studija o utjecaju na okoliŠ ureĐenje desne obale … · dionicu rijeke dunav od rkm 1333 do rkm...

IPZ Uniprojekt TERRA

ZAGREB Babonićeva ulica 32

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ

UREĐENJE DESNE OBALE DUNAVA OD RKM 1333 DO RKM 1328

NA PODRUČJU GRADA VUKOVARA

NETEHNIČKI SAŽETAK

ožujak, 2013.

Studija o utjecaju na okoliš Uređenje desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328 na području Grada Vukovara

IPZ Uniprojekt TERRA TD 01/12

Sadržaj

1. OPIS ZAHVATA ....................................................................................................................................... 5

1.1. Opis postojećeg stanja .......................................................................................................................... 6

1.2. Regulacija desne obale Dunava ............................................................................................................ 6

1.3. Uređenje desne obale Dunava .............................................................................................................. 8

1.3.1. Opis uređenja pojedinih dionica ........................................................................................................... 8

2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA.................................................................................................. 10

3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU .......................................................................... 12

3.1. Podaci iz dokumenata prostornog uređenja ........................................................................................ 12

3.2. Općenito o lokaciji zahvata ................................................................................................................. 12

3.3. Meteorološke i klimatske značajke ...................................................................................................... 13

3.4. Geološki i seizmološki podaci ............................................................................................................. 13

3.5. Hidrološki podaci ................................................................................................................................ 15

3.6. Hidraulička analiza strujanja ............................................................................................................. 15

3.7. Tla ....................................................................................................................................................... 15

3.8. Biološka raznolikost ............................................................................................................................ 15

3.9. Krajobraz ............................................................................................................................................ 16

3.10. Podaci o zaštićenoj prirodnoj i kulturnoj baštini ................................................................................ 16

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ........................................................................................... 17

4.1. Utjecaji na okoliš tijekom građenja .................................................................................................... 17

4.2. Utjecaji na okoliš tijekom korištenja ................................................................................................... 18

4.3. Utjecaji nakon prestanka korištenja .................................................................................................... 20

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ............ 20

5.1. Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja .......................................................................................... 20

5.2. Mjere zaštite tijekom korištenja .......................................................................................................... 23

5.3. Mjere zaštite nakon prestanka korištenja ............................................................................................ 25

6. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ........................................................................................ 25


IPZ Uniprojekt TERRA TD 01/12 str. 5

1. OPIS ZAHVATA

Planirani zahvat koji je predmet ove Studije je uređenje desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328. Osnovna funkcija uređenja desne obale rijeke Dunav je zaštita od štetnog djelovanja voda, zaštita visoke lesne grede od erodiranja vodama rijeke Dunav.

Predmetni zahvat karakterizira formiranje nove regulacijske linije desne obale Dunava na dionici od ušća rijeke Vuke do Vučedola u ukupnoj dužini 4.405 m, koja nastaje izvođenjem regulacijskih objekta (pera), te nadogradnja postojeće obaloutvrde na uzvodnom dijelu (od ušća Vuke do područja Petri Skela) i izgradnja nove obaloutvrde na nizvodnom dijelu (od područja Petri Skela do Vučedola).

U pogledu analize predmetnog zahvata, duž desne obale Dunava od ušća rijeke Vuke (rkm 1333) do Vučedola (rkm 1328), mogu se sagledati četiri izdvojena područja:

− dionica A - potez od ušća rijeke Vuke do vodotornja,

− dionica B – potez od vodotornja do UPOV-a,

− dionica C – potez uz UPOV,

− dionica D – potez od UPOV-a do Vučedola.

Na dionicama A i B je već izvedena obaloutvrda te se predmetnim zahvatom u sklopu uređenja obale predviđa izvesti samo koridor za održavanje, širine 5 m. Dionica C predstavlja potez uz planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Grada Vukovara i sastavni je dio projektne dokumentacije uređaja kao i zasebne Studije o utjecaju na okoliš uređaja za pročišćavanje (Hidroelektra-projekt d.o.o., Zagreb, 2011) za koju je izdano rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, te nije predmet ove Studije. Duž čitave dionice D predviđeno je izgraditi novu obaloutvrdu s koridorom za održavanje koji prati završni vijenac obaloutvrde. Obaloutvrda će se duž dionice D izvesti kao kombinacija dva različita tipa obaloutvrde – mješovite i gradske.

Slika 1./1 Prikaz makrolokacije područja zahvata


TD 01/12 IPZ Uniprojekt TERRA

1.1. Opis postojećeg stanja

Dionicu rijeke Dunav od rkm 1333 do rkm 1328 karakteriziraju dinamični morfološki procesi koji se manifestiraju kroz velike oscilacije širine korita, riječne ade i eroziju obala. Tako na promatranom potezu, širina korita varira od 300 pa sve do 800 m. Pored postojećih ada uz lijevu obalu Dunava, izrazit je proces formiranja ade i uz desnu obalu. Taj dio riječnog korita uslijed relativno malih dubina, većinu godine ne sudjeluje kao aktivni dio za tečenje. Nizvodno od područja formiranja ada prisutna je erozija desne obale i velike dubine nizvodno od rkm 1331 ugrožavaju stabilnost obale sve do završetka promatrane dionice na Vučedolu. Raznolikost morfoloških procesa odnosi se i na desnu obalu rijeke Dunava koja nizvodno, nakon 300 m od rkm 1333, prelazi iz izrazito urbanog gradskog tipa s raznovrsnim sadržajima (spomenički prostori, putničko pristanište, ugostiteljski sadržaji, kupalište) u urbano neopremljenu obaloutvrdu gradskog tipa koja se pruža u dužini od oko 1500 m. Neposredno nakon objekta "klaonice" postojeća obaloutvrda završava, te je sve do rkm 1328 (lokacija Vučedola), obala nepravilna pod utjecajem klizišta i visoke i strme lesne grede koja kao da izranja iz vode i nadvija se nad Dunav. Karakteristična prirodna obilježja područja zahvata slična su širem području vukovarske lesne zaravni koju Dunav tisućljećima erodira. Na nekoliko je mjesta visoka desna obala presječena uskim prirodnim prilazima ("surducima").

Dionica A predstavlja najuzvodniji dio i odnosi se na potez od ušća rijeke Vuke do vodotornja, ukupne dužine oko 750 m (Slika 1./4). Dionicu A u postojećem stanju karakterizira uređena obaloutvrda sa šetnicom, lukom za putnički promet (privezište za bijelu flotu), kupalištem i drugim sadržajima. Visoka lesna greda na početku ove dionice ne postoji te se nizvodno polako približava pod obalu. Najnizvodniji segment dionice A pripada području preventivno zaštićenog Gorjanovićevog prapornog profila u Vukovaru. Njegova karakteristika je da se uz njega lesna greda nalazi u dobrom stanju. Na dionici je moguće uočiti trend zasipavanja korita odnosno nastajanje spruda uz desnu obalu koji predstavlja probleme za putničku luku i plovidbu.

Dionica B se nizvodno nastavlja na dionicu A i odnosi se na potez od vodotornja do lokacije planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Vukovara (UPOV-a), odnosno do područja Petri Skela, ukupne dužine oko 760 m. Dionicu B karakterizira izgrađena obaloutvrda gradskog tipa koja nije komunalno opremljena te relativno velika blizina lesne grede koja je u urbanoj funkciji. Na ovom području nalazi se objekt stare klaonice koji se planira preurediti za potrebe kajak i kanu kluba Vukovar. Na dionici B također je također moguće uočiti trend zasipavanja korita odnosno nastajanje spruda uz desnu obalu. Najuzvodniji segment dionice B pripada području preventivno zaštićenog Gorjanovićevog prapornog profila u Vukovaru, uz koji je lesna greda u dobrom stanju.

Dionica C se nizvodno nastavlja na dionicu B i odnosi se na dio obale Dunava koji se proteže uz UPOV, odnosno duž obalnog područja Petri Skela. Dionica C zapravo pripada području budućeg UPOV-a, u dužini od oko 465 m. Dionica C u postojećem je stanju nezaštićena i obrasla vegetacijom, drvećem i grmljem. Na većem dijelu dionice C obala nije strogo određena već se postupno izdiže u visoku obalu nad kojom je lesna greda. Duž dionice C riječno korito Dunava se naglo sužava što uvjetuje povećane brzine tečenja te u konačnici rezultira produbljivanjem korita i erozijom desne obale Dunava.

Dionica D predstavlja najnizvodniji potez od lokacije planiranog UPOV-a do Vučedola, u dužini od oko 2.430 m. U postojećem stanju, dionicu D karakterizira u potpunosti prirodni ambijent, nezaštićena obala i visoka lesna greda u priobalnom pojasu. Duž čitave dionice D prisutna je stalna promjena udaljenosti ruba lesne grede od obale Dunava.

