1 / 49

Studija slučaja i energetski vodič projekta

"Energetski učinkovit pametni grad uz primjenu otvorenog koda – Pametni Grad Beli Manastir"

Autor:

Subra Consulting d.o.o.

Beli Manastir, 2016.

2 / 49

Sadržaj

Sažetak ................................................................................................................................................. 3

Ciljevi ove studije slučaja .................................................................................................................... 4

Metodologija izrade studije ........................................................................................................ 4

Što je to "Pametni Grad" ...................................................................................................................... 5

Pametni gradovi u Hrvatskoj i EU ....................................................................................................... 7

Što je tehnologija otvorenog softvera i hardvera te zašto je njeno korištenje bitno? ........................... 9

Grad Beli Manastir ............................................................................................................................. 11

Opis trenutne situacije .............................................................................................................. 11

Kako je došlo do projekta? ....................................................................................................... 13

O projektu ................................................................................................................................. 13

Održivost projekta .................................................................................................................... 16

Očekivani utjecaj na okoliš ....................................................................................................... 16

Energetska učinkovitost kroz podjelu štedne rasvjete ....................................................................... 17

Internet, komunikacija i senzorika ..................................................................................................... 19

Otvorena mreža ......................................................................................................................... 19

Kako postaviti točku Otvorene mreže? .................................................................................... 20

Senzori ...................................................................................................................................... 21

Edukacija dionika iz javne uprave i gradskih institucija .................................................................... 22

OpenStreetMap .................................................................................................................................. 24

Što je OpenStreetMap? ............................................................................................................. 24

Kako uređivati OpenStreetMap? .............................................................................................. 26

Korištenje OpenStreetMap-a u zajednici .................................................................................. 28

Edukacija i uključivanje građana ....................................................................................................... 29

Komunalna mobilna aplikacija .......................................................................................................... 31

Sigurnost i privatnost ......................................................................................................................... 33

Kako unaprijediti "Pametni Grad Beli Manastir" kroz buduće projekte i aktivnosti ......................... 35

Uočeni problemi i procjena rizika ...................................................................................................... 37

Uočeni problemi i preporuke za buduće provođenje sličnih projekata .................................... 37

Procjena rizika .......................................................................................................................... 38

Evaluacija projekta ............................................................................................................................. 39

Dodaci i korisni materijali: ................................................................................................................ 40

3 / 49

Sažetak

Pametni gradovi su gradovi koji upotrebljavaju napredna tehnološka rješenja da poboljšaju život

svojih građana. Grad Beli Manastir je pokrenuo projekt "Energetski učinkovit pametni grad uz

primjenu otvorenog koda – Pametni Grad Beli Manastir" koji je sufinanciran od strane Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt uključuje aktivnosti kao što je podjela energetski

učinkovitih žarulja građanima, stvaranje otvorene mreže, senzorika za energetsku učinkovitost,

edukacija građana i djelatnika gradskih institucija te komunalna aplikacija za pametne telefone. Sve

aktivnosti su temeljene na rješenjima otvorenog koda.

Glavni cilj ovog dokumenta je biti vodič drugim gradovima i općinama koje žele provoditi slične

projekte.

4 / 49

Ciljevi ove studije slučaja i vodiča

Glavni ciljevi ove studije slučaja su:

1. Biti vodič drugim jedinicama lokalne samouprave koje žele razvijati "smart city" rješenja

2. Predstaviti široj javnosti provođenje projekta "Energetski učinkovit pametni grad uz

primjenu otvorenog koda – Pametni Grad Beli Manastir" i tehnologiju korištenu u njemu.

3. Sažeti na jednom mjestu razna iskustva stečena tijekom provođenja projekta te generirane

ideje u svrhu razvoja budućih aktivnosti i projekta.

4. Promicati uporabu otvorenog hardvera i softvera te "open source / open data" ideje.

5. Promicati sudjelovanje građana u tehnološkom razvoju i "DIY / Uradi Sam" kulturu

6. Dati pregled teoretske osnove i pojmova vezanih za pristup "pametnog grada".

Pored ovih ciljeva, studija želi biti i zapis u povijesti tehnološkog razvoja jednog malog grada u

ruralnom poljoprivrednom području kojeg su zahvatile brojne društvene promjene. Na nekoliko

mjesta u Baranji i na području Belog Manastira se mogu vidjeti stari strojevi kao što su uskotračne

parne lokomotive i parni traktori o kojima se jako malo zna, ali su obilježili tehnološki i društveni

zaokret. Jednom kada ova studija bude bila objavljena na internetu, ostati će zauvijek sačuvana.

Metodologija izrade studije

U izradi ove studije su korištene sljedeće metode:

istraživanje projekata pametnih gradova u RH i svijetu

istraživanje i prezentacija tehnologija korištenih u ovom projektu

pregledavanje sve dostupne dokumentacije i materijala

razgovor sa ključnim osobama za vođenje projekta i osobljem koje provodi pojedine

aktivnosti nositelja projekta i partnera na projektu

razgovor na terenu s dionicima i korisnicima koji su sudjelovali u aktivnostima projekta

sudjelovanje autora na aktivnostima projekta

ciljani intervjui s članovima lokalne zajednice

praćenje medijskih izvještaja i socijalnih medija

sudjelovanje na on-line edukaciji: "Smart Cities" by Open University;

https://www.futurelearn.com/courses/smart-cities/5/todo/7823

Studija je pisana s namjerom da bude razumljiva i jednostavna najširem krugu čitatelja.

5 / 49

Što je to "Pametni Grad"

Gradovi su centri za inovacije i kreativnost, ali su suočeni s velikim izazovima, kao što je brza

urbanizacija, klimatske promjene i povećan pritiska na gradske usluge kao što su transport i

zdravstvo. Kako bi riješili izazove i kapitalizirali na mogućnostima, gradovi su ohrabreni da

postanu "pametni gradovi". No izraz "pametni grad" je širok i nejasan, bez definicije ili konsenzusa

o tome kako bi gradovi trebali započeti proces.

Postoji niz definicija pametnih gradova od kojih neke imaju širok fokus dok druge fokus stavljaju

na tehnologiju i podatke ili građane.

Na primjer, Britanski institut za standarde (BSI) definira pametne gradove kao "učinkovitu

integraciju fizičkih, digitalnih i ljudskih sustava u izgrađenom okruženju koja ostvaruje održivu,

prosperitetnu i inkluzivnu budućnost za svoje građane "(BSI, 2014.).

Cisco definira pojam kao gradove koji prihvaćaju "skalabilna rješenja koja koriste informacijske i

komunikacijske tehnologije (ICT) za povećanje učinkovitosti, smanjenje troškova i poboljšanje

kvalitete života" (Falconer i Mitchell, 2012).

Dakle, govorimo o razvijenom urbanom području koje stvara održivi gospodarski razvoj i visoku

kvalitetu života te dovodi do značajnih poboljšanja u više ključnih područja: gospodarstvo,

mobilnost, okoliš, ljudi, život i vlada. Ova značajna poboljšanja nastaju kroz implementaciju

snažnog ljudskog potencijala, socijalnog potencijal i/ili ICT infrastrukture.1

Ono što većina definicija pametnih gradova imaju zajedničko je da su u obzir uzeti korištenje

pametnih tehnologija i podataka kao sredstava za rješavanje izazova održivosti gradova te

ekonomskih, socijalnih i ekoloških problems. "Smart" tehnologije mogu se svrstati, u širem smislu,

u ICT rješenja. Ona se kreću od skupih hardverskih rješenja kao što su kontrolni centri gradova,

pametne mreže i autonomna vozila, do cjenovno povoljnijih rješenja poput aplikacija za pametne

telefone, online platformi koje će poslužiti za ideje građana i low-cost senzore za okoliš. Podaci su

također ključni za pametne gradove, posebno upotreba velikih podataka i otvorenih podataka.

U pametne gradske inicijative mogu se svrstati u dva glavna pristupa: "top-down" i "bottom-up"

(Centar za gradove, 2014). Top-down pristup fokusiran je na tehnologije, učinkovitosto i master

planiranje, integriranje podataka iz različitih sustava u središnji operativni centar. Bottom-up pristup

fokusiran je na građane i kako oni mogu koristiti inovativne tehnologije, kao što su društveni

mediji, mobilne aplikacije i otvoreni podaci za izradu rješenja za građane.

Dakle, pametni gradovi već postoje i oni su nešto čemu trebamo težiti u budućnosti Pametni gradovi

su stvoreni, oni ne samo da postoje ili će postojati, već nema završne točke u njihovom

evolucijskom i razvojnom procesu. Pametan grad je skup procesa kojim se gradovi koriste

pametnim tehnologijama i inovativnim pristupima za rješavanje izazova s kojima se suočavaju,

1 http://www.businessdictionary.com/

6 / 49

pomažući im da postanu otporniji i održivi te povećaju kvalitetu života njihovih građana.

Skeniranjem brojnih pametnih gradskih projekata i inicijativa koje su do sada provedene moguće je

detektirati osam ključnih aktivnosti kojima se često definira pametan grad:

1. pametno upravljanje,

2. pametna infrastruktura,

3. pametne zgrade,

4. pametno povezivanja,

5. pametna zdravstvena zaštita,

6. pametna energija,

7. pametna mobilnost i

8. pametni građani.

Dva koncepta blisko povezana s pametnim gradovima su IoT (Internet of Things – Internet Stvari) i

Open Data.

Internet Stvari je mreža predmeta koji su spojeni na Internet ili neku drugu mrežu te tako

razmjenjuju podatke s okolinom ili računalnim sustavima u svrhu veće efikasnosti i ekonomičnosti.

Open Data ili Otvoreni podaci su ideja da određeni podaci trebaju biti slobodno dostupni svima na

korištenje i ponovno objavljivanje, bez ograničenja od autorskih, ili drugih mehanizama kontrole.

