženiji su programeriU svibnju su u Hrvatskoj udruzi poslodavaca predstavljeni rezultati velikog godišnjeg istra-živanja o zapošljavanju u ICT sektoru u Hrvatskoj. Hrvatski partneri europske inicijative “eSkills for Jobs 2014” okupili su se na tom predstavljanju – Viso-ko učilište Algebra, kao nositelj istraživanja i nacionalni kontakt centar ove europske inicijative, Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga informatičke i komuni-kacijske djelatnosti, Hrvatska gospodarska komora – udruga IT i Udruga nezavisnih izvoznika softvera, CISEx.

Istraživanje analiza potreba po-slodavaca za zapošljavanje u ICT sektoru izvršeno je na uzorku od 450 pravnih subjekata, članova spomenutih udruga i organiza-cija, koji su najveći poslodavci informatičkih stručnjaka u Hr-vatskoj. Ove je godine istraživa-nje bilo još snažnije uključeno u inicijativu “eSkills for Jobs” kako bi se naglasila velika potreba upravo za stručnjacima za raču-narstvo koju cijela Europa već osjeća. Uz podatak o mogućem nedostatku i do 900.000 struč-njaka ovog profila do 2020., situ-acija bi za mnoge zemlje uskoro mogla postati dramatična pa bi mnoga atraktivna i dobro plaće-na radna mjesta mogla ostati i dalje prazna.

Povratak na razine zapošljavanja otprije nekoliko godina

Stručnjaci u ICT sektoru imaju razloga za optimizam i zadovolj-stvo kada se tumače rezultati provedenog istraživanja jer je već treću godinu zaredom, u porastu odgovor na glavno, ključno pitanje istraživanja: imate li potrebu zapošljavati nove IT kadrove. Gotovo dvije trećine ispitanih tvrtki, njih 63 posto, potvrdno je odgovorilo na ovo pitanje čime je nadma-šena razina iz 2010. godine, iako još uvijek nije dosegnuta ona iz prvoga istraživanja, 2009., kada je 78 posto tvrtki iskazivalo po-trebu za novim ICT stručnjacima.

Srednje velike tvrt-ke tražit će najviše novih zaposlenikaKada se promatraju odgovori na pitanja koja su se odnosila isključivo na 2014. godinu, tada je čak 71 posto tvrtki izrazilo potrebu za novim kadrovima u ovoj godini. Pritom ovdje do-miniraju srednje velike tvrtke, s trenutačno od 11 do 50 zaposle-nih, jer će 87 posto njih otvoriti nova radna mjesta namijenjena informatičkim stručnjacima. Mahom se radi o tvrtkama koje su i pojedinačno dosad otva-rale najveći broj radnih mjesta što ovom visokom postotku dodatno daje na značaju. Male tvrtke s manje od 10 zaposlenih nešto su opreznije te ih 47 posto namjerava otvarati nova radna mjesta u ovoj godini.

Ovi podaci, dobiveni spome-nutim istraživanjem, mogu se

dodatno potvrditi podacima portala MojPosao, koji govore kako je broj oglasa u kategoriji “ICT i telekomunikacije” u 2013. porastao za 50 posto te zasad u 2014. ostvaruje dodatni rast od 39 posto.

Velik porast interesa za zapošljavanjem programera: sa 44 na 61 posto!

Zanimljivo je uočiti da su potre-be zapošljavanja ICT stručnjaka veće na strani specijaliziranih informatičkih tvrtki (76 posto), dok će IT odjeli na strani kori-sničkih tvrtki biti nešto oprezniji prilikom zapošljavanja novih ljudi (njih 29 posto razmišlja zapošljavati).

Ovisno o veličini tvrtke odno-sno poslodavca razlikuje se i profil kadrova koje najviše traže. Primjerice, velike tvrtke s više od 50 zaposlenih kod kojih se ponovno osjeća zamah u zapošljavanju kvalificiranih kadrova (88 posto takvih tvrtki planira zapošljavati stručnjake za računarstvo ove godine), primarno traže poslovne anali-tičare i konzultante za segment poslovne primjene ICT rješenja dok je kod malih i srednje velikih tvrtki najviše vidljiva potreba za softverskim inženjerima i pro-gramerima.

