studija utjecaja na okoliš · studija o utjecaju na okoliš (u daljnjem testu studija) za dionicu...
TRANSCRIPT
Studija utjecaja na okoliš
D8, dionica čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Netehnički sažetak
Zagreb, kolovoz 2018.
– netehnički sažetak
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 1
Sadržaj
UVOD .................................................................................................................................................................... 5
1 OPIS ZAHVATA ............................................................................................................................................. 6
1.1 Točan naziv zahvata ................................................................................................................................... 6
1.2 Općenito ..................................................................................................................................................... 6
1.3 Svrha poduzimanja zahvata ....................................................................................................................... 7
1.4 Fizička obilježja zahvata ............................................................................................................................. 7
1.4.1 Općenito ........................................................................................................................................... 7
1.4.2 Prometno opterećenje ..................................................................................................................... 9
1.4.3 Tlocrtno vođenje trase ................................................................................................................... 13
1.4.4 Visinski tijek trase ........................................................................................................................... 14
1.4.5 Kolnička konstrukcija ...................................................................................................................... 16
1.4.6 Odvodnja ........................................................................................................................................ 17
1.4.7 Objekti ............................................................................................................................................ 24
1.4.8 Čvorovi ............................................................................................................................................ 29
1.4.9 Prateći uslužni objekti .................................................................................................................... 31
1.4.10 Zaštite pokosa usjeka i nasipa na trasi ........................................................................................... 32
1.4.11 Transportne rute ............................................................................................................................ 34
1.4.12 Cestovna rasvjeta ........................................................................................................................... 34
1.4.13 Zaštita svjetlovodnog kabela .......................................................................................................... 34
1.4.14 Nove instalacije i oprema ceste ...................................................................................................... 35
1.4.15 Prometna signalizacija i oprema ceste ........................................................................................... 36
1.4.16 Objekti za rušenje ........................................................................................................................... 39
2 VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ...............................................................................................................40
3 SAŽETAK STUDIJE ........................................................................................................................................42
3.1 Opis zahvata s utjecajima ......................................................................................................................... 43
3.1.1 Biološka raznolikost ........................................................................................................................ 45
3.1.2 Geologija i hidrogeologija ............................................................................................................... 48
3.1.3 Vodna tijela ..................................................................................................................................... 49
2 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
3.1.4 Tlo ................................................................................................................................................... 50
3.1.5 Poljoprivreda .................................................................................................................................. 50
3.1.6 Krajobraz......................................................................................................................................... 50
3.1.7 Kvaliteta zraka ................................................................................................................................ 51
3.1.8 Razine buke .................................................................................................................................... 52
3.1.9 Šumski ekosustavi i šumarstvo ....................................................................................................... 52
3.1.10 Divljač i lovstvo ............................................................................................................................... 56
3.1.11 Otpad .............................................................................................................................................. 57
3.1.12 Utjecaj na promet i prometne tokove ............................................................................................ 57
3.1.13 Utjecaj svjetlosnog onečišćenja ...................................................................................................... 58
3.1.14 Utjecaj na kvalitetu zraka ............................................................................................................... 58
3.1.15 Emisije stakleničkih plinova iz pokretnih izvora ............................................................................. 58
3.1.16 Utjecaj u slučaju ekološke nesreće i rizik njezina nastanka ............................................................ 59
3.1.17 Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu ........................................................................................... 59
4 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ........................................61
4.1 Mjere zaštite tijekom projektiranja i pripreme ........................................................................................ 61
4.1.1 Opće mjere zaštite .......................................................................................................................... 61
4.1.2 Mjere zaštite biološke raznolikosti ................................................................................................. 61
4.1.3 Mjere zaštite voda .......................................................................................................................... 62
4.1.4 Mjere zaštite tla i poljoprivrednih površina ................................................................................... 63
4.1.5 Mjere zaštite krajobraza ................................................................................................................. 63
4.1.6 Mjere zaštite šumskih ekosustava .................................................................................................. 64
4.1.7 Mjere zaštite prostora u odnosu na prometne tokove i infrastrukturu ......................................... 64
4.1.8 Mjere zaštite lovstva ...................................................................................................................... 64
4.1.9 Mjere zaštite od povećanih razina buke ......................................................................................... 65
4.1.10 Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja ....................................................................................... 65
4.1.11 Mjere zaštite od nastanka otpada i viška materijala od iskopa ...................................................... 65
4.1.12 Mjere zaštite od klimatskih promjena ............................................................................................ 65
4.1.13 Mjere zaštite zraka ......................................................................................................................... 65
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 3
4.2 Mjere zaštite tijekom gradnje zahvata ..................................................................................................... 66
4.2.1 Opće mjere zaštite .......................................................................................................................... 66
4.2.2 Mjere zaštite bioraznolikosti .......................................................................................................... 66
4.2.3 Mjere zaštite voda .......................................................................................................................... 67
4.2.4 Mjere zaštite tla i poljoprivrednih površina ................................................................................... 67
4.2.5 Mjere zaštite krajobraza ................................................................................................................. 68
4.2.6 Mjere zaštite šumskih ekosustava .................................................................................................. 68
4.2.7 Mjere zaštite kultune baštine ......................................................................................................... 69
4.2.8 Mjere zaštite lovstva ...................................................................................................................... 70
4.2.9 Mjere zaštite kvalitete zraka .......................................................................................................... 70
4.2.10 Mjere zaštite od povećanih razina buke ......................................................................................... 71
4.2.11 Mjere zaštite od nastanka otpada i viška materijala od iskopa ...................................................... 71
4.2.12 Mjere zaštite od iznenadnih događaja ........................................................................................... 72
4.3 Mjere zaštite tijekom korištenja zahvata ................................................................................................. 72
4.3.1 Mjere zaštite biološke raznolikosti ................................................................................................. 72
4.3.2 Mjere zaštite voda .......................................................................................................................... 72
4.3.3 Mjere zaštite tla i poljoprivrednih površina ................................................................................... 72
4.3.4 Mjere zaštite krajobraza ................................................................................................................. 73
4.3.5 Mjere zaštite divljači i lovstva ......................................................................................................... 73
4.3.6 Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine ....................................................................................... 73
4.4 Program praćenja stanja okoliša .............................................................................................................. 73
4.4.1 Vode ............................................................................................................................................... 73
4.4.2 Buka ................................................................................................................................................ 74
4.4.3 Biološka raznolikost ........................................................................................................................ 74
5 GLAVNA OCJENA O PRIHVATLJIVOSTI NA EKOLOŠKU MREŽU .....................................................................75
5.1 Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja
ekološke mreže i program praćenja stanja ..................................................................................................... 75
5.1.1 Prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata ................................................................. 75
5.1.2 Prijedlog programa praćenja stanja................................................................................................ 78
6 GRAFIČKI PRILOG ........................................................................................................................................79
4 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 5
UVOD Idejnim rješenjem definirana je trasa ceste D8, dionica počinje od čvora TTTS – čvor Stara podstrana
– čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – do mosta Cetina, s pristupnim cestama. Dionica je planirana u
ppriobalju istočno od postojeće D8 te je ukupne duljine oko 17 km. Izgradnja planirane dionice
omogućila bi tranzitnom prometu obilazak postiojećih naselja (Stobreč, Grljevac, Sv. Martin, Supetar,
Dugi Rat, Omiš) te njihov nesmetani razvoj i širenje u rekreativno turističke svrhe.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Uprava za dozvole državnog značaja, Sektor
lokacijskih dozvola i investicija izdalo potvrdu (klasa: 350-02/17-02/39, ur. broj: 531-06-1-1-1-17-2 od
18. rujna 2017.) da se za navedeni zahvat može provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš
(preslika Mišljenja nalazi se na kraju ove studije).
Prema Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17) obavezna je procjena utjecaja
zahvata na okoliš za gradnju državnih cesta (Prilog I. Uredbe – Popis zahvata za koje je obvezna
procjena utjecaja zahvata na okoliš, redni broj 15. Državne ceste).
Studija o utjecaju na okoliš (u daljnjem testu Studija) za dionicu državne ceste D8 je stručna podloga
za postupak procjene utjecaja na okoliš, a obuhvaća sve potrebne podatke, dokumentaciju,
obrazloženja i opise u tekstualnom i grafičkom obliku. Cilj izrade Studije i samog postupka procjene
utjecaja zahvata na okoliš je da se analizom stanja okoliša i utvrđivanjem mogućeg utjecaja zahvata
na okoliš pronađe optimalna varijanta zahvata koja je ekološki prihvatljiva i tehnološki izvediva.
Propisivanjem dodatnih mjera zaštite okoliša i utvrđivanja programa praćenja stanja okoliša utjecaji
zahvata na okoliš svode se na najmanju moguću mjeru. U postupku procjene utjecaja zahvata na
okoliš značajna je prisutnost i edukacija zainteresirane javnosti, što sve ide u prilog maksimalnoj
zaštiti okoliša već u projektnim dokumentima, a slijedom toga stalnoj i neposrednoj kontroli korektne
izvedbe zacrtanih radova u praksi.
Nositelj zahvata su Hrvatske ceste d.o.o., Vončinina 3, HR-10000 Zagreb. 1
6 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
1 OPIS ZAHVATA
1.1 Točan naziv zahvata
Temeljem ugovora koji je ovlaštenik sklopio sa nositeljem zahvata, predmetni zahvat nosi naziv: D8,
DIONICA ČVOR TTTS – ČVOR STARA PODSTRANA – ČVOR KRILO JESENICE – ČVOR DUGI RAT – MOST
CETINA. U prostornim planovima navedeni zahvat naveden je pod nazivom ''Brza cesta Trogir – Omiš
sa spojnim cestama do postojećih državnih cesta, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor
Krilo Jasenice – čvor Dugi Rat – most Cetina u Splitsko – dalmatinskoj županiji, kako je i navedeno u
potvrdi o usklađenosti sa prostornim planovima koje je izdalo nadležno Ministarstvo.
Naziv samog zahvata je D8 jer izgradnjom ove dionice postojeća državna cesta D8 prekategorizirat će
se u niži rang, a ovaj zahvat će postat državna cesta D8.
1.2 Općenito
Državna cesta D8 na dijelu od Stobreča do Omiša smještena je blizu morske obale te prolazi kroz
naselja; Stobreč, Grljevac, Sv. Martin, Supetar, Dugi Rat i Omiš te je jedina cestovna poveznica
izmeđuprigradskih naselja i grada Omiša s gradom Splitom, glavnim središtem Splitsko-dalmatinske
županije. Navedena dionica opterećena je brojnim križanjima koja su uglavniom nepravilne
geometrije i bez trakova za lijeve i desne skretače, kao takva predstavlja prometnicu s niskom
propusnom moći i niskom razinom prometne sigurnosti, nepravilne je goemetrije i neujednačenih
horizontalnih krivina tako da je prometna brzina neujednačena.
Cestom se odvija jak međugradski i prigradski javni autobusni promet bez autobusnih ugibališata.
Budući da nema pješačkih staza (osim u kratkim potezina u općini Dugi Rat i gradu Omišu pješaci su
primorani kretati se po kolniku što predstavlja veliku opasnost za sigurnost pješaka te utječe na
propusnost ceste.
Radi opasnosti i neučinkovitosti odvijanja prometa (kolnog i pješačkog) te onemogućenje urbanog
razvoja u svrhe turizma navedenih naselja ukazuje se nužnost izgradnje predmetne Brze ceste.
Izgradnja Predmetne brze ceste planirane u priobalju istočno od postojeće D8 omogućila bi
tranzitnom prometu obilazak postojećih naselja (Stobreč, Grljevac, Sv. Martin, Supetar, Dugi Rat,
Omiš) te njihov nesmetani razvoj i širenje u rekreativno turističke svrhe. U prometnom pogledu
novoizgrađena dionica zadovoljavat će prometno-tehničke uvjete za računsku brzinu 80 km na sat,
što bi omogućilo znatno veću razinu uslužnosti te bi značajno utjecala na povećanje prometne
sigurnosti na postojećoj državnoj cesti.
Zahvatom nisu predviđena odmorišta ni benzinske pumpe, a eventualne lokacije asfaltnih baza i
betonara biti će poznate tek nakon izrade projekta organizacije gradilišta i odabira izvođača radova.
Izvedeni su radovi na dijelu dijelu brze ceste koji nije predmet ovog zahvata (dio istočno od Cetine -
od km 17+145 do 19+958) i označeno je „Izvedeno“ u grafičkom prilogu u Separatu 4.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 7
1.3 Svrha poduzimanja zahvata
U okviru Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja,
graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb 1997.) te Programa prostornog uređenja
Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske,
Zagreb 1999.) definirani su glavni prometni koridori od interesa za državu kao i osnovni elementi
njihovog uređenja.
Prilikom izrade idejnog rješenja proučena je i analizirana sva raspoloživa prethodna tehnička
dokumentacija.
Koridor prolaza predmetne brze ceste prati važeći prostorni plan Splitsko- dalmatinske županije
definiran građevine od važnosti za Državu.
Obzirom na izgrađenost (stambeni i gospodarski objekti) užeg pojasa prometnice, na istoj nije
moguće realizirati neophodne zahvate rekonstrukcije te je potrebna izgradnja prometnice u novom
koridoru.
Izgradnjom predmetne trase omogućila bi se bolja povezanosti i protok prometa, osigurao daljnji
turistički i gospodarski razvoj te omogućilo lakše povezivanje postojećih i novih turističkih zona sa
ostalom mrežom prometnica, ali i ostalih turistički atraktivnih sadržaja koji privlače turiste.
Svrha, cilj i opravdanost namjeravanog zahvata primarno su definirani kroz Strategiju prometnog
razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (NN 131/14), kroz Prostorno
plansku dokumentaciju Splitsko - dalmatinske županije, gradove i općine kroz koje zahvat prolazi te
potrebe lokalnog stanovništva i gospodarstva, a posebno turističke djelatnosti.
Državna cesta DC8, predmetna dionica je projekt koji se planira financirati sredstvima EU fondova. . S
tim u vezi izrađena je nova SUO obzirom da prije provedeni postupak nije bio u skladu s danas
važećim Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata u dijelu koji se odnosi na
ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.
Kao mjerodavni parametri korišteni su podaci o prostoru u okviru važeće prostorno-planske
dokumentacije, a to su: građevinska područja, komunalna infrastruktura, poljoprivredne površine,
šume, vode i vodno gospodarske građevine, ograničenja vezana za zaštićena područja prirode i
graditeljske baštine.
1.4 Fizička obilježja zahvata
1.4.1 Općenito
Postojeća državna cesta DC8 na dijelu od Stobreča do Omiša jedina je cestovna poveznica između
južnih priobalnih naselja i grada Omiša sa Splitom kao glavnim središtem Splitsko-dalmatinske
županije.
Duž cijelog poteza buduće ceste, postojeća državna cesta smještena je blizu morskoj obali te prolazi
kroz naselja Stobreč, Grljevac, Sv. Martin, Krilo, Sumpetar, Dugi Rat i Omiš.
8 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske, planirana dionica brze ceste DC8 -
čvor TTTS - Čvor Stara Podstrana - čvor Krilo Jesenice - čvor Dugi Rat - most Cetina (u daljnjem tekstu
Zahvat) nalazi se na području Splitsko-dalmatinske županije, odnosno na području jedinica lokalne
samouprave; Grad Split, Grad Omiš, Općina Podstrana i Općina Dugi Rat.
Postojeća cesta opterećena je brojnim križanjima u razini koja su uglavnom nepravilne geometrije i
bez dodatnih trakova za lijeve i desne skretače. Tlocrtni elementi su neujednačeni, preglednost je
nedovoljna a cestom se odvija jak međugradski i prigradski javni autobusni promet bez autobusnih
ugibališta i pješačkih staza. Odvijanje tranzitnog i lokalnog prometa te njihova kolizija posebice u
vršnim opterećenjima te tijekom turističke sezone dovodi do velikih zastoja. Sve prethodno navedeno
uzrokuje nisku propusnu moć i ugrožava prometnu sigurnost te onemogućuje urbani i turistički razvoj
naselja.
Planirana prometnica započinje u km 0+000, a završava u km 17+150 s time da je četverotračna
prometnica do čvora Jesenice (km 8+100), nakon toga prelazi u dvotračnu.
Slika 1.4.1 Prikaz trase prometnice, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice –
čvor Dugi Rat – most Cetina Širina građevinskog zahvata nije ucrtana u situaciju jer će biti prikazana tek u Idejnom projektu.
Građevinski obuhvat kreće se od 50-75 m obostrano od osi brze ceste te 25-50 m od osi spojnih i
ostalih cesta. Iz zone obuhvata trebalo bi izostaviti građevinska područja tj. suziti koridor. Tijekom
izrade idejnog projekta moguća su manja odstupanja od opisanog građevinskog koridora. Svi čvorovi i
objekti se nalaze unutar koridora zahvata.
Buduća građevna čestica mora u cijelosti biti smještena unutar granica predmetnog koridora zahvata.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 9
Iznimno, građevine građevinskog infrastrukturnog podsustava (kao što su građevine za odvodnju
oborinskih voda, priključci na komunalnu infrastrukturu i izmještanja iste) mogu se planirati izvan
koridora sukladno posebnim uvjetima.
Konačan oblik i površina građevinske čestice utvrdit će se glavnim projektom, odnosno parcelacijskim
elaboratima koji će biti zasebno izrađeni za svaku od katastarskih općina unutar obuhvata zahvata.
1.4.2 Prometno opterećenje
Neophodnost ovog zahvata vidljiva je već i iz analize postojećih prometnih tokova u zoni obuhvata
zahvata temeljenih na raspoloživim podacima o veličinama prometnog opterećenja prema publikaciji
"Brojenje prometa na cestama u Republici Hrvatskoj 2015. godine" u izdanju Hrvatskih cesta d.o.o.
Zagreb.
Slika 1.4.2 Razmještaj mjesta brojanja prometa
Slika 1.4.3 Intenzitet prometa u 2015.g (PGDP)
Tablica 1.4.1 Prosječni godišnji i ljetni dnevni promet u 2015.g
Oznaka
ceste
Brojačko mjesto Promet Način
brojenja
Brojački odsječak
Oznaka Ime PGDP PLDP Početak Kraj Duljina
(km)
8 5422 Stobreč 52273 63200 NAB D410 Ž6143 3,1
8 5902 Jesenice 10958 14984 NAB Ž6162 L67112 2,7
8 5916 Omiš - zapad 14962 18150 NAB L67120 D70 0,7
10 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Slika 1.4.4 Struktura prometa po skupinama vozila
Za ovaj zahvat napravljena je studija isplativosti koja daje predviđanja budećeg prometa za 2024.,
2034., i 2044. g.
Slika 1.4.5 Procjena prometa za 2024. godinu
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 11
Slika 1.4.6 Procjena prometa za 2034. godinu
Slika 1.4.7 Procjena prometa za 2044. godinu
Tablica 1.4.2 Promet u slučaju izgradnje brze ceste
IME CESTE PGDP
2014
PGDP
2024
PGDP
2034
PGDP
2044
DC8 dio od čvora TTTS do čvora S. Podstrana 10454 12055 12765 14139
12 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
IME CESTE PGDP
2014
PGDP
2024
PGDP
2034
PGDP
2044
(promet
na
postojećoj
cesti)
dio od S. Podstrana do čvora K. Jesenice 6062 6843 7603 7880
dio od čvora k Jesenice do D.Rat. 6224 7428 9417 13246
dio od čvora D Rat do kraja trase 7492 9155 11523 15374
Brza cesta
(promet
na novoj
cesti)
dio od čvora TTTS do čvora S. Podstrana 6507 10701 18018 27888
dio od S. Podstrana do čvora K. Jesenice 6508 10015 15378 23669
dio od čvora k Jesenice do D.Rat. 6393 9493 13606 17470
dio od čvora D Rat do kraja trase 5792 8663 12865 18333
Spojna za čvor S. Podstrana 66 814 2804 4368
Spojna za čvor K. Jesenice 115 522 1772 6201
Spojna za čvor Dugi Rat 2208 3470 5613 6425
Državna cesta DC70 1995 2721 4297 6968
Izgradnjom ceste koja će biti smještena u rubnoj zoni priobalja, istočno od postojeće DC8, omogućio
bi se nesmetani razvoj naselja i daljnji razvoj turizma, a tranzitni promet više ne bi prolazio kroz
naselja.
Zbog velikih troškova izgradnje navedenih prometnica investitor je 2015.g. naručio prijedlog
optimizacije zahvata uz zadržavanje dotadašnjeg koridora prometnice.
Izmjene se odnose na horizontalnu i vertikalnu geometriju kako bi se izbjegla veća zasijecanja u teren
te uz to vezani troškovi osiguranja pokosa i padine. Između dva tunela izvršeno je približavanje
razdvojenih osi te denivelacija istih.
Optimizacijom je skraćen dio trase sa četiri trake te je sada samo prvih cca 8100 m planirano kao
četvorotračna prometnica , dok je ostatak trase planiran kao dvotračna prometnica.
Čvor Stara Podstrana pomaknut je sa stac. cca 6+300 na stac. cca 5+200, a čvor Grljevac u km cca
2+900 nije predmet ovog zahvata.
Čvor Stara Podstrana poprečnu vezu s DC8 ostvaruje preko osi 10 te rampi novog čvora (os 11, os 12 i
os 13). Također su u sklopu čvora projektirane i os 14 te os 15 kojima se rekonstruira cestovna veza
za naselje Stara Podstrana, a koja bi izvedbom prometnice TTTS - Dugi Rat bila prekinula (županijska
cesta Ž6162).
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 13
U sklopu optimalizacije dislociran je čvor Krilo Jesenice sa stac cca 8+700 na stac. cca 8+100. Spoj
čvora Krilo Jesenice s okolnim prometnicama predviđa se novom prometnicom (os 20) koja spaja
državnu cestu DC8 južno od brze ceste i lokalnu cestu LC67112 sjeverno od brze ceste. Navedena
spojna cesta (os 20) spaja se s državnom cestom DC8 u neposrednoj blizini planirane marine "Krilo".
Novi čvor Jesenice se sastoji od rampi čvora os 21, os 22, os 23 te osi 24.
Čvor Dugi Rat izmješta se sa stacionaže cca 13+150 u stacionažu cca 13+860. Prvotni čvor je bio
smješten na lokaciji koja je predviđena tada važećim prostornim planovima. Nepovoljni položaj čvora
se prema projektu optimizacije pokazao kao tehnički i ekonomski nepovoljno rješenje te se čvor
izmjestio na novu lokaciju koja je bliže državnoj cesti DC8 i na nižoj je visinskoj koti (što rezultira
manjim uzdužnim nagibima spojne ceste).
Ovakav pristup rezultirao je smanjenje iskopa te smanjenje geotehničkih radova na zaštiti pokosa
usjeka te također bitno utjecao i na smanjenje financijskih sredstava potrebnih za otkup zemljišta.
Ukidanjem čvora "Grljevac" smanjio se broj poprečnih veza između projektirane i postojeće DC8, u
zahtjevnim morfološkim te geološkim uvjetima, što je rezultiralo dodatnim uštedama u izvedbi,
poglavito u geotehničkom dijelu radova.
Državna cesta DC8, dionica Stobreč (TTTS)-Dugi Rat-Omiš je projekt koji se planira financirati
sredstvima EU fondova. S tim u vezi potrebno je izraditi novu SUO obzirom da provedeni postupak
nije u skladu s danas važećim Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata u dijelu
koji se odnosi na ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.
Shodno svemu gore navedenom potrebno je izraditi novelaciju i dopunu idejnog rješenja po
dijelovima budućeg zahvata na način da se korigiraju tlocrtni i uzdužni elementi, dopune
nedostajućim te usklade s Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi
elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/01).
Svi izdani akti, uključivo prijave gradilišta te shematski prikaz izdanih akata: nakon dobivanja novog
Rješenja PUO važeće dozvole će se izmijeniti u skladu sa planiranim zahvatom.
1.4.3 Tlocrtno vođenje trase
Horizontalni i vertikalni elementi trase ceste projektirani su tako da zadovoljavaju računsku brzinu je
Vrač = 80 km/h, a sve prema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i
njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/2001).
Trasa brze ceste počinje na čvoru "TTTS" te se spaja na kraj prethodne dionice Stobreč-TTTS. Brza
cesta nastavlja se na prethodnu dionicu kao četvorotračna cesta kojoj su kolnici odvojeni zelenim
pojasom.
Trasa brze ceste prelazi iznad kružnog toka nadvožnjakom "TTTS" dužine cca 235 m. Brza cesta
spojena je s kružnim tokom preko sjeverne i južne rampe čvora koje se nalaze neposredno uz brzu
cestu. Dalje prema istoku nalazi se dugački most "Žrnovnica" (L=cca 540 m), koji osim rijeke Žrnovnice
vodi preko županijske ceste ŽC6142 i preko gusto izgrađenog dijela Podstrane.
Nakon završetka mosta lijevi i desni kolnik se razdvajaju i deniveliraju te prolaze kroz tunele "Perun"
(Ls= cca 200 m, Lj=cca 220 m) i "Rudine" (Ls= cca 365 m, Lj=cca 360 m). Nakon tunela lijevi i desni
kolnik ponovo se međusobno približavaju te nastavljaju do vijadukta "Duge njive" (L=cca 90 m).
14 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Vijadukt prelazi iznad preložene ceste (os 1) koja prelaže prekinutu cestovnu vezu prema naseljima i
poljoprivrednim površinama sjeverno od brze ceste.
Trasa dalje vodi jugoistočno prema čvoru "Stara Podstrana" u km cca 5+200 kojim je ostvaren spoj s
državnom cestom DC8.
Čvor "Stara Podstrana" spojen je s DC8 preko osi 10, osi 16 i osi 17. Os 18 predstavlja rekonstruiranu
DC8 na dijelu raskrižja. Za osi 16, 17 i 18 je ishođena posebna lokacijska dozvola i nisu dio ovog
idejnog rješenja.
Preko osi 14 čvor "Stara Podstrana" spaja se sa županijskom cestom ŽC6162 koja se nalazi istočno od
čvora, a sama ŽC6162 se prelaže preko osi 15 i prelazi preko brze ceste nadvožnjakom "Drinovac"( u
km cca 6+340).
Čvor "Krilo Jesenice" nalazi se dalje na jugoistoku u km cca 8+100 i spaja brzu cestu s državnom
cestom DC8 na jugu i lokalnom cestom LC67112 na sjeveru. Ove dvije ceste su spojene s novom
prometnicom (os 20) koja se na DC8 spaja u blizini buduće marine "Krilo". Na ovoj spojnoj cesti nalazi
se i trotračni tunel "Krilo" (L= cca 170 m) koji prolazi kroz brdo uz neposrednu blizinu državne ceste.
Trotračni tunel sadrži osim dvije vozne i dodatnu traku za spora vozila na usponu.
Do čvora "Krilo Jesenice" brza cesta se vodi kao četvorotračna dvokolnička cesta, a nakon uklapanja
rampi čvora od km cca 8+1000 do kraja trase se vodi kao dvotračna jednokolnička cesta.
Dalje na jugoistoku u km cca 10+340 nalazi se nadvožnjak "Jesenice" koji vodi iznad preložene lokalne
ceste LC67112 (os 29). Trasa se zatim visinski spušta i istodobno tlocrtno približava obali i naseljima
te dolazi do čvora "Dugi Rat" u km cca 13+860. Čvor je spojnom cestom (os 30) spojen s DC8. Na
spojnoj cesti nalazi se tunel "Dugi Rat" dužine cca 840 m, a za njenu izgradnju će biti potrebno srušiti
tri stambena objekta.
Od čvora "Dugi Rat" do mosta "Cetina" nalazi se izrazito nepovoljna konfiguracija terena te brza cesta
vodi preko niza vijadukata ("Rogač", "Vavlje", "Vojnovići", "Duće", "Miterez", "Naklice") i tunela.
("Ljut 1", "Ljut 2", "Komorjak") konačno do mosta "Cetina" koji završava u km cca 17+150 i
predstavlja kraj ovog zahvata. Dalje na ovaj zahvat nastavlja se dionica brze ceste koja je već
izgrađena i koja je djelomično puštena u promet a djelomično konzervirana do izgradnje ovdje
opisanog dijela brze ceste.