To se posbno odnosi na podatke vezane za rad Vlade, države ili lokalne samouprave kako bi se

poboljšala transparentnost, komunikacija te građanski nadzor i sudjelovanje.

Mrežne poveznice na dodatne resurse:

Vidljivo je da nedostaje materijala o ovoj tematici na hrvatskom jeziku.

http://www.ictbusiness.info/poslovna-rjesenja/buducnost-pametnih-gradova

http://www.poslovni.hr/specijal/pametni-gradovi-2016

http://www.racunalo.com/vodic-za-razumijevanje-internet-stvari-internet-of-things-iot/

https://iotcomicbook.org/

http://opendatahandbook.org/guide/en/what-is-open-data/

7 / 49

Pametni gradovi u Hrvatskoj i EU

Upravljanje i rad modernog velikog grada ili najmanjeg naselja je nezamisliv bez korištenja

modernih računalnih tehnologija. Iako digitalno upravljanje ima dugu tradiciju, posebice u

razvijenim zemljama, izraz "pametni grad" je relativno noviji pojam te više stavlja naglasak na

uključivanje građane te umrežavanje sustava.

Europski gradovi su prihvati praksu modela "pametnog grada" ali ih ima još prostora za razvoj

pošto ih ima veliki broj koji još nisu usvojili ovaj model.

Ovo je mapa iz izvještaja tvrtke IBM iz 2014 godine koja pokazuje u plavoj boj označene pametne

gradove te u crvenoj označene gradove s više od 100000 stanovnika koji još to nisu bili. Hrvatska

nije obrađena.

Za pretpostaviti je da će za par godina svi gradovi unutar EU primjenjivati neke tehnologije

pametnih gradova te da će se tehnološki razvoj dodatno ubrzavati.

8 / 49

Ulaskom Hrvatske u EU širenje ideje i prakse pametnih gradova se počelo širiti i u našoj državi.

Trenutno postoji nekoliko gradova koji koriste ove tehnologije kao što su: Zagreb, Osijek,

Dubrovnik, Krk, Velika Gorica, Duga Resa, Split, Umag, Buzet, Koprivnica, Omiš, Koprivnica ...

Trenutno ne postoji centralni portal ili objedinjene informacije o ovim projektima.

Projekt s najviše sličnosti projektu Belog Manastira Projekt pametnog grada Duge Rese je opisan

kao:

"Grad Duga Resa je prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je u javnu upotrebu uveo širokopojasni

Internet u Gigabitnoj brzini.

100 godina (1916-2016) nakon industrijskog pozicioniranja na karti Europe, Duga Resa se i

tehnološki pozicionira kao prvi grad u Republici Hrvatskoj sa Gigabitnim Internetom u javnoj

upotrebi! Koristeći ovu Gigabitnu infrastrukturu, grad Duga Resa će privući najnaprednije

tehnološke i inovacijske kompanije koje razvijaju proizvode i usluge „pametnog grada“.

Koristeći infrastrukturu Gigabitnog interneta, razvijena je usluga " G point". "G point" je usluga

koju je razvila tvrtka MICRO projekt d.o.o. u suradnji sa Ruđer inovacijama d.o.o. (tvrtkom u

vlasništvu Instituta Ruđer Bošković). Davanjem podrške gospodarstvu i poduzetništvu putem

dostupnosti GIGA Interneta, po prvi put – povezivanjem znanosti i iskustva, Duga Resa upravljački

mehanizam i know-how čini dostupnim svim zainteresiranim gospodarskim subjektima."

Ubrzavanje razvoja pametnih gradova u Hrvatskoj je neizbježno te će svakako biti sve više

projekata ovog tipa. Kako je Hrvatska zemlja s visokim stupnjem ruralnih područja, uskoro

možemo očekivati i pojavu pametnih sela.

Isto tako je bitno naglasiti da je projekt Grada Belog Manastira jedini zasnovan na rješenjima

otvorenog koda i otvorenih tehnologija s najvećim naglaskom na uključivanje građana.

Mrežne poveznice na dodatne resurse:

http://www.smart-cities.eu/ Stranica TU Beča posvećena pametnim gradovima u Europi

https://www.ibm.com/developerworks/library/ba-cyber-physical-systems-and-smart-cities-iot/ IBM

ov izvještaj o pametnim gradovima u Europi

http://www.dugaresa-smartcity.eu/gigabitni-internet

http://lider.media/smartcities-2015/wp-content/uploads/sites/49/2014/11/7_AIK.pdf Prezentacija o

mogućnostima financiranja pametnih gradova u RH

Https://dr.nsk.hr/islandora/object/efzg%3a1692/datastream/pdf/view diplomski rad, "Usporedba

hrvatskih i europskih gradova po primjeni pametnih rješenja i razvoju pametnih gradova (smart

city)", Marija Ţigulić, Zagreb 2015

https://www.itu.int/dms_pub/itu-t/oth/23/01/T23010000190001PDFE.pdf Studija slučaja pametnog

grada Seoula, Koreja

9 / 49

Što je tehnologija otvorenog softvera i hardvera te zašto je njeno korištenje bitno?

Otvoreni (ili slobodni) softver mora omogućiti ove četiri slobode:

1. sloboda korištenja programa u bilo koje svrhe (sloboda 0);

2. sloboda proučavanja kako program radi i mijenjanja istog da bi radio ono što želite (sloboda

1);

3. sloboda za redistribuciju kopija kako bi pomogli vašim susjedima (sloboda 2);

4. sloboda poboljšavanja programa i objavljivanja vaših poboljšanja (i modificiranih verzija

općenito) javno, tako da bi cijela zajednica imala koristi.

Otvoreni hardver ili hardver otvorenog koda prema direktnom prijevodu (engl. open source

hardware) je hardver čiji je dizajn javno dostupan kako bi ga se moglo proučavati, modificirati,

distribuirati, prodavati te prodavati uređaje bazirane na tom dizajnu.

Postoje tri preduvjeta da bi hardver bio kvalificiran kao otvoreni hardver:

1. Sučelje prema hardveru mora biti izričito javno dostupno kako bi se taj hardver mogao

besplatno koristiti;

2. Dizajn hardvera mora biti javan kako bi ga drugi mogli izraditi i učiti iz njega;

3. Alati korišteni za izradu dizajna moraju biti besplatni kako bi drugi mogli razvijati i

unaprjeđivati dizajn;

Za izradu otvorenog hardvera preporuča se korištenje standardnih komponenti, materijala i

proizvodnih procesa kako bi što veći broj ljudi koji to žele, mogao izrađivati taj hardver. Motivacija

za širenje dokumentacije i samog dizajna potiče iz sličnih poriva kao i kod softvera otvorenog koda.

Veći broj ljudi koji pojedini sklop izrađuje sudjeluje u modifikaciji tog proizvoda i tako se dolazi do

sve boljeg dizajna, a prema tome i kvalitetnijeg hardvera. Pri izradi dokumentacije i softvera za

programiranje ili podešavanje pojedinog hardvera, prema gore navedenima preduvjetima, preferira

se korištenje alata otvorenog koda kako bi i čitanje dokumentacije i modifikacija dizajna bilo

moguće bez dodatnih troškova.

Osim gore navedene motivacije, svakako se mora istaknuti i želja za dijeljenjem znanja te poticanje

na stvaranje novih ideja. Nove ideje stvaraju novi hardver, a time i nove poslovne prilike za autore

te lagodniji život za krajnje korisnike.

Projekt je na tragu inicijativa Europske unije eEurope 2005 i i2010, te Odrednica razvitka i uporabe

računalnih programa s otvorenim kôdom u tijelima državne uprave Vlade Republike Hrvatske.

Poticanje uporabe programa otvorenog koda u javnom sektoru je među osnovnim ciljevima

inicijative eEurope 2005 – An Information Society for All, a zatvaranje informacijskih sustava

korištenjem zatvorenih programa navedeno je kao jedna od najvećih prepreka u postizanju

postavljenih zadaća inicijative Europske unije i2010 – A European Information Society for Growth

and Employment.

10 / 49

U srpnju 2006. Vlada Republike Hrvatske donijela je Politiku otvorenog koda, izraženu u

Odrednicama razvitka i uporabe računalnih programa s otvorenim kôdom u tijelima državne

uprave. Odrednice stavljaju naglasak na primjenu otvorenih programa kad god je to gospodarski,

financijski i tehnološki moguće i opravdano. Također, ističe se važnost izrađivanja sadržaja za

obrazovanje u području korištenja otvorenih programa i osposobljavanja državnih službenika za

njihovu uporabu.

U prosincu 2011. donesen je program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011.-2015. te se u

poglavlju Nova javna uprava naglašava važnost uvođenja novih tehnologija u rad javne uprave, s

ciljem ostvarivanja uštede, ali i učinkovitijeg i otvorenijeg rada. Kao jedan od mehanizama za

realizaciju Vladine IT politike navodi se uvođenje softvera otvorenoga koda, za početak ondje gdje

je moguće, čime bi se osigurala neovisnost javne uprave.

Primjer dobre prakse korištenja otvorenog koda su nekoliko ministarstva u Francuskoj i cijeli gad

München u Njemačkoj već su prebacili cjelokupan računalni sustav na sustave otvorenog izvora.

Prema njihovu mišljenju, najveće prednosti tog poteza su:

Nema početnih niti godišnjih naknada za rad, ispis, web poslužitelje, baze podataka.

Manja ovisnost o jednom davatelju rješenja/proizvođaču.

Mogućnost da interni informatičari razvijaju nove kratke programe koji poboljšavaju rad

namjenskog programa i ekstenzije bez ograničenja koja nameću sporazumi o licencijama ili

ugovori o održavanju.

Sigurnost identifikacije operativnog sustava koji se može provjeriti potpunim otkrivanjem

izvora i binarnog koda javnoj kontroli.