Na drugom su mjestu nakon programera već spomenuti po-slovni analitičari i stručnjaci za primjenu ICT-a čija je traženost porasla s 13 posto lani na 16 posto ove godine (uz očekivanje daljnjeg rasta u sljedećih nekoli-ko godina), dok su trećeplasirani

konzultanti za poslovna rješenja u velikim sustavima koje će zapošljavati 8 posto tvrtki.

Zapošljavanje pripravnika

S druge strane, stručnjaci koji se smatraju sistemskim inženjerima te su primarno zaduženi za ovu vrstu posla trebali bi razmisliti o dodatnim usavršavanjima i kva-lifikacijama – možda upravo za neko od prethodno spomenutih zanimanja koja uključuju poslov-no savjetovanje i uvođenje ICT sustava u poslovne sustave – jer je potreba za sistemskim inže-njerima u padu; lani je 9 posto tvrtki iskazivalo potrebu za ovim profilom radnika dok je u ovo-godišnjem istraživanju ta brojka pala na 5 posto. Trend kojim se ovaj pad interesa za zapošljava-njem sistemskih inženjera može objasniti je, vjerojatno, računar-stvo u oblaku, jer se smješta-njem poslovnih sustava na neku od cloud platformi u organizaciji smanjuje potreba za vlastitim sistemskim inženjerima.

Negativan trend vidljiv je ta-kođer i u odgovoru na pitanje jesu li tvrtke spremne uzimati pripravnike. Prošlogodišnji visok rezultat od čak 88 posto tvrtki koje bi rado zaposlile priprav-nika ove je godine značajno pao, na 66 posto. Navedeno je vjerojatna posljedica stava većine tvrtki da u i dalje kriznim vremenima žele zaposliti “go-tove” i visokostručne kadrove, međutim kada se pojedinačno promatraju pojedina najtraženija zanimanja tada se i dalje radi o visokim postocima. Primjeri-ce, 75 posto tvrtki zaposlilo bi softverskog inženjera u statusu

pripravnika a 80 posto tvrtki zaposlilo bi pripravnika koji je stručnjak za primjenu multime-dijskih tehnologija.

Sudionici panelaGovornici na predstavljanju istraživanja dodatno su apo-strofirali i komentirali najvažnije aspekte i rezultate istraživanja, kao i općenitu poziciju hrvat-skog ICT sektora u hrvatskom gospodarstvu i europskim kretanjima.

„Anketa je ove godine pokazala napredak u optimizmu koji se

očituje u otvaranju novih ICT radnih mjesta, što je dokaz aktivnosti ovog sektora. Izne-nadio nas je podatak strukture radnih mjesta koja se traže te da se primarno traže softverski inženjeri na Java i Microsoft .NET platformi. Istraživanje je također pokazalo negativan trend kod zapošljavanja pripravnika, što je alarmantno i po tom pitanju treba napraviti pomak na našem tržištu. Poslodavci su također pokazali sklonost zapošljavanja stručnjaka s višim stupnjem stručne spreme.“, istakao Hrvoje Balen, nacionalni kontakt a pro-vedbu inicijative eSkills for Jobs,

kao ključne elemente provede-nog istraživanja.

Na panelu koji je uslijedio nakon prezentacija analize rezultata istraživanja, Tomislav Pokaz iz Ministarstva gospodarstva je istaknuo kako industrijska stra-tegija koja svrstava ICT sektor u šest strateških industrija Repu-blike Hrvatske planira do 2020. godine otvoriti još 5.000 novih ICT radnih mjesta.