1.2. Regulacija desne obale Dunava



Za oblikovanje regulacijske linije duž dionica A i B, predviđena je izgradnja dva "T" i jednog "L" regulacijskog pera:

− T-pero 1332-D2, stac. 1332+535 rkm, duljina tijela 38,.5 m, duljina uzvodnog krila 30 m, duljina nizvodnog krila 60 m;

− T-pero 1332-D1, stac. 1332+210 rkm, duljina tijela 162 m, duljina uzvodnog krila 30 m, duljina nizvodnog krila 60 m i

− L-pero 1331-D1, stac.1331+935, duljina tijela 179 m, duljina nizvodnog krila 730 m.

Izgradnjom jednog "L"-pera, zaštiti će se desna obala Dunava te osigurati tok vode na nizvodnom potezu. Izgradnjom dva "T"–pera oblikovat će se obala uzvodno od "L"–pera. Sve tri regulacijske građevine (pera) su klasične regulacijske građevine od lomljenog kamena na stabilizacijskom madracu.

Općenito, pera su regulacijske građevine koje se grade od obale prema rijeci u svrhu sužavanja postojećeg ili protočnog presjeka rijeke, odnosno fiksiranja obale na regulacijskim linijama rijeke.

Sve tri regulacijske građevine imaju za cilj da se tok rijeke Dunav pomakne dalje od desne obale, čime će se zaustaviti negativan trend erozije desne obale. Oko pera će se vremenom istaložiti sitnozrni riječni materijal (nanos) čime će se obala "proširiti" na vodu. Navedene regulacijske građevine također pogoduju i prirodnom formiranju plovnog puta. Broj i raspored građevina je optimiziran za predmetnu dionicu mnogobrojnim simulacijama na detaljnom dvodimenzionalnom hidrauličkom modelu. Izgradnjom navedenih građevina fiksirati će se projektirana regulacijska linija. Također, izgradnjom planiranih regulacijskih građevina, osvaja se dio korita rijeke Dunav koji većinu godine ne sudjeluje kao aktivni dio za tečenje.

Regulacijsko pero sastoji se od korijena pera, temeljnog madraca pera, tijela i krila pera. Poprečni profil tijela pera sastoji se od krune širine 2 m, uzvodnog pokosa u nagibu 1:1, nizvodnog pokosa u nagibu 1:2. Poprečni profil krila sastoji se od krune širine 2 m, pokosa 1:1.5 prema vodi, a prema obali pokosa u nagibu 1:1. Kod oba pera (T-pero i L-pero) krila su položena na regulacijskoj liniji. Kota krune krila izvodi se horizontalno na kotu SNV+1 m, a kruna tijela pera se izvodi u padu 1:300 od obale prema krilu. Predviđena dužina krila kod T-pera je 90 m (30 m uzvodno i 60 m nizvodno). Kod planiranog L-pera nema uzvodnog krila, a duljina nizvodnog krila je cca. 730 m.

Ukorijenjenje pera izvodi se na obali, sa uzvodne strane od osi pera u dužini 15 m, a s nizvodne strane od osi pera u dužini 30 m. Korijen pera se izvodi tako da se proteže od točke infleksije, odnosno prijelaza pokosa u dno korita do kote srednje vode SV, te se od kote SV ukopava 2 m u obalu (zasjek).

Stabilizacijski ili temeljni madrac izvodi se ispod tijela i krila pera. Madrac ispod tijela pera izvodi se na uzvodnoj strani u širini 1 h (h - dubina vode ispod krune pera) od ureza u dno uzvodne kosine u nagibu 1:1. Sa nizvodne strane madrac se izvodi u širini 2 h od ureza kosine u nagibu 1:2 u dno.

Madrac krila sa vodne strane od osi izvodi se od ureza vodnog pokosa 1:1.5 s dnom u širini 2 h, a prema obali madrac se izvodi od ureza kosine 1:1 sa dnom u širini 1 h. Na oba kraja krila (uzvodnom i nizvodnom), gledajući od osi pera, madrac se izvodi u širini 2 h od ureza kosine u nagibu 1:1.5 sa dnom.

Stabilizacijski madrac za ukorijenjenje pera izvodi se od geotekstila TIP-400 gr/m2 kazetiranog fašinskim kobama Ø25 cm na rasteru 2,5*2,5 m koji se potapa lomljenim kamenom Ø20-40 cm u debljini sloja 40 cm. Od točke infleksije (točke prijelaza kosine u dno) do kote



SNV kamen se ugrađuje sa plovnih objekata, a od kote SNV do 2 m iza visoke obale (zaštita visoke obale) kamen se ugrađuje ručno, sa obale, slaganjem. Stabilizacijski madrac tijela i krila pera izvodi se od geotekstila TIP-400 gr/m2 kazetiranog fašinskim kobama Ø25 cm na rasteru 2.5*2.5 m koji se potapa lomljenim kamenom Ø15-30 cm u debljini sloja 30 cm.

Tijelo i krila pera izvode se od lomljenog kamena Ø20-40 cm.

1.3. Uređenje desne obale Dunava

Duž dionica A i B predviđa se zadržati postojeća obaloutvrda, a planirani zahvat se odnosi isključivo na izvedbu koridora za održavanje širine 5 m, koji se proteže neposredno uz postojeću obaloutvrdu. Potpuno nova obaloutvda planira se na dionicama C i D i to u ukupnoj dužini oko 2.900 m, od čega je oko 2.430 m dionica D koja je predmet ove Studije.

Na dionici D je predviđena izgradnja dva različita tipa obaloutvrde – mješovite i gradske.

U visinskom smislu vođenje trase duž dionice D, neovisno o tipu obaloutvrde, definirano je nožicom obaloutvrde na konstantnoj koti od 78,50 m n.m. (kota srednje vode - SV) obzirom da je postojeća obaloutvrda (duž dionica A i B) izvedena na taj način. Srednja bankina obaloutvrde će se izvesti na koti srednje visoke vode (SVV), odnosno na koti 81,20 m n.m. Kruna obaloutvrde se vodi na razini VVV + 0,20 m (84,10 m n.m.) s obzirom da je postojeća obaloutvrda (duž dionica A i B) na koju se projektirana nastavlja i koja štiti visokovrijedno gradsko područje Vukovara izvedena na toj razini.

Sukladno geotehničkim istražnim radovima te ostalim spoznajama o lesu, duž dionice D je predviđena izgradnja gabionskih zidova na segmentima gdje se rub koridora za održavanje obaloutvrde tlocrtno približi vrhu lesne grede na manje od 20 m.

1.3.1. Opis uređenja pojedinih dionica

Postojeća obaloutvrda na dionici od ušća Vuke (stacionaža 0+000,00) do stacionaže 0+286,82 ima u postojećem stanju uređenu šetnicu i privezište za bijelu flotu nakon kojeg se pruža postojeće kupalište (sunčalište).

Obaloutvrda se nakon kupališta nastavlja, ali nije komunalno opremljena, a jednako tako nema ni koridora koji bi služio za potrebe održavanja obaloutvrde. Trasa koridora za održavanje prati postojeću liniju obaloutvrde na 1 m od spoja pokosa i završnog vijenca. Završni vijenac na ovom potezu postoji te se koridor izvodi kao tucanički zastor debljine 30 cm položen na geotekstil tip 400 gr/m2.

Od stacionaže 0+286,82 koridor je udaljen od lesne grede da bi se na stacionaži 0+700 polako primaknuo pod lesnu gredu. Od stacionaže 0+700 do stacionaže 1+050 područje je preventivno zaštićenog Gorjanovićevog prapornog profila u Vukovaru te se na ovome potezu ne predviđa zaštita od odrona lesne grede (odnosno postavljanje gabionskih zidova) iako je na ovom potezu vrh lesne grede udaljen manje od 20 m od ruba koridora za održavanje. Najmanja udaljenost iznosi 12 m i nalazi se na profilu 13 (stac. 0+900,00) dok je na ostalim profilima udaljenost od 15 do 18 m. Pozitivno je što je lesna greda na ovome potezu u dobrom stanju te se kroz daljnju zaštitu Gorjanovićevog prapornog profila u Vukovaru očekuje da će takva i ostati.

Na potezu od stacionaže 1+050 do stacionaže 1+350 obaloutvrda je izvedena u postojećem stanju, a planirani koridor za održavanje će se pružati uz istu. Na ovom potezu lesna greda je na dostatnoj udaljenosti od ruba koridora za održavanje, odnosno razmak je veći od 20 m.