Mrežne poveznice na dodatne resurse:

http://otvorenikod.nsk.hr/ Centar za otvoreni kod

http://www.linux.hr/ Hrvatska udruga Linux korisnika

https://www.arduino.cc/ Arduino, mikrokontroler zasnovan na otvorenom dizajnu, pogoni sve od

kuće do satelita

https://www.libreoffice.org/ LibreOffice, uredski program otvorenog koda

11 / 49

Grad Beli Manastir

Opis trenutne situacije

Beli Manastir je smješten na jugozapadnim padinama Banske kose, u mikroregiji Baranja, 32 km

sjeverno od grada Osijeka, 26 km južno od grada Mohača u Mađarskoj i 15 km od graničnog

prijelaza Duboševica, na nadmorskoj visini od 101 m. Razvio se na pleistocenskoj terasi rijeke

Drave, na dodiru s Banskim brdom i naplavnom ravni rijeke Karašice.

Naselje Beli Manastir ima površinu od 36,88 km², a područje Grada 62,84 km².

Kretanje broja stanovnika u gradu Belom Manastiru:

12 / 49

Beli Manastir je administrativno, gospodarsko, prometno, obrazovno i društveno središte

mikroregije Baranje. Obilježen je lošom gospodarskom slikom te visokom stopom nezaposlenosti i

negativnim demografskim trendovima.

Na području grada djeluju brojne udruge sa širokim iskustvom u raznim projektima u zajednici te

razvijenim kapacitetima za upravljanje većim projektima financiranima kroz fondove EU.

Gradska uprava razumije potrebu za novim razvojnim projektima, ali je ograničena dostupnim

proračunskim sredstvima. Zato razvija razne partnerske projekte s udrugama s kojima postoji duga

tradicija suradnje. Gradska uprava također posjeduje iskustvo u provođenju i upravljanju velikim

projektima uključujući i prekogranične EU projekte u području razvoja turističke infrastrukture.

U gradu postoji institucionalni koncensus da je ključno uključiti što veći broj građana u razvojne

projekte te stvarati jaka partnerstva među dionicima svih sektora kako bi se postigli što veći učinci

na širu zajednicu. Iako su građani često pasivni zbog gospodarske situacije ulažu se veliki napori od

strane udruga i gradske uprave da se aktivira svaki pojedinac. Isto tako postoji svijest o teškoj

socijalnoj situacije i potrebi da se direktno pomogne ugroženim građanima na sve dostupne i

učinkovite načine.

Od bitnih strateških dokumenata vezanih za projekt, Grad ima usvojen Akcijski plan energetski

održivog razvoja Grada Belog Manastira (SEAP) koji vrijedi do 2020. godine.

Mrežne poveznice na dodatne resurse:

http://www.beli-manastir.hr/ Službene stranice Gradske uprave

http://paktstarostuaprimatoru.eu/about/signatories_en.html?city_id=4524&seap SEAP Grada Belog

Manastira

http://www.obz.hr/ Osječko-baranjska županija

13 / 49

Kako je došlo do projekta?

Grad Beli Manastir ima široko iskustvo u provođenju raznih projekata s raznim partnerima, od

udruga do gradova i općina iz drugih zemalja kroz CBC EU programe. Do razvoja i provođenja

ovog projekta je došlo iz nekoliko izvora:

1. Potrebe da se provodi SEAP Grada Belog Manastira kao jedan od bitnih strateških

dokumenata

2. Potreba u zajednici da se pomogne socijalno ugroženim građanima te da se razviju nova

lokalna znanja i vještine

3. Kontakta s udrugom "Osijek Wireless" koji je inteziviran tijekom izbjegličke krize kada je

udruga postavljala besplatni Internet za izbjeglice, volontere i potporne službe na terenu

4. Svijesti gradske uprave da su ovakvi projekti potrebni te volje da se sudjeluje aktivno u

ovom projektu

O projektu

Sadržaj ovog poglavlja je preuzet direktno iz prijave projekta.

Projekt se bavi podizanjem energetske učinkovitosti javnih zgrada i privatnih kuća podjelom

štednih žarulja te korištenjem otvorenog hardvera i softvera za nadzor energetske efikasnosti i

skupljanja podataka o potrošnji energije. Projekt lansira i mobilnu aplikaciju "City Hub" uvodeći u

Grad Beli Manastir sustav naprednog grada koji će u ovom slučaju omogućiti dvosmjernu

komunikaciju između građana i gradskih institucija.

Projekt provodi obrazovne, razvojne i istraživačke aktivnosti jer se bavi edukacijom predstavnika

javnog sektora o primjeni otvorenog hardvera i softvera u energetskoj učinkovitosti, radionicama za

građane o samogradnji uređaja za kontrolu energetske učinkovitosti te informiranjem javnosti kroz

snimanje videa i izradu vodiča o samogradnji uređaja za kontrolu energetske učinkovitosti. Bavi se i

demonstracijskim aktivnostima pokazivanja tehničke izvodljivosti u radnom okruženju te izradom

prototipova. Implementira i principe naprednog grada i povećava energetsku učinkovitost u

zagradarstvu i to u javnim zgradama i u privatnim kućama.

Po prijavi projekta aktivnosti su:

1. Podijeliti 2200 štednih žarulja građanima s naglaskom na socijalno osjetljive skupine: 2200

štednih žarulja će se podijeliti besplatno građanima i to 2000 CFL koje zamjenjuju standardnu

žarulju snage 100W s žarnom niti, i 200 LED žarulja, ekvivalent 40W žarulje s žarnom niti.

Aktivnost bi ciljala socijalno osjetljive skupine, a odvijala bi se u suradnji s Centrom za socijalnu

skrb, HZZ-om i udrugom Roma. Preostale žarulje bi se podijelile u suradnji s komunalnom tvrtkom

"Baranjska čistoća" jer se djela 1000 štednih žarulja se nadovezuje na projekt podjele 1000

kompostera koje je bio iznimno dobro prihvaćen i uspješan i koji je sufinancirao FZOEU. Svaka

podjela bi bila zabilježena te popraćena podacima i potpisom korisnika.

2. Instalacija pristupnih točaka „Otvorene mreže“ i praćenje rada sustava nadzora energetske

14 / 49

efikasnosti i skupljanja podataka o potrošnji energije temeljenog na tehnologijama otvorenog

softvera i hardvera u javne zgrade na području Grada Belog Manastira: U deset javnih zgrada grada

Belog Manastira će se instalirati pristupne toče „Otvorene mreže“ i osnovne komponente

informacijskog sustava za gospodarenje energijom zasnovane na otvorenom softveru i hardveru.

Sustav se bazira na jeftinim senzorima napravljenima od bežičnog rutera koji preko dodanih

senzora bilježi unutrašnju temperaturu prostora i drugi određeni okolišni podatak (otvaranje

vrata/prozora, broj ljudi, razinu rasvjete i sl.) te softvera koji skuplja podatke o potrošnji energenata

unosom operatera na tjednoj razini. Sve točke se međusobno bežično povežu u isprepletenu mrežu

tako da u slučaju kvara jedne ili nekoliko cijeli sustav nastavlja funkcionirati. Isto tako točke služe

kao WiFi hotspotovi koji pružaju pristup internetu građanima. U dva objekta će se instalirati

dodatno, kako složenije komponente koja zahtjeva testiranje: otvoreni senzor koji prati potrošnju

električne energije u realnom vremenu http://openenergymonitor.org/emon i otvoreni pametni

termostat http://blog.spark.io/2014/01/17/open-source-thermostat/. Pored podatak iz samih zgrada

skupljati će se dodatni podaci preko senzora na razini grada o: vanjskoj temperaturi, vlagi zraka,

insolaciji, razini buke, UV zračenju, česticama u zraku te video sa dvije kamere. Svi podaci

skupljeni preko senzora i direktnog unosa potrošnje energije bi se skupljati i pratili preko otvorenog

besplatnog sučelja na http://open.sen.se/ platformi. Podaci bi se koristili za praćenje / analizu

potrošnje energije što je prvi korak ka smanjenu potrošnje kroz promjene ili nadogradnje postojećih

zgrada i promjene ponašanja korisnika. U gradu su već postavljene dvije točke „Otvorene mreže“

jedna na glavnom trgu od strane grada i jedna od strane privatnog korsnika. Obje točke su otvorene

za korisnike te su se pokazle kao učinkovito sredstvo za pružanje pristupa internetu građanima.

Tehnologija se koristi u gradu Osijeku na puno većem prostoru i obujmu korisnika.

3. Održati dvije radionice za predstavnike javnog sektora o uporabi otvorenog softvera i hardvera u

energetskoj učinkovitosti: Održat će se dvije radionice za do 15 ljudi po radionici gdje će dionici

javnog sektora upoznati s osnovama primjene otvorenog hardvera i softvera u javnoj upravi,

pametnim otvorenim gradskim mrežama, sustavu koji je instaliran, sličnim projektima u svijetu te

otvorenim alatima kao openstreetmap.org koji može služiti kao otvoreni GIS sustav za energetsko

mapiranje. U sklopu radionica sudionici će identificirati potencijalna područja za poboljšanje

energetske učinkovitosti u svojim institucijama koja se mogu popraviti promjenom ponašanja

korisnika, te će se na ta mjesta postavili znakovi (ili naljepnice) s usmjerenim porukama (npr.:

"ugasi svjetlo", "zatvori vodu", "zatvaraj vrata" i sl.). Radionica bi bila popraćena potpisnom listom

i evaluacijskim obrascem.