Na mjestu objekta "Duće" nalazi se preložena lokalna cesta LC67120 (os 33).
1.4.4 Visinski tijek trase
Početak trase visinski je uvjetovan prethodnom dionicom ceste te prostornom ograničenjima
uzrokovanih velikom izgrađenošću. Početak trase tj most „NadvožnjakTTTS“ nalazi se u nagibu 6,5%
što je i najveći nagib na trasi ceste. Kako je ovaj dio trase červorotračan s odvojenim kolnicima a
dužine je samo cca 660 m ne očekuje se stvaranje prometnih zastoja zbog ovog uzdužnog nagiba.
Trasa se idući prema istoku lagano uspinje uz promjenjivi nagib u brdo Perun do najveće kote
prometnice cca 191 m n.v. u km cca 6+600. Trasa se drži visinskih kota između kota 170-190 m.n.v
sve do km cca 11+700 kada se trasa nagibom cca 5,3 % spušta prema čvoru „Dugi Rat“ na kotu cca 70
m.n.v.. Trasa se približno drži te kote do samog kraja i mosta „Cetine“. Uzdužni profili brze prikazani
su u prilogu 1.3.1-6 do 1.3.1-9.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 15
Kako je velik dio trase brze ceste na kotama preko 170 m n.v. a postojeća državna cesta DC8 se nalazi
tik uz more (kota 5-10 m.n.v) spojne ceste čvorova moraju savladati veliku visinsku razliku i na njima
su primijenjeni veći uzdužni nagibi. Spoja cesta čvora „Gornja Podstrana“ (os 10) tako ima najveći
uzdužni nagib 12% u dužini cca 450 m.
Spoja cesta čvora „Krilo Jesenice“ (os 20) ima najveći uzdužni nagib 8% u dužini cca 640 m i uzdužni
nagib 7,92 % u dužini cca 721 m.
Spoja cesta čvora „Dugi Rat“ (os 30) mora svladati manju visinsku razliku pa je najveći uzdužni nagib
te ceste cca 5,42% na dužini cca 250 m.
Poprečni presjeci trase i ostalih cesta
Širina četvorotračne dvokolničke ceste od km 0+000 do km cca 8+100 je sljedeća:
širina voznih trakova 2 x 2 x 3,25 m = 13,00 m
rubni trakovi 2 x 2 x 0,30 m = 1,20 m
razdjelni pojas 2,50 m
bankina ( berma) 2 x 1,75 = 3,50 m
Širina dvotračne jednokolničke ceste od km cca 8+100 do km cca 17+150 je sljedeća:
širina voznih trakova 2 x 3,25 m = 6,50 m
rubni trakovi 2 x 0,30 m = 0,60 m
bankina ( berma) 2 x 1,75 = 3,40 m
Bankina i berma se mogu proširiti za 0,25 m zbog smještaja instalacija i cestovne opreme, a zeleni
pojas se može proširiti za 1,0 m za smještaj zaštitne ograde oko stupova objekata ili iz potrebe
tehnologije izvedbe.
Na lokacijama mastolova te trafostanica, obzirom da je pristup istima s glavne trase, a iz razloga
sigurnosti prometa, predviđena je izvedba ugibališta. Izvode se s istim asfaltnim slojevima i
poprečnim nagibima kao i glavna trasa.
Širina spojnih cesta dana iznosi:
za osi 10, 14, 15 i os 20
širina voznih trakova 2 x 3,00 m = 6,00 m
rubni trakovi 2 x 0,20 m = 0,40 m
bankina ( berma) 2 x 1,50 = 3,00 m
za osi 30, 40, os 41, os 51, os 52
širina voznih trakova 2 x 3,25 m = 6,50 m
rubni trakovi 2 x 0,30 m = 0,60 m
16 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
bankina ( berma) 2 x 1,50 = 3,00 m
za osi 29, 33 i os 42
širina voznih trakova 2 x 2,25 m = 4,50 m
bankina ( berma) 2 x 1,50 = 3,00 m
za os 1
širina voznih trakova 2 x 2,75 m = 5,50 m
bankina ( berma) 2 x 1,50 = 3,00 m
za os 53 (dvokolnička cesta DC8 -čvor TTTS )
širina voznih trakova 2 x 2 x 3,25 m = 13,00 m
rubni trakovi 2 x 2 x 0,30 m = 1,20 m
razdjelni pojas 2,50 do 3,0 m
bankina ( berma) 2 x 1,75 = 3,50 m
Širina rampi čvorova iznosi:
osi 11, 12, 13, 21, 22, 23, 31 i os 32
širina voznih trakova 1,50 + 3,50 m = 5,00 m
bankina ( berma) 2 x 1,50 = 3,00 m
1.4.5 Kolnička konstrukcija
Predložena kolnička konstrukcija trase brze ceste (četvorotračni i dvotračni dio) te osi 51, 52 i 53
sastoje se od sljedećih slojeva :
habajući sloj – SMA 11 (PmB) 3,5 cm
vezni sloj AC 16 bin 5,5 cm
bitumeniz. nosivi sloj, AC 22 base 7,0 cm
mehanički zbijeni nosivi sloj 40,0 cm
56,0 cm
Predložena kolnička konstrukcija osi 10, 14, 15, 20, 30, 40, i os 41 i rampi čvora (osi 11, 12, 13, 21, 22,
23, 31 i os 32) sastoji se od sljedećih slojeva :
habajući sloj – AC 16 surf 5,0 cm
bitumeniz. nosivi sloj, AC 32 base 8,0 cm
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 17
mehanički zbijeni nosivi sloj 30,0 cm
43,0 cm
Predložena kolnička konstrukcija osi 1, 29, 33, i osi 42 sastoji se od sljedećih slojeva :
habajući sloj – SMA 11 surf 4,0 cm
bitumeniz. nosivi sloj, AC 22 base 8,0 cm
mehanički zbijeni nosivi sloj 30,0 cm
42,0 cm
Predložena kolnička konstrukcija poljoprivrednih puteva je:
tucanički makadamski sloj 6,0 cm
mehanički zbijeni nosivi sloj 40,0 cm
46,0 cm
Temeljem dostupnih podataka o geološkim značajkama terena u zahvatu prometnica te prijedloga
geomehaničara o izvođenju nasipa i uređenju posteljica u usjecima s lošim temeljnim tlom, uzeta je
kao polazni parametar nosivosti tla, koji se izražava preko vrijednosti kalifornijskog indeksa nosivosti
(CBR), veličina CBR 8%, a što odgovara tlu srednje nosivosti. Temeljno tlo u usjecima i zasjecima
koje ne zadovolji traženi CBR posteljice potrebno je, prema posebnom stavu Investitora, zamijeniti
mehanički stabiliziranom drobljenom kamenom sitneži d = 30,0 cm. U svrhu postizanja
zadovoljavajuće nosivosti posteljice potrebno je završni sloj svih nasipa izvesti kamenim materijalom
minimalne debljine d = 30,0 cm.
Poprečni nagib kolnika u pravcu iznosi 2,5%, a u krivini ovisno o radijusu max. 7%.
Slobodni profil za trasu ceste je 4,80 m a za prolaze 4,50 m.
Nagibi pokosa usjeka ovise o materijalu tla te je predviđen nagib pokosa 5:1 i 1:1, uz maksimalnu
visinu jedne kaskade pokosa 12 m. Na usjecima višim od 12 m izvodi se dodatna berma širine 3 m te
nastavak usjeka s nagibom 1:1. Nasipi su položeni s nagibom 1:1.5, na obje strane ceste.
1.4.6 Odvodnja
Trasa predmetne dionice položena je uzduž fliške prevlake. Pad terena je velik sa slabom vegetacijom
te je izveden u terasama s rijetkim nasadima.
Trasa je položena paralelno sa slojnicama terena i to nekih 500-700 m niže od razdjelnice sliva. Gornji
dio sliva koji gravitira ka trasi formiraju karbonatne stijene koje su karakterizirane kao propusne bez
površinskog tečenja. Ostali dio slivne površine, onaj bliži trasi, formiran je od fliških naslaga
klasificirane kao nepropusne stijene. Ovakvi kompleksi stijene su u cjelini nepropusni, budući da je
nepropusnost osigurana debljinom laparovitih članova. Lokalno je moguće očekivati slaba
procjeđivanja unutar vapnenačkih dijelova fliškog kompleksa, pogotovo iz razloga što su na višim
dijelovima sliva tanji slojevi fliških naslaga.
U ovim naslagama dominira površinsko tečenje, kao i pojave jaružanja i erozije.
18 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Iz tog razloga predmetna trasa će se štititi paralelnim jarcima uz trasu s više strane terena (sjeverne
strane).
Koncepcija odvodnje
Razmatrana je zaštita trupa ceste od vanjskih voda te način odvodnje kolničkih površina te
zbrinjavanje tih voda prije upuštanja u akvifer. Rješenja su provjerena pojednostavljenim
proračunom. Koncepcija odvodnje prikazana je u grafičkim prilozima 1.4.6.-1. do 1.4.6.-4. u mjeilu
1:5000.
Obzirom da trasa prometnice prolazi izvan vodozaštitnog područja (prometnica se nalazi u slivu
obalnog mora), radi eliminiranja negativnog utjecaja na priobalno more, predviđa se potpuno
zatvoreni sustav oborinske odvodnje s pročišćavanjem prikupljenih voda prije njihove konačne
dispozicije koja će se izvesti u zonama bujičnih tokova. Na mreži zamjenskih cesta, s obzirom na
karakter prometa (rijedak i isključivo lokalnog karaktera) primijeniti će se otvoreni sustav oborinske
odvodnje.
Sustavom rigola te kanalizacijskim sustavom (slivnik – revizijsko okno – kolektor) vode s prometnice
se potpuno kontrolirano odvode do mastolova, a potom do ispusta po terenu.
U smislu zaštite od vanjskih voda na trasi prometnice izvesti će se kanali i propusti kojima se vode iz
pojedinih slivova usmjeravaju u kontrolirani tok i prolaskom (propustima) ispod trasa prometnica
vraćaju u pripadajući sliv. Na mjestima prihvata tokova izvesti će se zaštita od erozije.
Propusti se dimenzioniraju za prihvat velikih voda 100-godišnjeg perioda ponavljanja.
Kanali za zaštitu prometnica od vanjskih voda su trapeznog presjeka, dimenzionirani za prihvat velikih
voda 50-godišnjeg perioda ponavljanja, a izvode se od betona obloženog kamenom (radi retardacije
toka kao i što boljeg uklapanja u prirodni ambijent).
Prema dosadašnjim saznanjima trasa ceste Stobreč-Dugi Rat-Omiš smještena je izvan vodozaštitnog
područja budući da nije locirana u slivu niti jednog značajnog krškog izvora koji bi bio od značenja za
javnu vodoopskrbu.
Oborine koje padnu na tlo, samo se njihov manji dio infiltrira u krški teren gdje formiraju lokalne
podzemne vode u vapnenastim grebenima koji su uklopljeni u nepropusne flišne naslage. Veliki dio
oborina padne na nepropusne fliške naslage na kojima formira jaruge i povremene bujične tokove i
površinski otječe prema moru. Morska je površina ujedno erozijska baza za oborinske vode koje
površinski teku, odnosno koje se ne uspiju infiltrirati ili vezati u površinskom trošnom sloju. Kako ne
bi došlo do zagađenja povremenih površinskih vodotoka preko nekontrolirane akumulacije,
zagađenja u površinskom trošnom sloju flišnih naslaga i njegovog prenosa u more predviđa se izvesti
blaži režim zaštite tj. zatvoreni sustav odvodnje sa pročišćavanjem u separatoru. Tako pročišćene
vode ispuštat će se u postojeće vodotoke ili upojne zdence.
S obzirom na položenu niveletu ceste i veličinu slivne površine, u hipsometrijski najnižim točkama
uzdužnog profila postavljeni su separatori, redom u km 0+327,00, km 2+770,0, km 3+481,00, km
4+140,00, km 5+420,00 i km 7+460,00, km 9+800,00, km 10+930,0 i km 15+520,00 brze ceste, u
0+930,00 spojne ceste čvora „Star Podstrana“, u km 2+500,00 spojne ceste čvora „Krilo Jesenice“, u
0+010,00 spojne ceste čvora „Dugi Rat“ i u km 0+875,00 spojne ceste na DC70.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 19
Most „Cetina“ nalazi se u vertikalnoj konveksnoj krivini pri čemu se najviša točka mosta nalazi u km
cca 17+130. Zbog ovako položene nivelete, moguće zauljene vode odvode se u separatore koji se
nalaze na obje strane mosta. Sa prvog dijela mosta (od km cca 17+005 do cca 17+130) zauljene vode
odvode se u separator koji se nalazi sjeverno od tunela „Komorjak sjever“ na cesti prema DC70 u km
cca 0+860. Zauljene vode sa drugog dijela mosta „Cetina“ odvode se u separator koji je već izgrađen i
nalazi se na čvoru „Omiš“ u km 0+322 kraka 201.
Slika 1.4.8 Prikaz lokacija separatora za odvodnju mosta Cetine
Cijela dionica odvodnjava se na kišu trajanja 10god.p.p. prema važećim normama.
Na početku sliva se polažu cijevi s prorezom, a kako je njihov max. profil a početku sliva se polažu cijevi s prorezom, a kako je njihov max. profil ama. izgrađen i nalazi se na čvoru „Omiš“ u km 0+322 kraka se preko rigola i slivnika kanalizacijskim sustavom dovode do separatora te se tako pročišćene vode ispuštaju u postojeće vodotoke. Trasa prelazi preko većeg broja privremenih tokova (bujičnih tokova) koji se formiraju nekih stotinjak
metara iznad predmetne trase (vidljivo iz priloga 2.8. u mjerilu 1:5000).
Mjesta križanja trase ceste i bujičnih tokova izvesti će se vijaduktima ili propustima kojima će se
bujični tokovi voditi ispod trase ceste. Vodotoci se nalaze na sljedećim stacionažama:
Tablica 1.4.3 Popis vodotoka koji sa nalaze na trasi
- u km cca 0+700 (rijeka Žrnovnica) - u km cca 10+450
- u km cca 1+430 - u km cca 10+540
20 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
- u km cca 1+740 - u km cca 10+640
- u km cca 2+150 - u km cca 10+750
- u km cca 2+570 (iznad tunela "Rudine") - u km cca 10+830
- u km cca 2+790 - u km cca 10+980
- u km cca 2+840 - u km cca 11+200
- u km cca 3+360 (ispod vijadukta "Duge Njive") - u km cca 11+290
- u km cca 3+600 - u km cca 11+380
- u km cca 4+020 (ispod vijadukta "Krpotin") - u km cca 11+540
- u km cca 4+150 - u km cca 11+610 (ispod vijadukta "Brsnik")
- u km cca 6+680 - u km cca 11+710
- u km cca 5+130 (ispod vijadukta "Gračina") - u km cca 11+790
- u km cca 5+340 - u km cca 11+910
- u km cca 5+380 - u km cca 11+990
- u km cca 5+560 - u km cca 12+290 (ispod vijadukta "Orij")
- u km cca 5+990 - u km cca 12+290
- u km cca 6+170 - u km cca 12+370
- u km cca 6+470 - u km cca 12+440
- u km cca 6+790 - u km cca 12+570
- u km cca 6+990 - u km cca 12+620
- u km cca 7+110 - u km cca 12+660
- u km cca 7+330 (ispod vijadukta "Pelegrica") - u km cca 12+690
- u km cca 7+920 - u km cca 12+870
- u km cca 8+230 - u km cca 12+910
- u km cca 8+340 - u km cca 13+230
- u km cca 8+450 (ispod vijadukta "Donja
Dubrava")
- u km cca 13+300
- u km cca 8+680 - u km cca 13+430
- u km cca 8+740 - u km cca 13+860 (ispod vijadukta "Dugi Rat"i
krakova čvora Dugi Rat)
- u km cca 8+810 - u km cca 14+210 (ispod vijadukta "Rogač")
- u km cca 9+230 - u km cca 14+400 (ispod vijadukta "Vavlje")
- u km cca 9+480 - u km cca 14+700 (ispod vijadukta "Vojnovići")
- u km cca 9+710 (ispod vijadukta "Zeljovići") - u km cca 15+180 (kod prolaza "Duće")
- u km cca 9+840 - u km cca 15+480 (ispod vijadukta "Miterez")
- u km cca 9+960 - u km cca 15+550
- u km cca 10+140 - u km cca 18+010 (između tunela "Ljut 1" i
"Ljut 2")
- u km cca 10+180 - u km cca 16+520 (ispod vijadukta "Naklice")
- u km cca 10+230 - u km cca 17+090 (rijeka Cetina")
- u km cca 10+330
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 21
Paralelni jarci
Paralelni jarci koji štite trasu ceste od oborinskih brdskih voda izvode se na udaljenosti od 4 m od
ruba pokosa usjeka i nožice nasipa. Oborinska voda iz jaraka se ispušta u bujična korita uzvodno od
trase te se dalje te vode provode propustima ili ispod vijadukta bujičnim koritom prema recipijentu
Jadranskom moru.
Zbog morfologije sliva na nekim mjestima izvode se propusti van bujičnih tokova. Oborinska voda iz
tih propusta se upušta u podzemlje preko upojnih zdenaca.
Geometrija poprečnog profila jaraka je trapezni profil sa širinom dna 60 cm. Nagib pokosa je 2:1,
definiran je s većim nagibom iz razloga što je jarak položen, u većini trase, na strmom terenu iznad
usjeka, pa se takvom geometrijom zauzima manji tlocrtni položaj.
Zbog strmine terena, tj. velikih uzdužnih padova jaraka, da se spriječi erozija dna i pokosa jaraka isti
se oblažu lomljenim kamenom u betonu.
Kamen je veličine 15-20 cm te se postavlja u sloj betona C 16/20 tako da minimalna debljina betona
bude 10 cm. Ukupna debljina obloge je 30 m.
Na mjestu ispusta jaraka u teren oblaže se površina od 2,0 m x 2,0 m kamenom na isti način kao i kod
obloge jaraka
Propusti
Dimenzioniranje otvora propusta je bazirano na dva uvjeta:
• da zadovoljavaju propusnost oborinske vode s pripadajuće slivne površine od 100-godišnjeg
povratnog perioda (prema hidrauličkom proračunu) na način da je nadvišenje donjeg ruba
konstrukcije iznad nivoa mjerodavne velike vode 100-godišnjeg povratnog perioda 0,8 m.
• da zadovoljavaju uvjet održavanja i čišćenja samih propusta te zbog same dužine propusta 30
m i više, odabrana je min. veličina otvora 1,5 m x 1,5 m.
Propusti su od armiranog betona C 30/37 debljine stjenke 35 cm, izvedeni na podložnom betonu
debljine 20 cm od betona C 12/15 koji prvenstveno služi kao izravnavajući sloj za postavljanje
armature. Ukoliko se propust izvodi s uzdužnim padom većim od 5% taj podložni sloj betona se izvodi
s donjom površinom u obliku stepenica.
Uzvodno od propusta izvodi se taložnica tlocrtnih dimenzija 1,5 m x 1,5 m dubine min 0,5 m. Također
se oblaže lomljenim kamenom u betonu.
Točne lokacije i dimenzije propusta razraditi će se u narednoj dokumentaciji.
Upojni zdenci
Upojni zdenaci dimenzija 8,0 m x 8,0 m izvode se minimalno ukopani 5 m. Nagib pokosa upojnog
zdenca iznosi 2:1 te se oblaže na isti način kao i što se oblažu sami jarci.
Od dubine ukopa zdenca (5,0 m od terena) iskopa se dodatnih 8,0 m x 8,0 m x 5,0 m u koje se ugradi
krupni kameni materijal vel. kamena 60-80 cm. Od dubine 5 m se buše vertikalne bušotine ɸ300 cm
22 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
duboke od 17 do 20 m. U bušotine se ugrađuju perforirane drenažne cijevi. Predviđa se 9 bušotina po
zdencu.
Cijevi s proprezom
Za prihvat voda s kolnika odabrane su cijevi s prorezom, koje imaju funkciju rigola i kanalizacijskog
cjevovoda. Naime ispod kontinuiranog proreza (veličine 4 cm) nalazi se cijev ø 300, 400 ili 500 mm.
Na svakih 50,0 m ugrađuje se slivnička rešetka za kontrolu i čišćenje.
Izrada betonske cijevi s prorezom se izvodi strojno, posebnim strojem za izradu cijevi s prorezom na
licu mjesta. U tom slučaju izvođač mora pokusnim radom prethodno dokazati postizanje
zadovoljavajuće kvalitete betona i točnosti geometrijskih elemenata. Betoniranje se izvodi samo na
uređenoj i zbijenoj podlozi s modulom stišljivosti Ms=80 MN/m2.
Cijevi
Za odvodnju voda duž trase predviđene su korugirane PEHD cijevi. Cijevi treba ugraditi tip SN-8 tj. s
tjemenom nosivosti od 8 KN/m2.
Na mjestima prolaska cijevi okomito ispod kolnika obavezno se mora obetonirati cijev u debljini od
20 cm i klase betona C16/20. U slučaju ako cijev zadire u kolničku konstrukciju oblogu cijevi je
potrebno izvesti od armiranog betona klase C20/25 i Q503.
Slivnici
Slivnici se izvode od korugiranih cijevi ɸ630/535 mm, ukupne duljine od 1,55-1,80 m od toga je
taložnica 0,8m. Slivnici se obetoniravaju betonom klase C 25/30 debljine 10,0 cm na licu mjesta. Spoj
između slivnika i okna izvodi se s PEHD cijevima ɸ200 mm na licu mjesta.
Okna
Okna koja će se izvoditi su od polietilena tj. PEHD materijala ili od betona koja se izvode monolitno na
licu mjesta.
U okno se ugrađuju penjalice za silazak u okno. Penjalice moraju imati nazubljeno gazište od
nehrđajućeg čelika, učvršćeno u tijelo PEHD okna. Za silazak u okno ugrađuje se lijevanoželjezni
poklopac kružnog profila za opterećenje od 250 kN. Oko poklopca će se izbetonirati betonski okvir
kao nosač poklopca da bi se opterećenje prenosilo na okolni teren.
Okna treba položiti na uređeno temeljno tlo gdje stupanj zbijenosti u odnosu na standardni
Proctorov postupak iznosi najmanje 95%, a modul stišljivosti najmanje 25 MN/ m2. Alternativno se
može izvesti podložni beton klase C 16/20 debljine min. 15 cm.
Sva okna se mogu zasipati materijalom granulacije 4-16 mm minimalne širine prstena 30,0 cm. Modul
stišljivosti za zasipni materijal mjeren kružnom pločom treba iznositi 40 MN/m2, a standardni
Proctorov postupak treba iznositi najmanje 95%. Ostali dio zatrpava se s materijalom iz iskopa.
Zidovi i ploča monolitnih okna izvode se od armiranog betona C 30/37 s dodatkom sredstva za
postizanje vodonepropusnosti.
Veza dna i zidova pojačava se ugradnjom sidara od betonskog željeza prema detalju u statičkom
proračunu. Na dnu okna se izvodi pravilno oblikovana betonska kineta.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 23
Separatori
Separator (mastolov) ima funkciju zadržavanja većih količina štetnih tekućina, koje su se kao
posljedica havarije specijalnih teretnih vozila izlila na cestu. Isto tako mastolov ima funkciju prihvata
svih voda s pripadajućeg sliva kolnika s intenzitetom od 15, 20 i 25 l/sek/ha.
Uređaj za pročišćavanje (mastolov) je po pravilu planiran na najnižim mjestima slivova. Smješteni su u
bankini, uz proširenje iste za lokaciju separatora.
Taj volumen je osiguran visinski i površinski između uronjenih pregrada odjeljivača. Ostali zaštitni
objekti također se na ispustu osiguravaju uronjenom pregačom kako iz retencijskog prostora ne bi
istjecale tekućine lakše od vode i plivajući otpadni materijali.
Odabrani volumen od 15,0 m3 nije ni najmanji ni najveći koji može nastati u jednom akcidentu.
Realno je očekivati da se sadržaj cisterne neće potpuno isprazniti i da će veliki dio prolivene tekućine
ostati na prometnici i u sustavu odvodnje.
Za vrijeme dok nema nesreća u prijevozu ulja, mastolov služi za sukcesivno prikupljanje taloga. Prema
dosadašnjim iskustvima obično ne dolazi nikakvo ulje na površinu. Fino dispregnirani, odnosno
emulgirani djelići ulja, absorbiraju se na površini muljevitih čestica i dolaze tako do dna mastolova. Za
vrijeme kiše pomiješa se prva jača zagađena kišnica sa čišćom vodom u odjeljivaču, što dovodi do
razgrađenja odvoda.
Preljevi ispred separatora
Preljevi su armiranobetonske građevine kojima se omogućava koncentrirano preljevanje relativno
čistih voda. Preljev je koncipiran tako, da iznutra postoji armiranobetonska pregrada koja sprečava
prolivenu tekućinu od akcidentne situacije da se prelije u teren.
Preljevne vode ispuštaju se preko upojnog zdenca u teren.
Odvodnja vijadukata
S niže strane kolnika, uz sam rub, postavljaju se tipske kišne rešetke, u ravnini plohe kolnika. Kišne
rešetke se ugrađuju za vrijeme betoniranja kontinuirane ploče objekta. Predviđene su kišne rešetke
za ugradnju u mostove, s vertikalnim ili bočnim izljevnim otvorom 110 mm. Od kišnih rešetki voda
se odvodi stakloplastičnim cijevima i lukovima.
U ovisnosti od uzdužnih nagiba određen je razmak slivnika na pojedinim objektima. Radi postizanja
prometne sigurnosti potrebno je osigurati odvodnjavanje objekata za računske intenzitete oborina u
trajanju T=5 min, s učestalošću n=0,2. Odabrani razmak je tako napravljen da ukupna površina koja
pada na jedan slivnik iznosi oko 240 m2, dok je maksimalna dozvoljena površina 400 m2.
Cijevi se sustavom vješaljki i obujmicama učvršćuju na objekt. Cijevi su ovješene jednostavnim
ovjesom koji se sastoji od vješaljke od okruglog čelika ø 17 mm i dvije obujmice pričvršćene vijcima.
Ovjes se postavlja na svakih 200 cm tj. odmah iza naglavka I na polovici dužine cijevi. Zbog montaže
ovjesa, u pojasnici AB nosača vijadukta treba izbušiti rupu ø 25 mm.
Ovješenja se postavljaju na razmacima prema detaljnim nacrtima koje treba izraditi u narednoj
projektnoj dokumentaciji.
24 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Odvodnja tunela
Mjerodavna količina vode za dimenzioniranje kanalskog sustava u tunelu su vode od gašenja požara i
od akcidentne situacije od izlijevanja cisterne od 100,0 l/sek. kanalizacija se izvodi od PVC cijevi ø 400
mm koji uz uzdužni pad od 1,3 ‰ propušta količinu id 100 l/sek. Minimalni uzdužni pad u tunelima
iznosi 5,0 ‰ što znači da centralna kanalizacija može propustiti i 174,0 l/sek.
