1Brojeve sam izmislila, to bi bilo previe i za mene da i to pamtim.16. zadatakU 2002. godini ostvaren je prihod od 480.000,00 kn, a uloena su obrtna sredstva u iznosu od 80.000,00 kn. U 2003.godiniostvaren je prihod od 675.000,00 kn, a vrijeme trajanja obrtaja je 48 dana.Izraunaj:a) Koeficijent obrtaja za 2002. I 2003. godinub) Vrijeme trajanja obrtaja za 2002.c) Potrebna obrtna sredstva za 2003.a)Ko2002=480.000= 680.000Ko2003=360= 7,548b)Vto2002=360= 606c)ObS2003=675.000= 90.0007,517. zadatak:Izraunaj ponderirani troak kapitalakapital vrijednost troak ponder vrijednost troka ponderirani troakkapitaladionice 200.000 8% 20% 16.000 1,6obveznice 300.000 10% 30% 30.000 3,0krediti 500.000 12% 50% 60.000 6,0UKUPNO 1.000.000 100% 10.600 10,6Ponder je zapravo udio i rauna se dio X ukupno / 100, tj. 200.000x1.000.000/100=20%;300.000x1.000.00/100=30%; 500.000x1.000.00/100=50%Vrijednost troka se rauna: 200.000x8/100=16.000; 300.000x10/100=30.000 500.000x12/100=60.000Ponderirani troak kapitala rauna se mnoenjem troka i pondera kroz 100, tj. 8x20/100= 1,6; 10x30/100=3;12x50/100=618. zadatakTrebalo je izraunati koji je projekt bolji na temelju metode razdoblje povrata i metode neto sadanje vrijednostiuz diskontnu stopu od 10%. Npr.godine projekt A projekt Bdiskontnifaktorprojekt A projekt B0 -100 -180 1 -100,00 -180,0021 20 20 0,909 18,18 18,182 20 20 0,826 16,52 16,523 20 20 0,751 15,02 15,024 20 20 0,683 13,66 13,665 20 20 0,621 12,42 12,426 20 20 0,564 11,28 11,287 20 0,513 10,268 20 0,467 9,349 20 0,424 8,4810 20 0,386 7,72ukupno 20 20 -12,92 -57,12razdobljepovrata5 9Bolji projekt je A, jer je razdoblje povrata krae po obadvije metode.19. zadatak:Metoda interne stope rentabilnostigodina novani tijek diskontnifaktor uz 10%diskontnifaktor uz 15%diskontiranitijek uz 10%diskontiranitijek uz 15%0 -200,00 1,000 1,000 -200,00 -200,001 40,00 0,909 0,870 36,36 34,782 40,00 0,826 0,756 33,06 30,253 40,00 0,751 0,658 30,05 26,304 40,00 0,683 0,572 27,32 22,875 40,00 0,621 0,497 24,84 19,896 40,00 0,564 0,432 22,58 17,297 40,00 0,513 0,376 20,53 15,048 40,00 0,467 0,327 18,66 13,08ukupno 120,00 13,40 -20,51Nemojte uiti ovu formulu,ona bude uz zadatak napisana!Interna stopa rentabilnosti se rauna kroz formulu:pr = interna stopa rentabilnosti projekta; traena interna (diskontna) stopa profitabilnostipp = diskontna stopa uz koju je neto sadanja vrijednost projekta posljednji put pozitivna;pn = diskontna stopa uz koju je neto sadanja vrijednost projekta prvi put negativna;Spo = neto sadanja vrijednost projekta uz diskontnu stopu pp;Sno = neto sadanja vrijednost projekta uz diskontnu stopu pn.Znai, da je interna stopa rentabilnosti jednaka 11,98%, i da se projekt koji ima kamatnu stopu ispod te vrijednostiisplati, a koji ima veu kamatnu stopu od 11,98% ne isplati.Relativna mjera rizikaIzraunaj:a) oekivani prinos dionicab) varijancuc) standardnu devijacijud) koeficijent varijacijee) koja dionica ima vei rizikSno Spopp pn Spopp pr+ =) (98 , 11 9758 , 1 1091 , 336710) 51 , 20 ( 40 , 13) 10 15 ( 40 , 1310 = + = + = + = pr3Prinos(Xi)Oekivani prinos (R)StanjeekonomijeVjerojatnostPiDionica A Dionica B Pix A Pix BRecesija 0,3 - 4,0% - 7,0% - 1,2% - 2,1%Normalno 0,4 10,0% 12,0% 4,0% 4,8%Prosperitet 0,3 18,0% 22,0% 5,4% 6,6%UKUPNO 1 8,2% 9,3%a) Oekivani prinosiZa dionicu A: R = -4 x 0,3 + 10 x 0,4 +18 x 0.3 =8,2%Za dionicu B: R = -7 x 0,3 + 2 x 0,4 +22 x 0.3 =9,3%Izraun oekivanih prinosa dionica A i B pokazuje da dionica B ima vei oekivani prinos.b) varijanca c) stand. devijacijaVarijanca Standardna devijacija(A-R)2(B-R)2(A-R)2X Pi(B-R)2X PiDionice A Dionice B148,84 265,69 44,65 79,713,24 7,29 1,3 2,9296,04 161,29 28,81 48,3974,76 131,02 8,65 11,45Vidimoda dionica B ima vei oekivani prinos.Meutim isto tako ima i veu standardnu devijaciju to bi znailo daje rizinija. Koju edionicu investitorodabrati , ovisi o njegovoj sklonosti riziku.d) Koeficijent varijacije (STANDARDNA DEVIJACIJA / PRINOS)f) Odgovor: U pravilu , to je koef. varijacije vei, to je odnos izmeu rizika i prinosa loiji, odnosnovrijednosnica je rizinija. Dionica B nosi vei prinos , ali je zato rizinija u odnosu na dionicu A.Nabavi negdi zadatak o knjigovodstvenoj i trinoj cijeni dionica,to nemam!, ,i iP R A - =22 , ,i iP R B - =222 =65 , 8 76 , 74 = =A 45 , 11 02 , 131 = =B =i iP A R =i iP B R05 , 162 , 865 , 8= =AV 23 , 13 , 945 , 11= =BVRv=4OVO ti je skripta za pismeni,ja to ne bi uio na tvom mistu!!!3.Osnovne financijske aktivnosti u poduzeuA) Financijsko planiranje nastoji kvantificirati razliitosti financijskih resursa i planirati veliinu ivrijeme rashoda.B) Financiranje - podrazumijeva pribavljanje i koritenje financijskih sredstava te vraanje njihovimizvorima.C) Financijska analiza - pomae financijskom menadmentu u shvaanju prolih poslovnih ostvarenja itekuih financijskih prilika koristei pokazatelje zasnovane na financijskim podacima.D) Financijska kontrola - odnosi se na praenje novanog toka4to je najbitnije kod donoenja fin. odluka od strane fin. Menadera Tri su vane odluke:-Odluka o investiranju(najvanija odluka), odreuje ukupni iznos imovine poduzea, njenu strukturu iposlovni rizik.Osim investiranjaobuhvaa i upravljanje postojeom imovinom.-Odluka o financiranju, podrazumijeva odreivanje najbolje kombinacije financiranja i strukturekapitala.(odnos vlastitih i tuih izvora)-Odluka o dividendi, odreuje postotak zarade koji se isplauje dioniarima i visinu zadrane dobiti izkoje se financira rast poduzea.6.Temeljni fin. motivi u poslovanju poduzea Temeljni financijski motiv je u ostvarenju dobitkapoduzea uz to manji financijski rizik, to manju neizvjesnost i u to manjem roku.Iz toga proizlaze 2naela:- Prvo naelo zahtjeva maksimalno koritenje kapitala sa kojim se treba realizirati maksimalan prihod pojedinici uloenog kapitala.- Drugo naelo zahtijeva da iznos neto dobitka po svakoj jedinici ostvarenog prihoda takoer treba bitimaksimalan.7.Zadaci financijske funkcije u poduzeu su1.Pribavljanje novanih sredstava- koliko novanih sredstava treba pribaviti,kojom dinamikom pribavljati ikojom dinamikom vraati sredstva,pod kojim uvjetima pribavljati2.Koritenje novanih sredstava s koliko se vikova sredstava raspolae,koje su mogunosti zaulaganje,koliki je rizik i koji su uvjeti ulaganja3.Odravanje likvidnosti i solventnosti koji su uzroci nelikvidnosti i insolventnosti,brzina cirkulacijesredstava,promjena rokova dospijea obveza i potraivanja,ubacivanje dodatnih sredstava u poslovniproces4.Reguliranje novanih tokova kratkorono i dugorono ulaganje5.Praenje novanih odnosa u poduzeu i u okruenju.6.Kontrolaracionalnosti i zakonitostiupotrebenovanih sredstava.8.Koji su primarni financijski ciljevi poduzeaProfitabilnost Sposobnost da se ostvari profit tj.da stupanj povrata bude to veiLikvidnost Sposobnost poduzea da zadovolji kratkorone obveze tj. da unovi svoju imovinu u datomtrenutkuEfektivnost Produktivna uporaba resursa u odnosu na dohodak i profitabilnost poduzeaStabilnost Snaga financijskog sustava poduzea tj da poduzee nije prezadueno9.Izvori imovine u poduzeu - vjerovnici vlasnici5Vjerovnici (krediti,obveznice,obveze prema dobavljau,obveze za izdane mjenice i ekove,akumuliraneobvezePVR) odobravaju poduzeu kredite, oekujui povrat u ugovorenom rokui uz odreeni interes.Vlasnici (upisani temeljni kapital,zadrana dobit,rezerve)su oni koji su u poduzee trajno uloili svoj kapitalapovratostvaruju iz profita poduzea.10.Financijska obiljeja vjerovnika i vlasnikaVjerovnici su osobe (pravne ili fizike) koje ustupaju svoju financijsku imovinu na odreeni rok i uzodreeni interes. Dunici (vlasnici poduzea) posuuju tua sredstva i koriste ih u poslovanju kako biostvarili zaradu. Njihova financijska obiljeja se mogu promatrati:- obzirom na rizik: Vlasnici imaju vei rizik od vjerovnika, jer oni podnose sve gubitke poduzea; avjerovnici imaju manji rizik i prvenstvo naplatesvojihpotraivanja prilikom likvidacije- obzirom na raspodjelu dobiti - vlasnici sudjeluju u raspodjeli ostvarene dobiti, a vjerovnici nemaju pravana dobit iz poslovanja poduzea, ali mogu blokirati iro-raun te tako se naplatiti ako nisu podmireneobveze prema njima- obzirom na kontrolu - vlasnici imaju potpunu kontrolu nad poduzeem, a vjerovnici nemaju nikakvekontrole, ali mogu u izvansudskoj nagodbi preuzeti upravljanje poduzeem do namirenja svojih potraivanja11.Financijsko triteFinancijsko trite je mjesto gdje se susreu ponuda i potranja novanih sredstava. Obuhvaa:- Novano trite: na kojem se trguje kratkoronim vrijed. papirima i likvidnim novanimsredstvima(krediti).- Trite kapitala: na kojem se trguje dugoronim i rizinijim vrijednosnicama- Financijske institucije: banke, osiguravajua drutva ...- institucionalni investitori12.Novano trite predstavlja dio ukupnog financijskog trita na kojem se trguje financijskiminstrumentima / kratkoronim vrijednosnim papirima i likvidnim novanim sredstvima/ koji nose kamatniprinos i koji dospijevaju u roku kraem od godine dana. Transakcije sa dospijeem preko 12 mjesecismatraju se transakcijama trita kapitala.13 Trite kapitala je trite dugoronog kapitala, odnosno trite dugoronih i rizinijih vrijednosnica -vrijednosnih papira.Izuzetno je vano sa stajalita pribavljanja novca za poslovanje i proirenje poslovanjapoduzea jer se na tritu kapitala zadovoljava najvei dio potreba poduzea za kapitalom.S druge stranepredstavlja mjesto trinog vrednovanja tvrtkeU najirem smislu razlikujemo: 1. trite kredita2. trite vrijednosnih papiraPodjela trita kapitala po organiziranosti:-Organizirano trite (burza)-OTC (Over The Counter) Trite preko alteraDijelimo ga i na: Nacionalno i meunarodno triteDijelimo ga i na:-Primarno na kojem se trguje samo s novoemitiranim vrijednosnicama6-Sekundarno na kojem se trguje s ranije izdanim vrijednosnicama i na kojima ne sudjeluju subjektikoji su ih emitirali14.Tko su sudionici na financijskom tritu Sudionike na financijskom tritu dijelimo na: sudionike sa vikom kapitala koji taj viak plasiraju na trite sa ciljem ostvarivanja prinosa sudionike sa potrebom za dodatnim kapitalom koji potrebni kapital prikupljaju preko trita posrednike koji naplauju povezivanje sudionika ponude i potranje dravne institucije koje djeluju kao regulatori15. Vremenska vrijednost novca je koncept prema kojem novac u sadanjosti vie vrijedi nego isti iznosu budunostiIma 3 komponente:-Sadanja vrijednost PV je iznos novca koji je ekvivalentan plaanju u budunosti uz odgovarajuukamatnu stopu-Glavnica (iju vrijednost u vremenu i promatramo)-Budua vrijednost novca FV je vrijednost novca u budunosti koji je investiran danas (glavnica)Usporedba se moe vriti: n-diskontiranjem-svoenje iznosa koji dospijevaju u budunosti na sadanju vrijednostPV = FV / (1+r)n-ukamaivanjem-svoenje sadanjeg iznosa na buduu vrijednostFV = PVx(1+r)16 Razlika izmeu dionice i obvezniceDionica je vlasniki vrijednosni papir.Obveznica je duniki vrijednosni papir.Kod ulaganja u dionicepostoji vei rizik od ulaganja u obveznice ali se moe oekivati vei prinos.Prinos koji nosi obveznica jeunaprijed odreen i poznat a dividenda ovisi o teaju dionice na tritu i ostvarenoj dobiti poduzea17. Nominalna, realna , efektivna kamatna stop- Kamatna stopa je cijena koritenja tue financijske imovine tj.troak posudbe novca- Nominalna kamatna stopa je stopa zamjene izmeu novane jedinice (npr. kune) danas i novanejedinice (npr. kune) u neko budue vrijeme Nominalna kamatna stopa je u stvarikamata koju dogovorekreditor i dunik pri sklapanju ugovora o konkretnoj financijskoj obaveziNominalna kamatna stopa = realna kamatna stopa + oekivna stopa inflacije- Realna kamatna stopa predstavlja stopu zamjene izmeu dobara i usluga danas i dobara i usluga na nekidatumubudunosti. Kamatnastopakojauzima uobzirkretanjecijenai stopuinflacijeodnosno deflacijekako bi se sauvala vrijednost novca zove se realna kamatna stopaUsvijetubezinflacijeideflacijerealnakamatna stopajednakajenominalnojkamatnojstopi. Realnakamatnastopasluikaokompenzacijakreditoruzaodgodupotronjezarazdobljeposudbe,odnosnokreditiranja.