4. Održati dvije radionice za građane o samo-gradnji jednostavnih uređaja primjenom otvorenog

softvera i hardvera u području energetske učinkovitosti: Održat će se dvije radionice za do 15 ljudi

po radionici gdje će građani moći naučiti samogradnjom spojiti jednostavan senzor topline i/ili

upravljanja prekidačem rasvjete koji preko interneta očitava i analizira podatke. Kroz projekt će se

podjeliti 20 kompleta koji će građani moći spojiti na radionicama i ugraditi u svoje domove i tako

početi pratiti i upravljati osnovnim parametrima energetske učinkovitosti. Tih 20 senzorskih

kompleta (ruter + senzor s otvorenim softverom) će služiti kao početne točke na koje će se "mash"

bežičnom WiFi tehnologijom spojiti susjedi što će dovesti do širenja mreže. Pri podjeli bi se

prioritet dao korisnicima sa slabijim imovinskim statusom. Svaka podjela bi bila zabilježena te

popraćena podacima i potpisom korisnika. Radionica bi bila popraćena potpisnom listom i

evaluacijskim obrascem.

5. Lansiranje i edukacija korisnika mobilne aplikacije „City Hub“ za dvosmjernu komunikaciju

između građana i Gradskih institucija: Izrada, instaliranje i promocija mobilne aplikacije „City

Hub“. Radionica edukacije korisnika.

15 / 49

6. Izrada elektronskog vodiča u PDF formatu na hrvatskom jeziku u obliku studije slučaja i videa o

samogradnji tehničkih rješenja, te objava svih tehničkih detalja na internetu: "Sharing is caring" je

jedna od glavnih maksima pokreta otvorenog koda, te je širenje rezultata ovog projekta ključna

komponenta. U sklopu projekta, vanjski izvođač, bi izradio studiju slučaja o primjeni tehnologija

otvorenog hardvera i softvera u Belom Manastiru koja bi poslužila kao vodič besplatno dostupan za

sve druge gradove, općine i zajednice. Svi tehnički detalji, programski kod i video vodiči za

samogradnju bi se objavili na internetu dostupni svima besplatno pod otvorenim licencama.

Vjerujemo da će se tehnologija uvedena kroz ovaj projekt nastaviti širiti u Belom Manastiru i diljem

Hrvatske.

7. Evaluacija projekta i evaluacijski izvještaj: Evaluacija je opisan u posebnom poglavlju niže,

provodi je vanjski izvođač u sklopu sa studijom slučaja uporabe otvorenog hardvera i softvera.

Po prijavi projekta rezultati su:

1. 2200 podijeljenih štednih žarulja s naglaskom na socijalno osjetljive skupine građana; 2. 10

instaliranih točaka "Otvorene mreže" za potrebe uspostavljanja sustava nadzora energetske

efikasnosti; 3. 2 održane radionice za predstavnike javnog sektora; 3. 2 održane radionice za

građane o samogradnji jednostavnih uređaja za kontrolu energetske učinkovitosti; 4. 1 edukacija za

korisnike mobilne aplikacije "City Hub" koja služi za dvosmjernu komunikaciju s građanima; 5. 1

napisani i pripremljeni energetski vodič o samogradnji sustava za kontrolu energetske učinkovitosti;

6. 1 vanjski evaluacijski izvještaj projekta

Ciljevi projekta su:

1. podjela 2200 štednih žarulja građanima s naglaskom na građane slabijeg imovinskog statusa; 2.

instalacija pristupnih točaka "Otvorene mreže" i praćenje energetske učinkovitosti javnih zgrada

korištenjem otvorenog hardvera i softvera; 3. edukacija predstavnika javnog sektora o uporabi

otvorenog hardvera i softvera u energetskoj učinkovitost; 4. radionice za građane o samogradnji

jednostavnih uređaja za daljinski nadzor i kontrolu energetske učinkovitosti; 5. Lansiranje i

edukacija korisnika mobilne aplikacije „City Hub“ za dvosmjernu komunikaciju između građana i

Gradskih institucija; 6. Izrada elektronskog vodiča u PDF formatu na hrvatskom jeziku u obliku

studije slučaja i videa o samogradnji tehničkih rješenja, te objava svih tehničkih detalja na internetu;

7. evaluacija projekta i evaluacijski izvještaj.

Pokazatelji po ciljevima:

Cilj 1: sve štedne žarulje uspješno podijeljene, sve zabilježeno u potpisnim listama. Cilj 2: 10

točaka instalirano, na svaku se spaja u prosjeku 30 korisnika dnevno, sve točke skupljaju statistiku o

temperaturi na osnovu kojih se provede minimalno jedna korekcija u radu sustava. Cilj 3: na svakoj

radionici sudjeluje minimalno 15 predstavnika javnog sektora od kojih minimalno 5 koristi znanja u

svakodnevnom radu na osnovu evaluacije. Cilj 4: minimalno 15 građana sudjeluje na radionicama

samogradnje i 20 kompleta je podijeljeno i uspješno instalirano, barem 5 građana je promjenilo

energetske navike na osnovu podataka istraženo kroz anketu u evaluaciji. Cilj 5: barem 300

instalacija mobilne aplikacije na osnovu statistike o instalaciji, povećan broj zaprimljenih

informacija od strane građana kroz aplikaciju na osnovu internih statistika. Cilj 6: Minimalno 150

preuzimanja elektronskog vodiča na osnovu statistika internetskog prometa. Cilj 7: uspješno

izrađeno evaluacijsko izvješće prihvaćeno od strane nositelja projekta.

16 / 49

Održivost projekta

Ukupna vrijednost projekta je 181.500,00 kn od čega FZOU financira 80% a Grad Beli Manastir

20% vrijednosti projekta.

Nastavak ovog projekta prijavit će se na dostupne natječaje za financiranje projekata iz OP

"Konkurentnost i kohezija 2014.-2020." te OP "Razvoj ljudskih potencijala 2014.-2020.", ali i na

natječaj programa URBACT III. Prijavitelj će nastaviti implementaciju mjera iz SEAP-a te će dio

sredstava za nastavak ovog projekta osigurati i iz upravo odobrenog "Programa integrirane fizičke,

gospodarske i socijalne regeneracije pilot područja malih gradova na ratom pogođenim područjima"

kojim Grad Beli Manastir za period od idućih 5 godina dobiva do 24 milijuna eura.

Očekivani utjecaj na okoliš

Navedeni brojevi su preuzeti iz SEAP-a Grada Belog Manastira i mjera u njemu:

1. Edukacija gradskih djelatnika i postavljanje naljepnica: Procjena uštede (% ili kWh, litre

goriva) 1.020 Mwh,

2. Procjena smanjenja emisije (t CO2) 283,2 t CO2.

3. Obrazovanje građana: Procjena uštede (% ili kWh, litre goriva) 1.069,6 Mwh, Procjena

smanjenja emisije (t CO2) 213,4 t CO2.

4. Poticanje uvođenja štedne rasvjete kroz podjelu štednih žarulja: Procjena uštede (% ili kWh,

litre goriva) 221,8 Mwh, Procjena smanjenja emisije (t CO2) 71,1 t CO2.

Projekt se provodio u vremenskom periodu od studenog 2015 do studenog 2016 godine.

17 / 49

Energetska učinkovitost kroz podjelu štedne rasvjete

Ova projektna aktivnost je provedena u širem obujmu i pokazala se iznimno uspješnom. Zbog

dužeg vremenskog perioda između izrade projektne aplikacije i odobrenja sredstava došlo je do

smanjenja cijena u odnosu na one predviđene u izvornom proračunu tako da je broj štednih žarulja

povećan. Podijeljeno je 2000 CFL žarulja i 1350 LED žarulja.

Aktivnost je bila dobro medijski popraćena, svi partneri u aktivnosti su dobro surađivali te je sve

dobro dokumentirano. Aktivnost je bila dobro popraćena i na socijalnim medijima uz par

komentara/pitanja vezanih uz moguću štetnost CFL žarulja.

Ovo je fotografija podjele žarulja na Trgu Slobode u Belom Manastiru na štandu Grada:

18 / 49

Uštede energije i kućanskih proračuna su iznimno bitne građanima te je ovaj dio projekta imao jako

dobar odaziv.

Ova aktivnost je svojevrsni nastavak projekta podjele kompostera građanima koji se pokazao

iznimno koristan i uspješan. Iako komposteri nisu visoko tehnološko rješenje ipak spadaju pod

kategoriju održivosti te time i u kategoriju aktivnosti pametnog grada.

19 / 49

Internet, komunikacija i senzorika

Otvorena mreža

Otvorena mreža je projekt koji provodi osječka udruga Osijek Wireless te mreža suradnika i

volontera u mnogim mjestima u Hrvatskoj. Ovo je opis projekta:

"Ideja o slobodnim i otvorenim mrežama kruži internetom već jako dugo. Postoji puno sličnih

projekata diljem svijeta, neki od njih su i komercijalni. Projekt je pokrenut u Sloveniji 2009 godine i

od tada se projekt polako razvija. Organiziran je kao i većina programa otvorenog koda gdje je

naglasak na meritokraciji i doprinošenju, te posebno samoj inicijativi.

Vodi se načelima kako bi svatko trebao imati besplatanu internetu vezu ali projekt nije striktno

određen te može postati i puno više od toga. Na primjer, postoji podrška za dodavanje različitih

senzora, također se radi na integraciji ideje “Internet of things” kojoj je cilj povezati sve

elektroničke uređaje i različite senzore.

Razvijeni su programi otvorenog koda koji omogućavaju kreiranje mreža. Okosnica tih programa je

nodewatcher, web platforma (sustav) za planiranje, implementaciju i nadzor mreža. Proces je

automatiziran te je omogućeno jednostavno upravljanje i skaliranje mrežama.

Projekt materijalizira ideju da se kroz surađivanje može napraviti nezavisna Internet

infrasktruktura. Na taj način moguće je povećati i proširiti povezanost Interneta. Internet nije

proizvod koji se može zapakirati i prodati; već predstavlja mogućnost povezivanja. To se postiže

kreiranjem svojih veza i međusobnim povezivanjem s drugima. Ako govorimo o globalnoj

povezanosti, nju je moguće ostvariti jer uvijek postoji višak kapaciteta, samo je bitno da su veze

distribuirane (raspršene).

