Priručnik za pacijente oboljele od Parkinsonove bolesti

SVE MOGU SVE MOGU

STABILAN TABILAN

AKTIVANKTIVANKTIVAN

MOBILANOBILAN

SAMSVE MOGU

U izradi knjižice su sudjelovali:

Marija Miletić, bacc.physioth.Dr.sc. Vladimira Vuletić, dr.med, neurologAnton Glasnović, dr.med., neurologBranimir Nevajda, dr.med.Vanja Vojnović, dr.med.Maja Majdak – Rubinić, dr.med.

Literatura:

Patricia M. Davies: Steps to follow, The comprehensive tretmant, 2000.g., 2000.g.Sheila Lennon, Maria Stokes: Pocketbook of Neurological PhysiotherapyPocketbook of Neurological Physiotherapy, 2009.g.Maria Stokes: Neurological PhysiotherapyNeurological Physiotherapy, 2002.g.

Edukativni priručnik

za pacijente i obitelj

UVOD

Parkinsonova bolest već od najranijeg stadija uzrokuje znatno sma-njenje aktivnosti svakodnevnog života, te dovodi do usporenja pokreta te ukočenosti mišića i zglobova. Istovremeno, može doći do poremećaja posture (držanja), hoda te snage mišića. Budući da se smanjena fizička aktivnost smatra važnim čimbenikom u ubrzanju degenerativnih proce-sa, nužno je da pacijenti oboljeli od Parkinsovove bolesti svakodnevno vježbaju, kako bi povećali pokretljivost te olakšali si transfere i promjene položaja.

Neke epidemiološke studije navode kako umjerena fizička aktiv-nost je u pozitivnoj korelaciji s smanjenim rizikom od razvoja bolesti te da može odgoditi početak simptoma. Sve veći broj studija navodi da vjež-banje, u odnosu na samo uzimanje lijekova ili kirurške postupke, više doprinosi funkcionalnosti pacijenta. Svakodnevno vježbanje smanjuje

5 osnovnih pravila:

Vježbe provoditi uvijek približno u isto vrijeme, kada ste •najodmorniji i najopuštenijiTijekom vježbanja nosite udobnu i prozračnu odjeću i obuću•Tempo, vrijeme provođenja i broj vježbi prilagodite, kako biste •izbjegli zamor i preforsiranjeSvaku vježbu izvodite polako, uz zadržavanje postignutog •položaja, najmanje 5 a najviše 10 sekundi, između svake vježbe obavezno radite pauze i svaku vježbu ponoviti 8-10 xTijekom vježbanje paziti na ujednačeni ritam disanja•Obavezno vodite dnevnik padova, jer 2 ili više pada unutar 12 •mjeseci je rizični faktor za ponovni pad. U dnevnik obavezno upišite mjesto pada (kupaonica, kuhinja,...), pri kojoj se aktivnosti dogodio pad (kod okretanja, pri hodu,...), razlog (zakočenje, spotaknuće,...) te da li su se pojavile zaštitne reakcije (kako ste se dočekali na podu)

komorbiditet, invalidnost, a održava ili povećava pokretljivost.U ovom priručniku ćete pronaći najvažnije vježbe i aktivnosti koje

bi svaki pacijent s Parkinsonovom bolešću trebao usvojiti i svakodnevno ponavljati.

