studija uticaja na okoliŠ za projekt … borovacka stjena komplet... · studija uticaja na okoliŠ...

UN

IVE

RS

ITA S STUD IO R UMZEN

ICA

EN

SIS

UN IV

ERZ ITET U ZEN ICI

UNIVERZITET U ZENICI

UNIVERSITY OF ZENICA

ZAVOD ZA ZAŠTITU I EKOLOGIJU

STUDIJA UTICAJA NA OKOLIŠ ZA PROJEKT PROŠIRENJE EKSPLOATACIJE KAMENOLOMA NA LOKALITETU „BOROVAČKA STIJENA“

Zenica, novembar 2011. godine

UN

IVE

RS

ITA S STUD IO R UMZEN

ICA

EN

SIS

UN IV

ERZ ITET U ZEN ICI

UNIVERZITET U ZENICI

UNIVERSITY OF ZENICA

ZAVOD ZA ZAŠTITU I EKOLOGIJU Broj: 01/11 - SUO Datum: 04.11.2011. godine Opšti podaci: STUDIJA UTICAJA NA OKOLIŠ ZA PROJEKT PROŠIRENJE

EKSPLOATACIJE KAMENOLOMA NA LOKALITETU „BOROVAČKA STIJENA“

Naručilac: PROIZVODNO, TRGOVINSKO I TRANSPORTNO DRUŠTVO

TRGOŠPED" d.o.o. KAKANJ Ul.Alije Izetbegovića bb, 72240 Kakanj, BiH

www.trgosped.com.ba E-Mail: [email protected] .ba Izvršilac: UNIVERZITET U ZENICI

MI “KEMAL KAPETANOVIĆ” ZENICA Ul. Travnička br. 3, 72000 Zenica, BiH Tel: (032) 247-999 Fax: (032) 247-980, [email protected]

Obrađivači: Halim Prcanović, dipl.inž.maš Sanela Beganović, dipl.biolog

Mirnes Duraković, dipl.inž.maš

Narudžbenica br: 55/11 od 08.06.2011. godine

Rukovodilac ZZE DIREKTOR

Halim Prcanović, dipl.inž.maš __________________ Prof.dr.Mirsada Oruč

Zenica, novembar 2011. godine

2

http://www.trgosped.com.ba/

mailto:[email protected]

http://[email protected]/

SADRŽAJ

1. UVOD............................................................................................................................................5

2. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA.........................................................................................7

2.1. Opis lokacije................................................................................................................................7

2.2. Potreba za projektom..................................................................................................................9

2.3. Metodologija rada/tehnologija eksploatacije i prerade kamena ..................................................9

2.4. Osnovne pomoćne tvari i ostale supstance i energija koje se koriste u procesu .....................13

2.5. Izvori i priroda emisija ...............................................................................................................13

3. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM....................................16

3.1. Stanovništvo .............................................................................................................................16

3.2. Klimatske karakteristike ............................................................................................................16

3.3. Hidrogeološke karakteristike.....................................................................................................17

3.4. Pedološke karakteristike ...........................................................................................................17

3.5. Flora i fauna............................................................................................................................................ 17

3.6. Zaštićena prirodna i kulturno-historijsko naslijeđe ...........................................................................18

3.7. Infrastruktura ..........................................................................................................................................18

3.8. Buka .........................................................................................................................................18

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ ........................................................19

4.1. Identifikacija i vrednovanje mogućih uticaja na okoliš...............................................................19

4.1.1. Uticaji nastali tokom eksploatacije i prerade kamena.....................................................................19

4.1.1.1. Klima ...................................................................................................................................................19

4.1.1.2. Zemljište..............................................................................................................................................19

4.1.1.3. Geologija i stabilnost ...........................................................................................................................19

4.1.1.4. Zrak.......................................................................................................................................20

4.1.1.5. Voda......................................................................................................................................23

4.1.1.6. Flora i fauna ...........................................................................................................................25

4.1.1.7. Pejzaž ...................................................................................................................................26

4.1.1.8. Buka i vibracije .......................................................................................................................26

4.1.1.9. Uticaj kod miniranja.................................................................................................................28

4.1.1.10. Stanovništvo.........................................................................................................................28

4.1.1.11. Socio-ekonomski uticaji .........................................................................................................29

4.1.1.12. Uticaji nakon završetka radova unutar eksloatacionog polja ......................................................29

4.1.1.13. Mogući akcidenti i ekološke nesreće .......................................................................................29

3

5. MJERE ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTICAJA I PLAN MONITORINGA...............30

5.1. Mjere za zaštitu okoliša tokom pripreme za eksploataciju kamena...............................................30

5.2. Mjere za zaštitu okoliša tokom eksploatacije i prerade kamena ...............................................31

5.2.1. Mjere za zaštitu zemljišta i stabilnost tla.......................................................................................31

5.2.2. Mjere za zaštitu zraka ............................................................................................................................31

5.2.3. Buka i vibracije.......................................................................................................................31

5.2.4. Upravljenje otpadom ..............................................................................................................33

5.2.5. Mjere za zaštitu pejzaža....................................................................................................................34

5.2.6. Mjere za zaštitu voda .............................................................................................................34

5.2.7. Mjere za zaštitu flore i faune ..................................................................................................35

5.3. Zaštitne mjere u slučaju mogućih nezgoda .......................................................................................35

5.4. Zaštita nakon prestanka radova................................................................................................36

6. PLAN MONITORINGA .............................................................................................................37

6.1. Momitoring buke ....................................................................................................................................37

6.2. Monitoring kvaliteta zraka .........................................................................................................37

6.3. Monitoring biološke rekultivacije kamenoloma..........................................................................38

6.4. Monitoring sezimičkih efekata .............................................................................................................38

6.5. Monitoring kvalitete voda ..........................................................................................................38

7. ALTERNATIVE..........................................................................................................................39

7.1. Alternative ................................................................................................................................................39

8. NETEHNIČKI REZIME.............................................................................................................40

9. PRILOZI....................................................................................................................................................50

4

1. UVOD Proizvodno, trgovinsko i transportno društvo “Trgošped” d.o.o. Kakanj u svom sastavu ima površinski kop, odnosno kamenolom tehničkog kamena krečnjaka sa drobiličnim postrojenjem i klasirnicom čija površina lokacije prelazi 5 ha (iznosi 5,7 ha) i postrojenje za proizvodnju asfalta sa proizvodnim kapacitetom većim od 25 t/h, na lokalitetu "Borovačka stijena" kod Kaknja. Takođe, potrebno je napomenuti da je za postojeću eksploataciju urađen Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavaje sa najboljim raspoloživim tehnikama. Površina eksploatacionog polja prelazi 5 ha, što se pokazalo nedovoljnim imajući u vidu mogućnosti lokacije i rastuće zahtjeve tržišta za kamenim agregatima. Imajući u vidu da kamenolom već raspolaže određenom infrastrukturom, razrađenim etažama na kamenolomu, potrebnom mehanizacijom za tehnološki proces, pomoćnim objektima i uhodanom organizacijom rada, preduzeće je pokrenulo aktivnosti na dobivanju urbanističke saglasnosti za proširenje eksploatacionog polja čime bi se ukupna površina eksploatacionog polja povećala na 12,38 ha. Postojeći kamenolom bi se u potpunosti nalazio unutar predloženog novog eksploatacionog polja, te tehnološki, organizaciono i prostorno bio njegova neodvojiva cjelina. Prema Glavnom rudarskom projektu, ukupne geološke rezerve krečnjaka ležišta „Borovačka stijena“ procijenjene su na 3029148 m3. Godišnji kapacitet proizvodnje projektovan je na 80000 m3. Međutim, godišnja proizvodnja iznosi 55000 m3. Sadržaj jalovine procijenjen je na 8%. Za površinsku eksploataciju kamena krečnjaka i njegovu preradi na lokalitetu "Borovačka stijena" kod Kaknja izdato je rješenje o urbanističkoj saglasnosti broj 1223-2283/01 od 07.03.2002. godine od strane Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okolice Zeničko-Dobojskog kantona. Eksploatacija i prerada kamena na navedenom lokalitetu zvanično je otpočela 15. maja 2003. godine. Prema Zakonu o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH br. 33/03) u postupku dodjele urbanističke saglasnosti za lociranje kamenoloma nadležni organi zahtjevaju prethodno dobijanje okolinske dozvole. Prema Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl. novine FBiH br. 19/04), čl. 5, za kamenolome i otvorene kopove gdje površina lokacije prelazi 5 ha, prije pokretanja postupaka izdavanja okolinske dozvole, potrebno je pokrenuti proceduru procjene uticaja na okoliš, što u ovom slučaju podrazumjeva izradu Studija na okoliš.

5

Kao referentni dokumenti korišteni su slijedeći:

Quarry Code of Practice, Tasmanian Department of Primary Industries, Water and Environment; Department of Infrastructure, Energy and Resources, Tasmania, July 1999.,

Best practice environmental management in mining, EPA Commonwealth of Australia, 1995,

Pollution prevention and Abatement Guidelines for the mining industry, UNEP IE/PAC Paris,

Environmental management scenario in stone crusher industry sector and cleaner production possibilities, TERI Information Monitor on Environmental Science 6 (2): 83-92.,

Cleaner Quarries: Optimising Environmental Performance, The University of Nottingham, MA/2/3/007.,

Tehničke upute o najboljim raspoloživim tehnikama za površinsku eksploataciju arhitektonko-građevinskog i građevinsko-tehničko kamena, draft verzija, Sarajevo decembar 2010. godine.

6

2. OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA 2.1. Opis lokacije Područje ležišta kamenoloma “Borovačka Stijena” se nalazi sjeverno od grada Kaknja od kojeg je udaljena oko 6 km. Lokacija kamenoloma je u dolini rijeke Ribnice i udaljena je od njenog ušća u rijeku Bosnu 4,1 km. Kamenolom se nalazi sa desne strane lokalnog puta Kakanj-Donji Kakanj-Brnjic, izvan urbanog područja, na nadmorskoj visini između 470 i 700 m. Najviša kota terena Borovački vrh nalazi se na visini od 837 m. Teren je izdignut iznad rijeke Ribnice i lokalnog puta D. Kakanj – Brnjic, iznad kojeg se nastavlja izdvojeni greben ležišta krečnjaka "Borovačka stijena". To je strma padina, nageta prema rijeci Ribnici, nagiba od 36o do 42o, a na nekim mjestima i preko 50o Površinski kop sa postrojenjem za preradu kamena sa pratećim sadržajima nalaze se u prirodnoj uvali, koja je sa svih strana oivičena visokim brdima. Najbliže naselje Kučići se nalazi na istočnoj strani lokacije od koje je udaljeno oko 900 m zračne linije.

Slika 1. Šire područje lokacije “Borovačka Stijena”

7

Površina postojećeg eksploatacionog kamenoloma “Borovačka Stijena” iznosi 5,7 ha i nalazi se u okviru slijedećih prijelomnih tačaka (Tabela 1.). Tabela 1. Prijelomne tačke koordinata eksploatacionog prostora kamenoloma

TAČKA X Y

Prostor I A 4 892 955 6 506 915 1 4 893 164 6 506 876 B 4 893 205 6 507 156 Prostor II A 4 892 955 6 506 915 2 4 892 851 6 506 919 3 4 892 752 6 507 204 D 4 892 767 6 507 420 E 4 892 872 6 507 245 F 4 892 870 6 507 100

Prema orografskim karakteristikama, predmetna lokacija je povoljna sa aspekta ekoloških uvjeta, jer se nalazi izvan naseljenog područja i dovoljno je udaljena od grada Kaknja i najbližih naselja. Iz navedenih razloga ovaj kamenolom ima veoma mali negativni uticaj na okolna naselja. Lokacija je ograničena prirodnim barijerama (brdima i vegetacijom), koje sprečavaju disperziju i širenje prašine, plinova, buke i drugih emitovanih štetnosti u okolinu. Kroz kotlinski pojas ovog područja protiče rijeka Ribnica. Ribnica je desna pritoka rijeke Bosne i njena kotlina predstavlja prirodnu vezu sa dolinom rijeke Bosne i Sarajevsko-Zeničkim bazenom. Pristup lokaciji kamenoloma Borovačka Stijena obezbijeđen je sa lokalnog makadamskog puta Kakanj-Donji Kakanj-Brnjic, kao i iz pravca Bijelih Voda i sela Kučići. Pristupni put lokaciji sa navedenog makadamskog puta Donji Kakanj-Brnjic je izveden i uređen u skladu sa tehničkim i saobraćajnim uvjetima za bezbjedno odvijanje saobraćaja. U industrijskom krugu obezbjeđene su interne saobraćajnice za kretanje vozila. Industrijski krug je ograđen prema lokalnoj saobraćajnici, a pristup u krug se kontroliše sa dvije ulazne kapije. Isto tako, prostor između industrijskog kruga i lokalnog puta Donji Kakanj-Brnjic je uređen i ozelenjen.

8

2.2. Potreba za projektom

Interes tržišta za agregatom koji se proizvodi na lokalitetu "Borovačka Stijena" je nedvojben. Prema rezultatima minerološko-petrografskih, kemijskih i fizičko-mehaničkih ispitivanja na uzorcima krečnjaka sa ovog lokaliteta, mineralna sirovina-krečnjak može se upotrebljavati kao sirovina za proizvodnju:

• Frakcija kamenog agregata namijenjenog projektiranju asfaltnih mješavina, • Frakcija kamenog agregata namijenjenog projektiranju betonskih mješavina, • Mješavine kamenog agregata namijenjene izradi donjih nosivih slojeva kolovoza tj.

kolovoznih konstrukcija puteva – tampona. Preduzeće planira plasirati godišnju potrošnju od 55000 m

3 frakcija na tržištu Zeničko-

dobojskog kantona, a za održavanje i izgradnju putnih komunikacija, spravljanje betona i asfalta 2.3. Metodologija rada/tehnologija eksploatacije i prerade kamena Prema Glavnom rudarskom projektu, ukupne geološke rezerve krečnjaka ležišta "Borovačka stijena" procijenjene su na 3 029148 m3. Godišnji kapacitet proizvodnje projektovan je na 80.000 m3, međutim, godišnja proizvodnja iznosi 55000 m3. Sadržaj jalovine procijenjen je na 8%. Proizvedeni materijali pogodni su za proizvodnju svih vrsta betona, a mogu se koristiti i u područje niskogradnje (nasipi, asfalte i drugo). Eksploatacija krečnjaka zasniva se na rušenju stijena energijom eksplozivnog razlaganja eksploziva i obrušavanju sa etaže na etažu, do osnovne etaže 485 na kojoj se nalazi postrojenje za preradu tehničkog kamena. Proces eksploatacije krečnjaka je diskontinuiran i vrši se primjenom slijedećih tehnoloških operacija:

• bušenje minskih bušotina, • miniranje stijenskog masiva, • guranje i gravitaciono spuštanje (obaranje) odminiranog materijala na osnovnu etažu, odnosno radni plato koji se nalazi na koti 485 m, • usitnjavanje negabaritnih blokova, • utovar i transport rovnog krečnjaka do postrojenja za usitnjavanje i klasiranje.

9

Eksploatacija krečnjaka na površinskom kopu "Borovačka Stijena" izvodi se upotrebom rudarske mehanizacije, koju čine mobilna sredstva za rad (Tabela 2 i 3). Tabela 2. Lista mehanizacije

Tip mehanizacije Proizvođač Kom

Bušaća garnitura ATLAS COPCO EC 470, 1

Bušaća garnitura INGERSOLL RAND HYDROFORE VAR 155 CL, 1

KOMATSU D 375 A,-buldozer FIAT HITACHI FD 225 1 Buldozer

Buldozer FIAT HITACHI FD 225 1

Hidraulični bager-rovokopač CATERPILLAR 2

Hidraulični bager-rovokopač KOMATSU PC 210-7K 1

Utovarivač FIAT HITACHI, Italija 3

Kamion za transport materijala MAN 1

Kamion-kiper DAMPER KOMATSU 1

Bager E 385 NEW HOLAND 1

Bager E 305 NEW HOLAND 1

Mobilna drobilica za proizvodnju tampona-stabilizacije BROWN LENOX 1

Sva mehanizacija i strojevi su na dizel pogon. Starost mehanizacije i strojeva je 1-9 godina. Stabilno postrojenje za usitnjavanje i klasiranje tehničkog kamena krečnjaka na površinskom kopu “Borovačka Stijena” sastoji se od tehnološke opreme, koja je nabrojana u tabeli 3. Tabela 3. Lista mehanizacije za stabilno postrojenje


Prihvatni bunker dimenzija 3740x3740 mm - 1

Dozirni stol tip DM 1200x2900 mm STT Trbovlje 1

SCT Ljubljana, 1 Vibraciona (jalovinska) rešetka tip IR 1,5x 2,7/R60+M30

- 1 Transporter jalovine

Primarna drobilica kapaciteta 100 t/h "Đ. Đaković" Slavonski Brod 1

Transporter materijala od drobilice do mlina BL-6 1

SCT Ljubljana 1 Sekundarna drobilica (mlin sa čekićima) tip BL-6

"Rudstroj" Kakanj 1 Transporter do sita

STT Trbovlje 1 Dvoetažno vibraciono sito separacije tip SS

Transporter nadzrna "Rudstroj" Kakanj 1

Tercijalni mlin OMT MFI 600 P kapaciteta 30-60 t/h OMT-Italija 1

"Rudstroj" Kakanj 1 Transporter frakcije 4-8 mm

Transporter povrata (0-8 mm) "Rudstroj" Kakanj, 1

10

Prerada krečnjaka na stabilnom postrojenju definisana je Dopunskim rudarskim projektom drobljenja, mljevenja i klasiranja tehničkog kamena krečnjaka. Postrojenja za preradu kamenih agregata prikazana su na slici 2.