Trasa koridora za održavanje od stacionaže 1+350 do stacionaže 1+500 (surduk kod "klaonice") tlocrtno se planira izmjestiti zbog postojećeg stubišta za spust veslačkih čamaca i rampe za izvlačenje plovila, ali ostaje uz završni vijenac postojeće obaloutvrde u jednakoj širini.

Od stacionaže 1+500 trasa nastavlja pratiti postojeću obaloutvrdu, te se pruža do profila 29 na stacionaži 1+707,43 gdje počinje izgradnja nove obaloutvrde za potrebe UPOV-a (dionica C – koja nije predmet ove Studije).

Dionica D uređenja obale pruža se od stacionaže 2+378,87 do stacionaže 4+905,00. Na ovom potezu planira se izgraditi nova obaloutvrda s koridorom za održavanje koji prati završni vijenac obaloutvrde i izvodi se u tucaničkoj konstrukciji debljine 30 cm, širine 5 m položene na geotekstilu tip 400gr/m2. Dionica D započinje tranzicijom s obaloutvrde gradskog tipa (uz područje planiranog UPOV-a) na mješovitu obaloutvrdu. Tranzicija se izvodi na stacionaži 2+420,00. Sve tranzicije iz mješovite obaloutvrde u obaloutvrdu gradskog tipa i obratno planira se izvesti AB zidom i proširenjem koridora za održavanje na lokaciji tranzicije..

Od stacionaže 2+420,00 planirana je obaloutvrda mješovitog tipa do stacionaže 2+488,29. Udaljenost ruba lesne grede od ruba koridora za održavanje premašuje 20 m na cijelom ovom potezu, što zadovoljava uvjete sigurnosti od odrona.

Na stacionaži 2+488,29 planira se izvesti prijelaz s mješovite obaloutvrde na obaloutvrdu gradskog tipa.

Od stacionaže 2+488,29 do stacionaže 2+612,74 planiran je potez obaloutvrde gradskog tipa koja je na ovom segmentu interpolirana kako bi se izbjeglo ulazak pod lesnu gredu. Izvedbom obaloutvrde gradskog tipa na ovom segmentu osigurao se sigurnosni odmak od ruba koridora za održavanje do vrha lesne grede koji premašuje traženih 20 m.

Na stacionaži 2+612,74 planira se izvesti tranziciju iz obaloutvrde gradskog tipa u mješovitu obaloutvrdu.

Od stacionaže 2+612,74 do stacionaže 2+804,36 planirana je obaloutvrda mješovitog tipa s dostatnim sigurnosnim odmakom od lesne grede većim od 20 m.

Na stacionaži 2+804,36 planira se izvesti tranziciju iz mješovite obaloutvrde u obaloutvrdu gradskog tipa.

Od stacionaže 2+804,36 zbog ulaska pod lesnu gredu planira se izvesti gradski tip obaloutvrde koji se pruža do stacionaže 3+399,81. Izvedbom gradskog tipa obaloutvrde osigurava se sigurnosna udaljenost veća od 20 m između koridora za održavanje i visoke lesne grede. Na dijelu segmenta od stacionaže 2+975,00 do stacionaže 3+225,00 potrebno je izvesti gabionski zid u duljini 250 m koji bi bio u funkciji zaštite od odrona.

Na stacionaži 3+399,81 planira se izvesti tranziciju iz obaloutvrde gradskog tipa u mješovitu obaloutvrdu.

Dionica od stacionaže 3+399,81 do stacionaže 3+527,89 predstavlja planirani potez mješovite obaloutvrde s dostatnim sigurnosnim odmakom od lesne grede većim od 20 m.

Na stacionaže 3+527,89 predviđa se izvesti tranziciju iz mješovite obaloutvrde u obaloutvrdu gradskog tipa.

Od stacionaže 3+527,89 do stacionaže 4+393,56 planirana je izgradnja obaloutvrde gradskog tipa. Sigurnosna udaljenost koridora za održavanje veća je od 20 m na većem dijelu segmenta. Od stacionaže 3+875 do stacionaže 3+975 potrebno je izvesti gabionski zid u duljini 100 m koji bi bio u funkciji zaštite od odrona. Na ostatku dionice osigurana je sigurnosna udaljenost od 20 m.



Na stacionaži 4+393,56 predviđa se izvesti tranziciju iz obaloutvrde gradskog tipa u mješovitu obaloutvrdu.

Od stacionaže 4+393,56 do stacionaže 4+905,00 planirana je izgradnja obaloutvrde mješovitog tipa. Kraj trase uređenja obale je na stacionaži 4+905,00. Sigurnosna udaljenost je dostatna na čitavom ovom segmentu pa nisu potrebne mjere zaštite od odrona. Završetak uređenja obale od stacionaže 4+800,00 do stacionaže 4+905,00, odnosno kraja trase, planira se izvesti na način da se s kote 84,10 m n.m. na stacionaži 4+800,00 osigura uklapanje u postojeći teren na stacionaži 4+905,00. Pad promatranog segmenta iznosi oko 3%.

Za čitav potez uređenja obale na dionici D planirano je izvesti monolitna AB stubišta s bočnim zidovima na razmacima od 100 do 200 m, s tim da u svakom tipu obaloutvrde mora biti bar jedno stubište. Stubišta se planira izvesti za pristup od završnog vijenca obaloutvrde do krune kamene nožice. Broj stubišta koje je planirano izvesti na dionici D iznosi 15, od kojih se 11 izvodi na obaloutvrdi gradskog tipa, a 4 na mješovitoj obaloutvrdi.

2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

Varijantna rješenja predmetnog zahvata razmatrana su kako za definiranje regulacijske linije, tako i za odabir optimalnog tipa obaloutvrde u pogledu uređenja desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328, odnosno duž čitavog područja obuhvata.

Varijantna rješenja građevina za definiranje regulacijske linije su obuhvaćala ukupno četiri kombinacije položaja i oblika "T" i "L" pera. Položaj "L" pera je usvojen kao konstantan kod sva četiri varijantna rješenja, dok mu se oblik kod pojedinih varijanata mijenjao. Uz variranje položaja pera "T" variran je i njihov broj, pa su tako postavljena jedno ili dva pera, ovisno o varijantnom rješenju. Sva pera se nalaze unutar područja uređenja obale na dionicama A i B, odnosno od rkm 1332+540 do rkm 1331+250.

Slika 2./1 Dionice planiranog zahvata

Planirane dionica C i D ( od UPOV-a do Vučedola) su cijelim potezom prirodna obala koju karakterizira i lesna greda, te je potrebno zaštiti od erozije obzirom da dolazi do gubitka zemljišta koje se nalazi u privatnom vlasništvu. Tijekom projektiranja analizirana su varijantna rješenja kojima se pokušalo pronaći rješenje s ciljem zaštite prirodne obale ali isto tako i zaštite ljudi i zemlje.



Različiti tipovi obaloutvrda analizirani su obzirom na terenske, urbanističke i druge karakteristike dionica te su ovisno o promatranom potezu ostavljeni prostori za kasniju nadogradnju komunalnom infrastrukturom u smislu prometnica, šetnice, biciklističke staze, javne rasvjete te eventualne druge komunalne infrastrukture ili opreme. Ukupno je analizirano 5 različitih tipova obaloutvrda:

− obaloutvrda gradskog tipa,

− niska obaloutvrda gradskog tipa,

− zelena obaloutvrda,

− pontonska obaloutvrda,

− mješovita obaloutvrda (gradski-zeleni tip).

Slika 2./ 2 Karakterističan poprečni profil obaloutvrde gardskog tipa i mješovite obaloutvrde.



3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

3.1. Podaci iz dokumenata prostornog uređenja

Predmetni zahvat regulacije i uređenja desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328, na području grada Vukovara obuhvaćen je relevantnom postojećom dokumentacijom prostornog uređenja (prostorno planskom dokumentacijom):

− Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja, 1997, 1999)

− Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije ("Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije" 07/02 i 08/07)

− Prostorni plan uređenja Grada Vukovara ("Službeni vjesnik Grada Vukovara" 01/06, 04/12)

− Generalni urbanistički plan grada Vukovara ("Službeni vjesnik Grada Vukovara" 04/07, 04/12)

− Urbanistički plan uređenja "Vučedol" ("Službeni vjesnik Grada Vukovara" 03/11)

Važno je istaknuti da je predmetni zahvat u potpunosti usklađen s relevantnom prostorno planskom dokumentacijom.

