studija slucaja oprtalj - pmf naslovnica ·...

Studija slučaja – Općina Oprtalj (Projekt CRORURIS)

1. Geografski položaj

Današnja Općina Oprtalj konstituirana je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u

Republici Hrvatskoj krajem 1992. (NN 90/92), a formirana 1993. godine. Tradicionalno, od

1975. pa sve do 1992. taj je prostor bio podijeljen na dvije općine (Buje i Buzet). Naime,

Općina Oprtalj jedina je jedinica lokalne samouprave u Istarskoj županiji koja je nastala iz

dviju bivših općina. Iz Općine Buje pripalo joj je devet naselja (Čepić, Oprtalj, Sveta Lucija,

Sveti Ivan, Šorgi, Vižintini, Vižintini Vrhi, Zrenj i Žnjidarići) te iz Općine Buzet sedam naselja

(Bencani, Golubići, Gradinje, Ipši, Krajići, Livade i Pirelići). Tradicionalni nazivi Bujština i

Buzeština kao i oni koji iz njih proizlaze (npr. Gornja Bujština) formirali su se upravo prema

sjedištima tadašnjih općina te su do danas ostali sačuvani. Površina općine iznosi 60,239 km2.

Sa 850 stanovnika prilikom Popisa 2011. gustoća naseljenosti iznosila je 14,1 st/km2. Općina

se u morfološkom smislu sastoji od dva osnovna dijela. Na središnjem dijelu je krški dio

pokriven crvenicom, a na južnom dijelu prema rijeci Mirni flišni dio. Najsjeverniji flišni dio

čine brežuljci odvojeni dolinama povremenih vodenih tokova iz Slovenije. Centralni

ravničarski dio s vrtačama lokalno stanovništvo dodatno dijeli na tri dijela: Donji kras, Gornji

kras i Zrenjski kras, a južni, flišni dio nazivaju Oprtaljska brda ili samo Brda. Centralni dio

pokriven je crvenicom i smeđim tlom na vapnencu, dok se u najsjevernijem flišnom dijelu

izmjenjuju rendzina i regosol. Flišni dio izmjenično tvore lapori i pješčenjaci čija je značajka,

za razliku od crvenice, vododrživost. Područje općine možemo tako podijeliti na:

1) pravo flišno područje na sjeveru (otprilike od zamišljene linije Zrenj – Čepić do granice sa

Slovenijom na sjeveru), 2) vapnenačka zaravan (dio tzv. istarske ploče, obuhvaća središnji

dio), 3) prijelazna zona vapnenačkog krša u fliš, 4) aluvijalni teren (dolina rijeke Mirne).

Sl. 1. Tipični agrarni pejzaž na flišnom području kojeg karakteriziraju terase kao način svladavanja nagiba (snimio: I. Zupanc)

Višestoljetna prilagodba gospodarskom iskorištavanju zemlje odrazila se i u agrarnom

kulturnom pejzažu. Flišni dio, zbog nagiba terena karakteriziraju terasaste poljoprivredne

površine (ugl. masline i vinova loza). S druge strane, centralni viši dio tradicionalno je bio

pogodniji za stočarstvo. Na kontaktu te dvije mikro cjeline, logično se formiralo središnje

naselje koje okuplja ta prostor – Oprtalj. Najviši vrh u Općini je Veliki Repavac (492 m. n. m.)

kod sela Markovići, a ističu se još Pećoc (480 m), Sv. Jeronim (474 m) i Glavica (460 m) kod

Zrenja te Čerešnjevec (457 m) i Zelenac (454 m) kod Čepića, Kukuj (458 m) kod Markovića.

Na južnom dijelu općine najviši vrhovi su Sv. Jelena (421 m) i Aramanja (416 m). Najviše

naselje je Zrenj (468 m), dok su Livade u dolini rijeke Mirne na 12 m. n. m.

Sl. 2. Dio vapnenačke zaravni kod Zrenja s vidljivim oranicama (crvenica na vapnencu) (snimio: I. Zupanc)

Područje Općine Oprtalj gotovo u cijelosti pripada Köppenovom tipu Cf (umjereno topla

vlažna klima) tj. podtipu Cfb čija je obilježje: umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom. Tek

mali uski dio na jugu uz rijeku Mirnu (termički utjecaj niske riječne doline) zbog utjecaja

Jadranskog mora i niže nadmorske visine koja omogućava prodor vrućeg pojasa pripada

podtipu Cfa (umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom). Gotovo cijelo područje općine

pripada slivu rijeke Mirne. Među povremenim potocima ističe se zapadno od Oprtlja Mlinski

potok čije područje stanovništvo naziva Potoki. U sjevernom flišnom području najviše je

bujičnih tokova, dok ih je u prijelaznoj zoni vapnenačkog krša u fliš nešto manja, a u

vapnenačkoj zaravni ih naravno nema. Južnu granicu općine čini srednji tok Mirne, tzv. Stara

Mirna kojom je rijeka tekla prije regulacije iz 1972. kada je kanalizirana južno od današnje

prometnice Buzet – Ponte Porton (tzv. Nova Mirna). Šumska vegetacija i raznolike sastojine

vrlo su bujni. Glavne vrste prirodnih sastojina su: sastojina hrasta medunca i bijelog graba,

sastojina hrasta medunca i crnog graba, bukove sastojine, sastojine pitomog kestena i

sastojina hrasta lužnjaka. Osim ovih prirodnih sastojina, antropogenim utjecajem uneseni su

alepski, obični i crni bor, bagrem, divlji kesten, klonova topola, močvarni taksodij, čempres

(Galo, 2009). Posebnost vegetacije Motovunske šume predstavlja zajednica hrasta lužnjaka i

poljskog jasena odnosno hrasta lužnjaka i običnog graba (submediteranski).

Sl. 3. Pitomi kesten – jedna od glavnih vrsti na području općine (snimio: I. Zupanc)

Područje vapnenačke zaravni tradicionalno je bilo usmjereno na ovčarstvo pa postoji

mogućnost obnavljanja te tradicije. Na takvim osnovama moguć je daljnji razvoj seoskog

turizma. Motovunska šuma u dijelu svog donjeg toka (na području općine od Istarskih

Toplica do Mlinskog potoka) stanište je bijelog tartufa (Tuber magnatum pico) kojeg ima i

drugdje. Upravo na toj posebnosti općina gradi svoju prepoznatljivost (Livade = centar svijet

tartufa). Bogatstvo vode i šume uvjetuje i bogatstvo faune što pogoduje lovu i lovnom

turizmu. Termalni izvor sumporne vode koja sadrži prirodnu radijaciju faktor je lokacije

lječilišta Istarske Toplice (lječilišni turizam).

2. Prirodno-‐geografska obilježja kao razvojni resursi i ograničenja

Opisana prirodno-‐geografska obilježja općine pogodna su razvoj poljoprivrede. Prije svega

mediteranskih kultura (masline i vinova loza) koje imaju tradiciju na ovom području. Pri tome

mogu čak i napuštene lokacije poljoprivrednih kultura poslužiti kao indikator uspijevanja

(smrzavanje). Flišno područje na sjeveru, predisponirano je za uzgoj krupne stoke (krave), a

vapnenačka zaravan za ovčarstvo. Nadalje, područje općine zbog obilja vode i pogodnog tla

raspolaže s površinama pogodnim za šumsko gospodarenje. Prema Popisu poljoprivrede iz

2003. površina šumskog zemljišta iznosila je 207,36 ha. Također, prirodno stanište bijelog

tartufa u Motovunskoj šumi, ali i u sjevernoj flišnoj zoni dio je resursa koji omogućuje

proizvodnju, trgovinu i turizam utemeljen na ovom prirodnom resursu. Osim sektora

poljoprivrede, područje općine zbog očuvane prirode, atraktivnog pejzaža i termalnog izvora

predisponirano je za razvoj alternativnih ili selektivnih oblika (vrsta) turizma (npr. seoski

turizam (agroturizam), ekoturizam, lovni turizam, sportski (rekreacijski) turizam, zdravstveni

turizam). Na području vapnenačke zaravni postoje dva kamenoloma od kojih se jedan

trenutno eksploatira za potrebe građevinarstva.