10 OSNOVNIH VJEŽBI

Pri svakom koraku koji učinite odvojite prste od podloge•Stopala uvijek držite razmaknuta oko 20 cm, kako biste si •osigurali stabilnostDa biste spriječili eventualne padove, radite male korake, •držite stopala razmaknuta i nikad ne križajte noge. Kako biste to ostvarili vježbajte na sljedeći način: hodajte nekoliko koraka naprijed, stanite, okrenite se te hodajte unatrag i tako izmjenjujte više puta načine hoda. Vježbu ponavljajte svakodnevno 15 min.Vježbajte hod krećući se uz uske kuteve kuće, kako biste •prevazšli strah od zatvorenih prostoraDa biste si osigurali ravnotežu, a time i stabilnost, vježbajte •brze pokrete u svim smjerovima 5 min. svaki dan. NE tražite zid kad mislite da ćete pasti jer isti neće uvijek biti u blizini. Ukoliko svakodnevno vježbate, Vaše će tijelo uvijek biti tu da Vas zaštitiKada nastupi „freeznig“, tj. kada se stopala „zalede“ ili ostanu •„zalijepljena“ za podlogu, odizanje prstiju eliminira mišićni spazam i strah od padaKoristite ruke dok hodate, jer na taj način smanjujete •opterećenje na noge, smanjujete umor a opuštate ruke i ramenaNekoliko puta dnevno ponavljajte aktivnost sjedanja i •ustajanja. Posjedanje bi trebalo provoditi sporo, uz naginjanje trupa naprijed i polagano spuštanje sve dok stražnjica ne dotakne podlogu. Izbjegavajte naglo spuštanje, tj. bacanje na stolicu ili krevet. Ustajanje isto izvodite uz naginjanje trupa

naprijed te s povišenog položaja kako biste smanjili pologu koju morate svladatiUkoliko Vam se tijelo naginje na jednu stranu, uzmite teret •(vrećica s knjigama ili uteg) u ruku suprotne strane kako biste vratili tijelo u središnji položajBilo koja aktivnost koja stvara poteškoće (npr. zakopčavanje/•otkopčavanje, ustajanje iz kreveta,...) ako se ponavlja 20 x dnevno, postaje lakša 21 x

naprijed te s povišenog položaja kako biste smanjili pologu koju morate svladatiUkoliko Vam se tijelo naginje na jednu stranu, uzmite teret (vrećica s knjigama ili uteg) u ruku suprotne strane kako biste vratili tijelo u središnji položajBilo koja aktivnost koja stvara poteškoće (npr. zakopčavanje/otkopčavanje, ustajanje iz kreveta,...) ako se ponavlja 20 x dnevno, postaje lakša 21 x

•

dnevno, postaje lakša 21 x

PRIKAZ NAJVAŽNIJIH VJEŽBII AKTIVNOSTI SVAKODNEVNOG ŽIVOTA

Vježbe disanja

Pacijenti oboljeli od Parkinsonove bolesti vrlo rano počinju imati problema s posturom (kifoza, smanjen opseg pokreta trupa i ruku) zbog čega nastaju problemi s disanjem i učestale plućne infekcije. Kako bi se smanjili kardiorespiratorni problemi, potrebno je svakodnevno održava-nje aktivnosti i funkcije trupa.

Vježbe disanja možete provoditi u sjedećem ili ležećem položaju, ramena opuštena, držeći dlanove na trbuhu, duboko udahnite na nos, osjećajući kako se ruke odižu s trbuhom, zatim polako izdišite na usta kao da gasite svijeću.

Vježbe mimične muskulature

Ove vježbe se provode zbog problema s govorom, mimikom i žva-kanjem a cilj im je olakšavanje govora i uzimanje hrane te sprečavanje curenja sline. Vježbe provodite pred ogledalom.

Pjevajte i čitajte naglas, uz naglašavanje pokrete usnama. •Snimajte svoj glasRecitirajte abecedu i brojite naglas, uz naglašavanje pokreta •lica i usanaDobro žvačite hranu, premještajte je s jedne strane usta na •drugu, a izbjegavajte gutanje velikih zalogaja

Čvrsto zatvorite oči i onda ih jako otvorite te podignite obrve •gore

Napušite obraze, zatim premještajte zrak s jedne strane na •drugu i potom lagano ispustite zrak kroz malo otvorena usta

Napušite obraze, prste obje •ruke stavite na obraze, pokušajte prstima istisnuti zrak, čvrsto stišćući usne nedopuštajući da zrak iziđe

Stisnite usne i kroz maleni •otvor pušite zrak, kao da gasite svijeću

Šaljite pusice, uz naglašavanje •pokreta usana te zvučnim naglašavanjem

Skupite usnice, potom ih •razvucite prema obrazima (kao u osmijeh) ali bez njihova razdvajanja

•

Vježbe povećanja pokretljivosti glave, vrata i ruku

Ležeći ili sjedeći položaj:

Polako okrenite glavu u desnu stranu, dok ne osjetite laganu •napetost, zadržite kratko i potom polako okrenite glavu na lijevu stranuNagnite glavu na desnu stranu, kao da uhom želite dotaknuti •rame ali pazite da ne odižete rame, dok ne osjetite laganu

Čvrsto stisnite zube i pokažite ih•

Uvlačite i izvlačite donju •čeljust, uz kratko zadržavanje postignutog položaja

Isplazite jezik van i pokušajte Isplazite jezik van i pokušajte ••vrhom jezika dotaknuti vrh nosa i bradu te lijevi i desni kut usana. U početku pokrete izvodite polako a potom ih postepeno ubrzavajtea potom ih postepeno ubrzavajte

napetost, kratko zadržite i •potom polako nagnite glavu na lijevu stranuUvucite bradu tako da Vam se •naglasi podbradak, zadržite kratko i opustite

Ruke držite opuštene uz tijelo, •podižite ramena prema ušima, zadrite kratko i opustite

Sjedeći položaj:Sjedeći položaj:

Vježbajte male i fine pokrete Vježbajte male i fine pokrete •šake tako da spajate palac šake tako da spajate palac sa svakim prstom, u početku sa svakim prstom, u početku pokreti neka budu spori a pokreti neka budu spori a potom ih postepeno ubrzavajte. potom ih postepeno ubrzavajte. Vježbajte zakopčavanje i Vježbajte zakopčavanje i otkopčavanje, rezanje hrane i otkopčavanje, rezanje hrane i pisanje, stišćite lopticu, vadite pisanje, stišćite lopticu, vadite novčiće, svirajte klavir ili novčiće, svirajte klavir ili koji drugi instrument, vežite koji drugi instrument, vežite tenisice ili cipele. Zaposlite tenisice ili cipele. Zaposlite svoje prste više puta dnevnosvoje prste više puta dnevno

Stavite ruke iza stolice, •povlačite ramena natrag što je više moguće, pokušavajući spojiti lopatice, kratko zadržite i opustiteUzmite drveni štap u ruke, •uhvatite ga u ravnini svojih ramena i odignite ga što više iznad glave, kratko zadržite i spustite dolje

Ispružite ruke ispred sebe, •razdvojite ih što je više moguće, bez savijanja laktova, zadržite kratko i vratite u početni položaj

Stavite prste na ramena i Stavite prste na ramena i •laktovima radite krugove, prvo laktovima radite krugove, prvo prema van a potom prema prema van a potom prema unutra

Stojeći položaj:

Stanite 20 cm od zida, •podignite ruke i ispružite ih prema stropu najviše što možete i tako se naslonite na zid te istegnite

Vježbe povećanja pokretljivosti nogu

Sjedeći položaj:

Ispružite desnu nogu, •zadržite, vratite u početni položaj i isto učinite s lijevom nogom

Malo ispružite desnu •nogu i polako rotirajte desno stopalo u jednu pa u drugu stranu, vratite nogu u početni položaj i isto učinite s lijevom nogom

Stojeći položaj:

Pridržavajući se lagano •za stol ili naslon stolice, odignite se na vrhove prstiju, zadržite, spustite se na puna stopala te pokušajte odići prste od poda. U početku vježbu izvodite polako a potom postepeno ubrzavajte

Pridržavajući se za stol •ili naslon stolice, polako savijte koljena, čučnite što je više moguće, zadržite postignuti položaj i polako se vratite u početni položaj

Vježbe za trup

Ležeći položaj:

Naizmjenično savijajte desnu pa lijevu nogu, pokušavajući ih •primaknuti što više prsima

Prislonite se leđima uza zid •te podižite naizmjenično noge savijene u koljenima, kao da marširate na mjestu

Potrbušni položaj:

Oslonite se • na dlanove i podlaktice te se odižite do laktova, zadržite položaj i potom se opustite

Četveronožni položaj:

Dlanovi u ravnini i širini ramena, koljena u ravnini i širini • kukova, polako sjedati na pete, zadržati se i polako vratiti u početni položaj

Savite oba koljena i odižite stražnjicu gore, što je više moguće, • zadržite i polako spustite dolje

Savite oba koljena, stisnite ih i tako spojena rotirajte u jednu • pa u drugu stranu. Bitno je da trup i ramena ostaju mirni, tj. na podlozi

Sjedeći položaj:

Stavite prste Stavite prste •na ramena te istovremeno glavu i trup rotirajte, što je više moguće, u jednu pa u drugu stranupa u drugu stranu

Ruke su opuštene •uz tijelo, naginjite lagano trup naprijed – nazad, njišite se

Vježbe hoda

Osnovna pravila:

Činite duže korake•Podižite prste prilikom započinjanja koraka a kad spuštate •stopalo na pod, prvo spustite petuHodajte blago razmaknutih nogu, kako bi si osigurali •stabilnost a tijelo držite uspravnimoObavezno gledajte ispred sebe - Noge znaju gdje se nalazi •podlogaKoristite ruke, neka se slobodno njišu•Ne koristite samo pravocrtna kretanja•Izvodite više aktivnosti odjednom, npr. hodajte i nosite teret u •ruci ili razgovarajte s partneromAko svaki sljedeći korak postaje sve kraći STANITE i ponovno •krenite s dugačkim korakomAko se „zakočite“, ostanite mirni, podignite glavu gore, •opustite se i pokušajte stupati na mjestu ili se ljuljajte s jedne na drugu stranu te se podižite na prste i spuštajte na petePrilikom okretanja uvijek držite stopala razmaknuta, pogled •ispred sebe i prvo okrećite glavu a ako se okrećete iza ugla hodajte u širokom luku

Postavite 10-ak knjiga ili novina na pod u ravnu liniju, između ostavite dovoljno veliki razmak tako da Vam korak bude što duži. Hodaj-te između njih, pazeći da ne stanete na njih.

Za bolji rad ruku prilikom hoda, zarolajte novine i stavite ih u sva-ki dlan a laktove držite ispružene.

Vježbajte postranični hod te hod unatrag, što je moguće dužim ko-racima.

Dlanovi u •ravnini i širini ramena, koljena u ravnini i širini kukova, izvesti vježbu mačke – brada na prsa, uvući trbuh, leđa gurnuti prema stropu, zadržati kratko, potom pogled ravno ispred sebe, opustiti trbuh i kralješnicu

Olakšavanje aktivnosti svakodnevnog života

Ustajanje iz kreveta

Savijte koljena, zarotirajte trup pa noge u stranu• Spustite jednu po jednu nogu preko ruba kreveta• Oslonite se na lakat, na onoj ruci na kojoj ležite, te na dlan • suprotne rukePolako podignite glavu i trup prema sjedećem položaju• Uvijek si možete pomoći prihvaćajući se za namještaj, rub • kreveta ili za uže

Lijeganje u krevet:

Spustite se na bok, oslanjajući se dlanom suprotne ruke na • krevetKad ste se spustili, prvo zarotirajte trup pa noge prema sredini•

Sjedanje u stolicu:

U slučaju da ostanete „zakočeni“ nekoliko koraka prije • dolaska do stolice, ne posežite za stolcem već za predmetom iza njega, priđite stolici što bliže i tek potom sjedniteRukama se uhvatite za naslone stolice, nagnite se naaprijed i • polako sjedniteNemojte pasti na stolicu•

Ustajanje iz stolice:

Pomaknite se rubu stolice, stopala pomaknite unatrag• Nagnite trupom naprijed dok Vam nos ne bude u visini koljena • pa se odgurnite snagom ruku u stojeći položaj, prvenstveno gurajući kukove naprijedDa bi ustajanje bilo jednostavnije prethodno se zaljuljajte • nekoliko puta naprijed – natragNE DOPUSTITE da Vas ljudi vuku za ruke• Povišene stolice uvelike olakšavaju ustajanje iz njih•