3.2. Općenito o lokaciji zahvata

Grad Vukovar jedan je od najstarijih hrvatskih gradova. Vučedolska golubica kao simbol eneolitičkog naselja na širem području današnjeg Vukovara simbolizira na najljepši način tu dragocjenost razvoja života koja je započela uz obale Dunava. Vukovar je grad bogate prošlosti i iako ne spada po broju stanovnika u velike gradove jedan je od najznačajnijih hrvatskih gradskih središta. Kao županijski centar po mnogo čemu prelazi županijski značaj. Nalazi se na granici sa Srbijom, toga je i pristup njegovu daljem razvoju nužno specifičan. U njegovu prostoru se istovremeno nalazi jedna od najočuvanijih baroknih jezgri europskog značaja, nalazi se na najznačajnijem europskom plovnom prostoru Dunava, a drugi prometni pravci (cesta i željeznice) su nekada (a po svemu sudeći to će biti i u budućnosti) značili povezivanje na europske sustave.

Vukovar je smješten u Vukovarsko – srijemskoj županiji i jedan je od najistočnije smještenih gradova u Republici Hrvatskoj, nalazi se na 45° sjeverne zemljopisne širine i 19° istočne zemljopisne dužine

Zbog brežuljkastog terena i rijeka Dunava i Vuke grad se formira iz dva međusobno povezana izdužena dijela na obje strane rijeke Vuke. Stari Vukovar se razvio na brežuljkastom terenu i dolini gdje su oblikovane ulice prilagođene reljefu.

Grad Vukovar nalazi se na otprilike 100 m.n.m. s time da je nadmorska visina na najistočnom dijelu grada 110 m.n.m., na zapadnom 88 m n.m., na najsjevernijem iznosi 88 m n.m., a najjužnijem 108 m n.m.

Grad se razvija pretežno na desnoj obali Dunava koristeći povoljnu lokaciju Dunavske Ade i gradskog dijela lijeve obale za svoj razvoj.



3.3. Meteorološke i klimatske značajke

Temperatura

Srednja maksimalna godišnja temperatura zraka Vukovara iznosi 12,2 °C sa standardnim odstupanjem od 0,8 °C. Prema ovim iznosima godina 2000. bila je izvanredno topla a 2005. godina izvanredno hladna. Postoji dobro izražen godišnji hod srednje mjesečne temperature zraka. Maksimalnu srednju mjesečnu temperaturu zraka treba očekivati u srpnju od 22,6 °C a najnižu u siječnju koji ima srednju minimalnu temperaturu zraka 2,0 °C te srednju mjesečnu temperaturu zraka 1,0 °C. Najveća mjesečna odstupanja (tampl) mogu se očekivati u veljači kada se srednja temperatura zraka može očekivati od –3 do 7°C a najmanja u srpnju – od 22 do 24°C.

Oborine

Postoji dobro izražen godišnji hod mjesečne količine oborine s maksimalnom količinom početkom toplog dijela godine (i preko 100 mm) a najmanjom u ožujku (38 mm). Tijekom godine ukupno padne, u prosjeku, do 700 mm oborine. U promatranom se razdoblju ovaj iznos kretao od 403 mm (ukupno izmjerena količina u 2000. godini) do 976 mm koja je izmjerena godinu dana kasnije. Ove ekstremne minimalne i maksimalne količine mjesečne količine, izmjerene na području Vukovara u relativno kratkom nizu mjerenja, bile su također maksimalna i minimalna mjesečna količina i na području Iloka u nizu 1981-2007. sa 993 odnosno 324 mm oborine. Godišnja količina oborine od 700 mm padne, u prosjeku, u 116 dana. Najveći broj kišnih dana treba očekivati koncem godine i u proljeće.

Godišnje se na području Vukovara treba očekivati 15 dana s padanjem snijega a 23 dana sa snježnim pokrivačem. Maksimalna visina snježnog pokrivača izmjerena je od 38 cm a maksimalna visina novog snježnog pokrivača (snijeg koji je pao unutar 24 sata) iznosio je 21 cm. Najmanji godišnji broj dana s padanjem snijega bio je 2000. godine i iznosio je samo 4 dana a najveći broj dana u kojem je snijeg padao bila je 2005. godina s ukupno 32 dana. Interesantno je uočiti da su godine 2000. i 2006. imale samo 5 dana sa snježnim pokrivačem dok je 2005. godina imala čak 55 dana sa snježnim pokrivačem.

Vjetar

Najčešći je smjer vjetra iz WNW smjera (u 10 % može se očekivati ovaj smjer vjetra) a najčešća jačina vjetra je u klasi srednje brzine od 1,6 do 3,3 ms-1 odnosno u klasi jačine 2 Beauforta a čestina joj je 32 %. Najveća jačina zabilježena je od 7 Beauforta (žestoki vjetar) i to iz smjerova od ESE do NNW smjera a najveća srednja jačina vjetra je kod puhanja WNW vjetra. Tišina pri tlu je rijetka a može se očekivati u samo 0,1 % dana tijekom godine.

3.4. Geološki i seizmološki podaci

Geološko – Morfološki podaci

U sklopu idejnog projekta Regulacija desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328 na području grada Vukovara (Hidroing d.o.o. Osijek), izrađen je Idejni geotehnički projekt regulacije desne obale Dunava od rkm 1333 do rkm 1328 na području grada Vukovara (GEOKON-ZAGREB d.d.). Podloge za geotehnički projekt dobivene su geotehničkim istražnim radovim, koji su se sastojali od terenskih istražnih radova i laboratorijskih ispitivanja. Prilikom izrade geotehničkog elaborata provedeni su i inženjerskogeološki istražni radovi koji su se sastojali od inženjerskogeološkog i hidrogeološkog kartiranja lokacije.



Lokacija istraživanja nalazi se na području koje izgrađuju lesne naslage te aluvijalni i aluvijalno barski sedimenti kvartarne starosti, koji se sastoje od glina, siltova i pijesaka. U morfološkom smislu, duž istraživane lokacije teren tj obala je blago nagnuta visinskih kota 78-80 m n.m., iznad koje se obala strmo uzdiže do platoa visine 20-26 m. Na dijelu lokacije nalazi se strm i duboko usječen jarak do obale (tzv. surduk). To je u stvari vododerina koja je proširena erozijom, a ujedno služi kao put tj. pristup do obale rijeke.

Inženjerskogeološkim kartiranjem lokacije te istražnim bušenjem utvrđeno je da istraživano područje u cijelosti izgrađuju naslage pokrivača (tlo).

Utvrđeni su i izdvojeni: nasip (n), deluvijalni nanos (dl;2Q2), koluvijalni nanos (kol), fluvijalni nanos (fl;1Q2), les (l;3Q1), aluvijalni nanos (al;2Q1) i aluvijalno barski sedimenti (al,b;1Q1)

Hidrografski i hidrogeološki podaci

Prostorom dominira vodotok rijeke Dunav koja je razvrstana u međudržavne vode. U dijelu kojim protječe unutar granica GUP-a, Dunav ima karakteristike nizinske rijeke. Najviši vodostaji bilježe se u proljetnom razdoblju između mjeseca travnja i lipnja.

Najznačajnija pritoka Dunava je rijeka Vuka. Razvrstana je među ostale vodotoke Republike Hrvatske. Vodotok rijeke Vuke je izrazito ravničarski s brojnim meandrima. U Dunav se ulijeva u samom središtu Vukovara u km 1333+055. Desno zaobalje rijeke Vuke dio je bujičnog područja Vukovarskog ravnjaka. Bujične poplave su povremene, a kao posljedica oborina iznadprosječnih visina i intenziteta. Vukovarski ravnjak šumoviti je teren s visinama 95-111 m n.m. Prema morfološkim karakteristikama teren je nizinski slabo izraženog reljefa s nekoliko dublje usječenih dolina (prapornih surduka) kojima teku vodotoci Dola i Bogdanovački Savak. Vodotoci imaju stalnu protoku što je posljedica izdašnih izvora karakterističnih za terene pod naslagama prapora.

Hidrogeološke značajke uvjetocane su litološkom građom, međusobnim odnosom pojedinih litoloških članova s različitim hidrogeološkim funkcijama i hidrološkim uvjetima. Naime, u širem području namjeravanog zahvata istaložene su relativno debele taložine tercijara i kvartara. Najplića stratigrafska jedinica je Vuka formacija, koja obuhvaća taložine kvartara i paludinske taložine gornjeg pliocena. Unutar Vuka formacije mogu se razlučiti dva litološka člana: gornji "rastresiti" dio formacije, koji se odlikuje nekonsolidiranošću taložina, izrazito višim udjelom propusnih slojeva i niskom mineralizacijom podzemnih voda i donji dio, koji ima viši stupanj konsolidacije, smanjeni udjel propusnih slojeva, povišenu mineralizaciju slojnih voda i znatne razlike u veretikalnom i lateralnom smislu. Obzirom da gornji dio sadrži vodonosne slojeve od prvenstvenog interesa za vodoopskrbu, uvjetno je nazvan kvartarni vodonosni kompleks (1. hidrogeološka zona), dok donji dio pripada 2. hidrogeološkoj zoni.

