I U dvije godine uspjeli smo ugovo-riti čak 8,5 milijardi kuna nepovrat-nih sredstava, od čega je već ispla-ćeno 2,6 milijardi kuna za razvojneprojekte u pet slavonskih županija.

I Hrvatski turizam ne smije bitiograničen samo na obalu, plaže imore. Kada promišljamo o cjeloku-pnoj hrvatskoj turističkoj ponudi,upravo razvoj seoskog i kontinen-talnog turizma ima velik potencijalrasta na istoku Hrvatske.

i Naš je cilj snažno hrvatsko selo,zdrava hrana po pristupačnim cije-nama i konkurentna poljoprivredau kojoj udruženi poljoprivrednicimogu što bolje živjeti od svog rada iravnopravno sudjelovati na tržištu.

• Želimo maksimalno iskoristitinaše mogućnosti te tako probuditioptimizam u hrvatskom društvubez kojeg nema gospodarskog rastani demografske obnove.

NOVOSTI// 475. str. //

INTERVJU ANDREJ PLENKOVIC

SVAKI EURO KROZPROJEKT SLAVONIJAULAŽEMO U RAZVOJISTOKA HRVATSKE

Glas Slavonije, 22.12.2018., str. 1, A4

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr

Evidencijski broj / Article ID: 18380620Vrsta novine / Frequency: Dnevna / DailyZemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / CroatiaRubrika / Section:

Bojan DIVJAK/Igor BOŠNJAK

Rezime godine naizmaku, aktualnadruštveno-poli-tička pitanja i si-tuacija u zemlji,

odnosi sa susjedima te posebi-ce Projekt Slavonija, Baranja iSrijem glavne su teme o kojimasmo razgovarali s predsjedni-kom Vlade i HDZ-a AndrejomPlenkovićem.

T Projekt Slavonija jedna jeod onih tema kojima se čestovraćate. Koji su dosadašnjiučinci tog projekta i po čemustanovnici Slavonije i Bara-nje zasad mogu vidjeti da imse poklanja osobita pozor-nost u promišljanju buduć-nosti hrvatske države?

- Koncept Projekta Slavonija,kao političkog i institucional-nog okvira za financiranje ra-zvoja pet slavonskih županija,prvi put sam javno predstaviokrajem kolovoza 2016. u Osi-jeku. Želimo iskoristiti svakieuro koji je na raspolaganju zapružanje ruke ravnomjernomrazvoju istoka Hrvatske - pod-ručja koje je pretrpjelo najve-ća stradanja u Domovinskomratu i koje je zaslužilo naš do-datni angažman. U dvije godi-ne uspjeli smo ugovoriti čak8,5 milijardi kuna nepovrat-nih sredstava, od čega je većisplaćeno 2,6 milijardi kunaza razvojne projekte u pet sla-vonskih županija. I posljednjasjednica Savjeta za Slavonijuu Pakracu jasno je pokazalada suradnja sa slavonskim žu-panijama, gradovima i općina-ma donosi konkretnu korist.Dodatno, u regionalni razvojHrvatske u tri godine ulažemo1,3 milijarde kuna iz državnogproračuna - što je šest putaviše nego u cijelom mandatubivše SDP-ove vlade. Razvojprehrambeno-prerađivačkogi drvno-prerađivačkog sekto-ra, informacijsko-komunika-cijske tehnologije, zdravstva ikontinentalnog turizma prepo-znati su kao prioriteti podiza-nja konkurentnosti slavonskoggospodarstva. Učinci poreznograsterećenja, mjera demograf-ske revitalizacije, rekordnihulaganja u programe zapošlja-vanja, kao i stambenog zbrinja-vanja mladih obitelji posebnosu izraženi upravo u Slavoniji.

Fokusirani na turizam

T Slavonske županije i gra-dovi u svojim su razvojnimplanovima snažno fokusira-ni na turizam. Osijek je do-bio Dane hrvatskog turizmaza 2019. godinu, jasno je dadaljnji rast prihoda od tu-rizma ne možemo očekivatina Jadranu, nego upravo nakontinentu. Koliko će vašavlada dodatno ulagati u ra-zvoj kontinentalnog turizmai tomu prilagođavati zakon-ske propise?