Cilj ovog projekta je pružiti slobodan (besplatan) pristup internetu svima. Ali želimo da ljudi sami

dođu do tog cilja. Prednost toga je učenje o tehnologijama koje se koriste i njihovo bolje

razumijevanje. Na taj način korisnik može postati aktivan član u izgradnji mreže.

Omogućivanje pristupa drugima i doprinos zajednici širi mrežu, bolje ju povezuje odnosno

omogućuje brži protok informacija. Samim time povezanost interneta ostaje u rukama zajednice.

Konkretan je cilj razvijanje svih potrebnih tehnologija koje bi svakoj osobi omogućile vrlo

jednostavno kreiranje njihovih bežičnih mreža i međusobno spajanje sličnih mreža u blizini."

Otvorena mreža je konfigurirana kao mesh mreža. Mesh mreže su vrsta komunikacijskih mreža koje

odlikuje nepostojanje središnjeg čvora preko kojeg se izvodi čitava komunikacija. Umjesto toga,

svaki čvor u mreži služi kao prijenosnik za druge čvorove. Mesh mreže su iz tog razloga pouzdanije

od ostalih komunikacijskih mreža kao što su point-to-point, bus, ring, star i tree. Osim toga, mesh

mreže je vrlo jednostavno ostvariti u promjenjivoj okolini jer se njihovo ostvarenje svodi na

20 / 49

nadogradnju postojećih komunikacijskih mreža. Ako zbog nekog razloga jedan čvor mesh mreže

prestane raditi, drugi preuzimaju njegovu funkciju.

Svaki čvor otvara VPN tunel do izlaznog servera u Sloveniji, tako da je veza preko podijeljenog

rutera sigurna i privatna. Koriste se wifi ruteri raznih proizvođača, s punom listom na stranici

projekta, na koje se instalira paket softvera koji ruter "pretvori" u čvor otvorene mreže.

Sustav koji Otvorena mreža koristi je zasnovan na otvorenom kodu i razvijen je kroz primjenu u

udruzi Wlan Slovenija kao softverski paket Nodewatcher. Ovakvi sustavi su idealni za pokrivanje

malih mjesta brzim i besplatnim internetom.

https://wlan-si.net/

https://github.com/wlanslovenija/nodewatcher

U trenutku pisanja ovog dokumenta postoji oko 270 aktivnih čvorova u Sloveniji te preko 100 u

Hrvatskoj. Čvorovi se mogu vidjeti na:

https://nodes.wlan-si.net/map/

Pored dijeljenja interneta, "Otvorena mreža" u Belom Manastiru može biti tehnološka osnova za

povezivanje svih senzorskih i upravljačkih sustava za trenutne i buduće projekte energetske

učinkovitosti.

Grad Beli Manastir je zakupio komercijalnu VDSL liniju brzine 50/10 Mbps koja će davati izlaz na

internet putem jake omnidirekcionalne wifi antene na vrhu najviše zgrade (P+8) u Belom Manastiru

na glavnom trgu koja će biti centralna točka mreže. Ostale točke će biti smještene po gradskim

institucijama, javnim prostorima (glavni trg, Šećeransko jezero) i kućama građana koji su se

odlučili za sudjelovanje u projektu.

21 / 49

Ovo je grafički prikaz trenutnog trenutno stanja čvorova otvorene mreže u Osijeku te Slavoniji i

Baranji:

22 / 49

Kako postaviti točku "Otvorene mreže"?

Za postavljanje vlastite točke "Otvorene mreže" je dovoljno osnovno informatičko znanje i ruter

koji podržava OpenWrt ( https://openwrt.org/ ) softver. Najčešće korišten ruter u mreži je trenutno

TP-Link WR741ND zbog vrlo povoljne cijene i vrlo dobrih karakteristika.

Detaljni vodič "korak-po-korak", video instrukcije te kontakt podaci se nalaze na:

http://www.otvorenamreza.org/kako-se-prikljuciti-projektu/postavi-novu-tocku/

Sučelje za instalaciju novih čvorova je jednostavno, a zajednica spreman na pomoć novim

sudionicima.

23 / 49

U sklopu projekta su snimljeni i video vodiči na temu instalacije i samogradnje čvorova "Otvorene

mreže" koji se mogu pogledati na:

https://www.youtube.com/watch?v=L38qpMk_tR8

i

https://www.youtube.com/watch?v=x-X7L0Kvt5o

24 / 49

Ovo je tipična kućna instalacija gdje je ruter prepravljen na sustav "Otvorene mreže" (lijevo) spojen

na ADSL ruter komercijalnog ISP-a.

Ovo je vanjska instalacija točke "Otvorene mreže" na balkonu Glazbene škole koja pokriva glavni

trg u Belom Manastiru WiFi signalom. Koristi se isti ruter kao i kod kućne verzije, samo je kućište

vodootporno.

25 / 49

26 / 49

Mrežne poveznice na dodatne resurse:

http://www.otvorenamreza.org/

https://wlan-si.net/

https://www.facebook.com/OtvorenaMreza/

https://freifunk.net/

https://openwireless.org/

http://www.lowtechmagazine.com/2015/10/how-to-build-a-low-tech-internet.html

http://www.cis.hr/dokumenti/mesh-mreze.html

http://www.cis.hr/files/dokumenti/CIS-DOC-2011-03-008(1).pdf CIS dokument o mesh mrežama

27 / 49

Senzori

U sklopu projekta su uz pristupne točke "Otvorene mreže" u javnim zgradama instalirani senzori

temperature i vlage zasnovani na otvorenim tehnologijama. Cilj je poboljšati energetsku

učinkovitost kroz nadzor glavnih podataka.

Na slici ispod je prikazano grafičko sučelje internet aplikacije ThingSpeak koje prikazuje podatke

sa senzora (vlagu i temperaturu) te ime i lokaciju objekta u kojem se vrše mjerenja. Podaci se mogu

izvoziti te dodatno obrađivati. Isto tako je vidljiv "događaj" koji je zabilježio senzor temperature

oko 07:00 sati koji se očituje u zamjetnom naglom padu temperature u prostoriji. Senzor je uspješno

detektirao čistačicu kako otvara prozore kod jutarnjeg redovnog čišćenja.

Svi javno dostupni podaci se mogu pregledavati na:

https://thingspeak.com/channels/public?tag=Beli%20Manastir

28 / 49

Uloga senzora je nadzor te kontrola korištenja sustava grijanja-hlađenja te skupljanje osnovnih

podataka koji se mogu kasnije analizirati uz korektivne mjere koje trebaju dovesti do ušteda u

potrošnji.

Tijekom kratkog vremenskog roka su u nekoliko promatranih objekata uočeni obrasci upravljanja

grijanjem koji nisu optimalne te se trebaju korigirati ukoliko postoje mogućnosti za to.

Ova dva objekta (nazivi su izostavljeni zbog privatnosti) imaju uključeno grijanje tijekom cijelog

vikenda iako se radi o uredskim prostorima u kojima se ne odvijaju nikakve aktivnosti.

Svaki pametni grad bi trebao pored tehnologije imati i upravljačku strukturu koja je spremna i

sposobna prilagođavati svoje ponašanje na osnovu analize podataka.

29 / 49

Senzor korišten u projektu u 3d printanom kućištu:

Ovi senzori su izrazito ekonomični, te se u samogradnji mogu napraviti za manje od 100 kuna

troška u vrijeme pisanja ovog teksta.

Vodič za samogradnju na osnovu kojeg je složen ovaj senzor se može naći na:

http://www.arduinesp.com/thingspeak

30 / 49

Pametni termostat je uređaj koji regulira grijanje na osnovu zadanih parametara kao što su

temperatura prostorije, vanjska temperatura, vrijeme dana i sl. Isto tako može integrirati napredne

funkcije kao učenje preferencija korisnika, daljinsko upravljanje i druge.

Iako je inicijalno planirana ugradnja pametnog termostata zasnovanog na otvorenom kodu od toga

se odustalo zbog nevoljkosti korisnika da instaliraju "neprovjereni" i necertificirani komad opreme

na svoje sustave grijanja. Kako bi se ova tehnologija implementirala biti će potrebno napraviti

pokazna postrojenja u suradnji s nekom od institucija kao što su fakulteti, znanstveni instituti te

stručnjacima za sustave grijanja.

Postoje brojni vodiči za samogradnju ovakvog uređaja zasnovanog na otvorenom standardu, čak i

na hrvatskom jeziku i razvijeni od strane hrvatskih stručnjaka s potpunim objavljenim programskim

kodom:

https://e-radionica.com/hr/blog/2016/03/29/podesivi-termostat-s-relejom/

https://github.com/VipSaran/heating

Open Energy Monitor je "open source" uređaj za nadzor potrošnje energije od kojeg se isto odustalo

zbog tehničkih zahtjeva: direktno spajanje na električne instalacije što bi zahtijevalo veće

građevinske radove, a korisnici nisu bili voljni koristiti takav sustav. Umjesto OEM-a se koristiti

sustav zasnovan na komercijalnoj "pametnoj" utičnici koja mjeri potrošnju električne energije

koristeći otvoreni kod u jednom uredu.