Planirani zahvat započinje oko 4,5 km jugoistočno od istočne granice III. zone sanitarne zaštite i nastavlja se nizvodno, tj. prema istoku čime se još udaljava od zaštićenog područja.

Seizmološki podaci

Lokacija se nalazi na granici između zona intenziteta potresa 7° i 8° za povratni period od 500 godina te je stoga svrstana u nepovoljniju zonu (8°). Za zonu intenziteta potresa 8° proračunsko ubrzanje je:

- maksimalna horizontalna akceleracija: amax = 0,2 g - maksimalni intenzitet: Imax = 8,0 MCS



3.5. Hidrološki podaci

Podaci o vodostaju preuzeti su sa vodomjerne stanica Vukovar, na rkm 1333 + 450. Kako se na mjernoj stanici Vukovar ne registriraju protoci, podaci o protocima preuzeti su sa najbliže hidrološke stanice na kojoj se vrši mjerenje protoka – Bogojevo (Srbija), koja se nalazi na rkm 1367 + 400. Analizom podataka vodostaja dobivenih s mjerne stanice Vukovar u periodu od 1949 – 2010 s iznimkom perioda od 1990 do 1998 godine mogu se jasno isčitati karakteristične vrijednosti. Nulta vrijednost postavljena je na nadmorskoj visini 76,19 m n.m., a maksimalna vrijednost (Hmax) zabilježena je 1965 godine te je iznosula 768 cm. Minimalna vrijednost (Hmin) zabilježena je 13.1.1985. godine, a iznosila je -92 cm. Proračunata srednja vrijednost za promatrani period (Hsr) iznosi 248 cm. Najveći zabilježeni protok (Qmax), na mjernoj stanici Bogojevo, iznosio je 9250 m3/s, najmanji (Qmin) 1063 m3/s, dok proračunati srednji protok (Qsr) iznosi 2895 m3/s.

3.6. Hidraulička analiza strujanja

Za potrebe detaljnije analize utjecaja predmetnih građevina za regulaciju desne obale Dunava na području Grada Vukovara, provedena je hidraulička analiza strujanja na 5,0 km dugoj dionici Dunava od rkm 1333 do rkm 1328. Hidraulička analiza strujanja prikazuje usporedbu režima strujanja za postojeće i projektno (buduće) stanje vodotoka.

Iz dobivenih rezultata matematičkog modela vidljivo je da predviđenom regulacijom Dunava dolazi do promjena u režimu tečenja.

Usporedbom uzdužnog profila vodostaja vidljivo je da za sve četiri varijante projektnog stanja dolazi do porasta vodostaja (za vodostaj 80% trajanja, porast iznosi prosječno 2-3 cm).

Usporedbom uzdužnog profila brzine toka može se zaključiti da dolazi do povećanja brzine toka u području regulacijskih građevina. Van ovoga područja brzina toka je jednaka za postojeće i projektno stanje. Za vodostaj 80% trajanja porast brzine toka u području regulacijskih građevina iznosi 9,3%, za vodostaj 50% trajanja 5,1% i za vodostaj 40% trajanja 4,4%.

3.7. Tla

U prostornom planu uređenja županije Vukovarsko srijemske, prilogu Prostori za razvoj i uređenje, može se iščitati kako područje zahvata leži na osobito vrijedno obradivom tlu, te manjim dijelom, na ograničeno obradivom tlu.

3.8. Biološka raznolikost

Na području zahvata mogu se pronaći razne vrste mikrofitobentosa (oko 90 vrsta), fitoplanktona (oko 150 vrsta), perifitona (zajednice od 2 do 29 svojta), makrofitske vegetacije (oko 30 vrsta), kopnenih biljnih zajednica, zooplanktona, ihtiofaune (oko 70 vrsta), ornitofaune (289 vrsta), te divljači.

Područje obuhvata zahvata nalazi se na području Nacionalne ekološke mreže RH i to na važnom području za divlje svojte i stanišne tipove "Dunav-Vukovar" (HR2000372). U neposrednoj blizini zahvata nalaze se još dva područja - "Skendra i Orlovnjak" (HR2001105) te "Vukovarska ada" (HR2000610), također važna područja za divlje svojte i stanišne tipove.



Navedene divlje svojte na području nacionalne ekološke mreže su: bolen (Aspius aspius), mali vretenac (Zingel streber), prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser), sabljarka (Pelecus cultratus), ukrajinska paklara (Eudontomyzon mariae), dok se priobalne poplavne šume vrba i topola (NKS šifra: E.1., NATURA šifra91E0*) svrstavaju pod stanišne tipove.

3.9. Krajobraz

Grad Vukovar je prema popisu iz 2001. godine po broju stanovnika 18 grad po veličini u državi. U odnosu na prostornu strukturu Županije, Grad Vukovar je značajan ne samo kao županijsko već i šire regionalno, ali i povijesno središte. Jedan od važnijih centara u mreži podunavskih gradova srednje veličine u ovom dijelu Europe. Osnovnu fizionomiju ovog prostora čine agrarni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma te poplavna područja. Ugroženost i degradacija očituje se u mjestimičnom manjku šuma, nestanku živica u agromeliorativnim zahvatima; geometrijska regulacija vodotoka i nestanak tipičnih i doživljajno bogatih fluvijalnih lokaliteta (Bralid, 1995).

Specifičnost ovog područja očituje se u skladu kultiviranog, proizvodnog visokourbaniziranog krajobraza. Linearni razvoj Vukovara duž obale Dunava sa korištenjem njegovih obiju obala i ade za turističko rekreativne namjene učinit će cijelo područje grada mjestom ugodnijim za život. Na području grada prisutne su i kultivirana poljoprivredna zemljišta te šume i livade uz Dunav i Vuku. Identitet ovog kraja određen je dominacijom rijeke te razvijenim riječnim krajobrazom. Visoki stupanj harmonije definiran raznolikošću i prisutnosti raznolikih sastavnica krajobraza, njegovih prirodnih elemenata, strmih obala Dunava, visoke priobalne vegetacije u kontrastu sa antropogenim elementima te povijesnom jezgrom grada predstavlja područje sa velikim potencijalom za daljnji razvoj, s time da se rijeka Dunava te njena blizina ističu kao najvažniji element njegova razvoja.

3.10. Podaci o zaštićenoj prirodnoj i kulturnoj baštini

Područje grada Vukovara iznimno je bogata baština i u arheološkom i povijesnom smislu. Pogodnosti dobro branjenoga, dominantnog položaja povrh ušća Vuke u Dunav, otvorenost migracijama, te plodna, šumovita ravnica sa agrarnim i lovnim zaleđem omogućili su naseljavanje ovoga područja već u mlađem kamenom dobu. Na lokaciji, i njenoj neposrednoj blizini, buduće obaloutvrde nalazi se šesnaest zaštićenih lokaliteta kulturne baštine, redom vinograda te zaštićene zone Petri Skela i Vučedol.

Dodatno se izdvajaju područja koja su zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode:

- preventivno zaštićen spomenik prirode (geološki) „Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru“

- posebni rezervat šumske vegetacije „Vukovarske dunavske ade“.



4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1. Utjecaji na okoliš tijekom građenja

Utjecaj na atmosferu

Prilikom građenja zahvata moguća je povećana razina prašine kod iskopa i manipulacije građevinskim materijalima, kao i povećana razina ispušnih plinova od građevinske mehanizacije.

Utjecaj na rijeku Dunav

Prilikom građenja u rijeku Dunav je moguć donos materijala iskopa (urušavanjem obale i nasutog materijala, ispiranjem oborinama te djelovanjem vjetra), otpadnih tvari izazvano nekontroliranim odlaganjem (klasičnog i građevinskog otpada).

Moguća su onečišćenja Dunava izazvana izlijevanjem ili procjeđivanjem goriva u vodotok i okolni teren uslijed nepažljivog pretakanja.

Moguća je nepoželjna pojava visokih voda Dunava kad osim odnošenja nasipanog materijala postoji opasnost da vodena bujica odnese strojeve, opremu i građevinske materijale.

Utjecaj na tlo i podzemlje

Moguće je onečišćenje tla materijalom iskopa, građevinskim materijalima, gorivom i mazivom i kemijskim sredstvima koja se koriste pri građenju, u slučaju neadekvatnog skladištenja i odlaganja.

Zahvat nije u području zona sanitarne zaštite zahvata pitke vode.

Utjecaj buke

Pri građenju buku emitiraju strojevi, vozila za transport materijala i opreme, itd. Razina buke može povremeno prelaziti dopuštenu razinu i izvan zone gradilišta.