- Efektivna kamatna stopa bazira na ukupnimtrokovimaprilikom podizanja kredita i tijekom vraanja.18.Financijski rizik , vrste rizika , mjerenje rizika, upravljanje rizikomRizik se definira kao predviena vrijednost dogaaja, a neizvjesnost kaostupanj nedostatka povjerenja uispravnost procjene7-odluka je rizina kada je vjerojatnost da e rezultirati odreenim dogaanjem poznata, npr. rulet,-kod neizvjesne odluke vjerojatnost nije poznata, npr. rezultati sportskih natjecanja, izbor investicije urealnu imovinu,Rizik se dakle moe mjeriti, a neizvjesnost ne moe, i u tome je njihova sutinska razlika.Poslovni rizik, kojise pojavljuje u okviru gotovinskog tijeka, a koji moe biti:-neizbjeivi, koji nastaje pod utjecajem stanja u gospodarstvu, tehnoloke promjene i sl.- izbjeivi, koji nastaje pod utjecajem imbenika koji se nalaze u samom poduzeu (trajkovi, raznitehniki problemi, uvoenje novog proizvoda i sl.).Financijski rizik, koji se vee uz nain financiranja poduzea, osobito zaduivanjemRizik se mjeri temeljem ocjene frekvencije distribucije(raspodjele) vjerojatnosti nastupanja moguihrezultata.19.financijska polugaPravilo financijske poluge kae da se koritenje tuih izvora financiranja isplati sve dok je stoparentabilnosti vea od kamatne stope na tui kapitalFinancijska poluga je pokazatelj odnosa vlastitih i pozajmljenih sredstava,odnosno predstavlja udio tuegkapitala u strukturi financiranja poduzea.20.Definicija pojma bilance kao jednog od temeljnih financijskih izvjetajaBilanca je raunovodstveni prikaz strukture i stanja imovine i izvora financiranja imovine,na odreeni dan,izraen u novanim jedinicamaU aktivi su :dugotrajna i kratkotrajna imovina te AVRU pasivi su: kapital,rezerviranja,dugorone i kratkorone obveze te (PVR) Pasivna vremenskarazgranienja (unaprijed naplaeni prihodi i obraunani, neplaeni nastali trokovi )Principi sastavljanja :AKTIVA=PASIVAIMOVINA=GLAVNICA + OBVEZE21Tko su korisnici financijskih informacijaMENADMENT Financijska izvjea im pruaju informacije o likvidnosti i solventnosti poduzea.VJEROVNICI da procjene kreditnu sposobnost poduzea.VLASNICI zanima ih profitabilnost i efektivnost.DRAVNE INSTITUCIJE - mogu traiti financijske izvjetaje poduzea iz razloga kao to su promjenastope poreza na promet, poreza na dodanu vrijednost, subvencioniranje odreenih javnih poduzea,financijske intervencije u nekim poduzema, itd.OSTALI-brokeri,analitiari,sindikati22.Koja su najvanija svojstva bilanceZa aktivu princip padajue likvidnosti (znai da je imovina u aktivi poredana u okomiti niz premalikvidnosti-najprije novac,pa vrijednosni papiri ,potraivanja,zalihe i dugotrajna imovina )Za pasivu princip rastue ronosti ( to znai da su stavke pasive poredane u okomiti niz:kratkoroneobveze,dugoroneobveze i na vrhu kapital23.Po kojim naelima se moe obaviti procjenjivanje ukupne imovine i obveza poduzeaa) Knjigovodstvene vrijednosti prema nabavnoj cijenikoja se vodi u poslovnim knjigamab) Likvidacijska vrijednost - vrijednost koju vlasnik moe dobiti u sluaju prisilne prodajec) Trina vrijednost - na osnovi trinih cijena.8d) Vrijednost imovine poduzea koja proizlazi iz cjelokupnog poslovanja tj koliki su budui financijskiefekti koji e proizii iz poslovanja24.Klasifikacija imovine u bilanci i obiljeja iste-dugotrajna (nematerijalna,materijalna,dugotrajna potraivanja,financijska)-fiksna ili stalna.. Troi sepostupno u korisnom vijeku trajanja amortizacija-kratkotrajna (zalihe,kratkorona potraivanja,financijska,novac)-tekua . Troi se jednokratno (unutarodreenog razdoblja) .25.Navesti tipove financijskih izvjetaja: Bilanca,Raun dobiti i gubitka,Izvjetaj o promjeni vlasnikeglavnice,Izvjetaj o novanim tijekovima , Raunovodstvene politike i biljeke26. Raun dobiti i gubitka prikazuje prihode i rashode poduzea za odreenovremensko razdoblje, kaoto je mjesecili godina dana. Naziva se jo bilancauspjeha .prihod-poveanje ekonomskih koristi u obliku priljeva,poveanja imovine ili smanjenja obvezarashod-smanjenje ekonoskih koristi u obliku odljeva,smanjenja imovine ili stvaranja obvezaAko su u izvjetajnom razdoblju rashodi vei od prihoda, rezultat e biti gubitak tog razdoblja.27. Izvjetaj o promjeni vlasnike glavnice: Prikazuje ukupne promjene koje su se dogodile s vlasnikomglavnicom kroz obraunsko razdoblje, primjerice, mjesec dana ili godinu dana. Poveanja vlasnikeglavnice nastaju vlasnikim ulogom ili ostvarenjem dobiti u obraunskom razdoblju.Umanjenja glavnice rezultat su povlaenja glavnice ili nastalog gubitka u obraunskom razdoblju.Neto dobit ili gubitak izravno se preuzimaju iz RDG-a, dok su vlasniki ulozi ili povlaenja glavnicetransakcije izmeu poduzea i njegovih vlasnika pa ne utjeu na pozicije RDG-a.Izvjee o novanom tijeku (tipovi i njihov sadraj,svrha) Izvjetaj o novanom tijeku je sastavni diofinancijskih izvjea i iskazuje neto novani tijek ostvaren poslovanjem u odreenom razdoblju Pruainformacije o svim primicima (priljevima) i izdacima (odljevima) u nekom obraunskom razdoblju:Obuhvaa : -novani tijek iz poslovnih aktivnosti - novani tijek iz investicijskih aktivnosti- novani tijek iz financijskih aktivnostiSvrha ovog izvjea je osigurati informacije o tijekovima novca vezanim uz poslovanje odreenog subjekta,kao i informacije o investicijskim ifinancijskim aktivnostima subjekta tijekom tog razdoblja.29. METODE NOVANOG TIJEKADirektna metoda evidentiranje primitka i izdataka preko iro-rauna poduzea u nekom razdobljuIndirektna metoda - razlikuje se u predoavanju novanih primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti,koji sepredoavaju na neto osnovi (stanje poetkom i krajem razdoblja).Izvoenje primitaka i izdatakaiz rauna dobiti i gubitka,razlika izmeu poetnih i zavrnih stanja u odreenom razdoblju iz bilannihrauna30. IZVORI GOTOVINE su :-uzimanje kredita-zadravanje dobiti-nova emisija dionica-prodaja imovine-naplata potraivanja931.. Biljeke uz financijske izvjetaje su informacije koje nadopunjuju ili pojanjavaju financijskeizvjetaje. pruaju dodatne informacije koje nisu dane u samim izvjetajima, ali su nune za fer predoavanje32.Bilanca - pojam, obiljeja i sadrajBilanca prikazuje svu imovinu poduzea, njegove dugove i glavnicu na odreeni dan, obino posljednjegdana u mjesecu ili posljednjeg dana godine. Bilanca je poput ulovljene fotografije u jednom trenutku koji sevie nee ponoviti. U tom trenutku ona prikazuje financijski poloaj poduzea. Bilanca predstavljadvostruki prikaz imovine, jednom prema pojavnom obliku (Aktive) i drugi put prema njenom porijeklu,odnosno izvorima iz kojih je pribavljena (Pasive). Temeljno financijsko izvjee koje slui kao podloga zaocjenu sigurnosti poslovanja.33.Definicija istruktura poslovnog rezultata poduzeaPoslovni rezultat poduzea razlika je izmeu vrijednosti ukupnog prihoda i vrijednosti ukupnog rashoda.On se utvruje raunom dobiti ili gubitka koji se sastavlja na kraju obraunskog razdoblja (u pravilu nakraju kalendarske godine).Dobitak-pozitivni poslovni rezultatGubitak-negativni poslovni rezultatGubitak se ne moe pokriti kreditom (to je obveza)ve dotacijom vlasnika,smanjivanjem trajnogkapitala ili otpisivanjem potraivanja vjerovnika34.Korisnici financijske analize i financijskih izvjeaDioniari,vlasnici, vjerovnici,potencijalni investitoriAnalitiari, brokeri, porezne vlasti, gospodarske komore, sindikalne organizacije, vladina tijela.35.Financijska analizaFinancijska analiza ukljuuje uporabu razliitih financijskih izvjea. Svrha tih izvjea je davanjefinancijskih informacija.Analizafinancijskih izvjetaja je postupak u okviru kojeg se provodi: tumaenje financijskih izvjetaja, upotreba usporednih podataka analiza financijskog trita,36.Metode analize financijskih izvjeaa) Analiza putem financijskih pokazateljab) Komparativna analizac) Analiza trenda37.Fundamentalna analizaFundamentalna analiza predstavlja skupni naziv za analizu financijskih izvjea nekog poduzeaU irem smislu ukljuuje analizu cjelokupnih gospodarskih odnosa u zemlji a u uem smislu poduzea38.Horizontalna analizaOmoguavausporeivanje podataka u financijskim izvjeima kroz due razdoblje(za vie uzstopnihgodina) u svrhu otkrivanja tendencija i dinamike promjena pojedinih pozicija pomou verinih indeksa..Moemo je koristiti samo ako nije dolo do promjena npr. inflacije.1039.Vertikalna analiza je analiza strukture financijskih izvjea,tako da se pojedine pozicije bilance ilirauna dobitii gubitka iskazuju kao postotni udjeli . Pod vertikalnom analizom podrazumijeva seusporeivanje financijskih podataka u jednoj godini..40.Analiza putem pokazatelja financijskih izvjeaUsporedba se moe vriti:- sadanji i proli odnosi- sadanji i budui odnosi- usporedba s drugim poduzeima (konkurencijom)Razlikuju se 2vrste financijskih odnosa:- odnos u bilanci stanja- odnos iz rauna dobiti i gubitka41. VRSTE POKAZATELJA:-pok.likvidnosti--pok.zaduenosti--pok.aktivnosti)-pok.ekonominosti-pok .profitabilnosti-pok.investiranja42. Pokazatelji likvidnostiPokazatelji likvidnosti pokazuju stupanj sposobnosti poduzea da podmiri svoje dospjele obveze. Koeficijent trenutne likvidnosti, novac/kratkorone obveze 0,5Smatra se povoljnim ako poduzee trenutno moe podmiriti 50% obvezaKoeficijent ubrzane likvidnosti , kratkotrajna.imovina zalihe / kratkorone obveze > 1Povoljan je ako se kr.obveze mogu podmiriti u vrlo kratkom roku Ovaj pokazatelj se koriste za procjenuda li poduzee moe udovoljiti svojim kratkoronim obvezama uporabom svoje najlikvidnije imovine. Koeficijent tekue likvidnosti, (kratkotrajna imovina/kratkorone obveze) > 2To je pokazatelj sigurnosti poduzea. Procjena sposobnosti tvrtke da udovolji kratkoronim obvezamasvojom kratkoronom imovinomPovoljan je ako je kr. imovina barem dvostruko vea od kr. obveza Koeficijent financijske stabilnosti ( dugotrajna imovina/(glavnica + dugorone obveze))< 1Smatra se povoljnimako poduzee ima vie dugoronih izvora od dugorone imovine ,to znai da sedio kratkotrajne imovine financira iz dugoronih izvora.. Glavnica=kapital +rezerviranja. Neto radni kapital (kratkotrajna imovina kratkorone obveze) to veiAko je NRK pozitivan broj,znai da poduzee raspolae s NRK te moe financirati dio krat.imovine,koja se naziva trajno obrtna sredstva(TOBS).Ako je NRK negativan znai da je poduzee nelikvidno ida dug. imovinu financira iz kratk.izvora.43. Pokazatelji zaduenostiOvi pokazatelji pokazuju stupanj financiranja imovine iz vlastitih ili tuih sredstava. Osim toga natemelju njih se moe utvrditi odnos izmeu vlastitog i tueg kapitala- koeficijent zaduenosti ( ukupne obveze/ukupna imovina) < 0,5 Poeljno je da se poduzeefinancira manje od 50% iz tuih izvora. Pokazuje koliko se sredstava financira iz tuih izvoraukupne obveze=dugorone +kratkorone +PVR(odgoeno plaanje trokova i prihod buduegrazdoblja)11- koeficijent vlastitog financiranja (glavnica/ukupna imovina) > 0,5 Poeljno je da se poduzeefinancira vie od 50% iz vlastitih izvora. Govori u kojem omjeru vlastito financiranje sudjeluje uposlovanju tvrtke- koeficijent financiranja (ukupne obveze/glavnica) to manji Poeljno je da se poduzeefinancira to manje iz tuih izvora . Govori kolika je rizinost ulaganja u dotino poduzee.