- S oko 19,5 milijuna dolazaka,105 milijuna noćenja i očekiva-nim ukupnim prihodima od 12milijardi eura 2018. je za Hrvat-sku bila najuspješnija turistič-ka godina u povijesti. Među-tim, hrvatski turizam ne smijebiti ograničen samo na obalu,plaže i more. Kada promišlja-

-aA N D R E J P L E N K O V I Ć , predsjednik Vlade i HDZ

SVAKI EURO KROZPROJEKT SLAVONIJAULAŽEMO U RAZVOJISTOKA HRVATSKERezultati koje postižemo pokazuju da odgovornom politikompobjeđujemo populizam i destrukciju koju nudi oporba

mo o cjelokupnoj hrvatskoj tu-rističkoj ponudi, upravo razvojseoskog i kontinentalnog tu-rizma ima velik potencijal ra-sta na istoku Hrvatske. Razvojspecijalnih oblika agroturizma,zdravstvenog i kulturnog turiz-ma te bogata ponuda gastro-nomije, autohtonih proizvoda,tradicije i prirodne baštine Sla-vonije uklapa se u koncept kva-litetnog i održivog cjelogodiš-njeg turizma. Zato je odličnošto će se Dani hrvatskog turiz-ma 2019. održati na područjuSlavonije, Baranje i Srijema jertime prepoznajemo da Slavoni-ja može pridonijeti razvoju cje-lokupnog hrvatskog turizma.U razvoj turizma na područ-ju Slavonije, Baranje i Srijemau protekle dvije godine uloži-li smo 38 milijuna kuna. Ohra-

bruje stoje u slavonskim župa-nijama u ovoj godini ostvarenopet posto više dolazaka i devetposto više noćenja nego 2017.Nastavit ćemo s promocijom,poticanjem suradnje i razra-dom turističkih sadržaja u kon-tinentalnom dijelu Hrvatske.

T Hrvatska poljoprivredavapi za modernizacijom pro-izvodnih procesa, modelaorganiziranja, sustava poti-caja. Istovremeno, vrhunskitehnološki opremljeni velikisustavi istiskuju mogućnosttradicionalnog života na selukakav je u Slavoniji i Baranjiuobičajen, zbog čega dolazido iseljavanja stanovništvau urbane sredine ili inozem-stvo. Kojim projektima Vlada

misli osigurati opstanak ru-ralnih područja?

- Poljoprivreda je strateška gra-na hrvatskoga gospodarstva,bogati smo plodnom zemljom iimamo vrijedne ljude koji ima-ju potrebna znanja i vještine zaproizvodnju zdrave hrane zaHrvatsku i izvoz. Upravo zatomoramo znati odgovoriti naizazove današnje globalne po-ljoprivrede, odnosno pomoćinašim poljoprivrednicima dabudu konkurentni u Europi isvijetu. Poticaji se danas ispla-ćuju na vrijeme, a povećali smoizdvajanja iz državnog prora-čuna za poljoprivredu na 7,7milijardi kuna u 2019., od čegaje 5,4 milijarde kuna iz fondo-va EU-a. Na taj način potičemoprimarnu proizvodnju te inve-

sticije u prerađivačke pogone.I posljednji val poreznih raste-rećenja kroz smanjenje PDV-aza svježe voće, povrće, meso,ribu i druge proizvode te narepromaterijal i rasadni ma-terijal, kao i na povezane us-luge isporuke živih životinjaimat će dobre učinke na sek-tor. U prve dvije godine man-data izmijenili smo niz zako-na i pravilnika kojima želimosuzbiti nepravedne prakse upoljoprivrednom sektoru, ali ipovećati produktivnost doma-će proizvodnje hrane. Nositeljihrvatske poljoprivrede su malapoljoprivredna gospodarstva,čiji smo položaj dodatno osna-žili donošenjem novog Zakonao obiteljskim poljoprivrednimgospodarstvima kao i brojnimrazvojnim projektima kroz