Utjecaj na biljni i životinjski svijet na kopnu i u rijeci Dunav

Tijekom građenja doći će do neznatnog urušavanja prirodnog staništa biljnih i životinjskih zajednica (sječa stabala i ostale vegetacije, gubitak staništa za pojedine vrste), koje u postojećem stanju na predmetnoj lokaciji obitavaju.

Tijekom gradnje predmetne građevine neće biti ugrožen opstanak ptičjih vrsta koje se gnijezde na širem području zahvata, a stanište neophodno za njihovo preživljavanje biti će neznatno narušeno. Doći će do neznatnog gubitka staništa za pojedine životinjske vrste na kopnu, dok fragmentacija staništa neće biti izražena.

Na užem području rijeke Dunav doći će do privremenog pogoršanja kakvoće vode nizvodno od zahvata, kao posljedica povećanog unosa suspendiranih tvari mineralnog porijekla i manjim dijelom organskog porijekla.

Utjecaj na postojeće građevine i instalacije

Moguć je prekid ili uništenje nekih infrastrukturnih instalacija na lokacijama izgradnje novih cjevovoda i građevina.

Utjecaj na prirodnu i kulturnu baštinu

Tijekom izvođenja zemljanih radova može slučajno doći do otkrića nekih objekata (arheoloških lokaliteta) koji nisu evidentirani.



Utjecaj na stanovništvo

U naseljenim zonama u blizini gradilišta moguća je pojava buke i prašine koje će prelaziti dopuštenu razinu.

Moguća je pojava negativnog utjecaja na neometano korištenje prometnica tijekom transporta materijala i opreme, a zbog strojeva koji će povremeno prometovati kroz urbanizirani dio, usporavati i ometati prometnu protočnost, stvarati dodatnu buku, oštećivati kolnik i nanositi na isti ostatke zemlje i neispranih ostataka građevinskog materijala.

Utjecaj na ekološku mrežu

U odnosu na ciljeve očuvanja ekološke mreže i propisanu zaštitu divljih svojti može se konstatirati da će gradnja predmetnog zahvata imati minimalan utjecaj na ekološku mrežu.

Utjecaj uslijed odlaganja otpadnih tvari

Tijekom građenja zahvata generirat će se različite vrste otpada na gradilištu (komunalni, ambalažni, građevinski, ulja i masti, opasni). Neodgovarajućim skupljanjem, obradom i konačnim odlaganjem, moguća je pojava negativnih utjecaja na zdravlje zaposlenih i ljudi u blizini nastanka utjecaja.

Utjecaj za slučaj ekoloških nesreća

Moguća je pojava ekoloških nesreća koje su vezane uz postupak građenja – izlijevanje naftnih derivata i ulja iz vozila koja se njima pogone.

Moguća je i pojava "viših sila" poput potresa veće jačine, zatim ratna razaranja, namjerno oštećenje dijelova u izgradnji građevina pera i obaloutvrde.

Značajan negativni utjecaj može se dogoditi ako nagli porast vodostaja odnese dio građevine (pera ili obaloutvrde), materijale i strojeve u procesu građenja.

4.2. Utjecaji na okoliš tijekom korištenja

Utjecaj na atmosferu

Tijekom korištenja zahvata moguća je povremena i kratkotrajna povećana razina prašine prilikom obavljanja radova na održavanju, kao i povećana razina ispušnih plinova od građevinske mehanizacije.

Utjecaj na rijeku Dunav

Erozija obale u kumulativnom djelovanju regulacijskih građevina bi u odnosu na postojeće stanje sporo i dugoročno mogla biti pojačana na lijevoj obali Dunava (Vukovarsku adu).

Tijekom korištenja obaloutvrde moguće je odlaganje različitih vrsta otpada od strane korisnika (papir, karton, staklo, sitna plastika, sitniji organski otpad i dr.).

Hidromorfološki utjecaji

Izgradnjom pera formirat će se zone sa slabijom izmjenom vode nizvodno od njihovih tijela, čime će se stvoriti uvjeti za brže taloženje.

Izmijenit će se djelomično i strujna mreža u slobodnom dijelu toka Dunava, s blagim povećanjem brzina u području lijeve obale.



Utjecaj buke

Povremeno i kratkotrajno je moguća pojava buke kao posljedica rada mehanizacije i kretanja vozila vezanih za održavanje obaloutvrde.

Utjecaj na tlo i podzemlje

Tijekom održavanja zahvata moguće je prevrtanje ili izlijetanje vozila i mehanizacije s prometnih površina u rijeku, kao i onečišćenje tla i podzemlja nekontroliranim istjecanjem goriva i maziva.

Utjecaj na biljni i životinjski svijet na kopnu i u rijeci Dunav

Tijekom korištenja zahvata doći će do neznatnog urušavanja prirodnog staništa biljnih i životinjskih zajednica (sječa stabala i ostale vegetacije, gubitak staništa za pojedine vrste), koje u postojećem stanju na predmetnoj lokaciji obitavaju.

Kao posljedica hidromorfoloških promjena u zonama sa slabijom izmjenom vode (područja uz nizvodne dijelove regulacijskih građevina-pera) i povećanim intenzitetom taloženja promijenit će se uvjeti staništa za biljni i životinjski svijet. Te promjene mogu biti negativne za vrste koje nisu tolerantne na niže koncentracije kisika, više temperature vode i muljevita dna.

Utjecaj na prirodnu i kulturnu baštinu

Tijekom izvođenja radova na održavanju obaloutvrde može slučajno doći do otkrića nekih objekata (arheoloških lokaliteta) koji nisu evidentirani.

Utjecaj na stanovništvo

Moguća je pojava buke uzrokovana vozilima i mehanizacijom kojom će se služiti za potrebe održavanja zahvata.

Utjecaj na ekološku mrežu

U odnosu na ciljeve očuvanja ekološke mreže i propisanu zaštitu divljih svojti može se konstatirati da će korištenje predmetnog zahvata imati minimalan utjecaj na ekološku mrežu.

Utjecaj uslijed odlaganja otpadnih tvari

Tijekom korištenja zahvata moguća je pojava odlaganja manjih količina otpadnih tvari (komunalni i građevinski otpad) od strane korisnika ili osoblja na održavanju.

Utjecaj za slučaj ekoloških nesreća

Moguća je pojava ekoloških nesreća koje su vezane uz korištenje zahvata – izlijevanje naftnih derivata i ulja iz vozila koja se koriste kod održavanja zahvata.

Moguća je i pojava "viših sila" poput potresa veće jačine, zatim ratna razaranja, namjerno oštećenje građevina pera i obaloutvrde, pojava ledohoda i ledostaja.

Značajan negativni utjecaj može se dogoditi ako nagli porast vodostaja odnese dio građevine (pera ili obaloutvrde), materijale i strojeve.

U kategoriju ekoloških nesreća može se svrstati i odronjavanje strmih pokosa lesne grede, koje može biti uzrokovano "višom silom" ili normalnim prirodnim procesima. U tom kontekstu, posebno osjetljivi dio je Gorjanovićev praporni profil u Vukovaru (diljine 350 m), duž kojega odron može ugroziti ljude i stvari koji se nalaze na obaloutvrdi.



4.3. Utjecaji nakon prestanka korištenja

Predmetni zahvat ima trajni karakter, pa se ne procjenjuju utjecaji uslijed prestanka korištenja.

5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

5.1. Mjere zaštite tijekom pripreme i građenja

5.1.1. Mjere zaštite tijekom pripreme 1. Obavijestiti zainteresirano pučanstvo, ostale korisnike i institucije kontaktnog područja o

izgradnji planiranog zahvata,

2. Vrijeme i način gradnje potrebno je planirati i prilagoditi kretanjima u prirodi tako da se izbjegne reproduktivna razdoblja većine životinjskih skupina,

3. Osigurati odgovarajuću lokaciju za smještaj mehanizacije, opreme za građenje i održavanje opreme i strojeva uz osiguranje odgovarajuće lokaciju za odlaganje viška iskopanog materijala. Izraditi dinamički plan građenja koji treba uskladiti s odlukom o komunalnom redu Grada Vukovara.

4. U sklopu izrade Glavnog projekta definirati protokol praćenja erozije Skendre i Orlovnjaka (HR2001105) te Vukovarske ade (HR2000610).

5.1.2. Mjere zaštite tijekom građenja

Opće mjere zaštite 5. Organizirati servisni centar (zamjena ulja motora, zamjena hidrauličnog ulja, maziva,

radionica za jednostavnije popravke) i odgovarajuće privremeno skladište za dizel gorivo, ulja, maziva i rezervne dijelove.