3. Osvrt na demogeografska i socijalno-‐ekonomska obilježja

3.1.1. Demogeografska obilježja

3.1.1.1. Kretanje stanovništva 1857.-‐2011.

Demografski razvoj na području današnje Općine Oprtalj u proteklih 150 godina obilježen je

dvjema osnovnim fazama. Od 1869. godine (3896 stan.) kada možemo svesti broj stanovnika

na današnji obuhvat pa sve do 1921., broj stanovnika se uglavnom povećavao (izuzetak je

razdoblje 1869.-‐1880.). Tako da je među promatranim popisnim godinama, 1921. zabilježen

populacijski maksimum kada je ovdje živjelo 4524 stanovnika. Nakon toga, konstantan

proces je depopulacija. Očekivano, najveće smanjenje je zabilježeno nakon Drugog svjetskog

rata (1931.-‐1948.) –687. Nakon toga do 1953. smanjenje je iznosilo dodatnih 607 stanovnika,

te radi iseljavanja prvenstveno talijanskog stanovništva (optanti i ilegalni emigranti) u sklopu

tzv. istarskog egzodusa 942 stanovnika (1953.-‐1961.). Do Popisa 1971. za još 687 stanovnika

smanjena je populacija u Općini Oprtalj. Prema posljednjem Popisu 2011. u Općini je

popisano svega 850 stanovnika.

Tab. 1. Kretanje broja stanovnika Općine Oprtalj 1857.-‐2011.

Godina Broj stanovnika Indeks promjene

1857. – –

1869. 3896 –

1880. 3820 98,0

1890. 4102 107,4

1900. 4137 100,9

1910. 4491 108,6

1921. 4524 100,7

1931. 4382 96,9

1948. 3695 84,3

1953. 3088 83,6

1961. 2220 71,9

1971. 1500 67,6

1981. 1255 83,7

1991. 1109 88,4

2001. 981 88,5

2011. 850 86,6

Izvor: Zupanc, 2009; Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-‐2001.; Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, www.dzs.hr.

3.1.1.2. Dobno-‐spolna struktura stanovništva

Dobno-‐spolnu strukturu stanovništva možemo promatrati najprije odvojeno, a potom i

zajedno s obzirom da su one usko povezane i čine temeljne strukture neke populacije.

Struktura stanovništva prema spolu vrlo je jednostavna struktura. Pokazuje nam odnos

muškog i ženskog kontingenta u ukupnoj populaciji. Najjednostavnije je taj odnos izraziti

postotnim udjelima muškog i/ili ženskog stanovništva u ukupnom stanovništvu. Osim u

prvog razmatranom popisu iz 1961. Kada je bilo nešto više muškog stanovništva (50,7%), u

sva tri posljednja popisa prevladava žensko stanovništvu, a karakteristika je da se taj udio

smanjuje 1991. = 53,4%, 2001. = 51,8% i 2011. = 50,6%).

Tab. 2. Struktura stanovništva prema spolu 1961., 1991., 2001. i 2011.

Godina Ukupno Muški % Žene %

1961. 2220 1115 50,7 1095 49,3

1991. 1109 517 46,6 592 53,4

2001. 981 473 48,2 508 51,8

2011. 850 420 49,4 430 50,6

Izvor: Popis stanovništva 1961., Knjiga XI, Pol i starost: rezultati za naselja, SZS, Beograd, 1965.; Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991., Stanovništvo prema spolu i starosti, Dokumentacija 882, DZS, Zagreb, 1994.; Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 31. ožujka 2001. godine, www.dzs.hr; Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, www.dzs.hr.

Najjednostavniji analitički pokazatelj dobne strukture određene populacije je njezina

prosječna starost. Smatra se da kada određeno stanovništvo prijeđe prosječnu starost od 30

godina već je zašlo u proces starenja. Prema ovom pokazatelju, 2011. godine stanovništvo

općine s prosjekom od 45,5 godina pokazuje poodmakli proces starenja.

Sam proces starenja stanovništva odraz je povećanja stanovništva starog 60 i više godina u

ukupnom stanovništvu. Intenzitet tog procesa mjeri se prije svega koeficijentom starosti.

Koeficijent starosti pokazuje udio (%) osoba starih „60 i više“ u ukupnom stanovništvu. Kada

udio osoba starih „60 i više godina“ dostigne 12% smatra se da je stanovništvo tog područja

počelo stariti. Još prilikom popisa 1961. koeficijent starosti iznosio je 17,3% (708 mladih).

Trideset godina kasnije, 1991. koeficijent starosti povećao se na 28,7%. Udio starog

stanovništva neznatno se smanjio tako da je prema posljednjem popisu iznosio 28,1%. Treći,

često korišten pokazatelj je indeks starosti koji pokazuje omjer broja starih „60 i više godina“

i mladih u dobi do 19 godina. Kritična vrijednost indeksa starosti iznosi 40. Iako je već u

vrijeme popisa 1961. situacija bila nepovoljna jer je vrijednost indeksa bila veća od 40 –

iznosio je 54,4 (385 starih i 708 mladih) još uvijek je, usporedivši ju s 1991. kada je iznosio

130,3 (318 starih i 244 mladih), a pogotovo prema popisu 2011. kada je vrijednost narasla na

189,7 (126 mladih i 239 starih) indeks bio povoljan.

Dobnu i spolnu strukturu uobičajeno promatramo i zajedno. Takvu kombiniranu strukturu

tada prikazujemo specifičnim (posebnim) pokazateljima prema dobi (najčešće prema

petogodišnjim dobnim skupinama). Kako bi se dobilo na preglednosti izrađujemo i grafički

prikaz dobno-‐spolnog sastava (tzv. dobno-‐spolnu piramidu). Izgled dobno-‐spolne piramide ili

piramide starosti izrađen na temelju podataka posljednjeg popisa iz 2011. poprimio je oblik

starog ili kontraktivnog stanovništva. Kod takvih populacija baza piramide (mlađe dobne

skupine) je sužena, a srednji dio (zrela dob) je ispupčen. Na takvu dobno-‐spolnu strukturu

utjecali su brojni procesi (iseljavanje mlađeg stanovništva, smanjenje nataliteta, mortalitet,

selektivna migracija, duži životni vijek žena itd.). Zbog veće smrtnosti muške populacije tj.

dužeg životnog vijeka ženskog stanovništva u starijim dobnim skupinama prevladava ženska

populacija. Tako je 1961. u skupini „65 i više“ bilo 6,3% ukupne populacije općine, a

koeficijent feminiteta (broj žena na 100 muških) iznosio je 109,4. Popis iz 1991. također

pokazuje karakterističnu strukturu s prevladavajućom ženskom populacijom u svim

petogodišnjim dobnim skupinama počevši od skupine 55-‐59. Tako je žensko stanovništvo

staro 55 i više godina činilo čak 20,6% ukupne populacije općine, a koeficijent feminiteta

iznosio je 147,1 (228 žena i 155 muških). Takav je odnos ostao praktički do danas jer je

koeficijent feminiteta kod stanovništva starog 60 i više godina iznosio 117,3 (129 žena i 110

muških).

Sl. 4. Dobno-‐spolna struktura stanovništva 1961.

8 6 4 2 0 2 4 6 8

0-‐4 5-‐9

10-‐14 15-‐19 20-‐24 25-‐29 30-‐34 35-‐39 40-‐44 45-‐49 50-‐54 55-‐59 60-‐64 65+

%

M Ž



8 6 4 2 0 2 4 6 8

0-‐4 5-‐9

10-‐14 15-‐19 20-‐24 25-‐29 30-‐34 35-‐39 40-‐44 45-‐49 50-‐54 55-‐59 60-‐64 65-‐69 70-‐74 75+

%

M Ž

6 4 2 0 2 4 6

0-‐4 5-‐9

10-‐14 15-‐19 20-‐24 25-‐29 30-‐34 35-‐39 40-‐44 45-‐49 50-‐54 55-‐59 60-‐64 65-‐69 70-‐74 75-‐79 80-‐84 85-‐89 90-‐94 95+

%

M Ž

3.1.1.3. Obrazovna struktura

Obrazovna struktura stanovništva povezana je s ostalim strukturama stanovništva,

prvenstveno onima vezanima uz rad pa je ujedno pretpostavka i posljedica promjena u

strukturi stanovništva prema aktivnosti, djelatnosti i zanimanju (Wertheimer-‐Baletić, 1999:

515). Temeljno obrazovno obilježje je „stanovništvo prema završenoj školi“. Valja

napomenuti da podaci nisu sasvim usporedivi jer se ulazni kontingent prilikom popisa 1961.

odnosio na stanovništvo staro 10 i više godina, a 1991. i 2011. na ono staro 15 i više godina.