Slika 2 . Stabilno i mobilno postrojenje za preradu kamena

Proces prerade krečnjaka na stabilnom sistemu se sastoji od procesa usitnjavanja (drobljenja i mljevenja) kamena i klasiranja mineralnog agregata na pojedine frakcije, koje se deponuju na privremene otvorene deponije (betonske bokseve) do isporuke za potrebe niskogradnje ili za vlastitu asflatnu bazu ili za vlastitu betonaru u istom industrijskom krugu.Polustabilno postrojenje služi za proizvodnju agregata 0-60 mm. Dovoz materijala za drobilicu vrši se kamionom i utovarivačem. Polustabilno postrojenje za usitnjavanje (drobljenje i mljevenje) i klasiranje (prosijavanje) tehničkog kamena krečnjaka na površinskom kopu „Borovačke Stijene“ sastoji se od slijedeće tehnološke opreme, koja je navedena u tabeli 4. Tabela 4. Lista mehanizacije za polustabilno postrojenje


Dozator sa vibracionim sitom - 1

Transporter jalovine - 1

Mlin-drobilica kapaciteta 100 t/h - 1

Transporter frakcije 0'-60 mm - 1

11

Pored osnovnog drobiličnog postrojenja sa klasirnicom, te polustabilnog postrojenja, na predmetnom kamenolomu povremeno (po potrebi) se koristi i mobilno postrojenje za usitnjavanje (drobljenje i mljevenje) i klasiranje (prosijavanjem) tehničkog kamena krečnjaka, koji se sastoji od slijedeće tehnološke opreme (tabela 5): Tabela 5. Lista mehanizacije za mobilno postrojenje


Primarno drobilično postrojenje Brown Lenox & Co. Limited tip 4228 Velika Britanija 1

Primarno drobilično postrojenje “Đuro Đaković“ Slavonski Brod, 1

Postrojenje za klasiranje Powerscreen Turbo Chidtain, - 1

Postrojenje za klasiranje Extec Screens and Crushers, - 1

Rotacioni mlin sa čekićima OMT MFI 600 P - 1

Rotacioni mlin sa čekićima SCT BL-3 - 1

Tračni transporteri u tehnološkoj liniji usitnjavanja i klasiranja krečnjaka na pojedine frakcije. - 1

Mobilni sistem, poslije izgradnje stabilnog postrojenja za preradu krečnjaka se ne koristi već služi samo kao rezervno postrojenje. Njegovo korištenje je moguće samo u slučaju pojave težih kvarova na stabilnom i polustabilnom postrojenju ili u slučaju potrebe proizvodnje posebnih frakcija.Za dobijanje materijala iz masiva neophodna je upotreba minsko-eksplozivnih sredstava za razaranje kompaktne stijenske mase uz predhodno bušenje minskih rupa. Miniranja na površinskom kopu ”Borovačka Stijena” se vrše od najviše etaže prema nižim etažama i to na dva načina: klasični način miniranja i miniranje NON-EL (neelektričnim) sredstvima. Za miniranja se koriste standardni privredni eksplozivi i eksplozivna sredstva sa liste odobrenih eksplozivnih sredstava u Federaciji BiH, koji se trenutno nude na tržištu. miniranja. Osnovni parametri za miniranje prikazani su na slici 3.

Slika 3. Osnovni parametri za miniranje

12

Izvođenje minerskih radova mora se obavljati u skladu sa odredbama Pravilnika o tehničkim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu. Broj miniranja tokom jedne godine je u direktnoj vezi sa prirodnim uvjetima u ležištu, dinamikom proizvodnje i planiranoj godišnjoj proizvodnji. “Trgošped” d.o.o. je izvođenje minerskih radova na ovom kamenolomu povjerio ZD „Rudnik mrkog uglja“ iz Kaknja sa kojim je zaključio ugovor, zbog toga na predmetnom kamenolomu nije planirano niti postoji skladište za minsko-eksplozivna sredstva. Miniranje se najavljuje propisnom upotrebom upozoravajućeg zvučnog signala i obustavom saobraćaja na lokalnom putu Donji Kakanj-Brnjic. Isto tako, na vidnim mjestima svih strana kamenoloma postavljene su upozoravajuće table na kojima su istaknute informacije o vremenu i dužini trajanja miniranja. Fizičko obezbjeđenje postupka miniranja vrši sigurnosna agencija. Sa istom se sklapa godišnji ugovor. Za vrijeme miniranja, jednom godišnje se obavljaju seizmička mjerenja. Odminirani materijal se gura buldožerima ili bagerima i gravitaciono spušta, odnosno obara na radni plato kamenoloma, koji se nalazi na koti 485 m. Negabaritni blokovi usitnjavaju se upotrebom čekića ili eksploziva. Oboreni krečnjak se utovarivačima transportuje na drobilično postrojenje u cilju prerade na komercijalne frakcije. Po potrebi, stijenski materijal se kamionski može dopremati sa utovarnog platoa do separacije. Radno vrijeme u industrijskom krugu je 10 sati dnevno u sezonskom-ljetnom periodu (maj-septembar), a u martu, aprilu, te u oktobru i novembru 8 sati dnevno. Ukupno, rad na kamenolomu odvija se 220 dana u godini. 2.4. Osnovne i pomoćne tvari i ostale supstance i energija koje se koriste u procesu Proces prerade i dobivanja krečnjaka iz masiva, uglavnom se obavlja opremom na dizel pogon, koja se nabavlja putem organizacione jedinice ovog privrednog društva za distribuciju goriva. Snabdijevanje mehanizacije i postrojenja dizel gorivom vrši investitor mobilnom autocisternom, jer je registrovan za nabavku i distribuciju nafte i naftnih derivata, i zbog toga na ovom površinskom kopu nije predviđeno i ne nalazi se skladište nafte. 2.5. Izvori i priroda emisija U tehnološkom procesu otkopavanja kamena, kamenolomi su izvor emisija u zrak: mineralne prašine, polutanata iz tečnog energenta, polutanata kao produkta miniranja i buke. Ni jedna od navedenih emisija nema kontinuirani karakter, u smislu automatizirane industrijske proizvodnje i ispuštanja zagađujućih materija u zrak. Emisija prašine se javlja u svim fazama tehnološkog procesa eksploatacije i prerade krečnjaka na površinskom kopu "Borovačka stijena" i prilikom tehnološkog procesa proizvodnje asfalta. Također, se mora računati sa znatnim količinama otpadne vode iz procesa mokrog pranja, pranja opreme, te sanitarnih otpadnih voda. Dobivanje asortimana agregata iz stijenskog materijala uključuje niz operacija koje uključuju: operacije na vađenju kamena (bušenje, miniranje, utovar i prevoz) i operacije na preradi (drobljenje, prosijavanje, manipuliranje materijalom, te operacije transporta). Sve one predstavljaju potencijalni značajan izvor emisija prašine, koje utiču na kvalitet zraka, a time i na zdravlje ljudi. U vrijeme sušnih perioda i pojačane vjetrovitosti moguće su

13

pojave veće zaprašenosti. Emisija, transport i radijus dispozicije prašine u okoliš, pored meteoroloških uslova zavise i od vrste sirovine, obima dnevne proizvodnje, orografije terena, te tehnološke i radne discipline operatora. Najznačajnije potencijalne emisije prašine tokom pojedinih faza tehnološkog procesa eksploatacije krečnjaka se daju u nastavku. Emisije tokom eksploatacije: Kamen se na području ležišta izdvaja uz pomoću miniranja, te lomljenja pomoću mehaničkih sredstava. Tokom miniranja i drugih operacija povremeno se pojavljuju značajne količine emisije prašine. Emisije tokom istovara miniranog materijala na postrojenju za drobljenje: U trenutku istovara miniranog materijala na drobilicu emitira se znatna količina fine prašine koja se pojavljuje u vidu oblaka prašine. Ove emisije su povremenog karaktera i traju par minuta tokom svakog istovara. Prašina nošena zračnim strujama prelazi značajnu udaljenost. Emisije tokom operacija drobljenja: U procesu drobljenja veći komadi kamena se lome u manje i u tom procesu pojedini komadi kamena se previše zdrobe, što rezultira nastankom kamene prašine. Finija prašina odlazi u zrak. Emisije prašine nastaju na prijemnom bunkeru, tijelu drobilice, kao i na predajnom transporteru. Ove emisije se javljaju u različitom stepenu kod svih tipova drobilica. Emisije tokom transfera materijala: Izdrobljeni kamen se transportuje sa jednog mjesta na drugo, tj. sa drobilice na postrojenje za sekundarno prosijavanje, pa nadalje sa prosijavanja na mljevenje i tercijarno prosijavanje, te sa prosijavanja na skladištenje, pomoću pokretnih traka. Tokom premještanja i istovara drobljenog materijala dolazi do uzvitlavanja prašine. Emisije tokom prosijavanja na vibracionom situ: Tokom prosijavanja drobljenog materijala uslijed snažnih vibracija dolazi do uzvitlavanja prašine. Emisije prašine se generiraju na sitima, te na izlazu. Emisije tokom transporta: Tokom transporta miniranog materijala, kao i drobljenog materijala, uslijed kretanja vozila po neasfaltiranim putevima dolazi do uzvitlavanja prašine sa zemlje. Sekundarne emisije sa odlagališta materijala: Općenito, drobljeni materijal se skladišti u boksove, na otvorenom u velikim gomilama. Ponekad, prilikom jačeg vjetra fina prašina prilijepljena za kameni agregat biva otpuhana i nošena vjetrom. Emisije tokom utovara kamenog agregata: Kameni agregat utovara sa na kamione za otpremu. Tokom manipuliranja sa kamenom dolazi do skidanja fine prašine prilijepljene za kamen i njenog uzvitlavanja. U mokrom postupku je predviđeno korištenje vodene zavjese za sprječavanje podizanja prašine i ispiranje agregata. Obzirom da tehnološka voda nastala kvašenjem prašine i agregata sa sobom ispira praškaste minerale krečnjačkog porijekla, iste je potrebno istaložiti prije ispuštanja u recipijent.

14

Izvori emisije buke su drobilica, rudarska mehanizacija, transportni kamioni, bušaća garnitura u vrijeme bušenja. Buka nastaje i u vrijeme izvođenja miniranja, a emisija ove buke traje vrlo kratko. Buka je raspoređena i prostorno i vremenski, kako u toku radnog dana, tako i u toku godine. Buka u radnoj sredini uvijek je bila predmet pažnje zaštite na radu, te je potrebno poštivati te propise, kao i mjere zaštite od buke za uposlenike na kamenolomu. S obzirom da se za rastresanje stijenskog materijala obično koriste neki od industrijskih eksploziva, emisija seizmičkih efekata redovna je pojava kod radova na miniranju.

15

3. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM 3.1. Stanovništvo Prostor je slabo naseljen u užem okruženju, što je vidljivo sa slike ?. Najbliži objekti nalaze se na istočnoj strani lokacije od koje je udaljeno oko 900 m zračne linije, u kojem živi oko 350 stanovnika. Na južnoj strani lokacije se nalazi naselje Subotinje u kome živi 92 stanovnika, a koje je udaljeno od predmetne lokacije oko 2000 m zračne linije. Na sjeveroistočnoj strani lokacije nalazi se naselje Dubovo brdo, na udaljenosti od oko 2800 m zračne linije u kome živi oko 120 stanovnika. Na zapadnoj strani lokacije nalazi se naselje Arnauti, koje je udaljeno oko 2900 m zračne linije i u ovom naselju živi oko 380 stanovnika.

Slika 4. Lokalitet kamenoloma "Borovačka Stijena”

3.2. Klimatske kakakteristike Šire područje lokacije "Borovačka Stijena” karakterizira umjereno-kontinentalna klima. Jedini mjeseci sa negativnom mjesečnom temperaturom su decembar, januar i februar, kada temperatura može pasti i do 15

0C. Srednja godišnja temperatura vazduha iznosi

oko 10,30C. Najtopliji mjesec u toku godine je avgust sa prosječnom mjesečnom temperaturom od 18,60C i julu sa 18,10C, a najhladniji je decembar sa prosječnom mjesečnom temperaturom od -2,3 0C. Broj dana sa temperaturama ispod 0 0C kreće se u prosjeku 30-40 dana u godini. Godišnja količina padavina iznosi do 1000 mm/g i varira između 750 i 1000 mm/g. Padavine su u toku godine neravnomjerno raspoređene i najveće količine javljaju se u jesen. Minimalne padavine se javljaju u ljetnom periodu, i to u mjesecu julu i augustu.

16

3.3. Hidrogeološke kakakteristike Hidrogeološke karakteristike lokacije "Borovačka stijena" su vezane za pukotinsko-karstnu poroznost u krečnjačkom masivu, povećanu vodonepropusnost i relativno brzu ocjedljivost stijenskog masiva. Na osnovu toga su u hidrogeološkom smislu izdvojene dvije osnovne kategorije stijena: slabo vodopropusne (izdvojene su južno od potoka u okviru tanko slojevitih laporaca, glinaca i rožnjaca) i dobro vodopropusne stijene (izdvojene su unutar kvartnih i krednih tvorevina). Geološka građa terena i strukturni odnosi unutar prostora čitavog kakanjskog bazena uslovili su specifične hidrogeološke odnose karakteristične za ovaj bazen, odnosno analizirano područje. Predmetna lokacija pripada slivnom području rijeke Ribnice, koja čini desnu pritoku rijeke Bosne i koja prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka pripada II klasi kvaliteta. Nalazi se u donjem dijelu rijeke Ribnice, sa njene lijeve strane, od koje je udaljena oko 80 m zračne linije i razdvojena lokalnim putem D. Kakanj-Brnjic. Hidrogeološke prilike užeg područja lokacije su dosta povoljne uzimajući u obzir hipsometrijski položaj i litološki sastav tvorevina (slabije vodopropusne), koje grade teren područja lokaliteta. 3.4. Pedološke karakteristike Na području općine Kakanj dominira šumsko zemljište sa 30.740 ha ili 65,3% i poljoprivredno zemljište sa 15.150 ha ili 31,52%, a neplodno zemljište zauzima ukupnu površinu od 1.186 ha ili 2,5%. Istraživanjem pedoloških karakteristika šireg područja Vrtlišta u svrhu istraživanja zaliha uglja, u koju zonu spada i predmetni lokalitet, utvrđeno je osam kartiranih jedinica zemljišta, među kojima po zastupljenosti dominiraju rendzine i smeđa tla na laporcima i pješčarima, rendzine i smeđa tla na krečnjacima i laporcima. Na širem području naselja Ribnica i Mramor, idući prema sjeveru (gdje pripada i predmetni lokalitet), zastupljene su rendzine i smeđa zemljišta na krečnjacima i laporcima. Na predmetnoj lokaciji zastupljeno je šumsko zemljište tipa crnica na krečnjacima. Sadržaj organske materije u ovom zemljištu je vrlo nizak, pa ovo zemljište spada u manje plodna. 3.5. Flora i fauna Okolina Kaknja pripada klimatogenoj zajednici bukove šume vegetacijskog reda Fagetalia. U ovoj zajednici su zastupljeni florni i faunistički elementi karakteristični za mezofilne bukove šume. Na predmetnom lokalitetu zastupljeni su degradacioni oblici biljnih zajednica, koje pripadaju navedenom vegetacijskom redu. Na osnovu dostupnih podataka i opservacijom terena, nije konstatovano prisustvo rijetkih i endemskih biljnih vrsta, kao i posebnih prirodnih vrijednosti. Navedene biljne zajednice naseljavaju pripadajuće životinjske zajednice sa rijetkim resursno važnim vrstama, karakteristične za ovakav areal. Saprobiološkom analizom bentosa rijeke Ribnice na predmetnoj lokaciji konstatovano je prisustvo velikog broja vodenih cvjetova (Ephemeroptera), obalčara (Plecoptera) i tulara (Trichoptera), te izopodnih račića i akvatičnih puževa. Ovi organizmi indiciraju relativno dobar kvalitet vode ove tekućice (I-II klase kvaliteta). Inače, oni su osjetljivi na zagađivanje vode i sa eventualnim zagađivanjem njihova brojnost bi se smanjila ili bi ovi organizmi vremenom isčezli i bili bi zamijenjeni organizmima otpornim na zagađenije vode. Poznato je da se sa zagađivanjem vode ove prirodne zajednice

17

zamjenjuju sekundarne (zamjenske) zajednice, koje su ovisno od stepena zagađenja vode adaptirane na zagađenu vodu (indikatori organskog zagađenja). 3.6. Zaštićena prirodna područja i kulturno-historijsko naslijeđe Nema podataka o postojanju posebnih prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti na području koje će biti zahavćeno eksploatacijom krečnjaka. Prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, odnosno Odluci o usvajanju izmjena i dopuna Prostornog plana općine Kakanj i Prostornog plana lokaliteta Vrtlište broj: 0-01/1-12/04 od 26.01.2004. godine i odluci broj: 0-01/1-105/04 od 10.05 2004. godine, predmetna lokacija ima namjenu za eksploataciju krečnjaka. 3.7. Infrastruktura Na prostoru kamenoloma ne postoji javna infrastruktura. 3.8. Buka Pod bukom se podrazumijeva svaki zvuk čiji nivo prelazi dopuštene vrijednosti propisane odredbama Zakona o zaštiti od buke, (Sl. Novine ZDK, broj 2/08). Buku na površinskom kopu stvaraju:

rudarske mašine, miniranja, obrušavanje rovnog kamena, usitnjavanje vangabaritnih blokova, zatim drobljenje, mljevenje i prosijavanje kamenih agregata, utovar agregata i transport agregata.