6. Opskrbu gorivom i mazivima obavljati isključivo iz cisterni na zaštićenom, vodonepropusnom i za tu svrhu posebno određenim prostorima, koji moraju biti opremljeni sredstvima za neutralizaciju eventualno prolivenih goriva i maziva

7. Radove na dijelovima zahvata koji mogu biti ugroženi pojavom visokih voda izvoditi u razdoblje malih voda. U procjeni pogodnog termina, analizirati statističke podatke o kretanju vodostaja tijekom godine, te dugoročne prognoze vremena.

8. Nakon završene izgradnje građevina, gradilište očistiti od otpadnih tvari te sve površine dovesti u prvobitno stanje.

Mjere zaštite od buke 9. Koristiti strojeve i uređaje koji zadovoljavaju granične vrijednosti emisije buke.

10. Izrazito bučne radove ograničiti na razdoblje od 8 do 18 sati, te u slučaju iznimnih prekoračenja obavijestiti sanitarnu inspekciju, u skladu s Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

Mjere zaštite tla i podzemlja 11. Završetkom svake faze radova dovršene zemljane dijelove građevine treba zaštititi od

erozije.

12. Sav ostali iskopani, a neutrošeni materijal odlagati na za to unaprijed određeno mjesto, prema dogovoru s lokalnom zajednicom.



13. Spriječiti raznošenje materijala iskopa prometnicama.

14. Prostor za smještaj radnika opremiti pokretnim ekološkim WC-ima i osigurati pražnjenje sadržaja putem ovlaštene pravne osobe.

15. Remont strojeva točenje goriva, podmazivanje i izmjenu ulja obavljati na za to uređenim nepropusnim površinama s povišenim rubom.

16. Radove s mehanizacijom izvoditi uz krajnji oprez, a u slučaju akcidenata postupati prema Operativnom planu za provedbu mjera sprječavanja širenja i uklanjanja iznenadnog zagađenja tla i podzemlja.

17. Građevinski materijal, gorivo, mazivo, boje, otapala i druge kemikalije koje se koriste tijekom građenja, skladištiti i koristiti na propisan način, shodno rješenjima iz projekta organizacije gradilišta.

18. Sav građevinski materijal koji je neutrošen, ambalaža, kemijska sredstva koja se koriste pri građenju, treba se sortirati i ukloniti s gradilišta putem ovlaštene tvrtke.

19. Tankvane za agregate koji se koriste na gradilištu, moraju imati kapacitet za prihvat najveće količine goriva koja može iz nekog agregata iscuriti.

20. Kod izgradnje podzemnih dijelova objekta obaloutvrde, zabranjena je uporaba materijala, izolacijskih premaza i drugih kemikalija, koje bi polaganim otapanjem mogli otpustiti opasne tvari u tlo (podzemlje).

Mjere zaštite rijeke Dunav 21. Tijekom zemljanih radova umanjiti efekt erozijskih djelovanja na površinski sloj i spriječiti

pronos površinskog materijala u Dunav pri pojavi oborinskog otjecanja (prekrivanjem površine ili postavljanjem odgovarajućih zapreka).

22. U tijeku radova iskopani materijal se ne smije (niti privremeno) odlagati na česticama "javno vodno dobro", odnosno u korita vodotoka i na njihove obale.

23. Prilikom svih iskopa koji su u neposrednom kontaktu s vodom rijeke Dunav paziti da što manja količina materijala iskopa dospije u vodu.

24. Prilikom ugradnje građevinskih materijala na minimum smanjiti rasap materijala u rijeku Dunav.

25. U slučaju pojave visokih voda Dunava, nakon prestanka rada svu opremu i građevinske strojeve i materijale ukloniti s pozicija ugroženih visokom vodom. Isto učiniti na svim mjestima gdje su mogući odroni i klizanje tla.

26. Radove s mehanizacijom izvoditi uz krajnji oprez, a u slučaju akcidenata postupati prema Operativnom planu za provedbu mjera sprječavanja širenja i uklanjanja iznenadnog zagađenja vodotoka (rijeke Dunav).

27. Kod izgradnje podzemnih dijelova regulacijskih građevina (pera) i obaloutvrde, zabranjena je uporaba materijala, izolacijskih premaza i drugih kemikalija, koje bi polaganim otapanjem mogli otpustiti opasne tvari u Dunav.

Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta na kopnu i u rijeci Dunav 28. Tijekom izvođenja radova izvoditelj je dužan zaštititi postojeću vegetaciju, koju nije nužno

posjeći za smještaj građevina.

29. U slučaju pronalaska nastambi životinja (brlog vidre ili dabra) te pronalaska gnijezda s jajima obustaviti radove i kontaktirati Javnu ustanovu za zaštićene prirodne vrijednosti Vukovarsko-srijemske Županije.



30. Ne izvoditi građevinske radove, u vrijeme gniježđenja ptica, u periodu od 1. siječnja do 15. srpnja.

31. Radove uklanjanja drvenaste vegetacije izvoditi u razdoblju od 15. kolovoza do 31. ožujka radi izbjegavanja gniježđenja ptica

32. Zabrana kretanja u blizini gnijezda orla štekavca u radijusu od 500 m tijekom sezone gniježđenja u periodu od 01. siječnja do 15. srpnja

Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu 33. Izbjegavati uklanjanje drveća i grmlja u priobalnoj vegetaciji izvan gabarita obaloutvrda.

34. Radove u koritu r. Dunav izvoditi u periodu od 01. rujna do 01. ožujka radi izbjegavanja perioda mriještenja riba.

35. Buku, vibracije i neizbježna zamućivanja stupca vode svesti u prostorne gabarite građevine koja se izvodi.

36. Ukoliko praćenje stanja ciljeva očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže pokaže da zahvat ima negativan utjecaj na ciljeve očuvanja ekološke mreže, prije nastavka radova zatražiti nadležno Ministarstvo dopunu uvjeta zaštite prirode.

37. Sav otpadni materijal zbrinjavati neposredno nakon korištenja kako ne bi vjetrom bio odnesen u rijeku, a otpad koji uključuje opasne tvari (ambalaža od kemikalija, boja, otapala, zauljeni otpad i sl.) zbrinjavati u za tu svrhu predviđene kontejnere i zbrinuti putem ovlaštenih pravnih osoba.

38. Pretakanje goriva u strojeve i plovila vršiti na način da se spriječi kontaminacija vodotoka i obale gorivom.

Mjere zaštite krajobraza 39. Vanjski izgled objekta obaloutvrde duž dionice D potrebno je prilagoditi okolnom

krajobrazu.

40. Izraditi Projekt krajobraznog uređenja od strane ovlaštenog krajobraznog arhitekta/arhitektice. Projekt krajobraznog uređenja podrazumijeva krajobrazno uređenje koridora obaloutvrde duž dionice D u zelenom pojasu između koridora za održavanje i strmih pokosa lesnih greda.

41. Krajobrazno uređenje obaloutvrde duž dionice D treba provesti na način kojim će se ostvariti neposredniji kontakt s prirodom i rijekom, te u što je moguće većoj mjeri očuvati postojeći vizualni identitet priobalnog pojasa. Odabrane biljne vrste se ne smiju isticati svojim habitusom i ostalim značajkama od ostale priobalne vegetacije, u zoni vizura.

42. Saditi autohtone vrste. Alohtone vrste se mogu koristiti u manjoj mjeri u funkciji naglašavanja pojedinih elemenata u prostoru ili radi prikrivanja nepoželjnih vizura.

43. U sklopu koridora obaloutvrde predvidjeti klupe za sjedenje.

44. U slučaju ugradnje rasvjete u sklopu koridora obaloutvrde (duž dionice D), ista treba biti ekološki prihvatljiva.

45. U sklopu koridora obaloutvrde postaviti koševe za otpatke, dizajnirane na način da se onemogući pristup životinjama koje bi mogle arznositi otpad.

46. Osigurati redovito pražnjenje koševa.

Mjere zaštite prirodne i kulturne baštine 47. Predlaže se stalni angažman arheologa tijekom svih radova na izgradnji obaloutvrde duž

dionice D.



48. U slučaju bilo kakvih arheoloških otkrića isto je potrebno prijaviti nadležnom Konzervatorskom odijelu Ministarstva kulture, a iskapanje vršiti sukladno naputku arheologa.

Mjere zaštite postojećih građevina 49. Kod izvođenja radova, a poglavito iskopa, izvoditelj je dužan zaštititi postojeće instalacije i

građevine od možebitnog oštećenja.

50. U slučaju prekida jedne od komunalnih instalacija, izvođač radova mora u najkraćem vremenu obavijestiti vlasnika instalacije zbog sanacije.

51. Na dionicama prometnica u okolici izvođenja radova na kojima će doći do privremenog prekida prometa uspostaviti privremenu regulaciju prometa i osigurati alternativne prometne smjerove.