Sve informacije o Open Energy Monitoru se mogu naći na:

https://openenergymonitor.org/emon/

U sklopu projekta je snimljen video vodič na temu samogradnje i primjene senzora koji se može

pogledati na:

https://www.youtube.com/watch?v=cN4ZDSMRSTg

Mrežne poveznice na dodatne resurse:

https://thingspeak.com/

http://www.instructables.com/howto/thermostat

http://www.instructables.com/howto/arduino+energy+monitor/

http://www.instructables.com/howto/esp8266+energy+monitor/

31 / 49

Edukacija dionika iz javne uprave i gradskih institucija

Kako su djelatnici gradskih i javnih institucija uvijek ključni za provođenje koncepta "pametnog

grada" po projektu su planirane dvije radionice za njih na temu open source-a, otvorenog hardvera i

softvera te povezanih tehnologija. Radionice su bile dobro prihvaćene i dobile su visoke ocijene u

evaluaciji. Sudionici vide mogućnosti za uporabu otvorenog hardvera i softvera u njihovim

institucijama, međutim trebati će još dosta aktivnosti, edukacija, vanjske podrške i institucionalne

volje da se uvedu veće promjene u rad. Pojedine institucije također imaju ograničenja u dostupnim

sredstvima za rad (jedna je čak izgubila pristup internetu zbog neplaćenih računa, a nije u dometu

Otvorene Mreže) dok neke ne šalju vodeće ljude već samo službenike koji nemaju moć donošenja

odluka potrebnih za promjene.

Kroz projekt je stvorena jezgra ljudi koji imaju neka nova znanja i vještine te ih treba dodatno

motivirati te aktivno podržavati da ta znanja i primjene.

U sklopu ovih edukacija su i podijeljene naljepnice za institucije sudionika koje bi trebale motivirati

na promjene navika vezanih za energetsku učinkovitost. Naljepnice sadrže usmjerene poruke npr.:

"ugasi svjetlo", "zatvori vodu", "zatvaraj vrata" i sl.. Ova mjera je jednostavna i jeftina, a dugoročno

može dovesti do primjetnih ušteda. Autor ove studije je naljepnice već primijetio u nekim

institucijama.

32 / 49

Pored dvije radionice predviđene po projektnoj prijavi, održana je i dodatna radionica na temu

OpenStreetMapa-a (OSM) zbog velikog interesa sudionika. Radionica je prikaza praktičnu

primjenu OSM-a te demonstraciju i mapiranje sa sudionicima. Više o OSM-u se može pročitati u

idućem poglavlju.

33 / 49

OpenStreetMap

Što je OpenStreetMap?

OpenStreetMap (skraćenica: OSM) je alat za stvaranje i dijeljenje kartografskih informacija. Svatko

može pridonijeti OSM sustavu, i tisuće ljudi pridonose projektu svaki dan. Ukupno je oko 2,5

milijuna ljudi unijelo neki podatak u OSM. OpenStreetMap daje otvorene podatke dostupne svima

pod otvorenom licencom.

Ovaj sustav ima često i točnije mape i od velikih komercijalnih pružatelja navigacijskih usluga kao

što je to Google Maps upravo zbog toga što podatke uređuju volonteri iz zajednica gdje velike

tvrtke ne vide ekonomsku korist.

OpenStreetMap projekt se sastoji od cjelina koje uključuju:

bazu podataka koja čuva pohranjene sve kartografske podatke

sustavi za crtanje karte (npr. Mapnik, Osmarender i drugi)

sustav za raspodjelu posla crtanja na računala korisnika koji žele sudjelovati (Tiles@Home,

ugašen krajem veljače 2012)

web poslužitelj za prikaz i uređivanje karata (ovo je glavni način putem kojeg korisnici

koriste karte, a sadrži i Potlach editor za uređivanje karata)

samostalni programi za uređivanje karata (npr. JOSM i Merkaator)

sučelje sa razmjenu kartografskih podataka (koriste ga samostalni programi za uređivanje

karte kako pristupili bazi kartografskih podataka)

sučelje za razmjenu programskog koda (programi na kojima se projekt zasniva su otvorenog

koda tako da ih korisnici mogu preuzeti, pa i nadopuniti)

samostalni programi za crtanje karata, traženje optimalnog puta i drugo

Hrvatska je dobro pokrivena osnovnim informacijama na OSM-u naročito za velike gradove (iako i

tu postoji veliki prostor za poboljšanje), ali postoji još dosta mjesta koja su slabo pokrivena,

pogotovo u ruralnim krajevima. Kako su informacije ključne u suvremenom društvu potrebno je

razvijati lokalne kapacitete za rad s kartografskim, lokacijskim i zemljopisnim tehnologijama.

34 / 49

Trenutno stanje područja grada Belog Manastira na OpenStreetMap-u:

U Belom Manastiru su glavne ulice pokrivene, ali na rubnim područjima još postoji par pogrešaka.

Isto tako postoje adresne informacije samo za dio Osječke ulice. Sve bitne ustanove i institucije nisu

još ucrtane niti su podaci o njima uneseni.

35 / 49

Kako uređivati OpenStreetMap?

Osnovne funkcije uređivanja su lagane za savladati čak i za korisnike s početničkim računalnim

vještinama. Greške se isto tako mogu popraviti. OSM sustav posjeduje nekoliko aplikacija za

uređivanje kojima se može pristupiti direktno iz internet preglednika pregledavanjem same mape.

Nakon otvaranja korisničkog računa, i klikom na polje "Uredi" otvara se satelitska slika odabranog

područja na koju se mogu unositi točke, linije i površine. Nakon unošenja nekog od tih objekata,

isto se dodjeljuju oznake kao ime, adresa, tip, namjena i slično.

Prikaz sučelja za uređivanje OSM-a.

Na ovoj slici možemo vidjeti jedno od sučelja za uređivanje OSM-a sa satelitskom slikom terena na

Banskom brdu te već nekim unesenim elementima. Crvenom bojom je prikazan novo ucrtani

pješački put alatom "Line". U lijevom izbornikom smo odabrali "Foot Path". Klikom na tipku

"Save" je taj put unesen i sačuvan u mapu.

Svi pametni telefoni koji koriste OSM za navigaciju će u idućoj periodičnoj nadogradnji mapa imati

ovu stazu ucrtanu.

36 / 49

OSM može isto tako uvoziti podatke s GPS uređaja i pametnih telefona kroz programe kao što je

JOSM. Naravno, postoji i prilagođeno sučelje na hrvatskom jeziku.

U sklopu projekta je snimljen video vodič na temu uređivanja i primjene OpenStreetMap-e koji se

može pogledati na:

https://www.youtube.com/watch?v=h_OjeZuurWE

Vrlo detaljni vodiči za uređivanje OSM-a na hrvatskom jeziku mogu se naći na sljedećim

poveznicama:

http://wiki.openstreetmap.org/wiki/Hr:Beginners_Guide_1.3

www.istria-bike.com/.app/download.php?file=OSM-uputstva.pdf

https://www.facebook.com/groups/541098862671461/ OSM Hrvatska javna Facebook grupa

37 / 49

Korištenje OpenStreetMap-a u zajednici

OSM se može koristiti za puno namjena, uporabe je ograničena korisnikovim vještinama i

kreativnošću. Pored mape koja je svakome javno dostupna, može se instalirati i vlastiti server kojim

korisnik može u potpunosti manipulirati i upravljati podacima i postavkama prikaza.

Neki od velikih svjetskih gradova objavljuju cijele setove podataka u OSM sustav kako bi

poboljšali informiranje javnosti, planiranje i razne usluge. Jedan od tih gradova je i New York koji

objavljuje razne podatke, od promjene adresa do obrisa zgrada na cijelom području grada:

https://www.mapbox.com/blog/nyc-and-openstreetmap-cooperating-through-open-data/

OSM se jednako može primijeniti i u manjim zajednicama, ovo su neke od mogućnosti:

1. Razvoj turizma posebnih skupina kao što je biciklistički turizam pošto OSM često koriste

off-road biciklisti i ima posebni prikaz prilagođen biciklistima

2. Mapiranje komunalnih površina kao što su parkovi te ukrasnog bilja i drveća na osnovu čega

se može napraviti aplikacija za praćenja stanja i održavanja

3. Mapiranje svih objekata s radnim vremenom i kontakt podacima koji se mogu pretraživati i

integrirati u vanjske aplikacije

4. Mapiranje infrastrukture koja je trenutno nepoznata, a bitna za ključne usluge. Tijekom

radionica provedenih kroz projekt utvrdilo se da ne postoji mapa hidranata, te da je njihova

lokacija i stanje nepoznato. Podzemni i nadzemni hidranti su izuzetno bitni za rad

vatrogasaca.

Trenutno u Hrvatskoj ne postoje primjeri korištenja OSM-a u složenijim komunalnim GIS

primjenama, tako da je ovo područje vrijedno istraživanja pošto su GIS usluge i softver često

izrazito skupi.

Mrežne poveznice na dodatne resurse:

http://www.openstreetmap.org/

http://osm-hr.org/ OSM Hrvatska

https://hr.wikipedia.org/wiki/OpenStreetMap

https://josm.openstreetmap.de JOSM program za uređivanje OSM-a

38 / 49

Edukacija i uključivanje građana

Edukacija i uključivanja građana je ključni princip ovog projekta te se održane radionice s fokusom

na širu zajednicu. Pozivi su objavljeni u medijima te je na osnovu inicijative iz osnovne škole jedna

od radionica održana s učenicima jednog od tri osma razreda. Škola je iznimno zadovoljna

radionicom, te planira nastaviti provoditi slične radionice te koristiti predstavljenu tehnologiju u

svojim projektima kao što je daljinsko očitavanje temperature kompostarnika.

Radionice su pokrivale tematiku vezanu za postavljanje čvorova Otvorene Mreže, općoj

funkcionalnosti, pametnim gradovima te samogradnji kućnih senzora.

Po evaluaciji radionice je vidljivo da dio sudionika još uvijek ne razumije tehnologiju u potpunosti

te da su im koncepti kao dijeljenje Internet pristupa strani. Dio sudionika samo želi besplatan

pristup internetu što je isto tako legitimna potreba razumljiva u trenutnoj ekonomskoj situaciji.

Kako bi sustav funkcionirao, potrebno je naći balans ili uložiti dodatna financijska sredstva kako bi

se subvencionirale i dodatne antene ili kvartovske besplatne WiFi točke Otvorene Mreže.

Fotografija s radionice:

39 / 49

Građani koji su iskazali interes za sudjelovanje u projektu će dobiti jedan od 20 besplatnih rutera

podešena na sustav Otvorene Mreže te paket senzora temperature i vlage koji se može pratiti kroz

web sučelje. Na ovaj način će se stvoriti jezgro korisnika koji će biti primjer u zajednici te koji će

pružiti osnovnu infrastrukturu za početak širenja Otvorene Mreže ili nekih budućih projekata.

Kako su projekti ovog tipa potpuni novitet u ovaj zajednici, biti će potrebno određeno vrijeme da se

ideja proširi putem neformalnih kanala kao što su razgovori sa susjedima ili prijateljima.

Sudionici su također bili dobno raznovrsni tako da se polako ruši barijera i predrasuda da su samo

mlađe generacije zainteresirane za tehnologiju.

40 / 49

Komunalna mobilna aplikacija

Kako su pametni telefoni sveprisutni lokalne samouprave su počele koristiti i tu tehnologiju u svrhu

koordinacije i komunikacije s građanima te bržeg i ekonomičnijeg odgovora na komunalne

probleme. Grad Beli Manastir se odlučio za odabir komercijalne aplikacije "City Hub" koju koriste

nekoliko gradova i općina u Hrvatskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, BiH i Srbiji.

Aplikacija radi na Android i iOS platformama te omogućava građanima da prijave komunalne

probleme te primanje obavijesti iz gradske uprave. Aplikacija je jednostavna za uporabu, te je mogu

koristiti osobe s osnovnim vještinama rada na pametnom telefonu.

Korisničko sučelje aplikacije:

41 / 49

Iako su uloženi primjetni napori u promociju ove aplikacije, broj korisnika je relativno nizak sa

samo par prijavljenih komunalnih problema. Razlog niskoj stopi korištenja nije poznat te ga je

svakako potrebno detaljnije istražiti. Mogući su razni scenariji: od nepovoljne demografske slike

stanovništva do pasivnosti građana i nemotiviranosti da se uključe aktivnije u rješavanje problema u

zajednici. Dio građana koristi Facebook stranicu Gradske uprave2 da prijave komunalne probleme

kao što su rupe u nogostupu i slično, no ne koriste aplikaciju. Gradska uprava se nada da će se uz

dodatne aktivnosti broj korisnika organski povećavati.

Trenutno se, koliko je autoru poznato, u Hrvatskoj ne koristi mobilna aplikacija zasnovana na

otvorenom kodu koja bi mogla preuzeti ulogu komunalne aplikacije za prijavu problema i

komunikaciju s građanima. Koriste se uglavnom komercijalna rješenja.

U svijetu postoje platforme bazirane na otvorenom kodu kao "Fix My Street" ali je za njihovo

korištenje potrebno lokalno znanje i kapaciteti za razvoj aplikacije prilagođene za lokalnu uporabu.

Kako manji gradovi i općine u RH (a niti veći gradovi) nemaju takve kapacitete, trend korištenja

plaćenih komercijalnih aplikacija će se vjerojatno nastaviti.

Kako bi se pokrenulo korištenje mobilnih aplikacija zasnovanih na otvorenom kodu moguće je

primijeniti sljedeće pristupe:

1. Razviti open source aplikaciju na nacionalnoj razini od strane neke od institucija centralne

države ili većeg grada, te je pripustiti gradovima i općinama na besplatno korištenje

2. Razvijati kapacitete unutar grada ili općine u suradnji s udrugama i obrazovnim

institucijama te razviti aplikaciju kako učenički / studentski projekt.

3. Organizirati natječaje i događaje kao što su hakatoni gdje bi bio cilj razviti komunalne

aplikacije otvorenog koda

4. Aplicirati projekte na EU natječaje te tako dobiti sredstva za izradu aplikacije ili

prilagođavanje nekog od dostupnih sustava

Mrežne poveznice na dodatne resurse:

http://mycity-hub.com/ City Hub stranica

http://fixmystreet.org/ Fix My Street otvorena platforma za komunalne aplikacije

http://smartcityapps.urenio.org/improve-my-city_en.html#mobile Urenio otvorena platforma za

komunalne aplikacije

http://openbikesharing.org/ Aplikacija za dijeljene bicikala unutar zajednice

2 https://www.facebook.com/Grad-Beli-Manastir-gradska-uprava-555405197864910/?fref=ts

42 / 49

Sigurnost i privatnost

Koncept pametnog grada može uvelike doprinijeti povećanoj sigurnosti građana kroz sustave

nadzora kamerama, sustava nadzora zagađenja u okolišu, sustava kontrole prometa, pružanju

komunikacijske mreže u izvanrednim situacijama i sličnim sustavima.

Razvoj umreženosti sa sobom i dalje nosi određene rizike. Računarska sigurnost će u budućnosti

predstavljati jedan od najvećih izazova. Sigurnosni izazovi u okruženju koje ima iznimno velike

brojeve međusobno povezanih pristupnih točaka, senzora, računala i izvora podataka su

problematika na globalnoj razini, dok u Hrvatskoj još ne postoji dovoljno razvijena praksa ili

strategija.

Microsoft u svom vodiču (vidi poveznice za puni vodič), "Developing a city strategy for

cybersecurity, a seven-step guide for local governments" postavlja sedam ključnih koraka za ICT

sigurnost na nivou grada:

1. Izgraditi sustav sigurnosti baziran na temelju stvarnih rizika.

2. Postaviti jasne prioritete.

3. Definiranje minimalnih ICT sigurnosnih standarda.

4. Dijeliti i koordinirati informacije o prijetnjama i ranjivostima.

5. Gradite sposobnosti za odgovor na incidentne situacije.

6. Poticati javnu svijest, obrazovanje i obuku zaposlenika.

7. Omogućiti suradnju javnog, privatnog i akademskog sektora.

Mali gradovi i općine definitivno neće nikada imati dovoljno resursa da samostalno brinu o

informatičkoj sigurnosti kompleksnih sustava, te ovo pitanje ostaje otvoreno, bez konkretnog

odgovora.

Bitno je osigurati da kritična infrastruktura (voda, električna energija, vatrogasci i slično bude

dostupna i u slučaju problema s informatičkim sustavom).

Skupljanje i obrada podataka je jedan od ključnih pokretača svakog pametnog grada. Velika

količina podataka je vezana za ponašanje građana npr.: težina otpada u kantama domaćinstva,

uporaba energije u kućanstvima, brojevi tablica na vozilima u sustavima nadzora prometa i sl. Stoga

je u sklopu planiranja sustava pametnih gradova i "IoT" rješenja svakako nužno posvetiti veliku

pažnju zakonskoj regulativi koja regulira zaštitu privatnosti i zaštitu osobnih podataka.

Ključ za sigurnost i privatnost je stalna edukacija svih dionika koji koriste sustav pametnog grada,

od građana do donosioca odluka na vodećim pozicijama, te nadzor svih bitnih elemenata sustava.

Kako je projekt "Pametnog Grada Belog Manastira" relativno jednostavan te nije povezan na

kritične sustave i ne zahvaća veći broj građana skupljanjem osobnih podataka nije planirana

43 / 49

posebna strategija sigurnosti ili privatnosti. I bez ovog projekta, svaka bi lokalna uprava i zajednica

trebala uložiti napore da razvija lokalne kapacitete u znanju i vještinama te kritičkom promišljanju

pitanja sigurnosti i privatnosti.

Mrežne poveznice na dodatne resurse:

http://www.cis.hr/ Centar informacijske sigurnosti

http://www.cis.hr/dokumenti/sigurnostpametnihkuca.html CIS-ov dokument o sigurnost kuća koji je

obavezno čitanje za upoznavanje s problematikom

http://azop.hr/zakonodavni-okvir/zakonodavstvo/nacionalno-zakonodavstvo Agencija za zaštitu

osobnih podataka

https://securingsmartcities.org/ Neprofitna globalna inicijativa za sigurnost pametnih gradova

http://smartcitiescouncil.com/resources/developing-city-strategy-cybersecurity-7-step-guide-local-

governments

https://www.theguardian.com/news/2014/apr/04/if-smart-cities-dont-think-about-privacy-citizens-

will-refuse-to-accept-change-says-cisco-chief

http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0740624X16300818

44 / 49

Kako unaprijediti "Pametni Grad Beli Manastir" kroz buduće projekte i aktivnosti

Kroz proces provođenja projekta razvile su se i razne ideje za unaprjeđenje "Pametnog grada Belog

Manastira" koje se mogu iskoristiti za moguće buduće projekte.

1. Daljnje širenje pristupnih točaka "Otvorene Mreže" i senzora.

2. Baza svih obrazaca koje koristi Grad ili gradske institucije u elektronskom obliku za

građane u raznim oblicima.

3. Istraživanje mogućnosti da Grad i gradske ustanove pređu na korištenje otvorenog softvera

kao Linux operativni sustav i na LibreOffice kao uredski paket što bi potencijalno smanjilo

troškove licenciranja.

4. Objedinjavanje svih gradskih i komunalnih IT usluga. Kako razne gradske ustanove i tvrtke

koriste razne komercijalne pružatelje informatičkih usluga (mobilna i fiksna telefonija,

internet, održavanje, printanje, nabava opreme i sl.), objedinjavanjem bi se mogla uštedjeti

značajna proračunska sredstva.

5. Istražiti mogućnosti osnivanje gradskog ISP (pružatelja internetskih usluga). ISP bi pružao

usluge pristupa internetu na principima socijalnog poduzetništva što bi snizilo cijenu te

razvilo lokalne tehnološke kapacitete.

6. Uključiti privatni sektor u buduće projekte kako bi se dala podrška gospodarstvu i ostvario

sinergijski efekt. Istražiti potrebe za novim tehnologijama u gospodarstvu na području

grada.

7. Intenzivnije raditi sa školama i učenicima. Istražiti potrebe škola i ostalih obrazovnih

institucija.

8. Uključiti poljoprivrednike s naglaskom na senzoriku i upravljanje u poljoprivredi s

naglaskom na "uradi sam" princip (npr. vage s daljinskim očitavanjem u pčelarstvu).

9. Istražiti mogućnosti za veće zahvate vezene za proizvodnju energije na lokalnom nivou iz

obnovljivih energetskih izvora. Nastaviti promicati i poticati građane na korištenje

energetski efikasnih tehnologija i obnovljivih izvora energije. Podržavati dijeljenje opreme,

sufinanciranje, darovnice i sl. Organizirati edukacije za građane o samogradnji u području

EE i OIE.

10. Mapiranje alergena kao ambrozija ili senzorika zasnovana na otvorenom kodu alergenskih

čestica u zraku.

11. Objavljivanje podataka Grada i gradskih ustanovama po principima "open data". Otvoriti

razne skupove podataka u elektronski obradivim formatima.

45 / 49

12. Otvaranje lokalnog "Fablab-a" ili "HackLaba" https://en.wikipedia.org/wiki/Fab_lab

13. Obnoviti SEAP te izraditi strategiju "Pametnog grada Belog Manastira"

14. Povezati se s drugim pametnim gradovima u Hrvatskoj i EU te sudjelovati u smart city

inicijativama

46 / 49

Uočeni problemi i procjena rizika

Uočeni problemi i preporuke za buduće provođenje sličnih projekata

Kao ključni problem kroz provođenje projekta se pokazala koordinacija i komunikacija. Zbog

velikog broja dionika i tehnoloških izazova teško je uspješno voditi aktivnosti predviđenim

rasporedom, te je zbog tehnoloških noviteta (kao koncept dijeljena interneta kroz mesh mrežu)

teško motivirati na sudjelovanje širu zajednicu. U budućim projektima potrebno je zbog toga

pojačati napore u vođenju te povećati dio aktivnosti u edukaciji, javnoj kampanji i informiranju.

Po evaluacijskom izvješću preporuke za provođenje budućih projekata iz područja energetske

učinkovitosti ili pametnih gradova su:

Projekti ovog tipa trebaju biti dio šire strategije usvojene od šire zajednice. Potrebno je

izraditi neki oblik dugoročne strategije primjene ICT tehnologija na nivou grada.

Potrebno je razviti i strategiju objavljivanja otvorenih podataka na razini svih javnih

subjekata na razini grada. Postoji institucionalni otpor tome te je tu potrebno uložiti dodatni

trud kroz edukaciju i slične zahvate.

Potrebni su fleksibilni projektni timovi s dostatnim resursima kako bi se ostvarili budući

projekti temeljeni na novim tehnologijama i pristupu "pametnih gradova". Ovo je ključno

zbog promjenjivosti dostupnih natječaja i izvora financiranja te zbog promjena koje nastaju

u odnosu prijava projekta-odobreno od strane donatora. Potrebno je stvoriti nove timove u

gradskoj upravi ili outsourcati namicanje sredstava, upravljanje projektom i sl.

Potrebno je jače razvijati sinergije s drugim projektima. Kako se na područja grada provodi

ili je u planu nekoliko projekata vezanih za nove zgrade ili obnovu postojećih javnih

objekata, postigli bi se izvrsni rezultati ukoliko bi se "smart city" tehnologije integrirale u

njih.

Kontinuirane i sustavne edukacije na svim nivoima, od učenika, građana, donositelja odluka

do voditelja institucija na temu novih tehnologija je preduvjet za razvoj zajednice te

razumijevanje projekata ovog tipa.

Medijska kampanja je ključna za ostvarivanje sudjelovanja građana, podršku projektu i

održivost projekta. Isto tako se razvija osjećaj „vlasništva“ projekta od strane lokalne

zajednice.

Oslanjanje na resurse i usluge udruga ima svoje granice, te je potrebno razraditi plan

suradnje i s komercijalnim pružateljima ICT usluga.

Ne postoje rješenja bazirana na "open source" pristupu za sve lokalne potrebe, ali je moguće

kroz naredne projekte razviti specifična rješenja te ih podijeliti sa širom zajednicom.

Provođenje projekata ovog tipa je iznimno osjetljivo na vremenske prilike zbog postavljanja

antena i opreme na zgrade te je potrebno, ukoliko moguće, izbjegavati provođenje aktivnosti

u periodu nepovoljnih vremenskih prilika.

47 / 49

Procjena rizika

Opis rizika Mogućnosti prevencije i odgovora

Tehnološki rizici:

Promjena u tehnologiji koja narušavaju rad

mreže.

Nepoznate sustavne greške u softveru ili

sigurnosni propusti.

Zastarijevanje softvera zbog nedostatka

sustavnog razvoja.

Praćenje rada, održavanje sustava,

nadograđivanje sustava, razvijanje lokalnih

kapaciteta za održavanje sustava.

Zakonodavni rizici:

Promjena zakona ili pravilnika koja negativno

utječe na uporabu dijeljenih internetskih veza i

komunalne bežične mreže.

Praćenje relevantnih zakona, sudjelovanje u

javnim raspravama zakona, javno zagovaranje.

Ljudski rizici:

Nedostatak interesa građana za korištenje i

širenje mreže ili tehnologija pametnog grada.

Intenzivirati edukaciju i informiranje.

Organizacijski rizici:

Organizacijske promjene ili gašenje udruga koje

razvijaju sustav "Wlan Slovenija" i / ili "Osijek

Wireless".

Nedostatak vodstva od strane gradske uprave.

Razvijanje lokalnih kapaciteta kroz pojedince ili

udruge. Kontinuirana komunikacija i podrška

udrugama u radu.

Razvijanje zajedničkih partnerskih projekata te

apliciranje na dostupne natječaje.

Financijski rizici: nedostatak sredstava za

održavanje i/ili širenje mreže.

Planiranje u proračunu. Namicanje sredstava iz

vanjskih izvora kroz prijave projekata na

natječaje. Osnivanje udruge građana s

članarinom. Poticanje volonterskog rada.

Korištenje odbačenog ili doniranog hardvera.

Ovo su samo od neki od mogućih rizika. Nemoguće je predvidjeti sve rizike u budućnosti. Bitno je

razumjeti da rizici postoje u svakom ljudskom poduhvatu te da je prihvaćanje rizika i rješavanje

problema u hodu sustavni dio procesa koji dovodi do rasta i razvoja.

48 / 49

Evaluacija projekta

Jedna od projektnih aktivnosti je bila i evaluacija koja je donijela sljedeći zaključak:

"Unatoč manjim odstupanjima od izvornog plana, projekt je uspješno proveden. Rezultati navedeni

u prijavi projekta su ostvareni, te je izgledno da će projekt ispuniti sve svoje ciljeve. Preporuke za

buduće projekte su navedene, te postoji predanost nositelja projekta da nastavi raditi na njima u

suradnji s lokalnom zajednicom, institucijama te drugim dionicima."

Evaluacijom su uočena manja odstupanja u provođenju aktivnosti te manja odstupanja od

postavljenih indikatora ostvarenja cilja, ali ništa što bi značajnije utjecalo na ostvarenje ciljeva

projekta. Neki rezultati i ciljevi su i premašeni, tj. učinjeno je više nego što je planirano.

Najveće uspjeh je bila aktivnost podjele štednih žarulja:

"Aktivnost je provedena u širem obujmu i pokazala se iznimno uspješnom. Zbog dužeg vremenskog

perioda između izrade projektne aplikacije i odobrenja sredstava došlo je do smanjenja cijena u

odnosu na one predviđene u izvornom proračunu tako da je broj štednih žarulja povećan. Aktivnost

je bila dobro medijski popraćena, svi partneri u aktivnosti su dobro surađivali te je sve dobro

dokumentirano. Aktivnost je bila dobro popraćena i na socijalnim medijima uz par

komentara/pitanja vezanih uz moguću štetnost CFL žarulja."

Aktivnost koja se pokazala kao najzahtjevnijom je bila edukacija građana i njihovo uključivanjem

podjelom rutera "Otvorene Mreže" i senzora za domaćinstva:

"Aktivnost je provedena uz manja odstupanja. Jedna radionica je provedena u suradnji s osnovnom

školom. Osnovna škola planira koristiti isti model i u daljnjoj nastavi te koristiti senzoriku u

školskim projektima kao što je kompostarnik. Vidljivo je da dio građana još uvije doživljava

tehnologiju kao nešto njima nerazumljivo te da nisu u potpunosti usvojili principe na kojima radi

sustav "Otvorene Mreže" te će trebati dodatnu podršku i edukaciju u budućnosti. Upitno je koliko

će točaka ostati aktivno nakon određenog vremenskog perioda, ali je bitno da se stvara svijest i

interes kod šireg spektra stanovnika."

49 / 49

Dodaci i korisni materijali:

Korisne internetske poveznice:

http://www.mksmart.org/ Milton Keynes, pametni grad u Velikoj Britaniji, projekt je financiran sa

preko 16 milijuna funti kako bi pružio inovativna rješenja u području pametnih gradova

http://www.smartsteep.eu/

http://readinessguide.smartcitiescouncil.com/

http://www.bsigroup.com/en-GB/smart-cities/Smart-Cities-Standards-and-Publication/PAS-181-

smart-cities-framework/

http://theodi.org/ Open Data Institute

https://theurbantechnologist.com/smarter-city-design-principles/

http://openlivinglabs.eu/

https://iescities.com/IESCities/

http://organicity.eu/

http://www.citiesunlocked.org.uk/

https://thingful.net/

http://openweathermap.org/stations

https://eu-smartcities.eu/

http://citie.org/

http://www.nesta.org.uk/sites/default/files/prototyping_framework.pdf

http://www.citykeys-project.eu/citykeys/project

http://citydashboard.org/london/

http://www.greendigitalcharter.eu/

http://cityprotocol.org/

https://www.fiware.org/