Osim toga kategorije koje su se popisivale nisu identične. No, podaci iz 1961. Pružaju nam

„sliku“ koja otkriva da je najbrojnija skupina bila ona sa završena 4 razreda osnovne škole

(47,8%), a odmah nakon toga stanovništvo bez škole (47,0%). Svega 3,2% imalo je završenu

osnovnu školu, a 1,7% srednje obrazovanje. Prema popisu iz 1991. najbrojnija skupina bila je

ona sa završena 4-‐7 razreda osnovne škole (29,7%). Osnovnu školu imalo je završeno 23,7%,

a srednju školu 19,4% stanovništva starog 15 i više godina. Hijerarhijski odnos skupina prema

završenoj školi 2011. bio je sljedeći: 1) 41,6 % sa završenom srednjom školom, 2) 38,2 % sa

završenom osnovnom školom, 3) 10,3 % visoko obrazovanih, 4) 6,3 % sa završena 4-‐7 razreda

osnovne škole itd.

Tab. 3. Stanovništvo prema završenoj školi 1961.

Stan

ovništvo staro 10

i

više god

ina

Bez škole

4 razreda

osnovne

škole

Osnovno

obrazovanje

Srednje

obrazovanje

Visoko

obrazovanje Nepoznato

1848 868 884 60 32 4 0

Izvor: Popis stanovništva 1961., Knjiga XIII, Školska sprema i pismenost: rezultati za naselja, SZS, Beograd, 1965.

Tab. 4. Stanovništvo prema završenoj školi 1991. Stan

ovništvo staro 15

i

više god

ina

Bez škole

1-‐3

razreda

osnovne

škole

4-‐7

razreda

osnovne

škole

Osnovno

obrazovanje

Srednje

obrazovanje

Visoko


919 91 107 273 218 178 34 18

Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991., Stanovništvo prema školskoj spremi, pismenosti i spolu po naseljima, Dokumentacija 884, DZS, Zagreb, 1994.

Tab. 5. Stanovništvo prema završenoj školi 2011.

Stan

ovništvo staro 15

i

više god

ina

Bez škole

1-‐3

razreda

osnovne

škole

4-‐7

razreda

osnovne

škole

Osnovno

obrazovanje

Srednje

obrazovanje

Visoko


765 11 17 48 292 318 79 0

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, www.dzs.hr (7.10.2015.)

3.1.2. Socio-‐ekonomska obilježja

3.1.2.1. Stanovništvo prema djelatnosti

U okviru metodoloških napomena valja napomenuti da popisni podaci četiriju ovdje

razmatranih popisa (1961., 1991., 2001. i 2011.) nisu sasvim međusobno usporedivi. Najprije

se to odnosi na podatke iz popisa 1961. u kojima se kontingent aktivnog stanovništva prema

pojedinim područjima djelatnosti odnosi na populaciju s navršenih 14 godina s izuzetkom u

poljoprivredi gdje je ta granica spuštena na 10 do 14 godina. U kasnijim popisima taj se

kontingent aktivnog stanovništva odnosio na stanovništvo staro 15 i više godina.

Grupiramo li popisne kategorije strukture stanovništva prema djelatnosti 1961. najviše

stanovništva je bilo zaposleno u primarnom sektoru1 (646 ili 74,9% od 863 ukupno aktivnih).

Kategorija koja je bila najzastupljenija je poljoprivreda u kojoj je radilo 601 stanovnik (69,6%

1 U primarni sektor 1961. ubrajamo poljoprivredu i šumarstvo.

aktivnih). U sekundarnom sektoru2 bilo je zaposleno svega 56 stanovnika (6,5%), dok je u

tercijarnom i kvartarnom bilo zaposleno 107 stanovnika ili 12,4% aktivnih. Trideset godina

kasnije, 1991. u primarnom sektoru3 bilo je zaposleno 104 stanovnika (24,0% od 434

aktivnih), a najviše od toga u poljoprivredi (88 ili 20,3%). Gotovo trećina aktivnog

stanovništva bila je zaposlena u sekundarnom sektoru4 (141 ili 32,5%) unutar kojeg i

najbrojnija kategorija ukupno gledajući – industrija i rudarstvo sa 30% zaposlenih. Tercijarni i

kvartarni sektor zapošljavao je 174 stanovnika ili 40,1% aktivne populacije. Deset godina

kasnije, 2001. udjeli su bili sljedeći: primarni sektor 16,7%, sekundarni 31,3%, tercijarni i

kvartarni 52,0%.5 Najviše je zapošljavala prerađivačka industrija (23,3%) te poljoprivreda, lov

i šumarstvo (16,1%).

Zaposleni prema sektorima djelatnosti svrstani su u popisnim podacima Hrvatske 2011. u 22

kategorije.6 Da bi lakše analizirali sve djelatnosti grupirat ćemo ih uobičajeno prema tzv.

sektorima djelatnosti od I do IV.7 Primarni sektor obuhvaća stanovništvo koje radi u

poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu. Takvih je bilo 24 s udjelom od 7,8%. Sekundarni sektor

obuhvaća stanovništvo zaposleno u rudarstvu, industriji, građevinarstvu, vodoprivredi itd. U

njemu je bilo zaposleno 117 stanovnika ili 38,2%. Tercijarni sektor obuhvaćao je stanovništvo

zaposleno u neproizvodnim, uslužnim djelatnostima, a kasnije je iz njega izdvojen i kvartarni

sektor (uprava, obrazovanje, znanost, umjetnost, zdravstvo itd.). U tercijarnom sektoru bilo

je zaposleno 88 stanovnika (28,8%), a u kvartarnom 76 (24,8%). Najveći udio zaposlenih

ostao je u prerađivačkoj industriji (22,9%), a slijede građevinarstvo (11,8%), trgovina na

2 Sekundarni sektor 1961. čine rudarstvo, industrija i građevinarstvo. 3 Primarni sektor 1991. sačinjavali su poljoprivreda i ribarstvo te šumarstvo. 4 U sekundarni sektor 1991. ubrajamo industriju i rudarstvo te građevinarstvo. 5 Primarni sektor obuhvaćao je poljoprivredu, lov i šumarstvo te ribarstvo, a sekundarni rudarstvo i vađenje, prerađivačku industriju te građevinarstvo. 6 Kategorije su označene slovnim oznakama od A do U. Kategorija A: Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B: Rudarstvo i vađenje; C: Prerađivačka industrija; D: Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E: Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša; F: Građevinarstvo; G: Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala; H: Prijevoz i skladištenje; I: Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J: Informacije i komunikacije; K: Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L: Poslovanje nekretninama; M: Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N: Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O: Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje; P: Obrazovanje; Q: Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R: Umjetnost, zabava i rekreacija; S: Ostale uslužne djelatnosti; T: Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U: Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela. Postoji još i kategorija koja ne nosi slovnu oznaku, a to je „Nepoznato“. 7 Navedene kategorije djelatnosti Državni zavod za statistiku grupira u sektore na sljedeći način: Primarni sektor (I) obuhvaća kategoriju A, sekundarni (II) B, C, D, E, F, tercijarni (III) G, H, I, J, K, L i kvartarni (IV) M, N, O, P, Q, R.

veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (10,5%), djelatnost pružanja smještaja

te pripreme i usluživanja hrane (10,1%), poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (7,8%) itd.

Tab. 6. Aktivno stanovništvo prema djelatnosti 1961.

Područje djelatnosti Broj stanovnika % Rudarstvo 30 3,5 Industrija 22 2,5 Poljoprivreda 601 69,6 Šumarstvo 45 5,2 Građevinarstvo 4 0,5 Promet 7 0,8 Trgovina i ugostiteljstvo 18 2,1 Zanatstvo 31 3,6 Osobne usluge 1 0,1 Komunalne djelatnosti 8 0,9 Državna uprava i pravosuđe 14 1,6 Kulturno-‐prosvjetna i znanstvena djelatnost 15 1,7 Zdravstvena i socijalne djelatnosti 10 1,2 Ostale djelatnosti 3 0,3 Van djelatnosti i nepoznato 54 6,3 Ukupno 863 100,0 Izvor: Popis stanovništva 1961., Knjiga XIV, Aktivnost i delatnost: rezultati za naselja, SZS, Beograd, 1965.

Tab. 7. Aktivno stanovništvo u zemlji koje obavlja zanimanje prema području djelatnosti 1991.

Područje djelatnosti Broj stanovnika %

Industrija i rudarstvo 130 30,0

Poljoprivreda i ribarstvo 88 20,3

Šumarstvo 16 3,7

Vodoprivreda 1 0,2

Građevinarstvo 11 2,5

Promet i veze 14 3,2

Trgovina 15 3,5

Ugostiteljstvo i turizam 59 13,6

Obrtništvo i osobne usluge 22 5,1

Stambeno-‐komunalne djelatnosti i uređenje naselja i prostora 11 2,5

Financijske, tehničke i poslovne usluge 5 1,2

Obrazovanje, znanost, kultura i informacije 35 8,1

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 2 0,5

Tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave, fondovi, udruženja i organizacije

10 2,3

Nepoznato 15 3,5

Ukupno 434 100,0

Napomena: Razlika do ukupno odnosi se na nepoznato područje djelatnosti. Izvor: Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991., Aktivno stanovništvo u zemlji koje obavlja zanimanje, prema području djelatnosti po naseljima, Dokumentacija 885, DZS, Zagreb, 1994.

Tab. 8. Zaposleni prema djelatnosti 2001.

Djelatnost Ukupno % Poljoprivreda, lov i šumarstvo 56 16,1 Ribarstvo 2 0,6 Rudarstvo i vađenje 9 2,6 Prerađivačka industrija 81 23,3 Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 7 2,0 Građevinarstvo 19 5,5

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu potrebu i kućanstvo

20 5,7 Hoteli i restorani 33 9,5 Prijevoz, skladištenje i veze 16 4,6

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 9 2,6 Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 16 4,6 Obrazovanje 23 6,6 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 17 4,9 Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 6 1,7 Na radu u inozemstvu 32 9,2 Nepoznata djelatnost 2 0,6 Ukupno 348 100,0 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 31. ožujka 2001. godine, www.dzs.hr (7.10.2015.)

Tab. 9. Zaposleni prema područjima djelatnosti 2011.

Djelatnost Ukupno % Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 24 7,8 Rudarstvo i vađenje 3 1,0 Prerađivačka industrija 70 22,9 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 1 0,3 Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša 7 2,3 Građevinarstvo 36 11,8 Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 32 10,5 Prijevoz i skladištenje 22 7,2 Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 31 10,1 Informacije i komunikacije 1 0,3 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 2 0,7 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 9 2,9 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 4 1,3 Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 16 5,2 Obrazovanje 21 6,9 Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 16 5,2 Umjetnost, zabava i rekreacija 3 1,0 Ostale uslužne djelatnosti 7 2,3 Nepoznato 1 0,3 Ukupno 306 100,0 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, www.dzs.hr.

3.1.2.2. Poljoprivredno stanovništvo

Poljoprivredno stanovništvo promatrali smo u tri popisa: 1961., 1991. i 2001. (posljednja popisna godina za koju su objavljeni podaci). U tih 40 godina broj poljoprivrednog stanovništva, kao i njegov udio u ukupnom se smanjivao. Tako je još 1961. bio čak 1371 stanovnik u tom kontingentu što je činilo udio od 61,8%. Trideset godina kasnije, 1991. samo 16,2% stanovništva bilo je poljoprivredno, a 2001. samo 11,1%.

Tab. 10. Poljoprivredno stanovništvo 1961., 1991. i 2001.

Godina Ukupno Poljoprivredno % 1961. 2220 1371 61,8 1991. 1109 180 16,2 2001. 981 109 11,1

Izvor: Popis stanovništva 1961., Knjiga XV, Poljoprivredno stanovništvo: rezultati za naselja, SZS, Beograd, 1966.; Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991., Poljoprivredno stanovništvo, prema aktivnosti i spolu po naseljima, Dokumentacija 886, DZS, Zagreb, 1994.; Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 31. ožujka 2001. godine, www.dzs.hr

3.1.3. Način korištenja zemljišta

S obzirom da je ovaj prostor bio tradicionalno poljoprivredni kraj, zanimljivo je analizirati korištenje poljoprivrednog zemljišta. Naime, čak i dio stanovništva koji je formalno zaposlen u drugim djelatnostima još se uvijek bavi poljoprivredom za vlastite potrebe i/ili kao dodatni izvor prihoda (sredstava) za život. Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003. ukupno je bilo korišteno 199,28 ha poljoprivrednog zemljišta. S obzirom da je ta površina bila podijeljena na 925 parcela, prosječna površina parcele korištenoga poljoprivrednog zemljišta iznosila je 2154,3789 m2 ili 0,215 ha.

Tab. 11. Poljoprivredna individualna kućanstva 1960.

Ukupan broj kućanstava

Broj stanovnika u kućanstvima

Broj poljoprivrednika u kućanstvima

Stalno zaposleni izvan kućanstava

Ukupna korištena

površina (ha)

Površina oranica i vrtova

(ha) 504 1962 848 134 3145 669

Izvor: Popis poljoprivrede 1960., Knjiga I, Osnovni podaci individualnih gazdinstava po naseljima, Beograd, 1964.

Tab. 12. Poljoprivredna kućanstva prema raspoloživom zemljištu (1. lipnja 2003.)

Broj kućanstava

Ukupno raspoloživa površina

zemljišta (ha)

Korišteno poljoprivredno zemljište (ha) Ostalo zemljište

(ha)

Broj parcela korištenoga

poljoprivrednog zemljišta

ukupno u vlasništvu uzeto u zakup

dano u zakup

184 554,3 199,28 175,31 24,12 0,15 355,02 925 Izvor: Popis poljoprivrede 2003., www.dzs.hr.

3.1.3.1. Obradivo zemljište prema kategorijama

Prema kategorijama korištenog poljoprivrednog zemljišta prilikom Popisa poljoprivrede iz 2003. godine prevladavale su „oranice i vrtovi“ (109,73 ha), livade (33,59 ha), vinogradi (25,03 ha), pašnjaci (17,92 ha) itd. S obzirom na veliku površinu neobrađenog poljoprivrednog zemljišta (109,39 ha) postoji potencijal pod uvjetima da se riješe imovinsko-‐pravni odnosi i ostali problemi.

Tab. 13. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama (1. lipnja 2003.)

Korišteno poljoprivredno zemljište (ha) Ostalo zemljište (ha)

ukup

no

oran

ice i vrtovi

povrtnjaci (za

vlastite po

treb

e)

livad

e

pašnjaci

voćnjaci vinogradi

ukupno neobrađeno poljoprivredno

šumsko zemljište

ukup

no

plan

tažni

ukupno plantažni

199,28 109,73 1,88 33,59 17,92 11,13 2,48 25,03 3,05 355,02 109,39 207,36

Izvor: Popis poljoprivrede 2003., www.dzs.hr.

Prema kategorijama korištenog poljoprivrednog zemljišta privatnih kućanstava 2011. najviše je i dalje bilo oranica (112,85 ha), vinograda (40,52 ha) pa maslinika (21,01 ha).

Sl. 7. Maslinici kao dio tradicionalnog agrarnog pejzaža (snimio: I. Zupanc)

Bez obzira na korištenu površinu promotrit ćemo i broj privatnih kućanstava prema pojedinim kategorijama korištenog poljoprivrednog zemljišta. Na čitavom području, najveći broj kućanstava posjeduje oranice (njih 122), vinograde (80), maslinike (39) te voćnjake (11). Ostalo poljoprivredno zemljište (livade, pašnjaci i dr.) koristi 83 kućanstva.

Tab. 14. Površina korištenoga poljoprivrednog zemljišta privatnih kućanstava 2011. Općina Oprtalj

Skupine kućanstava prema

korištenome poljoprivrednom zemljištu, ha Br

oj kućan

stava Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

ukupno korišteno

poljoprivredno zemljište or

anice

voćnjaci

vino

grad

i

maslinici

ostalo poljoprivredno

zemljište (livade,

pašnjaci i dr.)

Ukupno 316 387,05 112,85 2,87 40,52 21,01 209,8 bez zemlje 158 0 0 0 0 0 0 do 0,09 10 0,29 0,26 0 0,02 0,01 0

0,10 do 0,49 30 7,08 3,32 0,35 2,34 0,67 0,4 0,50 do 0,99 14 8,81 4,57 0 1,1 0,94 2,2 1,00 do 2,99 60 94,42 35,9 0,5 11,89 6,13 40 3,00 do 4,99 17 61,43 14,4 0,02 6,55 8,46 32 5,00 do 7,99 16 95,01 36 2 12,01 3,8 41,2 8,00 do 9,99 4 34,6 3,3 0 2,3 0 29

10,00 do 19,99 6 65,41 9,1 0 3,31 0 53 20,00 i više 1 20 6 0 1 1 12

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., www.dzs.hr.

Sl. 8. Napušteni agrarni pejzaž i prateći objekt te neautohtoni bor kao indikator reforestacije (snimio: I. Zupanc)

Tab. 15. Privatna kućanstva prema korištenome poljoprivrednom zemljištu 2011. Općina Oprtalj

Skupine kućanstava prema

korištenome poljoprivrednom zemljištu, ha

Ukupno Broj kućanstava

s oranicama

s voćnjacima

s vinogradima

s maslinicima

s ostalim poljoprivrednim

zemljištem (livade, pašnjaci

i dr.)

ukupno 316 122 11 80 39 83 bez zemlje 158 0 0 0 0 0 do 0,09 10 8 0 1 1 0

0,10 do 0,49 30 23 4 20 9 3 0,50 do 0,99 14 14 0 7 5 7 1,00 do 2,99 60 44 4 26 14 36 3,00 do 4,99 17 12 1 8 5 14 5,00 do 7,99 16 14 2 12 4 12 8,00 do 9,99 4 3 0 2 0 4

10,00 do 19,99 6 3 0 3 0 6 20,00 i više 1 1 0 1 1 1

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, www.dzs.hr.

3.1.4. Obilježja stambenog fonda

3.1.4.1. Stanovi prema načinu korištenja

Stambeni fond ima ključan utjecaj na razmještaj stanovništva i gustoću naseljenosti. Njegova su obilježja ujedno i odraz razmještaja i gustoće naseljenosti. Analiza stambenog fonda povezana je s demografskim analizama jer odražava životne prilike i uvjete u kojima stanovništvo živi, a ujedno s druge strane predstavlja pretpostavku naseljavanja jer pokazuje kvalitetu životnih preduvjeta. Stanove prema načinu korištenja razmatrali smo kroz četiri popisa stanovništva u tri osnovne kategorije: nastanjeni, napušteni i stanovi za odmor i rekreaciju. U općini je 2011. najviše je nastanjenih stanova (316), zatim stanova za odmor i rekreaciju (193) te napuštenih stanova (95). Možda najzanimljiviji kontingent su stanovi za odmor i rekreaciju. Od početnog jednog stana koji je evidentiran u popisu 1971., taj je broj rastao pa ih tako 1991. bio 51 takav stan, a 2001. čak 122. Nije sasvim jasno kako je 2011. taj broj smanjen na 103 jer je svega 6 stanova bilo za iznajmljivanje turistima.

3.1.4.2. Nastanjeni i napušteni stanovi

Broj nastanjenih stanova odražava depopulacijske procese budući da se konstantno smanjuje. Primjerice 1971. bilo ih je 461, a 2011. 316 na području općine. Udio nastanjenih stanova 1971. iznosio je 83,5%, da bi se on smanjivao te je 2011. pao na svega 42,7%. Broj napuštenih stanova povećava se od popisa 1991. kada ih je bilo 17 do 95 u vrijeme zadnjeg popisa.

Tab. 16. Stanovi prema korištenju 1971., 1991., 2001. i 2011.

Godina Ukupno Stanovi za stalno stanovanje Stanovi za odmor i

rekreaciju nastanjeni napušteni 1971. 552 461 83 1 1991. 485 384 17 51 2001. 576 325 36 122 2011. 740 316 95 103

Izvor: Popis stanovništva i stanova 1971., Stanovi: korišćenje i nastanjena lica: rezultati po naseljima i opštinama, Knjiga I., SZS, Beograd, 1972.; Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991., Stanovi prema načinu korištenja i druge nastanjene prostorije po naseljima, Dokumentacija 888, DZS, Zagreb, 1995.; Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 31. ožujka 2001. godine; Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Godine, www.dzs.hr.

4. Intervjui

Sugovornici:

Aleksander Krt (AK), rođ. 15.9.1966., načelnik Općine Oprtalj (razgovor vođen 24.9.2015. u prostorijama Općine Oprtalj)

Ivan Štokovac (IŠ), rođ. 22.11.1956., predsjednik općinskog vijeća Općine Oprtalj, vlasnik obrta „Štokovac“ – obrt za prijevoz i poljoprivrednu djelatnost i OPG-‐a (razgovor vođen 25.9.2015. u kući sugovornika, Novaki 39)

Opišite gospodarsko stanje na području Vaše općine do 1990-‐ih.

Koji su bili glavni razvojni resursi područja Vaše općine do 1990-‐ih? Npr. povoljan prometno-‐geografski položaj, kvalitetna plodna tla, šume, bogatstvo vode, tradicija bavljenja obrtom, blizina većih gradova i sl., na obali/blizu obale…

AK: Najveća prednost bila je nepostojanje državne granice u Istri između Hrvatske i Slovenije. Na taj način bio je omogućen lakši i brži plasman proizvoda do Trsta, Ljubljane itd.

IŠ: Razvojni resursi nisu bili toliko značajni. Ističu se šume iz kojih se iskorištava drvna građa i geografski položaj (blizina Italije, Slovenije itd.)

Koje su bile osnovne gospodarske djelatnosti na području Vaše općine? Koje su zapošljavale najviše stanovnika općine? Je li područje Vaše općine bilo važno mjesto rada i za okolni prostor?

AK: Glavne gospodarske djelatnosti bile su poljoprivreda, turizam (Istarske Toplice s ukupno 110 zaposlenih), tekstilna industrija te oko 10-‐20 zaposlenih u Hrvatskim šumama. Osim Istarskih Toplica, područje općine nije bilo značajnije mjesto rada.

IŠ: Na području općine glavna gospodarska djelatnost bila je poljoprivreda. Izvan današnje općine ljudi su bili zaposleni u gradovima Buje, Buzet te u Sloveniji i Italiji. Ženska populacija bila je zaposlena u tekstilnoj industriji (Nova d.o.o. pogon u općini Oprtalj, oko 20-‐ak radnica) te u dva kamenoloma koje je tada koristila tvrtka „Kamen -‐Pazin“ na području općine Oprtalj (10-‐ak radnika).

Kolika je bila važnost poljoprivrede? Kojih grana? Je li većina poljoprivredne proizvodnje bila komercijalna, namijenjena tržištu ili je to bila uglavnom poljoprivreda za vlastite potrebe? Je li proizvodnja bila organizirana u okviru poljoprivredno-‐industrijskih kombinata (PIK), poljoprivrednih zadruga ili sličnih organizacijskih oblika? Koji su bili osnovni problemi poljoprivrede u Vašoj općini prije 1990-‐ih?

AK: Poljoprivreda je imala značajnu ulogu. Glavna poljoprivredna grana bila je stočarstvo i to uglavnom individualno, za vlastite potrebe. Proizvodnja nije bila organizirana, ali je bio

organiziran otkup. Otkup su vršili PIK Umag i „Jadran“ iz Buzeta. Glavni problemi poljoprivrede bili su: vlasnička struktura zemljišta i orijentacija proizvodnje.

IŠ: Na području općine glavna gospodarska djelatnost bila je poljoprivreda i to prije svega: stočarstvo. Proizvodilo se za vlastite potreba i za organiziran otkup mlijeka (kooperacija PIK Umag). Osnovni problemi vezani za poljoprivredu su bili znatno manji nego danas jer je bio organiziran otkup, pomoć u plasmanu proizvoda, sufinanciranje umjetnih gnojiva i sjemena.

Kolika je bila važnost industrije? Koje industrijske tvrtke su postojale do 1990-‐ih (sektori, nazivi industrija)? Koliko su ljudi zapošljavale? Kako su tvornice bile povezane s lokalnom ekonomijom – jesu li imale kooperante u lokalnoj zajednici i sl.? Kako i na koja tržišta su plasirani industrijski proizvodi (domaće/strano, bivša Jugoslavija i sl.).

AK: Važna je bila tekstilna industrija (Nova istarska trikotaža d.o.o. iz Novigrada – kasnije tekstilna konfekcija Era d.o.o. s pogonom u Oprtlju) s oko 30 zaposlenih žena. Nije bilo lokalnih kooperanata, a proizvodi su plasirani na domaće i strano tržište. Postojalo je i nekoliko manjih pogona (obrta) koje su otvorili Slovenci zbog stimulativnih mjera koje su ovdje postojale.

IŠ: Ženska populacija bila je zaposlena u tekstilnoj industriji (Nova d.o.o. pogon u općini Oprtalj, oko 20-‐ak radnica) te u dva kamenoloma koje je tada koristila tvrtka „Kamen -‐Pazin“ na području općine Oprtalj (10-‐ak radnika). Nije bilo kooperanata u lokalnoj zajednici. Tržište je bila bivša Jugoslavija.

Kolika je bila važnost zanatstva i obrtništva? Koji su bili važni tradicionalni obrti?

AK: Važnost zanatstva i obrtništva nije bila značajna, nešto malo kovačija i stolarija.

IŠ: Nešto je obrta bilo vezano uslužne djelatnosti u naseljima Gradinje i Livade.

Kolika je bila važnost zapošljavanja u javnom sektoru? U kojim djelatnostima (posebno u elektroprivredi, vodoprivredi, upravljanju šumama, održavanju cesta i sl.)?

AK: Važnost zapošljavanja u javnom sektoru je bila apsolutna u svim navedenim djelatnostima: elektroprivredi, vodoprivredi, upravljanju šumama, održavanju cesta.

Kolika je bila važnost ugostiteljstva i turizma? Je li na području Vaše općine do 1990-‐ih bilo smještajnih kapaciteta i kojih?

AK: Osim Istarskih Toplica nije bilo smještajnih kapaciteta vezanih uz turizam.

IŠ: Također Istarske Toplice.

Koji su bili najvažniji centri rada u koje su dnevno putovali zaposleni s područja Vaše općine? Kolika je bila važnost dnevnih migracija zaposlenih?

AK: Najvažniji centri rada bili su: Buje, Buzet pa Umag. Važnost dnevnih migracija bila je velika. Poduzeće „Digitron d.o.o.“ iz Buja bilo je predviđeno da će zapošljavati upravo radnu snagu iz tzv. Gornje Bujštine.

IŠ: Važnost dnevnih migracija bila je srednja. Putovalo se u centre rada Buje i Buzet.

Kolika je bila važnost rada u inozemstvu?

AK: Važnost rada u inozemstvo također je bila. Ističe se Trst u susjednoj Italiji kao centar dnevnih migracija iz općine.

IŠ: Mladi su većinom putovali na rad u Italiju.

Opišite demografsko stanje na području Vaše općine do 1990-‐ih.

Koji su bili ključni demografski problemi na području Vaše općine prije 1990-‐ih? Starenje stanovništva, iseljavanje mladih (žene ili muškarci?, zašto?). Kamo se iseljavalo?

AK: Ključni demografski problemi bili su depopulacija, starenje, iseljavanje, negativan prirodni priraštaj. Iseljavalo se u centre rada: Buje, Buzet, Umag, Novigrad. Razlozi su bili osim posla, infrastruktura u tim naseljima i stambena politika (stambeni fondovi) poduzeća u navedenim centrima rada koja je bila usmjerena na smanjenje putnih troškova radne snage. Trajnim preseljenjem u navedene gradove izgubljene su 3-‐4 generacije.

IŠ: Malo je mladih ostalo u Općini Oprtalj jer je iseljavanje počelo već tamo 1968. pa se nastavilo 1970-‐ih godina. Iseljavalo se u Italiju, Australiju, Kanadu, Švedsku itd. Zatim u Sloveniju (Kopar, Izola) te u centre rada: Buje, Buzet, Novigrad i Umag.

Kako je tadašnja vlast rješavala demografske probleme? Jesu li postojale mjere, i s koje razine su dolazile?

AK: Nikako.

IŠ: Nisu postojale mjere osim stambene politike.

Kako se skrbilo o potrebama djece, mladih i starih na području Vaše općine?

AK: Nikakvo.

Infrastrukturna i socijalna opremljenost naselja do 1990-‐ih

Prema tablici u prilogu, evidentirajte središnje funkcije u naseljima općine do 1990-‐ih.

AK: Središnje funkcije u naseljima:

1. Oprtalj – lokalni centar:

-‐osnovna škola

-‐liječnik opće prakse/obiteljske medicine (povremeno/tjedno dolazio iz Buja)

-‐poštanski ured

-‐prodavaonica

2. Livade – lokalni centar:

-‐područna (osnovna) škola (područna škola OŠ iz Buzeta)

-‐liječnik opće prakse/obiteljske medicine (povremeno/tjedno dolazio iz Buzeta)

-‐poštanski ured

-‐prodavaonica

Kakva je bila zastupljenost komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, el. energija, plinovod, telekomunikacije i sl.)?

AK: Vodovod 20%, opskrba električnom energijom bila je opterećena slabim naponom. Kanalizacije nije bilo, kao ni telekomunikacija; plinovoda isto (nema ga ni danas).

Opišite gospodarske promjene koje su područje Vaše općine zahvatile u 1990-‐im.

Kako su procesi pretvorbe i privatizacije utjecali na gospodarstvo Vaše općine? Jesu li doveli do zatvaranja tvrtki ili smanjivanja broja zaposlenih? Ako jesu, u kojim djelatnostima (posebno u industriji)? Što se desilo s ljudima koji su izgubili radna mjesta? Kojim izvorima prihoda su se okrenuli?

AK: Kako nije bilo puno tvrtki tako nije bilo ni značajnije privatizacije i pretvorbe. Privatizirane su Istarske Toplice i spomenuta trikotaža Nova d.o.o. (kasnije Era d.o.o.) koja je radila do 2008. godine kada je zbog krize zatvorena. Ljudi koji su ostali bez posla okrenuli su se radu u inozemstvu (Italija, Trst), poljoprivredi i obrtu.

IŠ: Nije bilo velikih firmi pa nije bilo značajne privatizacije ili pretvorbe. Ljudi iz tekstilne industrije koja je izgubila tržište te se preselila gdje je radna snaga jeftinija ostali su bez posla te su se okrenuli privatnom poslu. No, ostali su bez posla i oni koji su radili izvan općine u centrima rada (Buje, Buzet, Italija).

Je li bilo uspješnih primjera pretvorbe i privatizacije? Navedite ih i opišite. U kojim djelatnostima?

AK: Istarske Toplice životare, teško je reći da li je privatizacija bila uspješna. Prije su zapošljavale 110 radnika danas 70. Imale su nekada 100.000 noćenja.

IŠ: Istarske Toplice koje još uvijek rade.

Po Vašem mišljenju, koji su bili najvažniji čimbenici uspješnih primjera pretvorbe?

Jesu li se nakon 1990. otvorile nove domaće tvrtke na području Vaše općine? Kada su se otvorile? U kojim sektorima djelatnosti? Tko ih je otvorio (lokalno stanovništvo s prebivalištem na području općine, lokalno stanovništvo koje živi u inozemstvu ili drugdje izvan općine, doseljenici – koji? i sl.)? Jesu li se otvorile nove strane tvrtke na području Vaše općine nakon 1990-‐ih? Opišite detaljnije kada, kave su, koliko zaposlenih imaju? Na koja tržišta plasiraju proizvode i usluge nove tvrtke (bilo domaće bilo strane)?

AK: Nakon 1990. pa do 2000. otvorilo se 40-‐ak obrta i firmi u sektorima: poljoprivreda, agroturizam, sitno obrtništvo i metalna galanterija. Strane tvrtke nisu se otvarale.

IŠ: Otvorili su se obrti, aluminijska stolarija, građevinske djelatnosti i uslužne djelatnosti.

Po Vašem mišljenju, koji su bili najvažniji čimbenici uspješnih primjera otvaranja novih tvrtki?

AK: Iskorištavanje prirodnih resursa područja (poljoprivreda, lovni turizam).

IŠ: Najvažniji razlog je poduzetnost ljudi (upornost, snalažljivost).

Je li smanjila ili povećala potreba za dnevnim migracijama zaposlenih iz Vaše općine? Jesu li centri rada ostali isti kao prije 1990-‐ih ili su se promijenili?

AK: Centri rada ostali su isti kao i prije 1990-‐ih.

IŠ: Također isti kao i prije

Utjecaj tranzicije na stanje u poljoprivredi

Kako su promjene u 1990-‐im utjecale na stanje u poljoprivredi Vaše općine? Koji su zakoni posebno utjecali na poljoprivredu i poljoprivrednike? Jesu li poljoprivrednici u Vašoj općini povećali, smanjili ili je prosječna veličina poljoprivrednih posjeda ostala približno ista kao prije 1990-‐ih? Što se dešavalo s poljoprivrednom proizvodnjom od 1990-‐ih do danas: rast/pad/stagnacija?