Program ruralnog razvoja. Pla-niramo gradnju hladnjača kaopokretača udruživanja hrvat-skih proizvođača, a ujednoželimo unaprijediti sustav na-vodnjavanja. Naš je cilj snažnohrvatsko selo, zdrava hrana popristupačnim cijenama i kon-kurentna poljoprivreda u ko-joj udruženi poljoprivrednicimogu što bolje živjeti od svograda i ravnopravno sudjelova-ti na tržištu. Želimo motiviratimlađe, obrazovane generaci-je, koji su najspremniji prihva-titi izazove novih proizvodnihtehnologija, da se bave poljo-privredom i ostanu u ruralnimpodručjima živjeti i zasniva-ti obitelji. Zato posebno radu-je što smo jučer (petak, nap.ur.) potpisali novih 113 ugovoravrijednih 732 milijuna kuna zagradnju i obnovu dječjih vrtićau cijeloj Hrvatskoj.

Preuzeti odgovornost

T Na izborima za mjesnu sa-moupravu u Osijeku vaša jestranka ostvarila najbolji re-zultat dosad i osvojila više odpolovine zastupničkih mjestau vijeća i četvrtima. Pobijedi-li ste i u Otočcu i Zadru. Iakosu to relativno mali uzorci bi-rača, koliko to držite važnim?

- Uvjerljive pobjede na izbo-rima za mjesnu samoupravu,kao i istraživanja javnog mnije-nja, potvrđuju da građani pre-poznaju naš rad i pokazuju daje ovako profiliran HDZ - kaomoderna stranka desnog cen-tra usmjerena na važne temehrvatskog društva - na dobromputu. HDZ smo financijski kon-solidirali i vodimo ozbiljnu po-litiku, što je ključna razlikaizmeđu nas i oporbenih strana-ka. Dok oporba pokušava stećipozornost izvodeći incidente uSaboru i rušeći kvorum, našavlada i parlamentarna većina uproteklih mjesec dana donijelaje niz važnih odluka: Sabor jeusvojio proračun za iduću go-dinu, potvrđen je prijedlog no-vih poreznih rasterećenja, po-većana je minimalna plaća na3000 kuna, usvojena je miro-vinska reforma kao i zakoni oudomiteljstvu, tržištu kapita-la, brdsko-planinskim i potpo-mognutim područjima te De-klaracija o položaju Hrvata uBiH. Rezultati koje postižemopokazuju da odgovornom poli-tikom pobjeđujemo populizami destrukciju koju nudi oporba,čime očito ni velika većina hr-vatskih građana nije impresio-nirana.

Pobjeda u Osijeku pokazatelj jeda će osječki HDZ s Ivanom Ra-dićem kao predsjednikom naidućim lokalnim izborima bitispreman preuzeti odgovornosti na gradskoj razini, nakon štoje prošle godine Ivan Anušićpostao župan Osječko-baranj-ske županije.

T Kako ste zadovoljni su-radnjom s koalicijskim par-tnerom HNS-om? Bilo jeprijepora oko Zakona o udo-miteljstvu i Zakona o udžbe-nicima, a kritike su dolazilei od drugog vašeg partnera- tzv. Bandićeva kluba za-stupnika. Više se puta po-stavljalo pitanje stabilnostikoalicije, no vladajuća veći-na u Saboru i dalje nema ve-ćih problema. Kako očekujete

Glas Slavonije, 22.12.2018., str. 1, A3

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr

Evidencijski broj / Article ID: 18380620Vrsta novine / Frequency: Dnevna / DailyZemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / CroatiaRubrika / Section:

da će se suradnja s HDZ-ovimpartnerima nastaviti, posebi-ce kada je riječ o obrazovnojreformi?