1.4.7 Objekti
Nepovoljna konfiguracija terena uvjetovala je brojne objekte na trasi. Na trasi se nalaze sljedeći
vijadukti i mostovi:
Četvorotračna dvokolnička cesta:
Nadvožnjak „TTTS“ u km cca 0+180 L=cca 235 m
Nadvožnjak na osi 51 čvora "TTTS" L=cca 190 m
Most "Žrnovnica" u km cca 0+900 L=cca 540 m
Vijadukt "Duge njive" u km cca 3+375 L=cca 90 m
Vijadukt "Krpotin" u km cca 4+010 L=cca 120 m
Vijadukt "Gračina" u km cca 5+150 L=cca 150 m
Vijadukt na osi 12 i 13 čvora
"Stara Podstrana" L=cca 210 m
Nadvožnjak "Drinovac"u km cca 6+340 L=cca 40 m
Vijadukt "Pelegrnica" u km cca 7+330 L=cca 80 m
Vijadukt na osi 20 čvora "Krilo Jesenice" L=cca 170 m
Vijadukt na osi 20 L=cca 40 m
Vijadukt na osi 23 čvora "Krilo Jesenice" L=cca 100 m
Dvotračna jednokolnička cesta:
Vijadukt "Donja Dubrava" u km cca 8+480 L=cca 90 m
Vijadukt "Zeljnovići“ u km cca 9+750 L=cca 40 m
Nadvožnjak "Jesenice“ u km cca 10+340 L=cca 50 m
Vijadukt "Greben" u km cca 11+000 L=cca 90 m
Vijadukt "Brsnik" u km cca 11+580 L=cca 30 m
Vijadukt "Orij" u km cca 12+300 L=cca 170 m
Vijadukt "Dugi Rat" u km cca 13+860 L=cca 80 m
Vijadukt na osi 31 čvora "Dugi Rat" L=cca 80 m
Vijadukt na osi 30 L=cca 120 m
Vijadukt "Rogač" u km cca 14+200 L=cca 100 m
Vijadukt "Vavlje" u km cca 14+380 L=cca 110 m
Vijadukt "Vojnovići" u km cca 14+700 L=cca 50 m
Prolaz „Duće" u km cca 15+150 L=cca 70 m
Vijadukt "Miterez" u km cca 15+420 L=cca 170 m
Vijadukt "Naklice" u km cca 16+530 L=cca 70 m
Most "Cetina" u km cca 17+090 L=cca 140 m
Ukupna dužina vijadukata i mostova je cca 3.425 m. Većina objekata projektirati će se sa sljedećim
konstruktivnim elementima:
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 25
Rasponski sklop
Rasponski sklop je polumontažna roštiljna konstrukcija sastavljena od predgotovljenih kabelski
prednapetih nosača, spregnute na licu mjesta, dobetonirane kolničke ploče i poprečnih nosača iznad
oslonaca. Roštiljne konstrukcije pojedinih raspona međusobno su povezane kontinuitetnom pločom.
Uzdužni nosači
Uzdužni nosači se izvode kao predgotovljeni, naknadno prednapeti. Poprečni presjek nosača je «I»
oblika. Uzdužni nosači se montiraju na prethodno postavljene i horizontirane elastomerne ležajeve.
Hrbat nosača u prostoru mora biti vertikalan, a pojasnice su u takvom nagibu da čim bolje prate nagib
kolnika. Nagib pojasnica nosača se razlikuje po rasponima. Nosači se prednapinju tek pošto se ostvari
minimalna tlačna čvrstoća betona kako je propisano u projektu. Čelik za prednapinjanje je kvalitete
Y1520/1770 E=19500 kN/cm2.
Uzdužni nosači se izvode iz betona C40/50 i armiraju mekom armaturom B500B. Beton treba biti
kompaktan, dobro zbijen i bez mjesta segregacije. Vanjske plohe nosača trebaju biti uzornog izgleda.
Svi materijali i gradiva upotrijebljeni za izradu uzdužnih nosača moraju biti u skladu s Tehničkim
propisom za betonske konstrukcije (TPBK), uvjetima navedenim u Programu kontrole i osiguranja
kakvoće te važećim propisima i standardima.
Kolnička ploča
Kolničkom pločom se monolitizira (spreže) cijeli rasponski sklop te se postiže zajedničko djelovanje
cijelog presjeka. Kolnička ploča mora biti u zahtijevanom poprečnom nagibu kolnika. Izvodi se od
betona C30/37 na prethodno montiranim predgotovljenim nosačima koji služe kao oplata.
Sprezanje uzdužnih nosača i kolničke ploče se ostvaruje preko armature koja je ostavljena da viri iz
nosača i trenjem betona pa je gornju plohu nosača potrebno ostaviti neobrađenom i prije
betoniranja monolitnog dijela ploče detaljno je očistiti i dobro navlažiti te geodetski definirati vrh
kolničke ploče po duljini i širini objekta. Da bi se omogućila kvalitetna izrada hidroizolacije i njezina
funkcionalnost gornja ploha betona treba biti ravna, glatka i u poprečnom nagibu.
Kontinuitetne ploče
Kako bi se omogućio kontinuitet prijelaza vozila, iznad stupišta se izvode kontinuitetne ploče.
Kontinuitetne ploče su debele 20 cm, a duge 140 cm što im osigurava dovoljnu elastičnost za
preuzimanje prinudnih deformacija. One se betoniraju čim kasnije kako ne bi bile opterećene
deformacijama za koje nisu predviđene.
Poprečni nosači
Poprečni nosači se izrađuju nad osloncima (upornjacima i stupištima) u liniji ležaja, kako bi se
povećala krutost rasponske konstrukcije. Izvode se od betona C30/37 na licu mjesta.
Donji ustroj
Rasponski sklop se preko elastomernih ležajeva oslanja na upornjake te stupišta.
26 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Stupišta
Tijelo stupa (C30/37) je sandučastog pravokutnog poprečnog presjeka. Odabrani poprečni presjek
zadovoljava estetske kriterije i osigurava dostatnu nosivost na djelovanje horizontalnih sila. Do visine
oko 50 cm iznad razine terena tijelo stupa se zapunjava mršavim betonom (C12/15), uz ugradbu PVC
cijev Ø150 mm, kako bi se omogućilo otjecanje slučajne vode. Istu takvu cijev ugraditi i pri vrhu stupa
da bi se omogućilo njegovo ventiliranje. Na vanjskom kraju cijevi, ugraditi mrežice koje će
onemogućiti ulazak životinja u njih.
Na vrhu tijela stupa izvode se masivne naglavne grede iz betona C30/37. Naglavnica se armira
nenapetom armaturom B500B i izvodi monolitno pri čemu se vrh tijela stupa zatvara „OMNIA“
pločama. Izvedbeni projekt skele naglavne grede izrađuje Izvođač. Na gornjoj plohi naglavnice se od
sitnozrnog betona izrađuju ležajne istake.
Upornjaci
Projektom su predviđeni klasični upornjaci. Zidovi i krila upornjaka izvode se od betona C30/37. Na
prsni zid smješta se prijelazna naprava te prilikom njegovog betoniranja treba voditi računa o
zahtjevima montaže odabrane naprave. Na prsnom zidu se također izvodi istaka na koju se oslanja
prijelazna ploča. Prijelazne ploče se betoniraju na sloju mršavog betona (C12/15) koji je izveden na
dobro zbijenom nasipu u uzdužnom nagibu 10% od upornjaka.
Hidroizolacija
Hidroizolaciju kolničke ploče izvesti kao jednoslojnu hidroizolaciju polimernim bitumenskim trakama
za zavarivanje s uloškom od poliesterskog filca. Betonska podloga mora biti stabilna, pravilnog i
projektom predviđenog nagiba bez oštrih bridova i ljevkastih udubljenja te propisane ravnosti, a u
vrijeme polaganja temeljnog sloja mora biti čista i suha.
Plohe upornjaka koje su u dodiru s tlom treba hidroizolirati bitumenskim premazima. Obratiti pažnju
na dobru izolaciju spoja dna zida s temeljem.
Zastor
Kolnički zastor rasponske konstrukcije izvodi se u dva sloja. Zaštitni sloj se izvodi od asfaltbetona (AC
8 bin) debljine 3.5 cm, a habajući sloj od splitmastiksasfalta (SMA 11) debljine 3.5 cm tako da je
ukupna debljina zastora 7.0 cm. Pri postavljanju kolničkog zastora potrebno je ostaviti rešku uz
rubnjak, koja se kasnije uređuje prema standardnom detalju (HIMK Hiz 2).
Kolnički zastor trupa ceste između krila upornjaka izvodi se jednako kolničkom zastoru na prilazima
objektu.
Prijelazne naprave
Iznad upornjaka U1 i U2 predviđene su vodonepropusne prijelazne naprave od čeličnih profila s
gumenom dilatacijskom trakom između koje trebaju omogućiti pomake ±80 mm.
One moraju biti izrađene iz kvalitetnog materijala i stručno i kvalitetno ugrađene. Ugradnju prijelazne
naprave izvršiti u svemu prema specifikacijama proizvođača odabrane naprave. Posebnu pažnju treba
posvetiti kvaliteti izrade hidroizolacije u području prijelazne naprave, njezinom visinskom položaju te
osiguranju njezine sveukupne funkcionalnosti.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 27
Naprave treba ugraditi što kasnije, kad se obavi što veći iznos deformacija skupljanja. Ugradnju
izvršiti kod srednje temperature od oko +10°C (do 15°C)
Ležajevi
Uzdužni nosači se preko ležajeva oslanjaju na naglavne grede. Odabrani su armirani elastomerni
ležajevi pravokutnog tlocrtnog oblika. Visina ležaja je odabrana u ovisnosti od zahtijevanog
horizontalnog pomaka (odnosno o udaljenosti od prijelazne naprave). Dimenzije ležajeva su dane u
sljedećoj tablici:
Ležajevi se postavljaju na prethodno pripremljenu klupicu na naglavnoj gredi duljom stranicom
okomito na os nosača. Klupica je u odnosu na naglavnicu uzdignuta, čime je osiguran dovoljan
prostor za opremu koja je potrebna prilikom revizije odnosno zamjene dotrajalih ležajeva.
Pješačka staza i vijenac
Pješačka staza i vijenac se izvode monolitno od betona C30/37, a rubnjak je predgotovljen dimenzije
18/18 cm (C40/50). Ukupna širina pješačke staze je 125 cm (50 cm zaštitna ograda + 50 cm pješačka
staza + 25 cm u koje je smještena ograda za pješake). U staze su ubetonirane po dvije PVC cijevi Φ110
mm kroz koje se polažu elektro i TK instalacije.
Beton staze i vijenca mora biti dobro vibriran, a gornja ploha mora biti u projektiranom nagibu (4%)
sa završnom obradom koja osigurava otpornost na habanje i klizanje. Posebnu pažnju treba posvetiti
i uzornom izgledu vanjske plohe betona (vijenac) i korektnoj primjeni detalja ugradnje ograde za
pješake kako bi se osigurala projektirana trajnost.
Ograda
Na objektu je predviđena ograda od šupljih čeličnih profila s horizontalnim ispunama. Svi elementi su
izrađeni od pravokutnih cijevi i međusobno su zavareni. Razmak stupaca je 1.333 m. Zaštita od
korozije je izvedena vrućim pocinčavanjem i obojani završnom bojom. Debljina pocinčavanja iznosi 85
mm. Stupci su prostorno vertikalni, a prečke tlocrtno i visinski prate niveletu. Ograda je podijeljena u
dilatacijske cjeline dimenzija pogodnih za transport.
Prilikom montaže, kao što je već ranije navedeno, posebnu pažnju posvetiti detalju sidrenja ograde i
preciznosti njezine ugradbe.
Zaštitna ograda
Zaštitna ograda je tehnička sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha spriječiti klizanje vozila s
ceste, odnosno zadržati vozila skrenuta s kolnika. Zaštitna ograda je jedinstven sigurnosni sustav koji
uključuje sidrene vijke, sidrene ploče stupaca, nosive stupce ograde, plašt ograde i vršnu horizontalnu
gredu ograde, a čija se sigurnosna funkcija dokazuje na testnom poligonu za mostove sukladno
normama.
Projektom su predviđeni sljedeći tipovi odbojne ograde:
Četvorotračna dvokolnička cesta
uz vanjski rub kolnika : KLASA H1 / KLASA H2
uz razdjelni pojas: KLASA H2 – W6 ASI A
28 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
na objektima: KLASA H2 – W7 ASI A
Dvotračna jednokolnička cesta
uz vanjski rub kolnika : KLASA H1 – W6 ASI A
na objektima: KLASA H2 – W7 ASI A
Na lokacijama povećanih opasnosti zbog bočnih prepreka (stupovi nadvožnjaka, portali vertikalne
signalizacije i sl.) ugraditi će se ograda KLASA H2. Radne širine ograda na tim lokacijama biti će
definirane kasnijom prometnom dokumentacijom.
Temeljenje
Trasa brze ceste prolazi kroz složeno i raznoliko geološko područje. Dio objekata (dio mosta
Žrnovnica i nadvožnjaka TTTS) nalaze se iznad močvarnog terena uz rijeku Žrnovnicu i tu je temeljenje
predviđeno na pilotima. Kod većeg dijela ostalih objekata predviđeno je plitko temeljenje na tlu
dobre nosivosti i male deformabilnosti. Kod nekih vijadukata dio stupišta gdje su manje debljine
slabo nosivog tla, izveden je s plitkim temeljenjem, a dio s dubokim temeljenjem pomoću pilota koji
idu do čvrste stijene.
Na trasi se nalaze sljedeći tuneli:
Tunel "Perun", u km cca 1+600 Ls= cca 200 m, L=cca 220 m
Tunel "Rudine"; u km cca 2+400 Ls= cca 365 m, L=cca 360 m
Tunel "Krilo"; na osi 20, trotračni L= cca 170 m
Tunel "Dugi Rat"; na osi 30 L= cca 840 m,
Tunel "Ljut 1"; u km cca 15+900 L= cca 150 m,
Tunel "Ljut 2"; u km cca 16+240 L= cca 490 m,
Tunel "Komorjak"; u km cca 16+760 L= cca 460 m,
Ukupna dužina tunela na je cca 3.295 m.
Tunelske osi tunela "Perun" i "Rudine" postavljene su u sredini kolnika. Nivelete kolnika brze ceste
tunela vode se neovisno jedna o drugoj i postavljene su u osi kolnika.
Promet kroz tunele "Perun" i "Rudine" će se odvijati tako da će se kroz svaku cijev voziti u jednom
smjeru. Kroz ostale tunelske cijevi promet se vodi dvosmjerno.
Poprečni presjek tunelske cijevi
Geometrija intradosa poprečnog profila prilagođena je gabaritu slobodnog profila za max. dopušteni
poprečni nagib kolnika u tunelu.
Poprečni presjek tunela rotira se oko osi kolnika za vrijednost poprečnog nagiba kolnika.
Poprečni presjek tunela svijetlog je otvora 56,17 m2 te zadovoljava zahtjeve za slobodni profil
definiran Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju
udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa. Također, navedeni poprečni presjek omogućava smještaj
svih potrebnih uređaja i opreme te omogućava provjetravanje prirodnom ventilacijom.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 29
Tehnički podaci poprečnog profila:
- broj i širina voznih trakova 2x3,25 = 6,50 m
- broj i širina rubnih trakova 2x0,30 = 0,70 m
- širina kolnika = 7,10 m
- broj i širina revizijskih staza 2x0,75 = 1,50 m
- visina uzdignutog rubnjaka 0,20 m
- slobodna visina u sredini kolnika 6,85 m
Revizione staze predviđene su sa svake strane širine min. 75 cm i uzdignute su od prometne površine
tunela za 20 cm.
Ispod revizionih staza smješteni su kanali instalacija za potrebnu opremu tunela.
Osiguranje iskopa predusjeka
Položaj početka i kraja iskopa tunela na svim portalima određen je iz uvjeta da visina nadsloja bude
od 6 do 7 m, čime se osigurava dovoljna debljina stjenske mase za formiranje nosivog prstena od
stjenske mase i podgrade.
Nakon iskopa predusjeka tunela izvest }e se osiguranje iskopa mlaznim betonom. Ugradnjom
mlaznog betona i čeličnih sidara osigurat će se privremena i trajna stabilnost pokosa predusjeka. U
slučaju pojave kvalitetnije stjenske mase, nadzorni inženjer, uz suglasnost projektanta, može narediti
ugradnju tanjeg sloja mlaznog betona i upotrijebiti kraća sidra od onog što je predviđeno projektom.
Ukupno je oko 25% trase na objektima što potvrđuje tešku konfiguraciju terena na kojoj se zahvat
nalazi.
Osim ovih navedenih objekata zbog loše kvalitete tla na kojem nije moguće napraviti pokose usjeka i
nasipa sa strmim nagibom predviđa se izrada brojnih potpornih i upornih zidova. Kod raskrižja
državne ceste DC8 i spojne ceste prema čvoru TTTS (denivelirano raskrižje), izvode se tri pothodnika:
"Šine" (O=4,0 x 2,8 m), Stobreč 1" (O=4,0 x 2,8 m) i "Stobreč 2" (O=3,0 x 3,0 m).
1.4.8 Čvorovi
Na trasi se nalaze četiri čvora:
Čvor „TTTS“ u km cca 0+175
Čvor „Stara Podstrana“ u km cca 5+200
Čvor „Krilo Jesenice“ u km cca 8+100 i
Čvor „Dugi Rat“ u km cca 13+860
Unatoč translaciji čvorova, svi čvorovi i objekti se nalaze unutar koridodra zahvata.
30 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Čvor „TTTS“
Navedeni čvor nalazi se na samom početku trase i karakterizira ga kružni tok prometa. Čvor je
detaljno razrađen u prethodno napravljenoj tehničkoj dokumentaciji i njegov oblik se potpuno
zadržava. Trasa brze ceste ide u smjeru zapad-istok iznad postojećih gradskih prometnica i iznad
samog kružnog raskrižja. Kružno raskrižje je četvorokrako.
Spojna cesta za čvor "TTTS" odvaja se od državne ceste DC8 preko deniveliranog raskrižja "Stobreč".
Deniveliran je krak koji vodi promet iz smjera Splita prema sjeveru i čvoru TTTS tj prema brzoj cesti.
Nadvožnjak "Stobreč" omogućava prijelaz preko postojećeg raskrižja u Stobreču koji koso prelazi
preko tog raskrižja. Nadvožnjak je duljine cca 190 m.
U poprečnoj dispoziciji objekt ima dvije prometne trake širine po 3.90 m te dvije uzdignute pješačke
staze širine po 1.75 m. Širina kolnika na objektu iznosi 7.80 m, širina objekta između ograda iznosi
7.30 m, dok ukupna širina nadvožnjaka iznosi 11.30 m. Kolnik ima jednostrešni promjenljivi poprečni
nagib koji u većem dijelu iznosi 2.5 %, dok nagibi pješačkih staza, uzdignutih za 20 cm iznad razine
kolnika, iznose po 2.0 prema kolniku.
Na deniveliranom raskrižju "Stobreč" izvode se i tri pješačka pothodnika:
"Šine" (O=4,0 x 2,8 m) u km cca 0+120 (os 51), L=cca 22 m
"Stobreč 1" (O=4,0 x 2,8 m) u km cca 0+220 (os 52), L=cca 16 m
"Stobreč 2" (O=3,0 x 3,0 m) u km cca 0+590 (os 51), L=cca 12 m
Čvor „Stara Podstrana“
Čvor je spojen preko sljedećih osi:
Os 10 (spojna cesta do DC8) L= cca 2.115 m
Os 11 (sjeverna rampa ) L= cca 100 m
Os 12 (južna rampa ) L= cca 270 m
Os 11 (južna rampa ) L= cca 125 m
Os 14 (spoj sa ŽC6162) L= cca 930 m
Čvor je spojen s DC8 preko osi 10. Os 10 se spaja na ceste koje su u dosadašnjoj dokumentaciji
označavane kao os 16 i os 17, a iste su predmet druge već ishođene lokacijske dozvole i ovdje se ne
razrađuju. Sam spoj s DC8 predviđen je kao T-raskrižje.
Preko osi 14 čvor "Stara Podstrana" spaja se sa županijskom cestom ŽC6162 koja se nalazi istočno od
čvora, a sama ŽC6162 se prelaže preko osi 15 i prelazi preko brze ceste nadvožnjakom "Drinovac".(u
km cca 6+340). Spoj sa županijskom cestom predviđen je kao T-raskrižje i nalazi se na preglednom
mjestu.
Čvor je oblika poludjeteline i nalazi se na strmoj padini, pa se njegove južne rampe (osi 12 i 13) nalaze
na vijaduktima (L= 210 m) dok su njegove sjeverne rampe (osi 10 i 11) u dubokom usjeku.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 31
Čvor „Krilo Jesenice“
Čvor je spojen preko sljedećih osi:
Os 20 (spojna cesta do DC8 i LC67112 L= cca 2.115 m
Os 21 (sjeverna rampa ) L= cca 150 m
Os 22 (sjeverna rampa ) L= cca 80 m
Os 23 (južna rampa ) L= cca 90 m
Os 24 (južna rampa ) L= cca 160 m
Kao i čvor „Stara Podstrana“ i čvor „Krilo Jesenice“ je oblika poludjeteline i nalazi se na strmoj padini,
pa se njegove južne rampe (osi 23 i 24) nalaze na vijaduktima (L= 100 i 170 m) dok su njegove
sjeverne rampe (osi 21 i 22) u usjeku.
Os 20 vodi od čvora prema jugu i državnoj cesti DC8 na mjestu gdje se predviđa izgradnja marine
„Krilo“. Os 20 savladava veliku visinsku razliku na nepovoljnom terenu. Na osi 20 nalaze se dvije
serpentine, vijadukt dužine cca 40 m te tunel dužine cca 170 m.
Ovaj tunel predviđen je s tri trake (dvije vozne i dodatni trak za spora vozila u usponu).
Spoj s DC8 predviđen je kao T-raskrižje i nalazi se na preglednom mjestu.
Do čvora "Krilo Jesenice" brza cesta se vodi kao četvorotračna dvokolnička cesta, a nakon uklapanja
rampi čvora od km cca 8+1000 do kraja trase se vodi kao dvotračna jednokolnička cesta.
Čvor „Dugi Rat“
Čvor je spojen preko sljedećih osi:
Os 30 (spojna cesta do DC8) L= cca 1440 m
Os 32 (sjeverna rampa) L= cca 480 m
Os 31 (južna rampa) L= cca 450 m
Os 11 (južna rampa) L= cca 125 m
Čvor je oblika dijamant i također se nalazi na strmoj padini, pa se njegova južna rampa (os 31) nalazi
na vijaduktu dužine cca 80 m dok je njegova sjeverna rampa (os 32) u dubokom usjeku.
Na osi 30 nalazi se vijadukt L=cca 120 m i tunel „Dugi Rat“ duljine cca 840 m. Spoj s DC8 predviđen je
kao T-raskrižje i nalazi se na preglednom mjestu. Za izvedbu ovog spoja trebati će srušiti tri stambena
objekta u blizini državne ceste.
1.4.9 Prateći uslužni objekti
Na ovom zahvatu se ne planira izvedba pratećih uslužnih objekata.
32 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
1.4.10 Zaštite pokosa usjeka i nasipa na trasi
Usjeci na trasi
Nagibi pokosa usjeka/zasjeka i vrsta zaštite ovise o materijalu koji ih izgrađuje.
Predviđene su slijedeće mjere zaštite pokosa usjeka:
• zaštitne mreže protiv odrona
• gabioni
• sidreni obložno-potporni zidovi
• zaštita građevne jame pilotima i geotehničkim sidrima
• eko -prstenovi
• sidrenje nestabilnih blokova
• mlazni beton na proslojcima trošnih lapora
• zaštita mlaznim betonom i sustavom sidara
• zidovi od gabiona sa zategama (terramesh sistemi)
Zidovi od gabiona sa zategama
Zidovi od gabiona sa zategama (tzv. terramesh system) izvode se od elemenata koji se sastoje od
gabionskih koševa sa sidrenom dionicom mreže tj. zategom.
Nakon iskopa, prilikom pripreme temeljne plohe potrebno je ukloniti ostatke razahljenog materijala
te izvesti sloj podbetona C16/20 prosječne debljine 10 cm. Iskopi za potrebe temeljenja i izvedbe
prvog reda gabiona donjeg bloka izvode se u obliku platoa. Na stražnjoj strani platoa izvest će se
pokos nagiba 2:1, što je ujedno i nagib lica gabionskih blokova. Prije ugradnje gabionskog bloka treba
osigurati ravnost radnog platoa podbetonom. Usvojena minimalna dubina temeljenja je 0,5 m u
odnosu na kotu pojave matične stijene. Ako se iskopom na predviđenu kotu temeljenja ne dođe do
matične stijene potrebno je odmah obavijestiti projektanta kako bi se korigiralo projektno rješenje.
Sustav gabiona sa zategama se sastoji od blokova formiranih od elemenata dimenzija 8,0x2,0x1,0 m i
8,0x2,0x0,5 m (duljina x širina x visina). Duljina elementa je zbroj debljine gabionskog koša 1,0 m i
duljine mreže od 7,0 m. U poprečnom presjeku, gabionski koševi se slažu na način da je svaki slijedeći
red izmaknut za 0,5 m u odnosu na prethodni. Gabioni sa zategama su određenim visinama ojačani
ParaLink kompozitnim geomrežama nosivim u jednom smijeru. Jezgra uzdužne trake ParaLInk
geomreže je zatega od poliestera velike rastezljivosti unutar „košuljice“ od polietilena. Poprečne
trake izrađene su od polietilena.
Elementi gabiona sa zategama su izrađeni od mreža slijedećih karakteristika:
• mreža - tip 8x10, šesterokutna, dvostruko uvijena
• vlačna čvrstoća mreže 46,0 kN (bez puzanja)
• žica 2,7 mm, pocinčana s PVC oblogom
Gabionski koševi pune se lomljenim kamenom, na licu ručno, a iza strojno. Kamen koji se ugrađuje na
lice gabiona mora biti veličine zrna 25-35 cm i slaže se ručno. Ispuna gabiona mora imati minimalnu
veličinu zrna dimenzije 15 cm kako bi se osiguralo da ne prolazi kroz mrežu. Maksimalna dozvoljena
dimenzija je 25 cm.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 33
Iza gabiona ugrađuje se geotekstil. Geotekstil se polaže na donju mrežu, u širini 0,5 m, uz stražnju
stranu gabiona vertikalno te horizontalno ispod gornje mreže u širini 0,5 m.
Nasip na mrežama treba zadovoljiti uvjete OTU za nasipe od kamenih materijala, a nasip iza mreža
posebne tehničke uvjete za nasipe od miješanih materijala (flišne naslage iz iskopa i kamena
jalovina). Nasip na mrežama ugrađuje se u slojevima max. visine 0,5 m.
Potporni armiranobetonskI zidovi
U konstruktivnom pogledu zidovi su projektirani kao uobičajene jednostavne armiranobetonske
konstrukcije koje se sastoje od širokog betonskog temelja i nadtemeljnog ravnog dijela. Zidovi viši od
7 m osim temelja imaju i podtemeljni blok pa će se temeljenje zidova viših od 7 m izvesti kaskadno
što je prikladno s obzirom na nagnuti teren i padinsku trasu ceste. U pogledu stabilnosti na potres
zidove više od 7 m je potrebno sidriti geotehničkim štapnim sidrima od visokovrijednog čelika. Zidovi
visine 10 m i viši će se izvesti s gornjom stražnjom rasteretnom konzolom.
Iskop za temelje zida će se izvesti zasijecanjem u matičnu stijenu koja je na predmetnom dijelu trase
građena uglavnom od laporovitih naslaga s proslojcima pješčenjaka i trošnih lapora. Iskopom treba
ukloniti sve slabije i nepodesne članove stjenske mase i eventualno iste zamjeniti podbetonom a
temeljno tlo treba pregledati osoba imenovana za geotehnički nadzor. Dubine temeljenja i debljine
površinskih rastresitih naslaga su uglavnom pretpostavljene ili su određene na osnovu
inženjerskogeološke prospekcije terena. Tamo gdje su napravljene geotehničke istražne bušotine
korišteni su podaci istražnog bušenja o dubini pojavljivanja matične stijene i građi temeljnog tla.
Nakon što se izvrši iskop za temelje zida biti će poznate debljine površinskih zemljanih naslaga kao i
kota pojave matične stijene. Moguće su promjene visine kampade odnosno tipa zida što će se
odrediti na licu mjesta uz suglasnost projektanta i nadzornog inženjera. Promjene visine zida moguće
su na više i na niže a najčešće se to dešava na više što generira povećane troškove. Izvoditelj radova
je dužan iskope izvršiti do projektirane kote temeljenja ili do matične stijene ako se ista pojavljuje
znatno pliće nego je pretpostavljeno a eventualno produbljenje se može napraviti samo uz suglasnost
projektanta i nadzornog inženjera.