Izuzev u vrijeme miniranja, pogon kamenoloma ne može proizvesti buku koja može uticati na naselja, jer se naselja ne nalaze u blizini ove lokacije. Najbliže naselje je udaljeno preko 900 m zračne linije. Vrijeme djelovanja buke je u funkciji angažovanja mašina i postrojenja, kao i uvjeta i načina izvođenja pojedinih tehnoloških procesa. Rad mašina i postrojenja na površinskom kopu je diskontinuiran i odvija se samo u dnevnoj smjeni. Prema Zakonu o zaštiti od buke, predmetna lokacija se svrstava u zonu VII -industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje bez stanova. Prvi individualni stambeni objekti su udaljeni od lokacije preko 900 m zračne linije i nalaze se sa suprotne strane uzvišenja “Borovačka Stijena“, koji je viši od industrijskog kruga preko 375 m. Na osnovu provedenih mjerenja emisije buke u periodu kada je cijeli pogon bio u funkciji nema prekoračenja dozvoljenog nivoa emisije buke.

18

4. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJIH UTICAJA NA OKOLIŠ 4.1. Identifikacija i vrednovanje mogućih uticja na okoliš Aktivnosti na miniranju, izdvajanju kamena na području ležišta, te prerada kamena zahtijevaju upotrebu odgovarajućih eksploziva, bušaćih i građevinskih mašina, te neminovan boravak ljudi koji njima rukuju. Istovremeno, dopremanje opreme i potrebnog goriva i maziva za rad mašina, također je aktivnost koja može imati utjecaj na okolinu i na određen način može ugrožavati neposredni okoliš. Navedene aktivnosti, ukoliko se provode bez mjera zaštite, mogu izazvati štete po okoliš. 4.1.1. Uticaji nastali tokom eksploatacije i prerade kamena 4.1.1.1. Klima Radovi na eksploataciji i preradi krečnjaka neće imati utjecaja na mikrokimatske značajke šireg područja. 4.1.1.2. Zemljište Uticaji zaposjedanjem prostora na zemljište očituju se potpunom destrukcijom prirodne forme zemljišta u okvirima prostornih dimenzija otkopnih polja, a što predstavlja uslov proizvodnje mineralne sirovine. Ovaj uticaj se ne može izbjeći, ali se destrukcija može ublažiti primjenom odgovarajućih mjera. Također, uticaj na zemljište kontaktnog i šireg prostora može nastati uslijed taloženja mineralne prašine, kao i uslijed nekontroliranog ispuštanja sanitarnih otpadnih voda, goriva i mazivnih tvari iz postrojenja za sitnjenje i prosijavanje kamena ili transportnih vozila (uslijed neispravnog skladištenja, manipuliranja ili curenja zbog tehničke neispravnosti mehaničkih uređaja). Dok zagađivanje kamenom prašinom jedva da može štetiti zemljištu, budući da se ona pridruži primarnom tlu i može čak popraviti njegova svojstva, eventualno ispuštanje nafte, ulja i ostalih maziva može uzrokovati značajno zagađivanje zemljišta, te su u skladu s tim definirane mjere prevencije i minimiziranja utjecaja. 4.1.1.3. Geologija i stabilnost Radovi na oslobađanju kamena miniranjem i iskopavanjem mogu prouzrokovati nestabilnost tla i eroziju, posebno u predjelima koji su podložni prirodnoj eroziji, a koja biva ubrzana ljudskim aktivnostima. Glavni faktori koji utiču na eroziju su struktura tla, površinski sloj, vrsta zemljišta, topografija i klima. Nepostojanjem sistema za odvodnju oborinskih voda, te ometanjem protoka rijeke Ribnice može doći do nekontroliranog izlijevanja vode u okolni prostor. Deponovanje otkrivke i izgradnja pristupnih puteva u stijenskim materijalima lošijih geomehaničkih osobina može rezultirati pojavom odrona ili klizišta. Strukturu tla čine krečnjačke stijene. Međutim, bez obzira što se radi o čvrstim stijenama prilikom miniranja i izvođenja radova može doći do manjeg pokretanja tla. Stoga, prilikom izvođenja miniranja i iskopavanja kamena potrebno je primijeniti preventivne mjere. Uticaj budućeg kamenoloma na geologiji i stabilnost tla se karakterizira kao neznatan, ali je ipak potrebno primjenjivati mjere ublažavanja.

19

4.1.1.4. Zrak Na kvalitet zraka utiče prije svega mineralna prašina, te plinovi i čestice nastali sagorijevanjem dizel goriva radnih mašina. Uticaj prašine: Na kamenolomima tehničkog kamena prašina nastaje i uzvitlava se prilikom bušenje, miniranja, preguravanja, utovara, prijevoza i prerade. Na intenzitet zaprašenosti najviše utiču karakteristike bušaće garniture i postrojenja za preradu, a zatim utovarivača i kamiona, te njihov način vožnje. Zagađivanje prašinom izvan kamenoloma pri prijevozu tehničkog kamena nastaje zbog onoga što ispada iz kamiona. Ostala vozila što se kreću istom cestom dodatno usitnjavaju taj proizvod i uzvitlavaju prašinu. Pri prijevozu najsitnijih frakcija uslijed djelovanja vjetra (kako onog nastalog zbog brzine vozila, tako i zbog pravog atmosferskog) po količini rasutog tereta i prašini ovo može biti prilično ozbiljno zagađivanje. Iz gore navedenog vidljivo je da kao posljedica eksploatacija krečnjaka i svih aktivnosti koje su vezane za eksploataciju i obradu kamena, neminovna je pojava povećanih koncentracija ukupnih lebdećih čestica (mineralne prašine), kao i lebdećih čestica sa prečnika manjeg od 10 mikrometara u zraku. Generalno, iz razloga što se eksploatacija ne vrši u idealno suhim uvjetima, te uvijek postoji određena količina vlage, emisije ovih čestica su često veoma male. Određeni procenat lebdećih čestica su većih dimenzija i talože se odmah nakon emisije u krugu kamenoloma. Prema tome, najveći uticaj zaprašenosti je na radnike na terenu i okolnu vegetaciju. Pri analizi ovih uticaja treba imati u vidu da se predmetni lokalitet nalazi u nenaseljenom području, tako da je najveći uticaj pogoršanog kvaliteta zraka na radnike na terenu i okolnu vegetaciju. Pored toga, transport kamionima se samo jednim (nenaseljenim) dijelom vrši makadamskim putem, te je tu i moguće očekivati povećanu koncentraciju prašine u zraku. Treba naglasiti da ne postoje standardne vrijednosti emisije za površinsku eksploataciju kamena. U literaturi je moguće naći neke standardizovane vrijednosti koje se dalje moraju prilagoditi faktorima kao što su vrsta mineralne materije koja se eksploatiše, njena vlažnost kao i način eksploatacije (jačina i vrsta eksploziva, površina miniranja i dubina miniranja). Ovi faktori se mogu uzeti u obzir kroz različite aproksimativne jednačine (izraze) za koje nema podataka o tačnosti dobivenih rezultata. U relevantnoj legislativi FBiH nisu date granične vrijednosti emisija zagađujućih materija za kamenolome, kao ni smjernice za vrjednovanje istih. Iz navedenih razloga granične vrijednosti zagađujućih materija iz kamenoloma neće biti tretirane. Uticaj budućeg kamenoloma na kvalitet zraka se karakterizira kao značajan ukoliko se ne primjene mjere ublažavanja. Ono što je relevantno za kamenolom i na šta treba obratiti posebnu pažnju u ovom slučaju je kvalitet zraka u okruženju i granične vrijednosti date u Pravilniku o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (Sl. novine Federacije BiH, br. 12/05).

20

Ovim pravilnikom se regulira mogućnost unošenja novih izvora zagađujućih materija u prostor na osnovu trenutnog stanja kvaliteta zraka, te se regulira sadržaj sljedećih zagađujućih materija u atmosferskom zraku:

SO2 (sumpordioksid), NO2 (azotni dioksid), NOx (zbirno azotni monoksid i azotni dioksid izraženi kao azotni dioksid), LČ 10 (lebdeće/suspendovane čestice prečnika ispod 10 mikrometara), ULČ (ukupne lebdeće/suspendovane čestice) dim (čađ), O3 (ozon), CO (ugljen monoksid), Pb (olovo), Cd (kadmij), Zn (cink)

Za razmatrani kamenolom od značaja su granične vrijednosti navedene pod tačkama 4 i 5, s obzirom da može imati najveći uticaj baš na sadržaj ovih komponenti atmosferskog zraka. U prethodno spomenutom pravilniku date su granične vrijednosti (GV) zagađujućih materija. Za lebdeće čestice propisane maksimalno dozvoljene vrijednosti prikazane su u tabeli 6 , a za sediment (taložni prah) u tabeli 7 . Tabela 6. Maksimalne dozvoljene vrijednosti za lebdeće čestice

Prosječna godišnja (µg/m3) Visoka vrijednost(µg/m3) Period uzorkovanja Zagađujuća materija

LČ 10 24 sata 50 100 *

ULČ 24 sata 150 350 *

*Napomena: ne smije biti prekoračena više od 7 puta u kalendarskoj godini (98-i percentil) Tabela 7. Maksimalne dozvoljene vrijednosti za taložni prah

Period uzorkovanja Prosječna godišnja vrijednost (mg/m2d)

Visoka vrijednost (mg/m2d)

Zagađujuća materija

Taložni prah-ukupno jedan mjesec 200 350 *

* Napomena: odnosi se na mjesec u godini sa najvišim vrijednostima depozicije/taloga.

21

Izmjerene vrijednosti koncentracije ukupnih lebdećih čestica u zraku u bližoj okolini kamenoloma dati su u tabeli 8. Tabela 8. Rezultati mjerenja koncentracije ukupnih lebdećih čestica u bližoj okolini kamenoloma

Broj mjernog Izmjerena koncentracija LČ(µg/m3) Lokacija mjesta

1 Pored stabilnog postrojenja za drobljenje i klasiranje kamena 69

2 Pored polustabilnog postrojenja za drobljenje kamena 28

3 Pored deponije frakcija na površinskom kopu 22

Južno od kamenoloma na lokalnom putu prema Donjem Kaknju, na udaljenosti od 120 m zračne linije 52 4

Zapadno od površinskog kopa – na putu prema naselju Arnauti, na udaljenosti od 160 m zračne linije 41 5

Mjerenja taložnog praha su provedena u periodu od 6.12-17.12.2010. godine. Mjerna mjesta su određena na osnovu dominantnih izvora emisije i otvorenosti (reljefa) terena. Lokacija je sa sjeverne i istočne strane ograničena brdima visine preko 375 m relativne nmv. Mjerenja koncentracija sedimentnog praha su izvršena pri normalnom radu postrojenja i procesu proizvodnje. Izmjerene vrijednosti taložnog praha u bližoj okolini kamenoloma su u okviru graničnih vrijednosti. Iste su date u tabeli 9. Tabela 9. Rezultati mjerenja taložnog praha u bližoj okolini kamenoloma

Broj mjernog mjesta

Količina taložnog praha (mg/m2.dan) Lokacija

Zapadno od površinskog kopa na udaljenosti od 90 m zračne linije 1 160

2 Sjeveroistočno od kamenoloma na udaljenosti od 140 m zračne linije 155

Istočno od radne zone na udaljenosti od 210 m zračne linije 148 3

Jugoistočno od radne zone na udaljenosti od 160 m zračne linije 145 4

Južno od radne zone na udaljenosti od 120 m zračne linije 140 5

S obzirom na djelatnost koja se obavlja na kamenolomu u nekim periodima rada kamenoloma može se očekivati povećana površinska emisija čvrstih čestica. Tokom tih perioda potrebno je provoditi mjere za smanjivanje emisija kao što su kvašenje saobraćajnica i kvašenje deponije frakcije. Na bazi provedenih mjerenja koncentracija lebdećih čestica i taložne prašine (sedimenta) u okolini, može se konstatovati da izmjerene vrijednosti najčešće ne prelaze granične vrijednosti propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka.

22

Uticaj ispušnih plinova: Kvalitet zraka u području radova na eksploataciji i preradi kamena na lokalitetu "Borovačka stijena", bit će izložen emisiji zagađujućih materija od sagorijevanja dizel goriva. Temeljne komponente ispušnih plinova sa štetnim djelovanjem na organizam čovjeka jesu ugljični monoksid i azotni oksidi, te ovisno o vrsti goriva i oksidi sumpora. Budući da strojevi na kamenolomu rade u otvorenim prostorima ne postoji opasnost nakupljanja štetnih komponenti ispušnih plinova. Obzirom da je planiran rad kamenoloma emisije zagađujućih materija u zrak će biti samo u vrijeme rada strojeva, tako da ove emisije nemaju karakter značajnog utjecaja na kvalitet zraka, jer je i prijemni kapacitet okoline dobar, budući da u neposrednoj blizini nema drugih izvora sličnih emisija. U svakom slučaju potrebno je provoditi mjere prevencije. 4.1.1.5. Voda Sprečavanje, odnosno smanjivanje zagađivanja površinskih i nadzemnih voda na predmetnoj lokaciji postiže se obradom (tretmanom) otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u recipijent-rijeku Ribnicu. Projektnom dokumentacijom je predviđeno da se otpadne vode od pranja vozila kontrolisano sakupljaju i odvode preko kanala sa rešetkom na separator radi prečišćavanja sa preljevom u kanalizaciju i rijeku Ribnicu. Dalje je predviđeno da se oborinske vode sa uređenih površina sakupljaju preko segmentnih jaraka i slivnika i odvode kišnom kanalizacijom u poseban separator masnoća. Prečišćena voda se dalje odvodi kanalizacijom u rijeku Ribnicu. Kanali i slivnici se moraju redovno čistiti. Predviđeno je da se mulj bez masnoća odlaže na vanjsko odlagalište jalovine, a sakupljene masnoće (ulja i masti) se sakupljaju u namjenske posude u skladištu starih ulja i povremeno se otpremaju u „Delta-petrol“ d.o.o. Kakanj, sukladno potpisanom ugovoru. Separatori moraju biti stalno u funkcionalnom stanju i moraju se redovno pregledati i održavati. Kvalitet vode na izlasku iz separatora mora se redovno vizuelno pratiti s ciljem blagovremenog otklanjanja nedostataka koji uzrokuju ispuštanje onečišćene vode o čemu se vodi uredna evidencija. Navedene mjere su previđene ovim Planom, u spisku aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz pogona i postrojenja i racionalizaciju potrošnje sirovina i prirodnih resursa (vode i energije), kao i projektnom dokumentacijom. Sanitarno-fekalne otpadne vode sakupljati internim kanalizacionim sistemom u dvije trokomorne vodonepropusne septičke jame, jedna u krugu površinskog kopa i druga u krugu asfaltne baze. Septičke jame zadovoljavaju projektne parametre za adekvatno prečišćavanje fekalnih voda prije ispuštanja u rijeku Ribnicu. Prečišćena voda iz septičke jame se treba obavezno dezinfekovati sa žuvelovom vodom (natrijum hipohlorit), prije ispuštanja u rijeku Ribnicu. Sadržaj iz septičke jame se redovno prazni i uklanja putem “JKP Vodokom” Kakanj, sukladno zaključenom ugovoru. U cilju smanjenja uticaja na vode rijeku Ribnicu provode se slijedeće preventivne mjere u pogonima i postrojenjima:

Vrši se redovno i kvalitetno tekuće servisiranje i održavanje mehanizacije, strojeva i vozila, čime se sprečava rasipanje ulja po radnim površinama,

Gorivo se toči u vozila na vlastitoj benzinskoj pumpi u gradu, a rudarska mehanizacija se snabdijeva sa mobilnom cisternom uz kontrolisano pretakanje,

Skladište dizel goriva se nalazi u okviru benzinske stanice ovog privrednog društva u Kaknju, a skladište ulja i maziva se nalazi u centralnoj radionici u Kaknju, čime je onemogućeno sekundarno zagađivanje vode i tla uslijed eventualnog rasipanja prilikom skladištenja ovih supstanci,

23

Kamioni se održavaju i sevisiraju u radionici u Kaknju i parkiraju u krugu ove radionice, čime se sprečava rasipanje ulja i maziva na predmetnoj lokaciji i zagađivanje vode i tla,

Vrši se sakupljanje starih ulja u zatvorene metalne bačve u betoniranom i ograđenom boksu i povremeno isporučivanje u “Delta-petrol“ d.o.o. Kakanj,

Prazne metalne bačve od ulja se koriste za sakupljanje starog ulja ili se uklanjaju u servisnu radionicu u Kaknju, a prazne posude od masti se uklanjaju u centralnu radionicu radi korištenja za druge namjene, a oštećene se isporučuju firmi za promet sekundarnih sirovina,

Obezbijeđena je određena količina inertnog sorbentnog materijala (frakcije 0-4 mm) za sakupljanje eventualno prosutih tečnih goriva i maziva i isti se dozira u smješu za proizvodnju asfalta.