- Suradnja s našim koalicij-skim partnerima temelji se najasnom suglasju da je potreb-no orijentirati se na razvoj-ne prioritete Hrvatske. Ar-gumentirano raspravljamo osvim zakonskim prijedlozimai unutar Vlade i Hrvatskog sa-bora. Nastavljamo s obrazov-nom reformom, a cilj nam jeda na temelju društvenog su-glasja u obrazovni sustav une-semo nužne promjene uvaža-vajući prethodna postignuća,nastojanja i stečena iskustva.

U 2019. predvidjelismo nova administra-tivna rasterećenja uiznosu od 626 miliju-

na kuna

Naši mladi budućnost su Hr-vatske. Obrazovanje je gene-rator razvoja ljudskih poten-cijala i javno dobro te je stoganaš strateški prioritet. Unapri-jediti sustav odgoja i obrazo-vanja znači raditi na razvojudruštva, konkurentnosti gos-podarstva, ali i na doprinosurazvoju naših građana. Upravozbog toga našoj Vladi je refor-ma školstva stožerno pitanjekojim želimo graditi Hrvatskubudućnosti. Osim kurikular-ne reforme, reforma školstvauključuje i podizanje kvalite-te rada i društvenoga ugledaučitelja i nastavnika, unaprje-đenje razvojnoga potencijalaškola, razvoj cjelovitoga susta-va potpore učenicima, ujedna-čavanje i podizanje pedagoškihstandarda te uvođenje sustavakvalitete i suvremenog stan-darda obrazovanja. Obrazo-vanje je ključ uspjeha svakogdruštva i države u vrlo konku-rentnom globalnom okruženju

i Hrvatska na tom planu nećezaostajati.

T Nekoliko ste puta istaknu-li kako afera SMS vezana uzcurenje podataka izgleda svegore i zahtijeva daljnje kora-ke. Koji su to koraci i kolikospominjanje Miljana Brki-ća uz tu aferu šteti HDZ-ui vama kao predsjednikustranke i premijer?

- Od policije, DORH-a i svihangažiranih službi očekujemda se afera rasvijetli do kra-ja. Što više informacija izlaziu javnost, afera poprima svešire razmjere jer se fabricira-njem različitih dokumenatanastojalo destabilizirati politič-ku scenu i institucije. Na menikao predsjedniku Vlade nijeda utvrđujem ili prejudicirambilo čiju odgovornost, već zato postoje nadležna tijela, kojetrebaju utvrditi sve činjenice.Dodatnim jačanjem institucijamoramo našim građanima po-kazati da u Hrvatskoj ne možebiti prihvatljivo ometanje istra-ga i curenje podataka.

T 17 nekoliko ste navrata nasastancima Europskog vijećagovorili o Bosni i Hercegovi-ni i pitanju izbornog zakonau toj zemlji. Ima li odjeka nate istupe? Stoje glavni cilj imotiv usvajanja saborske De-klaracije o položaju HrvatauBiH?

- Kao prijateljska i susjedskazemlja, Hrvatska snažnije odbilo- koje druge države potičeubrzanje europskog puta BiH,čime pokazujemo da je našangažman dobronamjeran iusmjeren prema boljitku cijeleBiH kao zemlje tri ravnoprav-na konstitutivna naroda, Hr-vata, Bošnjaka i Srba te svihdrugih koji žive u BiH. Još kaozastupnik u Europskom par-lamentu aktivno sam se zau-zimao za podnošenje zahtjeva

U EUROPSKU UNIJU UŠLI SMO S NAMJEROM DA SEPODIGNE KVALITETA ŽIVOTA NAŠIH SUGRAĐANA

• Hrvatska u okviru pregovora o novom višegodišnjem finan-cijskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. traži da seuvaže njezine specifičnosti kao najmlađe članice? Koje su to spe-cifičnosti i koliko bi "rupa" u sedmogodišnjem proračunu, kojaostaje zbog odlaska Velike Britanije, utjecala na našu zemlju?