Predviđena je hidroizolacija svih površina zida koje se zasipaju kao i izvedba drenažnog zasipa. Za
hidroizolaciju je predviđen polimercementni premaz. Odvodnja procjednih podzemnih voda će se
vršiti kroz drenažni zasip i kroz procjednice koje će se izvesti u nadtemeljnom dijelu zida. Pri vrhu zida
će se izvesti betonski pješački hodnik koji je izdignut iznad desnog ruba kolnika. Na ovaj betonski
hodnik će se ugraditi odbojna metalna ograda. U slijedećem dijelu teksta će se ukratko opisati svaki
od potpornih zidova.
Točan način zaštite, odrediti će se na osnovu glavnog geotehničkog projekta.
Nasipi na trasi
Na dijelu trase uz most Žrnovnica, zbog velike dubine (6,0 do 14,5 m) i loših fizikalno-mehaničkih
karakteristika, temeljno tlo u smislu nosivosti je ograničavajući faktor za izvedbu nasipa jer može doći
do podnožićnog loma. Zbog toga je potrebno izvesti zahvate u smislu poboljšanja nosivosti i
deformacijskih karakteristika temeljnog tla nasipa tj izvršiti poboljšanje temeljnog tla izvedbom
šljunčanih pilota.
34 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Na preostalom dijelu trase, uz uvjet uklanjanja površinskog sloja i zamjene materijala u debljini cca.
1,0 m od površine autohtonog terena, stabilnost pokosa nasipa ovisiti će samo o karakteristikama
ugrađenog materijala, a slijeganje nasipa ovisiti će isključivo o kvaliteti ugrađenog materijala. Stoga
su usvojeni pokosi nasipa u nagibu 1:1,5.
Za nasipe na strmoj podlozi manje visine, nožica nasipa štititi će se s nekoliko redova gabiona dok će
se nasipi veće visine izvoditi kao zid od gabiona sa zategama (tzv. "Terramesh System").
Točan način zaštite, odrediti će se na osnovu glavnog geotehničkog projekta.
1.4.11 Transportne rute
Transportne rute biti će definirane u višim razinama projektne dokumentacije kao i ograničenje za
prostorno i vremenski korištenje postojeće prometne mreže.
Postojeća D8, koja je ionako jedna od najopterećenijih prometnica biti će dio tih ruta no bez okvirno
definiranog vremena trajanja i broja faza izgradnje, zasada ne postoji podatak koliko će kamiona ići s
viškom materijala i koliko će to povećati promet u postotcima i samim time na koji način će se ti
transporti izvoditi.
1.4.12 Cestovna rasvjeta
Na temelju obveze da se javne ceste moraju projektirati, graditi, opremati, održavati i štititi tako da
odgovaraju svojoj svrsi poštujući zahtjeve sigurnosti prometa (Zakon o sigurnosti prometa, (NN
67/08.,48/10.,74/11.,80/13.,158/13.,92/14.,64/15), cestovnu rasvjetu treba izgraditi na svim
dijelovima ceste gdje dolazi do preusmjeravanja, kolizije, smanjenja brzine i zaustavljanja prometa, u
što posebno spadaju:
• prometni čvorovi
• tuneli
Osnovni zadatak je u noćnim satima rasvijetliti promatrane prometne površine dostatnom razinom
odgovarajućeg svijetla za sigurno odvijanje motornog prometa. U skladu s prEN 13201:1998 part 1 i
EN 13201 :2003 part 2 – part 4, preporukama Međunarodne komisije za rasvjetu (Commission
Internationale de l’Eclairage) No. 88/90, No. 115/95 i Direktiva 2004/54/CE Europskog parlamenta i
vijeća, rasvjetu promatranih prometnih površina treba izvesti prema izvršenim svjetlotehničkim
proračunima.
• cestovne površine treba rasvijetliti odgovarajućim svjetiljkama/reflektorima
montiranim na vrh čeličnog, konusnog rasvjetnog stupa
• tunelsku rasvjetu izvesti odgovarajućim svjetiljkama montiranim na svod tunela
pomoću odgovarajućih nosača
1.4.13 Zaštita svjetlovodnog kabela
Prema prikupljenim podacima o postojećem stanju položenih kabela i planiranoj trasi prometnice, do
kolizije dolazi na km cca 6+170.
Kao mjera zaštite postojećeg svjetlovodnog kabela predviđa se izmještanje dijela postojeće trase na
novu lokaciju, s primjenom dodatnih zaštitnih mjera (PEHD cijevi i kabelski zdenci).
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 35
Da bi se osigurala mogućnost izgradnje ceste na ovoj trasi, potrebno je postojeći svjetlovodni kabel
zaštititi na slijedeći način:
• točno obilježiti postojeću trasu
• odrediti novu trasu
• odrediti lokaciju novih zdenaca
• iskopati novi rov
• iskopati grabe za kabelske zdence
• ugraditi kabelske zdence
• položiti nove zaštitne cijevi PEHD 2xØ50
• zatrpati rov
• zatrpati grabe za zdence
• u zdencima prospojiti rezervnu cijev na novopoloženu
• u najbližem nastavku odspojiti svjetlovodni kabel
• izvući postojeći kabel do novog zdenca
• ponovno uvući kabel kroz novu cijev do mjesta postojećeg nastavka
• izraditi ponovno nastavak
• prespojiti drugu cijev u zdencima
• izraditi dokumentaciju izvedenog stanja
Potrebna usklađenja ili izmještanja rješiti će se definitivno kroz glavne projekte.
1.4.14 Nove instalacije i oprema ceste
U skladu s važećim propisima i standardima, projektirat će se sva potrebna oprema kao što su
zaštitne i sigurnosne ograde, zidovi za zaštitu od buke, javna rasvjeta, mreža telekomunikacija,
prometna signalizacija, telefonsko-pozivni sustav, sustav daljinskog vođenja i upravljanja, sustav
kontrole prometa, elektroenergetsko napajanje.
Katastar postojećih i planiranih instalacija prikazan je u prilogu 2.9. Sve postojeće instalacije će se ili
preložiti ili zaštiti.
Prema prostornim planovima i nakon obrade podataka s terena ustanovljene su sljedeće lokacije
križanja instalacija i trase brze ceste:
• u km cca 0+200 -vodovod ispod nadvožnjaka "TTTS"
• u km cca 0+205 -kanalizacija ispod nadvožnjaka "TTTS"
• u km cca 0+900- telekomunikacijski kabel ispod mosta "Žrnovnica"
• u km cca 1+060 -energetski kabel ispod mosta "Žrnovnica"
• u km cca 2+290 -vodovod iznad tunela "Rudine"
• u km cca 6+120 -magistralni vodovod
• u km cca 6+170 -telekomunikacijski kabel
• u km cca 13+560 - dalekovod 110kV (prelazi također i preko spojne ceste za čvor
"Dugi Rat"
• u km cca 13+650 - dalekovod 110kV (prelazi također i preko spojne ceste za čvor
"Dugi Rat"
• od km cca 13+700 do km cca 14+300 - vodovod ispod planirane brze ceste
• u km cca 14+500 -vodovod ø350 mm
36 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
• u km cca 15+740 - tri cijevi vodovoda 2xø250, ø300 mm
• u km cca 16+500 - dalekovod 10(20) kV, ispod nadvožnjaka "Naklice"
• u km cca 16+550 - dalekovod 10(20) kV, ispod nadvožnjaka "Naklice"
• u km cca 17+030 - telekomunikacije, vodovod i energetski kabel ispod mosta "Cetina"
Spojna cesta prema čvoru "TTTS" križa se dalekovodom od 35 kV, dalekovodom od 220 kV,
kanalizacijom, vodovodom i telekomunikacijskim kabelom.
Spojna cesta prema čvoru "Krilo Jesenice" križa se s vodovodom ø150 mm.
Spojna cesta prema čvoru "Dugi rat" osim spomenutih dalekovoda 110 kV križa se još s instalacijama
vodovoda na dva mjesta i energetskim kabelom 10(20) kV.
Spomenuti dalekovodi 110kV vode do trafostanice u sjeverozapadno od kraja spojne ceste za čvor
"Dugi Rat" (u blizini DC8). Ta trafostanica se prema prostornim planovima treba ukinuti te se treba
izgraditi nova cca 250 m istočnije. Nova lokacija trafostanice bila bi na povoljnijem mjestu za
izvođenje ovog zahvata. Radove na trasi ceste i izmještanju trafostanice trebalo bi uskladiti s
Hrvatskom elektroprivredom prilikom izrade daljnje projektne dokumentacije.
1.4.15 Prometna signalizacija i oprema ceste
Prometni znakovi svojom vrstom, značenjem, oblikom, bojom, dimenzijama i načinom postavljanja
bit će projektirani u skladu s Pravilnikom o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama (NN
33/2005, 64/2005, 155/2005 i 14/2011). Svu opremu ceste kao što su smjerokazni stupići,
jednostrana distantna ograda, zaštitna žičana ograda, predviđa se izvesti prema odgovarajućim
propisima i normama.
Zahtjevi za prometnu signalizaciju odnose se na jasno, precizno i jednoznačno obavještavanje vozača,
a to se odnosi na:
• sustavno vođenje prema ciljevima na znakovima obavijesti,
• istovjetan slijed prometnih znakova po vrsti i tipu objekata na koji se nailazi,
• istovjetan prikaz privremenih ograničenja i opasnosti uslijed promjene uvjeta vožnje,
• jasna i ujednačena retroreflektivna svojstva.
Nosive konstrukcije dimenzionirane su za III (treću) zonu vjetra.
Kontrola za vrijeme izrade čelične konstrukcije u radionici, način kontrole, pregled konstrukcije prije
antikorozivne zaštite, vođenje radioničke dokumentacije, probna montaža konstrukcije portala,
propisani su u prethodno navedenim normativima i pravilnicima.
Predviđeni prometni znakovi projektirani su na način tako da odgovaraju svojom veličinom i bojom za
razinu brze ceste. S tim u vezi određeni su oblici i boje prometnih znakova, a definirani su hrvatskim
normama. Na situacionim nacrtima u prilogu projekta označene su boje i izgled prometnih znakova.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 37
Oznake na kolniku, predviđene ovim projektom u skladu su s hrvatskim normama HRN. U.S4. 221 -
234 i u skladu s “Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama” NN. 33/2005
64/2005, 155/2005 i 14/2011 po kojima se izvode.
Boja mora imati retroreflektivna svojstva prema hrvatskoj normi HRN. Z.S2.240 s odgovarajućim
koeficijentom retrorefleksije klase II. Prije početka bojenja podloga mora biti suha i čista zbog
kvalitete prijanjanja i zajamčene dugotrajnosti. Pri miješanju boje i retroreflektivnih staklenih zrnaca
odnos mora iznositi 1 : 0,2 što garantira nivo potrebne retrorefleksije.
Izvoditelj radova je obavezan prije početka radova na izvedbi oznaka na kolniku dostaviti nadzornom
inženjeru podatke s kojim će bojama izvesti radove i priložiti proizvođačke specifikacije materijala
(boje, staklene kuglice i razrjeđivač) s uputama za primjenu.
Nakon izvršenog bojenja izvoditelj radova je dužan priložiti ateste kvalitete boje i primijenjene
količine retroreflektivnih zrnaca.
Smjerokazni stupić (prometni znak K01) služi za označavanje ruba kolnika.
Smjerokazni stupić u vidljivom smjeru mora imati retroreflektirajuću oznaku od retroreflektirajućeg
stakla. Temeljem Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama NN. 33/05
64/2005, 155/2005 i 14/2011. reflektirajuća oznaka smjerokaznog stupića s lijeve i desne strane
kolnika je crvene boje.
Smjerokazni stupići se postavljaju na udaljenosti minimalno 0,50 m. do maksimalno 0,90 m. od
vanjskog ruba kolnika, uz kolnik na međusobnom razmaku od 50 m kad je cesta u pravcu, odnosno,
10 m (25 m) kad je cesta u zavoju, što ovisi o značajkama radijusa zavoja, odnosno prema predočenoj
tablici iz Pravilnika.
Na brzoj cesti smjerokazni stupić se postavlja na visinu od 105 cm, a na ostalim cestama na visinu od
90 cm od razine tla.
Projektom je predviđeno da se smjerokazni stupići postavljaju i u središnjem razdjelnom pojasu
pored dvostrane odbojne ograde na udaljenosti od ruba kolnika 0,5 metara. U slučajevima kada je
odbojna ograda postavljena tako da između plašta ograde i ruba kolnika nema dovoljno mjesta za
postavljanje smjerokaznog stupića, tada se stupić postavlja na odbojnu ogradu. To bi bili slučajevi
razdvajanja dvostrane ograde oko potpornih stupova nadvožnjaka, oko stupova nosivih konstrukcija
prometne signalizacije i sl..
Smjerokazni stupić mora biti izrađen od takva materijala i na način da u slučaju nalijetanja vozila ne
predstavlja opasnost za učesnike u prometu.
Smjerokazni stupići moraju u potpunosti zadovoljavati uvjete kako je to prikazano hrvatskom
normom HRN 1126.
Led markeri - Temeljem Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama N.N.
33/2005, 64/2005, 155/2005 i 14/20112. reflektirajuće oznake u tunelu s jednosmjernim prometom,
s obje strane u smjeru vožnje moraju reflektirati crveno svjetlo.
Ugrađuju se markeri koji imaju obostrano ugrađene LED i to tako da s jedne strane su crvene LED, a s
druge bijele boje ili obostrano crvene. LED delineatori koji su obostrano crveni postavljanu se na
38 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
rubnjak s lijeve strane u smjeru vožnje, a crveno/bijeli se postavljaju s desne strane u smjeru vožnje.
Time je predviđeno da u slučaju privremenog dvosmjernog prometa kroz tunel budu rubovi kolnika
propisno obilježeni.
Zaštitna ograda - Suvremene cestovne prometnice pored svih karakteristika modernih prometnica
koje omogućuju postizanje većih brzina kretanja vozila, mirnu i udobnu vožnju, istovremeno moraju
pružati maksimalnu sigurnost u prometu. Jedan od važnih činilaca je zaštitna čelična ograda na
cestama.
Zaštitna čelična ograda postavlja se na svim dijelovima ceste gdje postoji mogućnost nekontroliranog
i neželjenog skretanja vozila s ceste koje bi ugrozilo sigurnost vozača i putnika i ostalih učesnika u
prometu te je njen zadatak da prihvati, zadrži i postepeno uspori vozilo i time spriječi veće
materijalne štete i ozljede ljudi.
Odbojna ograda mora biti u skladu s hrvatskim normama HRN EN 1317,1-2.
Antikorozivnu zaštitu svih elemenata čelične zaštitne ograde treba izvesti postupkom toplog
pocinčavanja, koji odgovara za toplo pocinčane konstrukcije u normalnim atmosferskim uvjetima.
Postupci i kontrola antikorozivne zaštite izvode se prema HRN EN ISO 1461.
Zaštitna odbojna ograda se postavlja na nasipu gdje je visina nasipa veća od 3 metra ili ispred opasnih
prepreka. Postavlja se tako da prednja površina branika bude udaljena od vanjskog ruba kolnika
najmanje 50 cm, a visina ugradnje iznosi s desne strane min. 90, a s lijeve strane u razdjelnom pojasu
110 cm. Razmak između stupova ovisi o tipu ograde te smije iznositi najviše 4 m (preporuka 2 m), a
zabijaju se strojno u zemlju ili na objektima pomoću temeljne ploče i sidrenih vijaka.
Ograda se postavlja ispred opasnog mjesta u duljini od 60 m (min.48) a iza opasnog mjesta 16 m
(min.12 m).
Na početku i na kraju zaštitne odbojne ograde postavljaju se završni elementi, koji se izvode na
početku i na kraju s kosim spuštanjem branika duljine 12 m i ukapanjem u tlo s poluokruglim
završnim elementom koji se mora premazati i zaštititi izolacijskim premazom na bazi bitumena, na
visini 5 cm od razine tla.
Minimalne debljine zaštitnih prevlaka na elementima čeličnih zaštitnih ograda su 70 i cinčane
prevlake.
Projektom su predviđeni sljedeći tipovi odbojne ograde:
Četvorotračna dvokolnička cesta
uz vanjski rub kolnika : KLASA H1 / KLASA H2
uz razdjelni pojas: KLASA H2 – W6 ASI A
na objektima: KLASA H2 – W7 ASI A
Dvotračna jednokolnička cesta
uz vanjski rub kolnika : KLASA H1 – W6 ASI A
na objektima: KLASA H2 – W7 ASI A
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 39
Na lokacijama povećanih opasnosti zbog bočnih prepreka (stupovi nadvožnjaka, portali vertikalne
signalizacije i sl.) ugraditi će se ograda KLASA H2. Radne širine ograda na tim lokacijama biti će
definirane kasnijom prometnom dokumentacijom.
Signalizacija u tunelu u slučaju nužde - Vozač se prilikom vožnje kroz tunel nalazi u posebnoj situaciji,
budući da je prije svega ograničena njegova sposobnost procjenjivanja razmaka i brzine. Osim toga,
predodžbom o mogućem požaru i posljedicama nesreće, može biti povećano i psihičko opterećenje
U slučaju nužde izazvane neposrednom opasnošću po živote ljudi predviđena je izvedba znakova s
unutarnjim osvjetljenjem. Znakovi svojim simbolima usklađenim s međunarodnim pravilima i
konvencijama simboliziraju smjer za mogućnost izlaza ljudi iz tunela u slučaju nužde (požar u tunelu,
pojava opasnih plinova ili sl.).
1.4.16 Objekti za rušenje
Objekti koji su planirani za uklanjanje definirani su u Tablici 1.4.4. i prikazani su grafičkom prilogu
1.4.15. Za potrebe izgradnje ovog zahvata, potrebno je ukloniti tri stambena objekta u k.o. Dugi Rat.
Objekti se nalaze na trasi spojne ceste koja spaja postojeću cestu DC8 i budući čvor Dugi Rat.
Detaljnija analiza potrebe uklanjanja građevina u svrhu izgradnje biti će obrađena u višim razinama
projekta.
Tablica 1.4.4 Tablica objekata za rušenje
OBJEKTI ZA UKLANJANJE
REDNI BROJ STACIONAŽA BROJ k.č.
1 0+020 (Spojna cesta) 2588 i 2589 k.o. Dugi Rat
2 0+030 (Spojna cesta) 2590 k.o. Dugi Rat
3 0+040 (Spojna cesta) 2591 k.o. Dugi Rat
40 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
2 VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA
Izgradnjom ceste koja će biti smještena u rubnoj zoni priobalja, istočno od postojeće DC8, omogućio
bi se nesmetani razvoj naselja i daljnji razvoj turizma, a tranzitni promet više ne bi prolazio kroz
naselja.
Zbog velikih troškova izgradnje prometnica investitor je 2015.g. naručio prijedlog optimizacije
zahvata uz zadržavanje dotadašnjeg koridora prometnice.
Izmjene se odnose na horizontalnu i vertikalnu geometriju kako bi se izbjegla veća zasijecanja u teren
te uz to vezani troškovi osiguranja pokosa i padine. Između dva tunela izvršeno je približavanje
razdvojenih osi te denivelacija istih.
Optimizacijom je skraćen dio trase sa četiri trake te je sada samo prvih cca 8100 m planirano kao
četvorotračna prometnica , dok je ostatak trase planiran kao dvotračna prometnica.
Čvor Stara Podstrana pomaknut je sa stac. cca 6+300 na stac. cca 5+200, a čvor Grljevac u km cca
2+900 nije predmet ovog zahvata.
Čvor Stara Podstrana poprečnu vezu s DC8 ostvaruje preko osi 10 te rampi novog čvora (os 11, os 12 i
os 13). Također su u sklopu čvora projektirane i os 14 te os 15 kojima se rekonstruira cestovna veza
za naselje Stara Podstrana, a koja bi izvedbom prometnice TTTS - Dugi Rat bila prekinula (županijska
cesta Ž6162).
U sklopu optimalizacije dislociran je čvor Krilo Jesenice sa stac cca 8+700 na stac. cca 8+100. Spoj
čvora Krilo Jesenice s okolnim prometnicama predviđa se novom prometnicom (os 20) koja spaja
državnu cestu DC8 južno od brze ceste i lokalnu cestu LC67112 sjeverno od brze ceste. Navedena
spojna cesta (os 20) spaja se s državnom cestom DC8 u neposrednoj blizini planirane marine "Krilo".
Novi čvor Jesenice se sastoji od rampi čvora os 21, os 22, os 23 te osi 24.
Čvor Dugi Rat izmješta se sa stacionaže cca 13+150 u stacionažu cca 13+860. Prvotni čvor je bio
smješten na lokaciji koja je predviđena tada važećim prostornim planovima. Nepovoljni položaj čvora
se prema projektu optimizacije pokazao kao tehnički i ekonomski nepovoljno rješenje te se čvor
izmjestio na novu lokaciju koja je bliže državnoj cesti DC8 i na nižoj je visinskoj koti (što rezultira
manjim uzdužnim nagibima spojne ceste).
Ovakav pristup rezultirao je smanjenje iskopa te smanjenje geotehničkih radova na zaštiti pokosa
usjeka te također bitno utjecao i na smanjenje financijskih sredstava potrebnih za otkup zemljišta.
Ukidanjem čvora "Grljevac" smanjio se broj poprečnih veza između projektirane i postojeće DC8, u
zahtjevnim morfološkim te geološkim uvjetima, što je rezultiralo dodatnim uštedama u izvedbi,
poglavito u geotehničkom dijelu radova.
Državna cesta DC8, dionica Stobreč (TTTS)-Dugi Rat-Omiš je projekt koji se planira financirati
sredstvima EU fondova.
Sa aspekta utjecaja na okoliš, prethodna varijanta koja je izmijenjena novim idejnim rješenjem, ne
utječe na sastavnice okoliša na drugačiji način od ove nove varijante. Nova varijanta je uzeta zbog
promjene u izgrađenosti u koridoru pristupnih cesta i zbog optimizacije troškova.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 41
U slučaju varijante „Ne činiti ništa“: razina utjecaja bi bila niska jer se ne bi pristupilo izgradnji
planiranog zahvata, a samim time niti novoj degradaciji tla, krčenju šumskih površina niti oduzimanju
staništa te ne bi došlo do stvaranja velikih količina otpada kao ni do povećanih razina buke
uzrokovanih infrastrukturom. Negativni dio te varijante je da ne bi došlo do rasterećenja prometa
kao i ni bolje povezanosti sa ostalom infrastrukturom.
Unatoč translaciji čvorova, svi čvorovi i objekti se nalaze unutar koridodra zahvata u svim
varijantama.
42 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
3 SAŽETAK STUDIJE
Državna cesta D8 na dijelu od Stobreča do Omiša smještena je blizu morske obale te prolazi kroz
naselja; Stobreč, Grljevac, Sv. Matin, Supetar, Dugi Rat i Omiš te je jedina cestovna poveznica
izmeđuprigradskih naselja i grada Omiša s gradom Splitom, glavnim središtem Splitsko-dalmatinske
županije. Navedena dionica opterećena je brojnim križanjima koja su uglavniom nepravilne
geometrije i bez trakova za lijeve i desne skretače, kao takva predstavlja prometnicu s niskom
propusnom moći i niskom razinom prometne sigurnosti, nepravilne je goemetrije i neujednačenih
horizontalnih krivina tako da je prometna brzina neujednačena.
Cestom se odvija jak međugradski i prigradski javni autobusni promet bez autobusnih ugibališata.
Budući da nema pješačkih staza (osim u kratkim potezina u općini Dugi Rat i gradu Omišu pješaci su
primorani kretati se po kolniku što predstavlja veliku opasnost za sigurnost pješaka te utječe na
propusnost ceste.
Radi opasnosti i neučinkovitosti odvijanja prometa (kolnog i pješačkog) te onemogućenje urbanog
razvoja u svrhe turizma navedenih naselja ukazuje se nužnost izgradnje predmetne Brze ceste.
Izgradnja Predmetne brze ceste planirane u priobalju istočno od postojeće D8 omogućila bi
tranzitnom prometu obilazak postojećih naselja (Stobreč, Grljevac, Sv. Martin, Supetar, Dugi Rat,
Omiš) te njihov nesmetani razvoj i širenje u rekreativno turističke svrhe. U prometnom pogledu
novoizgrađena dionica zadovoljavat će prometno-tehničke uvjete za računsku brzinu 80 km na sat,
što bi omogućilo znatno veću razinu uslužnosti te bi značajno utjecala na povećanje prometne
sigurnosti na postojećoj državnoj cesti.
U okviru Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja,
graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Zagreb 1997.), te Programa prostornog uređenja
Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske,
Zagreb 1999.) definirani su glavni prometni koridori od interesa za državu kao i osnovni elementi
njihovog uređenja.
Prilikom izrade idejnog rješenja proučena je i analizirana sva raspoloživa prethodna tehnička
dokumentacija.
Koridor prolaza predmetne brze ceste prati važeći prostorni plan Splitsko- dalmatinske županije
definiran građevine od važnosti za Državu.
Obzirom na izgrađenost (stambeni i gospodarski objekti) užeg pojasa prometnice, na istoj nije
moguće realizirati neophodne zahvate rekonstrukcije te je potrebna izgradnja prometnice u novom
koridoru.
Izgradnjom predmetne trase omogućila bi se bolja povezanosti i protok prometa, osigurao daljnji
turistički i gospodarski razvoj te omogućilo lakše povezivanje postojećih i novih turističkih zona sa
ostalom mrežom prometnica, ali i ostalih turistički atraktivnih sadržaja koji privlače turiste.
Svrha, cilj i opravdanost namjeravanog zahvata primarno su definirani kroz Strategiju prometnog
razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine (NN 131/14), kroz Prostorno
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 43
plansku dokumentaciju Splitsko - dalmatinske županije, gradove i općine kroz koje zahvat prolazi, te
potrebe lokalnog stanovništva i gospodarstva, a posebno turističke djelatnosti.
Državna cesta DC8, predmetna dionica je projekt koji se planira financirati sredstvima EU fondova.
Kao mjerodavni parametri korišteni su podaci o prostoru u okviru važeće prostorno-planske
dokumentacije, a to su: građevinska područja, komunalna infrastruktura, poljoprivredne površine,
šume, vode i vodno gospodarske građevine, ograničenja vezana za zaštićena područja prirode i
graditeljske baštine.
3.1 Opis zahvata s utjecajima
Postojeća državna cesta DC8 na dijelu od Stobreča do Omiša jedina je cestovna poveznica između
južnih priobalnih naselja i grada Omiša sa Splitom kao glavnim središtem Splitsko-dalmatinske
županije.
Duž cijelog poteza buduće ceste, postojeća državna cesta smještena je blizu morskoj obali te prolazi
kroz naselja Stobreč, Grljevac, Sv. Martin, Krilo, Sumpetar, Dugi Rat i Omiš.
Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli Republike Hrvatske, planirana dionica brze ceste DC8 -
čvor TTTS - Čvor Stara Podstrana - čvor Krilo Jesenice - čvor Dugi Rat - most Cetina (u daljnjem tekstu
Zahvat) nalazi se na području Splitsko-dalmatinske županije, odnosno na području jedinica lokalne
samouprave; Grad Split, Grad Omiš, Općina Stara Podstrana i Općina Dugi Rat.
Postojeća cesta opterećena je brojnim križanjima u razini koja su uglavnom nepravilne geometrije i
bez dodatnih trakova za lijeve i desne skretače. Tlocrtni elementi su neujednačeni, preglednost je
nedovoljna a cestom se odvija jak međugradski i prigradski javni autobusni promet bez autobusnih
ugibališta i pješačkih staza. Odvijanje tranzitnog i lokalnog prometa te njihova kolizija posebice u
vršnim opterećenjima te tijekom turističke sezone dovodi do velikih zastoja. Sve prethodno navedeno
uzrokuje nisku propusnu moć i ugrožava prometnu sigurnost te onemogućuje urbani i turistički razvoj
naselja.
Horizontalni i vertikalni elementi trase ceste projektirani su tako da zadovoljavaju računsku brzinu je
Vrač = 80 km/h, a sve prema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i
njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN 110/2001).
Trasa brze ceste počinje na čvoru "TTTS", te se spaja na kraj prethodne dionice Stobreč-TTTS. Brza
cesta nastavlja se na prethodnu dionicu kao četvorotračna cesta kojoj su kolnici odvojeni zelenim
pojasom.