U cilju utvrđivanja uticaja ispuštenih otpadnih voda na prijemnik-rijeku Ribnicu i utvrđivanja nultog stanja kvaliteta ove rijeke, dana 7.12.2010. godine uzeti su uzorci vode nizvodno od industrijskog kruga (ispod privremenog odlagališta jalovine), na udaljenosti oko 160 m. Rezultati fizičko-kemijske analize uzoraka vode prikazani su u tabeli 10. Tabela 10. Rezultati fizičko-hemijske analize uzoraka vode rijeke Ribnice (2010. godina)

Pokazatelj Uzorak 2 (nizvodno) Granična vrijednost

Vrijednost pH 8,5 6-9

Ukupne suspendovane čvrste tvari (mg/l) 210 <300 (35)

Hemijska potrošnja kisika COD (mgO2/l) 2,2 <700 (125)

Biološka potrošnja kisika BOD 5 (mgO2/l) 0,95 <250 (25)

Ukupna ulja i masti, mg/l 10 < 100 (20)

Rezultati ispitivanja kvaliteta vode pokazuju da pogoni i postrojenja “Trgošped“ d.o.o. Kakanj na lokalitetu “Borovačka Stijena“ nisu negativno uticali na kvalitet vodotoka rijeke Ribnica u posmatranom vremenu, jer ispusti otpadnih voda ne utiču na pogoršanje kvaliteta ovog vodotoka. Operator je dužan osigurati mjere za sprečavanje stvaranja otpada, recikliranje i tretman otpada u cilju daljeg korištenja korisnog i sigurnog odlaganja nekorisnog otpada, sukladno propisima o upravljanju otpadom. Neposrednom opservacijom i uvidom u postojeću dokumentaciju, konstatovano je da operator uglavnom provodi navedene mjere. Sav rasuti mineralni agregat se sakuplja i ponovo koristi u tehnološkom procesu proizvodnje asfalta i betona na istom lokalitetu. Izdvojena i sakupljena mineralna prašina u filterskim sistemima se skladišti u silosu za filer (kameno „brašno“) i koristi u procesu proizvodnje asfalta. Jalovina se prvenstveno koristi za izgradnju etaža u dijelu depresije izmenju lijeve i desne strane eksploatacionog polja (površinskog kopa).

24

Preostala količina se zbog većeg sadržaja kamene frakcije privremeno odlaže na vanjskoj deponiji i dalje se koristi kao tampon za izgradnju puteva, nasipanje građevinskih parcela i nivelisanje terena, zbog toga se na deponiji nalazi manja količina jalovine. Otpadna ulja i maziva se sakupljaju u zatvorena metalna burad u skladištu otpadnih ulja (betonirani i ograđeni boks) i povremeno se isporučuju specijaliziranoj organizaciji “Delta-petrol“ d.o.o. Kakanj sa kojom je operator zaključio ugovor. U cilju utvrđivanja uticaja ispuštenih otpadnih voda na prijemnik-rijeku Ribnicu i utvrđivanja nultog stanja kvaliteta ove rijeke, uzeti su uzorci vode nizvodno od industrijskog kruga (ispod privremenog odlagališta jalovine), na udaljenosti oko 160 m. Rezultati ispitivanja kvaliteta vode pokazuju da pogoni i postrojenja “Trgošped“ d.o.o. Kakanj na lokalitetu “Borovačka Stijena“ nisu negativno uticali na kvalitet vodotoka rijeke Ribnica u posmatranom vremenu, jer ispusti otpadnih voda ne utiču na pogoršanje kvaliteta ovog vodotoka. 4.1.1.6. Flora i fauna Šire područje eksploatacionog polja je pokriveno mješovitom lišćarsko-listopadnom četinarskom šumom, dok je mikrolokalitet pokriven dračom i žbunjem. U bližoj okolini nema tragova poljoprivrednih radova niti obrađenog zemljišta. Predmetni lokalitet se ne nalazi u ekološki osjetljivom području. Izgradnjom pristupnih puteva doći će do djelimičnog ukljanjanja vegetacije i žbunja koje su prisutne na lokalitetu.

Slika 5 . Stabilno i mobilno postrojenje za preradu kamena

Prvi uticaj pojavljuje se zbog odstranjivanja i siječe biljnog pokrova, što dalje neposredno ili posredno utiče na promjene u ekosistemu. Mijenjaju se uvjeti staništa i uništavaju se postojeće biljne i životinjske zajednice na lokaciji na kojoj se obavlja eksploatacija krečnjaka. Krčenjem šumskih sastojina na području eksploatacionog polja uništavaju se staništa životinja, te slabije pokretna fauna (fauna podzemlja, fauna vezana uz stanište koja pružaju stabla) biva potpuno uništena, dok pokretna (ptice, sisari, kukci) gube zaklon, izvor hrane i dr. Pored toga, u toku tehnološkog procesa eksploatacije dolazi do emitiranja određene količine prašine koja se taloži na nadzemnim dijelovima biljaka.

25

Prašina se po svojim fizikalnim i biokemijskim osobinama nepovoljno odražava na biocenozu i asimilaciju, tj. sprječava izmjenu hemijskih elemenata između žive i nežive prirode. Posljedica takvih pojava je usporen rast biljnih vrsta ili njihovo sušenje ugibanje, te time i degradacija pejzaža. Iako se može realno pretpostaviti da planirani način eksploatacije i prerade kamena neće dovesti do drastičnih promjene u diverzitetu biljnog i životinjskog svijeta na širem lokalitetu. Iako ne postoji zvanično stanje flore i faune područja na kojem se kamenolom namjerava proširiti njegov utjecaj na okoliš u svim segmentima biće velik i nepovratan. Samo zatečeno stanje na lokalitetu je nepovratno po okoliš i data lokacija se nikada neće moći vratiti u svoje prijašnje stanje. Potrebno je napraviti plan upravljanja lokacijom poslije završene eksploatacije, te u saradnji sa lokalnim vlastima i stanovništvom sporovesti predložene mjere sanacije lokaliteta poslije eksploatacije. 4.1.1.7. Pejzaž Pejzažne promjene na lokaciji kamenoloma su neizbježni uticaji. Položaj kamenoloma u prostoru strogo je određen prirodnim i tehničko-tehnološkim uvjetima i na njega se može malo utjecati. Može se konstatirati da će kao posljedica nepropisnog odlaganja uklonjenog zemljišnog pokrivača i samog prisustva kamenoloma doći do estetskog narušavanja izgleda okoliša. Imajući u vidu da je položaj kamenoloma sa stanovišta pejzaža prilično zahvalan, uticaj se ocjenjuje neznatnim, ali je u svakom slučaju potrebno primijeniti mjere ublažavanja. 4.1.1.8. Buka i vibracije Buka i vibracije su posredni zagađivači, posljedica rada strojeva, te rada i kretanja utovarno transportnih sredstava. Na intenzitet i značajke buke i vibracija utječe mnogo faktora na puno načina. Osnovni izvori buke su pogonski motori, te kontakt s podlogom utovarnih i transportnih sredstava. Kod strojeva koji se koriste u kamenolomu, pogonski motori su električni, dizelski i zračni. Elektromotori su mali izvori buke i vibracija. Dizelski motori su u pravilu veoma intenzivni izvori buke. Kod mobilnih utovarno transportnih sredstva teško ih je zvučno izolirati. Kontakt utovarno istovarnih sredstava i podloge znači kotrljanje točkova po "cesti" što prouzrokuje buku.Takođe, jedinična i ukupna masa sredstava, te brzina utječu na njen intenzitet. Uticaj buke nemoguće je izbjeći zbog same tehnologije rada eksploatacije i prerade tehničko-građevinskog kamena. Prema jakosti buke zagađivači na predmetnom kamenolomu se mogu svrstati na sljedeći način: najveća buka nastaje pri miniranju, zatim pri radu hidrauličnog čekića, nešto manje pri radu bušaće garniture (kompresor i bušilica), potom drobilično postrojenje, buldozer, utovarivači i kamioni. Prema štetnosti od buke i po trajanju zagađenja redoslijed je najčešće obrnut. Najmanji zagađivači su miniranje (velika buka, ali izuzetno kratkotrajna i relativno rijetka), hidraulični čekići i bušaća garnitura (veća buka, ali rjeđe pojavljivanje) i najveća drobilično postrojenje, utovarivači i kamioni (manja buka, neprekidni rad). Najveći uticaj povećanog nivoa buke će imati na radnike na terenu u pojedinim fazama eksploatacije, te se stoga posebna pažnja mora obratiti na aspekt zaštite na radu zaposlenika. Kod vrednovanja uticaja treba imati u vidu i da je radno vrijeme kamenoloma 10 sati.

26

Na osnovu provedenih mjerenja emisije buke izmjerene su slijedeće vrijednosti emisije buke (Tabela 11 ).

Tabela 11 . Najviši dozvoljeni nivoi vanjske buke za industrijsko područje bez stanova Industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje bez stanova

Ekvivalentni nivo Leq Vršni nivo Zona VI

Dan Noć L10 L1

70 70 80 85

U cilju utvrđivanja uticaja predmetnih pogona i postrojenja na okoliš, izvršeno je mjerenje emisije buke. Najbliži stambeni objekti se nalaze na udaljenosti od 900 m zračne linije. Mjerenje buke je izvršeno u industrijskom krugu, u blizini dominirajućih izvora buke i uokolini industrijskog kruga. Mjerna mjesta su određena prema otvorenom prostoru lokacije na različitim udaljenostima od dominantnih izvora buke. U blizini lokacije nema naselja,odnosno stambenih i drugih objekata. Rezultati mjerenja maksimalnih nivoa buke su prikazani u tabeli 12.

Tabela 12. Rezultati mjerenja nivoa buke Izmjereni maksimalni Lokacija Mjerno mjesto nivo buke u dB(A)

10 m od bušaće garniture INGERSOLL RAND MM-1 84

10 m od „nove“ bušaće garniture MM-2 82

10 m od hidrauličnog bagera CATERPILLAR MM-3 87

10 m od buldozera gusjeničara FIAT HITACHI MM-4 87

10 m od utovarivača FIAT HITACHI MM-5 89

MM-6 u blizini stabilnog postrojenja za preradu kamena 90

MM-7 600 m zapadno od lokacije 63

MM-8 150 m južno od lokacije 67

MM-9 350 m jugoistočno od lokacije 65

Buka se rasprostire u prostoru po logaritamskoj zakonitosti i na nju utiču prirodne i vještačke prepreke. Predmetni kamenolom se nalazi u prirodnoj uvali okruženoj visokim grebenima, koji sprečavaju emisiju buke u okolinu, posebno prema istočnoj, sjevernoj i jugoistočnoj strani. Lokalitet je otvoren samo prema zapadnoj i jugozapadnoj strani. Na osnovu dobijenih rezultata mjerenja i analize buke može se konstatovati da nivoi buke koju emituje postrojenje za preradu tehničkog kamena i drugi izvori na predmetnoj lokaciji ne prelaze dozvoljene vrijednosti buke za okolinu. Prema tome, buka u okolini industrijskog kruga ne prelazi dozvoljene vrijednosti propisane navedenim Zakonom.

27

Najveći nivo buke je izmjeren u blizini dominantnog izvora buke u dijelu industrijskog kruga oko postrojenja za preradu tehničkog kamena. Sa udaljavanjem od izvora, vrijednosti buke znatno opadaju i izvan kruga od 150 m zračne linije oko dominantnog izvora buka je niža od dozvoljene vrijednosti za industrijsku zonu, odnosno 70 dB(A). Na smanjenje nivoa buke koja se produkuje i emituje radom na kamenolomu povoljno utiče kanjonski položaj ležišta i prirodne barijere (uzvišenja i šuma). 4.1.1.9. Uticaji kod miniranja Proces eksplozivnog razlaganja eksplozivnih materija uzrokuje oscilacije materijalnih čestica u pobuđenoj radnoj sredini-vibracije koje se, od mjesta nastajanja, šire u okolni prostor pri čemu se njihovi talasi transformiraju, reflektiraju i prigušuju. Intenzitet vibracija i njihovo djelovanje ovisi o nizu činilaca od kojih su najvažniji slijedeći:

• akustičke osobine stijena u zoni miniranja i u zoni dejstva vibracija, • prirodni faktori (sastav i karakteristike radne sredine i sredine u kojoj se temelje

objekti ili postavljaju strojevi, tektonika, nivo podzemnih voda i sl.) • vještački faktori (vrsta i količina eksplozivnih materijala, način punjenja minskih

bušotina, način miniranja, način građenja objekata koji se žele zaštititi i sl.). Pored seizmičkog efekta kod miniranja se neizbježno javlja i zračni udar u vidu potisnog vala koji se širi od mjesta miniranja u okolinu. Njegov intenzitet ovisi o količini eksploziva, načinu iniciranja i udaljenosti od objekata. U velikoj je mjeri zračni udar ovisan o tome da li se eksploziv inicira na površini ili u začepljenoj bušotini, kao i klimatskim uvjetima u trenutku detonacije (zračni pritisak, temperatura zraka i smjer vjetra). S obzirom na povoljan položaj kamenoloma i na konfiguraciju terena (prirodna uvala izvan naselja), ne očekuju se djelovanja zračnih efekata miniranja na izgrađena materijalna dobra i do sada nisu registrovani nikakvi negativni uticaji na okolinu. Prilikom miniranja u zrak se emituju plinoviti produkti eksplozivnog razlaganja privrednog eksploziva. Dužina trajanja i intenzitet emisije zavisi od količine upotrijebljenog eksploziva, načina upotrebe i meteoroloških uvjeta. S obzirom na količinu upotrijebljenog eksploziva (oko 500 kg po jednom miniranju) i veoma kratko trajanje, intenzitet emisije produkata eksplozivnog razlaganja privrednog eksploziva je zanemarljiv i ne može uticati na kvalitet zraka u okolini. Takođe, intenzitet emisije čvrstih čestica je zanemarljiv. Prilikom miniranja najugroženiji su sami radnici na kamenolomu, te lokalni put. Imajući u vidu navedeno može se zaključiti da su uticaji kod miniranja neznatni, ali je svakako potrebno nastaviti s provođenjem mjera prevencije i ublažavanja uticaja u cilju osiguranja javne sigurnosti. 4.1.1.10. Stanovništvo Mogući uticaji tokom eksploatacije tehničko-građevinskog kamena na najbliža naselja i stanovništvo su: povećan nivo mineralne prašine, izduvnih plinova i čestica nastalih izgaranjem pogonskog goriva radnih mašina, buka, odbacivanje kamena miniranjem, zračni udar i vibracije. Transport kamena može izazvati emisije prašine, te poremećaje u režimu saobraćaja na dionici Kakanj-Brnjic. Ovaj projekat neće negativno uticati na ljudsko zdravlje i sigurnost ukoliko se primjene sve mjere ublažavanja.