- Pregovori o novom Višegodišnjem financijskom okviru su u tije-ku, a cilj koji smo postavili na posljednjem sastanku Europskog vi-jeća jest postići dogovor do jeseni 2019. Za razdoblje 2021. - 2027.Europska komisija je predložila proračun u ukupnom iznosu od1135 milijardi eura, što iznosi 1,11 posto bruto nacionalnog do-hotka država članica EU27. Hrvatska taj prijedlog vidi kao dobruosnovu za pregovore. Naš je prioritet zadržavanje odgovarajućerazine financiranja kohezijske politike i zajedničke poljoprivred-ne politike, što će biti jamstvo za nastavak ulaganja europskognovca u ravnomjerni razvoj svih dijelova Hrvatske. Ukupna alo-kacija za Hrvatsku prema prijedlogu Komisije iznosi 10,6 milijar-di eura. Inzistirali smo na tome da se uvaže hrvatske specifičnostii činjenicu da je Hrvatska najnovija članica Europske unije. Zbogtoga smo uspjeli da je predložena alokacija po glavi stanovnika uodnosu prema ostalim državama članicama srednje i istočne Eu-rope dobra. U daljnjim pregovorima nama je važno da se novaprovedbena pravila ne odraze negativno na provedbu projekata,što se ponajprije odnosi na odredbe o pretfinanciranju, nacio-nalnom sufinanciranju i odgovarajućem razdoblju za apsorpcijusredstava. To sam čvrsto zastupao i na posljednjem sastanku Eu-ropskog vijeća, kao i na sastanku s kolegama iz zemalja Prijateljakohezije u Bratislavi. U Europsku uniju ušli smo s namjerom da sepodigne kvaliteta života naših sugrađana i približi standardu eu-ropskih zemalja, radi čega smo u mandatu ove Vlade znatno ubr-zali apsorpciju fondova EU-a. Zatekli smo samo 9 posto ugovore-nih projekata, a sada smo na 59 posto, stoje ukupno 6,3 milijardieura za razvojne projekte u Hrvatskoj.

za članstvo BiH. Kao premijer,na Europskom vijeću pojasniosam kolegama da Europskaunija mora pomoći stranka-ma i institucijama u BiH kakobi se pristupilo provedbi pre-sude Ustavnog suda i promjeniIzbornog zakona. Na posljed-njim općim izborima ponovnoje došlo do neodržive situacijeda jedan narod drugome birapredstavnika u Predsjedniš-tvu BiH jer je takav model su-protan duhu Davtonskoga spo-razuma. Brojni kolege i čelnicizemalja pokazali su razumije-vanje prema ovoj temi i zalažuse za kvalitetno funkcioniranjeodnosa među tri naroda u BiH.Deklaracija Hrvatskog sabora opoložaju Hrvata u Bosni i Her-cegovini i europskom putu BiHpolazi od potpore suverenite-tu, teritorijalnom integritetu ineovisnosti BiH te jasne opre-dijeljenosti Hrvatske za razvi-janje dobrosusjedskih odnosautemeljenih na ravnopravnos-ti konstitutivnih naroda. Dabi Hrvati mogli ostajati živje-ti, raditi i zajedno s dva osta-la konstitutivna naroda graditibudućnost BiH, nužno je i de-mokratski da budu ravnoprav-no zastupljeni.S BiH nastavljamo povećavatigospodarsku razmjenu, otvo-rili smo konzulate u Vitezu iLivnu, otvorena su dopisništvaHRT-a i Uredi HGK u Sarajevu iMostaru. Uz to, dogovorena je iavionska linija nakon 15 godinakoja povezuje Zagreb i Mostardva puta tjedno.

T Odnosi sa susjedima teretsu i ovoj Vladi, posebice kadaje riječ o Srbiji i potrazi zanestalima, a Slovenija i daljene odstupa od svojih stavovavezanih uz arbitražu ograni-či. Možete li bar neku od tihdugogodišnjih priča zatvoritiu ovom mandatu i početi gra-diti bolje odnose?