Trasa brze ceste prelazi iznad kružnog toka nadvožnjakom "TTTS" dužine cca 235 m. Brza cesta
spojena je s kružnim tokom preko sjeverne i južne rampe čvora koje se nalaze neposredno uz brzu
cestu. Dalje prema istoku nalazi se dugački most "Žrnovnica" (L=cca 540 m), koji osim rijeke Žrnovnice
vodi preko županijske ceste ŽC6142 i preko gusto izgrađenog dijela Podstrane.
Nakon završetka mosta lijevi i desni kolnik se razdvajaju i deniveliraju te prolaze kroz tunele "Perun"
(Ls= cca 200 m, Lj=cca 220 m) i "Rudine" (Ls= cca 365 m, Lj=cca 360 m). Nakon tunela lijevi i desni
kolnik ponovo se međusobno približavaju te nastavljaju do vijadukta "Duge njive" (L=cca 90 m).
Vijadukt prelazi iznad preložene ceste (os 1) koja prelaže prekinutu cestovnu vezu prema naseljima i
poljoprivrednim površinama sjeverno od brze ceste.
44 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Trasa dalje vodi jugoistočno prema čvoru "Stara Podstrana" u km cca 5+200 kojim je ostvaren spoj s
državnom cestom DC8.
Čvor "Stara Podstrana" spojen je s DC8 preko osi 10, osi 16 i osi 17. Os 18 predstavlja rekonstruiranu
DC8 na dijelu raskrižja. Za osi 16, 17 i 18 je ishođena posebna lokacijska dozvola i nisu dio ovog
idejnog rješenja.
Preko osi 14 čvor "Stara Podstrana" spaja se sa županijskom cestom ŽC6162 koja se nalazi istočno od
čvora, a sama ŽC6162 se prelaže preko osi 15 i prelazi preko brze ceste nadvožnjakom "Drinovac"( u
km cca 6+340).
Čvor "Krilo Jesenice" nalazi se dalje na jugoistoku u km cca 8+100 i spaja brzu cestu s državnom
cestom DC8 na jugu i lokalnom cestom LC67112 na sjeveru. Ove dvije ceste su spojene s novom
prometnicom (os 20) koja se na DC8 spaja u blizini buduće marine "Krilo". Na ovoj spojnoj cesti nalazi
se i trotračni tunel "Krilo" (L= cca 170 m) koji prolazi kroz brdo uz neposrednu blizinu državne ceste.
Trotračni tunel sadrži osim dvije vozne i dodatnu traku za spora vozila na usponu.
Do čvora "Krilo Jesenice" brza cesta se vodi kao četvorotračna dvokolnička cesta, a nakon uklapanja
rampi čvora od km cca 8+1000 do kraja trase se vodi kao dvotračna jednokolnička cesta.
Dalje na jugoistoku u km cca 10+340 nalazi se nadvožnjak "Jesenice" koji vodi iznad preložene lokalne
ceste LC67112 (os 29). Trasa se zatim visinski spušta i istodobno tlocrtno približava obali i naseljima
te dolazi do čvora "Dugi Rat" u km cca 13+860. Čvor je spojnom cestom (os 30) spojen s DC8. Na
spojnoj cesti nalazi se tunel "Dugi Rat" dužine cca 840 m, a za njenu izgradnju će biti potrebno srušiti
tri stambena objekta.
Od čvora "Dugi Rat" do mosta "Cetina" nalazi se izrazito nepovoljna konfiguracija terena te brza cesta
vodi preko niza vijadukata ("Rogač", "Vavlje", "Vojnovići", "Duće", "Miterez", "Naklice") i tunela.
("Ljut 1", "Ljut 2", "Komorjak") konačno do mosta "Cetina" koji završava u km cca 17+150 i
predstavlja kraj ovog zahvata. Dalje na ovaj zahvat nastavlja se dionica brze ceste koja je već
izgrađena i koja je djelomično puštena u promet a djelomično konzervirana do izgradnje ovdje
opisanog dijela brze ceste.
Na mjestu objekta "Duće" nalazi se preložena lokalna cesta LC67120 (os 33).
Početak trase visinski je uvjetovan prethodnom dionicom ceste te prostornom ograničenjima
uzrokovanih velikom izgrađenošću. Početak trase tj most „Žrnovnica“ nalazi se u nagibu 6,5% što je i
najveći nagib na trasi ceste. Kako je ovaj dio trase červorotračan s odvojenim kolnicima a dužine je
samo cca 660 m ne očekuje se stvaranje prometnih zastoja zbog ovog uzdužnog nagiba.
Trasa se idući prema istoku lagano uspinje uz promjenjivi nagib u brdo Perun do najveće kote
prometnice cca 191 m n.v. u km cca 6+600. Trasa se drži visinskih kota između kota 170-190 m.n.v
sve do km cca 11+700 kada se trasa nagibom cca 5,3 % spušta prema čvoru „Dugi Rat“ na kotu cca 70
m.n.v.. Trasa se približno drži te kote do samog kraja i mosta „Cetine“.
Kako je velik dio trase brze ceste na kotama preko 170 m n.v. a postojeća državna cesta DC8 se nalazi
tik uz more (kota 5-10 m.n.v) spojne ceste čvorova moraju savladati veliku visinsku razliku i na njima
su primijenjeni veći uzdužni nagibi. Spoja cesta čvora „Gornja Podstrana“ (os 10) tako ima najveći
uzdužni nagib 12% u dužini cca 450 m.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 45
Spoja cesta čvora „Krilo Jesenice“ (os 20) ima najveći uzdužni nagib 8% u dužini cca 640 m i uzdužni
nagib 7,92 % u dužini cca 721 m.
Spoja cesta čvora „Dugi Rat“ (os 30) mora svladati manju visinsku razliku pa je najveći uzdužni nagib
te ceste cca 5,42% na dužini cca 250 m.
Trasa predmetne dionice položena je uzduž fliške prevlake. Pad terena je velik sa slabom
vegetacijom, te je izveden u terasama s rijetkim nasadima.
Trasa je položena paralelno sa slojnicama terena i to nekih 500-700 m niže od razdjelnice sliva. Gornji
dio sliva koji gravitira ka trasi formiraju karbonatne stijene koje su karakterizirane kao propusne bez
površinskog tečenja. Ostali dio slivne površine, onaj bliži trasi, formiran je od fliških naslaga
klasificirane kao nepropusne stijene. Ovakvi kompleksi stijene su u cjelini nepropusni, budući da je
nepropusnost osigurana debljinom laparovitih članova. Lokalno je moguće očekivati slaba
procjeđivanja unutar vapnenačkih dijelova fliškog kompleksa, pogotovo iz razloga što su na višim
dijelovima sliva tanji slojevi fliških naslaga.
U ovim naslagama dominira površinsko tečenje, kao i pojave jaružanja i erozije.
Iz tog razloga predmetna trasa će se štititi paralelnim jarcima uz trasu s više strane terena (sjeverne
strane).
Trasa prelazi preko većeg broja privremenih tokova (bujičnih tokova) koji se formiraju nekih stotinjak
metara iznad predmetne trase (vidljivo iz priloga 2.8. u mjerilu 1:5000).
Mjesta križanja trase ceste i bujičnih tokova izvesti će se vijaduktima ili propustima kojima će se
bujični tokovi voditi ispod trase ceste.
3.1.1 Biološka raznolikost
Kopnena staništa
Tijekom pripreme i izgradnje predmetnog zahvata očekuje se gubitak postojećih staništa na području
građevinskog pojasa kao posljedica uklanjanja vegetacije, degradacije tla te promjene kvalitete
staništa. Gubitak staništa je trajan za područje izgradnje kolnika ceste i spojnih cesta, cestovnih
objekata, sustava odvodnje, nasipa i usjeka/zasjeka te površina koje će biti trajno izgubljene
temeljenjem stupova cestovnih objekata. Na području iznad Stobreča, očekuje se gubitak manjih
površina pod mješovitom makijom crnike ili oštrike (NKS E.8.1.), čistom vazdazelenom makijom
crnike (NKS E.8.2.) te kamenjarskih pašnjaka (NKS C.3.6.1.). Najveći gubitak prirodnih staništa očekuje
se na dionici planirane trase između Dugog Rata i Omiša koja prolazi kroz veće površine kamenjarskih
pašnjaka (NKS C.3.6.1.) te manje površine bušika (NKS D.3.4.2.), sastojina brnistre (NKS D.3.4.2.6.) i
šuma i šikara medunca (NKS E.3.5.). Iznad naselja Sv. Martin te oko Omiša dolazi do gubitka manjih
površina pod kamenjarskim (hazmofitskim) staništima koja obrastaju zajednice vapnenačkih stijena
(NKS B.1.4.) prilikom izvedbe usjeka i zasjeka. Trajni gubitak staništa odnosi se na stanišne tipove koji
su široko rasprostranjeni na širem području zahvata. Stoga je utjecaj na staništa ocijenjen je kao
malen i prihvatljiv.
Pošto se šire područje zahvata nalazi u potpunosti u krškom području, tijekom izgradnje ceste,
(ponajprije izvedbe tunela, usjeka i zasjeka), moguć je utjecaj na podzemna staništa u vidu
oštećivanja staništa ili promjene stanišnih uvjeta, prvenstveno u slučaju nailaska na novi špiljski
46 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
objekt. Mogući negativni utjecaji posljedica su buke i vibracija prilikom izvođenja radova ili
oštećivanja strukture podzemnih staništa u slučaju nailaska na novi špiljski objekt. Stoga se predlaže
provođenje stalnog biospeleološkog nadzora tijekom izvođenja radova na izgradnji tunela.
Primjenom predloženih mjera zaštite te poštivanjem odredbi Zakona o zaštiti prirode vezanih uz
zaštitu speleoloških objekata, rizik od negativnog utjecaja na podzemna staništa smatra se
prihvatljivim.
Kako bi se zbog oštećivanja staništa duž trase spriječilo naseljavanje i/ili širenje alohtonih, invazivnih
ili ruderalnih biljnih vrsta na području građevinskog pojasa, a time i mogući negativan utjecaj na floru
i staništa, potrebno je pratiti pojavu i širenje invazivnih biljnih vrsta tijekom izgradnje te ih trajno
uklanjati iz područja građevinskog pojasa.
Kao posljedica odvijanja prometa i radova na održavanju ceste, mogući su lokalno uskom koridoru uz
cestu nepovoljni utjecaji na staništa poput promjena u vegetaciji kao rezultat taloženje čestica i
promjena u sastavu tla uz cestu. Zbog lokalne topografije, prisutnosti grmolike vegetacije u rubnom
pojasu, velikog broja planiranih tunela te predviđenog sustava odvodnje, koji ograničavaju širenje i
depoziciju štetnih tvari s ceste, utjecaj je ograničen na koridor uz cestu i prihvatljiv.
Životne zajednice – flora i fauna
Potencijalni negativan utjecaj izgradnje planirane ceste na ugrožene i strogo zaštićene biljne vrste
rezultat je promjena u vegetaciji i staništima. Gubitak staništa i promjene stanišnih uvjeta mogu, kao
posljedicu, imati gubitak pojedinih jedinki ukoliko su prisutne na području obuhvata zahvata i
građevinskog pojasa. Tijekom izgradnje doći će do gubitka relativno malih površina povoljnih staništa
za niz ugroženih i strogo zaštićenih vrsta, a dostupnost povoljnih staništa izvan uže zone utjecaja
zahvata može se smatrati dovoljnom za očuvanje populacija tih biljnih vrsta na širem području.
Utjecaj je dodatno umanjen planiranom izgradnjom velikog broja objekata (vijadukata, nadvožnjaka i
tunela).
Mogući utjecaji na floru tijekom odvijanja prometa su vezani za onečišćenje zraka, okolnog tla i
podzemnih voda zbog ispuštanja čestica prašine i čađe, naftnih derivata i ispušnih plinova. Međutim,
zbog topografije terena i prisutnosti velikog broja usjeka/zasjeka i tunela te planiranog sustava
odvodnje ceste, doseg onečišćujućih tvari je ograničen na pojas uz cestu. Uzevši u obzir dostupnost
povoljnih staništa na širem području zahvata, procijenjeni negativan utjecaj na floru i populacije
ugroženih biljnih vrsta je malen i prihvatljiv.
Mogući utjecaji tijekom izgradnje na prisutne životinjske vrste na širem području zahvata su gubitak
povoljnih staništa te uznemiravanje jedinki tijekom izvođenja radova, dok su utjecaji tijekom
korištenja vezani za fragmentaciju i uznemiravanje zbog odvijanja prometa. Trajan izravan utjecaj
izgradnje ceste bit će na staništa kamenjarskih pašnjaka i makija, kultivirane površine te hazmofitska
staništa uz koja su vezane ponajprije petrofilne vrste ptica. Kako se radi o stanišnim tipovima
rasprostranjenim na širem području zahvata, a procijenjeni trajni gubitak staništa je relativno malen,
utjecaj na faunu vezanu uz navedena staništa zbog njihovog trajnog gubitka je ocijenjen prihvatljivim.
Tijekom pripreme građevinskog pojasa i izvođenja radova, doći će do uznemiravanja i mogućeg
stradavanja pojedinih jedinki životinjskih vrsta na širem području utjecaja zahvata. Moguće je i
oštećivanje gnijezda i životinjskih nastambi tijekom krčenja vegetacije i kretanja mehanizacije.
Uznemiravanje je posljedica povećane razine buke, vibracija i emisije čestica prašine prilikom izvedbe
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 47
građevinskih radova. Najveći doseg imaju utjecaji buke i vibracije, koji mogu predstavljati izražen
negativan utjecaj na vrste koje se nalaze u blizini zahvata. Navedeni utjecaj uznemiravanja može se
znatno umanjiti izvođenjem radova u periodu manje aktivnosti životinjskih vrsta.
Prepoznati utjecaji na faunu tijekom korištenja predmetnog zahvata odnose se na promjenu kvalitete
povoljnih staništa u rubnom pojasu spojnih cesta, stradavanje životinja prilikom prelaska ceste te
fragmentaciju staništa. Ovaj utjecaji odnosi se prvenstveno na vrste gmazova, vodozemaca i malih
sisavaca koje mogu doći na širem području utjecaja zahvata. S obzirom na prisutnost povoljnih
staništa izvan i unutar šireg područja utjecaja zahvata, kao i projektom predviđenih cestovnih
propusta (na područjima povremenih bujičnih tokova), vijadukata i tunela koji omogućuju prolazak
životinja, utjecaj fragmentacije povoljnih staništa te stradavanja životinja je malen i prihvatljiv ukoliko
se poštuju predložene mjere zaštite.
Odvijanje prometa, zbog emisije buke i čestica prašine i čađe, uzrokuje promjene stanišnih uvjeta uz
prometnicu. Najizraženiji je utjecaj buke, čiji doseg je umanjen na dionicama gdje je cesta planirana u
usjecima i tunelima, odnosno gdje je prisutna rubna vegetacija koja umanjuje širenje buke.
Postavljanje rasvjete na pojedinim lokacijama duž trase (npr. čvorišta, mostovi, ulaz i izlaz tunela,
vijadukti, nadvožnjaci) može dovesti do porasta svjetlosnog onečišćenja, prvenstveno na dijelovima
trase gdje trenutno ne postoji tako intenzivan izvor svijetlosti. Uz primjenu predloženih mjera vezano
uz planiranje tipa rasvjete, utjecaj je prihvatljiv.
Zaštićena područja temeljem Zakona o zaštiti prirode
Planirana trasa prolazi područjem Značajni krajobraz Kanjon rijeke Cetine u duljini od oko 1,2 km, a
prema projektnoj dokumentaciji predviđena je gradnja 3 tunela ukupne duljine oko 900 m.
Planiranom gradnjom ceste s tunelima i predloženim mjerema zaštite okoliša smanjuje se
potencijalni utjecaj na zaštićeno područje u vidu trajnog gubitka i oštećivanja prisutnih prirodnih
staništa te umanjenja prirodnih vrijednosti koja se štite na području značajnog krajobraza.
Područja zaštićena ili predložena za zaštitu nadležnom prostorno-planskom dokumentacijom i
krajobrazna obilježja
Predmetni zahvat prolazi kroz područje predloženo za zaštitu u kategoriji značajni krajobraz prema
prostorno-planskoj dokumentaciji - rijeka Žrnovnica, te je moguć utjecaj na ovo područje tijekom
izgradnje i korištenja planiranog mosta Žrnovnica. Nepovoljni utjecaji poput gubitka i promjene
kvalitete prirodnih staništa su s obzirom na trajnost i opseg radova privremenog, odnosno lokalnog
karaktera. Uz sanaciju oštećenih staništa i druge predložene mjere kojima se tijekom projektiranja i
izgradnje umanjuje trajno oštećivanje okolnih prirodnih površina i staništa, navedeni utjecaji neće
imati značajan nepovoljan učinak na prirodne vrijednosti područja predloženog za zaštitu.
Ekološka mreža
Planirani zahvat izgradnje državne ceste D8, dionica Stobreč (TTTS) – Dugi Rat – Omiš sa spojnim
cestama smješten je na prostoru područja ekološke mreže HR1000029 Cetina i HR2000929 Rijeka
Cetina – kanjonski dio te prolazi u blizini područja HR2001376 Područje oko Stražnice i HR3000126
Ušće Cetine. Prepoznati utjecaji tijekom pripreme i izgradnje predmetnog zahvata, koji mogu imati
negativan utjecaj na ciljne vrste i cjelovitost područja ekološke mreže vezani su prvenstveno uz
izgradnju tunela Rudine, tunela Komorjak te mosta Cetina. Izgradnja tunela Komorjak I mosta Cetina
48 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
zahvaća područja ekološke mreže HR1000029 Cetina i HR2000929 Rijeka Cetina – kanjonski dio, dok
se područje HR2001376 Područje oko Stražnice nalazi u blizini izgradnje tunela Rudine.
Sagledavanjem samostalnih i skupnih utjecaja zahvata izgradnje ceste na dionici čvor TTTS – čvor
Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – Čvor – Dugi Rat – most Cetina na ciljeve očuvanja i cjelovitost
područja ekološke mreže HR1000029 Cetina, HR2000929 Rijeka Cetina – kanjonski dio, HR2001376
Područje oko Stražnice i HR3000126 Ušće Cetine može se zaključiti da je zahvat prihvatljiv uz
primjenu prijedloga mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost
područja ekološke mreže i te provedbu programa praćenja stanja.
3.1.2 Geologija i hidrogeologija
Trasa buduće ceste prolazi uglavnom nagnutim terenom izgrađenim od naslaga fliša, manjim dijelom
kroz naslage krednih vapnenaca i proluvijalne naslage rijeke Žrnovnice te kvartarne deluvijalne
(nanosne) naslage.
Posebnu pozornost treba posvetiti zahvatima u terenu u naslagama fliša. Flišne naslage predstavljaju
kompleks naslaga s vrlo promjenjivim fizikalno - mehaničkim i inženjerskogeološkim karakteristikama
kako vertikalno tako i lateralno. Stoga ih možemo dijelom kategorizirati kao uvjetno stabilne naslage
u prirodnim uvjetima, a kod izvođenja inženjerskogeoloških radova mogu postati nestabilne. Strmo
nagnute tankoslojevite flišne naslage u kojima dominiraju trošni lapori s proslojcima pješčenjaka i
glinovitom ispunom unutar međuslojnih pukotina su stabilne u prirodnim uvjetima, a svako veće
zasijecanje i usijecanje ih čini nestabilnim, naročito ako su slojevi nagnuti u smjeru padine, a nagib
padine je strmiji od nagiba slojeva. Lapori koji se izmjenjuju s debeloslojevitim pješčenjacima,
laporovitim vapnencima i brečokonglomeratima imaju povoljnije karakteristike sa stanovišta
stabilnosti i nosivosti. Također kod usijecanja i zasijecanja kao i drugih inženjerskogeoloških zahvata
na strmim uvjetno stabilnim padinama, koje su prekrivene deluvijalnim glinovito-prašinastim
naslagama može doći do formiranja klizišta. Klizište se uglavnom formira tako da deluvijalne
glinovito-prašinaste naslage kližu po naslagama fliša. Dodatni faktor koji pospješuje klizanje je voda
koja se procjeđuje kroz krovinske naslage do nepropusne podloge po kojoj cirkuliraju ka nižim
područjima.
Klizanje terena su naročito moguća u zoni iznad Omiša na predjelu Borak - Mlia, gdje su već
registrirane naznake klizanja.
Temeljenje mosta preko rijeke Žrnovnice poželjno je izvesti produbljeno na naslagama matične flišne
stijene, tj. potrebno je izbjeći plitko temeljenje na rahlim i žitkim proluvijalnim naslagama. Kod pojave
potresa većih intenziteta u proluvijalnom nanosu zasićenom vodom moguća je pojava likvefakcije
(tečenja tla).
U širem području trase stalni površinski tokovi koji se ulijevaju u more su rijeke Jadro kod Solina,
Žrnovnica kod Stobreča i rijeka Cetina kod Omiša. Ostali površinski vodotoci su potoci i bujični
vodotoci povremenog karaktera, aktivni samo u vrijeme intenzivnih kiša. S površina koje izgrađuju
karbonatne stijene u istraživanom području površinskog tečenja nema, već se vode infiltriraju u
podzemlje. Rijeka Cetina u dijelu toka od Trilja do Zadvarja prema ušću u more ima funkciju drena
kod visokih voda i poniranja u sušnim mjesecima. Trasiranjem ponorne zone na području Biska
utvrđena je povezanost s nizvodnim jakim krškim izvorima Jadro i Žrnovnica na području Splita koji
dobivaju dio vode iz Cetine, gdje se izgradnjom akumulacije Đale povećala količina vode na izvorištu
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 49
Žrnovnica. Izvor Jadro, primjer jakog krškog izvora koji se nalazi na oko 3,5 km udaljenosti sjeverno
od početne točke zahvata, kaptiran je za vodoopskrbu grada Splita, a izvire iz ljuske vapnenaca
unutar vodonepropusnog fliša u rubnom tektonskom području planine Mosor. Izvor Žrnovnica, 3 m
udaljen sjeveroistočno od početnog dijela zahvata, je nastao u vrlo sličnim geološkim uvjetima i
lociran je bočno u odnosu na Jadro te uglavnom ovisi o podzemnim dotocima iz zone poniranja rijeke
Cetine. Izvori i vrulje u obalnom području ušća rijeke Cetine u more su u vodonepropusnoj fliškoj zoni
uz more s karakterističnim ljuskama vapnenaca unutar fliša. U obalnom području se ističe pojava
velike vrulje u uvali Dubci kod Brelagdje gdje je fliška barijera potopljena morem.
Područje zahvata izgrađuju pretežito nepropusne eocenske fliške naslage. Propusne karbonatne
stijene zastupljene su sjeveroistočno, gdje izgrađuju više nizova izduženih karbonatnih grebena, koji
se na širem prostoru Poljica, Gata, Srinjina i Žrnovnice izmjenjuju s nepropusnim fliškim naslagama.
Osim ovih u širem području nalazimo također i djelomično nepropusne naslage prašinasto glinovitog
sastava kvartarne starosti, koje su nastale kao produkti površinskog trošenja fliša. Uzduž projektirane
trase prema svojstvu vodopropusnosti izdvojene su tri kategorije stijena (propusne, slabo propusne
do nepropusne i one izmjeničnih svojstava) sa zastupljenošću naslaga kredne, tercijarne i kvartarne
starosti.
3.1.3 Vodna tijela
U neposrednoj blizini trase zahvata se nalaze površinska vodna tijela Žrnovnica i Cetina u direktnom
doticaju s prometnicom te Vilar, Veliki potok, Odvodni kanal HE Zakučac koji pripada vodnom tijelu
Cetina i JKRN0165_001 Smova koji su u blizini prometnice. Vodna tijela Vilar i Veliki potok su u vrlo
lošem, Cetina u lošem, Žrnovnica u umjerenom te Smova u dobrom ekološkom i ukupnom stanju.
Smova je uz Cetinu i u dobrom kemijskom stanju, dok preostala vodna tijela nisu u dobrom
kemijskom stanju. Podzemne vode na području zahvata pripadaju tijelu podzemne vode JKGI-01
Cetina – jadranski vodni sliv, koje je u dobrom ukupnom stanju. Priobalnom (0423-BSK) i prijelaznom
(P2_3-CE) vodnom tijelu su pokazatelji kakvoće u ekološkom, kemijskom i ukupnom dobrom stanju.
Ni jedan dio trase zahvata ne prolazi područjem zona sanitarne zaštite. U području opasnosti od
poplava se nalazi početni dio trase prometnice u blizini uvale Stobreč sa srednjom vjerojatnošću
pojave poplava. Od stacionaže km 17+000 pa do km 17+150 postoji velika vjerojatnost pojave
poplava kako zbog presijecanja rijeke Cetine i blizine HE Zakučac gdje se akumuliraju velike količine
voda, tako i zbog ušća Cetine u more. Trasa prometnice Stobreč-Omiš se u cijelosti nalazi u području
potencijalno značajnih rizika od poplava.
Do utjecaja na podzemne vode tijekom izgradnje može doći uslijed akcidentnih situacija i
neadekvatne odvodnje, dok su povišeni vodostaji te neadekvatno zbrinjavanje otpada glavni razlozi
možebitnih negativnih utjecaja na površinske vode. Pri korištenju prometnice moguća su onečišćenja
podzemnih i priobalnih voda ispiranjem onečišćivala s prometnice, utjecajem zahvata direktnom
infiltracijom oborinskih voda u vodonosnik uslijed visoke propusnosti terena, prilikom akcidentnih
situacija ili neodržavanjem kanala. Površinske vode mogu biti onečišćene prekomjernim emisijama iz
prometa i tvarima koje se koriste za održavanje prometnica.
50 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
3.1.4 Tlo
Utjecaj tijekom izgradnje
Glavni očekivani negativni utjecaji na tlo vezani su uz razdoblje izgradnje planiranog zahvata, kada će
doći do privremene i trajne prenamjene na području pretpostavljenog radnog pojasa – 40m. Prilikom
izvođenja radova na području pretpostavljenog radnog pojasa bit će zahvaćeno ukupno 119,90 ha
površine. Najveći udio u pretpostavljenom radnom pojasu zauzimat će pedokartografska jedinica 2-
Antropogena tla flišnih i krških sinklinala i koluvija, 88,87 ha odnosno 74,12 %.. Unutar radnog pojasa
prisutna je opasnost od emisije tekućih tvari u okolno tlo do koje može doći u slučaju nepažljivog
rada strojevima. Također, tijekom gradnje očekuje se i povećana emisija teških metala u okolno tlo.
Utjecaj tijekom korištenja
Utjecaj na tlo tijekom korištenja prometnice značajno je manji nego prilikom pripreme terena i
građevinskih radova. Površine na kojima nije došlo do trajne prenamjene, nakon završetka radova
saniranjem će se vratiti u prvobitno stanje.
Do onečišćenja tla može doći jedino u slučaju akcidentnih situacija prilikom prevoženja opasnih tvari,
što se može spriječiti primjenom plana intervencija za slučaj akcidentnih situacija koji je u skladu sa
zakonskim propisima i pravilima vezanim uz sigurnost na prometnicama.
3.1.5 Poljoprivreda
Utjecaj tijekom izgradnje
S obzirom da poljoprivredno zemljište čini ¼ područja pretpostavljenog radnog pojasa, utjecaj
tijekom izgradnje obilaznice bit će izravan i negativan. Tijekom izgradnje doći će do prenamjene i
oštećivanja tla uslijed polaganja trase obilaznice u širini pretpostavljenog radnog pojasa od 40 m.
Očekivani gubitak poljoprivrednih površina iznosi 24,44 ha. Unutar Arkod baze, upisanih
poljoprivrednih parcela je 5,77 ha, najvećim dijelom maslinika.
Utjecaj tijekom korištenja
Od štetnih tvari koje dospijevaju na poljoprivredne površine uslijed odvijanja prometa, poseban
značaj imaju teški metali. Od tekućih tvari to su pogonska goriva, motorna ulja, deterdženti, tekućine
za rashladne sustave, itd. Očekivan unos onečišćenja na poljoprivrednim površinama može doći i
uslijed emisija polinuklearnih aromatskih ugljikovodika (PAH-ova). Poseban utjecaj na proizvodnu
vrijednost tla predstavlja zimsko održavanje prometnice (poglavito NaCl).