28

Pored toga sama pozicija kamenoloma u slabo naseljenom prostoru ide u prilog ovoj tezi. Također, planiran je monitoring kvaliteta okoliša na širem lokalitetu, a koji će pokazati eventualnu potrebu provođenja dodatnih mjera ublažavanja negativnih uticaja. 4.1.1.11. Socio-ekonomski uticaji Ovaj projekat neće negativno uticati na ljudsko zdravlje i sigurnost ukoliko se primjene sve predložene mjere iz prethodnih tačaka. Pored toga sama pozicija kamenoloma u odnosu na najbliže naselje, također ide u prilog ovoj tezi. U bližoj okolini nema tragova poljoprivrednih radova, industrijske ili komercijalne proizvodnje. Nisu uočeni lokaliteti sa obrađenim zemljište. Stoga, projekat neće imati negativnih uticaja na odvijanje poljoprivredne aktivnosti i proizvodnje koja nije ni postojala prije otvaranja na ovom lokalitetu. Osim toga, sam lokalitet je Prostornim planom predviđen za namjenu kamenoloma. Sa druge strane, proširenjem kapaciteta kamenoloma će se povećati obim proizvodnje što će dovesti do povećanje proizvodnje i plasmana agregata na tržište. Proširenjem kamenoloma zaposlilo bi se nekoliko radnika raznih profila. 4.1.1.12. Uticaji nakon završetka radova unutar eksploatacionog polja Eksploatacija građevinskog kamena u eksploatacijskom polju se treba odvijati prema Glavnom rudarskom projektu eksploatacije. Također, za proširenje eksploatacije na 13,5 ha Investitor mora ishodovati urbanističku saglasnost s mjerama zaštite okoliša koje će proizaći iz ove Studije. Investitor je izradio Projekt sanacije proširenog eksploatacionog područja od 13,5 ha i njegove okoline nakon završene eksploatacije na predmetnom području, koji se nakon završetka eksploatacije treba u cijelosti implementirati na terenu, imajući to u vidu nakon prestanka rudarskih radova neće biti štetnih uticaja na okoliš. 4.1.1.13. Mogući akcidenti i ekološke nesreće Rudarski radovi u eksploatacionom polju-kamenolomu izvodit će se u skladu sa Zakonom o rudarstvu i tehničkoj dokumentaciji, u kojoj su mjerama sigurnosti i zaštite na radu definirani uslovi sigurnosti po zaposlenike, opremu i okoliš. Trgošped je zaključio ugovor sa ZD „Rudnik mrkog uglja-Kakanj“ Kakanj, čija obaveza je obezbjeđenje minsko-eksplozivnih sredstava i izvođenje miniranja na ovom površinskom kopu. Minsko-eksplozivna sredstva se skladište u magacinu eksplozivnih sredstava Rudnika mrkog uglja-Kakanj. Način trebovanja, transporta, manipulacije i uništavanja neiskorištenih minsko-eksplozivnih sredstava je uređen važećim propisima iz ove oblasti, a posebno odredbama Pravilnika o tehničkim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu (“Službeni list SFRJ”, broj: 26/88), kao i drugim propisima koji regulišu ovu oblast. Također, vođenje poslova u kamenolomu mogu obavljati samo stručno osposobljene osobe, pa se pridržavanjem pravila struke i tehničkih normativa akcidenti različitih nivoa, od incidentnih situacija, pa do ekoloških nesreća ne bi trebali dešavati.

29

5. MJERE ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJA I PLAN MONITORINGA 5.1. Mjere za zaštitu okoliša tokom pripreme za eksploataciju kamena Najbolje raspoložive tehnike kod pripreme za eksploataciju uključuju:

Planirati tehničku i biološku rekultivaciju terena još na nivou idejnog projekta. Tehnička rekultivacija terena prethodi biološkoj i zakonska je obaveza korisnika sirovine bez obzira na buduću namjenu nakon završetka eksploatacije. Tehnička sanacija prostora kamenoloma obuhvaća uglavnom radove na oblikovanju završnih padina i rješavanju odvođenja oborinskih voda.

Površine s kojih će biti uklonjena vegetacija moraju biti označene u Glavnom rudarskom projektu.

Potrebno je odrediti najpogodniju lokaciju za odlaganje uklonjenog materijala (otkrivke i jalovine) unutar eksploatacionog polja.

Uklonjeni materijal ne odlagati na prostoru s kojeg bi moglo doći do promjena u prirodnom otjecanju voda.

Potrebno je pridati posebnu pažnju ocjeni geotehničkih svojstava zemljišta na kojem se oblikuje deponija, radi sprječavanja mogućih nastajanja klizišta, deformacija tla i spiranje materijala. Uklonjeni materijal kasnije iskoristiti kao pokrov za ogoljelo zemljište.

Osigurati zaštitni pojas višespratnim zasadima (u čijem je sastavu nekoliko različitih drvenastih i žbunastih vrsta) oko eksploatacionog polja.

Na mjestu kamenoloma, slijed radnji bi trebao biti što više zaklonjen prirodnom topografijom.

Pristupne ceste na lokaciji trebale bi, gdje god je moguće, biti zaklonjene prirodnom topografijom ili materijalom skupljenim na gomile.

U obzir bi trebalo uzeti cestu malog profila radi smanjenja cjelokupne visine što će zauzvrat pomoći i pri akustičnoj zaštiti od emisija buke.

Zaštititi područje eksploatacije od površinskog oticanja atmosferske vode izgradnjom zaštitnog sistema koji se sastoji od obodno izgrađenog odvodnog kanala za prihvat oborinskih voda odgovarajućeg uzdužnog pada i taložnice (sedimentaciono jezero/bazen).

Pratiti i kontrolirati sve radnje u domenu zaštite okoliša i izvršenja uvjeta iz okolinske dozvole.

Imenovati zaposlenika koji će biti zadužen za poslove iz oblasti zaštite okoliša a koji će, nakon početka eksploatacije kamena, obavljati sljedeće zadatke: - Organizirati izvršenje planiranog monitoring programa. - Pohranjivati i analizirati podatke dobivene mjerenjima i poduzimati potrebne radnje u slučaju prekoračenja emisija. - Slati izvještaje o monitoringu nadležnim organima i obavještavati javnost o stanju okoliša u skladu sa uvjetima iz okolinske dozvole. - Vršiti edukaciju zaposlenika o mjerama potrebnim za zaštitu okoliša.

30

5.2. Mjere za zaštitu okoliša tokom eksploatacije i prerade kamena 5.2.1. Mjere za zaštitu zemljišta i stabilnosti tla

Dio uklonjenog humusnog materijala odložiti za to projektom predviđenoj lokaciji i iskoristiti za biološku rekultivaciju.

Uklonjeni materijal ne odlagati na prostoru s kojeg bi moglo doći do promjena u prirodnom oticanju voda.

Zaštititi područje eksploatacije od površinskog oticanja atmosferske vode izgradnjom zaštitnog sistema koji se sastoji od: obodno izgrađenog odvodnog kanala za prihvat oborinskih voda odgovarajućeg uzdužnog pada i taložnice (sedimentaciono jezero/bazen).

Miniranje vršiti postojećim metodama za ublažavanje pojave seizmičkih efekata. Voditi računa da se miniranja i iskopi vrše uvijek na manjim zahvaćenim

površinama. Stabilizirati područja koja su minirana što je prije moguće. Gdje je to moguće, zadržati postojeću vegetaciju. Izvršiti rekultivaciju što je prije moguće. Prilikom vršenja radova uzeti u obzir vremenske uslove da uslijed većih padavina ne

bi došlo do klizanja i odronjavanja tla. Predvidjeti prostor (plato) za sipanje goriva u mašine i za servisiranje mašina sa

vodonepropusnom podlogom. Zauljene (naftom i naftnim derivatima) oborinske vode sa platoa za servisiranje

mehanizacije prikupiti i zasebnom zatvorenom kanalizacijom dovesti do odgovarajućeg pjeskolova i separatora ulja i masti, a zatim upustiti u najbliži recipijent.

Otpad unutar eksploatacijonog polja sakupljati i razvrstavati. Postupanje s otpadom treba biti u skladu sa Planom upravljanja otpadom (Prilog 2), Zakonom o otpadu (Sl. novine FBiH 33/03) i Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH 9/05).

5.2.2. Mjere za zaštitu zraka

Kontrolirati izlazak prašine izvan postrojenja: -Ukoliko je moguće ograditi fiksne transportne trake i postrojenje za preradu, -Tamo gdje je moguće primijeniti sistem za otklanjanje prašine na postrojenju

(uređajima za sakupljanje prašine ili odgovarajućim sistemima za obaranje prašine-bušilice, drobilice, pretovarni čvorovi i sl.),

-Koristiti vodene prskalice u svrhu obaranja prašine na mjestima njenog nastanka, -Vršiti redovno održavanje na svim postrojenjima,

Minimizirati prašinu nošenu vjetrom: -Zbijati, nivelirati i održavati unutrašnje puteve transporta, -Postaviti ekstraktore prašine, filtere i sakupljače na brazde od bušotina, -Koristiti zaštitne pregrade da se spriječi odnošenje prašine sa skladišnih prostora, -Ograničiti visinu ispadanja materijala, -Smanjiti brzinu i ograničiti kretanje vozila, koristiti usisni sistem metenja, -Koristiti kamione cisterne s vodom, raspršivače vodene pare ili mlazne prskalice, -Prskati izložene površine, npr. neporavnate transportne puteve ili gomile materijala,

31

-Zasaditi vegetaciju na izloženim površinama, npr. na humusu i gomilama otkrivke, -Vršiti čišćenje puteva, ne mjestima gdje je to potrebno, -Počistiti bilo koje iznenadno prosipanje na državnim cestama, čim se takvo

prosipanje dogodi ili ga neko prijavi. -Minimizirati ispuštanje štetnih produkata nepotpunog izgaranja goriva:

-Potrebno je pravilno korištenje odnosno održavanje motora stroja pri kojem će postojati najmanje izbacivanja štetnih komponenti ispušnih plinova,

-Učestalost kontrole strojeva treba prilagoditi lokalnim atmosferskim prilikama (mikroklimatskim uvjetima) i tehnološkim uvjetima kamenoloma.

5.2.3. Buka i vibracije Mjere za smanjenje emisije buke i vibracija uključuju:

Smanjiti visine s koje materijal pada s kamiona ili drugog uređaja, Pripremiti i provoditi program preventivnog održavanja kompletne opreme, Osiguranje da bučna vozila budu smještena što je dalje moguće od područja

osjetljivih na buku, Održanje površina cesta kako bi se smanjila buka i vibracije, Isključivanje strojeva u praznom hodu gdje god je moguće i sprječavanje

prekomjernog turiranja, te -brigu da vozači budu svjesni da buka može izazvati smetnje i uznemiravanje

lokalnog stanovništva, kako i da vozači iskažu dužan obzir ulaskom i odlaskom s lokacije (npr. bez nepotrebnog trubljenja).

-ugradnju opreme za prigušivanje (npr. razni prigušivači) na uređaj i opremu, gdje je izvedivo,

-uporabu ograde za akustičnu izolaciju ili zaslona oko uređaja ili opreme gdje je izvodljivo, te

Održavanje kontakata sa lokalnim stanovništvom kako bi se utvrdili najprihvatljiviji termini za miniranje i intenzivniji rad,

Ako je miniranje neizbježno, upotrijebiti minimalnu količinu eksploziva uz primjenu mikro-sekvencijalne detonacije kako bi se reducirale vibracije,

Izbjegavati miniranje u danima sa visokom vlažnošću i oblačnošću, jer takvi vremenski uslovi mogu doprinijeti da se buka doima jača nego što jeste.

Odgovarajuće izviđanje terena prije izrade izvedbenog projekta eksplozije, Sva miniranja na pridobivanju kamena potrebno je strogo kontrolirati, a za svako

miniranje mora se izraditi plan miniranja. Za kontrolu utjecaja na okoliš uspostaviti mjerenja efekata miniranja i to mjerenjem

potresa, zračnog udara i buke. Mjerenja obavljati najmanje jednom u dvije godine. Osiguranja odgovarajućeg opterećenja radi izbjegavanja prekoračenja ograničenja

punjenja, Gdje je primjenjivo, izbjegavanja izvođenja eksplozija tijekom loših vremenskih

prilika, npr. obrata temperature ili kada umjereno ili jako puše vjetar prema osjetljivim receptorima.

Svako paljenje mina, kao i početak i kraj izvođenja minerskih radova, moraju se pravovremeno objaviti predviđenim postupkom i signalnim sredstvima utvrđenim u uputama o miniranju. Signal mora biti dovoljno zvučan da ga čuju stanovnici obližnjih naselja.

32

5.2.4. Upravljanje otpadom Prilikom eksploatacije krečnjaka na površinskom kopu "Borovačka Stijena" kod Kaknja nastaju određene količine jalovine, koja se javlja u količini do 4 % u odnosu na ukupnu proizvodnju rovnog kamena, što iznosi oko 2180 m3/g. Dio jalovine se koristi za formiranje radnih etaža između dva prostora razdvojena usjekom i bezimenim malim i nestalnim potokom. Isto tako, jedan dio jalovine se koristiti za nivelisanje i uređenje terena industrijskog kruga i za popravku makadamskog lokalnog puta na dionici od Donjeg Kaknja do predmetne lokacije. Neiskorištena jalovina u manjoj količini, privremeno se odlaže na namjensko vanjsko odlagalište, koje se nalazi u blizini prve ulazne kapije u industrijski krug, odnosno između lokalnog puta i rijeke Ribnice. Ova jalovina se dalje koristi kao tampona za nasip puteva i nivelisanje terena. Kapacitet ovog privremenog odlagališta je oko 12.000 m3. U daljoj fazi razvoja kamenoloma, odlaganje otkrivke će se vršiti u otkopane prostore, čime se formira unutrašnje odlagalište, što je predviđeno Glavnim rudarskim projektom. Ostali otpaci (iz priručne kuhinje i kancelarija i drugi bezopasni otpaci) kategorije 20 03 01 nastaju u malim količinama, oko 2-3 m3 mjesečno. Ovaj otpad se sakupljaju u namjenske posude (kontejnere) i odvozi na komunalnu deponiju u Kaknju, a prema ugovoru sa JKP „Vodokom” Kakanj. Ostali otpadni tokovi, koji se mogu javiti na lokaciji predmetnih pogona i postrojenja su:

-otpadna ulja, -otpadni filteri za ulje, -stari akumulatori, -stare gume i -posude od ulja i maziva (limene bačve).

Otpadno mineralno motorno i hidraulično ulje (kategorije 13 01 10* i 13 02 05*) prikupljena od zamjene pri održavanju rudarskih mašina i strojeva privremeno se skladište u metalne bačve locirane na betoniranom i ograđenom prostoru u blizini kontejnera za nadzorno osoblje. Staro ulje se povremeno odvozi u radionicu istog privrednog društva, koja se nalazi u blizini Tvornice cementa Kakanj i isporučuje se ovlaštenom operatoru za prikupljanje rabljenih ulja sa kojim je investitor zaključio ugovor. Ugovor je prilog ovog Zahtjeva. Evidencija o nastalom rabljenom ulju tokom 2010. godine se vodi u skladu sa zakonskim zahtjevima. Otpadni filteri za ulje (kategorije 16 01 01*) se po zamjeni odvoze u centralnu radionicu u Kaknju gdje se privremeno skladište u namjenskoj vodonepropusnoj posudi sa poklopcem, te se povremeno isporučuju ovlaštenom operateru za prikupljanje istih. Stari akumulatori (kategorije 16 06 01*) se po zamjeni odvoze u centralnu radionicu u Kaknju gdje se privremeno skladište u namjenskoj prostoriji odakle se povremeno isporučuju ovlaštenom operateru za promet sekundarnih sirovina. Stare gume se privremeno skladište u centralnoj radionici u Kaknju i isporučuju se u Merkomerc d.o.o. Zenica radi protektiranja. Neupotrebljive gume se za sada isporučuju JKP Vodokom Kakanj radi konačnog zbrinjavanja, sukladno potpisanom ugovoru. Ovo preduzeće stare gume odlaže u krugu komunalne deponije zbog mogućeg njihovog korištenja kaoenergenta u Tvornici cementa u Kaknju, jer se još uvijek sagledava takva mogućnost korištenja guma kao alternativnog goriva. Limene bačve se koriste za sakupljanje starih ulja ili se odvoze u radionicu za druge potrebe. Oštećene bačve se sabiraju u centralnoj radionici i povremeno isporučuju ovlaštenom operateru.

33

5.2.5. Mjere za zaštitu pejzaža

Odrediti najpogodniju lokaciju za deponovanje uklonjenog materijala (jalovina) unutar ekploatacionog polja. Potrebno je pridati posebnu pažnju ocjeni geotehničkih svojstava zemljišta na kojem se oblikuje deponija radi sprječavanja mogućih nastajanja klizišta, deformacija tla i spiranje materijala. Uklonjeni materijal kasnije iskoristiti kao pokrov za ogoljeno zemljište.

Eksploatacija i prerada kamena se treba odvijati prema Glavnom rudarskom projektu.

Investitor je dužan prije proširenja kamenoloma na datu lokaciju izraditi mjere sanacije lokacije nakon završetka eksploatacije dolomita. Ponovnim razvojem biljnog svijeta, na lokalitet će se, postepeno, vratiti i životinjski svijet. Mjerom sanacije potrebno je da se postigne to da se lokalitet vrati većim svojim dijelom u stanje kakvo je bio prije vršenja radova na datom lokalitetu. Treba imati na umu da prirodi šteti donošenje novih, za to područje, nekarakterističnih vrsta (alohtone vrste). Takve vrste mogu postati invazivne i predstavljaju neravnopravnu konkurenciju autohtonim biljkama u borbi za prirodne resurse i prostor u kojem obitavaju.

5.2.6. Mjere za zaštitu voda U skladu sa Rješenjem o vodnoj dozvoli za proširenje radova na eksploataciji krečnjaka na lokalitetu „Borovačaka Stijena“ predviđa se sljedeće:

Otpadne vode od pranja vozila kontrolisano se sakupljaju i odvode preko kanala sa rešetkom na separator radi prečišćavanja sa preljevom u kanalizaciju i rijeku Ribnicu.

Dalje je predviđeno da se oborinske vode sa uređenih površina sakupljaju preko segmentnih jaraka i slivnika i odvode kišnom kanalizacijom u poseban separator masnoća. Prečišćena voda se dalje odvodi kanalizacijom u rijeku Ribnicu.