- Čvrsto zastupamo nacionalneinteresa, imamo diplomatskogiskustva i jasnije smo strukturi-rali odnose sa susjedima. Sva-koj državi pristupamo indivi-dualno sa stalnom težnjom zaodvajanjem otvorenih pitanjaod tekućih gospodarskih i po-litičkih konzultacija. Sa Srbi-jom smo nakon dugo godinaodržali sjednicu Međuvladinogmješovitog odbora za zaštitunacionalnih manjina izmeđuHrvatske i Srbije, i dodatno sezalagali za poštivanje načelareciprociteta u jačanju pravahrvatske nacionalne manjineu Srbiji. Pitanje nestalih od ve-likog je interesa za našu Vladui u tom pitanju nema kompro-misa jer sudbina svih nestalihmora biti razriješena. Tragamoza još 1508 osoba nestalih uDomovinskom ratu, i nećemoprestati dok se posljednja oso-ba ne nađe.

Što se tiče kandidatkinja začlanstvo u EU, nećemo popu-štati i pristajati na polovičnarješenja, dapače, sve državekandidatkinje, pa i Srbija, mo-raju ispuniti sve kriterije začlanstvo u EU. Moramo se pod-sjetiti da smo mi na tom putuisto tako prošli vrlo izazovnihmjerila i kriterija koje smo is-punili.U pitanju graničnog spora saSlovenijom hrvatsko stajali-šte je jasno definirano konsen-zualnom odlukom Hrvatskogsabora iz srpnja 2015. Ujed-no, otvoreni smo i spremni

na bilateralne razgovore jerje arbitraža nepovratno kom-promitirana. Takvo stajalištekomunicirali smo prema Eu-ropskoj uniji, svim državamačlanicama, ali i drugim među-narodnim partnerima. Dragomi je da je Europska komisi-ja odlučila ne miješati se u topitanje jer je ono bilateralnenaravi. Susjedne smo zemlje,partneri u Europskoj uniji i sa-veznici u NATO-u i vjerujemda se možemo usuglasiti. Slije-dom Odluke Vlade od 20. pro-sinca, Hrvatska je uputila pod-nesak Sudu EU-a na slovenskutužbu, kojim se ističe prigovornenadležnosti Suda EU-a zarješavanje spora.

T Završava još jedna nimalolagana godina za vašu vla-du, koji su bili njezini najvećiizazovi?

- Usprkos svim izazovima, uprotekloj godini ostvarili smoglavne ciljeve. To govorim pri-je svega u smislu poduzima-nja reformi koje su se godi-nama ranije odgađale. Našegospodarstvo sada raste nazdravim temeljima, uz istovre-meno smanjenje javnog duga,što prije nije bio slučaj. Dobrigospodarski trendovi temeljese na poduzetnosti naših gra-đana i poduzetnika, kao i natransformacijskom trokutukoji je naša Vlada uspostavi-la - konsolidacija javnih finan-cija, provedba strukturnih re-formi i privlačenje investicija.Dovršen je proces nagodbe ukoncernu Agrokor čime su sa-čuvana radna mjesta, spriječen

kolaps gospodarskog sustava iprovedena svojevrsna reformamodela plaćanja i poslovanjau Hrvatskoj. Proveli smo miro-vinsku i poreznu reformu kojaće dodatno rasteretiti građanei poduzetnike za 2,7 milijardekuna. U 2017. ostvarili smo su-ficit opće države od 3 milijar-de i 150 milijuna kuna, a una-toč protestiranim jamstvimaza brodogradnju, vjerujem daćemo u 2018. ponovno imatiproračunski višak.Stvaranjem poticajnog okruž-ja, povećavamo investicije.Ove godine bilježimo rekor-dnih dvije milijarde eura stra-nih ulaganja, što je pridonije-lo i velikom rastu zaposlenosti.Svjesni smo da su negdje rezul-tati brži, a da je negdje potreb-no više vremena, međutim,nema teme koja se odnosi naostatke hrvatske tranzicije kojanije došla na dnevni red Vladei kojom se nismo bavili. Jasnoje da reforme koje provodimoveć daju konkretne rezultatena gospodarskoj, političkoj idruštvenoj razini.