AK: Zakon koji se tiče privatizacije državnog poljoprivrednog zemljišta i njegova provedba (realizacija) sprječavao je razvoj poljoprivrede. Prvi natječaj koji je proveden bio je 1997. no nikada nije realiziran do kraja od strane države. Tek 2011. ponovno je proveden natječaj i realizirana kupoprodaja po natječaju. Broj poljoprivrednika se smanjio, ali proizvodnja se povećala.

IŠ: Zakon o otkupu poljoprivrednog zemljišta generalno vidi kao pozitivan jer je ljudima omogućio da mogu kupiti ili uzeti u zakup zemlju. Povećali su se posjedi, ali je smanjen broj poljoprivrednika. Ukupno se manja površina obrađuje. Poljoprivrednici su ostali prepušteni sebi. Problemi koji proizlaze iz smanjenja proizvodnje i (ne)organiziranosti

otkupa su neobrađeno zemljište i šikara koja pogoduje širenju divljači koja uništava posjede.

Kako su na poljoprivrednike u Vašoj općini utjecale mjere kupnje ili uzimanja u zakup poljoprivrednog zemljišta? Tko je od njih najviše profitirao?

AK: Zbog spomenutog mjere kupnje ili uzimanja u zakup utjecale su negativno.

IŠ: Zemlju koju su neki već prije obrađivali sada su kupili ili uzeli u zakup. Najviše su profitirali poljoprivrednici koji se bave maslinarstvom i vinogradarstvom.

Kako je otvaranje tržišta poljoprivrednim proizvodima (a time i povećanje uvoza) utjecalo na poljoprivrednike i poljoprivrednu proizvodnju u Vašoj općini?

AK: Otvaranje tržišta utjecalo ja na preradu poljoprivrednih proizvoda i izvoz.

IŠ: Utjecalo je loše: 1) konkurencija sumnjive kvalitete, 2) niske cijene i 3) pad interesa poljoprivrednika.

Kako je privatizacija nekadašnjih PIK-‐ova utjecala na poljoprivredu Vaše općine? Kako je pojava domaćih i stranih trgovačkih lanaca utjecala na poljoprivredu Vaše općine? Proizvode li poljoprivrednici u Vašoj općini proizvode za robne marke hipermarketa i trgovačkih lanaca?

AK: PIK-‐ova u samoj općini nije bilo. Kao što je navedeno, PIK Umag vršio je otkup u naselju Sveta Lucija, a poljoprivredni kombinat „Jadran“ iz Buzeta u naselju Livade. Radi se o brdsko-‐planinskom području s mali česticama i gotovo ručni radom u poljoprivredi. Poljoprivrednici ne proizvode za robne marke hipermarketa i trgovačkih lanaca.

Postoji li u Vašoj općini poljoprivredna Zadruga? Je li bila tu i prije 1990-‐ih? Kako se stanje razlikuje danas i prije 1990-‐ih?

AK: Ne postoji poljoprivredna zadruga, samo udruga poljoprivrednika.

Što se dogodilo s infrastrukturnom i socijalnom opremljenošću naselja Vaše općine nakon 1990-‐ih do danas?

Je li se poveća, smanjio ili ostao približno isti broj škola, ambulanti, pošti, banaka, ljekarni, prodavaonica i sl. (evidentirati u tablici središnjih funkcija u prilogu)?

AK: Broj prodavaonica se smanjio (po jedna u naseljima Zrenj i Sveta Lucija). Liječnik opće prakse/obiteljske medicine više ne dolazi niti u Oprtalj niti u Livade. Od šk. god. 2015./2016. zatvorena je područna osnovna škola u Livadama.

Je li se povećala opskrbljenost kućanstava komunalnom infrastrukturom (vodovod, kanalizacija, el. energija, plinovod, telekomunikacije i sl.)?

AK: Apsolutno. Vodovod, električnu energiju i telekomunikaciju imaju sva naselja . Kanalizaciju središte općine Oprtalj, a u Livadama je u izgradnji.

Opišite demografske prilike u Vašoj općini od 1990-‐ih do danas.

Kako su nove gospodarske i političke prilike utjecale na život stanovništva u Vašoj općini? Je li smanjenje/starenje/iseljavanje i sl. smanjeno, povećano ili je ostalo isto kao i prije? Kako se nova općina nosi s demografskim izazovima?

AK: Nove gospodarske i političke prilike nisu dobro utjecale. Negativni demografski trendovi su se nastavili iako treba reći da je 1991. i djelomice 2001. bilo tzv. „fiktivnog“ stanovništva koje stvarno nije živjelo na području općine pa smanjenje u odnosu na kasnije popise izgleda veće. Razlozi su visoki troškovi života, dislociranost, prijevoz starijih osoba itd. Općina subvencionira svako rođeno dijete s 500 EUR-‐a, učenike srednjih škola stipendira sa 50 EUR-‐a (350 kn) mjesečno, a studente sa 100 EUR-‐a. Zatim postoji poticajna stanogradnja za mlade u naselju Kavi gdje je do sada kuću izgradila i doselila jedna obitelj (supružnici s dvoje djece).

OPIŠITE POLITIČKE PROMJENE NAKON 1990-‐ih

Je li područje Vaše općine do 1990-‐ih bilo samostalna općina ili ste bili dio veće administrativne jedinice? Ako ste bili samostalna općina, je li se promijenio prostorni obuhvat i granice (povećanje, smanjenje)? Ako niste bili samostalna općina, kada ste to postali? Kako su ove promjene utjecale na razvoj općine? Navedite i pozitivne i negativne posljedice (ako ih je bilo)?

AK: Područje općine do 1990-‐ih nije bilo samostalna općina već je pripadalo dvjema većim općinama: Buje i Buzet. Općina se osamostalila 1993. godine. Promjene su pozitivno utjecale na razvoj općine.

IŠ: Političke promjene nisu bitno utjecale. Desio se brži razvoj kraja jer lokalno stanovništvo najbolje zna svoje potrebe (ranije su Buje i Buzet odlučivali, a Oprtalj je bio na margini), dana je veća važnost mjestima i poboljšana je infrastruktura. Bolja je suradnja nego prije. Država premalo vodi brigu, OPG-‐ovi preživljavaju, postoji nered u tom sektoru, potrebno je uređenije motivirati ljude da rade. Primjerice Slovenija, Austrija daju poticaje za brdska područja.

Kakva je suradnja općine sa županijskom i državnom razinom upravljanja? Koje oblike suradnje između Vaše općine, županije i države smatrate najuspješnijima, a koje najmanje uspješnima? Kako se suradnja lokalne i regionalne i državne vlasti nakon 1990-‐ih promijenila u odnosu na situaciju do 1990-‐te.

AK: Suradnja sa županijskom i državnom razinom je dobra. Odvija se kroz financijska sredstva za projekte.

IŠ: Bolja je suradnja nego prije.

Koliko je stranaka i osoba (načelnika/gradonačelnika) bilo na vlasti do danas? Kako se stabilnost ili pak promjena odrazila na razvoj općine?

AK: Jedan načelnik općine i ukupno četiri stranke na vlasti. Stabilnost se odrazila dobro.

IŠ: Upravo ta stabilnost donosi kontinuitet u razvoju kraja. Vijećnici su uključeni maksimalno u rad općine, bolji su kontakti i način kako doći do financijskih sredstva nego kada bi se svake četiri godine mijenjala vlast. Ne tereti nas politička pripadnost, nego su svi maksimalno pozitivno angažirani u cilju boljeg razvoja.

Kako se promijenio utjecaj državne poljoprivredne politike nakon 1990-‐ih? Što mislite o mjerama koje danas dolaze iz Ministarstva poljoprivrede?

AK: Utjecaj državne politike je nedovoljno poticajan; prestrogo, prekasno, najlošije za razvoj općine.

NOVI AKTERI U RAZVOJU PODRUČJA

Jesu li nakon 1990-‐ih pojavili novi akteri (pojedinci, institucije, udruge, LAG-‐ovi, strani, domaći) koji su utjecali na razvoj Vaše općine? Ako jesu, na koji način su utjecali? Kako su djelovali/kako djeluju?

AK: Nakon 1990-‐ih pojavili su se novi akteri i to domaći (stranih nema): pojedinci (poljoprivreda, agroturizam, proizvodnja meda), te udruge: poljoprivredna udruga preko koje je organizirana nabavka sadnog materijala kroz model 1/3 općina, 1/3 županija i 1/3 poljoprivrednik samostalno. Lovačko društvo „Vepar“ registrirano je i djeluje kao udruga. LAG Sjeverna Istra ima sjedište u Novigradu, a počeo je s radom 2012. godine. Obuhvaća bivše općine Buje i Buzet (danas osam jedinica lokalne samouprave: Grad Novigrad, Grad Umag, Grad Buje, Općina Brtonigla, Općina Grožnjan, Općina Oprtalj, Grad Buzet i Općina Lanišće). Novih institucija nema.

Jesu li se nakon 1990-‐ih pojavili novi ekonomski akteri koji su utjecali na stanje i razvoj Vaše općine (npr. domaći ili strani investitori, u kojim djelatnostima?)?

AK: Pojavili su se domaći investitori koji su investirali u poljoprivredu i turizam, a od stranih investitora to su investicije u smještajne kapacitete u turizmu.

Kako su na razvoj Vaše općine utjecali fondovi Europske unije?

AK: Fondovi Europske unije (IPARD) iskorišteni su u zadnjih 5-‐6 godina za asfaltiranje nerazvrstanih cesta. Procedura i proces realizacije u suradnji s nadležnim ministarstvom

je spora i troma. Investicije su predviđene za asfaltiranje cesta samo do građevinskog područja naselja. Tako je, primjerice u selu Jadroni zadnjih 150 metara asfaltiranja do sela morala općina platiti iz vlastitih sredstava.

Djeluje li na području Vaše općine LAG? Kada je osnovan? Koga okuplja? Kakav je njegov značaj za razvoj područja? Koje aktivnosti provodi?

AK: LAG Sjeverna Istra ima sjedište u Novigradu, a počeo je s radom 2012. godine. Obuhvaća bivše općine Buje i Buzet (danas osam jedinica lokalne samouprave: Grad Novigrad, Grad Umag, Grad Buje, Općina Brtonigla, Općina Grožnjan, Općina Oprtalj, Grad Buzet i Općina Lanišće). LAG je 2013. izradio strateški dokument „Lokalnu razvojnu strategiju 2013.-‐2014.“ Sa strateškim ciljevima za potrebe usmjeravanja razvoja područja.

Zaključno: Opišite ukratko zašto i kako je Vaša općina drugačija sada nego do 1990-‐ih? Jesu li se promijenile osnovne gospodarske djelatnosti? Je li to bilo na bolje ili na gore? Tko je na to utjecao? Kako vidite svoju općinu za 15-‐20 godina?

AK: Bit svega je da smo dobili mogućnost da sami razmišljamo, da se možemo boriti jer imamo pravo glasa i u tom razdoblju se sigurno rezultati vide. Promijenila se kao prvo koncepcija države, odnosno politike, način viđenja razvoja. Mi pokušavamo svoj razvoj planirati na rješavanju osnovne komunalne infrastrukture i na privrednim resursima i na tome radimo i tu se vidi veliki napredak. Za 15 do 20 godina ako se riješe imovinsko-‐pravni odnosi nad zemljištem i nad napuštenim objektima; ako se to riješi to će biti veliki potencijal i za 15 do 20 godina ovo područje će živjeti minimalno šest mjeseci u godišnje, a demografski tu smo loši i bit ćemo još lošiji.

IŠ: Promjene (razvoj) na bolje utjecaj su nove samostalne općine. Te promjene su se desile u poljoprivredi koja se preorijentirala (masline, vinova loza za potrebe turizma) i turizam. Zatim su oživila sela (uređene kuće i čitava sela), ulažu i stranci, poboljšana je infrastruktura (struja, voda, ceste). Za 15-‐20 godina vidim našu općinu još više nastanjenu, više mladih obitelji, bolji i lakši život sa manje problema.

5. Zaključak

Teritorij Općine Oprtalj predstavlja brdsko područje, a od 1991. i pogranično područje prema Republici Sloveniji. Iako prostor raspolaže određenim resursima pogodnim za dodatni razvoj poljoprivrede i turizma, takav geografski položaj kojeg obilježava i prometna izoliranost odrazio se na gospodarski i demografski razvoj ovog kraja. Nakon Drugog svjetskog rata, prostor je zahvatila snažna depopulacija inicirana prije svega emigracijom talijanskog stanovništva. Na to se nastavila ekonomska emigracija 1960-‐ih i 1970-‐ih godina. Posljedice se očituju i danas, a prije svega su vidljive u narušenoj dobnoj strukturi stanovništva čije je glavno obilježje starenje. Ostale promatrane strukture doživljavaju promjene u pozitivnom smjeru. Primjer toga je obrazovna struktura. Također, stanovništvo je u posljednjih 50-‐ak godina doživjelo prestrukturiranje te je od izrazito poljoprivrednog, danas najviše zaposlenih u industriji. Među sektorima dominira sekundarni pa tercijarni, kvartarni i primarni. Bez obzira na te podatke, dobar dio stanovništva još uvijek koristi poljoprivredu za vlastite potrebe i kao dopunski izvor prihoda. Među kategorijama korištenog poljoprivrednog zemljišta najzastupljenije su oranice, vinogradi i maslinici. U stambenom fondu zrcale se neki procesi koji se odvijaju na ovom području. To je s jedne strane smanjenje nastanjenih stanova, a povećanje napuštenih kao odraz depopulacije. S druge strane, povećanje stanova za odmor i rekreaciju te objekata za iznajmljivanje ukazuje na prepoznavanje atraktivnosti područja općine.

Literatura

Galo, C. 2009: Prirodna baština, u: Oprtalj / Portole (ur. Lay. V., Zupanc, I.), Općina Oprtalj, Oprtalj, 72-‐103.

Wertheimer-‐Baletić, Alica (1999): Stanovništvo i razvoj, Mate, Zagreb.

Zupanc, I. 2009: Demografski razvoj Općine Oprtalj, u: Oprtalj / Portole (ur. Lay. V., Zupanc, I.), Općina Oprtalj, Oprtalj, 46-‐71.

Izvori

Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-‐2001., www.dzs.hr (7.10.2015.)

Popis poljoprivrede 2003., www.dzs.hr (7.10.2015.)

Popis poljoprivrede 1960., Knjiga I, Osnovni podaci individualnih gazdinstava po naseljima, Beograd, 1964.

Popis stanovništva 1961: rezultati po naseljima, SZS, Beograd (tablogrami).

Popis stanovništva 1961., Knjiga XI, Pol i starost: rezultati za naselja, SZS, Beograd, 1965.

Popis stanovništva 1961., Knjiga XIII, Školska sprema i pismenost: rezultati za naselja, SZS, Beograd, 1965.

Popis stanovništva 1961., Knjiga XIV, Aktivnost i delatnost: rezultati za naselja, SZS, Beograd, 1965.

Popis stanovništva 1961., Knjiga XV, Poljoprivredno stanovništvo: rezultati za naselja, SZS, Beograd, 1966.

Popis stanovništva i stanova 1971., Stanovi: korišćenje i nastanjena lica: rezultati po naseljima i opštinama, Knjiga I., SZS, Beograd, 1972.

Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991., Stanovništvo prema spolu i starosti, Dokumentacija 882, DZS, Zagreb, 1994.

Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991., Stanovništvo prema školskoj spremi, pismenosti i spolu po naseljima, Dokumentacija 884, DZS, Zagreb, 1994.

Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991., Aktivno stanovništvo u zemlji koje obavlja zanimanje, prema području djelatnosti po naseljima, Dokumentacija 885, DZS, Zagreb, 1994.

Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991., Poljoprivredno stanovništvo, prema aktivnosti i spolu po naseljima, Dokumentacija 886, DZS, Zagreb, 1994.

Popis stanovništva, domaćinstava, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31. ožujak 1991., Stanovi prema načinu korištenja i druge nastanjene prostorije po naseljima, Dokumentacija 888, DZS, Zagreb, 1995.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova, 31. ožujka 2001. godine, www.dzs.hr (7.10.2015.)

Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, www.dzs.hr (7.10.2015.)

Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN 90/92.

Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, NN 10/97.

Autor: Doc.dr.sc. Ivan Zupanc

Sveučilište u Zagrebu Prirodoslovno-‐matematički fakultet Geografski odsjek

studija slucaja oprtalj - pmf naslovnica ·...

Documents