52. U slučaju oštećenja postojećih prometnih putova iste je potrebno sanirati i dovesti u prvobitno stanje.

53. Promet vozilima i građevinskim strojevima organizirati na način da se smanji vjerojatnost prometnih nezgoda, rad u praznom hodu, nepotrebno podizanje prašine i stvaranje buke.

54. Prilikom odvoza viška iskopanog i drugog materijala na odlagališta izvan lokacije zahvata, očistiti kotače vozila za prijevoz (na posebno uređenom mjestu), kako bi se spriječilo prosipanje po gradskim prometnicama.

55. Rasute (sipke) terete prilikom transporta izvan lokacije zahvata pokriti zaštitnim pokrivačem.

Mjere zaštite postupanja s otpadom 56. Otpad koji nastaje za vrijeme građenja prikupljati na gradilištu na način da se ne ugrožava

okoliš i sukcesivno odvoziti na službeno odlagalište komunalnog otpada.

57. Komunalni otpad mora se odlagati u zatvorene spremnike ili kontejnere.

58. Ambalažni otpad (npr. vreće, ostaci paleta, kutije, plastične folije i sl.), od proizvoda upotrijebljenih na gradilištu, sakupljati odvojeno po vrstama materijala i predati ovlaštenom sakupljaču.

59. Sakupljati otpadna ulja i masti u nepropusnim i zatvorenim spremnicima te predati ovlaštenom sakupljaču otpadnih ulja uz popunjeni prateći list.

60. Građevinski otpad ponovno koristiti ili predati ovlaštenoj tvrtki na zbrinjavanje.

61. Ambalažu od opasnih tvari predati proizvođaču ili zajedno s ostalim opasnim otpadom predati ovlaštenom sakupljaču otpada na zbrinjavanje s kojim je nužno ugovoriti takvu uslugu.

5.2. Mjere zaštite tijekom korištenja

Mjere zaštite tla i podzemlja 62. Radove na održavanju obaloutvrde i regulacijskih građevina s mehanizacijom i vozilima

izvoditi uz krajnji oprez, a u slučaju akcidenata postupati prema Operativnom planu za provedbu mjera sprječavanja širenja i uklanjanja iznenadnog zagađenja tla i podzemlja.

Mjere zaštite rijeke Dunav 63. Redovito kontrolirati erozijske procese na zemljanim površinama, obnovom vegetacije u

koridoru obaloutvrde i spriječiti pronos površinskog materijala u Dunav pri pojavi oborinskog otjecanja (prekrivanjem površine ili postavljanjem odgovarajućih zapreka).



64. Radove na održavanju obaloutvrde i regulacijskih građevina s mehanizacijom i vozilima izvoditi uz krajnji oprez, a u slučaju akcidenata postupati prema Operativnom planu za provedbu mjera sprječavanja širenja i uklanjanja iznenadnog zagađenja rijeke Dunav.

Mjere zaštite biljnog i životinjskog svijeta na kopnu i u rijeci Dunav 65. Kod održavanja vegetacijskog pojasa u koridoru obaloutvrde izbjegavati uporabu kemijskih

sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (eng. control agents).

Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata za ekološku mrežu nakon izgradnje 66. Provoditi program praćenja stanja erozije definiran Glavnim projektom. U slučaju da

rezultati tijekom praćenja stanja pokažu značajna odstupanja od početnog stanja, odrediti mjere ublažavanja (usporavanja) procesa erozije.

67. Održavati obalnu vegetaciju u skladu s planom uređenja i namjene prostora, a pri tome uklanjati invazivne vrste biljaka koje će se pojavljivati. Za identifikaciju i metode uklanjanja invazivnih biljnih vrsta kontaktirati stručnjaka iz botanike

Mjere zaštite krajobraza 68. Održavati koridor obaloutvrde (zeleni pokrov i urbanu opremu) prema Projektu krajobraznog

uređenja.

69. Održavati čistoću i red čitavog koridora obaloutvrde (od ušća rijeke Vuke do Vučedola), kao i regulacijskih građevina.

Mjere zaštite postupanja s otpadom 70. Otpad koji nastaje za vrijeme održavanja obaloutvrde i regulacijskih građevina prikupljati

na mjestu nastanka na način da se ne ugrožava okoliš i sukcesivno odvoziti na službeno odlagalište komunalnog otpada.

71. Duž čitave dionice obaloutvrde, od ušća Vuke do Vučedola, ugraditi košare za odlaganje sitnijeg komunalnog otpada (papir, karton, staklo, sitna plastika, sitniji organski otpad i dr.), a u skladu s Projektom krajobraznog uređenja.

Mjere zaštite u slučaju mogućih nezgoda 72. Da se spriječe i ublaže posljedice mogućih ekoloških nesreća izraditi Operativni plan

interventnih mjera za incidentne situacije u okolišu, s točno definiranim odgovornim osobama, opremom i planom aktivnosti u slučaju incidentnih situacija.

73. U slučaju curenja goriva i maziva uslijed sudara i kvara na mehanizaciji i vozilima potrebno je osigurati određenu količinu upijajućih sredstava kao što su piljevina, pijesak i dr. U tom slučaju onečišćeni materijal treba zbrinuti kao opasan otpad putem ovlaštene institucije.

74. Definirati Mjere za reguliranje vodnog režima u slučaju pojave velikih voda na pojedinim dionicama, tijekom izvođenja radova, kao i korištenja zahvata, te obaviti pripreme kojima će se zaštititi dijelovi zahvata i nebranjeni prostor (u gradnji i tijekom korištenja zahvata) slučaju nailaska vala velike vode.

75. Duž čitavog koridora obaloutvrde, potrebno je zadovoljiti sve tehničke mjere koje se odnose na sigurnost i zaštitu ljudi i dobara od urušavanja strmih pokosa lesnih greda.

76. U koridoru preventivno zaštićenog Gorjanovićevog prapornog profila u Vukovaru (od stacionaže obaloutvrde 0+700 do stacionaže 1+050) postaviti jasna i vidljiva upozorenja da je korištenje tog koridora na vlastitu odgovornost.



5.3. Mjere zaštite nakon prestanka korištenja

Ne predviđaju se posebne mjere nakon prestanka korištenja zahvata (obaloutvrde i regulacijskih građevina, jer se isti grade kao trajni objekti.

6. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Praćenje pomaka i stabilnosti lesnih greda Nositelj zahvata treba jedanput mjesečno obaviti vizualni pregled lesnih greda u koridoru

obaloutvrde, kako bi se pravovremeno, u slučaju uočavanja naznaka pukotina ili potencijalnog urušavanja strmih pokosa lesnih greda, poduzele odgovarajuće mjere.

Praćenje pomaka i stabilnosti regulacijskih građevina i obaloutvrde Nositelj zahvata treba jedanput na godinu u prve tri godine i nakon toga svakih pet

godina, u sklopu redovite kontrole, geodetski kontrolirati repere na obaloutvrdi (uključivo dionice A, B, C i D) i regulacijske građevine.

Za slučaj pojave velikih voda, nakon prolaska vodnog vala potrebno je dodatno vizualno i prema potrebi geodetski snimiti obaloutvrdu (uključivo dionice A, B, C i D) i regulacijske građevine.

Prijedlog programa praćenja stanja ekološke mreže Od programa praćenja stanja ekološke mreže Vukovarska ada te Skendra i Orlovnjak

očekuje se:

− određivanje početnog (nultog) stanja u pogledu erozije prije izgradnje i korištenja zahvata,

− redovito i trajno praćenje erozije i sedimentacije područja ekološke mreže tijekom korištenja zahvata,

− određivanje dodatnih mjera zaštite ciljeva očuvanja područja ekološke mreže kao rezultata trajnog programa praćenja njihova stanja.

Utvrđivanje stupnja erozije izvoditi na temelju:

− terestričke fotogrametrije i odgovarajućih kompjuterskih programa - usporedbi i mjerenja s fotografskih snimki

− izravnih mjerenja

Provoditi praćenje stanja ribljih vrsta ciljeva očuvanja na području zahvata putem suvremenih metoda te predati izvještaje s rezultatima monitoringa stručnoj službi nadležnog Ministarstva. Provesti naknadno utvrđene mjere od strane Ministarstva.

Provoditi praćenje stanja invazivnih ribljih vrsta i rakova na području zahvata putem suvremenih metoda te predati izvještaje s rezultatima monitoringa stručnoj službi nadležnog Ministarstva. Provesti naknadno utvrđene mjere od strane Ministarstva.

studija o utjecaju na okoliŠ ureĐenje desne obale … · dionicu rijeke dunav od rkm 1333 do rkm...

Documents