Najintenzivnijem onečišćenju bit će izložene poljoprivredne površine uz samu trasu buduće
prometnice. Zbog čega će neminovno doći do pada vrijednosti zemljišta pored prometnice, a
vjerojatno i do znatnog smanjenja korištenja proizvodnog potencijala tla u takvom području.
3.1.6 Krajobraz
Izgradnja prometnice uključivat će pripremne radove (čišćenje terena, površinsko krčenje, odvoz
suvišnog materijala, građenje privremenih građevina za potrebe organizacije gradilišta), zemljane
radove, izgradnju prometne površine, uređenje zelenih površina uz prometnicu. Utjecaj na krajobraz
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 51
očitavat će se u izravnim – fizičkim, i neizravnim promjenama, koje će nastati unošenjem nove,
umjetne strukture u prostor.
Cesta će najvećim dijelom prolazi zaravnjenim terenom ili u obliku blagog nasipa, koji pri izgradnji
zahtijeva minimalne promjene prirodne morfologije terena, pa se ne očekuje znatan nepoželjan
utjecaj na prirodnu morfologiju terena. Do značajnijeg i izraženijeg utjecaja na prirodnu morfologiju
terena, doći će pri izgradnju nekoliko tunela na stac. km cca 1+500-1+700, 2+200-2+600 te 15+900-
17+000.
Trasa će pretežito prelaziti preko zapuštenih i obrađivanih poljoprivrednih površina, čime će doći do
prenamjene i nepovratnog gubitka dijela istih, kao i do narušavanja njihovog oblika i strukture
usitnjavanjem i cijepanjem. Izgradnjom i smještajem nove, umjetne strukture u većinski poljodjelsko
područje, također će doći do promjena u percepciji opisanog krajobraznog područja, te trajnog
gubitka vrijednih poljoprivrednih površina kojima će zahvat prolaziti. Samim time, izgubit će se i slika
cjelovitosti i kompaktnosti područja. Također, na pojedinim predjelima padina brdskog niza, trasa
prolazi kroz pojaseve šumskog pokrova, čime će doći do stvaranja šumske prosjeke na nekoliko
poteza, kao i do trajne prenamjene i nepovratnog gubitka dijela navedenih površina.
S obzirom na smještaj okolnih naselja i sela koja se pružaju uz obalu i na padinama brdskog niza, te
karakteristike samog zahvata (na većem će broju lokacija područje premošćivati u obliku vijadukata),
planirana cesta će tijekom izgradnje biti izložena pogledima iz navedenih naselja, pogotovo na
dijelovima gdje se stambenim objektima sela na padinama približava na udaljenost od 50 do 70
metara (naselja Zminjevača, Strožanac, Donja Podstrana, Gornja Podstrana, Grljevac, Sv. Martin,
Mutogras, Bajnice, Jesenice, Dugi Rat, Duće).
Izgradnja planirane ceste TTTS – most Cetina, s obzirom na opisane karakteristike samog zahvata i
područja kojima prolazi, imat će umjeren do značajan utjecaj na krajobrazna područja kojima je
položena, ali je on procijenjen kao prihvatljiv uz provođenje svih predloženih mjera zaštite
krajobraza.
3.1.7 Kvaliteta zraka
Kvaliteta zraka promatranog područja u postojećem stanju, prema Uredbi o određivanju zona i
aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 001/14)
svrstana je dijelom ispod donjeg praga procjene obzirom na NO2, SO2 benzen, CO i teške metale te
ispod gornjeg praga procjene obzirom na PM10, te dijelom (sjeverni dio dionice bliži aglomeraciji
grada Splita) iznad gornjeg praga procjene za SO2 i NO2, odnosno ispod gornjeg praga za PM10. Koridor
kojim će planirana cesta prolaziti pod utjecajem je već postojeće okolne prometne infrastrukture i
naselja. Stoga, onečišćenje koje se pri uobičajenim uvjetima može pojaviti su određene količine
plinovitih onečišćujućih tvari koje potječu od prometa na postojećim prometnicama i kućanstava.
Mogu se očekivati lokalna povećanja koncentracija u blizini otvora tunela, kružnih tokova i raskrižja.
Provedenim proračunom, uz obavezni program praćenja stanja kvalitete zraka te pridržavanjem
predloženih mjera ne očekuju se povećanja koncentracija koja bi uzrokovala promjenu razina
onečišćujućih tvari na prvim naseljenim objektima.
52 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
3.1.8 Razine buke
Tijekom izgradnje planirane prometnice doći će do emitiranja dodatne buke u okolišu kao posljedica
građevinskih radova. Ova buka je privremena i prestaje po završetku izvođenja radova, te se uz
poštivanje tehnološke discipline ne očekuje njen negativan utjecaj na okolna naseljena područja.
Proračun buke uz buduću brzu cestu je napravljen za predviđeni prosječni godišnji dnevni promet
(PGDP) u 2034. godini. Budući da će trasa prometnice prolaziti u neposrednoj blizini naseljenih
područja sa već postojećom okolnom prometnom infrastrukturom, razine buke koje će se pojavljivati
pri okolnim naseljenim objektima promatrane su s osvrtom na članak 7. Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Kao ocjenski kriterij
izloženosti buci promatrana je noćna razina buke koja prema navedenom Pravilniku ne smije prelaziti
ekvivalentnu razinu buke od 50 dB(A). Proračunom se ustanovilo da planirana prometnica prolazi na
takvoj udaljenosti od dvanaest naselja, da bi bez primjene mjera zaštite od buke, razine buke kojima
će najbliži objekti tih naselja biti izloženi prekoračivale najviše dopuštene vrijednosti određene
Pravilnikom (NN 145/04). Na tim lokacijama u okviru viših faza projektnog rješenja predvidjeti će se
mjere zaštite od buke, prvenstveno postavljanjem zidova za zaštitu od buke. Studijom su predviđena
kontrolna mjerenja buke koja će utvrditi stvarno stanje prije i nakon postavljanja mjera zaštite od
buke, te će prema tim mjerenjima i mogućoj potrebi biti definirane dodatne mjere zaštite od buke
koje će buku zahvata svesti na Pravilnikom prihvatljivu razinu.
3.1.9 Šumski ekosustavi i šumarstvo
Bitna odrednica ovih šumskih područja je ta da rastu na krškim područjima koji ima svoje
specifičnosti.
Utjecaji na šume i šumarstvo prilikom provođenja bilo kakvih građevinskih (zemljanih) zahvata
ponajprije se očituju u trajnom gubitku površina pod šumom izravnim zaposjedanjem šumsko-
proizvodnih površina.
Površine šuma i šumskog zemljišta koje su potencijalno ugrožene zaposjedanjem površine (radni
pojas) se nalaze u državnom (4,92 ha) i privatnom (31,24 ha) vlasništvu, a ukupna površina im je
36,16 ha.
Gubitak izravnim zaposjedanjem površine gospodarskih šuma značajno je manji od gubitka
općekorisnih funkcija šuma. Prema metodologiji propisanoj za ocjenu općekorisnih funkcija šuma
(Pravilnik o uređivanju šuma (NN 79/15), općekorisne funkcije šuma su:
1. zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava
2. utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav
3. utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju
4. utjecaj na klimu
5. zaštita i unaprjeđenje čovjekova okoliša
6. stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere
7. rekreacijska, turistička i zdravstvena funkcija
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 53
8. utjecaj na faunu i lov
9. zaštitne šume i šume s posebnom namjenom
Procjenom stanja i strukture svakog poligona, a na temelju navedene metodologije dobivene su
ocjene općekorisnih funkcija šuma za svaki poligon. Dobivenim ocjenama pridružuju se bodovne
vrijednosti uništenih ili smanjenih općekorisnih funkcija šuma, koje se pomnože s površinom svakog
ocijenjenog poligona, kako bi se dobila ukupna vrijednost općekorisnih funkcija šuma. Ukupna
vrijednost općekorisnih funkcija šuma prikazana je u Tablici 4-3 za državne i privatne šume.
Na temelju navedenih podataka trajnim zaposjedanjem je ugroženo 36,16 ha šuma i šumskog
zemljišta s ukupnom vrijednošću općekorisnih funkcija šuma od 7.367.240 bodova. Od toga privatne
šume čine 31,24 ha s ukupnom vrijednošću općekorisnih funkcija šuma od 7.367.240, a državne šume
4,92 ha s ukupnom vrijednošću općekorisnih funkcija šuma od 316.800 bodova.
U nastavku (Tablica 3.1.1.) su prikazani podaci o ukupnom iznosu bodova prema vlasništvu i po
gospodarskim jedinicama.
Tablica 3.1.1 Vrijednost OKFŠ-a za područje radnog pojasa po gospodarskim jedinicama
Šumarija/Županija Gospodarska
jedinica
Radni pojas
Površina ha Iznos
bodova
Split Mosor - Perun 4,24 316.800
Split Omiška Dinara 0,68 0
Ukupno državne šume 4,92 316.800
Splitsko -
dalmatniska
Privatne neuređene
šume 31,24 7.367.240
Ukupno privatne šume 31,24 7.367.240
Sveukupno šume 36,16 7.684.040
Tijekom gradnje osobitu pažnju treba posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i alatima koji
mogu izazvati iskrenje, kako ne bi došlo do šumskih požara.
54 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Ugroženost šuma od požara podijeljena je po stupnjevima ugroženosti, i to: I stupanj (više od 480
bodova) za vrlo veliku ugroženost, II stupanj (381 – 480) za veliku ugroženost, III stupanj (281 – 380)
za srednju ugroženost, te IV stupanj (do 280 bodova) za malu ugroženost šuma od požara.
Stupanj ugroženosti državnih šuma od požara, temeljem Pravilnika o zaštiti šuma od požara za
područje razmatranog utjecaja (400 m), prikazan je u Tablici 3.1.2. i 3.1.3..
Tablica 3.1.2 Stupanj ugroženosti državnih šuma od požara na području razmatranog utjecaja
Uređajni razred
Parametri za procjenu ugroženosti šuma od
požara * Ukupn
o
bodova
Stupanj
ugroženosti 1 2 3 4 5 6
Sjemenjača alepskog bora 200 60 80 60 35 10 445 II Veliki
Šikara 160 60 80 60 30 10 400 II Veliki
Neobraslo proizvodno 80 60 80 60 30 10 320 III Umjereni
Neobraslo neproizvodno 80 60 80 60 35 10 325 III Umjereni
Neplodno 60 60 80 60 25 10 295 III Umjereni
Tablica 3.1.3 Stupanj ugroženosti privatnih šuma od požara na području razmatranog utjecaja
Uređajni razred
Parametri za procjenu ugroženosti šuma od
požara * Ukupn
o
bodova
Stupanj
ugroženosti 1 2 3 4 5 6
Sjemenjača alepskog bora 200 100 80 60 35 40 515 III Vrlo veliki
Makija 160 60 80 60 30 40 430 II Veliki
Garig 160 60 80 60 30 40 430 II Veliki
* 1 – vegetacijski pokrov (vrsta drveća, sklop, prizemno rašće)
2 – antropogeni utjecaj
3 – klimatske prilike (temperatura, oborine, relativna zračna vlaga)
4 – stanište (matični supstrat i vrsta tla)
5 – orografija (ekspozicija, nadmorska visina, inklinacija)
6 – šumski red
Površina (ha) pojedinog stupnja ugroženosti od požara prema uređajnim razredima šuma i
varijantama prikazana je u nastavku (tablica 3.1.4.)
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 55
Tablica 3.1.4 Površina (ha) pojedinog stupnja ugroženosti od požara prema uređajnim razredima državnih i
privatnih šuma
Uređajni razred
Površina (ha) pojedinog stupnja
ugroženosti
Ukupno
I stupanj II stupanj III
stupanj
IV
stupanj
Sjemenjača alepskog bora / 0,77 / / 0,77
Šikara / 1,86 / / 1,86
Neobraslo proizvodno / / 42,92 / 42,92
Neobraslo neproizvodno / / 0,05 / 0,05
Neplodno / / 6,97 / 6,97
Ukupno državne šume / 2,62 49,94 / 52,57
Sjemenjača alepskog bora 18,47 / / / 18,47
Makija / 92,96 / / 92,96
Garig / 107,48 / / 107,48
Ukupno privatne šume 18,47 200,44 / / 218,91
Šume sveukupno 18,47 203,06 49,94 / 271,48
Ugroženost od požara je srednja (III stupanj) samo na neobraslim i neplodnim šumskim površinama u
državnom vlasništvu koje se nalaze u krajnjem istočnom dijelu trase. Promatrajući radni pojas same
trase i njene stacionaže, srednja ugroženost od požara je samo na tri dijela trase sljedećih
stacionaža:15+800 do 16+400, 16+600 do 17+050 te 17+150 do 17+287,05. Na svim ostalim
dijelovima gdje trasa ceste siječe šumska područja, ugroženost od požara je velika ili vrlo velika.
Sama prometnica može imati i pozitivan utjecaj na sprječavanje erozije tla na nižim nadmorskim
visinama (odnosno niže od prometnice) jer ukoliko se izgradi sa svim potrebnim elementima (rovovi,
kanali uz prometnicu, gaboni, zidovi) može služiti kao fizička barijera površinskoj vodi, zaustavljajući
je ili bar usporavajući je.
Ostali utjecaji
Negativni utjecaji koji se još mogu pojaviti tijekom radova su:
- zahvaćanje površine koja je veća od planirane
- požare izazvane pri nesavjesnom rukovanju lakozapaljivim materijalima i alatima koji mogu
izazvati iskrenje
- oštećivanje rubova šumskih sastojina teškom mehanizacijom
56 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
- otvaranje novih šumskih rubova u područjima radnog zahvata
- pojava šumskih štetnika i bolesti drveća uslijed ostavljene posječene drvne mase
- akcidentne situacije koje se mogu pojaviti tijekom radova, a rezultiraju onečišćenjem okoliša.
Utjecaj tijekom korištenja
Negativni utjecaji tijekom korištenja ceste su:
- povećana opasnost od požara uslijed povećanja opsega prometa
- akcidentne situacije koje se mogu pojaviti korištenja, a rezultiraju onečišćenjem okoliša
Iz navedenih podataka proizlazi da je struktura šuma na području zahvata promatrana gospodarski
niske vrijednosti jer veći dio šumskih površina čine panjača hrasta cera i šikare, međutim njihova
vrijednost leži u tome da štite tlo od ispiranja, snižavaju temeraturu mikroklime i povećavaju
plodnost tla.
Ipak, zbog linijske prirode projekta i korištenja već postojeće trase pruge, utjecaj je prihvatljiv uz
poštivanje naznačenih mjera.
3.1.10 Divljač i lovstvo
Tijekom izvođenja radova (iskolčavanje trase, rekognosciranje terena, građevinski radovi i sl.)
postojat će privremeni utjecaj od kretanja/buke koje može uznemiravati divljač ukoliko se izvodi za
vrijeme reprodukcijskog ciklusa.
Izvođenje radova pri izgradnji cesta imati će privremeni negativan utjecaj na divljač koja obitava na
području prolaska trase zahvata jer će izazvati uznemiravanje i migraciju divljači. Buka i kretanje
teških strojeva te ostalih vozila, kao i kretanje ljudi, uznemiravati će divljač ukoliko se izvodi za
vrijeme reprodukcijskog ciklusa. Stoga treba postupati u skladu sa zakonom o lovstvu, što nalaže mir
u lovištu za vrijeme reprodukcijskog ciklusa divljači i za vrijeme vođenja mladunčadi.
Ovlaštenici prava lova također će pretrpjeti određenu štetu prilikom izgradnje i to porastom šteta na
poljoprivredi i šumarstvu, divljači i lovnom turizmu. Lovoovlaštenike treba obavijestiti o periodu
izvođenja radova u njihovom lovištu, te dogovoriti naknadu za lovnogospodarske i lovnotehničke
objekte koje će eventualno trebati ukloniti ili preseliti.
Izgradnjom planiranog zahvata povećava se fragmentacija staništa što dovodi do izdvajanja
populacija unutar određene vrste. To utječe na migraciju divljači. Važnu ulogu ublažavanja
fragmentacije imati će tuneli Perun i Rudine, vijadukt Krpotina a posebice vijadukt Pelegrnica ako se
ustvrdi činjenica da će se postavljati vanjska zaštitna ograda.
Promet koji će se odvijati predmetnom trasom će i nakon izgradnje imati utjecaja na divljač, te će
trebati određeno vrijeme nakon izgradnje objekta za uspostavljanje normalnih odnosa između
staništa i divljači koja obitava u njemu.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 57
3.1.11 Otpad
Na području zahvata moguća je pojava nepropisno odloženog otpada, uglavnom glomaznog otpada,
otpadnih guma te drugog miješanog otpada (plastična i drvena ambalaža). Tijekom pripremnih
radova (čišćenje terena, površinsko krčenje i sl.) i građevinskih radova te transporta i rada
mehanizacije očekuje se nastanak neopasnog i opasnog otpada. Opasni otpad odlagat će se u
nepropusnu ambalažu (eko-kontejner) do predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada na daljnju
obradu. Potrebno je planirati i ekološke toaletne kabine. Također, s ovlaštenom tvrtkom morat će se
ugovoriti pražnjenje i zbrinjavanje otpada iz separatora ulja i maziva. Lokacije za prikupljanje otpada
kao i potrebnu infrastrukturu (kontejnere, betonski plato, itd.) potrebno je planirati projektom
organizacije gradilišta. Nositelj zahvata trebao bi voditi očevidnik s podacima o vrstama, količinama,
mjestu nastanka, načinu i mjestu skladištenja, obrađivanja i odlaganja otpada. Uz poštivanje svih
predloženih mjera ne očekuju se negativni utjecaji otpada na okoliš.
3.1.12 Utjecaj na promet i prometne tokove
Izgradnja ceste utjecat će na promet na postojećoj cestovnoj mreži te će biti potrebno osigurati
optimalne uvjete odvijanja cestovnog prometa na njima u svim fazama izgradnje i u svim prijelaznim
stanjima. Ovo se odnosi i na lokalne komunikacije paralelne uz koridore predmetnog zahvata, a
kojima se koristi lokalno stanovništvo. Na dijelovima gdje brza cesta presjeca postojeće cestovne
prijelaze moguće su akcidentne situacije, odnosno, sudari gradilišnih i „civilnih“ vozila do kojih može
doći nepoštivanjem prometno-zakonske regulative i dr. čime potencijalno može doći smanjenja ili
ugrožavanja sigurnosti prometa.
Potencijalni negativni utjecaj na organizaciju prostora tijekom izgradnje mogući su zbog:
▪ pojačane frekvencije vanjskog transporta materijala i tehnike, što će zahtijevati
posebnu pažnju i prateću službu (prilikom transporta posebnih tereta i strojeva)
▪ pojačanog prometovanje kamiona, bagera, buldožera i sl. koji će usporavati promet,
a također postoji i opasnost od ispadanja materijala koji može otežati uvjete na cesti
▪ nereguliranog odvijanja prometa prilikom izgradnje uslijed nepoštivanja Projekta
regulacije prometa za vrijeme izvođenja radova.
Negativni utjecaji tijekom izgradnje vezani za sigurnost prometa su neizbježni, međutim oni će se
svesti na minimum pravilnom organizacijom gradilišta i Projektom privremene regulacije prometa za
vrijeme izvođenja radova.
Utjecaj na okoliš stvara se probijanjem i/ili korištenjem pristupnih putova, gradnjom manipulativnih
površina te parkirališta za vozila i strojeve. Dobrom organizacijom gradilišta dodatno se smanjuje
utjecaj na okoliš tijekom izgradnje.
Utjecaj tijekom korištenja
Križanja s postojećim cestama predviđa se riješiti čvorištima kako je navedeno u opisima u ovoj
studiji. Stoga se nakon završetka izgradnje brze ceste, odnosno tijekom njenog korištenja ne očekuju
dodatni utjecaji na organizaciju prostora u odnosu na stanje prije početka izgradnje. S obzirom da ce
se povećati sigurnost cestovnog prometa, planirani zahvat neće imati negativnog utjecaja na cestovni
58 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
promet. Izgradnjom brze ceste povećat ce se sigurnost prometa, brzine prometovanja, te propusna i
prijevozna moć ceste.
3.1.13 Utjecaj svjetlosnog onečišćenja
Kako planirana dionica prolazi kroz uglavnom naseljena područja, problemi svjetlosnog onečišćenja
vezani su uz već postojeću prometnu i gradsku infrastrukturu. Na planiranoj dionici planira se
postavljanje dodatne rasvjete koja može imati negativne efekte u slučaju postavljanja neekološki
prihvatljive rasvjete, nepravilne montaže i neodgovarajućeg dizajna Potrebno je provesti predložene
mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja sa ciljem smanjenja nepotrebnih i neželjenih emisija
svjetlosti.
3.1.14 Utjecaj na kvalitetu zraka
Kvaliteta zraka promatranog područja u postojećem stanju, prema Uredbi o određivanju zona i
aglomeracija prema razinama onečišćenosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 001/14)
svrstana je dijelom ispod donjeg praga procjene obzirom na NO2, SO2 benzen, CO i teške metale te
ispod gornjeg praga procjene obzirom na PM10, te dijelom (sjeverni dio dionice bliži aglomeraciji
grada Splita) iznad gornjeg praga procjene za SO2 i NO2, odnosno ispod gornjeg praga za PM10. Koridor
kojim će planirana cesta prolaziti pod utjecajem je već postojeće okolne prometne infrastrukture i
naselja. Stoga, onečišćenje koje se pri uobičajenim uvjetima može pojaviti su određene količine
plinovitih onečišćujućih tvari koje potječu od prometa na postojećim prometnicama i kućanstava.
Mogu se očekivati lokalna povećanja koncentracija u blizini otvora tunela, kružnih tokova i raskrižja.
Provedenim proračunom, uz obavezni program praćenja stanja kvalitete zraka te pridržavanjem
predloženih mjera ne očekuju se povećanja koncentracija koja bi uzrokovala promjenu razina
onečišćujućih tvari na prvim naseljenim objektima.
3.1.15 Emisije stakleničkih plinova iz pokretnih izvora
Zemljina atmosfera, kao višeslojni plinski omotač oko Zemlje, najvećim dijelom pridonosi klimatskim
prilikama. Staklenički plinovi, koji sudjeluju u tvorbi atmosfere s relativno malim volumnim udjelom
(manjim od 0,04 %, odnosno s manje od 4 dcl na 1m3, odnosno 1000 litara zraka) “najzaslužniji” su za
staklenički učinak Zemljine atmosfere, koji nastaje zadržavanjem odbijene Sunčeve emisije od
površine Zemlje. Od stakleničkih plinova najznačajniji su ugljični dioksid (CO2), metan (CH4) i
didušikov oksid (N2O). Dok emisije metana potiču u najvećoj mjeri od proizvodnje goriva te aktivnosti
u poljoprivredi, emisije didušikovog oksida (oslobađa se izgaranjem goriva), a posebno ugljičnog
dioksida usko su povezane sa prometom. Emisijama ugljičnog dioksida najviše pridonose emisije koje
potječu iz djelatnosti proizvodnje energije i rafinerijskih procesa (39 %), industrijskih procesa (21 %),
prometa (17%), grijanja i drugih energetskih potreba u kućanstvima i sl. (9 %), šumskih požara (11 %)
te ostalih djelatnosti (3 %) (I. Brozović i sur. 2014).
Sukladno gore iznesenom, korištenjem novo planirane prometnice doći će uz koridor planirane trase,
uslijed povećanog prometa, i do povećane emisije stakleničkih plinova u odnosu na sadašnje stanje.
U kumulativnom smislu ne očekuje se značajan utjecaj s obzirom da se emisija stakleničkih plinova u
okolnom području zahvata neće bitno promijeniti. Pretežni dio očekivanog povećanja prometa preko
predmetne trase za posljedicu će imati smanjenje prometa na postojećoj Jadranskoj magistrali (D8)
na dijelu od Splita do Omiša.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 59
3.1.16 Utjecaj u slučaju ekološke nesreće i rizik njezina nastanka
Mogući iznenadni događaji na planiranom zahvatu mogući su tijekom izgradnje, kao i tijekom
korištenja.
Nesreće koje se mogu dogoditi mogu ugroziti zdravlje i živote ljudi na gradilištu ili mogu prouzročiti
materijalne štete u prostoru. Tijekom izgradnje moguće su povremene, nepredvidive ili slučajne
nezgode.
Uzroci tih nesreća, prema Tušaru (2002) mogu biti:
• "viša sila" (potresi jačine veće od proračunskih, ratna razaranja…),
• tijekom rada može nepažnjom doći do pojave požara na elektroinstalacijama ili
elektrostrojevima,
• tijekom prijevoza sirovine može doći do prevrtanja vozila,
• pri pretakanju i prijevozu dizelskog goriva može nepažnjom doći do izlijevanja
sadržaja i onečišćenja tla ili vode.
Moguće su akcidentne situacije vezane uz nepravilnu organizaciju gradilišta koja za posljedicu može
imati onečišćenje tla i voda naftnim derivatima i otpadnim vodama s gradilišta, a što se mora
spriječiti pravilnom organizacijom gradilišta.
Tijekom izgradnje na vidnom mjestu unutar prostora za privremeno odlaganje opasnog otpada mora
biti istaknut plan postupanja u slučaju izvanrednog događaja, a u njegovoj neposrednoj blizni mora
biti smještena odgovarajuća vrsta i količina sredstva i opreme za gašenje požara.
Tijekom korištenja zahvata najveći negativan utjecaj na okoliš izazvan akcidentom predstavljaju
prometne nesreće (sudari, izlijetanja, prevrtanja) i njihove posljedice: izlijevanje nafte i naftnih
derivata, kao i drugih opasnih tvari koje se mogu prevoziti cestovnim vozilima (kemikalije, otrovi i sl.),
a izrazito su opasne po zdravlje ljudi i okoliš (prvenstveno zrak, tlo, vode i staništa).
Ukoliko se poštuju propisani zakoni i pravilnici te predložene mjere zaštite koje onemogućuju
ispuštanje štetnih tvari u okoliš vjerojatnost nastajanja akcidentnih situacija u konkretnim uvjetima
svedena je na minimum.
3.1.17 Utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu
Trasa planirane ceste smještena je na području Primorskih ili Donjih Poljica, između rijeke Žrnovnice
na sjeverozapadu i ušća rijeke Cetine na jugoistoku. Naseljavanje tog prostora počinje već u
najranijim razdobljima prapovijesti i gotovo se kontinuirano može pratiti kroz sva prapovijesna i
povijesna razdoblja do danas, o čemu svjedoči bogata nepokretna kulturna baština – graditeljska i
arheološka.
Graditeljsku baštinu čine pojedinačne građevine (civilne, sakralne i memorijalne) i kulturno-povijesne
cjeline (skupine seoskih građevina), dok je arheološka baština zastupljena kopnenim lokalitetima.
Najveći je broj kulturno-povijesnih vrijednosti evidentiran, a samo manji dio preventivno je ili trajno
zaštićen te upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
60 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Na promatranom području, povijesna naselja nastala su na padinama brdskog niza Poljičke planine
(Gornja Podstrana, Gornje Jesenice, Zeljovići, Krug, Duće). Zahvaljujući takvom prostornom
razmještaju trasa ceste ne zadire u izgrađene dijelove povijesnih naselja.
U zoni s izravnim utjecajem evidentirane su dvije arheološke zone te jedanaest arheoloških lokaliteta.
Učestali arheološki tragovi kao i smještaj znatnog broja nalazišta u užoj zoni s izravnim utjecajem ovu
kategoriju kulturne baštine čine naročito ugroženom. Na mogućnost otkrića novih i zasad nepoznatih
arheoloških lokaliteta tijekom zemljanih radova upućuju evidentirani lokaliteti, kao i slaba istraženost
područja. Sustav mjera zaštite za arheološku baštinu obuhvaća probna arheološka istraživanja, te
osiguranje arheološkog nadzora s ciljem utvrđivanja ugroženosti potencijalnih lokaliteta. Na
područjima na kojima nije bilo moguće detaljno arheološko rekognosciranje zbog neprohodnosti
terena (između stacionaže 8+370 i stacionaže 10+550), potrebno je prije početka radova, a nakon
iskolčenja trase osigurati naknadni pregled terena radi pozicioniranja mogućih lokaliteta, s ciljem
utvrđivanja sustava mjera zaštite.