- pokrie trokova kamataTIE ((dobit prije poreza + kamate)/ kamate)>od 5 godina(to vei)Pokazuje moe li poduzee podmirivati kamate za neki planirani kredit EBIT= dobit prije poreza +kamate- faktor zaduenosti (ukupne obveze)/(zadrana dobit + amortizacija))1 Ako je >1 znai da poduzee dug.imovinufinancira iz vlastitih izvora .Prikazuje stupanj financiranja dugotrajneimovine iz vlastitih izvora- stupanj pokria II (glavnica +dugorone obveze)/ dugotrajna imovina >1 Ako je >1 znai dapoduzee dug.imovinu financira iz dug.izvora. Stupanj financiranja dugorone imovine izdugoronih izvora44. Koeficijent aktivnosti Pokazatelji aktivnosti mjere efikasnost s kojom poduzee koristi vlastite resursete kojom brzinom imovina cirkulira u poslovnom procesu..Koeficijent obrtaja ukupne imovine (ukupni prihod)/(ukupna imovina )to vei- pokazuje efikasnost tvrtke u koritenju imovine za stvaranje rezultataVrijeme trajanja obrtaja ukupne imovne broj dana u godini/koficijent obrtaja ukupne imovine tokraiKoeficijent obrtaja dugotrajne imovine ukupni prihod/dugotrajna imovinato veiMjeri efikasnost tvrtke, povezujui prodaju i dugotrajnu imovinu tvrtke.Vrijeme trajanja obrtaja dugotrajne imovne broj dana u godini (365)/ koef.obrtaja dug.imovinetokraiKoeficijent obrtaja kratkotrajne imovine ukupni prihod/kratkotrajna imovinato veiMjeri efikasnost tvrtke, povezujui prodaju i kratkotrajnu imovinu tvrtke.Vrijeme trajanja obrtaja kratkotrajne imovne broj dana u godini (365)/ koef.obrtaja krat.imovine tokraiKoeficijent obrtaja zaliha poslovni prihod/zaliheto veiVrijeme trajanja obrtaja zaliha broj dana u godini (365)/ koeficijent obrtaja zaliha to kraiKoeficijent obrtaja potraivanja poslovni prihodi /potraivanja to veiVrijeme trajanje naplate potraivanja broj dana u godini (365)/ koeficijent obrtaja potraivanja tokrai45. Pokazatelji ekonominostiEkonominost podrazumijeva maksimalni uinak iz uloenih sredstava.Koeficijent ekonominosti ukupnog poslovanja ukupni prihodi/ukupni rashodi>1 Pokazuje kolikoprihoda poduzee ostvari na 1 jedinicu rashodaKoeficijent ekonominosti poslovanja (prodaje) prihod od prodaje/rashod od prodaje>1Koeficijent ekonominosti financiranja financijski prihodi/financijski rashodi >1Koeficijent ekonominosti izvanrednih aktivnosti izvanredni prihodi/izvanredni rashodi>146. Pokazatelji profitabilnostimjere stupanj povrata na uloena sredstvaMogu podijeliti u dvije temeljne skupine:121) Pokazatelje koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema prodaji ili prihodima ( bruto mara profita i netomara profita)2) Pokazatelje koji pokazuju profitabilnost u odnosu prema imovini ili ulaganjima( rentabilnostimovine i rentabilnost kapitala)Bruto profitna mara BPM (dobit prije poreza + kamate/ ukupni prihod)x100 to veiPokazuje koliko se prihoda pretvori u dobitNeto mara profita NPM (neto dobit +kamate/ ukupni prihod) x100to veiStopa povrata na imovinu ROA (neto dobit / ukupna imovina)x100to veiKazuje kolika je zarada po jedinici uloene imovine. ROA predstavlja povrat od uloene imovine,pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti imovineStopa povrata glavnice ROE (neto dobit / glavnica)x100to vei glavnica=kapital+rezerviranjaPokazuje kolika je zarada po jedinici uloenog kapitala. ROEje povrat od uloenog vlastitog kapitala,pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti vlastitog kapitalaStopa povratana uloena sredstva ROI neto dobit / uloena sredstvax100 to vei ROI je povrat oduloenog ukupnog kapitala, pokazatelj rentabilnosti odnosno profitabilnosti uloenog kapitala ili investicijeBruto rentabilnost imovine -BRI (dobit prije poreza + kamate / ukupna imovina) x100to veiKazuje kolika je bruto dobit na svaku kunu ukupne imovineNeto rentabilnost imovine -NRI (neto dobit + kamate / ukupna imovina)x100to veiKazuje kolika je neto dobit na svaku kunu ukupne imovineEBITDA (operativna dobit + amortizacija)EBIT(operativna dobit = posl. prihodi - posl. rashodi)47. Pokazatelji investiranja mjerestupanj uspjenosti ulaganja u financijsku imovinu. Tu se prije svegamisli na dionice poduzea.dobit po dionici (EPS) neto dobit / broj dionica to vei Pokazuje kolika je zarada po dionicidividenda po dionici(DPS) iznos dividende/broj dionicato veiodnos dividende i dobiti po dionici (DPR) dividenda po dionici DPS/dobit po dioniciEPS to veiodnos cijene i zarade po dionici (P/E) trina cijena dionicePPS /dobit po dionici EPSto veiukupna rentabilnost dioniceURD dobit po dionici EPS/ trina cijena dionicePPSto veidividendna rentabilnost po dionici dividenda po dionici DPS / trina vrijednost dionice PPS tovei48. Sustav pokazatelja pokazuje stupanj povezanosti i meuutjecaja pojedinih pokazatelja iz bilance irauna dobiti i gubitka.Nastao je kao posljedica tenje da se obuhvati cjelina poslovanja koja se sastojiod razliitih segmenata, pri emu pojedinani pokazatelji imaju ogranienu mogunost izvjetavanja.Puni efekt izvjetavanja ima samo sustav povezanih pokazatelja.49. Du Pontov sustav pokazatelja koristi se za potrebe analize, planiranja, razvoja i upravljanja drutvom.Kao krajnji cilj koji se promatra ovim pokazateljem je izraun rentabilnosti ukupne imovineU svojoj formiDu Pontov pokazatelj je piramidalnog oblika u kojem je svaki cilj manje hijerarhijske razine podreenglavnom cilju.Du Pont jednadba= (neto dobitak / prodaja) x (prodaja / ukupna imovina)50. Sintetski pokazatelji raunaju se na osnovi podataka iz financijskih izvjea.Najpoznatija je Z-scoreanaliza ili tzv. Altmanov sintetski pokazatelj nesigurnosti (koeficijent steaja)-ne vrijedi za nova13poduzea. Predstavlja ponderirani broj vie pojedinanih financijskih pokazatelja i na temelju tog brojaprocjenjuje se financijsko stanje poduzea.Procjena je da su poduzea, iji tako dobiveni rezultat iznosi vie od 3, financijski stabilna ;od 1 do 3,nalaze se u sivoj zoni na granicistabilnosti ; ispod 1 prijeti im steaj.51.Zlatno bankarsko praviloNalae da se dugotrajna imovina financira iz dugoronih izvora a kratkotrajna imovina iz kratkoronihizvoraDug.imovina =glavnica +dug.obveze Krat.imovina=kratk.obveze52. Zlatno bilanano praviloNalae da se dio kratkotranje imovine financira iz dugoronih izvora (zalihe)Dug.imovina+ TOBS = dug. izvori Krat.imovina TOBS = krat.izvori53. Obrtna sredstva- imovina kojom raspolae poduzee, a koja traje manje od jedne godine i uproizvodnom procesu mijenja svoj oblik te se poslije zavrenog ciklusa ponovno pojavljuje u prvobitnomobliku, prelazi iz jedne poslovne faze u drugu, iz jednog pojavnog oblika u drugi.Obrnu se vie puta u godini dana..54 Razlika izmeu neto i bruto obrtnog kapitalaBruto radni kapital - ukupna kratkotrajna(tekua) imovinaNeto radni kapital -razlika izmeu ukupne kratkotrajne imovine i ukupnih kratkotrajnih obveza poduzeaPod obrtnim kapitalom podrazumijevaju se dva pojma: neto obrtni kapital koji je odreen novanomrazlikom tekue imovine (gotovina, utrive vrijednosnice, zalihe i potraivanja) i tekuih obveza, te brutoobrtni kapital pod kojim se podrazumijeva tekua imovina.55. Kruno kretanje obrtnih sredstava i pojavni oblici (faze)Obrtna sredstva u prolaze kroz 3 faze: fazu nabave,fazu proizvodnje i fazu realizacijeKruenje se moe prikazati ovako: novac-materijal- proizvodnja-proizvod novacObrtna sredstva se nalaze u ovim skupinama:-novac (na iro-raunu i u blagajni)-prijelazni oblik novca(akontacije dobavljaima idr.)-zalihe materijala i SI (sirovine i materijal,SI,nabavljeni proizvodi,ambalaa...)-proizvodnja u tijeku (poluproizvodi,nedovreni proizvodi,proizvodnja)-zalihe gotovih proizvoda i robe (gotovi proizvodi na skladitu,roba na skladitu i u prodavaonicama)-prijelazni oblik robe u novac(potraivanja od kupaca...)-prijelazni oblik novca u novac (kratkoroni depoziti i krediti)56. Kriteriji za podjelu i podjela obrtnihsredstvaNajvanija podjela obrtnih sredstava je podjela prema njihovimPojavnim oblicima:-zalihe sirovina, materijala i SI-zalihe nedovrene proizvodnje-zalihe poluproizvoda, gotovih proizvoda,- potraivanja, financijska sredstva, novacEkonomskom sadraju:- ob.sredstva u robnom obliku (stvari)14- prava (potraivanja) i kratkorona razgranienja- ob.sredstva u novanomoblikuPrema fazama ciklusa obrtaja- ob.sredstvau fazi proizvodnje- ob.sredstvau fazi prometaPrema sustavu njihova pribavljanja:- stalna ob.sredstva- nestalna ili izvanredna ob. sredstva57. imbenici o kojima ovisi visina obrtnih sredstava Sva poduzea nemaju jednaku potrebu za obrtnimsredstvima. Visina ukupnih obrtnih sredstava ovisi o sljedeim imbenicima: o obujmu vrijednosti ulaganja, duini trajanja krunog kretanja ob.sredstava, o uvjetima opskrbe sirovinama i materijalima, o uvjetima naplate potraivanja , i o uvjetima podmirivanja obvezaNajbitnija su: obujam vrijednosnog ulaganja i duina trajanja krunog kretanja.Ako je vrijeme krunogkretanja ob.sredstva due i obujam vrijednosti ulaganja vei,potrebna su vea obrtna sredstva .58. Koeficijent obrtaja obrtnih sredstavaKoeficijent obrtaja obrtnih sredstava predstavlja broj koji pokazuje koliko se puta obrtna sredstvaobrnu tijekom 1 godine.Ko = Up / Pos Ko = 360 / VtoVrijeme trajanja obrtaja predstavlja broj dana koji je potreban da se napravi jedan obrtajVto = 360 / Ko Vto = 360 x Pos / UpBrzina kruenja obrtnih sredstava izraava se brojem obrtaja u jedinici vremena (1godina)U pobs = Vup / KoU pobs = Vup x Vto/ 360Obrtna sredstva u 1 godini naprave vie od 1 krugaKo obrtnih sred >1Ko stalnihsred < 1Temeljni cilj je pratiti i ubrzati koeficijent obrtaja obrtnih sredstva u svim fazama ciklusa reprodukcije59. Optimalna veliina i struktura OS i razlozi za odstupanje od optimumaOptimum se ostvaruje kada se postigne najpovoljniji odnos izmeu rezultata ulaganja i ulaganja ureprodukciju. Optimum e se ostvariti kada se s minimumom ulaganja ostvare maksimalni rezultati. Da bi sepronala optimalna veliina, potrebno je za predmet optimalizacije uzeti obrtna sredstva u svim fazamakrunog toka a za kriterij maksimalizaciju financijskog rezultata.Najidealnije je kada su obrtna sredstva jednaka potrebnim sredstvima.Odstupanja mogu biti manjak ili viakOptimum je teko ostvariti. Razlozi odstupanja: Promjena vrijednosti ulaganja (koliina ili cijena) Promjena trajanja vremena obrtaja Poremeaj ukrunom kretanju obrtnih sredstava Promjena kvalitete reprodukcije Promjena rokova dospijea obaveza60. Obrazloiti odgovorne funkcijeza kruni tijek obrtnih sredstavaFunkcija nabave odreuje puteve nabave materijala,koliinu i vrijeme nabave15Funkcija proizvodnje- utjee na visinu angairanih obrtnih srestava u nedovrenoj proizvodnjiFunkcija prodaje- utjee na visinu zaliha gotovih proizvoda i potraivanja od kupacaFunkcija financija-odreuje vrstu financiranja(vlastito ili tue,kratkorono ili dugorono)Funkcije svih slubi moraju biti usklaene da ne doe do poremeaja u procesu61. Navesti dijelove postupka optimalizacije obrtnih sredstava , koje metode koristimoPostupak optimalizacije OS podrazumijeva osnovne aktivnosti u koje se ubrajaju:-Planirati potrebe za ObS po vrstama i ukupnom iznosu,- Utvrditi raspoloiva ObS po vrstamai ukupnom iznosu,- Usporediti raspoloiva obrtna sredstva sa potrebnim ObS i odrediti odstupanja,- Odrediti ekonomsko znaenje odstupanja,- Donijeti poslovne odluke o eliminaciji odstupanja od optimuma,-Provesti odluke o eliminaciji odstupanja.U upotrebi suuglavnom 3 metode za izraun potreba za obrtnimsredstvima :A)METODABROJA DANA TRAJANJA TEHNOLOKOG PROCESAB) METODA KAMATNIH BROJEVAC) METODA MATERIJALNE BILANCE62 .Trajna obrtna sredstva (TOS) predstavljaju dio obrtnih sredstava ( zaliha), koji je trajno vezan ucilju odravanja kontinuiteta proizvodnje.. Naime, da bi se osigurao kontinuitet poslovanja poduzeapotrebno je da u svakom momentu posjeduje odreenu koliinu zaliha, odnosno sirovina i materijala,poluproizvoda, gotovih proizvoda i robe. Trajna obrtna sredstva se u literaturi esto nazivaju i stalne zalihe.Izvori TOBS-a mogu biti vlastiti (kapital i dobit) i tui (dug.obveze)Trajna obrtna sredstva = Krat.imovina krat.obvezeIli Trajna obrtna sredstva = Dug.izvori - dug.imovina63.Upravljanje kratk. imovinom podrazumijeva osiguravanje odvijanja poslovnog procesa uz angairanjeminimalnog opsega krat. imovinePodjela:-menadment radnog kapitala-mendment gotovine-menadment zaliha-menadment potraivanja64.Menadment radnog kapitalai njegovo znaenjeRadni kapital se izraunava kao razlika izmeu tekue aktive i tekuih obveza.*radni kapital = tekua aktiva tekue obvezeMenadment radnog kapitala moe imati velikog utjecaja na tok gotovine a nema nikakvog utjecaja nadobit Neuinkovit menadment obrtnog kapitala moe prouzroiti ozbiljne probleme poslovanju tvrtke akokrive procjene i odluke rezultiraju poveanjem trokova i zaduenosti.Ovo se moe odraziti na :-previsoka razina zalihe(poveano dugovanje )-previsoka razina proizvodnje u odnosu na potrebe (poviene zalihe)-preliberalna kreditna politika ili neefikasna naplata potraivanja (nedostatak novca)65. Menadment gotovine , struktura kratkotrajne gotovine sa aspekta likvidnosti, upravljanjeMenadment gotovine sastoji se od:16-od utvrivanja optimalnog stanja gotovine,- gotovinskih naplata i isplata,- investiranja vika gotovineSvrha dranja gotovine(razlozi dranja likvidne imovine) je:-omoguavanje plaanje obveza (funkcija apsorbcije)-zbog mjera opreza, zbog kojih poduzee mora imati osiguranih sredstava iznad razine tekuih potreba(funkcija hitnosti)- zbog mogunosti obavljanja spekulativnih transakcijaStruktura krat.imovine s aspekta likvidnosti:-gotovina na iro-raunu i u blagajni-kratkoroni vrijednosni papiri-zalihe-potraivanjaUpravljanje gotovinom podrazumijeva kontrolu njenog tijeka u okviru naplate potraivanja i plaanjaobveza.Optimalni tijek smatra se ubrzanje naplate potraivanja i usporavanje podmirenja obveza.Tako se postiemaksimalizacijagotovine u tvrtci.Odluke o raspolaganju imovine donose se na temelju stanja iro-rauna ane na temelju knjigovodstvenih podataka.Viak gotovine treba plasirati u likvidne instrumente(kratkoroneVP)66.Menadment zaliha , struktura zaliha i tehnike za utvrivanje optimalnih zalihaZalihe predstavljaju iznimno bitan oblik kratkotrajnih ulaganja tvrtke. Kod proizvodnih poduzea osnovnevrste zaliha (struktura zaliha)jesu-sirovine,-poluproizvodi i-gotovi proizvodi.Menadment zaliha podruje je odgovornosti tri domena tvrtke: proizvodne, financijske i marketinke, aukljuuje sve aktivnosti kojima se nadziru zalihe, kontroliraju nabavne i proizvodne aktivnosti za efikasnuproizvodnjuZalihe se smiju poveavati sve dok ostvarena uteda prelazi ukupan troak dranja dodatnih zaliha.Minimalne zalihe uz koje se moe normalno odvijati proizvodni proces su optimalne zalihe Postoji viemodela za utvrivanje optimalnih zaliha u poduzeu, kao to su: Model ekonomine veliine narudbe ( utvrivanje optimalne veliine narudbe koja minimaliziratrokove zaliha) Just in time metoda ( odrava minimalni nivo ili nulta zaliha, to podrazumijeva da zalihe trebajubiti razpoloive u trenutku kada su potrebne) ABC metoda i metoda crvene linije su metode kojima se mogu kontrolirati sloenije metodeupravljanje zalihama.67.Menadment potraivanja, pojam, naplata,analiza potraivanjaPotraivanja nastaju kao rezultat prodaje roba i usluga,i to:-kroz poslovnu praksu odgode plaanja u odreenom roku-zbog produetka odgode plaanja i nakon dogovorenog roka.Potraivanja nastaju kao rezultat prodaje na kredit .Menament potraivanja vri kontrolu tijekova novca poosnovi potraivanjaOsnovni elementi menadmenta potraivanja jesu:- kreditna politika koja obuhvaa:17 definiranje uvjeta prodaje, definiranje kreditnih standarda, analizu kreditnih sposobnosti.- politika naplate koja obuhvaa: analizu potraivanjaAnaliza potraivanja predstavlja osnovnu pretpostavku za upravljanje potraivanjima. Kroz analizupotraivanja menadment ima uvid u stupanj rizinosti potraivanja.Analiza potraivanja obuhvaa:Vremensku strukturu potraivanja,Strukturu potraivanja prema dunicimaStrukturu potraivanja prema iznosimaStrukturu potraivanja prema rizinosti naplateNaplata potraivanja predstavlja jednu od najznaajnijih faza u poslovnom procesu. Ona izravno utjee nanovane tijekove poduzea. Naplata potraivanja moe se odvijati u razliitim oblicima:-U ugovorenim okvirima po dospijeu,-Na insistiranje poduzea kada kupac ne obavi plaanje u ugovorenom roku dospijea,-Sudskim putem kada poduzee nije uspjelo naplatiti svoja potraivanja ni naknadnim kontaktima s kupcem,-Prodajom potraivanja68.Pojam fin. Planiranja Kada su objekt planiranja financije (odnosno, pribavljanje financijskih sredstava,financiranje investicija i tekueg poslovanja) moe se govoriti o financijskom planiranju.Planiranje je proces koji zapoinje s ciljevima,definiranjem strategija,politika i detaljnih planova za njihovopostizanje.Da bi se moglo predvidjeti to oekuje poduzee u budunosti,potrebno je analizirati prethodnostanje. Treba istraiti prednosti i slabosti poduzea.Vremenska dimenzija planiranja:dugorono,srednjorono i kratkorono69.Financijski plan predstavlja instrument financijskog predvianja koji omoguuje:1.planiranje buduih novanih tijekova i financijskih izvora2.uspostavljanje poslovnih standarda za kontrolu tekuih financijskih aktivnosti i dugoronih ulaganjaAko se potrebe za novanim sredstvima paljivo ne predvide i odravaju, moe doi do nelikividnosti iinsolventnosti poduzea.Vrste planova:-Plan novanih sredstava-prikazuje planirane novane primitke i izdatke-Financijski plan-prikazuje promjene u saldu novanih sredstava-Planirani Rd iG prikazuje oekivani poslovni rezultat (odnos i strukturu)-Planirana bilanca-konani ishod periodinog fin.plana70.Koji su razlozi za odravanje optimalnih novanih sredstava.Da se izbjegne nelikvidnost i insolventnost treba odravati optimalnu veliinu novanih sredstava.Stvaranjerezervinovanih sredstava ima 2 razloga :funkciju apsorbcije i funkciju hitnosti1871.Koji su instrumenti kontrole novanih sredstava Instrumenti kontrole novanih sredstava:raunovodstveni zapisi i financijski izvjetaji (bilanca , raun dobitka ili gubitka i izvjetaj o promjenamafinancijskog poloaja). U primjeni (za potrebe financijskog managera) je najee izvjetaj o promjenamafinancijskog poloaja72.Kako se obavlja kontrola primitaka i izdataka novanih sredstavaUsporedbom primitaka i izdataka novanih sredstava koji proizlaze iz poslovanja sa planiranim primicimaizdacima. Menaderi se trude da izdatke dre pod kontrolom. Kad postane oigledno su odreeni planovi nerealno postavljeni tada je rjeenje u ponovnomuravnoteenju financijskog plana s promijenjenim poslovnim uvjetima.Bez fleksibilnog plana bilo bipotrebno napraviti novi financijski plan svaki put kada doe do odreenih promjena, a to bi znailogubljenje vremena i novane izdatke.73..Financijsko planiranje i solventnost profitabilnost Da bi se odrala solventnost i likvidnostneophodno je planiranje novanih tijekovaPoduzee zapravo u svakom momentu mora znati svoje koeficijente solventnosti i likvidnosti.Pri planiranjuse utvruju planski omjeri navedenih pokazatelja.Ravnotea izmeu solventnosti i profitabilnosti - zadatakfin. Menadmenta Meusobni utjecaj likvidnosti i solventnosti - jedno uvjetuje drugo i utjee jedno na drugo74.Fleksibilni fin. plan i toka pokria trokova Bez fleksibilnog plana bilo bi potrebno napraviti novifinancijski plan svaki put kada doe do odreenih promjena, a to bi znailo gubljenje vremena i novaneizdatke. Da bi financijski plan bio to fleksibilniji, potrebno je podijeliti trokove na:a) Varijabilne - koji su u direktnoj vezi sa obujmom poslovanja(ako raste obujam proizvodnje i oniproporcionalno rastu) kao npr., trokovi sirovina i materijala, trokovi direktnog rada i prodajneprovizije, itd.b) Fiksne trokove - koji ostaju nepromijenjeni bez obzira na promjene u obujmu poslovanja, kao npr.amortizacija, najamnina, kamate, itd.U vezi s pokriem trokova se javljaju dva temeljna pitanja: Koji iznos prihoda mora poduzee ostvariti da bi se dostigla toka pokria? Koju koliinu uinaka (proizvoda ili usluga) treba realizirati (proizvesti i prodati) da se njihovomprodajom pokriju trokovi?Kad poduzee ostvari takve odnose da su prihodi izjednaeni s rashodima kaemo da je dostignuta tokapokria75.Definirajte toku pokria trokova -je toka iskoritenosti kapaciteta pri kojoj poduzee ostvarenimprihodima pokriva svoje rashode. Ispod te toke tvrtka posluje s gubitkom, a iznad te toke ostvaruje dobit.Stopa doprinosa pokria je postotak s kojim svaka kuna prihoda nakon pokria varijabilnih trokova pokrivafiksne trokove76.Koji imbenici utjeu na ulaganje novanihsredstava ,podjelaiOpi:- vrsta poslovne djelatnosti poduzea,- planirani obujam prodaje- poetna veliina poduzea i rasponiposlovanja- promjene u razini cijena- raspoloivost slobodnih novanihsredstava,- stavovi managementaSpecifini: izraeni su kroz stavke aktive :- potraivanja- zalihe- novana sredstva- fiksna poslovna imovina- ostala fiksna imovina19vrsteimbenici koji utjeu na visinu ulaganja u fiksnu imovinu:77. Naela financiranja1. naelo sigurnosti financiranja-2. naelo stabilnosti financiranja3. naelo solventnosti,4. naelo likvidnosti,5. naelo rentabilnosti78.Pravila financiranja horizontalna i vertikalna, zlatno bilanno i zlatno bankarsko pravilo1.Horizontalna pravila financiranja-Zlatna bankarska pravila nalau da se iz kratkoronih izvora financira kratkotrajna imovina, aiz dugoroniH izvora financira u dugotrajna imovina.-Zlatno bilanno pravilo da se dio kratkotrajne imovine koji nije brzo pretvoriv u novac (u praviluzalihe) financiraju iz dugoronih izvora, koji se dio u praksi naziva radni kapital.2.Vertikalna pravila financiranja (odnose se na strukturu pasive)Vertikalna pravila odreuju odnose izvora imovine po porijeklu (vlastiti i tui izvori). Kao povoljne odnose istiu: vlastiti kapital=obveze ( Omjer vlastitih i tuih izvora 50:50) Omjer vlastitog kapitala i rezerve 50:50 (nalae da udio rezervi bude 50% u kapitalu)79.STUPANJ POKRIA I i STUPANJ POKRIA II- Zlatno bankarsko pravilo. - zahtjevafinanciranje dugotrajne imovine iz dugoronih izvora STUPANJ POKRIA II- Zlatno bilanno pravilo.- dugotrajnu imovinu treba financirati iz vlastitog kapitala80.Koeficijent financijske stabilnosti je najrelevantniji pokazatelj financijske sposobnosti, tj. solventnostipoduzetnika. On izraava s kojim udjelom dugoronih i trajnih izvora raspolae poduzetnik u poslovanju uodnosu na ukupnu dugotrajnu imovinu i zalihe80.Vrste financijskih pokazatelja Financijski pokazatelji se u svrhu analize projekta dijele na tri velikekategorije: Pokazatelji likvidnosti , Pokazatelji kreditne sposobnosti i Pokazatelji efikasnosti.81.Koji su pokazatelji kreditne sposobnosti Ovi pokazatelji su esto grupirani u pokazatelje likvidnosti.Kod analize kreditne sposobnosti uzimamo u obzir i druge pokazatelje-Stopa otplativosti duga.20-Stopa pokria obveza osnovnim sredstvima82..Financijska ravnotea je odnos izmeu ronosti pasive i vremenske angairanosti (vezanosti)sredstava u aktivi.Financijska ravnoteaocjenjujesena temelju slijedeih odnosa:1.= DUGORONOIMOBILIZIRANA SREDSTVA/ DUGORONIIZVORI SREDSTAVA2. = KRATKORONO IMOBILIZIRANA SREDSTVA/ KRATKORONI IZVORI SREDSTAVA83.to je financijska poluga ? To je pokazatelj odnosa vlastitih i pozajmljenih sredstava. , odnosnopredstavlja udio tuega kapitala u strukturi financiranja poduzea Pod financijskom polugompodrazumijeva se koritenje duga za financiranje poslovnih potreba poduzea. Koritenje financijskepoluge opravdano je u okolnostima kada je stopa profitabilnosti vea od kamatne stope na posuenasredstva, jer u tom sluaju vlasnici poduzea ostvaruju dodatne prinose84.Koji su pokazatelji novanih tijekova?- Novano pokrie kamata Ovaj pokazatelj govori koliko se puta moe smanjiti novani tijek a dapoduzee nema problema sa vraanjem kamata-Novano pokrie dugova govori koliko je u poduzeu ostalo sredstava za reinvestiranje nakon tosu od novanog tijeka isplaene dividende.- Novana pokria dividendi mjeri sposobnost poduzea da isplati tekue dividende dioniarima.85.to je bonitet? Jedini nain da izbjegnemo rizik poslovanja sprekomjerno zaduenim tvrtkama jeOCJENA BONITETA - ali PRIJE poslovne suradnje. Ocjena boniteta mora nam pokazati koje tvrtke:nemaju sposobnosti za plaanje (insolventne) BON-2prezaduene BON-1. Bonitet su formalna imaterijalna svojstva subjekta koja ga ine sigurnim dunikom, Sadri sve pokazatelje zaduenosti,likvidnosti i financijske stabilnosti.86.Pojam i definicija investicijaInvesticije ulaganje novanih sredstava radi stjecanja odreenih ekonomskih koristi (profita)Ulaganje: U financijske oblike imovine U realne oblike imovineRazlikujemo:Financijske investicije,Realne investicije, Kvazi financijske investicije, Neopipljive87.Klasifikacija investicijaFinancijske investicije:-Dionice, obveznice , v.p.Realne investicije:-Dodirljiva materijalna imovinaKvazi financijske investicijezlato,dragulji,umjetnika djelaNeopipljive: ulaganja u neopipljivu imovinu patenti, licence i sl.2188.Zajednike karakteristike svih investicijskih projekata-Dugoroni karakter ulaganja-Vremenski raskorak izmeu ulaganja i uinaka ulaganja-Meuovisnost investiranja i financiranja-Rizik i neizvjesnost92.Naela financiranjanaelo sigurnosti financiranjanaelo stabilnosti financiranja,naelo solventnostinaelo rentabilnosti.93.Pravila financiranja Horizontalna pravila Zlatna bankarska pravila nalau da se kratkoroni izvori koriste za ulaganja ukratkotrajnu imovinu, a dugoroni za ulaganja u dugotrajnu imovinu. Zlatna bilanna pravila, da se dio kratkotrajne imovine koji nije brzo pretvoriv u novac(u pravilu zalihe) financiraju iz dugoronih izvora, koji se dio u praksi naziva radnikapital Vertikalna pravila Omjer vlastitih i tuih izvora financiranja Omjer vlastitog i priuvnog kapitala (rezerve)Kao povoljne odnose ova pravila definiraju:vlastiti kapital = obveze udio rezervi uvlastitom kapitalu = 50%95. 3 kljuna kriterija kod odabira investicija 1. Likvidnost podrazumijeva koliko brzo i bez gubitka moete odreenu imovinu pretvoriti ugotov novac (npr. blagajniki i trezorski zapisi imaju visok stupanj likvidnosti) 2. Rizik investirati znai preuzeti odreeni rizik. Openito,rizik je opasnost potpunog/djelominoggubitka imovine ili neostvarivanja oekivanog poslovnog uspjeha zbog nepredvienih dogaaja.Ovisno o vaoj razini tolerancije rizika moete imati pekulativni, umjereni ili konzervativni pristupinvestiranju. 3. Prinos/povrat investicije je ono to dobijete natrag u odnosu na iznos koji ste investirali. Natemelju njega provjeravate uspjenost svoje investicije. Sigurne investicije obeavaju limitiranprinos, dok one rizine nude mogunost (velike) zarade, ali i gubitka.22Ukupni prinos neke investicije tijekom odreenog razdoblja sastoji se od poveanja/smanjenja njenetrine vrijednosti (kapitalni dobitak/ gubitak) i dohotka (u obliku kamata, dividende, rente i sl.).96. Investicijski portfelj Investicijski portfelj je kombinacija razliitih vrijednosnih papira ili sredstava, koje vlasnik dri ilistvara u svrhu investiranja, tj. radi ostvarenja dobiti (profita). to je vie razliitih vrijednosnih papira ili sredstava u portfelju, ili drugim rijeima to je vierazliitih investicijskih projekata u portfelju, to je trini rizik oekivanog profita manji. Taj se riziknaziva rizik portfelja (portfolio risk).97. Tekua imovinakratkotrajna (zalihe sirovine i materijala,zalihe nedovrene proizvodnje, zalihe gotovihproizvoda,kratkorona potraivanja,kratkotrajna financijska imovina,novac)-tekua98. Izvori financiranja kratkotrajne imovine iz poslovanja : obveze prema dobavljaima trokovi osoblja - plae rashodi financiranja porez na dobit amortizacija99. Poslovni rashodi obuhvaaju: materijalne trokove trokove osoblja amortizaciju100.AmortizacijaTroak koritenja dugotrajne imovine. Dugotrajna imovina, bilo da je rije o zgradi, stroju ili automobilu,ima svoj vijek trajanja u kojem se potroi.Amortizacija omoguuje prikazivanje troenja dugotrajne imovine u poslovnom procesu101.Naini pokrivanja gubitakaGubitak se moe pokriti na jedan od slijedeih naina:-dotacijom osnivaa poduzea (ili drugih koji imaju interes da poduzee opstane - banke, kupci,dobavljai)-otpisivanjem potraivanja vjerovnika ili smanjenjem trajnog kapitala za iznos gubitkaAko se gubitak ne moe pokriti na neki od navedenih naina pokree se steajni postupak (iza toga moe /ali i ne mora uslijediti i likvidacija poduzea).102. Smanjenje gotovine u novanom tijeku GOTOVINA SE UPOTREBLJAVAUOBIAJENO U-Poveanju zaliha: Robe, materijala, inventara itd.-Otplatu obveza (Dugova )-Snienje pasivnih vremenskih razgranienja23-Otkup vlastitih dionica.103. Financijska snagaFinancijska snaga znai: trajnu sposobnost plaanja (likvidnost,solventnost) trajnu sposobnost financiranja trajnu sposobnost investiranja trajnu sposobnost poveanja imovine vlasnika trajnu sposobnost zadovoljavanja financijskih interesa svih imbenika poduzea104 Solventnost- je platena sposobnost tj. sposobnost poduzea da u svakom trenutku podmiri svoje dospjele obveze.Solventnost moe biti:1. Prekomjerna Situacija kada u poslovnom procesu postoji viaknovanih sredstava2. Optimalna . Situacija kada u poduzeu postojisigurnosna rezervanovanih sredsta3. Nezadovoljavajua Nezadovoljavajuasituacija je kada u poslovnom procesu nema rezerve.Insolventnost, je situacija suprotnasolventnosti: To jenesposobnost plaanja dospjelih obveza. U tojsituaciji poduzee senalazi kada su mu dospjeleobvezevee odtrenutno raspoloivih sredstavazaplaanje.105. Interna stopa rentabilnosti jeste diskontna stopa koja izjednaava sadanju vrijednost oekivanihizdataka sa sadanjom vrijednou oekivanih primitaka106.Diskontna stopa (k) je minimalna stopa prinosa ispod koje se investitoru ne isplati investirati.Odreuje se tako da je ona jednaka kamatnoj stopi (troku kapitala) uz koju se planiraju dobiti krediti.107 Kaemo da jelikvidnost u poduzeu optimalna ondakada obrtajobrtnih sredstava(radnogkapitala) omoguuje nabavu , proizvodnju iprodajubez zastojai u planiranom obujmu i vremenu.108. OPTIMALIZACIJALIKVIDNOSTIOptimalizaciju likvidnosti trebapromatratikao odnosizmeu platene sposobnosti irentabilnostiposlovanja. Ovdje postoje tri naela:1. Ako suukupna obrtna sredstvavea odukupnih obveza naglasak je stavljen na sigurnostusolventnosti i likvidnosti , na teretrentabilnosti. S>O S = Sredstva O = Obveze2. Kada su sredstvaizjednaen siznosom obveza , izvrgavamo se prevelikom riziku od insolventnosti.O= S3.Stihija , u ovoj situacijimoe se ostvaritivisokidohodaki u prvom planu jenaglasak na rentabilnosti.Meutimovdje ste izvrgnuti stihijikretanja na tritu, kao to je inflacija , trokovi i visoke kamate itd.Optimalnu likvidnost karakterizira:24- Osigurana apsolutnaplatena sposobnost,- Maksimalno angairanje sredstava.- Minimalan rizik nelikvidnosti.( Likvidnost se planira ) (S= O + r) r= rezervalikvidnostiPolitika optimalnosti, sadrislijedee:- Stvaranje likvidnosnerezerve.- Voditi rauna da je viak sredstava nadobvezama minimalan.- Planski odreeni osiguranizvorima sredstava.MJERE ZA OPTIMALIZACIJU LIKVIDNOSTIMjereza optimalizaciju likvidnostidijelimo na dvije skupinei to.1. Primarne mjere likvidnosti. Sastoje se utransformacijisredstava iznelikvidnih u likvidne oblike2. Sekundarne mjere likvidnosti. Nabavadodatnih sredstava iz okruenja109.AVR-aktivna vremenska razgranienja(unaprijed plaeni trokovi i nefakturirani prihodi)110.PVR-pasivna vremenska razgranienja(unaprijed naplaeni prihodi,neplaeni nastali trokovi)2. Nabrojite vrste banaka (klasina podjela)a) Centralna banka b) Poslovne banke - sudjeluju u kreiranju depozitnog novca unutar zakonskih normi ipolitike centralne banke. One su financijski posrednici koji prikupljaju trenutane vikove novca od jednihgraana i poduzea i plasiraju ga (posuuju) drugim graanima i poduzeima koji imaju manjkove novca.Poslovne banke ostvaruju dobit kao razliku izmeu aktivnih kamata (koje naplauju od zajmotraioca)ipasivnih kamata (koje plaaju tediama). Zauzimaju dominantnu poziciju u financijskom sustavu a njihovrad regulira i nadzire sredinja banka Hrvatska narodna banka (HNB). Poslovne banke najaktivnije sufinancijske institucije, i u platnom sustavu, i na sva tri financijska trita: novanom,deviznom i tritukapitalaPoslovno bankarstvo:1. Komercijalne banke - Poslovi kratkoronog kreditiranja2. Poslovne banke - Osnivaju se u sastavu velikih kompanija i rade za njihov interes3. Razvojne banke - U funkciji su ekonomskog razvoja zemlje; Dugorono kreditiranje veih investicionihprojekata4. Konzorcij banaka i multinacionalne banke - Udruivanje kapitala vie banaka ili nekih drugihpoduzea koja se bave financijskim transakcijama5. tedionice - Namjenski krediti za kreditiranje obrta, poljodjelstva i sl.3. to je sredinja banka u hrvatskoj i koje su joj funkcije ?Sredinjabanka jesredinjamonetarnaustanovaunekojdravikojaimamonopolemisijenovcaivrijednosnihpapira. Temeljnazadaa sredinjebankejeodravanjestabilnosticijena. Funkcijesredinjebankeukljuuju: Izdavanjenovanicaikovanognovca,utvrivanjeiprovoenjemonetarneideviznepolitike,dranjeiupravljanjemeunarodnimpriuvamaRH,kontroliranjebanaka,obavljanjeposlovazadravu, ostale funkcije Uglavnom u svim zemljama egzistira samo jedna takva banka, npr. u RH Hrvatskanarodna banka (HNB), u EU Europska sredinja banka (ECB).254. Objasnite proces multiplikacije depozita.Multiplikacija depozita (depozit=garantni polog)se odvija tako da se preuzeti polozi plasiraju u kratkoronekrediteaondaseoperacijamabezgotovinskogplaanjaponovnotransformirajuudepozite, posljedicaegajenjihovoumnogostruenje(odpreuzetog pologaseostavljaobvezna rezervairezervalikvidnostiaostatak(1)idezakratkoronikredit,saddrugabankanatajiznosostatka(1)ostavljaobveznurezervuirezervulikvidnostiaostatak (2)dajeu kratkoronikredit,pasadtreabankanazadnjiostatak(2)ostavljaobveznu rezervu i rezervu likvidnosti a ostatak (3)daje u kratkoroni kredit i tako dalje...)Takvom aktivnoubankeuzastopno kreirajuikrediteidepozite.Sredstvakreditiranjapremaujusredstvainicijalnogdeponiranja.5. Koji su osnovni bankarski poslovi, vrste i njihova podjela?a) Prema bilanno-analitikom kriteriju:- Pasivni poslovi (banka dunik)- Aktivni poslovi (banka vjerovnik)- Neutralni poslovi (razni komisijski i posredniki poslovi)b) Prema ronosti:- Kratkoroni poslovi (kratkoroni krediti)- Dugoroni poslovi (dugorono kreditiranje)6. Pojam ugovora o kreditu i koje su razlike u odnosu na ugovor o najmu?Ugovor o kreditu mora biti sklopljen u pisanom obliku, a njime se utvruju iznos te uvjeti davanja, koritenjai vraanja kredita. Ugovor o kreditu razlikuje se od ugovora o zajmu po slijedeem:-zajmodavac moe biti svaka fizika ili pravna osoba, dok davatelj kredita moe biti samo banka, drugafinancijska organizacija ili pravna osoba koja je zakonom za to ovlatena-predmet ugovora o zajmu mogu biti novac i druge zamjenjive stvari,a predmet ugovora o kreditu samonovac Zajam moe biti naplatan ili besplatan, a kredit je uvijek naplatan, tj. banka ostvaruje naknadu zapozajmljivanje novca u obliku kamate. Zajam je neformalan pravni posao, to znai da ugovor ne mora biti u pisanom obliku, a kredit jeformalan pravni posao i ugovor o kreditu mora biti u pisanom obliku.7. Koji su sastavni elementi ugovora o kreditu?A) Ugovorne strane: Ugovor o kreditu zakljuuju 2 ugovorne strane: banka i korisnik kredita.B) Iznos kredita: moe biti u kunama. (kunski kredit) ili u devizama. (devizni kredit). Kredit u kunama moe bitiodobren uz deviznu (valutnu) klauzulu, koja slui zatiti potraivanja banke od valutnih promjena (teajnihrazlika).C) Namjena kredita: krediti koji nemaju odreenu namjenu zovu se nenamjenskim kreditima. Preostali kreditisu namjenski, tj. Ugovorom o kreditu strogo se utvruje namjena kredita, npr. kupnjapostrojenja, izgradnjaskladita, kupnja stana, kue D) Otplata kredita: moe biti anuitetska, kod koje korisnik kredita otplauje uvijek jednak iznos zaduenja(jednak anuitet). Otplata kredita moe biti u ratama, kada se otplauju rate razliite visine, pa se tijekomotplate iznos rate kredita smanjuje.26E) Kamatna stopa: moe biti fiksna (nepromjenjiva za cijelo vrijeme trajanja kredita) ili promjenjiva. (mijenja u zavisnosti od stanja na tritu i kamatne politike kreditora).F) Poek odreeno vrijeme od stavljanja kredita u otplatu za ijeg trajanja se ne plaaju rate ili anuiteti kredita,a ukoliko je tako ugovoreno niti kamate, ve se po isteku poeka kamate pripisuju glavnici i kredit se poinjeotplaivati.G) Rok i nain koritenja: Ugovorom o kreditu utvruje se vrijeme koritenja kredita i nain koritenjasredstava kredita.H) Naknade : su vrlo raznovrsne Npr.: naknada za obradu kreditnog zahtjeva, naknada za rezervacijusredstava, naknada za prijevremeni povrat kredita, naknade za promjene po kreditima J) Osiguranje kredita: Ugovor o kreditu sadri i odredbe o osiguranju kredita koje slui banci da naplatisvoje dospjela, nepodmirena potraivanja. Instrumenti osiguranja kredita su: jamci, sudunici, zalog nanekretnini (hipoteka), prijenos vlasnitva na nekretnini ili fiducija na nekretnini, polica osiguranja10. Koji su najvaniji pojmovi koje treba poznavati pri analizi kredita i izradi plana otplate krediNajvaniji pojmovi koje treba poznavati pri analizi kredita jesu:a) ANUITET - iznos kojim se u jednakim vremenskim razmacima otplauje kredit Sastoji se od od dvadijela: otplatne kvote i kamata.b) OTPLATNA KVOTA - dio glavnice koji se otplauje anuitetom.c) KAMATE - predstavljaju iznos kamata plaen anuitetom.d) INTERKALARNE KAMATE - kamate obraunate za razdoblje poeka (dok se ne pome plaati kredit) iligrace razdoblja.e) OSTATAK DUGA - iznos traenog kredita koji ostaje za otplatu nakon odreenog broja anuiteta.Plan otplate tabelarni je pregled otplate kredita koji za svako obraunsko razdoblje pokazuje koliki jeanuitet, kamata, otplatna rata te ostatak duga. Plan otplate koristan je jer na kraju svakog obraunskograzdoblja moemo vidjeti koliki je dio kredita otplaen, koliko je u proteklom razdoblju plaeno kamatate koliki je ostatak duga. Za plan otplate kredita moramo poznavati slijedee parametre:1.iznos traenog kredita2.kamatnu stopu3.obraunsko razdoblje(mjesec,kvartal,polugodinje plaanje,godinje)4.broj i dospijevanje anuiteta5.duinu razdoblja poeka6. vrijeme otplate kredita2715. Navedite neke referentne kamatne stope u svijetuNajpoznatije meu njima su:- LIBOR se rauna prema metodologiji Britanske udruge banaka- EURIBOR se izraunava na razini cijele Eurozone.- ZIBOR/ZIBID se rauna pod okriljem Hrvatske udruge banaka.- EONIA je efektivna prekonona stopa- SONIA je prvi prekononi indeks u Londonu.16. Pojam fin. sustava i od koji se elemenata sastojiFinancijski sustav neke zemlje ine njezina valuta, platni sustav, financijska trita, financijske institucijete institucije koje reguliraju i nadziru njihov rad.. Financijski sustav je dio gospodarskog sustava koji sesastoji iz vie elemenata koji trebaju omoguiti neometan tijek financijskih sredstava. Elementifinancijskog sustava su:financijska trita,financijske institucije ifinancijski instrumenti.17. Financijski instrumenti, pojam i podjelaUztritaiinstitucijetreisuvaanelementfinancijskogsustava.Financijskiinstrumentisuspecifineisprave koju primjenjuju sve financijske institucije, a sastavljene su iskljuivo u pisanom obliku. Predmet sutrgovanja na financijskom tritu. Dijele se na:- Primarni: -Financijska imovina -Financijske obveze -Vlasniki instrumenti- Sekundarni: Izvanbilanne stavke (financijski derivati, garancije, akreditivi i sl.).18. Vrste vrijednosnih papira , kakve odnose preslikavajuVrijednosnipapirisu pismeneisprave natemeljukojihnjihovvlasnikimapravonjihovogkoritenja.Predstavljaju dokumente kojim se dokazuje vlasnitvo odnosno pravo u gospodarskom odnosu.Vrijednosni papir je instrument koji predstavlja vlasnitvo (dionice), dug (obvezu) ili pravo na vlasnitvo(derivativi).Danas moe biti i u obliku elektronikog zapisaI OSNOVNE( preslikavaju osnovne odnose, preslikavaju kreditne-duniko-vjerovnike odnose)- Dunike- VlasnikeII IZVEDENE FINANCIJSKI DERIVATI19. Instrumenti /VP/na tritu novca, vrste i definicija28INSTRUMENTI TRITA NOVCA su KRATKORONI VRIJEDNOSNI PAPIRI - Vrlo likvidni instrumenti. Rokdospijea je krai od 1 godine. Vrste kratkoronih vrijednosnih papira na tritu novca blagajniki ili trezorski zapisi: potvrde/ certifikati/ o depozitu bankovni akcepti (mjenica) sporazumi o reotkupu ili repo krediti komercijalni zapisi ili trgovaki papiri20. Koje su osnovne karakteristike vrijednosnih papira- Donose prinos u budunosti- Postoji faktor vremena- Rizik- Mogunost dogovaranja ostalih karakteristika21. Definicija i osnovna podjela vrijednosnih papiraVrijednosni papir je isprava kojom se njezin izdatnik obvezuje ispuniti obvezu upisanu u tojispravi njezinom zakonitom imatelju. Danas moe biti i u obliku elektronikog zapisa.Podjela vrijednosnih papira:A) prema vrsti inkorporiranog prava u vrijednosnim papirima1. OBVEZNOPRAVNI PAPIRI2. STVARNOPRAVNI PAPIRI3. KORPORACIJSKI PAPIRIB) prema nainu odreivanja korisnika (osobe ovlatenika)1. PAPIRI NA IME2. PAPIRI PO NAREDBI3. PAPIRI NA DONOSITELJA22. Pojam vrijednosnih papira i njihovi sastavni elementiVrijednosnipapirisu pismeneisprave natemeljukojihnjihovvlasnikimapravonjihovogkoritenja..Vrijednosni papir je instrument koji predstavlja vlasnitvo (dionice), dug (obvezu) ili pravo na vlasnitvo(derivativi). To je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi njezinomzakonitom imatelju(moe biti i u obliku elektronikog zapisa).Bitni sastojci VP:- NAZIV I OZNAKA VRSTE PAPIRA- NAZIV, IME, SJEDITE I ADRESA EMITENTA- OZNAKA NA KOGA GLASE- OZNAKA PRAVA VLASNIKA /OBVEZE EMITENTA- MJESTO I DATUM EMISIJE- SERIJSKI BROJ- POTPISI PEATI- Dematerijalizacija23. Nain prijenosa VP1.Naime: nunoje dranjepapirauzdokazdajedrateljpapiraosobanaznaenanapapiru Nainprenoenja papira na ime je cesija.2.Po naredbi: Papiri po naredbi prenose se indosamentom. Za legitimaciju je potrebno:1. dranje papira i2. imatelj papira mora dokazati neprekinuti niz indosamenata.3.Na donosioca: To su vrijednosni papiri kod kojih je korisnik svaki donositelj dratelj papira. Papir nadonositelja se prenosi putem tradicije iz ruke u ruku. Za legitimaciju kod papira na donositelja dovoljno jedranje papira.2924. Mjenica, pojam, znaajke, vrste mjenicaMjenica je vrijednosni papir kojim je izraena obveza isplate odreene svote novca, izdanzakonskipropisanom obliku. Ona je sredstvo kreditiranja, instrument plaanja, sredstvo jamstvaOpe znaajke mjenice: Vrijednosni papir pravo koje je u njoj ne moe se ostvariti niti prenijeti bez papira Obvezno pravni vrijednosni papir odnosi se na trabinu i to na novanu trabinu Papir po naredbi po samom zakonu ali postoje i iznimke Prezentacijski vrijednosni papir pravo na ispunjenje nastaje tek nakon to se duniku prezentirapapir Formalan papir mora imati zakonom propisane sastojke inae nema znaaj mjenice Trasirana ili vlastita kod trasirane izdatnik poziva treeg da preuzme obvezu, kod vlastite izdatnikoznaava sebe kao dunika (prva slii asignaciji, druga zadunici)Vrste mjenicaS OBZIROM NA NJIHOVU MJENINO-PRAVNU FORMUTRASIRANA ILI TUA MJENICASOLA ILI VLASTITA MJENICAS OBZIROM NA NAIN ODREIVANJA DOSPIJEA MJENINEmjenica po vienju (a vista)na odreeno vrijeme po vienju ,mjenica na odreen datum ,mjenica na odreeni dan od izdavanja (a dato)25. ekovi, pojam, znaajke, vrste ekovaek je vrsta obligacijskog vp kojim izdatnik (trasant) nalae trasatu plaanje svote naznaene u eku izsvoga pokria kod trasata. U Hrvatskoj trasat moe biti samo banka. ek je prvenstveno plateno sredstvo.Tojenajrairenijiinstrumentbezgotovinskogplaanja,ijauporabareguliraismanjuje cirkulacijugotovinskog novca.eku je bitan sljedei sadraj:- Oznaka da je ek- Bezuvjetna uputa da se plati odreena svota- Ime onog koji treba platiti- Mjesto gdje treba platiti- Oznaka dana i mjesta izdanja eka- Potpis onoga koji je ek izdaoVrste ekovaa) s obzirom na osobu korisnika:- EK NA DONOSIOCA- EK NA IME- EK NA NAREDBU- REKTA EKb) s obzirom na predmet, nain i namjenu plaanja:- NOVANI EKOVI- EFEKTNI EKOVI30d) s obzirom na koliinu isplate svote:- LIMITIRANI EK- NELIMITIRANI EKSvrha:Sredstvo plaanja a ne sredstvo kreditiranja (ek na poek)Oblik bezgotovinskog plaanja smanjuje se cirkulacija efektivnog novcaPojednostavljuje i pojeftinjuje platni prometPlateno svojstvo eka vidi se iz njegove dospjelosti po vienjuekovne obveze su samostalne i stroge26. Zadunica, pojam, znaajke, vrste zadunicaZadunica je instrument za naplatu trabine utemeljen na Ovrnom zakonu i pokazala se u praksi kao vrlodjelotvoran i efikasan instrument osiguranja plaanja.Bitne znaajke zadunice u odnosu na mjenicu:-Zadunica imasvojstvopravomonogrjeenjaoovrsi toznaidasenemoepobijatialbompredsudom.-Zadunica imasvojstvoovrneisprave toznaidaeusluajukadnaplatasraunadunikapostanebezuspjena,takvaispravasluitikaoosnovazapokretanjesudskogovrnogpostupkanadrugimpredmetima ovrhe (nekretninama, pokretninama, trabinama).-Naplatazadunice uvijekostajeuokvirimaovrnogpostupka kojijebri,jednostavnijiijeftiniji,stogaefikasniji i povoljniji za vjerovnika.-Izjava jamca na samoj zadunici ili kao posebna isprava takoer ima znaaj i uinak pravomonogrjeenja i ovrne isprave.-Postupanje prema jamcima iz zadunice je jednostavnije i efikasnije nego kod mjenice-Zadunicu banka zadrava u redoslijedu plaanja sve dok to vjerovnik eli i izvrava je kad na raunimadunika bude priljeva, dok mjenicu za iju isplatu nema dovoljno sredstava na raunima dunika, bankavraa duniku.Razlikujemo:- OBINAZADUNICA je isprava na kojoj je javno ovjerovljen potpis dunika kojim on daje suglasnostdaseradinaplatetrabineodreenogvjerovnikazapljenenjegoviodreeniraunikojeimakodpravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa te da se novac s tih raunaizravno isplaujevjerovniku.- BJANKO ZADUNICA je isprava na kojoj je javno ovjerovljen potpis dunika kojom on daje suglasnostdaseradinaplatetrabine (ijiiznosebitinaknadnoupisanuispravi),zapljeneodreeniilisvinjegovi raunu koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa te da se novac stih rauna izravno isplauje vjerovniku (koji je odreen u ispravi ili koji e biti naknadno upisan).Po emu sebjanko zadunica razlikuje odobinezadunice ? u bjanko zadunici ne moraju biti naznaene osoba vjerovnika kao ni svota dune trabine.31 Bjanko zadunica moe se izdati samo na propisanomblanketu te s naznakom najvie svote koja jenavedena u u obrascu bjanko zadunice ( do 5.000,00 kn, do 10.000,00 kn, do 50.000,00 kn, do100.000,00 kn, do 500.000,00 kn ili do 1.000.000,00 kn). Bjanko zadunicu mogu izdavati samo pravne osobe i obrtnici, a obinu zadunicu mogu izdavati sveosobe.27. Mjenica vs. zadunica u naplati potraivanjaMjenica:-Prihvatljiva samo ako subjekt ima vrlo dobru solventnost. Prihvaa se od strane banke samo akosubjekt ima dovoljno sredstava na raunu. Zlouporaba navedenog instrumenta plaanja je vrlo uestalaZadunica: Kvalitetnija solucija od mjenice. Zadunica je ovrni dokument . Stoji na raunu ak i ako jeisti trenutno blokiran . Nema dodatnih trokova28. Platni promet u Hrvatskoj, podjela i vrste platnog prometaPLATNI PROMET su sva plaanja izmeu ekonomskih subjekata (fizikih i pravnih osoba) uinjena sa svrhompodmirenja novanih dugova odnosno naplate novanih potraivanjaPODJELA PLATNOG PROMETA: a) DOMAI je sustav plaanja izmeu fizikih i pravnih osoba istog dravnogpodruja- PLATNIPROMETUIREMSMISLU sva plaanja izmeu fizikih osoba meusobno, izmeu fizikih ipravnih osoba, plaanja izmeu pravnih osoba- PLATNIPROMETUUEMSMISLU plaanja izmeupravnihosoba posredstvominstitucijazaobavljanje poslova platnog prometab) MEUNARODNIPLATNIPROMET plaanjaizmeurezidentarazliitihzemaljasrazliitimvalutnim,carinskim, pravnim i drugim sustavima, pri emu se jedna valuta pretvara u drugu.29. Namirenje obveza obraunskim plaanjem- Namirenje prijebojemilikompenzacijom- Ustupanjem potraivanjaili cesijom- Upuivanjemiliasignacijom- Preuzimanjem duga30. Kompenzacija, cesija, asignacija, preuzimanje duga- a) Kompenzacija je pravni posao u kome vjerovnik i dunik meusobno prebijaju svoja dugovanja ipo traivanja.Oni sujedan drugome i vjerovnik i dunik.Prema broju sudionika:- JEDNOSTAVNA (IZRAVNA)- VIESTRANI(MULTILATERALNI) iliLANANIPRIJEBOJ 3iliviesudionikaprebijajunajmanjiiznoskojise javlja meu njima.b) Cesija je ustupanje potraivanja. Osobekoje se pojavljuju kod ovog pravnog posla su:- C E D E N T USTUPITELJ VJEROVNIK- CESIONAR PRIMATELJ NOVI VJEROVNIK- C E Z U S D U N I K OSTAJEDUNIKUgovoromocesijivjerovnik(cedent)ustupasvojepotraivanje kojeima premaduniku(cesusu)treemlicucesionaru. Ugovoromocesijidunikostajeistialisevjerovnici mijenjaju.. Nijepotrebnasuglasnostdunika.c) Asignacija (upuivanje) - je trostrani pravni posao izmeu tri ili vie pravnih i fizikih osoba koje jednadrugoj potrauju ili duguju novane svote.Osobe u asignaciji:32- A S I G N AN T U P U T I TELJ osoba koja je istodobno i dunik i vjerovnik koji daje nalog svomduniku(asignatu) da za njen raun izvri isplatuosobi kojoj ona duguje(asignataru)- A S I G N A T A R PRIMATELJ UPUTA - osoba koja samo potrauje i koja je suglasna da se njenopotraivanje regulira asignacijom- A S I G N A T U P U E N I K - osoba koja samo duguje i koja pristaje da po nalogu vjerovnika(asignanta) izvri novanu uplatu (asignataru)d) Preuzimanjeduga je ugovorizmeudunikaitreeosobe koja se obvezujedunikudae ispunitinjegovu obvezu uz pristanak vjerovnika .1.VJEROVNIK 2.DUNIK3.TREA OSOBAKodovogpravnogposlamijenjasedunik.Nakontovjerovnikpristanenapromjenudunika,staridunik potpuno ispadaiz obveze . Bitno je da v j e r o v n i kpristane na novog dunika.ASIGNACIJA vs CESIJA RAZLIKA: kod cesije nije potrebna izjava cesusa (dunika), dok je kod asignacije potrebna izjava asignata oprihvaanju upute. SLINOST: asignacija = cesiji kada je asignat (upuenik) dunik asignantu (uputitelju) sudjeluje 3 ili vie osoba pri emu je bitno da je jedna osoba samo vjerovnik, a druga samodunik, dok su ostali sudionici u meusobnim duniko-vjerovnikim odnosima31. Razlike izmeu kreditnog i vlasnikog financiranja1.S obzirom na kontrolu: kreditni izvori nemaju kontrolu, ali mogu imati djelominu kontrolu ako u ugovoro kreditu stave odredbe o tome; dok imatelj dionica ima kontrolu i sudjeluje u upravljanju na temelju pravaglasa.2.S obzirom na troak izvora: kreditni izvori imaju kamatu, a dioniar ima dividendu.3.Porezni tretman troka: kamate su porezno odbitna stavka, a dividende se isplauju nakon poreza.4.Posljediceneplaanjatroka:akoseneplaa kredit moedoido bankrota,azaneisplatudividendinema zakonskih posljedica.Dionice suvlasnikivrijednosnipapirijersenjimaprikupljatrajnaimovinazapoduzee,kojaostajeubilanci sve do njegove eventualne likvidacije.Obveznice su duniki vrijednosni papiri kojima se izdavatelj obvezuje da e primatelju obveznice o rokudospijea isplatiti pozajmljeni iznos s unaprijed ugovorenom kamatom.32. Vrste i podjela financiranja prema raspoloivosti izvoraPrema roku raspoloivosti izvora Kratkoroni izvori: raspoloivi u vremenu od 1 godine, koriste se za financiranje ulaganja ukratkotrajnu imovinu (obrtna sredstva) Srednjoroni izvori: raspoloivi od 1-5 godina, financiranje srednjoronih ulaganja u strojeve,opremu,trajna OBSi sl. Dugoroni izvori: izvori dugo traju i raspoloivi vie od 5 godina Roni izvori: rok dospijea dui od 5 godina (krediti, obveznice)33 Neroni izvori: nemaju rok dospijea, trajno raspoloivi (dioniki kapital od emisije dionica,zadrani dobitak).33. Vlastiti izvori financiranjaInterno financiranje podrazumijeva koritenje sredstava za financiranje poslovnih potreba iz vlastitihizvora poduzea.Tu je prije svega vlastiti kapital, zatim nerasporeena dobit i amortizacija.Na interno poveanje vlastitog kapitala kao i opseg internog financiranja openito, utjee veliina netoostvarenog poslovnog rezultata.34. Tui izvori - eksterno financiranjeEksterno financiranje je osiguranje financijskih sredstava iz izvora koji se nalaze izvan poduzea. Moe serealizirati kao: Zaduivanje - radi seodefiniranimodnosimaizmeuizvorasredstavaipoduzeakaokorisnikaukojima su fiksno utvreni rokovi povrata sredstava kao i naknada za ustupljena sredstva Dokapitalizacija - radiseonaknadnompoveanjuvlasnikeglavnicekrozdokapitalizaciju, priemune postoje nikakve obveze (povrata i naknada) prema izvoru, ali se mijenja vlasnika struktura kapitala.37. Vrste i oblici financiranjaa)Prema roku raspoloivosti izvora:Kratkorono Do 1 godine ; Ulaganje u kratkotrajnu imovinu (OBA)Srednjorono 1 d 5 godina; Trajna OBADugorono Preko 5 godinab)Prema porijeklu Unutarnji (interni) izvori Temeljni kapital ,rezerve,zadrana dobit, amortizacijaVanjski(eksterni)izvori Emisijakatkoronihidugoronihvrijednosnihpapira,Uzimanjekreditac)Prema vlasnitvu Vlastiti (neroni) izvori Dioniki kapital, partnerski ulozi, kapital inokosnog vlasnika)Ne postoji obveza vraanjaTui (roni) izvori Kratkorone i dugorone obveze Moraju se vratiti38. Pojam kratkoronog financiranja, prednosti i nedostaci,Kratkorono financiranje obuhvaa posuivanje novanih sredstava na vrijeme do godine dana.Temeljni oblici ovog financiranja:- ulaganje vlastite akumulacije poduzea u poslovni proces koji traje do godine dana- uzimanje kratkoronih kredita od banaka i drugih korisnika slobodnih sredstavaa a) ) P Pr re ed dn no os st ti i: :34- Lake odobravanje kredita - poduzeima je, u pravilu, lake osigurati kratkorone kredite- Nia cijena kapitala - cijena kapitala iz kratkoronih izvora je nia nego iz dugoronih izvora- Fleksibilnijeposlovanje - fleksibilnostfinanciranjazapravo znaidasesredstvauzimajuusluajupotrebe, a vraaju kad potreba prestaneb) Nedostaci:- Uestalostdospijeaobveza (glavniceikamata) - postojirizikrelativnobrzogpovrataosnovneglavnice s kamatama- Promjenjivost u cijenama kapitala - u sluaju velike i hitne potranje za novcem postoji mogunostkreditiranja uz velike kamate / preskupa sredstva/39. Izvori kratk. financiranjaa) Trgovaki kreditib) Komercijalne bankec) Financijske kompanijed) Faktoringe) Komitentif) Kupnja komercijalnih papira.g) Privatne kreditne kompanijeh) Odreeni broj vladinih organizacijai) Direktni novani krediti39. Instrumenti kratk. financiranjaa) dokazi dugovanja- Knjiga racuna prodaje- Komercijalni papiri- Vlastita mjenica- Trasirana mjenica- Trgovacki akcept- Bankovni akceptb)dokumenti osiguranjapovrata kredita-Skladina potvrda-Brodski tovarni list-Potvrda o zalogu-Hipoteka na pokretnu imovinu-Cesija-Asignacija3540. Podjela financiranja izkratk. izvoraRazlikujemo nekoliko oblika kratkoronog financiranja:1.spontano financiranje-trgovaki kredit-vremenska razgranienja2.osigurano i neosigurano financiranje3.emisija komercijalnih zapisa4.ostali izvori41. Fin. kratk. vremenskim razgranienjimaPASIVNA VREMENSKA RAZGRANIENJA predstavljaju kratkoroni izvor financiranja, a obuhvaaju:a) prihode budueg razdoblja, tj. prihode koji su obraunati ali inidba jo nije ostvarena,b)unaprijed plaene trokove budueg razdoblja.Primjeri PVR: - Plae zaposlenih ili Porezi - Troak je nastao ali nije plaen42. Trgovaki kredit, ZA i PROTIV koritenja trg. KreditaTrgovaki kredit /trade credit/ je kredit to ga dobavljai odobravaju kupcima isporuujui im robu uzmogunost naknadnog plaanja unutar odobrenog razdoblja. Trgovaki kredit u biti nastaje na temeljunarudbe koje odreeno poduzee ispostavlja dobavljau za odreenu robu ili obavljanje usluga.Obino kad dobavlja isporui robu ili obavi odreenu uslugu, ispostavlja fakturu kupcu, pri emu odobravaodgaanje naplate do izvjesnog datuma. Dakle, trgovaki kredit predstavlja oblik kratkoronog izvorafinanciranja koji traje od trenutka primitka fakture do trenutka njene naplate.a) razloge za koritenje trgovakog kredita- prikladnost, dostupnost, cijena kapitalab)razloge za odobravanje trgovakog kredita- ostvarenje poveanog neto dobitka- poslovnih obiaja43.imbenici koji odreuju visinu trg. kreditaa a) ) s sa a s st ta aj ja al li i t ta a d du u n ni ik ka a- Sezonske oscilacije zaliha- Vrsta poslovne aktivnosti- Veliina poduzea- Solventnostb b) )s sa a s st ta aj ja al li i t ta a v vj je er ro ov vn ni ik ka a36- Kreditni poloaj dunika i vjerovnikova motivacija- Trgovaki obiaji- Dostupnost potrebnih novanih sredstava vjerovniku- Potreba za prodajom44. Klasifikacija trg. termina; razlika izmeu trg. i koliinskog popustaKreditni termini mogu se klasificirati na:a) Plaanje unaprijedb) Plaanje prilikom isporukec) Plaanje u gotovomd) Odgoda plaanja.e) Valutiranjef) Ostali termini npr. naznake: kraj mjeseca, sredina mjeseca, itd. to predstavlja valutiranje jer sevrijeme ne poinje raunati od datuma navedenog na raunu nego od npr. kraja mjeseca, sredine mjeseca,itdPopust odnosno diskont podrazumjeva izvjestan novani iznos koji se odbija od cijene koja je navedena naraunu ako se raun prijevremeno podmiri.Popust za prijevremeno plaanje nije isto to i trgovaki popustanitikoliinskipopust.Trgovakipopust predstavljaponudurazliitihcjenikarazliitimskupinamakupaca.Koliinski popust predstavlja popust koji se kupcima daje prilikom kupovine veih ili velikih koliinaproizvoda45. Komercijalni zapisi kao izvor kratk. financiranjaKomercijalnizapis je kratkoronidunikivrijednosnipapir (dospijeadogodinedana)kojiizdajepoduzee s ciljem prikupljanja sredstava na tritu. Izdaju ih najvei korporativni klijenti s rokom dospijeado godine dana. Njima se aktivno trguje na sekundarnom tritu.Prednost komercijalnih zapisa je ta to su oni jeftiniji od kratkoronih kredita iz razloga to je kamatnastopa komercijalnih zapisa manja od kamatne stope bankovnih kredita46. Relativneprednosti i nedostaci bank. Kreditaa) Prednosti: - Lake se dobiju- Fleksibilniji su- Slue za privremeno financiranje- Kamate se plaaju samo kada sredstva trebaju i kada se koriste- Postoji mogunost obnove ili prolongacijeb) Nedostaci: - Brza dospjelost na naplatu47. Podjela i vrste bankovnih kreditaa)Prema roku raspoloivosti sredstava- Kratkoroni (do 1 godinu;sezonske zalihe i druga kratkoro. vezana obr. sredstva )37- Srednjoroni (1 - 5 godina; osn. sredstva, dugoroni plasmani i trajna obr. sredstva )- Dugoroni (preko 5 godina; osn. sredstva, dugoroni plasmani i trajna obr. sredstva )b) Prema pokriu (osiguranju)- Neosigurani- Osiguranic) Prema predmetu kreditiranja:- Robni- Financijski48. METODE KREDITIRANJAA). Kratkorona kreditna linijaB).Konto korentni kreditC).Pojedinani kreditD).Obnavljajui kredit48. to je kompenzirajui saldoKompenzacijski saldo - Dranje odreene razine novca na bankovnim raunima u svrhu dobivanjabankovnih zajmova i njihova servisiranja. Deponirani novac na raunima banaka pomae bankamaprocjenu kreditnog rizika koji ukazuje kakve su mogunosti subjekta za povrat zajmova. Zbog toga bankezahtijevaju od svojih zajmoprimatelja da kod njih dre tkz. kompenzacijska salda.Minimalni kompenzacijskisaldo treba biti jednak iznosu trokova servisiranja duga poslovnog subjekta banci.49. to je okvirni kreditOkvirnikreditilikreditnalinijajenajeegodinjikreditniugovorsklopljenizmeubankeipoduzeazakratkorono financiranje tekuih potreba u momentima formiranja bilannih deficita poduzea, a obuhvaagodinjiobujamraspoloivogkredita,automatskokoritenjesredstavauokviruugovorenoglimita,automatskovraanjekoritenihsredstavaikamatnooptereenjezaiznosneto-zaduenja.U zadnjevrijeme kreditne linije za ovakve namjene ugovaraju se na 2 godine.50. to je revolving kreditRevolving kredit je obnavljajui kredit, kreditna linija za nekoliko mjeseci ili godina. To je formalnokratkoroni kredit, ali se esto odobrava na rok dui od jedne godine, ime ovaj kredit postaje srednjoroniizvor financiranja. Revolvingkredit jesporazumpokojemkreditorstavljaodreeniiznosnovanihsredstavanaraspolaganjepoduzeu,stim daihonomoekoristitiusvakomtrenutkuuoblikukontinuiranih kratkoronih kredita. Kredit se odobrava kao okvirni iznos.Svakokoritenjesmanjujeraspoloivasredstva,avraanjekreditaobnavljaihdoprvotnogokvirnogiznosa.Kreditorjeduanosiguratisredstvapozajmljivaananjegovprvipoziv.Zatakvoosiguranjesredstavabankazaraunavacommitmentfee naknaduzaotvaranjekreditnelinije,adunikjujeobavezan plaati i onda kada ne koristi tako odobrena sredstva.Commitment fee obino ini od 0,5 do 1 % osiguranog iznosa. Na iznose koritene u obliku kredita dunikplaa kamatu.51. Kratkorono osigurano i neosigurano financiranje38Financijske institucije,u pravilu banke ,odobravaju kratkorone kredite bez pokria-neosigurane,iosigurane,pokrivene kredite,kredite s pokriema) Neosigurani kratkoroni krediti-Kredit na principu tekueg rauna ili kontokorentni kredit-Kreditna linija-Revolving kredit i-Transakcijski kredit.b)Osigurano kratkorono financiranje - Osigurani kratkoroni krediti financijskih institucija odobravaju se natemelju pokria, esto potraivanja ili zaliha. Najee koriteni osigurani kratkoroni krediti su:kredit na temelju zaloga vrijednosnicakredit na temelju zaloga potraivanja.faktoring potraivanjakrediti na temelju zaliha.52. Financiranje emisijom komercijalnih zapisaVp s rokom dospijea do 1 godine .Komercijalni zapisi se emitiraju u pravilu na rok od 9 mjeseci.Izdavatelj(emitent)seobvezujedaekupcu(vlasniku)komercijalnogzapisa platitisvotunaznaenunakz(nominalnuvrijednost)uveanuzaugovorenukamatunadandospijea.Kzemitirajuvelikabonitetnapoduzea na tritu novca .Prednost komercijalnih zapisa je ta to su oni jeftiniji od kratkoronih kredita iz razloga to je kamatnastopa komercijalnih zapisa manja od kamatne stope bankovnih kredita53. Ostali izvori kreditaKrediti primljeni od radnika, poslovnih partnera, roakaObraunate a nedospjele obvezeOsobni kreditiDepoziti i predujmovi.Krediti povezanih poduzea54. Razlozi za osiguranje i osiguranje povrata kratk. kreditaRazlozi za osiguranje povrata kredita:Mogu se grupirati u 4 grupe:1. Kreditni poloaj poduzea daju instrumente osiguranja kredita kako bi im banka odobrila kredit.392. Visina kredita osobito kada se trae visoki kreditni iznosi.3. Kamatna stopa kada je poduzee dalo banci instrumente osiguranja povrata kredita tada bankamoe odluiti da poduzeu odobri kredit uz niu kamatnu stopu.4. Mogunost prodaje ili ustupanja potraivanjaKrediti se osiguravaju instrumentima osiguranja a oni su:-hipoteka na nekretnine (dunika ili jamca)-hipoteka na zalihe robe ili proizvoda,-ustupanje potraivanja-ustupanje vrijednosnih papira( mjenice,zadunice, ekovi,akceptni nalozi itd)-ustupanje dionica,obveznica i drugih vrsta vrijednosnih papira s dospijeem na kratki rok.Kao instrument osiguranja kredita moe se javiti ii pojedinana osoba kao jamac,neko drugo poduzee ilibanka i jamstvo vlasnika poduzea55. to je srednjorono financiranje?SREDNJORONO financiranje poslovanja posebno odgovara manjim i srednje velikim organizacijama kojesu dostigle zadovoljavajuu veliinu ili pak imaju odgovarajuu imovinu koju mogu koristiti kao instrumentosiguranja povrata kredita.Razlikujemo:Financiranje srednjoronim kreditimaFinanciranje leasing-om (najmom)Financiranje franchising-omSrednjorono financiranjeje ulaganje novcazaposlovne i druge potrebe na rok dui od godinu dana. Izizvora kojim se financira na rok dui od jedne god. trebalo bi ulagati novac u opremu i druge oblike trajneimovine.56. Karakteristike srednjoronog kreditiranja?1. Trajanje razdoblja otplate koje obuhvaa vrijeme od 1 5 godina.2.Nainotplaivanja otplatniobroci se ugovarajuujednakimvremenskimrazdobljimaitomjeseno,kvartalno, polugodinje i godinje.3.Nainosiguranjapovrata kvalitetnoosiguranjepovratakredita;obveznice,dionice,postojeatrajnaimovina itd. Tekua imovina se rijetko koristi kao garancija za povrat srednjoronoga kredita.4. Odreene zatitne klauzule se koriste kako bi kreditor bio siguran da e se kreditni kapital namjenskitroiti. Kreditoripredviajuzatitneklauzulekojimase:zahtijevaodravanjeodreenerazinekapitala limitirajuisplatedividendi sprjeavaprodajabitneimovine utvrujevisinakreditnogzaduenja traistriktnopodmirenjedrugihdospjelihobveza traivoenjeodgovarajuegraunovodstvaipripremanjefinancijskih izvjetaja.57. Za koju svrhu se primjenjuju srednjoroni krediti?40Srednjoroni krediti se primjenjuju kodKod financiranja nabave nove opremeRadi poveanja opsega proizvodnje i prodajeZa refinanciranje postojeih kratkoronih kreditaTehniko i tehnoloko opremanje pogona, itd.58. Vrste srednjoronih kredita?a) Bankarski kreditiInvesticijski krediti, krediti za trajna OBAb) Revolving krediti banakac) Krediti osiguravajuih drutavaOsiguravajua drutva raspolau sa velikim iznosima financijskih sredstava . Dio tih sredstava se koristi zaisplatu tete od nastalih rizika a dio se plasira u davanje kredita poduzeima.59. Financiranje leasingom/ pojam i vrste leasinga, prednosti i nedostaci financiranja leasingom)Leasing predstavlja posebnu metodu srednjoronog i dugoronog financiranja koja se temelji na koritenju,a ne na posjedovanju investicijskog dobra. Leasing je ugovorni odnos kojim se davatelj leasinga obvezujepribaviti objekt leasinga i primatelju leasinga odobriti pravo koritenja tog objekta na odreeno razdoblje, aovaj se obvezuje plaati mu za to odreenu naknadu. Zato kupci kupuju na leasing ?-Porezna obveza dospijeva tek po prijenosu vlasnitva koje je odgoeno u budunost.-Financira se nabavka pokretne ili nepokretne investicijske opreme bez angairanja vlastitog kapitala.-Koritenje stvari, bez potrebe da se na njoj stekne vlasnitvo, a okonanjem leasing razdoblja u leasing semoe uzeti nova pokretna stvar.Razne podjele:a) Prema davatelju opreme :- Leasing proizvoaa- Leasing kroz leasing drutvab)Prema duini vremena trajanja ugovora o iznajmljivanju :- Operativan leasing- Financijski leasingc) Prema leasing-objektu :- Leasing postrojenja- Leasing opremePrednosti:1. Oslobaa se visokog gotovinskog plaanja iz vlastitih izvora sredstava ili kredita.412. Koristi najsuvremeniju opremu i druga sredstva za rad.3. Ne smanjuje svoju kreditnu sposobnost.4. Uzima tono onoliko opreme koliko mu je potrebno.5. Moe osigurati sebi prvenstvo kupnje koritene opreme.6. Naknada za trajanja ugovora u pravilu se ne mijenja.b) Nedostaci:1. U pravilu znatno skuplji od nabave opreme iz vlastitih izvora.2. Nepovoljan ako nastanu tekoe u prodaji proizvoda ili usluga koje su vezani za opremu iz leasinga jerleasing rate dospijavaju bez obzira kako poduzee posluje.3. Korisnik leasinga moe na kraju kupiti opremu koja je ve zastarjela.4.Oprema zbog zastarjevanja ne moe se ponovo dati u leasing i ne ostvaruje adekvatnu cijenu ako seodlui prodati60. Razlika izmeu operativnog i financijskog leasinga?Razlikujusupo stjecanjuvlasnitvanadpredmetomleasinga, uvjetimaodobravanja i nainuobraunatrokova najma te poreznom tretmanuKod operativnog leasinga predmet najma ostaje u vlasnitvu davatelja najma (leasing tvrtke) za cijelovrijeme njegovog trajanja ali se po njegovu isteku moe prodati treim osobama. Vrijednost predmetaleasinga obraunva se u neto iznosu bez PDV-a koji se plaa u jednakim mjesenim obrocima za cijelovrijeme trajanja najma. Trokovi operativnog leasinga priznaju se kao trokovi poslovanja i umanjujuosnovicu za plaanje poreza na dobit. Prilikom ugovoranja obvezna je uplata jamevine davatelju najma.Po isteku leasing ugovora oprema ili nekretnina moe se zamijeniti drugom - novom i modernijom.Kod financijskog leasinga predmet najma prelazi u potpuno vlasnitvo korisnika sa zadnjom otplaenomratom leasinga.. Vrijednost predmeta leasinga obraunava se u bruto iznosu sa PDV-om koji se plaa ili ujednakim obrocima tijekom najma ili kao jednokratni iznos po njegovu zavretku. Kod financijskog PDV seu cjelosti priznaje kao pretporez i predmet leasinga mogue je amortizirati po visokim stopama tosmanjuje osnovicu poreza na dobit61. Razlike izmeu financiranja kreditom i leasingom?Osnovnarazlikaizmeunjihjeto dobrakojafinanciramokreditomprelazeunae vlasnitvo (dobijemof