Panel je zaključio Adrian Ježina, “Ne sumnjam da će se dogoditi odljev mozgova u inozemstvo, ali za razliku od liječnika i drugih

struka, programeri mogu raditi i iz Hrvatske i treba vidjeti kako im možemo stvoriti okvir u kojemu mogu uspješno ostati i uspješno razvijati karijeru. Mo-ramo omogućiti takvo okruženje i povoljnu poduzetničku klimu u kojom će se smanjiti pravna nesigurnost; a napisane se strategije zaista moraju i pro-voditi. Država ne smije mijenjati strategije svakih pola godine budući da je tako izuzetno teško poslovati i da se u tako nestabil-nom sustavu ne mogu pokretati poslovi i investicije.“

35

36

magistri ili prvostupnici?Istraživanje o regrutaciji, napredovanju i visini plaća it stručnjaka otkrilo koje pozicije zahtijevaju koji stupanj naobrazbeIstraživanje Eurobarometra na uzorku zemalja EU po-kazalo je da hrvatski poslodavci koji zapo-šljavaju visokoobra-zovane kadrove imaju vrlo visoka očekivanja – čak 81 posto izja-snilo se da je završen petogodišnji studij i magistarska titula ono što očekuju od svojih visokoobrazovanih zaposlenika.

Iznenađujuće je, međutim da poslodavci u EU koji zapošljava-ju visokoobrazovane stručnjake trebaju tek 35 posto magistara i čak 55 posto prvostupnika. Na tragu ovog nesrazmjera, Visoko učilište Algebra je krajem prosinca i početkom siječnja provelo istraživanje o regrutaciji, napredovanju i plaćama infor-matičkih na uzorku ponajvećih poslodavaca koji zapošljavaju visokoobrazovane IT stručnjake. Analiza je pokazala kako IT po-slodavci puno realnije analiziraju svoje potrebe za stručnjacima i jasno razlikuju na kojim razina-ma trebaju prvostupnike, a na kojima magistre.

Za napredovanje u hijerarhi-ji i radna mjesta tehnoloških eksperata, voditelja timova

ili odjela neophodna je diplo-ma 5-godišnjeg studija, dok je za zapošljavanje na radnim mjestima softverskih develope-ra, sistemskih inženjera ili npr. mrežnih administratora najpo-željnija prvostupnička diploma. Pritom je zanimljivo da su poslo-davci višu ocjenu za praktična znanja dodijelili prvostupnicima visokih škola i veleučilišta, nego prvostupnicima koji dolaze s fakulteta i sveučilišta.

Visoko učilište Algebra – visoka škola za primijenjeno računar-stvo provela je opsežno istra-živanje među poslodavacima koji prednjače po zapošljavanju informatičkih stručnjaka. U istra-živanju koje su podržali HGK IT i HUP ICT, a u kojoj su sudjelovale i brojne neinformatičke tvrtke sa značajnim potrebama zapošlja-vanja informatičkih stručnjaka,

na pitanja su odgovarali izvršni direktori, stručnjaci za uprav-ljanje ljudskim potencijalima, direktori IT sektora, članovi uprava i brojni drugi ispitanici koji mogu procijeniti kakve su potrebe njihove tvrtke za za-pošljavanjem i koji neposredno odlučuju o tom postupku.S obzirom na podatke iz ranijeg istraživanja Eurobarometra, u kojem naročito upada u oči či-njenica da su hrvatski poslodav-ci koji zapošljavaju visokoobra-zovane u čak 81 posto slučajeva izjavili kako im je nužna magi-starska razina visokog obra-zovanja kod novozaposlenih – dakle, petogodišnji studij – dok je taj prosjek u Europi oko 35 posto, ovogodišnje istraživanje Visokog učilišta Algebra željelo je komparirati ovaj podatak na uzorku hrvatskih poslodavaca u IT sektoru. Odakle taj rasko-rak u očekivanjima hrvatskih poslodavaca u odnosu na EU poslodavce?