Sakralne građevine smještene su u zoni izravnog i neizravnog utjecaja. Budući da su smještene na
dovoljnoj udaljenosti od trase ceste, procjenjuje se da neće biti ugrožene tijekom izvođenja radova.
Ostale kulturno-povijesne vrijednosti (etnološke građevine, trasa infrastrukturne povijesne
građevine) nalaze se u zoni izravnog utjecaja. Procjenjuje se da će etnološke građevine biti izložene
mogućoj devastaciji, a dio trase infrastrukturne povijesne građevine neminovno će biti ugrožena
tijekom izgradnje ceste.
Predviđenim sustavom mjera zaštite moguće je ukloniti direktne konfliktne situacije u prostoru, te se
predložena trasa brze ceste može prihvatiti.
Na kraju, treba istaknuti da bi svaka izmjena trase brze ceste uvjetovala istovjetan postupak
utvrđivanja ugroženosti kulturnih dobara.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 61
4 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA
STANJA OKOLIŠA
4.1 Mjere zaštite tijekom projektiranja i pripreme
4.1.1 Opće mjere zaštite
1. Ako se primjenjuje faznost gradnje tj. kad ona bude definirana, mjere zaštite okoliša i program
praćenja stanja okoliša uskladiti prema fazama.
2. U okviru izrade Glavnog projekta izraditi elaborat u kojem će biti prikazan način na koji su u
Glavni projekt ugrađene mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša iz ovog Rješenja.
Elaborat mora izraditi pravna osoba koja ima suglasnost za obavljanje odgovarajućih stručnih
poslova zaštite okoliša.
3. Izraditi projekt organizacije gradilišta kojim će se unaprijed odrediti prostor za smještaj, kretanje i
pranje kotača građevinskih vozila i druge mehanizacije prije uključivanja na javnu prometnu
mrežu, prostor za skladištenje i manipulaciju tvarima štetnim za okoliš te privremene i trajne
lokacije skladišta / deponija materijala i otpada.
4. Odrediti lokacije za trajno skladištenje materijala iz iskopa sukladno propisima.
5. Odrediti lokaciju za kontrolirano skladištenje humusnog sloja iskopanog pri izvođenju zemljanih
radova.
6. Za pristup gradilištu planirati korištenje postojeće mreže putova, a kao glavni pristupni put
koristiti trasu zahvata. Nove pristupne putove formirati kroz prirodnu vegetaciju samo kada je
nužno te pritom osigurati nesmetanu komunikaciju između poljoprivrednih površina.
7. Kada se faze izgradnje definiraju, izraditi redoslijed gradnje u cilju održanja funkcionalnosti
sustava odvodnje oborinskih voda.
8. Kada se faze izgradnje definiraju, odrediti transportne rute.
9. Tijekom rješavanja odvodnje oborinskih i kolničkih voda uključiti i zaštitu od erozije postojećih
parcela i građevina.
Mjera zaštite br. 1. propisana je u skladu sa Zakonom o gradnji (NN 153/13 i 20/17) i Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18). Ostale mjere temelje se na Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), Pravilniku o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08), Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/1, 56/13, 14/14 i 46/18) i Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18).
4.1.2 Mjere zaštite biološke raznolikosti
10. Pripremne radove na izgradnji zahvata (krčenje vegetacije, čišćenje terena) izvoditi izvan
razdoblja gniježđenja ptica i veće aktivnosti drugih životinjskih vrsta, tj. navedene radove
planirati u razdoblju između 15. rujna i 15. ožujka kako bi se umanjio negativan utjecaj na faunu.
11. Kako bi se izbjegao utjecaj uznemiravanja i stradavanja strogo zaštićenih vrsta ptica (ujedno
ciljnih vrsta ekološke mreže), radove koji uključuju korištenje teške mehanizacije i/ili miniranje na
dionici trase od km 16+900 do kraja trase (km 17+150) (uključujući most preko Cetine) izvoditi u
razdoblju između 1. listopada i 1. veljače.
62 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
12. Mostove preko stalnih vodotoka (Žrnovnica, Cetina) projektirati uz izvedbu sustava zatvorene
odvodnje s adekvatnim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda kako bi se izbjegao rizik od
onečišćenja površinskih voda.
13. Mostove preko stalnih vodotoka (Žrnovnica, Cetina) projektirati na način da elementi mosta (npr.
stupovi, upornjaci) ne zadiru u sam vodotok i riparijsku zonu kako bi se izbjegao utjecaj na
vodena i obalna staništa i vrste vezane za ista.
14. Radi smanjenja svjetlosnog onečišćenja i mogućeg utjecaja na šišmiše projektirati vanjsku
rasvjetu ceste i mosta preko Cetine unutar minimalno potrebnih okvira za funkcionalno
korištenje zahvata uz korištenje ekološki prihvatljive rasvjete sa snopom svjetlosti usmjerenim
prema tlu, odnosno objektima, s minimalnim rasipanjem u ostalim smjerovima te uz upotrebu
tipa lampi s najmanjim utjecajem na noćnu faunu (LED ili natrijeve lampe). Prilikom konačnog
odabira tipa lampi konzultirati stručnjaka za faunu kako bi se odabir napravio sukladno
rezultatima aktualnih istraživanja.
15. Kako bi se zadržala cjelovitost staništa i smanjilo stradavanje malih životinja na cesti (osobito
gmazova), potrebno je prilagoditi propuste vanjske odvodnje ceste tako da se omogući njihovo
korištenje od strane malih životinja:
- propusti trebaju biti pravokutni te minimalnih dimenzija 0,5 x 0,5 m,
- dno i stjenke prolaza trebaju biti od betona,
- dno propusta treba biti tako projektirano da omogući postojanje suhog koridora za
prolaz životinja i kad ima vode u objektu,
- stjenke izlaznog kanala propusta potrebno je izvesti u kombinaciji betona i kamena s
nagibom stjenki 30-45° kako bi kanal bio prikladan za životinje,
- kanale vanjske odvodnje potrebno je projektirati tako da se onemogući prolazak
životinja na cestu i kako bi se usmjerile prema otvoru propusta (usmjeravanje se postiže
izvedbom ograde uz rub ceste s veličinom oka 2 - 4 cm2 te usmjeravanjem životinja
sadnjom grmolike vegetacije oko samih otvora).
16. O početku radova na prostoru i u blizini zaštićenih područja i područja ekološke mreže
obavijestiti nadležnu javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima (izgradnja
tunela Rudine; dionica od km 15+900 do kraja trase).
17. U slučaju postave transparentnih barijera za zaštitu od buke, potrebno ih je opremiti
odgovarajućim naljepnicama u svrhu spriječavanja zalijetavanja ptica.
Mjere zaštite propisane su u skladu sa čl. 4. čl. 5., čl. 6., čl.7. čl. 19. st. 2. i čl. 52., st.1., 2. i 3., čl.58., čl. 101., čl. 102. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18)., čl. 17. stavak 1. i 2., čl. 18., čl. 20., čl. 22. stavak 3., čl. 23. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11).
4.1.3 Mjere zaštite voda
18. Provesti detaljna geološka i hidrogeološka istraživanja s ciljem utvrđivanja debljine površinskog
pokrivača te sastava i vodopropusnosti pokrovnih naslaga i stijena podloge u svrhu definiranja
najpogodnijih lokacija ispusta kontroliranog sustava odvodnje.
19. Projektnom dokumentacijom potrebno je predvidjeti uređenje prijelaza preko vodotoka prema
normama i kriterijima zaštite od štetnog djelovanja voda.
20. Odvodnju otpadnih voda projektirati tako da su svi spojevi vodonepropusni te da se onečišćena
voda preko separatora i mastolova odvodi u najbliži recipijent.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 63
Mjere zaštite propisane su u skladu sa Zakonom o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18)
i Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15, 3/16).
4.1.4 Mjere zaštite tla i poljoprivrednih površina
21. Površine potrebne za organizaciju građenja (privremeno skladištenje građevinskog i otpadnog
materijala, mjesta za parkiranje i manevarsko kretanje mehanizacije, pretakališta goriva,
betonare, asfaltne baze) planirati unutar koridora prometnice tako da se negativan utjecaj na
okoliš i oštećenja površina svedu na najmanju moguću mjeru. Za te potrebe treba iskoristiti već
degradirane površine, a ne stvarati nove unutar postojeće vegetacije.
22. Na područjima požarišta te na područjima pod utjecajem erozijskih procesa potrebno je
uspostaviti monitoring i pravovremeno reagirati ukoliko dođe do pojave klizišta
23. Na području izgradnje trase obilaznice potrebno je privremenu nemogućnost poljoprivredne
proizvodnje novčano nadoknaditi vlasnicima.
24. Stabilizaciju i zaštitu pokosa nasipa od erozije planirati sadnjom grmlja i drveća te sjetvom travnih smjesa.
Mjere zaštite propisane su u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i , 78/15 i 12/18), Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13, i 48/15 i 20/18).
4.1.5 Mjere zaštite krajobraza
25. U sklopu glavnog projekta ceste potrebno je izraditi elaborat krajobraznog uređenja za sve
elemente predmetne cesta i prostor uz cestu.
26. Portale tunela izvesti u oblozi bojom i materijalom što sličnijoj okolnom površinskom pokrovu
kako bi se maksimalno uklopili u prirodne datosti prostora.
27. Elaboratom krajobraznog uređenja biološku sanaciju pokosa nasipa i usjeka osmisliti tako da se
trasa što bolje vizualno uklopi u postojeće osobine okolnog krajobraza:
• duž nožica nasipa predlaže se sadnja zelenog pojasa grmolikog bilja kako bi se u što
većoj mjeri smanjila vidljivost trase, naročito na području viših nasipa te na mjestima
gdje se trasa približava naseljima (Zminjevača, Strožanac, Donja Podstrana, Gornja
Podstrana, Grljevac, Sv. Martin, Mutogras, Bajnice, Jesenice, Dugi Rat, Duće),
• oblikovanjem i materijalima uređenje prilagoditi krajobraznim karakteristikama
područja.
Pri tome također utvrditi i vrijedne vizure u prostoru, kako bi se pravilnom manipulacijom biljnim
materijalom poželjne vizure naglasile, a one nepoželjne sakrile.
28. Od biljnih vrsta za uređenje koristiti samo one koje se javljaju u sastavu vegetacijskih zajednica na
širem području zahvata.
29. Konstrukciju vijadukta i mostova zbog vizualne izloženosti, oblikovno, bojom i materijalom
maksimalno uklopiti u postojeći krajobraz; težiti što lakšoj konstrukciji, u vertikalnom pogledu
postići što manju visinu vijadukata, a koja je izvediva.
30. Smještaj svih zona gradilišta planirati na što manje vizualno izloženim lokacijama i tako da u
najmanjoj mogućoj mjeri zahvaćaju okolne šumske površine i poteze visoke vegetacije.
64 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
31. Barijere za zaštitu od buke oblikovati od materijala koji odgovaraju prirodnim ili/i kulturnim
obilježjima okolnog krajobraza, tako da se postigne njihova maksimalna uklopljenost u prostor,
odnosno umanji njihova upadljivost. Uz njih mjestimično zasaditi vegetaciju u sladu s rješenjima
iz Elaborata krajobraznog uređenja.
Mjere zaštite krajobraza u sladu su s člancima 4. i 7. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) člankom 69. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17), člankom 49. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15).
4.1.6 Mjere zaštite šumskih ekosustava
32. Prilikom projektiranja, prometnicu promatrati i kao prepreku oborinskim površinskim vodama i
ugraditi sve potrebne elemente koji će osigurati prikupljanje, usmjeravanje i usporavanje te
vode. Također, cijevne propuste projektirati na takav način da ne pospješuju eroziju niže od
prometnice.
33. Uspostaviti stalnu suradnju s nadležnom Šumarijom i Hrvatskom poljoprivrednom šumarskom
savjetodavnom službom nadležnom za šumarstvo tijekom pripreme i projektiranja. Suradnja se
odnosi na razmjenu podataka vezano za uspostavu dinamike sječe stabala u svrhu zahvata i sječe
stabala propisane Programima gospodarenja šumama te zaštitu šuma od požara i definiranju
pristupnih puteva gradilišta.
Mjere zaštite propisane su u skladu sa Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14) te Pravilnikom o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 17/15 i 57/17).
4.1.7 Mjere zaštite prostora u odnosu na prometne tokove i infrastrukturu
34. Izraditi projekt privremene regulacije prometa s jasno definiranim točkama prilaza na postojeći
cestovni sustav i osiguranje svih kolizijskih točaka tijekom izvođenja radova.
35. Onemogućiti priključivanje pojedinačnih građevinskih čestica na buduću prometnicu, izuzev onih
u funkciji prometnice.
Mjere zaštite u skladu sa Zakonom o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 89/14 i 92/14 64/15, 108/17) i Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05 i 14/11 i 25/15).
4.1.8 Mjere zaštite lovstva
36. U suradnji sa stručnom službom lovoovlaštenika razmotriti ustaljene staze i premete divljači kako
bi se na vrijeme poduzele sve mjere za sprječavanje šteta koje mogu nastati te utvrdili koridori za
kretanje ljudi i mehanizacije tijekom izgradnje mosta i pristupnih cesta. Premjestiti zatečene
lovnogospodarske i lovnotehničke objekte (čeke, hranilišta) na druge lokacije ili nadomjestiti
novima.
37. U svrhu sprečavanja stradavanja ljudi i divljači služba održavanja ceste dužna je evidentirati sva
stradavanja divljači kako bi se na vrijeme reagiralo poduzimanjem dodatnih mjera zaštite.
38. Ukoliko se pokaže da su stradavanja divljači u prometu i prometne nezgode učestale, poduzeti
dodatne mjere za sprečavanje navedenih pojava postavljanjem prizmatičnih ogledalaca za
odbijanje divljači.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 65
39. Predlaže se u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave donijeti programe zaštite divljači za
površine izvan lovišta.
Mjere zaštite divljači i lovstva propisane su u skladu sa člankom 51. stavak 5., člankom 52. stavak 1., člankom 53., člankom 56. stavak 4. i člankom 58. Zakona o lovstvu (NN 140/05, 75/09, 153/09, 14/14, 21/16, 41/16, 67/16 i 62/17).
4.1.9 Mjere zaštite od povećanih razina buke
40. Tijekom ishođenja posebnih uvjeta građenje, na osnovi detaljnijih projektnih podloga, potrebno
je izraditi Elaborat zaštite od buke cjelokupne prometnice. Na područjima duž trase na kojima
buka predmetnog zahvata prelazi dopuštene razine treba predvidjeti mjere zaštite od buke.
Mjere zaštite su u skladu s člancima 3., 4. i 5. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16) te čl. 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)
4.1.10 Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja
41. Prilikom izrade projektne dokumentacije planirati razumno postavljanje dodatne potrebne
rasvjete za vrijeme radova na način da se osigura potrebna osvjetljenje koristeći ekološki
prihvatljive svjetiljke te izbjegne nepotrebno rasipavanje svjetlosti van radnih površina.
Mjere su u skladu sa Člankom 18 i 19, Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11)
4.1.11 Mjere zaštite od nastanka otpada i viška materijala od iskopa
42. Za višak iskopa u višim razinama projektne dokumentacije, odrediti mjesto te način deponiranja.
43. Čim se definiraju faze izgradnje, odrediti količinu otpada po fazama i lokacije deponija.
Mjere zaštite u skladu su sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) i Pravilnikom o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14).
4.1.12 Mjere zaštite od klimatskih promjena
44. Kod odabira asfalta i asfaltnog veziva uzeti u obzir očekivano povećanje temperature u
budućnosti kako bi se izbjeglo ubrzano oštećivanje – trošenje asfaltnih slojeva prometnice.
Mjere zaštite propisane su u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14 i 61/17).
4.1.13 Mjere zaštite zraka
45. U zoni portala tunela predvidjeti sadnju raslinja uzduž prometnice minimalne dužine 20m od
kombiniranog bilja čime bi se osigurao kontinuitet listova po visini i tijekom godišnjih doba, kako
bi se smanjila disperzija onečišćujućih tvari u zraku.
66 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
4.2 Mjere zaštite tijekom gradnje zahvata
4.2.1 Opće mjere zaštite
1. Po završetku radova sanirati sva privremena parkirališta i prostore za kretanje mehanizacije te u
pojasu uz cestu razrahliti površinu tla, kako bi površine čim prije obrasla vegetacija. Materijal
nastao prilikom zemljanih radova ugraditi u nasipe i pokose, iskoristiti za uređenje površina uz
cestu ili u neke druge svrhe, prema projektu organizacije i tehnologije građenja. Eventualni višak
zemljanog materijala propisno odložiti na, za tu svrhu, unaprijed određeno mjesto, sukladno
zakonskim propisima.
2. U slučaju viška iskopa utvrditi predstavlja li iskopani materijal mineralnu sirovinu ili građevni
otpad. Ako materijal predstavlja mineralnu sirovinu obavijestiti nadležno tijelo, rudarsku
inspekciju, a u slučaju da je iskopani materijal građevni otpad odložiti na lokaciju koju odredi
JL(R)S.
3. U svrhu rješavanja problema viška materijala, Investitor je dužan u suradnji s lokalnom upravom
zatražiti potencijalna mjesta privremenog deponiranja iskopnog materijala koji se može koristiti
kod realizacije drugih zahvata gdje je taj materijal potreban.
4. Izraditi projekt organizacije gradilišta kojim će se unaprijed odrediti prostor za smještaj, kretanje i
pranje kotača građevinskih vozila i druge mehanizacije prije uključivanja na javnu prometnu
mrežu, prostor za skladištenje i manipulaciju tvarima štetnim za okoliš te privremene i trajne
lokacije skladišta / deponija materijala i otpada.
Mjera zaštite propisane su u skladu sa Zakonom o gradnji (NN 153/13 i 20/17) i Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18). Ostale mjere temelje se na Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17), Pravilniku o građevnom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16), Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18) i Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18).
4.2.2 Mjere zaštite bioraznolikosti
5. Sve nasipe, zasjeke, usjeke i portale tunela u završnoj obradi izvesti u prirodnome materijalu –
kamenu ili ozeleniti autohtonim biljnim vrstama, a ne upotrebljavati mlazni beton.
6. Sav materijal od iskopa koji neće biti upotrijebljen u graditeljskim aktivnostima odložiti na za to
unaprijed predviđenim lokacijama, sukladno zakonskoj regulativi.
7. Pri izvođenju zemljanih radova humusni sloj kontrolirano deponirati i kasnije iskoristiti za
uređenje pokosa i zelenog pojasa ili za potrebe ozelenjivanja.
8. Tijekom proboja tunela osigurati stalni biospeleološki nadzor od strane stručne osobe
biospeleologa i speleologa-geologa. Podatke o izvršenom nadzoru dostaviti središnjem tijelu
državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode.
9. Prilikom nailaska na speleološki objekt ili neki njegov dio odmah obustaviti radove i bez
odgađanja obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode i
postupiti prema rješenju nadležnog tijela.
10. Ukoliko će se prilikom izgradnje mostova radovi izvoditi u vodotoku, potrebno je prije radova
mehanizaciju očistiti od mulja, šljunka i vegetacije te oprati vodom pod pritiskom ako je
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 67
mehanizacija kojom se ulazi u vodotok prethodno korištena na vodotocima i drugim vodenim
staništima poznatog rasprostranjenja vodenih invazivnih vrsta.
11. Tijekom izgradnje mosta Žrnovnica, izbjegavati oštećivanje prirodnih staništa na prostoru obala i
toka Žrnovnice kako bi se izbjegla promjena kvalitete vode i vodenih staništa. U slučaju zadiranja
u obale i tok rijeke, potrebno je u što kraćem roku provesti sanaciju oštećenih staništa.
12. Tijekom izgradnje tunela Komorjak i mosta Cetina, pažljivo izvoditi radove i poduzeti mjere
predostrožnosti kako bi se izbjeglo urušavanje litica kanjona i odron materijala u rijeku Cetinu.
13. U slučaju pojave invazivnih vrsta u građevinskom pojasu trajno ih uklanjati primjerenim
metodama tijekom trajanja izgradnje zahvata. U suradnji sa stručnjakom primijeniti adekvatnu
metodu uklanjanja za pojedinu stranu invazivnu vrstu.
14. Sve površine gradilišta i ostale zone privremenog utjecaja nakon završetka radova sanirati na
način da se dovedu u stanje blisko prvobitnom. Za obnovu uklonjenog prirodnog vegetacijskog
pokrova koristiti samo autohtone biljne vrste koje se javljaju u sastavu vegetacijskih zajednica
prisutnih na širem području zahvata.
Mjere zaštite propisane su u skladu sa čl. 4. čl. 5., čl. 6., čl.7. čl. 19. st. 2. i čl. 52., st.1., 2. i 3., čl.58., čl. 101., čl. 102. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18)., čl. 17. stavak 1. i 2., čl. 18., čl. 20., čl. 22. stavak 3., čl. 23. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11).
4.2.3 Mjere zaštite voda
15. Manipulaciju naftom, naftnim derivatima, uljima i mazivima te zamjenu akumulatora na
građevinskim strojevima i vozilima, provoditi isključivo na unaprijed određenim lokacijama uz
odgovarajuće mjere zaštite voda i tla.
16. Radove na lokacijama prijelaza preko vodotoka, kao i na područjima pojavljivanja bujica i poplava
provoditi u vrijeme povoljnih hidroloških uvjeta.
17. Izvođenje radova provoditi uz krajnji oprez tako da se strojevima ne zadire u hidromorfološko
stanje vodnog tijela.
18. Nakon završetka prijelaza preko vodotoka sanirati dno i bočne strane korita tako da nagibi i širina
dna i bočnih strana ostane ista kao i prije početka radova.
19. Gradilište organizirati izvan poplavnih područja, a u zonama visoke vjerojatnosti od poplavljivanja
radove izvoditi za vrijeme niskog vodostaja.
Mjere zaštite propisane su u skladu sa Zakonom o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18).
4.2.4 Mjere zaštite tla i poljoprivrednih površina
20. Degradaciju okolnog tla izbjeći ograničenjem kretanja teške mehanizacije prilikom izgradnje,
odnosno korištenjem postojeće mreže puteva, koju nakon završetka građevinskih radova treba
sanirati.
21. Kontrolirano gospodariti građevinskim otpadom, odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili
trajno odlaganje otpadnog materijala na okolno tlo te osigurati nepropusne kontejnere za otpad.
22. Sav materijal od iskopa koji neće biti upotrijebljen u graditeljskim aktivnostima mora biti
deponiran na za to predviđenim lokacijama, sukladno zakonskoj regulativi (Pravilnik o postupanju
s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova)
23. Humusni površinski sloj nakon izvedenih radova vratiti (gdje je to moguće) kao gornji.
68 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
24. Izbjegavati radove na trasi u vegetacijskoj fazi zriobe poljoprivrednih kultura na većim
površinama intenzivnog uzgoja pred berbu.
Mjere zaštite tla propisane su u skladu s člankom 21. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13), člankom 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) te prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 09/14) i Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova, NN 79/14
4.2.5 Mjere zaštite krajobraza
25. Prilikom izgradnje sačuvati što je moguće više prirodne vegetacije na području građevinskog
pojasa.
26. Višak materijala nastao prilikom zemljanih radova ugraditi u nasipe i pokose, iskoristiti za
uređenje površina uz cestu ili u neke druge svrhe, prema projektu organizacije i tehnologije
građenja. Eventualni ostatak zemljanog materijala propisno odložiti na za tu svrhu unaprijed
određeno mjesto.
27. Prilikom izvođenja zahvata, kretanje teške mehanizacije ograničiti na postojeću cestovnu
infrastrukturu ili putove kako bi se postojeće stanje okolnih površina zaštitilo od potencijalnog
oštećenja.
28. Sve površine gradilišta i ostale zone privremenog utjecaja nakon završetka radova sanirati prema
elaboratu krajobraznog uređenja, odnosno, ovisno o budućem korištenju prostora, dovesti u
stanje kakvo je bilo prije početka radova.
29. Za završnu obradu pokosa nasipa, usjeka i zasjeka zabranjeno je korištenje mlaznog betona.
Mjere zaštite krajobraza u sladu su s člancima 4. i 7. Zakona o zaštiti prirode (NN br. 80/13) te dosadašnjom injženjerskom praksom.
4.2.6 Mjere zaštite šumskih ekosustava
30. Prilikom pripreme voditi računa o uređenju rubnih dijelova gradilišta, kako bi se spriječilo
izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i klizanje terena izvan obuhvata zahvata.
31. Osobitu pažnju prilikom radova posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenim
plamenom, kao i alatima koji mogu izazvati iskrenje. Pritom poštivati sve propise i postupke o
zaštiti šuma od požara.
32. Odmah nakon prosjecanja trase, izvesti posječenu drvnu masu te uspostaviti i održavati šumski
red.
33. Prilikom prosjecanja trase i pripreme trase za građevinske radove koristiti postojeće šumske
prometnice te ih nakon izvođenja radova vratiti u prvobitno stanje. U slučaju potrebe za
izgradnjom novih privremenih pristupnih prometnica, to raditi u dogovoru sa lokalnom
šumarijom.
34. Ukoliko je određeno područje na i oko trase opožareno, nakon izgradnje prometnice je potrebno
sanirati uži pojas oko prometnice biološko-tehničkim radovima (uklanjanje izgorjele vegetacije,
sadnja autohtonih ili pionirskih vrstama drveća i grmlja te zatravljivanje.
Mjere zaštite propisane su u skladu sa člancima 43., 44., 45., 46., 47., 48. i 49. Zakona o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14)
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 69
4.2.7 Mjere zaštite kultune baštine
35. Sve radove u fazi izgradnje obavljati u suradnji s nadležnim konzervatorskim odjelom
Ministarstva kulture (Konzervatorskim odjelom u Splitu).
36. Ukoliko se tijekom zemljanih radova naiđe na predmete i/ili objekte arheološkog značaja izvan
postojećih i eventualno novootkrivenih lokaliteta, potrebno je obustaviti radove i zaštititi nalaze
te o navedenom bez odlaganja obavijestiti nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture
(Konzervatorski odjel u Splitu), kako bi se poduzele odgovarajuće mjere zaštite nalaza i nalazišta.
Arheološka baština
37. Nastaviti prekinuta arheološka istraživanja koja su djelomično provedena 2009. godine:
AZ 1 Arheološka zona Kamen-Blato, Split (oznaka na karti: AZ 1)
38. Osigurati arheološki nadzor:
AZ 2 Arheološka zona Veliki Mutogras, Mutogras/Jesenice (oznaka na karti: AZ 2)
AL 9 Arheološki lokalitet Sedre, Jesenice (oznaka na karti AL 9)
AL 10 Arheološki lokalitet Greben, Jesenice / Dugi Rat (oznaka na karti AL 10)
AL 11 Arheološki lokalitet Duge gomile, Dugi Rat / Duće (oznaka na karti AL 11)
AL 12 Arheološki lokalitet Mrta - Dubravine, Duće (oznaka na karti AL 12)
AL 13 Arheološki lokalitet Gradišća, Duće (oznaka na karti AL 13)
39. Prije izgradnje trase brze ceste potrebno je provesti probna arheološka istraživanja kojima će se
odrediti opseg zaštitnih arheoloških istraživanja, dokumentiranja i konzervacije nalaza i nalazišta:
AL 1 Arheološki lokalitet Polače, Sita (oznaka na karti: AL 1)
AL 2 Arheološki lokalitet Stinice, Sv. Martin (oznaka na karti AL 2)
AL 3 Arheološki lokalitet Biline, Podstrana – Sv. Martin (oznaka na karti AL 3)
AL 4 Arheološki lokalitet Čeline, Podstrana – Mutogras (oznaka na karti AL 4)
AL 5 Arheološki lokalitet Gradišća, Krilo (oznaka na karti AL 5)
AL 7 Arheološki lokalitet Mrtnik, Jesenice (oznaka na karti AL 7)
40. Tijekom izvođenja zemljanih radova na preostaloj dionici predmetne građevine u pojasu trase s
izravnim utjecajem, potrebno je osigurati stručni nadzor (arheološki i konzervatorski) s ciljem
utvrđivanja ugroženosti potencijalnih lokaliteta, a prema potrebi bit će provedna probna i
zaštitina arheološka istraživanja. Također, ako se u zoni s neizravnim utjecajem planiraju
građevinski zahvati potrebno je osigurati stručni nadzor s istim ciljem.