Na lokalitetu kamenoloma se ne obavljaju poslovi servisiranja mehanizacije, skladištenja maziva i rezervnih dijelova, pralište građevinskih mašina.

Pedviđeno je da se mulj bez masnoća odlaže na vanjsko odlagalište jalovine, a sakupljene masnoće (ulja i masti) se sakupljaju u namjenske posude u skladištu starih ulja i povremeno se otpremaju u „Delta-petrol“ d.o.o. Kakanj,

Separatori moraju biti stalno u funkcionalnom stanju i moraju se redovno pregledati i održavati.

Objekte čija je svrha odvođenje i prečišćavanje onečišćenih voda (taložnici, separator ulja i masti, slivnici i rešetke) treba redovito održavati i koristiti na način koji će osigurati njihovu potpunu ispravnost i funkcionalnost.

Čišćenje i pražnjenje uređaja za tretman otpadne vode, odnosno separatora ulja i masti može vršiti isključivo firma ovlaštena za tu vrstu djelatnosti. Korisnik je obavezan da redovno vodi dnevnik o pražnjenju i odvozu sadržaja iz taložnika i separatora ulja i masti.

Kvalitativne karakteristike oborinskih voda sa radnih prostora kamenoloma moraju biti u skladu sa „Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon prečišćavanja ispuštaju u prirodni prijemnik, „Službene novine Federacije BiH“, broj 50/07.

34

5.2.7. Mjere za zaštitu flore i faune U toku proširenja, rada te kasnijeg zatvaranja kamenoloma potrebno je provesti niz mjera za zaštitu flore i faune. Te mjere se sastoje od:

Zabrane odlaganja biljnog materijala na površine izvan eksploatacijskog polja, Radnicima na površinskom kopu strogo naložiti da otpad ne odlažu u neposredni

okoliš, Vegetaciju unutar istražnog i eksploatacionog prostora kamenoloma treba čuvati i

uništavati je samo po tehnološkom redu razvoja kopa, Gdje je moguće zadržati posojeću vegetaciju, Izvršiti rekultivaciju zatvorenih dijelova kamenoloma što je prije moguće, Ublažiti dugoročni uticaj pozemljavanjem, pošumljavanjem i zatravljivanjem

ogoljenih površina po zatvaranju i napuštanju iskorištenih eksploatacionih ploha, investitor treba osigurati da se uticaj na životinjski svijet ne proširi izvan

eksploatacionohg polja. To će se postići strogim pridržavanjem mjera zaštite zraka i zaštite od buke, te ograničenim kretanjem zaposlenih samo unutar površine eksploatacionog polja,

oko ruba visinskog dijela površinskog kopa postaviti ogradu u svrhu zaštite životinjskog svijeta od eventualnog pada niz kosinu kamenoloma,

zabranjeno je paliti vatru na otvorenim površinama oko kamenoloma, da bi se zaštitila šuma od požara,

mjere zaštite biljnog svijeta osigurat će se i kroz provođenje mjera zaštite zemljišta i mjera za zaštitu zraka.

5.3. Zaštitne mjere u slučaju mogućih nezgoda Nezgode su u kamenolomima često događaju, ali su uglavnom od lokalnog značaja i tiču se sigurnosti radnika na radnom mjestu. Nezgode koje mogu imati značajniji uticaj na okoliš uključuju:

Pojava klizišta, Urušavanje kopova ili velikog odlagališta materijala, Požar u skladištu goriva, Havarija na rezervoarima za gorivo, ulje ili hemikalija i oticanje sadržaja u tlo i vode.

Dobra praksa daje prednost aktivnostima za sprječavanje nezgoda, a tek potom aktivnostima za umanjivanje posljedica:

Detaljna ispitivanja tla prije miniranja i pripremu odgovarajućeg plana miniranja, Monitoring stanja odlagališta i opterećenja, Korištenje specijalizovanih firmi za izvođenje miniranja ili nabavu eksploziva samo

za potrebe određene kampanje miniranja, Redovna kontrola stanja rezervoara za gorivo, ulje i hemikalija, Testiranje sekundarnih zapremina (tank vana) na vodonepropusnost, Predvidjeti protupožarne aparate za gašenje požara na elektroinstalacijama i

rezervoarima, U skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje

požara izgraditi vanjsku hidrantsku mrežu.

35

5.4. Zaštita nakon prestanka radova

Tijekom napuštanja lokacije ukloniti postrojenja ali i isprazniti sve septičke jame, taložnike i separatore ulja i masti, te ih potom zapuniti prirodnim materijalom.

Zbrinuti sve otpadne materijale prikupljene u završnoj fazi eksploatacije. Nakon završene eksploatacije na predmetnom području izvršiti sanaciju

eksploatacionog područja i njegove okoline zahvaćene eksploatacijom i preradom kamena, na bazi projekta sanacije i rekultivacije koji treba pratiti Glavni rudarski projekt.

Da bi se spriječilo odlamanja, urušavanja i klizanja većih količina stijenske mase, nakon prestanka eksploatacije investitor je dužan osigurati stručno snimanje stanja pokosa kamenoloma, te izvesti sve potrebne zahvate za njihovo trajno stabiliziranje.

Otvaranjem i razvojem površinskog kopa kamenoloma „od vrha prema dnu“, umjesto često primjenjivanog načina „odozdo prema gore“, omogućena je tzv. tekuća sanacija, po kojoj se pretežiti dio radova na tehničkoj i biološkoj sanaciji završi tijekom eksploatacije. Troškovi rekultivacije terete direktno eksploataciju, raspoređuju se u niz godina, a apsolutni troškovi su manji, jer većinu poslova izvodi rudarsko preduzeće u vlastitoj režiji. Rekultivacija praktično započinje istovremeno s otvaranjem ležišta, a nakon završetka eksploatacije ostaju za sanaciju samo manji dijelovi ležišta. To je važno i zato što rudarsko preduzeće može doći u stečaj i biti likvidirano i troškove sanacije mora preuzeti neko drugi.

Završnu tehničko-biološku sanaciju provesti u roku od godinu dana nakon prestanka eksploatacije.

Intervencije u prostoru trebaju što manje odudarati od prirodnih i ambijentalnih obilježja u kojima nastaju i dovoditi do vizualne degradacije.

Biljne vrste koje ce se saditi moraju biti autohtone i kompatibilne okolnom prostoru, te sa visokim stupnjem potencijala u obrašćivanju ogoljelih površina.

Održavati biljni pokrivač. Suradnja s šumarima i biolozima-botaničarima prilikom biološke sanacije i održavanja biljnog pokrivača.

36

6. PLAN MONITORINGA 6.1. Monitoring nivoa buke Prethodna mjerenja nisu ukazala na povećanje nivoa buke. U svakom slučaju potrebno je napomenuti da u skladu sa važećim propisima i normativima iz oblasti zaštite na radu investitor redovno vrši ispitivanje stanja zaprašenosti i buke na kamenolomu „Borovačka Stijena“. Posljednje mjerenje je iz decembra 2010. godine urađeno od strane MI “Kemal Kapetanović” Zenica. 6.2. Monitoring kvalitete zraka Obzirom da mehanizovana opremu, postrojenja za preradu krečnjaka, koja su osnovna sredstva za obavljanje djelatnosti kojom se bavi preduzeće „Trgošped“, mogu ugroziti okolinu, potrebno je obezbijediti stalni monitoring emisija u zrak. Potrebno je pratiti koncentracije ukupnih lebdećih čestica i taložne prašine na rubnim dijelovima i unutar samog pogona, kako bi se utvrdile eventualne potrebe za dodatnim mjerama obaranja prašine (npr. prskanje najstinijih ili svih frakcija vodenom maglom nakon privremenog odlaganja na kupe na donjoj etaži u periodima suhog i toplog vremena, prskanje agregata prilikom utovara u kamione radi odvoza sa lokacije, pokrivanje kupa sa privremeno odloženim sitnim frakcijama PE folijom, pokrivanje natovarenog materijala na kamionima PE folijom, radi dodatnog sprječavanja raznošenja prašine vjetrom u toku transporta van lokacije kamenoloma. Prilikom odvijanja svih tehnoloških procesa (eksploatacija bušenje i miniranje, utovar, transport, prerada-drobljnje i klasiranje), potrebno je obezbijediti i zadovoljiti emisione standarde, odnosno propisane vrijednosti za emisiju, kao i granične vrijednosti za kvalitetu zraka. Kvalitet zraka je predstavljen koncentracijom date zagađujuće materije u zraku i izražava se u mikrogramima zagađujuće materije po kubnom metru zraka, svedeno na temperaturu od 293 Kelvina i pritisak od 101,3 kPa. Kvalitet zraka definisan je i parametrom koje definiše zagađivanje tla iz zraka (sediment). Ovaj parametar ima dimenziju mg/m

2d. Uzorci kvaliteta zraka u periodu praćenja slučajne (statističke)

vrijednosti kvaliteta zraka se utvrđuju sa najmanje dva parametra: godišnjim prosjekom (aritmetička sredina) kvaliteta zraka i statističkim parametrom koji predstavlja visoke koncentracije u toku godine. Smatra se da vrijednosti kvaliteta zraka zadovoljavaju granične, odnosno ciljne vrijednosti kvaliteta zraka-CV, ukoliko obje vrijednosti (godišnji prosjek i statistički parameter koji predstavlja visoke koncentracije) zadovoljavaju postavljene granice. Za ocjenu vrijednosti kvaliteta zraka područja koja se upoređuje sa graničnim vrijednostima kvaliteta zraka-GV, odnosno sa ciljnim vrijednostima kvaliteta zraka-CV, potrebno je posmatrati period od 1. januara do 31. decembra tekuće godine. 6.3. Monitoring biološke rekultivacije kamenoloma Po prestanku eksploatacije, u periodu od dvije godine pratiti rast biljnog pokrivača, te izraditi izvještaj o provedenoj biološkoj rekultivaciji, koji treba dostaviti nadležnom organu.

37

6.4. Monitoring seizmičkih efekata Za kontrolu utjecaja na okoliš uspostaviti mjerenja efekata miniranja i to mjerenjem potresa, zračnog udara i buke. Mjerenja obavljati najmanje jednom u dvije godine. 6.5. Monitoring kvalitete voda U skladu sa obavezama iz vodne dozvole, odnosno korisnik treba tokom godine da osigura četiri uzorkovanja otpadnih voda iz izgrađenog/ih okna za monitoring u skladu sa članom 9. i 11. Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik (Službene novine Federacije BiH, broj 50/07).

38

7. ALTERNATIVE 7.1. Alternativne Obavljanje djelatnosti proizvodnje mineralnih agregata ne podrazumjeva neku značajniju potrebu za iznalaskom alternativnih rješenja.

39

8. NETEHNIČKI REZIME OPIS PREDLOŽENOG PROJEKTA Proizvodno, trgovinsko i transportno društvo “TRGOŠPED” d.o.o. Kakanj trenutno vrši površinsku eksploataciju mineralne sirovine krečnjaka na ležištu „Borovačka stijena“, općina Kakanj, a na osnovu rješenja izdanog od strane Ministarstva za privredu Zeničko-Dobojskog kantona broj: 04-18-15831/03 od 13.05.2003. godine Također, potrebno je napomenuti da je za postojeću eksploataciju urađen Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagađenja i za usuglašavanje sa najboljim raspoloživim tehnikama, odobren od strane stručne komisije. Površina eksploatacije mineralne sirovine krečnjaka polja „Borovačka stijena“, općina Kakanj definirana ovim rješenjem iznosi 5,7 ha, što se pokazalo nedovoljnim imajući u vidu mogućnosti lokacije i rastuće zahtjeve tržišta za kamenim agregatima. Imajući u vidu da kamenolom već raspolaže infrastrukturom, razrađenim etažama na kamenolomu, potrebnom mehanizacijom za tehnološki proces, pomoćnim objektima i uhodanom organizacijom rada, preduzeće je pokrenulo aktivnosti na dobivanju urbanističke saglasnosti za proširenje eksploatacionog polja čime bi se ukupna površina eksploatacionog polja povećala na 12,38 ha. Postojeći kamenolom bi se u potpunosti nalazio unutar predloženog novog eksploatacionog polja, te tehnološki, organizaciono i prostorno bio njegova neodvojiva cjelina. Prema važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, odnosno Odluci o usvajanju izmjena i dopuna Prostornog plana općine Kakanj i Prostornog plana lokaliteta Vrtlište broj: 0-01/1-12/04 od 26.01.2004. godine i odluci broj: 0-01/1-105/04 od 10.05 2004. godine, predmetna lokacija ima namjenu za kamenolom sa pratećim sadržajima. Prema Zakonu o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH br. 33/03) u postupku dodjele urbanističke saglasnosti za lociranje kamenoloma nadležni organi zahtijevaju prethodno dobivanje okolinske dozvole. Prema Pravilniku o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl. novine FBiH br. 19/04), čl. 5, za kamenolome i otvorene kopove gdje površina lokacije prelazi 5 ha, prije pokretanja postupka izdavanja okolinske dozvole, potrebno je pokrenuti proceduru procjene uticaja na okoliš. To u ovom slučaju podrazumijeva izradu Studije uticaja na okoliš. Ležište krečnjaka „Borovačka stijena“ nalazi se sjeverno od grada Kaknja od kojeg je udaljena oko 6 km. Lokacija kamenoloma je u dolini rijeke Ribnice i udaljena je od njenog ušća u rijeku Bosnu 4,1 km. Kamenolom se nalazi sa desne strane lokalnog puta Kakanj-Donji Kakanj-Brnjic, izvan urbanog područja, na nadmorskoj visini između 470 i 700 m. Najviša kota terena -Borovački vrh nalazi se na visini od 837 m. Teren je izdignut iznad rijeke Ribnice i lokalnog puta D. Kakanj-Brnjic, iznad kojeg se nastavlja izdvojeni greben ležišta krečnjaka "Borovačka stijena". To je strma padina, nageta prema rijeci Ribnici, nagiba od 36 do 42, a na nekim mjestima i preko 50. Površinski kop sa postrojenjem za preradu kamena sa pratećim sadržajima nalaze se u prirodnoj uvali, koja je sa svih strana oivičena visokim brdima.

40

Prema orografskim karakteristikama, predmetna lokacija je povoljna sa aspekta ekoloških uvjeta, jer se nalazi izvan naseljenog područja i dovoljno je udaljena od grada Kaknja i najbližih naselja. Iz navedenih razloga ovaj kamenolom ima veoma mali negativni uticaj na okolna naselja. Lokacija je ograničena prirodnim barijerama (brdima i vegetacijom), koje sprečavaju disperziju i širenje prašine, plinova, buke i drugih emitovanih štetnosti u okolinu. Najbliže naselje Kučići se nalazi na istočnoj strani lokacije od koje je udaljeno oko 900 m zračne linije. Kroz kotlinski pojas ovog područja protiče rijeka Ribnica. Ribnica je desna pritoka rijeke Bosne i njena kotlina predstavlja prirodnu vezu sa dolinom rijeke Bosne i Sarajevsko-Zeničkim bazenom. U industrijskom krugu obezbjeđene su interne saobraćajnice za kretanje vozila. Industrijski krug je ograđen prema lokalnoj saobraćajnici, a pristup u krug se kontroliše sa dvije ulazne kapije. Isto tako, prostor između industrijskog kruga i lokalnog puta Donji Kakanj-Brnjic je uređen i ozelenjen. Prema prostorno-planskoj dokumentaciji, šire područje lokacije u donjem dijelu doline rijeke Ribnice je opredijeljeno za površinsku eksploataciju mineralnih sirovina i to: mrkog uglja na Površinskom kopu Vrtlište RMU Kakanj, kamena laporca za potrebe Tvornice cementa Kakanj i tehničkog kamena-krečnjaka za potrebe Trgošped d.o.o. Kakanj. Projektom proširenja Površinskog kopa Vrtlište i odlagališta jalovine predviđeno je izmiještanje donjeg dijela vodotoka rijeke Ribnice u tunel, a zatim do rijeke Bosne. Planirana eksploatacija se ne nalazi u prostoru vodnog odnosno javnog vodnog dobra, niti su u blizini zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. OPIS METODOLOGIJE RADA Površina eksploatacionog prostora ima oblik nepravilnog geometrijskog lika i razdijeljena je Borovačkim potokom na dva prostora i to prostor na desnoj strani potoka od 3,8 ha i prostor na lijevoj strani potoka od 1,9 ha. Prema namjeni, prostor površinskog kopa ima dvije zone:

zona eksploatacije u ograničenom površinskom kopu i zona industrijskog kruga.

Ograničenje površinskog kopa izvršeno je u granicama utvrđenih rezervi: A, B i C1 kategorije. U ograničenom površinskom kopu razvijene su osnovne etažne površine za izvođenje rudarskih radova na eksploataciji krečnjaka i obrušavanju stijenske mase na osnovnu etažu na koti 485 m, na kojoj se nalazi separacija za preradu kamena. Formiranje etaža je uvjetovano konfiguracijom terena, geološko-tektonskim uvjetima, kao i granicom otkopnog polja. Ovaj površinski kop je brdskog tipa i eksploatacija krečnjaka se vrši visinskim zahvatima. Time je omogućeno postizanje optimalnih uvjeta za izvođenje bušačko-minerskih radova, kao i uklapanje u konfiguraciju terena i postojeće pristupne putove na površinskom kopu. Etaže su povezane internim saobraćajnicama za kretanje mehanizacije.