Istraživanje Visokog učilišta Algebra

U istraživanju Visokog učilišta Algebra, 84 posto ispitanih poslodavaca reklo je kako raspoznaje jasnu razliku između stručnih i sveučilišnih studi-ja. Pritom je zanimljivo da su poslodavci praktična znanja i vještine prvostupnika ocijenili vi-šom ocjenom u slučaju stručnih studija u odnosu na sveučilišne studije: prosječna ocjena je 3,00 u slučaju stručnih studija, odno-sno 2,70 u slučaju sveučilišnih. Ocjene 4 i 5 stručnim studijima ukupno je dodijelilo 32 posto ispitanih, za razliku od samo 17 posto u slučaju sveučilišnih studija – gotovo dvostruko ma-nje. Ovakvi rezultati istraživanja pokazuju da su prvostupnici sa završenim stručnim studijem spremniji odmah primijeniti svoja stečena znanja na novom radnom mjestu.

22%0%

0%

3%

100%97%

89%

86%

58%58%

64%

74%

78%

57%

27%

22%

47%

21%

86%

11%

11%

5%5%5%

3%

16%

16% 16%

17%

13%

50%

44%

37%

21%

32% 34%

100%

94%

89%

68%

BENEFICIJE

JUNIOR SENIOR VODITELJ TIMA VODITELJ SEKTORA/ODJELA DIREKTOR

mobilni telefon mobilniinternet fleksibilno

radno vrijeme bonus naostvarenerezultate

privatnozdravstvenoosiguranje

beneficije začlanove obitelji

službeniautomobil bez beneficija

37

S obzirom da se u Eurobaro-metar istraživanju čak 92 posto svih hrvatskih poslodavaca izjasnilo da diplomanti zapošlja-vani u zadnjih nekoliko godina imaju sve adekvatne vještine za tražena radna mjesta, pitali smo IT poslodavce kakva je njihova razina zadovoljstva s uvedenim sustavom studiranja po principu 3 2 godine. Rezultati ukazuju da IT poslodavci vide dosta mjesta za poboljšanja jer su sveučiliš-ne studije ocijenili s 3,02 dok su visoke škole i veleučilišta dobila nešto višu ocjenu – 3,29, za provedbu ovakvog načina studiranja.

Analiza je pokazala kako IT po-slodavci puno realnije analiziraju svoje potrebe za stručnjacima i jasno razlikuju na kojim razi-nama trebaju prvostupnike, a na kojima magistre. Primjerice, na razini “junior” informatičkog stručnjaka (softverski develo-per, sistemski inženjer, mrežni administrator, administratora baza podataka i sl.), 43 posto poslodavaca očekuje od kandi-

data prvostupničku diplomu. Za “senior” poziciju poput specijali-sta za sigurnost, konzultanta za softverski razvoj ili softverskog arhitekta 57 posto ispitanih zahtijeva magistarsku titulu sa stručnog ili sveučilišnog studija. Ona se, uz postotak od 62 odnosno 68 posto, očekuje i za pozicije poput voditelja tima ili voditelja odjela. Interesantno je da se za razine direktora (Chief Information Officer – CIO ili direktor IT tvrtke) očekuje u 22% slučajeva i dodatno poslijedi-plomsko obrazovanje.

Plaće i beneficije rastu s po-rastom u hijerarhiji na sljedeći način: 42 posto veću plaću od početne ostvaruju tehnološki eksperti na seniorskim pozici-jama, 56 posto veću ostvaruju voditelji timova, a 67 posto veću dobivaju voditelji sektora/odjela. S porastom u hijerarhiji tvrtke raste i količina beneficija i po-najveća razlika se može vidjeti upravo na prijelazu između juni-ora i seniora, a najčešće bene-ficije koje se pojavljuju na višim

razinama su korištenje mobilnog telefona i mobilnog Interneta, fleksibilno radno vrijeme, bonus na ostvarene rezultate i službeni automobil.

Zanimljiva je i činjenica da je čak 53 posto poslodavaca izjavilo je da je visina plaća u njihovoj organizaciji vezana i uz položene stručne IT certifikate, a 3 posto da je djelomično vezana.Ovakvi rezultati pokazuju da, barem u slučaju zapošljavanja IT stručnjaka, na strani posloda-vaca postoje jasna očekivanja i segmentacija pojedinih radnih mjesta ovisno o formalnom i dodatnom obrazovanju. Za na-predovanje u hijerarhiji i radna mjesta tehnoloških eksperata, voditelja timova ili odjela neop-hodna je diploma 5-godišnjeg studija, dok je za zapošljavanje na radnim mjestima softverskih developera, sistemskih inženje-ra ili npr. mrežnih administratora najpoželjnija prvostupnička diploma 3-godišnjeg studija.

“Visoko učilište Algebra je svoje studijske programe softverskog, sistemskog i multimedijskog računar-stva kreiralo u suradnji s hrvatskim, ali i globalnim poslodavcima i zato smo iznimno zahvalni svima koji se redovno odazivaju na ovakva istraživanja. Upravo zbog toga smo i spremni preuzeti na sebe odgovornost za ško-lovanje i gotovo sto postotno zapošljavanje IT kadrova u budućnosti.”,

izjavio je Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Vi-sokog učilišta Algebra i nastavio:

“Ovo istraživanje nam je otkrilo još neke detalje koji će nam pomoći u realizaciji diplomskog, specijalističkog studija koji počinje 24. veljače 2014. godine, a kroz koji studenti stječu tehnološku i poslovnu specijalizaciju te uvjete za daljnje napredova-nje u karijeri.”

38

Studiraj odmah, otplaćuj kad se zaposliš!

Niste dovršili studij? Kako se vratiti na faks, uštedjeti novaci ostvariti karijeru u it sektoru?

Osigurali smo kreditnelinije s vrlo povoljnim uvjetima

Kako bi se omogućilo što po-voljnije i bezbrižnije studiranje, i ove godine na raspolaganju su posebne kreditne linije Zagre-bačke, Privredne i Erste banke s vrlo niskom kamatnom stopom. Potencijalnim studentima bit će naročito zanimljivo što je mo-guća i odgoda otplate kredita od tri ili četiri godine. Studenti

Svjesni poteškoća koje poje-dinci imaju prilikom prenošenja ispita na druge fakultete i visoke škole, kao i često vrlo složenog priznavanja položenih ispita, u Visokom učilištu Algebra - visokoj školi za primijenjeno računarstvo razrađen je sustav koji omogućava povratnicima/prelaznicima prilagođeni tem-po studiranja, uz priznavanje prethodno položenih ispita i stečenih IT certifikata.

Rješenja dakle ima: položene srodne ispite moguće je preni-jeti na Visoko učilište Algebra - visoku školu za primijenjeno ra-čunarstvo i time skratiti vrijeme i uštedjeti na školarini, a dodatno

studij zapravo počinju otpla-ćivati tek nakon što ga dovrše i uspješno se zaposle, kada mjesečna rata kredita više ne bi trebala predstavljati značajno opterećenje. Ovim se kreditima financira sam trošak studija, no u njega je moguće uključiti i tro-šak stručne literature i prijeno-snog računala, pa čak i troškove života za vrijeme studiranja, što je naročito pogodno za studente koji dolaze iz drugih gradova na studij u Zagreb.

se za umanjenje cijene studija studija priznaju čak i znanja dokazana kroz IT certifikate.

Naš sustav je napravljen u skla-du s kvalifikacijskim okvirom te internim pravilnicima škole, pri čemu je novost da se i dio in-dustrijskih certifikata i priznatih edukacijskih programa kakve su ovi pojedinci već pohađali i položili također može priznati kao dio pojedinih kolegija te se stoga mogu dodijeliti i ECTS bodovi. Oni koji se žele ‘vratiti’ u obrazovni sustav, a stekli su određene IT certifikate, po-put Microsoftovih, Ciscovih, IBM-ovih, Oracleovih i ostalih, mogu se javiti u Centar karijera Visokog učilišta Algebra kako bi se napravio točan izračun

bodova koje mogu steći i prenijeti.

Više od polovice naših stude-nata koriste stipendije kako bi platili svoju školarinu. Uz preko 30 djelomičnih i nekoliko punih stipendija koje svake godine do-djeljuje Visoko učilište Algebra, mnoge studente stipendiraju i njihovi poslodavci, prepoznajući doprinos visoko obrazovanih kadrova svojoj produktivnosti. To i ne čudi jer u hrvatskom ICT-u još uvijek radi oko polovica radne snage sa srednjom struč-nom spremom dok bi prema istraživanjima koje smo proveli u suradnji sa HUP-ICT, HZZ i HGK, za radna mjesta sistem-skih administratora samo 23% novozaposlenih moglo dobiti posao bez nekog visokoškol-skog obrazovanja pri čemu je

Vodeći hrvatski poslodavci školuju svoje stručnjake na Visokom učilištu Algebra

preferirana razina 3-godišnji studij (čak 53%). Kod programe-ra situacija je u smislu rada sa srednjom stručnom spremom identična pri čemu bi poslodavci 38% novozaposlenih primili sa završenim 3-godišnjim a 35% sa završenim 5-godišnjim studijem. Značajniji poslodavci koji sti-pendiraju svoje zaposlenike na studiju Visokog učilišta Algebra:

László Andor, povjerenik Europ-ske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost, posjetio je Učilište Algebra u sklopu svojeg dvodnevnog posjeta Hrvatskoj. Predstavni-ci Algebre prezentirali su tom prilikom projekt “Razvoj lokalnih kapaciteta za mobilno poslova-nje – e-MOBIL” u sklopu kojega Algebra na područjima dvije slavonske županije školuje du-gotrajno nezaposlene, visokoo-brazovane osobe, za samostalan razvoj mobilnih aplikacija, pri-premajući ih istovremeno za po-kretanje vlastitoga posla. Velik broj polaznika ovog programa u međuvremenu se zaposlio, čime je potvrđena vrijednost obrazo-vanja i stjecanja novih vještina.Povjerenik Andor pohvalio je projekt koji Algebra trenutačno

provodi te se posebno intere-sirao za problematiku niskog uključenja odraslih u cjeloživot-no obrazovanje, što je jedan od problema u Hrvatskoj, i nači-nima na koji bi se on mogao riješiti.“Projekt koji Algebra trenutačno provodi vrlo je impresivan. Uz očekivani nedostatak od 900 tisuća IT profesionalaca u Eu-ropskoj uniji do 2015., ključno je pitanje kako kvalitetna edukaci-ja iz ove sfere može doći do svih područja EU. Pristup kojim Alge-bra širi ovakve projekte prema područjima izvan ekonomskog centra zemlje je zadivljujući jer upravo odgovara na to ključ-no pitanje. U svim zemljama EU postoji nesrazmjer između onoga što se događa u glavnim gradovima i ostalim područjima

Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje, László Andor, naglasio važnost projekata koje provodi Algebra u Hrvatskoj

– u manjim, ekonomski slabijim sredinama često nema toliko mogućnosti, ljudi nisu dovoljno informirani ili nemaju pristup kvalitetnom obrazovanju i informacijama. Projekti poput ovoga pomažu u socijalnoj

uključenosti, pomažu da se rije-še ovi nedostaci te je zbog toga i važan”, izjavio je László Andor, povjerenik Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost.

39

40

Najbolje smo ocijenjeni stručni studij u Hrvatskoj!

eksplozija digitalnog marketinga

CiscoMicrosoftLinuxOracleGoogleSa studijana posaouz najcjenjenijeict certifikate

Predstavljamo Katedru za digitalni marketing

Visoko učilište AlgebraIlica 242 (ulaz iz Domobranske), Zagreb

Tel. +385 (0)1 2222 182+385 (0)1 2332 861 (Algebra call centar)

info@racunarstvo.hrprijava@racunarstvo.hr