41. Na područjima na kojima nije bilo moguće detaljno arheološko rekognosciranje zbog
neprohodnosti terena (između stacionaže 8+370 i stacionaže 10+550), potrebno je prije početka
radova, a nakon iskolčenja trase osigurati naknadni pregled terena radi pozicioniranja mogućih
lokaliteta, s ciljem utvrđivanja sustava mjera zaštite.
Etnološka baština
42. Sustav mjera zaštite u zoni s izravnim utjecajem obuhvaća istraživanje i dokumentiranje:
EB 1 Etnološka građevina Biline, Podstrana – Sv. Martin (oznaka na karti: EB 1)
EB 2 Etnološka građevina Mura, Podstrana – Mutogras (oznaka na karti: EB 2)
EB 3 Etnološka građevina Roskojvica, Duće (oznaka na karti: EB 3)
EB 4 Etnološka građevina Gripice, Duće (oznaka na karti: EB 4)
EB 5 Etnološka građevina Kalašca, Duće (oznaka na karti: EB 5)
EB 6 Etnološka građevina Bajna, Duće (oznaka na karti: EB 6)
70 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Sakralne građevine
43. Osigurati konzervatorski nadzor u zoni s izravnim i neizravnim utjecajem tijekom gradnje ceste:
SG 1 Crkva sv. Ante i Roka, Gornja Podstrana (oznaka na karti: SG 1)
SG 2 Crkva Bezgrešnog Začeća BDM, Jesenice (oznaka na karti: SG 2)
SG 3 Crkva sv. Roka, Jesenice (oznaka na karti: SG 3)
SG 4 Crkva sv. Ante, Zeljovići (oznaka na karti: SG 4)
SG 5 Crkva Velike Gospe, Krug (oznaka na karti: SG 5)
SG 6 Crkva sv. Ivana, Jesenice (oznaka na karti: SG 6)
SG 7 Crkva sv. Marka, Duće (oznaka na karti: SG 7)
SG 8 Crkva sv. Ante Padovanskog, Duće (oznaka na karti: SG 8)
SG 9 Crkva sv. Petra na Priku, Omiš (oznaka na karti SG 9)
Trasa infrastrukturne povijesne građevine
44. Sustav mjera zaštite obuhvaća istraživanje i dokumentiranje:
IG 1 Trasa starog puta Mrta – Dubravine, Duće (oznaka na karti: IG 1)
Memorijalna baština
45. Osigurati konzervatorski nadzor tijekom gradnje ceste:
MB 1 Kulturnopovijesno mjesto Zmijin kamen, Žminjača (oznaka na karti: MB 1)
Kulturno-povijesne cjeline
46. Osigurati konzervatorski nadzor u zoni s izravnim utjecajem tijekom gradnje ceste:
PN 2 Povijesno naselje Gornje Jesenice (oznaka na karti PN 2)
PN 3 Povijesno naselje Zeljovići (oznaka na karti PN 3)
PN 4 Povijesno naselje Krug (oznaka na karti PN 4)
Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine propisane su u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13,
152/14 , 98/15 i 44/17).
4.2.8 Mjere zaštite lovstva
47. Odgovarajućom prometnom signalizacijom i znakovima upozoriti vozače na divljač u prolazu radi
smanjenja šteta naletom vozila, u dogovoru s lovoovlaštenicima.
48. Održavati prohodnost objekata važnih za migraciju divljači (Tunel Perun, tunel Rudine, vijadukt
Krpotin, a posebice vijadukt Pelegrnica)
49. Ako se ustvrdi činjenica da će se postavljati vanjska zaštitna ograda, visina ograde ne bi smjela
biti niža od 2,0 metra.
Mjera zaštite propisana je u skladu Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11 i 25/15).
4.2.9 Mjere zaštite kvalitete zraka
50. Manipulativne površine i transportne putove unutar područja obuhvata te pristupni put u zoni
naselja po potrebi polijevati vodom radi smanjenja razine zaprašivanja, na osnovi direktnog
opažanja.
51. Transport materijala potrebno je izvoditi u zatvorenim kamionima.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 71
52. Koristiti ispravne strojeve i transportna sredstva, kako bi se smanjila mogućnost akcidentnih
situacija i nepotrebnog zagađivanja zraka. Redovito kontrolirati i održavati ispravnost svih
uređaja koji ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari kako iste ne bih bile iznad graničnih vrijednosti u
skladu s člankom 8. stavkom 4. Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, NN 47/14, NN 61/17).
Mjere zaštite propisane su u skladu si čl. 37. Zakona o zaštiti zraka (NN 130/11, NN 47/14, 61/17) i temeljem dosadašnjeg inženjerskog iskustva.
4.2.10 Mjere zaštite od povećanih razina buke
53. Poštivati tehničko-tehnološku disciplinu, što se posebno odnosi na korištenje samo ispravnih
strojeva, na kojima se vrši redovita kontrolu ispravnosti i učvršćivanje dijelova.
54. Vrijeme izvođenja radova u blizini stambenih objekata uskladiti s važećom regulativom. Buka
građevinskih radova u naseljenom području, tijekom dnevnog razdoblja (7-19 sati) ne smije
prelaziti ekvivalentnu razinu buke od 65 dB(A) dok u vremenu od 8 do 18 sati nesmije prelaziti 70
dB(A).
55. U posebnim slučajevima dopušteno je prekoračenje dopuštenih razina buke za 10 dB(A), u
slučaju ako to zahtijeva tehnološki proces u trajanju do najviše jednu (1) noć, odnosno dva (2)
dana tijekom razdoblja od trideset (30) dana“.
56. Za kretanje teških vozila odabrati putove uz koje ima najmanje potencijalno ugroženih objekata i
koji su već opterećeni bukom od prometa.
57. Za parkiranje teških vozila odabrati mjesta udaljena od potencijalno ugroženih objekata te gasiti
motore zaustavljenih vozila.
Mjere zaštite 1 - 5 su u skladu s člancima 3., 4. i 5. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16) te čl. 17. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).
4.2.11 Mjere zaštite od nastanka otpada i viška materijala od iskopa
58. Otpad odvojeno skupljati po vrstama, osigurati uvjete privremenog skladištenja i predati
ovlaštenom skupljaču.
59. U slučaju da tijekom izvođenja radova nastane višak iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu,
obavijestiti nadležno tijelo, rudarsku inspekciju, jedinicu područne (regionalne) samouprave i
jedinicu lokalne samouprave.
60. U svrhu rješavanja problema viška materijala kad se ne radi o mineralnoj sirovini, zatražiti
potencijalna mjesta privremenog deponiranja iskopnog materijala koji se može koristiti kod
realizacije drugih zahvata u suradnji s lokalnom upravom.
Mjere zaštite u skladu su sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13). Mjere zaštite u skladu su sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13 i 73/17) i Pravilnikom o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova (NN 79/14).
72 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
4.2.12 Mjere zaštite od iznenadnih događaja
61. Izraditi Operativni plan za provedbu mjera sprečavanja širenja i uklanjanja iznenadnog
onečišćenja voda.
Mjere zaštite propisane su u skladu s Uredbom o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 114/08), Zakonom o vodama (NN 153/09, 130/1, 56/13, 14/14 i 46/18) i Državnim planom mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 05/11).
4.3 Mjere zaštite tijekom korištenja zahvata
4.3.1 Mjere zaštite biološke raznolikosti
1. Kako bi se uklonila mogućnost stradavanja vrsta ptica koje su oportunističkog načina prehrane i
grabljivica, redovito vršiti uklanjanje strvina s područja cestovnog koridora.
2. U slučaju pojave i širenje invazivnih biljnih vrsta u održavanom pojasu uz cestu, osigurati njihovo
trajno uklanjanje. U suradnji sa stručnjakom primijeniti adekvatnu metodu uklanjanja za pojedinu
stranu invazivnu vrstu.
3. Redovitom kontrolom i čišćenjem održavati prostor unutar propusta prohodnima kako bi se
osigurali kontinuitet staništa i kretanje životinja.
Mjere zaštite propisane su u skladu sa čl. 4. čl. 5., čl. 6., čl.7. čl. 19. st. 2. i čl. 52., st.1., 2. i 3., čl.58., čl. 101., čl. 102. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18)., čl. 17. stavak 1. i 2., čl. 18., čl. 20., čl. 22. stavak 3., čl. 23. Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11).
4.3.2 Mjere zaštite voda
4. Prilikom održavanja prometnice u zimskom razdoblju koristiti ekološki prihvatljiva sredstva radi
zaštite voda. Upotrebu sredstava treba svesti na minimum ispravnim predviđanjem stanja kolnika.
5. Redovito održavati propuste vodotoka kroz trup prometnice radi zaštite njihove stabilnosti i
funkcionalnosti kao i postojeće i buduće kanale za prihvat oborinskih voda s površina prometnice
kako bi se osigurao nesmetan protok vode.
6. Redovito održavati cestu i sustave odvodnje što uključuje čišćenje i praćenje vodonepropusnosti te funkcionalnost i ispravnost odvodnje oborinskih voda s kolnika.
Mjere zaštite propisane su u skladu sa Zakonom o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18), i Pravilnikom o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 03/11)
4.3.3 Mjere zaštite tla i poljoprivrednih površina
7. Pratiti pojavu slijeganja terena i redovito kontrolirati te prema potrebi sanirati oštećenja.
8. Bankine i pokose nasipa potrebno ozeleniti autohtonim biljnim vrstama (niskim grmljem) radi
stabilizacije i zaštite.
Mjere zaštite tla propisane su u skladu s člankom 21. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13), člankom 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13) te prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 09/14).
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 73
4.3.4 Mjere zaštite krajobraza
9. Vršiti redovito održavanje površina uz trasu prometnice te površina oko vijadukta, rotora i tunela
radi sigurnog odvijanja prometa.
Mjera je propisana u skladu sa Zakonom o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14).
4.3.5 Mjere zaštite divljači i lovstva
10. Pratiti učestalost stradavanja divljači od prometa te po potrebi poduzeti dodatne mjere za
sprječavanje stradavanja (postavljanjem prizmatičnih ogledalaca, tunelskih propusta itd.).
11. Odgovarajućom prometnom signalizacijom i znakovima upozoriti vozače na divljač u prolazu radi
smanjenja šteta naletom vozila, u dogovoru s lovoovlaštenicima.
Mjere zaštite propisane su u skladu s Pravilnikom o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove (NN 63/06, 101/10 i 44/17) i Zakonom o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14).
4.3.6 Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine
12. Osigurati program praćenja promjena stanja, kao i eventualnog provođenja dodatnih mjera
zaštite.
Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine propisane su u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15 i 44/17).
4.4 Program praćenja stanja okoliša
4.4.1 Vode
1. Poštujući princip kombiniranog pristupa zaštite voda, program praćenja stanja okoliša sastoji se
od praćenja emisija pročišćenih otpadnih voda i relevantnih parametara stanja vodnog tijela koje
je recipijent otpadnih voda Parametri koji su odabrani za praćenje otpadnih voda s prometnice su
oni koji se mogu nalaziti u otpadnim vodama s obzirom na karakter zahvata, a prate se prema
odgovarajućim posebnim propisima (Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda
NN 80/13, 43/14, 27/15 i 03/16 i Uredba o standardu kakvoće voda NN 73/13, 151/14, 78/15 i
61/16). Pokazatelje i njihove granične vrijednosti te učestalost monitoringa bit će propisani
programom monitoringa voda koji je sastavni dio glavnog projekta.
2. Provoditi praćenje stanja efluenta na ispusnom mjestu kontroliranog sustava odvodnje.
Program praćenja stanja je u skladu sa Zakonom o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14 i 46/18). (Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda NN 80/13, 43/14, 27/15 i 03/16 i Uredba o standardu kakvoće voda NN 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16).
74 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
4.4.2 Buka
3. Nakon puštanja prometnice u promet, na lokacijama najbližih i buci najizloženijih objekata iz ove
studije, potrebno je provesti kontrolna mjerenja buke nakon izgradnje prometnice kako bi se
usporedile s proračunatim razinama buke. Ukoliko mjerenja pokažu da su razine buke veće od
Pravilnikom dopuštenih dnevnih ili noćnih razina, koje iznose 65 dB(A) i 50 dB(A), potrebno je
primijeniti dodatne mjere zaštite od buke kako bi se buka svela na Pravilnikom prihvatljivu razinu.
4. Daljnja mjerenja buke provoditi kada se sljedećim brojanjem pokaže da je količina prometa veća
za 25% u odnosu na onu koja je izbrojana prilikom prethodnih mjerenja. Mjerenja je potrebno
provesti tijekom razdoblja u kojem prometno opterećenje odgovara PGDP-u dionice u trajanju ne
kraćem od 72 sata u skladu s uvjetima HRN ISO 1996-1;-2.
5. Ukoliko naknadna mjerenja pokažu da su razine buke veće od Pravilnikom dopuštenih dnevnih ili
noćnih razina, koje iznose 65 dB(A) i 50 dB(A), potrebno je primijeniti dodatne mjere zaštite od
buke kako bi se buka svela na Pravilnikom prihvatljivu razinu.
6. Efekt dogradnje zaštite od buke treba provjeriti ponovljenim mjerenjima nakon završetka
dogradnje. Detalje mjerenja definirati u okviru Elaborata zaštite od buke.
Program praćenja stanja je u skladu s čl. 2., i 3. Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16) te čl. 2. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (NN 145/04).
4.4.3 Biološka raznolikost
7. Tijekom odvijanja prometa pratiti učestalost i distribuciju stradanja životinja od prometa, s
naglaskom na ugrožene i strogo zaštićene vrste sisavaca, ptica i gmazova. Praćenje stradavanja
životinja provoditi tijekom jedne godine, svaki mjesec (3 puta duž cijele trase ceste i spojnih
cesta, s razmakom od 3-4 dana) osim zimskih mjeseci (studeni, prosinac, siječanj, veljača), dok je
u travnju, svibnju, lipnju i rujnu potrebno povećati radni napor (6 puta duž cijele trase, s
razmakom od 3-4 dana) prvenstveno zbog gmazova koji su najaktivniji u tom periodu. Nakon
praćenja u razdoblju od godinu dana izvršiti analizu o mjestima stradanja i taksonomskoj
pripadnosti stradalih životinja te izvršiti eventualne korekcije mjera zaštite. Nakon provedenih
mjera zaštite ponoviti praćenje radi provjere učinkovitosti mjera zaštite. Rezultate praćenja
dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode.
Program praćenja stanja je u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13 i 15/18).
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 75
5 GLAVNA OCJENA O PRIHVATLJIVOSTI NA EKOLOŠKU MREŽU
Planirani zahvat izgradnje državne ceste D8, dionica Stobreč (TTTS) – Dugi Rat – Omiš sa spojnim
cestama smješten je na prostoru područja ekološke mreže HR1000029 Cetina i HR2000929 Rijeka
Cetina – kanjonski dio te prolazi u blizini područja HR2001376 Područje oko Stražnice i HR3000126
Ušće Cetine. Prepoznati utjecaji tijekom pripreme i izgradnje predmetnog zahvata, koji mogu imati
negativan utjecaj na ciljne vrste i cjelovitost područja ekološke mreže vezani su prvenstveno uz
izgradnju izgradnju tunela Rudine, tunela Komorjak te mosta Cetina. Izgradnja tunela Komorjak I
mosta Cetina zahvaća područja ekološke mreže HR1000029 Cetina i HR2000929 Rijeka Cetina –
kanjonski dio, dok se područje HR2001376 Područje oko Stražnice nalazi u blizini izgradnje tunela
Rudine.
Sagledavanjem samostalnih i skupnih utjecaja zahvata izgradnje ceste na dionici čvor TTTS – čvor
Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – Čvor – Dugi Rat – most Cetina na ciljeve očuvanja i cjelovitost
područja ekološke mreže HR1000029 Cetina, HR2000929 Rijeka Cetina – kanjonski dio, HR2001376
Područje oko Stražnice i HR3000126 Ušće Cetine može se zaključiti da je zahvat prihvatljiv uz
primjenu prijedloga mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost
područja ekološke mreže te provedbu programa praćenja stanja.
5.1 Mjere ublažavanja štetnih posljedica zahvata na ciljeve očuvanja i
cjelovitost područja ekološke mreže i program praćenja stanja
5.1.1 Prijedlog mjera ublažavanja štetnih posljedica zahvata
Mjera ublažavanja štetnih utjecaja na područje ekološke mreže HR2001376 Područje oko Stražnice
1. Radove na izgradnji tunela Rudine potrebno je planirati u razdoblju između 1. listopada i 1.
svibnja (izvan razdoblja formiranja porodiljne kolonije oštrouhog šišmiša (Myotis blythii), ciljne
vrste područja ekološke mreže HR2001376 Područje oko Stražnice).
2. Prilikom izgradnje tunela Rudine koristiti oprezno miniranje, kako bi se izbjegao rizik od štetnog
seizmičkog djelovanja miniranja na okolna podzemna staništa i špilju Stražnicu.
Mjere ublažavanja štetnih utjecaja na područje ekološke mreže HR1000029 Cetina, HR2000929
Rijeka Cetina – kanjonski dio
1. Nosive i bočne konstrukcije mosta preko rijeke Cetine potrebno je osvijetliti kako bi se smanjila
vjerojatnost kolizije ptica noću.
2. Ukoliko će se planirati burobrani ili drugi okomiti zaštitni elementi na mostu, izvedbu planirati u
suradnji s ornitologom kako bi se izbjegao negativan utjecaj u vidu kolizije ptica.
3. Tijekom izgradnje mosta Cetina potrebno je osigurati primjereno osvjetljenje visoke stacionarne
mehanizacije, kako bi bilo vidljivo pticama tijekom noći, s usmjerenim snopom svjetlosti,
odnosno minimalnim rasipanjem u ostalim smjerovima.
76 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
Mjere zaštite biološke raznolikosti i zaštićenih područja te opće mjere zaštite okoliša kojima se
umanjuju ili izbjegavaju štetni utjecaji na područja ekološke mreže
1. Izraditi projekt organizacije gradilišta kojim će se unaprijed odrediti prostor za smještaj, kretanje i
pranje kotača građevinskih vozila i druge mehanizacije prije uključivanja na javnu prometnu
mrežu, prostor za skladištenje i manipulaciju tvarima štetnim za okoliš te privremena skladišta
materijala i otpada. Za navedene potrebe gdje god je moguće planirati korištenje već
degradiranih površina na području zahvata, a ne stvarati nove oštećivanjem vegetacijskog
pokrova i okolnih staništa.
2. Za pristup gradilištu planirati korištenje postojeće mreže putova, a kao glavni pristupni put
koristiti trasu zahvata. Nove pristupne putove formirati kroz prirodnu vegetaciju samo kada je
nužno te pritom osigurati nesmetanu komunikaciju između poljoprivrednih površina.
3. Pripremne radove na izgradnji zahvata (krčenje vegetacije, čišćenje terena) izvoditi izvan
razdoblja gniježđenja ptica i veće aktivnosti drugih životinjskih vrsta, tj. navedene radove
planirati u razdoblju između 15. rujna i 15. ožujka kako bi se umanjio negativan utjecaj na faunu.
4. Kako bi se izbjegao utjecaj uznemiravanja i stradavanja strogo zaštićenih vrsta ptica (ujedno
ciljnih vrsta ekološke mreže), radove koji uključuju korištenje teške mehanizacije i/ili miniranje na
dionici trase od km 16+900 do kraja trase (km 17+150) (uključujući most preko Cetine) izvoditi u
razdoblju između 1. listopada i 1. veljače.
5. Mostove preko stalnih vodotoka (Žrnovnica, Cetina) projektirati uz izvedbu sustava zatvorene
odvodnje s adekvatnim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda kako bi se izbjegao rizik od
onečišćenja površinskih voda.
6. Mostove preko stalnih vodotoka (Žrnovnica, Cetina) projektirati na način da elementi mosta (npr.
stupovi, upornjaci) ne zadiru u sam vodotok i riparijsku zonu kako bi se izbjegao utjecaj na
vodena i obalna staništa i vrste vezane za ista.
7. Radi smanjenja svjetlosnog onečišćenja i mogućeg utjecaja na šišmiše projektirati vanjsku
rasvjetu ceste i mosta preko Cetine unutar minimalno potrebnih okvira za funkcionalno
korištenje zahvata uz korištenje ekološki prihvatljive rasvjete sa snopom svjetlosti usmjerenim
prema tlu, odnosno objektima, s minimalnim rasipanjem u ostalim smjerovima te uz upotrebu
tipa lampi s najmanjim utjecajem na noćnu faunu (LED ili natrijeve lampe). Prilikom konačnog
odabira tipa lampi konzultirati stručnjaka za faunu kako bi se odabir napravio sukladno
rezultatima aktualnih istraživanja.
8. Kako bi se zadržala cjelovitost staništa i smanjilo stradavanje malih životinja na cesti (osobito
gmazova), potrebno je prilagoditi propuste vanjske odvodnje ceste tako da se omogući njihovo
korištenje od strane malih životinja:
- propusti trebaju biti pravokutni te minimalnih dimenzija 0,5 x 0,5 m,
- dno i stjenke prolaza trebaju biti od betona,
- dno propusta treba biti tako projektirano da omogući postojanje suhog koridora za prolaz
životinja i kad ima vode u objektu,
- stjenke izlaznog kanala propusta potrebno je izvesti u kombinaciji betona i kamena s
nagibom stjenki 30-45° kako bi kanal bio prikladan za životinje,
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 77
- kanale vanjske odvodnje potrebno je projektirati tako da se onemogući prolazak životinja na
cestu i kako bi se usmjerile prema otvoru propusta (usmjeravanje se postiže izvedbom
ograde uz rub ceste s veličinom oka 2 - 4 cm2 te usmjeravanjem životinja sadnjom grmolike
vegetacije oko samih otvora).
9. O početku radova na prostoru i u blizini zaštićenih područja i područja ekološke mreže
obavijestiti nadležnu javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima (izgradnja
tunela Rudine; dionica od km 15+900 do kraja trase).
10. Sve nasipe, zasjeke, usjeke i portale tunela u završnoj obradi izvesti u prirodnome materijalu –
kamenu ili ozeleniti autohtonim biljnim vrstama, a ne upotrebljavati mlazni beton.
11. Sav materijal od iskopa koji neće biti upotrijebljen u graditeljskim aktivnostima odložiti na za to
unaprijed predviđenim lokacijama, sukladno zakonskoj regulativi.
12. Pri izvođenju zemljanih radova humusni sloj kontrolirano deponirati i kasnije iskoristiti za
uređenje pokosa i zelenog pojasa ili za potrebe ozelenjivanja.
13. Tijekom proboja tunela osigurati stalni biospeleološki nadzor od strane stručne osobe
biospeleologa i speleologa-geologa. Podatke o izvršenom nadzoru dostaviti središnjem tijelu
državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode.
14. Prilikom nailaska na speleološki objekt ili neki njegov dio odmah obustaviti radove i bez
odgađanja obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode i
postupiti prema rješenju nadležnog tijela.
15. Ukoliko će se prilikom izgradnje mostova radovi izvoditi u vodotoku, potrebno je prije radova
mehanizaciju očistiti od mulja, šljunka i vegetacije te oprati vodom pod pritiskom ako je
mehanizacija kojom se ulazi u vodotok prethodno korištena na vodotocima i drugim vodenim
staništima poznatog rasprostranjenja vodenih invazivnih vrsta.
16. Tijekom izgradnje mosta Žrnovnica, izbjegavati oštećivanje prirodnih staništa na prostoru obala i
toka Žrnovnice kako bi se izbjegla promjena kvalitete vode i vodenih staništa. U slučaju zadiranja
u obale i tok rijeke, potrebno je u što kraćem roku provesti sanaciju oštećenih staništa.
17. Tijekom izgradnje tunela Komorjak i mosta Cetina, pažljivo izvoditi radove i poduzeti mjere
predostrožnosti kako bi se izbjeglo urušavanje litica kanjona i odron materijala u rijeku Cetinu.
18. U slučaju pojave invazivnih vrsta u građevinskom pojasu trajno ih uklanjati tijekom trajanja
izgradnje zahvata. U suradnji sa stručnjakom primijeniti adekvatnu metodu uklanjanja za
pojedinu stranu invazivnih invazivnu vrstu.
19. Sve površine gradilišta i ostale zone privremenog utjecaja nakon završetka radova sanirati na
način da se dovedu u stanje blisko prvobitnom. Za obnovu uklonjenog prirodnog vegetacijskog
pokrova koristiti samo autohtone biljne vrste koje se javljaju u sastavu vegetacijskih zajednica
prisutnih na širem području zahvata.
20. Kako bi se uklonila mogućnost stradavanja vrsta ptica koje su oportunističkog načina prehrane i
grabljivica, redovito vršiti uklanjanje strvina s područja cestovnog koridora.
21. U slučaju pojave i širenje invazivnih biljnih vrsta u održavanom pojasu uz cestu, osigurati njihovo
trajno uklanjanje. U suradnji sa stručnjakom primijeniti adekvatnu metodu uklanjanja za pojedinu
stranu invazivnu vrstu.
78 SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina
22. Redovitom kontrolom i čišćenjem održavati prostor unutar propusta prohodnima kako bi se
osigurali kontinuitet staništa i kretanje životinja.
5.1.2 Prijedlog programa praćenja stanja
Prijedlog programa praćenja stanja biološke raznolikosti koji je predložen Studijom o utjecaju na
okoliš obuhvatiti će i one ciljne vrste područja ekološke mreže HR1000029 Cetina i HR2000929 Rijeka
Cetina – kanjonski dio, na koja je moguć utjecaj stradavanja na cesti tijekom odvijanja prometa:
1. Tijekom odvijanja prometa pratiti učestalost i distribuciju stradanja životinja od prometa, s
naglaskom na ugrožene i strogo zaštićene vrste sisavaca, ptica i gmazova. Praćenje stradavanja
životinja provoditi tijekom jedne godine, svaki mjesec (3 puta duž cijele trase ceste i spojnih
cesta, s razmakom od 3-4 dana) osim zimskih mjeseci (studeni, prosinac, siječanj, veljača), dok je
u travnju, svibnju, lipnju i rujnu potrebno povećati radni napor (6 puta duž cijele trase, s
razmakom od 3-4 dana) prvenstveno zbog gmazova koji su najaktivniji u tom periodu. Nakon
praćenja u razdoblju od godinu dana izvršiti analizu o mjestima stradanja i taksonomskoj
pripadnosti stradalih životinja te izvršiti eventualne korekcije mjera zaštite. Nakon provedenih
mjera zaštite ponoviti praćenje radi provjere učinkovitosti mjera zaštite. Rezultate praćenja
dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode.
Uz mjere ublažavanja štetnih utjecaja na područja ekološke mreže, Studijom o utjecaju na okoliš
predložene mjere biološke raznolikosti i zaštićenih područja te program praćenja stanja biološke
raznolikosti također će osigurati ublažavanje ili izbjegavanje potencijalnih štetnih utjecaja zahvata
na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.
SUO D8, dionica: čvor TTTS – čvor Stara Podstrana – čvor Krilo Jesenice – čvor Dugi Rat – most Cetina 79
6 GRAFIČKI PRILOG
Grafički prilog 1.1-1. Pregledna situacija 1:25000
Brza cesta - četvorotračnaBrza cesta - dvotračna
Spojne i ostale nove ceste
Čvorovi
Vijadukti i mostoviTuneli
LEGENDA:
SPA - Područje očuvanja značajno za ptice
pSCI - Područje očuvanja značajno za vrste i staništa
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10