Suze sina razmetnoga

Ivan (Dživo) Gundulić naš je najznačajniji i najutjecajniji književnik baroka. Rodom iz dubrovačke plemićke obitelji cijeli život provodi u rodnom gradu. Plava krv mu je omogućila obavljanje raznih državničkih funkcija. Svoje široko obrazovanje stekao je u Dubrovniku gdje su mu učitelji bili mnogi značajni i istaknuti ljudi onoga vremena. Književnošću se počeo baviti vrlo mlad, stoga je već u dobi od 30 godina bio iznimno popularan i cijenjen. Baroknu hrvatsku književnost karakterizira pojava književnih krugova. Književni jezik bio je jedinstven i prilagođen govoru regije. Djela su se razlikovala po temi, vrstovnim obilježjima, a ponekad čak i po namjeri. Odlike barokne književnosti su nagomilavanje ukrasa, mnoštvo stilskih figura kojima se postiže kićenost, pobožan i uzvišen stil, teme vjerskog karaktera. Najpopularnija stilska figura barokne književnosti je končeto koja se temelji na pronalaženju sličnosti između naizgled potpuno različitih pojava i predmeta. Barokni književnici čitatelja žele zadiviti svojom virtuoznošću te neobičnošću pjesničkih slika.

Ulomak pripada drugom plaču Spoznanje u kojem autor govori o razmetnom sinu koji razmišlja o prolaznosti života, o čovjekovoj spoznaji da je nemoćan u trenutku smrti. Suze sina razmetnoga religiozna je poema oblikovana u tri plača koji nose naslov po fazi kroz koje prolazi razmetni sin: Sagrješenje, Spoznanje i Skrušenje. Tipične barokne teme su prolaznost života, život nakon smrti, smisao života te religiozne teme. Gundulić temu o razmetnom sinu i njegovom pokajanju pronalazi u Bibliji, točnije u Lukinu evanđelju. Tema poeme je stoga religioznog karaktera, no prepoznaju se i ostale, tipične barokne teme. Stih je osmerac ukomponiran u sestine. Ritam se postiže rimom oblika ab ab cc. Cijelo djelo Gundulić je ukrasio mnoštvom antiteza. Antitezom autori dva oprečna pojma stavljaju jedan uz drugi da bi naglasili kontrast između njih što prepoznajemo u ovom ulomku:

„… siromaške kućaricei kraljevske tej polače;

ona uspored mestara i mlada, roba i kralja …“

„Vedre krune, teška ralajednom kosom ona slama;“

Postupkom asindetona Gundulić je nanizao mnoštvo metaforičnih stihova bez gramatičke povezanosti:„... na ognju vosak, dim na vitru,

snijeg na suncu, san o zori,trenutje oka, strila iz luka …“

Tezu kako smrt „kud prohodi, sve satira“ Gundulić potkrepljuje i opravdava cijelim ulomkom. Govori da smo pred smrti svi jednaki, ista nas sudbina čeka, ne možemo joj se skriti. Koliko god se trudili, što god činili uvijek nas prati u stopu.

„Bježi kud znaš, što hoć čini,zapad i istok vas ophodi,

i beskrajnoj po pučinisvijet kružeći Indije brodi;

krij se u jame gorskijeh hridi, -smrt svuda te slidom slidi.“

„Vedre krune, teška ralaJednom kosom ona slama;

ljepos, blago, snaga i hvala, -sve je prid njom na ognju slama;

gluha i slijepa bez obzirakud prohodi, sve satira.“

Čitavo djelo je alegorično. Obrađujući ove biblijske teme, Gundulić na poseban način dočarava situaciju u kojoj se svaki pojedinac može naći. Svaki pojedinac se ponekad može prepoznati u liku razmetnoga sina. Bez obzira na položaj, moć i status čeka nas ista sudbina - smrt. Čovjek je rođen da živi, da kroči svijetom i da završi život kada nastupi smrt. Ovo djelo je zbog svevremenosti i univerzalnosti tema i danas vrlo cijenjeno. Čovjeku je u biti postavljanje egzistencijalnih pitanja, pitanja o smislu života. Od početaka čovječanstva pa sve do danas, čovjek razmišlja o pitanjima života i smrti te vječnom životu. Također, mnogi pokajnici se prepoznaju u liku razmetnoga sina. Za razliku od razmetnoga sina iz ove poeme, danas čovjeku vrlo često izostane spoznanje i skrušenje. Stoga, takvi ljudi nisu plodno tlo za promjene.

Broj riječi: 575*Smjernice:*

Smjesti pisca u književno-povijesno razdoblje. Objasni značaj pisca u hrvatskoj književnosti. Navedi osnovna obilježja (poetiku) književno-povijesnog razdoblja.

Smjesti ulomak u kontekst djela. Odredi kompoziciju, stih i strofu djela. Objasni temu djela i gdje pisac pronalazi temu. Koje tipične barokne teme prepoznaješ u ulomku. Stihovima potkrijepi tvrdnju da se ovaj ulomak temelji na kontrastima (antitezama). Izdvoji pet metafora o prolaznosti života koje su nanizane postupkom asindetona. Navedi primjere kojima pjesnik potkrepljuje svoju tezu kako smrt „kud prohodi, sve satira“.

Protumači alegoričnost djela. Objasni univerzalnost (svevremenost) djela.