41

Proces eksploatacije krečnjaka je diskontinuiran i vrši se primjenom slijedećih tehnoloških operacija:

bušenje minskih bušotina, miniranje stijenskog masiva, guranje i gravitaciono spuštanje (obaranje) odminiranog materijala na osnovnu

etažu, odnosno radni plato koji se nalazi na koti 485 m, usitnjavanje negabaritnih blokova, utovar i transport rovnog krečnjaka do postrojenja za usitnjavanje i klasiranje.

Za dobijanje materijala iz masiva neophodna je upotreba minsko-eksplozivnih sredstava za razaranje kompaktne stijenske mase uz predhodno bušenje minskih rupa. Bušenje minskih rupa vrši se pomoću garniture za bušenje sa odgovarajućim alatom i priborom. Bušaća garnitura je vrlo adaptivna na promjenjive radne i terenske uslove. Veličina prečnika bušotine i raspored minskih rupa se određuju u projektnoj dokumentaciji. Miniranja na površinskom kopu "Borovačka stijena" se vrše od najviše etaže prema nižim etažama i to na dva načina:

klasični način miniranja i miniranje NON-EL (neelektričnim) sredstvima.

Efektivna proizvodnja drobljenog kamena varira u zavisnosti od potreba tržišta. Sve faze rada na površinskom kopu se obavljaju bez prisustva i upotrebe vode. Na lokalitetu kamenoloma se ne obavljaju poslovi servisiranja mehanizacije, skladištenje maziva i rezervnih dijelova, te pranja građevinskih mašina. OPIS OKOLIŠA KOJI BI MOGAO BITI UGROŽEN PROJEKTOM Predmetna lokacija je povoljna sa aspekta ekoloških uvjeta, jer se nalazi izvan naseljenog područja i dovoljno je udaljena od grada Kaknja i najbližih naselja. Iz navedenih razloga ovaj kamenolom ima veoma mali negativni uticaj na okolna naselja. Lokacija je ograničena prirodnim barijerama (brdima i vegetacijom), koje sprečavaju disperziju i širenje prašine, plinova, buke i drugih emitovanih štetnosti u okolinu. Najbliže naselje Kučići se nalazi na istočnoj strani lokacije od koje je udaljeno oko 900 m zračne linije. U Kučićima živi oko 350 stanovnika. Na južnoj strani lokacije se nalazi naselje Subotinje. Ovo naselje je udaljeno od predmetne lokacije oko 2000 m zračne linije. Na predmetnom lokalitetu zastupljeni su degradacioni oblici biljnih zajednica, koje pripadaju navedenom vegetacijskom redu. Na osnovu dostupnih podataka i opservacijom terena, nije konstatovano prisustvo rijetkih i endemskih biljnih vrsta, kao i posebnih prirodnih vrijednosti. Navedene biljne zajednice naseljavaju pripadajuće životinjske zajednice sa rijetkim resursno važnim vrstama, karakteristične za ovakav areal. Nema podataka o postojanju posebnih prirodnih i kulturno historijskih vrijednosti na području koje će biti zahvaćeno eksploatacijom.

42

OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTICAJA NA OKOLIŠ U cilju definiranja radova na eksploataciji i separaciji kamena na okoliš i formuliranja adekvatnih zaključaka, u nastavku su identificirani potencijalni utjecaji na okoliš, procijenjen njihov značaj i preporučene odgovarajuće mjere i postupci na zaštiti okoliša i stanovništva koje treba provoditi u toku eksploatacije i prerade kamena u agregate različitih frakcija, te potrebnih sanacionih radova kojima se lokalitet uređuje nakon završetka radova.

MEDIJ UTICAJ ZNAČAJ UTICAJA

Uticaji nastali tokom eksploatacije i prerade kamena

Klima Radovi na eksploataciji i preradi krečnjaka neće imati utjecaja na mikroklimatske značajke šireg područja.

Neznatan

Zemljište Destrukcija prirodne forme zemljišta u okvirima prostornih dimenzija otkopnih polja.

Degradacija uslijed taloženja mineralne prašine i nekontroliranog ispuštanja sanitarnih otpadnih voda, goriva i mazivnih tvari iz postrojenja za sitnjenje i prosijavanje kamenja ili transportnih vozila (uslijed neispravnog skladištenja, manipuliranja ili curenja zbog tehničke neispravnosti mehaničkih uređaja).

Značajan ukoliko se ne primijene mjere ublažavanja.

Geologija i stabilnost

Radovi na oslobađanju kamena miniranjem i iskopavanjem mogu prouzrokovati nestabilnost tla i eroziju, posebno u predjelima koji su podložni prirodnoj eroziji, a koja biva ubrzana ljudskim aktivnostima. Glavni faktori koji utiču na eroziju su struktura tla, površinski sloj, vrsta zemljišta, topografija i klima. Prema inženjersko-geološkoj klasifikaciji, ovaj krečnjački masiv može se svrstati u kategoriju stabilnih terena (masiv na radnoj etaži kamenoloma). Međutim, bez obzira što se radi o čvrstim stijenama prilikom miniranja i izvođenja radova može doći do manjeg pokretanja tla. Stoga, prilikom izvođenja miniranja i iskopavanja kamena potrebno je primijeniti preventivne mjere.

Uticaj budućeg kamenoloma na geologiji i stabilnost tla se karakterizira kao značajan, te je potrebno primjenjivati mjere ublažavanja.

Agregat dobiven preradom krečnjaka (putem drobiličnih postrojenja usitnjen i odložen materijal, predviđen za razne namjene u građevinskoj industriji, kao i odložen jalovinski materijal), spada u kategoriju nestabilnih, do vrlo nestabilnih terena, što može rezultirati pojavom odrona ili klizišta.

Voda Generalni je zaključak da nastale otpadne atmosferske zauljene vode sa prostora manipulativnog platoa uključujući i vode od spiranja mehanizacije, kao i oborinske vode sa platoa za smještaj agregata u proizvodnoj zoni, te dotičuće oborinske vode u eksploatacionoj zoni trenutno nisu adekvatno prikupljene niti prečišćene prije ispuštanja u prirodni recipijent, te je u tom smislu potrebno poduzeti odgovarajuće mjere prevencije i tretmana.

Neprovođenjem predviđenih mjera zaštite voda i okoline, kao posljedica moguće je značajan negativni uticaj na druge objekte.

Investitor je već pokrenuo aktivnosti vezane za rješavanje problematike uticaja i zaštite voda. Urađen je Glavni projekt prikupljanja, tretmana i ispuštanja otpadnih voda sa površinskog kopa kamenoloma „Borovačka stijena“, koji tretira postojeće i prošireno istražno polje.

Također ovdje je potrebno napomenuti da za postojeće eksploataciono polje, kao i za proširenje Investitor posjeduje Vodnu dozvolu. Kopije rješenja data je u Studiji.

43

MEDIJ UTICAJ ZNAČAJ UTICAJA

Uticaji nastali tokom eksploatacije i prerade kamena Zrak Zagađenje zraka uzrokovano povećanim koncentracijama

mineralne prašine od procesa eksploatacije (miniranje i transport do separacije) i separacije (istovaranje, drobljenje, mljevenje, prosijavanje, skladištenje), te plinovima i česticama nastalim sagorijevanjem dizel goriva radnih strojeva i kamiona u zraku.

Emisije nemaju karakter značajnog utjecaja na kvalitet zraka, jer je i prijemni kapacitet okoline dobar. U svakom slučaju potrebno je provoditi mjere prevencije.

Biljni životinjski svijet

Uništavanje vegetacije (rušenje stabala i drugog rastinja prisutnog na lokalitetu) prilikom pripreme lokacija za eksploataciju;

Značajan, neophodno je primijeniti dugoročne i kratkoročne mjere ublažavanja. Prorjeđivanje životinjskih vrsta na lokalitetu kamenoloma.

Pejzaž Degradacija pejzaža kao posljedica uništavanja vegetacije radom i kretanjem mašina, te taloženjem sloja sedimenta nošenog vjetrom na okolnoj vegetaciji;

Promjena topografije terena uz povećanje otvorene stijenske mase i stvaranje velikog platoa;

Neznatan, ali je potrebno primijeniti mjere ublažavanja.

Estetsko narušavanje nepropisnim odlaganjem uklonjenog zemljišnog pokrivača i samim prisustvom kamenoloma.

Buka Povećani nivo buke kao posljedica bušenja minskih bušotina, masovnog miniranja, usitnjavanja, transporta i obrade separacijom, te transporta gotovih proizvoda van eksploatacionog polja.

Neznatan, ali je potrebno primijeniti mjere ublažavanja za radnike na terenu u sklopu zaštite na radu

Stanovništvo Povećani nivo mineralne prašine, plinova i čestica u zraku koji se mogu prenijeti na obližnje naselje;

Neznatan.

Pojačana buka iz pravca kamenoloma. Socio-ekonomski uticaji

Ovaj projekat neće negativno uticati na ljudsko zdravlje i sigurnost ukoliko se primjene sve predložene mjere iz prethodnih tačaka. Pored toga sama pozicija kamenoloma u odnosu na najbliže naselje također ide u prilog ovoj tezi.

Značajan.

U bližoj okolini nema tragova poljoprivrednih radova, industrijske ili komercijalne proizvodnje. Nisu uočeni lokaliteti sa obrađenim zemljištem. Stoga, projekat neće imati negativnih uticaja na odvijanje poljoprivredne aktivnosti i proizvodnje koja nije ni postojala prije otvaranja na ovom lokalitetu. Osim toga, sam lokalitet je Prostornim planom predviđen za namjenu kamenoloma.

Sa druge strane nastavkom eksploatacije, zadržavaju se i postojeća radna mjesta.

Uticaji nakon završetka radova unutar eksploatacionog polja

Eksploatacija građevinskog kamena u eksploatacijskom polju se treba odvijati prema Glavnom rudarskom projektu eksploatacije. Također, za proširenje eksploatacije na 12,38 ha Investitor mora ishodovati urbanističku saglasnost s mjerama zaštite okoliša koje će proizaći iz ove Studije.

Nakon prestanka iskorištavanja kamenoloma, prestaju nepoželjni utjecaji buke, prašine, onečišćenja flore i faune. Da bi se područje ponovno vratilo u prihvatljiv estetski i ekološki okoliš nužno se provodi biološka sanacija i područje privodi prvotnoj namjeni (šuma, livada i sl.) ili se predviđa druga namjena iskorištavanja za što se izrađuje odgovarajuća projektna dokumentacija.

Investitor mora izraditi Projekt sanacije proširenog eksploatacionog područja od 12,38 ha i njegove okoline nakon završene eksploatacije na predmetnom području, kojise nakon završetka eksploatacije treba u cijelosti implementirati na terenu

44

Mogući akcidenti i ekološke nesreće Rudarski radovi u eksploatacionom polju-kamenolomu izvodit će se u skladu sa Zakonom o rudarstvu i tehničkoj dokumentaciji, u kojoj su mjerama sigurnosti i zaštite na radu definirani uslovi sigurnosti po zaposlenike, opremu i okoliš. Vođenje poslova u kamenolomu mogu obavljati samo stručno osposobljene osobe, pa se pridržavanjem pravila struke i tehničkih normativa akcidenti različitih nivoa, od incidentnih situacija pa do ekoloških nesreća ne bi trebali dešavati. Tijekom rada kamenoloma moguće su povremene, nepredvidive ili slučajne nezgode. Uzroci mogu biti "viša sila", odnosno razorni potresi jačine veće od proračunskih, zatim ratna razaranja. Tijekom rada može nepažnjom doći do pojave požara na elektroinstalacijama ili elektrostrojevima. Požari koji mogu nastati su manjih razmjera s obzirom na okolnosti koje su prisutne u kamenolomu. Potom, tijekom prijevoza kamenog materijala ili jalovine može doći do prevrtanja vozila. Pri pretakanju i prijevozu dizelskoga goriva može nepažnjom doći do izlijevanja sadržaja i onečišćenja tla ili vode. MJERE ZA UBLAŽAVANJE NEGATIVNIH UTICAJA Sve pobrojane aktivnosti i stvorene okolnosti, ukoliko se provode bez mjera zaštite, mogu imati negativan utjecaj na različite aspekte okoline. Predložene mjere zaštite okoliša, odnosno ublažavanja negativnih utjecaja, su pregledno dati u narednoj tabeli.

Medij Mjera ublažavanja/zaštite okoliša

Svi Mjere za zaštitu okoliša tokom pripreme za eksploataciju kamena Planirati tehničku i biološku rekultivaciju terena još na nivou idejnog projekta. Tehnička

rekultivacija terena prethodi biološkoj i zakonska je obaveza korisnika sirovine bez obzira na buduću namjenu nakon završetka eksploatacije. Tehnička sanacija prostora kamenoloma obuhvaća uglavnom radove na oblikovanju završnih padina i rješavanju odvođenja oborinskih voda.

Uklonjeni materijal ne odlagati na prostoru s kojeg bi moglo doći do promjena u prirodnom otjecanju voda.

Potrebno je pridati posebnu pažnju ocjeni geotehničkih svojstava zemljišta na kojem se oblikuje deponija radi sprječavanja mogućih nastajanja klizišta, deformacija tla i spiranje materijala. Uklonjeni materijal kasnije iskoristiti kao pokrov za ogoljelo zemljište.

Osigurati zaštitni pojas višespratnim zasadima (u čijem je sastavu nekoliko različitih drvenastih i žbunastih vrsta) oko eksploatacionog polja.

Na mjestu kamenoloma, slijed radnji bi trebao biti što više zaklonjen prirodnom topografijom.

Pristupne ceste na lokaciji trebale bi, gdje god je moguće, biti zaklonjene prirodnom topografijom ili materijalom skupljenim na gomile.

•U obzir bi trebalo uzeti cestu malog profila radi smanjenja cjelokupne visine što će zauzvrat pomoći i pri akustičnoj zaštiti od emisija buke.

Zaštititi područje eksploatacije od površinskog oticanja atmosferske vode izgradnjom zaštitnog sistema koji se sastoji od obodno izgrađenog odvodnog kanala za prihvat oborinskih voda odgovarajućeg uzdužnog pada i taložnice (sedimentaciono jezero/bazen).

Pratiti i kontrolirati sve radnje u domenu zaštite okoliša i izvršenja uvjeta iz okolinske dozvole.

Imenovati zaposlenika/e koji će biti zadužen za poslove iz oblasti zaštite okoliša a koji će, nakon početka eksploatacije kamena, obavljati sljedeće zadatke, organizirati izvršenje planiranog monitoring programa, pohranjivati i analizirati podatke dobivene mjerenjima i poduzimati potrebne radnje u slučaju prekoračenja emisija, slati izvještaje o monitoring u nadležnim organima i obavještavati javnost o stanju okoliša u skladu sa uvjetima iz okolinske dozvole, vršiti edukaciju zaposlenika o mjerama potrebnim za zaštitu okoliša.

45

Mjere za zaštitu okoliša tokom eksploatacije i prerade kamena

Zemljište i stabilnost tla

Zaštititi područje eksploatacije od površinskog oticanja atmosferske vode izgradnjom zaštitnog sistema koji se sastoji od: obodno izgrađenog odvodnog kanala za prihvat oborinskih voda odgovarajućeg uzdužnog pada i taložnice (sedimentaciono jezero/bazen).

Miniranje vršiti postojećim metodama za ublažavanje pojave seizmičkih efekata. Voditi računa da se miniranja i iskopi vrše uvijek na manjim zahvaćenim površinama. Stabilizirati područja koja su minirana što je prije moguće. Izvršiti rekultivaciju što je prije moguće. Prilikom vršenja radova uzeti u obzir vremenske uslove da uslijed većih padavina ne bi

došlo do klizanja i odronjavanja tla. Predvidjeti prostor (plato) za sipanje goriva u mašine i za servisiranje mašina sa

vodonepropusnom podlogom. Otpad unutar eksploatacijonog polja sakupljati i razvrstavati. Postupanje s otpadom treba

biti u skladu sa Planom upravljanja otpadom (Prilog 2), Zakonom o otpadu (Sl. novine FBiH 33/03) i Pravilnikom o kategorijama otpada sa listama (Sl. novine FBiH 9/05).

Kontrolirati izlazak prašine izvan postrojenja: Zrak • Ukoliko je moguće ograditi fiksne transportne trake i postrojenje za preradu, • Tamo gdje je moguće primijeniti sistem za otklanjanje prašine na postrojenju

(uređajima za sakupljanje prašine ili odgovarajućim sistemima za obaranje prašine-bušilice , drobilice, pretovarni čvorovi i sl.),

• Koristiti vodene prskalice u svrhu obaranja prašine na mjestima njenog nastanka,

• Vršiti redovno održavanje na svim postrojenjima. Minimizirati prašinu nošenu vjetrom: • Zbijati, nivelirati i održavati unutrašnje puteve transporta, • Postaviti ekstraktore prašine, filtere i sakupljače na brazde od bušotina, • Koristiti zaštitne pregrade da se spriječi odnošenje prašine sa skladišnih prostora, • Ograničiti visinu ispadanja materijala, • Smanjiti brzinu i ograničiti kretanje vozila, koristiti usisni sistem metenja, • Koristiti kamione cisterne s vodom, raspršivače vodene pare ili mlazne prskalice, • Prskati izložene površine, npr. neporavnate transportne puteve ili gomile materijala, • Zasaditi vegetaciju na izloženim površinama, npr. na humusu i gomilama otkrivke, • Vršiti čišćenje puteva, ne mjestima gdje je to potrebno, • Počistiti bilo koje iznenadno prosipanje na državnim cestama, čim se takvo

prosipanje dogodi ili ga neko prijavi. Minimizirati ispuštanje štetnih produkata nepotpunog izgaranja goriva:

• Potrebno je pravilno korištenje odnosno održavanje motora stroja pri kojem će postojati najmanje izbacivanja štetnih komponenti ispušnih plinova,

• Učestalost kontrole strojeva treba prilagoditi lokalnim atmosferskim prilikama (mikroklimatskim uvjetima) i tehnološkim uvjetima kamenoloma.

Voda Voda za sanitarne potrebe obezbjeđuje se putem flaširane vode za piće od dobavljača specijaliziranog za pakovanje vode.

Zbrinjavanje sanitarnih voda iz objekata na površinskom kopu riješeno je priključkom na pokretnu eko-WC kabinu. Za potrebe iznajmljivanja i održavanja pokretnog eko-WC-a Investitor je shodno propisima sklopio ugovor sa ovlaštenom kućom.

Na lokalitetu kamenoloma se ne obavljaju poslovi servisiranja mehanizacije, skladištenjamaziva i rezervnih dijelova, pralište građevinskih mašina.

Za obaranje prašine na transportnim putevima i radnim površinama na površinskom kopu krečnjaka koristi se pokretna cisterna, čije je punjenje obezbijeđeno iz lokalnog vodovoda.

Oborinske vode koje padnu za vrijeme intenzivnih kiša na slivno područje koje gravitira prema radnoj zoni površinskog kopa, a u cilju smanjenja zagađenja rijeke Ribnice,predviđeno je da se ove vode pokupe otvorenim kanalima i vode do taložnog bazena.

Investitor je obavezan da na odvodnom kanalu prema prijemniku izgradi reviziono okno koje će služiti kao okno za monitoring iz kojeg će se moći uzorkovati otpadna voda kako je to regulirano Pravilnikom o sadržaju i obliku, uslovima, načinu izdavanja i čuvanja vodnih akata.

Objekte čija je svrha odvođenje i prečišćavanje onečišćenih voda (taložnici, separator ulja

46

i masti, slivnici i rešetke) treba redovito održavati i koristiti na način koji će osigurati njihovu potpunu ispravnost i funkcionalnost.

Čišćenje i pražnjenje uređaja za tretman otpadne vode, odnosno separatora ulja i masti može vršiti isključivo firma ovlaštena za tu vrstu djelatnosti. Korisnik je obavezan da redovno vodi dnevnik o pražnjenju i odvozu sadržaja iz taložnika i separatora ulja i masti.

Kvalitativne karakteristike oborinskih voda sa radnih prostora kamenoloma moraju biti u skladu sa „Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon prečišćavanja ispuštaju u prirodni prijemnik, „Službene novine Federacije BiH“, broj 50/07.

Biljni i životinjski svijet

U toku proširenja rada, te kasnijeg zatvaranja kamenoloma potrebno je provesti niz mjera za zaštitu flore i faune. Te mjere se sastoje od:

zabrane odlaganja biljnog materijala na površine izvan eksploatacijskog polja, radnicima na površinskom kopu strogo naložiti da otpad ne odlažu u neposredni okoliš, vegetaciju unutar istražnog i eksploatacionog prostora kamenoloma treba čuvati čuvati i

uništavati je samo po tehnološkom redu razvoja kopa, gdje je moguće zadržati posojeću vegetaciju, izvršiti rekultivaciju zatvorenih dijelova kamenoloma što je prije moguće, ublažiti dugoročni uticaj pozeljavanjem, pošumljavanjem i zatravljivanjem ogoljenih

površina po zatvaranju i napuštanju iskorištenih eksploatacionih ploha, investitor treba osigurati da se uticaj na životinjski svijet ne proširi izvan eksploatacionog

polja. To će se postići strogim pridržavanjem mjera zaštite zraka i zaštite od buke, te ograničenim kretanjem zaposlenih samo unutar površine eksploatacionog polja,

oko ruba visinskog dijela površinskog kopa postaviti ogradu u svrhu zaštite životinjskog svijeta od eventualnog pada niz kosinu kamenoloma,

zabranjeno je paliti vatru na otvorenim površinama oko kamenoloma, da bi se zaštitila šuma od požara,

mjere zaštite biljnog svijeta osigurat će se i kroz provođenje mjera zaštite zemljišta i mjera za zaštitu zraka.

Potrebno je pridati posebnu pažnju ocjeni geotehničkih svojstava zemljišta na kojem se oblikuje deponija radi sprječavanja mogućih nastajanja klizišta, deformacija tla i spiranje materijala. Uklonjeni materijal kasnije iskoristiti kao pokrov za ogoljeno zemljište

Pejzaž

Eksploatacija i prerada kamena se treba odvijati prema Glavnom rudarskom projektu. Investitor je dužan prije proširenja kamenoloma na datu lokaciju izraditi mjere sanacije

lokacije nakon završetka eksploatacije krečnjaka. Ponovnim razvojem biljnog svijeta, na lokalitet će se, postepeno, vratiti i životinjski svijet. Mjerom sanacije potrebno je postigneda se lokalitet vrati većim svojim dijelom u stanje kakvo je bio prije vršenja radova na datom lokalitetu. Treba imati na umu da prirodi šteti donošenje novih, za to područje, nekarakterističnih vrsta (alohtone vrste). Takve vrste mogu postati invazivne, predstavljati neravnopravnu konkurenciju autohtonim biljkama u borbi za prirodne resurse i prostor u kojem obitavaju.

Smanjiti visine s koje materijal pada s kamiona ili drugog uređaja, Buka i vibracije Pripremiti i provoditi program preventivnog održavanja kompletne opreme, Osiguranje da bučna vozila budu smještena što je dalje moguće od područja osjetljivih na

buku, Održanje površina cesta kako bi se smanjila buka i vibracije, Isključivanje strojeva u praznom hodu, gdje god je moguće i sprječavanje prekomjernog

turiranja, • ugradnju opreme za prigušivanje (npr. razni prigušivači) na uređaj i opremu, gdje

je izvedivo, • uporabu ograde za akustičnu izolaciju ili zaslona oko uređaja ili opreme, gdje je

izvodljivo, Održavanje kontakata sa lokalnim stanovništvom kako bi se utvrdili najprihvatljiviji termini

za miniranje i intenzivniji rad, Ako je miniranje neizbježno, upotrijebiti minimalnu količinu eksploziva uz primjenu mikro-

sekvencijalne detonacije kako bi se reducirale vibracije, Izbjegavati miniranje u danima sa visokom vlažnošću i oblačnošću jer takvi vremenski

uslovi mogu doprinijeti da se buka doima jača nego što jeste. Odgovarajuće izviđanje terena prije izrade izvedbenog projekta eksplozije, Sva miniranja na pridobivanju kamena potrebno je strogo kontrolirati, a za svako

miniranje mora se izraditi plan miniranja. Za kontrolu utjecaja na okoliš uspostaviti mjerenja efekata miniranja i to mjerenjem

potresa, zračnog udara i buke. Mjerenja obavljati najmanje jednom u dvije godine.

47

Osiguranja odgovarajućeg opterećenja radi izbjegavanja prekoračenja ograničenja punjenja,

Gdje je primjenjivo, izbjegavanja izvođenja eksplozija tijekom loših vremenskih prilika, npr. obrata temperature, kada umjereno ili jako puše vjetar prema osjetljivim receptorima.

Svako paljenje mina, kao početak i kraj izvođenja minerskih radova, moraju se pravovremeno objaviti predviđenim postupkom i signalnim sredstvima utvrđenim u uputama o miniranju. Signal mora biti dovoljno zvučan da ga čuju stanovnici obližnjih naselja.

Otpad Skupljanje i privremeno uskladištenje otpada provoditi u skladu s Zakonom o otpadu, a isti zbrinjavati putem ovlaštenih tvrtki. Otpadne tvari moraju se prema vrstama prikupljati u zatvorene posude, te svaki dan ili svaki tjedan ovisno o količini odvoziti na najbliže odlagalište otpada.

Ulja i masti prikupljeni u mastolovu, zauljene krpe iz radionica, prazne kante od ulja, fluorescentne lampe, ketridži za printere se klasificiraju kao opasni otpad koje treba skupljati u posebne spremnike i zbrinjavanje u skladu s Pravilnikom o vrstama otpada.

Zaštitne mjere u slučaju mogućih nezgoda

Nezgode su u kamenolomima često događaju, ali su uglavnom od lokalnog značaja i tiču se sigurnosti radnika na radnom mjestu. Nezgode koje mogu imati značajniji uticaj na okoliš uključuju:

Pojava klizišta, Urušavanje kopova ili velikog odlagališta materijala, Požar u skladištu goriva, Havarija na rezervoarima za gorivo, ulje ili hemikalija i oticanje sadržaja u tlo i vode.

Dobra praksa daje prednost aktivnostima za sprječavanje nezgoda, a tek potom aktivnostima za umanjivanje posljedica:

Detaljna ispitivanja tla prije miniranja i pripremu odgovarajućeg plana miniranja, Monitoring stanja odlagališta i opterećenja, Korištenje specijalizovanih firmi za izvođenje miniranja ili nabavu eksploziva samo za

potrebe određene kampanje miniranja, Redovna kontrola stanja rezervoara za gorivo, ulje i hemikalija Testiranje sekundarnih zapremina (tank vana) na vodonepropusnost. Predvidjeti protupožarne aparate za gašenje požara na elektroinstalacijama i

rezervoarima. U skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara

izgraditi vanjsku hidrantsku mrežu. Mjere zaštite okoliša nakon prestanka eksploatacije kamena

Tijekom napuštanja lokacije ukloniti postrojenja, ali i isprazniti sve septičke jame, taložnike i separatore ulja i masti, te ih potom zapuniti prirodnim materijalom.

Zbrinuti sve otpadne materijale prikupljene u završnoj fazi eksploatacije. Nakon završene eksploatacije na predmetnom području izvršiti sanaciju eksploatacionog

područja i njegove okoline zahvaćene eksploatacijom i preradom kamena, na bazi projekta sanacije i rekultivacije, koji treba pratiti Glavni rudarski projekt.

Da bi se spriječilo odlamanja, urušavanja i klizanja većih količina stijenske mase, nakon prestanka eksploatacije investitor je dužan osigurati stručno snimanje stanja pokosa kamenoloma, te izvesti sve potrebne zahvate za njihovo trajno stabiliziranje.

Otvaranjem i razvojem površinskog kopa kamenoloma „od vrha prema dnu“, umjesto često primjenjivanog načina „odozdo prema gore“, omogućena je tzv. tekuća sanacija, po kojoj se pretežiti dio radova na tehničkoj i biološkoj sanaciji završi tijekom eksploatacije. Troškovi rekultivacije terete direktno eksploataciju, raspoređuju se u niz godina, a apsolutni troškovi su manji, jer većinu poslova izvodi rudarsko preduzeće u vlastitoj režiji. Rekultivacija praktično započinje istovremeno s otvaranjem ležišta, a nakon završetka eksploatacije ostaju za sanaciju samo manji dijelovi ležišta. To je važno i zato što rudarsko preduzeće može doći u stečaj i biti likvidirano i troškove sanacije mora preuzeti neko drugi. Završnu tehničko-biološku sanaciju provesti u roku od godinu dana nakon prestanka eksploatacije.

Intervencije u prostoru trebaju što manje odudarati od prirodnih i ambijentalnih obilježja u kojima nastaju i dovoditi do vizualne degradacije.

Biljne vrste koje ce se saditi moraju biti autohtone i kompatibilne okolnom prostoru, te sa visokim stupnjem potencijala u obrašćivanju ogoljelih površina.

Održavati biljni pokrivač. Suradnja s šumarima i biolozima – botaničarima prilikom biološke sanacije i održavanja biljnog pokrivača.

48

PLAN MONITORINGA Monitoring nivoa buke Prethodna mjerenja nisu ukazala na povećanje nivoa buke. U svakom slučaju potrebno je napomenuti da u skladu sa važećim propisima i normativima iz oblasti zaštite na radu investitor redovno vrši ispitivanje stanja zaprašenosti i buke na ležištu krečnjaka „Borovačka stijena“. Posljednje mjerenje je iz decembra 2010. godine urađeno od strane Metalurškog instituta “Kemal Kapetanović” Zenica. Monitoring kvalitete zraka Obzirom da mehanizovana oprema, postrojenja za preradu krečnjaka,mogu ugroziti okolinu, to je potrebno obezbijediti stalni monitoring emisija u zrak. Potrebno je pratiti koncentracije lebdeće i taložne prašine na rubnim dijelovima i unutar samog pogona, kako bi se utvrdile eventualne potrebe za dodatnim mjerama obaranja prašine (npr. prskanje najstinijih ili svih frakcija vodenom maglom, nakon privremenog odlaganja na kupe na donjoj etaži u periodima suhog i toplog vremena, prskanje agregata prilikom utovara u kamione radi odvoza sa lokacije, pokrivanje kupa sa privremeno odloženim sitnim frakcijama PE folijom, pokrivanje natovarenog materijala na kamionima PE folijom radi dodatnog sprječavanja raznošenja prašine vjetrom u toku transporta van lokacije kamenoloma. Prilikom odvijanja svih tehnoloških procesa (eksploatacija, bušenje i miniranje, utovar, transport, prerada-drobljnje i klasiranje), potrebno je obezbijediti i zadovoljiti emisione standarde, odnosno propisane vrijednosti za emisiju, kao i granične vrijednosti za kvalitetu zraka. Monitoring biološke rekultivacije kamenoloma Po prestanku eksploatacije, u periodu od dvije godine pratiti rast biljnog pokrivača, te izraditi Izvještaj o provedenoj biološkoj rekultivaciji, koji treba dostaviti nadležnom organu. Monitoring seizmičkih efekata Za kontrolu utjecaja na okoliš uspostaviti mjerenja efekata miniranja i to mjerenjem potresa, zračnog udara i buke. Mjerenja obavljati najmanje jednom u dvije godine. Monitoring kvalitete voda U skladu sa obavezama iz vodne dozvole, odnosno korisnik treba tokom godine da osigura četiri uzorkovanja otpadnih voda iz izgrađenog/ih okna za monitoring u skladu sa članom 9. i 11. Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik Službene novine Federacije BiH, broj 50/07. ALTERNATIVE S obzirom na to da se radi o postojećem kamenolomu, varijantnih rješenja u smislu odabira lokacije za predmetni zahvat nema.

49

9. PRILOZI 1. Izvod iz prostornog plana općine Kakanj 2. Rješenje o urbanističkoj saglasnosti od strane Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okolice ZDK broj 12-23-4169/02 od 18.02.2003. i rješenje broj 12-23-5569/08 od 9.2.2009. godine. 3. Rješenje Ministarstva za privredu Zeničko-Dobojskog kantona broj: 04-18-1583-1/03 od 13.05.2003. godine o eksploataciji krečnjaka na ležištu “Borovačka Stijena“. 4. Rješenje o upotrebi rudarskih objekata, postrojenja i ureñaja na površinskom kopu “Borovačka Stijena“, izdato od strane Ministarstva za privredu Zeničko-Dobojskog kantona broj: 04-18-798-5/06 od 31.05.2006. godine. 5. Odluka Općinskog vijeća o davanju saglasnosti za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju mineralnog resursa – krečnjaka „Trgošpedu“ d.o.o Kakanj, broj 0-01/1-223/10 od 23.11.2010. godine 6.Odluka o dodjeli koncesije za istraživanje i eksploatacionog mineralnog resursa-krečnjaka na proširenom lokalitetu ležišta Borovačka Stijena, u općini Kakanj, broj 02-18-2734/11, od 27.1.2011. godine. 7. Monitoring emisija i imisija-glavna mjesta emisije i negativnih uticaja na okoliš-pojednostavljena situaciona karta 8. Ugovor sa Merkomercom d.o.o. Zenica (protektiranja guma) 9. Rješenje o predhodnoj vodnoj saglasnosti 10. Ugovor o zbrinjavanju rabljenog ulja i otpadnih uljnih filtera sa Delta petrol, d.o.o. Kakanj, broj 585/11-DS, od 21.4.2011. 11. Ugovor o čišćenju separatora ulja i septičkih jama sa Delta petrol, d.o.o., broj 064/11- DS, od 5.1.2011. 12.Ugovor sa JKP Vodokom Kakanj o odvozu komunalnog otpada, broj 2167-5/11, od 26.04.2011. godine

50

studija uticaja na okoliŠ za projekt … borovacka stjena komplet... · studija uticaja na okoliŠ...

Documents