Probuditi optimizam

T Ekonomski stručnjaci pa iHrvatska gospodarska komo-ra ističu kako rast koji ostva-rujemo nije dovoljan i da tonidinamikom Hrvatska nikadaneće uhvatiti korak s ostat-kom Europske unije. Na kojinačin to planirate ostvariti?

- Hrvatska je za razliku odostatka Srednje Europe ima-la drugačiju početnu poziciju i

zahtjevniji put koji smo samo-stalno prošli. Osim ratne agre-sije koja je rezultirala ne samotragičnim gubitkom mnogih ži-vota i razaranjem zemlje, negoje Hrvatska tada i izgubila ko-rak s ostalim tranzicijskim dr-žavama, financijsku krizu irecesiju prošli smo izvan član-stva u Europskoj uniji. Dok sudrugi sredstva iz strukturnihfondova EU-a koristili više oddeset godina prije nas, mi smotek 2013. počeli koristiti pred-nosti jedinstvenog europskogtržišta. To ne smijemo zabora-viti kada sagledavamo našu da-našnju poziciju.Nacionalnim programom re-formi i Programom konvergen-cije poduzimamo mjere kojimačinimo jačamo gospodarstvo,povezujemo obrazovanje s tr-žištem rada i osiguravamo odr-živost javnih financija. U po-sljednje dvije godine ubrzanosmanjujemo javni dug, u čemusmo među najboljima u Euro-pi. BDP kontinuirano raste oko3 posto, a poboljšao se i među-narodni ugled Hrvatske što do-kazuje kontinuirano povećanjekreditnog rejtinga, koji je nakorak do investicijskog. Vjeru-jemo da ćemo ostvariti taj idu-ći korak koji će dodatno sma-njiti kamate našim građanima,tvrtkama i državi čime će sepotaknuti i investicijski ciklusu Hrvatskoj.

Naš je cilj snažno hr-vatsko selo, zdravahrana po pristupač-

nim cijenama i konku-rentna poljoprivreda

Provodimo već treću fazu po-rezne reforme u kojoj smousredotočeni na rasterećenjenaših građana i njihove potro-šačke košarice. U 2019. predvi-djeli smo nova administrativnarasterećenja u iznosu od 626milijuna kuna. Kroz poduzet-ničke potpore, poticaje u poljo-privredi, potpore za zapošljava-nje i samozapošljavanje, kao imnoge druge mehanizme jača-nja konkurentnosti, vjerujemoda će se stvoriti dodana vrijed-nost gospodarstvu, ali i da ćese život u Hrvatskoj u idućemrazdoblju poboljšati. Želimomaksimalno iskoristiti naše mo-gućnosti te tako probuditi op-timizam u hrvatskom društvubez kojeg nema gospodarskograsta, ni demografske obnove.

T U 2019. nas čekaju europ-ski, a potom i predsjednič-ki izbori? Što HDZ očekujeod njih i hoće li predsjednicaRepublike Kolinda-GrabarKitarović imati njegovu pot-poru ako se ponovno kandi-dira, postoje li za to određenipreduvjeti uz njezinu volju daide u još jedan mandat?

- Očekujemo pobjedu na eu-ropskim izborima u svibnju.Od dvanaest hrvatskih zastu-pnika u Europskom parlamen-tu, najmanje pet će ih biti izHrvatske demokratske zajedni-ce, čime ćemo ponovno snaž-no pridonijeti ukupnoj pobjediEuropske pučke stranke, kojaće i nakon izbora ostati naj-snažnija politička opcija Euro-pe. Što se tiče predsjedničkihizbora, čekamo da se predsjed-nica izjasni o kandidaturi. •

Glas Slavonije, 22.12.2018., str. 1, A3

Presscut d.o.o. -- Domagojeva 2, 10000 Zagreb, Croatia -- tel.: +385 1 4550 385, fax.: +385 1 4550 407 -- www.presscut.hr -- helpdesk@presscut.hr

Evidencijski broj / Article ID: 18380620Vrsta novine / Frequency: Dnevna / DailyZemlja porijekla / Country of origin: Hrvatska / CroatiaRubrika / Section: