svedski jezik i kultura

SVEUILITE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA ANGLISTIKU

STUDIJ VEDSKOG JEZIKA I KULTURE

oujak 2005.

S A D R A J: I.1. UVOD 2

I.2. OPI DIO . 4 Diplomski studij .. 4 Uvjeti upisa na studij . 4 Ciljevi diplomskog studija . 4 I.3. OPIS PROGRAMA DIPLOMSKOG STUDIJA . 6 Shema diplomskog studija (hodogram) 6 Lingvistiki studij vedskog jezika .. 6 Pregled kolegija po semestrima

Ponuda izbornih kolegija na Katedri Preporueni izborni kolegiji

Prevoditeljski studij vedsko jezika i kulture ... 7 Pregled kolegija po semestrima Ponuda izbornih kolegija na Katedri Preporueni izborni kolegiji

Opis kolegija diplomskog studija ..... 8 Lingvistiki studij vedskog jezika . 8 Izborni kolegiji na Katedri ... 14 Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture 18 Izborni kolegiji na Katedri 29 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata, zavretak studija.. 33 Predmeti koje student moe izabrati s drugih studija ... 33 Lingvistiki studij vedskog jezika .. 33 Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture . 34 Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku . 34

II.1. OPI DIO Moduli 35 II.2. OPIS PROGRAMA MODULA ... 36

Moduli na Katedri za skandinavske jezike i knjievnosti 36 Shema (hodogram) modula ... 36 Opis kolegija u modulima Modul vedski jezik u lingvistikom opisu .. 38 Modul Knjievnost vedskog jezinog izraza 44 Modul Norveka i Skandinavija 50

1

PRIJEDLOG DIPLOMSKIH PROGRAMA Naziv studija: vedski jezik i kultura I.1. UVOD Studij vedskog jezika i knjievnosti ove godine obiljeava 20 godina od svog pokretanja. U

tom je periodu narastao od lektorata do trogodinjeg slobodnog studija otvorenog za studente

cijelog zagrebakog sveuilita. Takvom je svojom koncepcijom studij i prije dananje

reforme navijestio neke od principa koje ona afirmira, u prvom redu interdisciplinarnost,

komplementarnost razliitih studijskih programa te proimanje studija na razliitim

sastavnicama Sveuilita. Kako je dosadanje iskustvo potvrdilo interes studenata za takav

oblik komplementarnosti te vrijednost takvog obogaivanja studentovog glavnog programa

studija, Katedra namjerava sauvati tu mogunost i u narednom periodu te e stoga, osim

studija vedskog jezika i kulture kao A-predmeta, nuditi i program B-predmeta te tri modula.

Na prijemni ispit za studij se dosad, u svim njegovim razvojnim fazama (lektorat, dvogodinji

studij, trogodinji studij) uvijek prijavljivalo dva do tri puta vie kandidata od upisnih kvota,

to je razlog oekivanju da e i nakon reforme interes za ovaj studij biti znatan.

Iskustvo dosadanjih studenata sugerira da im je studij bio koristan i primjenjiv na razliite

naine: od angamana upravo na temelju skandinavistike kompetencije (prevoditeljski

poslovi, u prvom redu na HTV i u izdavatvu, gdje je dolo do promjene norme za prijevode

sa vedskog jezika prijevodi se vie ne ostvaruju indirektno, prevoenjem engleskih ili

njemakih prijevoda vedskih tekstova, ve se prevodi izravno sa vedskog izvornika; osim

prevoditeljskog, i nastavniki angamani u kolama stranih jezika), preko onih u kojima je

poznavanje vedskog jezika i skandinavskih kultura bilo jednom od bitnih komponenti

kvalificiranosti za pojedine poslove (u dravnoj upravi), do onih u kojima skandinavistika

kompetencija nije bila temeljna kvalifikacija za odreeni posao, ali je bila presudna budui da

je istaknula kandidate u odnosu na njihove kolege na osnovnom studiju (npr. pri

zapoljavanju diplomanata Ekonomskog fakulteta ili Fakulteta politikih znanosti). Za neke je

bive studente studij vedskog znatno utjecao na njihov nastavak studija na poslijediplomskoj

razini, bilo da im je poveao interes i pruio im bitna znanja i uvide (studenti na

poslijediplomskim studijima lingvistike, knjievnosti, kulturologije, prevoditeljstva) bilo da

im je omoguio ostvarivanje meunarodnih kontakata i efikasnije studiranje na inozemnim

institucijama (studenti molekularne biologije, prevoditeljstva). Napokon, nema sumnje da je i

2

onim studentima za ije zapoljavanje dosadanji dopunski studij nije bio direktno

relevantan, on ipak omoguio bitno proirenje znanja i kompetencija te stjecanje iskustava

vanih za mnoga radna mjesta (npr. jezinog izraavanja i komunikacijske kompetencije,

mogunost ostvarivanja kontakta sa skandinavskim organizacijama i pojedincima, mogunost

upotrebe skandinavske strune literature, bolje razumijevanje multikulturalnosti ali i

zajednikog europskog identiteta itd.).

Oekujemo da e reformirani studij svojom raznolikou modela i smjerova omoguiti jo

veu primjerenost programa i jo bolju usklaenost oekivanja i planirane primjene steenih

znanja i kompetencija od strane studenata. Programi su svojom osnovnom logikom i

strukturom u skladu s usporedivim programima na drugim europskim sveuilitima, a

istovremeno i u skladu s akademskom tradicijom na Filozofskom fakultetu zagrebakog

Sveuilita. Iz tog razloga oekujemo da nee biti problema u prihvaanju studenata vedskog

jezika i/ili knjievnosti / kulture s drugih europskih sveuilita, kao ni u odobravanju

studijskih boravaka naih studenata na drugim sveuilitima. Oekujemo, takoer, da e za

predloene programe postojati interes i meu studentima domaih i inozemnih sveuilita

koja nemaju studij skandinavistike (npr. slovenska i bosanskohercegovaka), to potvruje i

ve iskazani interes nekoliko slovenskih studenata.

Dosadanji se studij realizirao uz snanu potporu vedskog instituta, institucije koja je u

velikoj mjeri doprinijela razvoju studija i Katedre (posredovanjem u angairanju vedskih

lektora, financijskom podrkom, donacijama knjiga i asopisa, redovnim stipendiranjem

studenata, omoguavanjem sudjelovanja nastavnika na strunim skupovima, potporom posjeta

gostujuih predavaa). S obzirom na zajednike pozitivne ocjene dosadanje suradnje, ne

sumnjamo da e se ta suradnja i nastaviti. tovie, vjerojatno je da e podrka postati jo i

izrazitija uvoenjem studija vedskog kao glavnog studija (A-predmeta u preddiplomskom

ciklusu odnosno uvoenjem programa diplomskog studija).

3

I.2. OPI DIO

DIPLOMSKI STUDIJ vedskog jezika i kulture Naziv studija: Diplomski studij vedskog jezika i kulture

Naziv programa: a) Lingvistiki studij vedskog jezika

b) Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture

Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Izvoa studija: Katedra za skandinavske jezike i knjievnosti Odsjeka za anglistiku

Trajanje diplomskog studija, smjerovi i akademski naziv:

Diplomski studij vedskog jezika i kulture traje etiri semestra. Studenti biraju jedan od dva

ponuena smjera:

a) Lingvistiki studij vedskog jezika

b) Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture,

svaki vrijednosti 60 ECTS bodova. Oba se smjera studiraju u dvopredmetnom reimu.

Po zavretku studija student stjee naziv

a) magistra/ar skandinavistike smjer Lingvistiki studij vedskog jezika,

odnosno

b) magistra/ar skandinavistike smjer Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture.

Uvjeti upisa na studij: Na diplomski se studij mogu izravno upisati studenti koji su zavrili

preddiplomski studij vedskog jezika i kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, odnosno

studenti koji su sakupili min 100 bodova na studiju vedskog jezika na nekom drugom

europskom fakultetu. Ukoliko broj kandidata prelazi upisnu kvotu, kandidati se kvalificiraju

na temelju ocjena na preddiplomskom studiju i rezultata na prijemnom ispitu.

Studenti drugih neofilolokih grupa, kao i studija ope lingvistike i komparativne

knjievnosti koji su sakupili min 150 ECTS bodova na tim studijskim grupama (na

zagrebakom ili nekom drugom europskom sveuilitu) mogu se upisati nakon poloenog

jezinog ispita. Tijekom prve godine studija ti studenti moraju poloiti ispite iz onih kolegija

preddiplomskog studija vedskog jezika i kulture koje propie povjerenstvo na Katedri.

Ciljevi diplomskog studija:

a) Lingvistiki studij vedskog jezika

Studiranjem ovog smjera student stjee visoku razinu jezine i komunikacijske kompetencije;

osnovno poznavanje svih temeljnih te dublje poznavanje nekih lingvistikih disciplina s

4

primjenom na vedski jezik; znatnu sposobnost kritikog razmiljanja, naroito na podruju

lingvistike; sposobnost provoenja lingvistike analize i jednostavnijih istraivanja, u prvom

redu na temelju vedskog i hrvatskog jezinog materijala; visoku razinu akademske

pismenosti, sposobnosti koritenja strune literature te drugih akademskih vjetina.

Ovako koncipiran studij kvalificira studente za sve poslove koji zahtijevaju visoku razinu

lingvistike osvijetenosti odnosno predstavlja adekvatnu pripremu za nastavak studija na

doktorskoj razini. Studenti koji ne namjeravaju nastaviti studij kvalificirani su za niz poslova

za koje je neophodna visoka jezina i komunikacijska kompetencija te sposobnost kritikog

miljenja (u medijima, izdavatvu, istraivakim ustanovama, poslovima odnosa s javnou i

dr.) odnosno za one poslove u kojima e posebnu vrijednost predstavljati njihovo dobro

poznavanje nordijskih drutava i jezika (u razliitim granama gospodarstva, upravi, kao i u

prethodno nabrojenim podrujima). Zavreni studenti mogu raditi i kao nastavnici vedskog

jezika u kolama stranih jezika.


Ovaj diplomski studij omoguuje studentima stjecanje visoke razine vedske jezine,

komunikacijske i kulturne kompetencije. Stjee se i ograniena kompetencija u norvekom,

eventualno i u jo jednom nordijskom jeziku, kao i sposobnost relativno brzog podizanja te

razine u sluaju potrebe. Studenti ostvaruju i visoku razinu prijevodne kompetencije te su

upoznati s praktinim aspektima prevoditeljske djelatnosti. Odlikuje ih i visoka razina

akademske i strune pismenosti, sposobnosti kritikog koritenja strune literature te drugih

akademskih vjetina.

Zavreni studenti u prvom su redu osposobljeni za poslove pismenog prevoenja sa vedskog

i na vedski, kao i sa svih i na sve one jezike u kojima posjeduju odgovarajuu jezinu i

kulturnu kompetenciju. Osim toga, kvalificirani su za niz poslova koji zahtijevaju visoku

razinu jezine i komunikacijske kompetencije (u kolama stranih jezika, medijima,

izdavatvu, istraivakim ustanovama, poslovima odnosa s javnou i dr.) odnosno za poslove

u kojima posebnu vrijednost predstavlja dobro poznavanje skandinavskih drutava i jezika (u

razliitim granama gospodarstva, dravnoj upravi, organizacijama i institucijama s

meunarodnom djelatnou, medijima i dr.).

5

I.3. OPIS PROGRAMA DIPLOMSKOG STUDIJA Shema diplomskog studija (hodogram):

Naziv programa: Lingvistiki studij vedskog jezika (60 ECTS bodova) VII. ili IX. semestar (15 ECTS bodova) vedski jezik i drutvo 2 sata V + 1 sat S tjedno 5 ECTS bodova Povijest skandinavskih jezika 2 sata P + 1 sat S tjedno 5 ECTS bodova Izborni kolegij min 5 ECTS bodova* VIII. semestar (15 ECTS bodova) Leksikologija i leksikografija 1 sat P + 2 sata S tjedno 5 ECTS bodova Sociolingvistika 1 sat P + 2 sata S tjedno 5 ECTS bodova Izborni skandinavistiki ili lingvistiki kolegij min 5 ECTS bodova* IX. ili VII. semestar (15 ECTS bodova) Analiza vedskog teksta 1 sat S + 2 sata V 5 ECTS bodova Semantika (na Filozofskom f.) min 5 ECTS bodova* Norveki II 4 sata V 5 ECTS bodova ili Islandski 4 sata V 5 ECTS bodova ili Finski 4 sata V 5 ECTS bodova X. semestar (15 ECTS bodova) Diplomska obaveza 15 ECTS bodova * U shemi se navodi onaj broj bodova kojim se ispunjava programom predviena semestralna kvota na ovom studiju, no taj broj moe varirati ovisno i kolegijima koje student pohaa izvan ovog programa, uz potivanje minimalne propisane kvote za jedan semestar. Ponuda izbornih kolegija na Katedri: Srednjevjekovna slika svijeta 1 sat P + 2 sata S 6 ECTS bodova Norveki jezik II 4 sata V 5 ECTS bodova Teorija i praksa prevoenja 2 sata P + 2 sata S 6 ECTS bodova Islandski jezik 4 sata V 5 ECTS bodova Seminar iz vedske knjievnosti 3 sata S 5 ECTS bodova Preporueni izborni kolegiji na Filozofskom fakultetu: - pragmalingvistika, kognitivna lingvistika, fonetika i fonologija i drugi lingvistiki kolegiji na Odsjeku za opu lingvistiku, Odsjeku za anglistiku, Odsjeku za germanistiku - kolegiji na odsjecima za filozofiju, sociologiju, psihologiju i dr. relevantni za znanstvenu i istraivaku djelatnost - kulturoloki kolegiji na germanistici, polonistici, rusistici Izborni kolegiji na Sveuilitu U jednom semestru (7. ili 9.) student moe prema vlastitom interesu izabrati izborni kolegij iz ukupne ponude Sveuilita.

6

Naziv programa: Prevoditeljski studij vedskog jezika i kulture (60 ECTS bodova) VII. semestar (14 ECTS bodova) Analiza vedskog teksta 1 sat S + 2 sata V 5 ECTS bodova ili vedski jezik i drutvo 1 sat S + 2 sata V 5 ECTS bodova Semantika (na Filozofskom fakul.) min 5 ECTS bodova* Institucionalni aspekti hrvatskog drutva 2 sata P + 1 sat S 4 ECTS boda ili odgovarajui kolegij na Sveuilitu min 4 ECTS boda* VIII. semestar (15 ECTS bodova) Leksikologija i leksikografija 1 sat P + 2 sata S 5 ECTS bodova Prevoditeljski praktikum I 4 sata V 5 ECTS bodova EU i meunarodne organizacije 2 sata P + 1 sat S 5 ECTS bodova ili Prevoditelj i raunalo 2 sata P + 1 sat S 5 ECTS bodova IX. semestar (16 ECTS bodova) Teorija i praksa prevoenja 2 sata P + 2 sata S 6 ECTS bodova Norveki II 4 sata V 5 ECTS bodova ili Islandski 4 sata V 5 ECTS bodova ili Finski 4 sata V 5 ECTS bodova Izborni kolegij na Filozofskom fakultetu min 5 ECTS bodova* X. semestar (15 ECTS bodova) Diplomska obaveza 15 ECTS bodova * U shemi se navodi onaj broj bodova kojim se ispunjava programom predviena semestralna kvota na ovom studiju, no taj broj moe varirati ovisno i kolegijima koje student pohaa izvan ovog programa, uz potivanje minimalne propisane kvote za jedan semestar. Ponuda izbornih kolegija na Katedri: Sociolingvistika 1 sat P + 2 sata S tjedno 5 ECTS bodova Srednjevjekovna slika svijeta 1 sat P + 2 sata S 6 ECTS bodova Povijest skandinavskih jezika 2 sata P + 1 sat S tjedno 5 ECTS bodova Seminar iz vedske knjievnosti 3 sata S 5 ECTS bodova Preporueni izborni kolegiji na Filozofskom fakultetu: alternativni kolegiji prevoditeljskog programa koje student nije pohaao pragmalingvistika kulturoloki kolegiji na odsjecima za anglistiku, germanistiku, polonistiku, rusistiku kolegiji opeg karaktera na Odsjeku za komparativnu knjievnost uvodni kolegiji iz disciplina koje predstavljaju studentovo eljeno podruje prevoditeljske djelatnosti Preporueni izborni kolegiji na Sveuilitu uvodni kolegiji na Pravnom, Ekonomskom i Fakultetu politikih znanosti uvodni kolegiji na bilo kojem fakultetu koji su relevantni za studentovo eljeno podruje prevoditeljske djelatnosti

7

Opis kolegija diplomskog studija Redoslijed opisa slijedi redoslijed kolegija u shemi na str. 6 odnosno 7.

Naziv studija: Lingvistiki studij vedskog jezika

Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik / Skandinavska drutva

Naziv kolegija: vedski jezik i drutvo ECTS- bodovi: 5 bodova

Jezik: vedski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obavezni

Oblik nastave: 2 sata vjebi i 1 sat seminara tjedno

Uvjeti: upis u 7. ili u 9. semestar; ako se kolegij prati u 9. semestru, uvjet je poloen ispit iz

kolegija Leksikologija i leksikografija ili iz kolegija Sociolingvistika.

Ispit: 2 manja seminarska rada, pismeni i usmeni ispit

Sadraj:

Rad na tekstovima te vlastito istraivanje o izabranim drutvenim temama. Diskusije

(izlaganje, argumentiranje, oponiranje) i pisani komentari na sljedee teme: drutvo

blagostanja i 'vedski model'; uloga 'narodnih drutava' i 'narodnih pokreta' u vedskoj nekad i

danas; vedsko gospodarstvo i vedska industrija; javni sektor u vedskoj; vedski politiki

sustav; vedska u EU; odnosi meu nordijskim zemljama. Informiranje o zanimljivostima iz

suvremene vedske jezine prakse.

Ciljevi:

Cilj je kolegija informirati studente te ih navesti na dublje promiljanje bitnih formativnih

elemenata vedskog drutva; pomoi im u razvijanju sposobnosti kritikog miljenja te

argumentiranog iznoenja vlastitih stavova; omoguiti im daljnje nijansiranje sposobnosti

razumijevanja vedskih tekstova te aktivne upotrebe vedskog jezika.

Literatura:

Gruenbaum, C. (1996), Strvtg i sprket, Wahlstrm&Widstrand

Johnsson, H. I. (1994) Sverige i Fokus, Stockholm: Svenska Institutet

Lagerqvist, L.O. (2001) Svensk historia, str. 127-194, Vrnamo

Nystedt, J. (2001), Sprkbitar, Svenska Frlaget

lanci iz vedskog tiska www.sweden.sewww.regeringen.se

8

www.riksdagen.sewww.eu-upplysningen.se Naziv predmeta: Lingvistiki studij vedskog jezika

Naziv kolegija: Povijest skandinavskih jezika ECTS-bodovi: 5 bodova

Jezik: hrvatski/vedski


Status: obavezan

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara na tjedan

Uvjeti: upis u 7. tj. 9. semestar

Ispit: pismeni ispit i 1 seminarski rad

Sadraj: Kolegij daje pregled razvoja skandinavskih jezika, s naglaskom na drutvenim

zbivanjima koja su ih razdvajala ili povezivala. Promjene se promatraju na fonolokoj,

gramatikoj i leksiko-semantikoj razini. Prati se proces standardizacije narodnih govora,

uzimajui u obzir ljude i imbenike koji su igrali vanu ulogu. Na kraju se usporeuju

suvremeni skandinavski jezici iz ugla slinosti i razlika. U seminaru se gradivo razrauje na

tekstovima iz pojedinih razdoblja.

Cilj: Upoznavanje s razvojem skandinavskih jezika kako bi se mogle uoiti sustavne

slinosti i razlike, te opi i pojedinani imbenici koji djeluju u jezinom razvoju. Krajnji cilj

je stjecanje znanja za razumijevanje sviju skandinavskih jezika.

Literatura:

Obvezna:

J. Bardal, N. Jrgensen, G. Larsen, B. Martinussen (1997) Nordiska. Vra sprk frr och nu,

Studentlitteratur, Lund.

Dopunska:

G. Bergman: Kortfattad svensk sprkhistoria, Prisma, 1970.

O. Almeningen m. fl. Sprk og samfun gjenom tusen r, Universitetsforlaget, Oslo 1978.

Naziv predmeta: Lingvistiki studij vedskog jezika

Naziv kolegija: Leksikologija i leksikografija ECTS-bodovi: 5 bodova

Jezik: vedski i hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

9

Status: obavezni

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti: upis u 8. semestar, poloen barem jedan skandinavistiki kolegij iz 7. semestra

Ispit: 1 seminarski rad, pismeni ispit

Sadraj:

U kolegiju se na primjerima iz vedskoga jezika razmatra niz tema vezanih uz tvorbu rijei;

leksiko posuivanje (posuenice, usvojenice, tuice; jezini purizam); leksiku semantiku

(leksiko znaenje, jednoznanost i vieznanost; sinonimija, homonimija i antonimija;

izravno i preneseno znaenje itd.); frazeologiju (podrijetlo i vrste frazema), frekvenciju rijei.

Takoer se govori o vrstama rjenika (jednojezini, dvojezini, viejezini, opi i struni,

slikovni, kolokacijski, frekvencijski i dr.) i leksikografskom opisu leksema u njima.

Cilj:

Cilj je kolegija osigurati razumijevanja teoretskih postavki izrade i uporabe rjenika.

Literatura:

Malmgren, S-G.(1994): Svensk lexikologi, ord, ordbildning, ordbcker och orddatabaser;

Lund: Studentlitteratur

Svensen, B. (1987): Handbok i lexikografi, TNC. Esselte Studium: Stockholm

Thorell, O. (1981): Svensk ordbildning, Stockholm


Naziv kolegija: Sociolingvistika ECTS- bodovi: 5 bodova

Jezik: vedski

Trajanje: 1 semestar

Status: obavezni


Uvjeti: upis u 8. semestar, poloen barem jedan skandinavistiki kolegij iz 7. semestra

Ispit: 1 seminrski rad, pismeni ispit

Sadraj:

Kolegij upoznaje studente s vanim sociolingvistikim fenomenima te ih opisuje u opim

terminima i u odnosu na situaciju u vedskoj. Razmatraju se sljedee teme: lingvistika

sociolingvistika sociologija jezika, jezik i drutvo, jezik i kultura, jezine zajednice i

govornici, usvajanje sociolingvistikih normi; jezine varijante: standard, dijalekti, sociolekti,

10

registri, diglosija, prebacivanje koda, pidini, kreoli, jezik doseljenika u vedskoj, muki i

enski jezik; jezina politika, manjinski jezici; govor kao drutvena interakcija: funkcije

govora, govorne norme, odnosi moi i solidarnosti, oslovljavanje.

Ciljevi:

Namjera je kolegija osvijestiti kod studenata jezik kao drutveni fenomen te interakciju jezika

i drutva. Ilustriranjem pojedinih sociolingvistikih fenomena primjerima iz vedskog jezika

odnosno vedskog drutva nastoji se produbiti lingvistika kompetencija studenata, a

istovremeno i poveati i iznijansirati njihova vedska jezina i kulturna kompetencija.

Literatura:

Obavezna:

Alln, S. - Gellerstam, M. Malmgren, S.G. (1989) Orden Speglar Samhllet,

Stockholm: Allmna Frlaget

Kotsinas, U-B. (2003), En bok om slang, typ, Stockholm: Norstedts Ordbok

Romaine, S. (2000), Language in Society, Oxford University Press

Trudgill, P. (1989), Sprk och socialmilj, Stockholm: PAN/Nordstedts

ili: Sociolinguistics, Penguin Books Ltd.

Hyltenstam, K. (ur.) (1999), Sveriges sju inhemska sprk, Lund: Studentlitteratur

Dopunska:

Adelswrd, V. (1999), Kvinnosprk och fruntimmersprat forskning och frdomar under

100 r, Huddinge: FrlagsVerkstan

Andersson, L-G. (1985), Fult sprk svordomar, dialekter och annat ont, Stockholm:

Carlosson Bokfrlag

Loman, B. (ur.) Sprk och samhlle

Norrby, C. (1996), S gr vi nr vi pratar med varandra, Lund: Studentlitteratur

Svahn, M. (1999), Den liderliga kvinnan och den omanlige mannen skllsord, stereotyper

och knskonstruktioner, Stockholm: Carlsson Bokfrlag

Trudgill, P. (2003), Glossary of Sociolinguistics, Edinburgh University Press

Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik / Lingvistiki studij vedskog

Naziv kolegija: Analiza vedskog teksta ECTS- bodovi: 5 bodova

Jezik: vedski


11

Status: obavezni

Oblik nastave: 1 sat seminara + 2 sata vjebi

Uvjeti: upisan 7. ili 9. semestar, ukoliko se kolegij slua u 9. semestru poloen ispit iz

barem jednog skandinavistikog kolegija iz 8. semestra

Ispit: 1 manji seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

Sadraj: Nakon opih stilistikih napomena provodi se jezina i stilska analiza razliitih

vrsta tekstova, na pr. novinskih lanaka, strunih i znanstvenih tekstova, ekonomskog teksta,

reklama i oglasa, knjievnih tekstova. Govori se o javnom govoru, o analizi argumentacije i

retorici.

Cilj: Cilj je prepoznavanje karakteristika pojedinih vrsta tekstova i aktivno usvajanje

razliitih naina izraavanja, usmeno i pismeno.

Literatura:

Andersson, L-G. Hej. hej, hemskt mycket hej. u: Sprk och stil 6, Uppsala, Norstedts.

Ellestrm, L. (1999), Lyrikanalys En introduktion, Studentlitteratur

Hedman, Th. (1997) Informationsskning fr samhllsvetare och humanister. Lund:

Studentlitteratur

Hellspong, L. Ledin, P. Vgar genom texten

Melin L. Lange, S. Att analysera text

Nilsson, B. - Waldemarson, A.K. (1990), Kommunikation. Samspel mellan mnniskor, Lund

Wideberg, K. (1995) Att skriva vetenskapliga uppsatser. Lund: Studentlitteratur

Naziv predmeta: Lingvistika

Naziv kolegija: Semantika Student sam bira na kojem e odsjeku Filozofskog fakulteta pohaati kolegij iz semantike, uz

obavezu da izabrani kolegij daje pregled veine temeljnih semantikih pojmova te vanijih

istraivakih pravaca. Preporua se praenje kolegija na Odsjeku za anglistiku, gdje se nastava izvodi 4 sata tjedno tijekom zimskog semestra, a kolegij donosi 5 ECTS-bodova.

Naziv predmeta: Suvremeni norveki jezik

Naziv kolegija: Norveki jezik II ECTS- bodovi: 5 bodova

Jezik: hrvatski i norveki

12


Status: izborni (alternativni student slua jedan od tri ponuena kolegija)

Oblik nastave: 4 sata vjebi

Uvjeti: upisan 7. ili 9. semestar, poloen kolegij Norveki jezik I

Ispit: pismeni i usmeni ispit

Sadraj:

Sadraj kolegija: Studenti rade s tekstovima i vjebama s temama prvenstveno iz

svakodnevnog ivota i drutva. Koriste se i krai knjievni tekstovi. Proiruje se znanje

gramatike i vokabulara steeno na preddiplomskom studiju.

Cilj kolegija:

Nakon odsluanog kolegija studenti bi trebali moi razumjeti pisane i usmene tekstove

suvremenih tema, te jednostavnije novinske lanke; iznositi (usmeno i pismeno) svoje stavove

o temama obraivanim tijekom kolegija.

Naziv predmeta: Trei nordijski jezik

Naziv kolegija: Islandski jezik ECTS- bodovi: 5 bodova

Jezik: hrvatski, islandski




Uvjeti: upis u 7. ili 9. semestar

Ispit: pismeni i usmeni

Sadraj:

Osnove islandskog jezinog sustava: temeljni leksik, najvanije gramatike kategorije,

izgovor, ortografija. itanje jednostavnih tekstova i voenje jednostavne konverzacije.

Ciljevi:

Usvajanje znanja o treem skandinavskom jeziku te uoavanje slinosti s drugim jezicima te

porodice. Ostvarivanje ograniene pasivne jezine kompetencije.

Literatura:

Obavezna:

Bartoszek, Stanislaw & Tran, Anh-Dao (1992) Icelandic for Beginners, Brfasklinn,

Reykjavk

13

Ensk vasaorabk, Ensk-slensk, slensk-ensk (1985) rabktgfan, Reykjavk

Dopunska:

www.icelandic.hi.is/coursetest.pkp-11k

Duppler, Rta & van Nahl, Astrid (1994) Lehrbuch des Islndischen, Langenscheidt, Leipzig


Naziv kolegija: Finski jezik Kolegij se izvodi na Odsjeku za opu lingvistiku.


Diplomska obaveza ECTS-bodovi: 15 bodova

Diplomska obaveza na Lingvistikom studiju vedskog jezika obuhvaa dvije komponente:

1. izborni kolegij na Filozofskom fakultetu (lingvistiki ili iz discipline relevantne za provoenje znanstvenog istraivanja) min 5 ECTS-bodova

2. diplomski rad skandinavistiki ili lingvistiki

Izborni kolegiji na Katedri:

Naziv predmeta: Skandinavska drutva

Naziv kolegija: Srednjovjekovna slika svijeta ECTS-bodovi: 6



Status: izborni

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara na tjedan

Uvjeti: upis na diplomski studij

Ispit: 2 seminarska rada

Sadraj: Kolegij se bavi skandinavskim srednjovjekovljem unutar europskog. Tu je rije o

germanskim kulturnim korijenima, vikinkim i varekim pohodima i naseobinama, dolasku

14

kranstva, stvaranju drava, posebice islandske republike, te svakodnevnom ivotu i

kulturnim tekovinama toga razdoblja.

Cilj: Upoznavanje s razdobljem u razvoju skandinavskih naroda i kultura, koje ih je dovelo

na europsku i svjetsku scenu, te veze skandinavskih naroda i kultura s narodima i kulturama i

istoka (Rusija Bizant) i zapada (Britanski otoci, sjever Amerike).

Literatura:

Obavezna:

A. Bksted Nordiske guder og helte, Politikens Forlag Kbenhavn, 1984.

S. Blndal, The Varangians of Byzantium, Cambridge University Press, 1978.

J. Brndsted The Vikings, Penguin, 1976.

D. Maek H. Plsson R. Simek Nordijska mitologija i knjievnost, ArTresor, Zagreb, 2003

H. Plsson Landnmsboken, Aschehoug, 1997

Dopunska:

H.R. Ellis Davidson Nordens Gudar och Myter, Prisma, Stockholm, 1964.

S. Steen, Ferd og Fest, Aschehoug, 1929.

Naslov predmeta: Prevoditeljski studij vedskog

Naslov kolegija: Teorija i praksa prevoenja ECTS-bodovi: 6 bodova

Jezik: vedski/engleski, hrvatski


Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 2 sata seminara


Ispit: pismeni ispit, 1 seminarski rad

Sadraj:

Nakon uvodnih napomena o prevoenju i teoriji prevoenja analizira se prijevodni proces iz

perspektive komunikacijske teorije prevoenja. Detaljno se razmatraju elementi tog procesa

(jezik, tekst, osobe, situacija, kultura) te brojni fenomeni relevantni u analizi svakog od njih

(kontrastivna korespondencija vs. prijevodna ekvivalencija, prijevodni postupci, kriteriji

tekstualnosti, funkcije teksta, tipovi teksta, prijevodne norme, kulturno markirani elementi

izvornika). Objanjavaju se razliite prijevodne metode i strategije u svjetlu pojma prijevodne

ekvivalencija te se opisuje prijevodni in i njegove faze. Druga je komponenta kolegija

15

orijentirana na suvremenu prevoditeljsku djelatnost. Studenti se upoznaju sa specifinostima i

vanim temama raznih oblika te djelatnosti (prevoenja za film i TV, knjievno prevoenje,

djelatnost sudskih tumaa i dr.).Razmatra se pitanje prevoditeljske etike. Studenti se upoznaju

s prevoditeljskim drutvima u Zagrebu i njihovom djelatnou te mogunostima usavravanja

u prevoditeljskoj struci.

Cilj:

Cilj je kolegija upoznati studente s vanim temama teorije prevoenja te s komunikacijskim

poimanjem prijevodnog procesa i prijevodne aktivnosti, na nain koji e im moi posluiti

kao vodi u prevoditeljskoj praksi. Orijentacija na praktinu prevoditeljsku djelatnost izraena

je u segmentu kolegija u kojem se studenti upoznaju s razliitim vrstama te djelatnosti i

njihovim specifinostima i nainima na koji se prakticiraju u naoj sredini.

Literatura:

Obavezna:

Ingo, R. (1991) Frn kllsprk till mlsprk, Lund: studentlitteratur

Nord, Ch. (1997) Translating as a Purposeful Activity, St, Jerome Publishing

Dopunska:

Baker, M. (ur.) (1998) Routledge Encyclopedia of Translation Studies

Bowker Cronin Kenny Pearson (ur.) (1998) Unity in Diversity? St. Jerome

Publishing

Hatim, B. (1997) Communication Across Cultures, University of Exeter Press

Ivarsson, Jan (1992) Subtitling for the Media: A Handbook of an Art, Stockholm:

Transedit (neobjavljen prijevod za potrebe HRTa)

Jones, R. (1998) Conference Interpreting Explained , Manchester, UK: St. Jerome

Wadensj, C. (1998) Kontakt genom tolk, Stockholm: Dialogos Frlag

Naziv predmeta: Skandinavske knjievnosti

Naziv kolegija: Seminar iz vedske knjievnosti ECTS-bodovi: 5

Jezik: vedski/hrvatski


Status: izborni

Oblik nastave: 3 sata seminara na tjedan

Uvjeti: upis u 10. semestar

16

Ispit: 1 manji i 1 vei seminarski rad

Sadraj: Obraivati e se pojedine teme, ideje ili djela znaajnijih pravaca ili autora.

Cilj: Osposobljavanje za samostalan, kritiki pogled na vedsku knjievnost.

Literatura:

Ovisno o sadraju pojedinog seminara.

Obavezna:

Lnnroth, L. & Johanesson, H-E. (1990) Den Svenska Litteraturhistoria, Stockholm:

Bonniers.

Nordens Kvinnolitteraturhistoria, AB Wiken 1993.

Dopunska:

Posebne publikacije o pojedinim piscima i djelima.

17

Opis kolegija diplomskog studija

Naziv programa: Prevoditeljski studij vedskog jezika

Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik / Skandinavska drutva

Naziv kolegija: vedski jezik i drutvo ECTS- bodovi: 5 bodova

Jezik: vedski


Status: obavezni



Ispit: 2 manja seminarska rada, pismeni i usmeni ispit

Sadraj:

Rad na tekstovima te vlastito istraivanje o izabranim drutvenim temama. Diskusije

(izlaganje, argumentiranje, oponiranje) i pisani komentari na sljedee teme: drutvo

blagostanja i 'vedski model'; uloga 'narodnih drutava' i 'narodnih pokreta' u vedskoj nekad i

danas; vedsko gospodarstvo i vedska industrija; javni sektor u vedskoj; vedski politiki

sustav; vedska u EU; odnosi meu nordijskim zemljama. Informiranje o zanimljivostima iz

suvremene vedske jezine prakse.

Ciljevi:

Cilj je kolegija informirati studente te ih navesti na dublje promiljanje bitnih formativnih

elemenata vedskog drutva; pomoi im u razvijanju sposobnosti kritikog miljenja te

argumentiranog iznoenja vlastitih stavova; omoguiti im daljnje nijansiranje sposobnosti

razumijevanja vedskih tekstova te aktivne upotrebe vedskog jezika.

Literatura:

Gruenbaum, C. (1996), Strvtg i sprket, Wahlstrm&Widstrand

Johnsson, H. I. (1994) Sverige i Fokus, Stockholm: Svenska Institutet

Lagerqvist, L.O. (2001) Svensk historia, str. 127-194, Vrnamo

Nystedt, J. (2001), Sprkbitar, Svenska Frlaget

lanci iz vedskog tiska www.sweden.sewww.regeringen.sewww.riksdagen.sewww.eu-upplysningen.se

18

Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik / Lingvistiki studij vedskog

Naziv kolegija: Analiza vedskog teksta ECTS- bodovi: 5 bodova

Jezik: vedski


Status: obavezni

Oblik nastave: 1 sat seminara + 2 sata vjebi

Uvjeti: upisan 7. semestar

Ispit: 1 manji seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

Sadraj:

Nakon opih stilistikih napomena provodi se jezina i stilska analiza razliitih vrsta tekstova,

na pr. novinskih lanaka, strunih i znanstvenih tekstova, ekonomskog teksta, reklama i

oglasa, knjievnih tekstova. Govori se o javnom govoru, o analizi argumentacije i retorici.

Cilj: Cilj je prepoznavanje karakteristika pojedinih vrsta tekstova i aktivno usvajanje

razliitih naina izraavanja, usmeno i pismeno.

Literatura:

Andersson, L-G. Hej. hej, hemskt mycket hej. u: Sprk och stil 6, Uppsala, Norstedts

Ellestrm, L. (1999), Lyrikanalys En introduktion, Lund: Studentlitteratur

Hedman, Th. (1997) Informationsskning fr samhllsvetare och humanister. Lund:

Studentlitteratur

Hellspong, L. Ledin, P. (1997), Vgar genom texten, Lund: Studentlitteratur

Melin L. Lange, S. (1995), Att analysera text, Lund: Studentlitteratur

Nilsson, B. - Waldemarson, A.K. (1990), Kommunikation. Samspel mellan mnniskor, Lund

Wideberg, K. (1995) Att skriva vetenskapliga uppsatser. Lund: Studentlitteratur

Naziv predmeta: Lingvistika

Naziv kolegija: Semantika Student sam bira na kojem e odsjeku Filozofskog fakulteta pohaati kolegij iz semantike, uz

obavezu da izabrani kolegij daje pregled veine temeljnih semantikih pojmova te vanijih

istraivakih pravaca. Preporua se praenje kolegija na Odsjeku za anglistiku, gdje se

nastava izvodi 4 sata tjedno tijekom zimskog semestra, a kolegij donosi 5 ECTS-bodova.

19

Naziv predmeta: Prevoditeljski studij vedskog

Naziv kolegija: Institucionalni aspekti hrvatskog drutva (kolegij se izvodi zajedniki za studente diplomskog studija engleskog i diplomskog studija

vedskog jezika i kulture. Kao alternativu studenti mogu pohaati neki drugi kolegij na

Sveuilitu, koji e im pruiti uvodne informacije o hrvatskom gospodarskom, pravnom i/ili

politikom sustavu i za prevoditeljsku djelatnost najrelevantnijim institucijama.)

ECTS-bodovi: 4 boda

Jezik: hrvatski, engleski


Status: izborni



Ispit: 1 seminarski rad, pismeni ispit (ne obuhvaa sadraje o anglofonim drutvima)

Sadraj:

Studenti se upoznaju s politikim, pravnim i ekonomskim sustavom RH ustrojstvom i

nainom funkcioniranja najvanijih institucija i organizacija, podrujem i logikom njihove

djelatnosti. Dobivaju informacije o ustaljenim rjeenjima u prevoenju naziva tih institucija

na engleski, to ima olakava samostalno pronalaenje informacija o odgovarajuim

sustavima u vedskoj. O rezultatima samostalnog istraivanja izvjetavaju u obliku

seminarskog rada.

Ciljevi:

Stei spoznaje o institucionalnom aspektu hrvatskog i vedskog drutva, neophodne

prevoditeljima za razumijevanje razliitih tekstova i komunikacijskih situacija, za

pronalaenje adekvatnih prijevodnih rjeenja, to znai za osiguravanje uspjene

komunikacije meu osobama upoznatima s razliitim drutvenim institucionalnim

okvirima. Razvijati sposobnost samostalnog pronalaenja informacija i njihovog prezentiranja

u obliku strunog rada.

LITERATURA: Biani, I. Franievi, V (2004): Understanding Reform: The Case of Croatia, Vienna

Institute for International Economic Studies http://www.wiiw.at/balkan/ ; u tisku u:

Gligorov, V. ur. (2005): Understanding Reform in South East Europe WIIW, Be

Bartlett, W. Croatia. Between Europe and the Balkans, Routledge, London / New

York, 2003]

Goldstein, I. Croatia. A History, Hurst and co., London, 1999 (2nd imprint 2001)

20

Kasapovi, M. Ten Years of Democratic Transition in Croatia 1989-1999, in:

Ott Katarina, ur. (2004): Pridruivanje Hrvatske evropskoj uniji 2, Institut za javne

financije I Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb, englesko izdanje Ott Katarina, ur. (2003):

Croatian Accession to the European Union,Volume 2 Institut za javne financije I

Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb,

Henriette Riegler (ed.), Transformation Processes in the Yugoslav Successor States

between Marginalization and European Integration, Baden-Baden, 2000, p. 45-63


Naziv kolegija: Leksikologija i leksikografija ECTS-bodovi: 5 bodova



Status: obavezni


Uvjeti: upis u 8. semestar, poloen ispit iz kolegija Analiza vedskog teksta ili kolegija

vedski jezik i drutvo


Sadraj:

U kolegiju se na primjerima iz vedskoga jezika razmatra niz tema vezanih uz tvorbu rijei;

leksiko posuivanje (posuenice, usvojenice, tuice; jezini purizam); leksiku semantiku

(leksiko znaenje, jednoznanost i vieznanost; sinonimija, homonimija i antonimija;

izravno i preneseno znaenje itd.); frazeologiju (podrijetlo i vrste frazema), frekvenciju rijei.

Takoer se govori o vrstama rjenika (jednojezini, dvojezini, viejezini, opi i struni,

slikovni, kolokacijski, frekvencijski i dr.) i leksikografskom opisu leksema u njima.

Cilj: Cilj je kolegija osigurati razumijevanja teoretskih postavki izrade i uporabe rjenika.

Literatura:

Malmgren, S-G.(1994): Svensk lexikologi, ord, ordbildning, ordbcker och orddatabaser;

Lund: Studentlitteratur

Svensen, B. (1987): Handbok i lexikografi, TNC. Esselte Studium: Stockholm

Thorell, O. (1981): Svensk ordbildning, Stockholm

21


Naziv kolegija: Prevoditeljski praktikum I ECTS-bodovi: 5 bodova



Status: obavezni

Oblik nastave: 4 sata vjebi tjedno

Uvjeti: upis u 8. semestar, poloen ispit iz kolegija Analiza vedskog teksta ili kolegija

vedski jezik i drutvo

Ispit: pismeni

Sadraj:

U okviru kolegija prevodi se vei broj tekstova s hrvatskoga na vedski jezik ili obratno te se

u grupi diskutira o ostvarenim prijevodima, obrazlau se pojedina rjeenja i prijevodni

postupci te se pokuava utvrditi najprimjerenija prijevodna strategija.. Prevode se tekstovi iz

razliitih podruja (ekonomija, pravo, medicina, povijest, knjievnost i sl.), razliitih stilova

(publicistiki, knjievno-umjetniki, znanstveni, administrativni) i vrsta (novinski lanak,

ugovor, znanstveni rad, novela i sl.).

Cilj: Cilj je kolegija stjecanje praktinoga znanja i vjetina za prevoenje razliitih tekstova.

Literatura: Razni rjenici i prirunici, na primjer:

Norstedts Svenska ordbok + Uppslagsbok (1999), Norstedts Ordbok

Prismas Engelska Ordbok (1998), Norstedts Ordbok AB/Bokia

Prismas Tyska Ordbok (1998), Norstedts Ordbok AB/Bokia

Norstedts affrs ordbok (2000), Norstedts Ordbok

Svensk-kroatiskt Lexikon (2001), Statens Skolverk

Rjenik hrvatskoga jezika (2000), Zagreb: kolska knjiga

Veliki rjenik hrvatskoga jezika (1998), Zagreb: Novi liber

Izbor teoretske literature koordinira se s voditeljem kolegija Teorija i praksa prevoenja.


Naziv kolegija: EU i meunarodne organizacije (kolegij se izvodi zajedniki za studente diplomskog studija engleskog i diplomskog studija

vedskog jezika i kulture)

ECTS-bodovi: 5 bodova

22

Jezik: engleski


Status: izborni (alternativno s kolegijem Prevoditelj i raunalo)

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno



Sadraj:

Studenti se upoznaju s institucijama i tijelima EU, nainima njihova djelovanja, zajednikim

politikama i aktivnostima, osnovnim elementima pravne steevine EU, kao i s interakcijom

hrvatskog i europskog zakonodavstva te razliitim djelatnostima i projektima pod vodstvom

MEI-a. U zavrnom dijelu kolegija predstavlja se ustrojstvo i rad drugih meunarodnih

organizacija i institucija, npr. Ujedinjenih naroda, Vijea Evrope, OESS-a i dr.

Ciljevi:

Omoguiti studentima stjecanje znanja o EU i nekima od najznaajnijih meunarodnih

organizacija, koje se sve izuzetno esto pojavljuju u praksi strunih prevoditelja kao tema,

kao referentna pozadina i kao radni kontekst.

Literatura: http://europa.eu.int/comm/publications/booklets/eu_glance/44/index_en.htm,

Fontaine, P. (2003) Europe in 12 lessons , (European Commission), 2003, 62 pp

Key facts and figures about the European Union, European Commission, 2004

Pinder, J. (2001), The European Union, A very Short Introduction, OUP.

O prevoenju u EU:

Cosmai, D. (2003), Tradurre per lUnione europea, Milano.

arevi. S. (ur.) (2001) Legal Translation, Preparation for Accession to the European Union,

Rijeka

Wagner. E, S. Bech & J. M. Martinez (2002), Translating for the European Institutions, St. Jerome Publishing, Manchester (http://www.stjerome.co.uk/practices/wagner.html)

Naziv predmeta: Informatika za prevoditelje

Naziv kolegija: Prevoditelj i raunalo ECTS-bodovi: 5 bodova

Jezik: hrvatski


Status: izborni, alternativno s kolegijem EU i meunarodne organizacije

23

Oblik nastave: predavanja i seminari


Ispit: seminarski radovi tijekom semestra

Sadraj kolegija:

Kolegij upoznaje polaznike s uporabom raunalnolingvistikih spoznaja u postupku

prevoenja uz poseban osvrt na jezine resurse i alate. Na podruju jezinih resursa ponajprije

je rije o digitalno pohranjenim i pretraivim rjenicima i leksikim bazama podataka, kao i

raunalno pretraivim korpusima koji doputaju uvid u jezinu porabu kad to rjenici ne

mogu u potpunosti osigurati. Osobit naglasak bit e stavljen na paralelne korpuse, njihovo

sastavljanje, postupak njihova sravnjivanja (alignment) i njihovu uporabu koja, u konanici,

rezultira prijevodnom memorijom (translational memory) te na njihovu uporabu u razvijanju

sustava za statistiko i oprimjereno strojno prevoenje. Na podruju jezinih alata polaznici

e se upoznati s alatima za pronalaenje naziva i termina u tekstovima, kao i pomagalima za

strojno potpomognuto prevoenje (machine aided translation) uz upoznavanje sa

najrairenijim komercijalnim sustavom Trados. Dio kolegija bit e posveen i sustavima za

strojno prevoenje.

Literatura:

Arnold et al. (2002), Machine Translation: an Introductory Guide,

(http://www.essex.ac.uk/linguistics/clmt/MTbook/).

Atkins, B. T. S.Zampolli, A. (eds.) (1994) Automating the Lexicon, Oxford University Press.

(odabrani lanci)

Austermuhl, F. Electronic Tools for Translators. Manchester: St. Jerome.

(http://www.stjerome.co.uk/practices/tools.html

Bratani, Maja (1991) "Korpusna lingvistika ili sretan susret", Zagreb: Radovi Zavoda za

slavensku filologiju 26.

EAMT Archive, (http://www.eamt.org/archive)

McEnery, Tony & Wilson, Andrew (2001) Corpus Linguistics, EUP. (odabrana poglavlja)

Ooi, B. Y. (1998) Computer Corpus Lexicography, EUP. (odabrana poglavlja)

Sager, Juan C. (1996) A Practical Course in Terminology Processing, Benjamins.

Sager, Juan C. (2000) Language Engineering and Translation, Benjamins.

Tadi, Marko (2003) Jezine tehnologije i hrvatski jezik, Zagreb: Exlibris.

24

Naslov predmeta: Prevoditeljski studij vedskog

Naslov kolegija: Teorija i praksa prevoenja ECTS-bodovi: 6 bodova

Jezik: vedski/engleski, hrvatski


Status: obavezni

Oblik nastave: 2 sata predavanja + 2 sata seminara

Uvjeti: upis na diplomski studij vedskog jezika i kulture

Ispit: pismeni ispit, 1 seminarski rad

Sadraj:

Nakon uvodnih napomena o prevoenju i teoriji prevoenja analizira se prijevodni proces iz

perspektive komunikacijske teorije prevoenja. Detaljno se razmatraju elementi tog procesa

(jezik, tekst, osobe, situacija, kultura) te brojni fenomeni relevantni u analizi svakog od njih

(kontrastivna korespondencija vs. prijevodna ekvivalencija, prijevodni postupci, kriteriji

tekstualnosti, funkcije teksta, tipovi teksta, prijevodne norme, kulturno markirani elementi

izvornika). Objanjavaju se razliite prijevodne metode i strategije u svjetlu pojma prijevodne

ekvivalencija te se opisuje prijevodni in i njegove faze. Druga je komponenta kolegija

orijentirana na suvremenu prevoditeljsku djelatnost. Studenti se upoznaju sa specifinostima i

vanim temama raznih oblika te djelatnosti (prevoenja za film i TV, knjievno prevoenje,

djelatnost sudskih tumaa i dr.).Razmatra se pitanje prevoditeljske etike. Studenti se upoznaju

s prevoditeljskim drutvima u Zagrebu i njihovom djelatnou te mogunostima usavravanja

u prevoditeljskoj struci.

Cilj:

Cilj je kolegija upoznati studente s vanim temama teorije prevoenja te s komunikacijskim

poimanjem prijevodnog procesa i prijevodne aktivnosti, na nain koji e im moi posluiti

kao vodi u prevoditeljskoj praksi. Orijentacija na praktinu prevoditeljsku djelatnost izraena

je u segmentu kolegija u kojem se studenti upoznaju s razliitim vrstama te djelatnosti i

njihovim specifinostima i nainima na koji se prakticiraju u naoj sredini.

Literatura:

Obavezna:

Ingo, R. (1991) Frn kllsprk till mlsprk, Lund: studentlitteratur

Nord, Ch. (1997) Translating as a Purposeful Activity, St, Jerome Publishing

Dopunska:

Baker, M. (ur.) (1998) Routledge Encyclopedia of Translation Studies

25

Bowker Cronin Kenny Pearson (ur.) (1998) Unity in Diversity? St. Jerome

Publishing

Hatim, B. (1997) Communication Across Cultures, University of Exeter Press




Wadensj, C. (1998) Kontakt genom tolk, Stockholm: Dialogos Frlag


Naziv kolegija: Norveki jezik II ECTS- bodovi: 5 bodova

Jezik: hrvatski i norveki




Uvjeti: upis u 7. semestar, poloen kolegij Norveki jezik I

Ispit: pismeni i usmeni ispit

Sadraj:

Sadraj kolegija: Studenti rade s tekstovima i vjebama s temama prvenstveno iz

svakodnevnog ivota i drutva. Koriste se i krai knjievni tekstovi. Proiruje se znanje

gramatike i vokabulara steeno na preddiplomskom studiju.

Cilj kolegija:

Nakon odsluanog kolegija studenti bi trebali moi razumjeti pisane i usmene tekstove

suvremenih tema, te jednostavnije novinske lanke; iznositi (usmeno i pismeno) svoje stavove

o temama obraivanim tijekom kolegija.


Naziv kolegija: Islandski jezik ECTS- bodovi: 5 bodova

Jezik: hrvatski, islandski




26



Sadraj:

Osnove islandskog jezinog sustava: temeljni leksik, najvanije gramatike kategorije,

izgovor, ortografija. itanje jednostavnih tekstova i voenje jednostavne konverzacije.

Ciljevi:

Usvajanje znanja o treem skandinavskom jeziku te uoavanje slinosti s drugim jezicima te

porodice. Ostvarivanje ograniene pasivne jezine kompetencije.

Literatura:

Obvezna:

Bartoszek, Stanislaw & Tran, Anh-Dao (1992) Icelandic for Beginners, Brfasklinn,

Reykjavk

Ensk vasaorabk, Ensk-slensk, slensk-ensk (1985) rabktgfan, Reykjavk

Dopunska:

www.icelandic.hi.is/coursetest.pkp-11k

Duppler, Rta & van Nahl, Astrid (1994) Lehrbuch des Islndischen, Langenscheidt, Leipzig


Naziv kolegija: Finski jezik Kolegij se izvodi na Odsjeku za opu lingvistiku


Diplomska obaveza ECTS-bodovi: 15 bodova

Diplomska obaveza na Prevoditeljskom studiju vedskog jezika obuhvaa dvije komponente:

1. Prevoditeljski praktikum (v. opis kolegija nie) 5 ECTS-bodova 2. Diplomski rad 10 ECTS-bodova


Naziv kolegija: Prevoditeljski praktikum II ECTS- bodovi: 5 bodova

Jezik: vedski


27

Status: obavezni


Uvjeti: upis u 10. semestar, poloen kolegij Prevoditeljski praktikum I

Ispit: pismeni

Sadraj:

Ovaj kolegij obuhvaa tri razliita segmenta: prvi (50% satnice) predstavlja nastavak

istoimenog kolegija iz 8. semestra te se odvija na isti nain, na tekstovima koji zahtijevaju

viu razinu kulturne kompetencije; drugi se dio odnosi na usmeno prevoenje: studenti se

upoznaju s osnovnim naelima i tehnikama te vjebaju konsekutivno prevoenje; trei dio se

sastoji od praktinog rada u organizaciji u kojoj se obavljaju prevoditeljski poslovi u znatnom

opsegu.

Ciljevi:

Omoguiti studentima daljnje razvijanje prevoditeljske kompetencije, poetni kontakt s

usmenim prevoenjem i poetno uvjebavanje konsekutivnog prevoenja te autentino

iskustvo rada na radnom mjestu prevoditelja.

Literatura:




i drugo, prema potrebama praktinog dijela kolegija.

Diplomski rad Diplomski rad sastoji se od pismenih prijevoda etiri tematski, anrovski i stilski razliita

teksta. Dva se teksta (35-40 autorskih kartica) prevode sa vedskog na hrvatski, a dva (35-40

autorskih kartica) s hrvatskog na vedski.

28

Ponuda izbornih kolegija na Katedri: Naziv predmeta: Lingvistiki studij vedskog jezika


Jezik: vedski


Status: obavezni




Sadraj:








Ciljevi:





Literatura:

Obavezna:








Dopunska:

29




Carlosson Bokfrlag






Naziv predmeta: Skandinavska drutva

Naziv kolegija: Srednjovjekovna slika svijeta. ECTS-bodovi: 6



Status: izborni

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara na tjedan


Ispit: 2 seminarska rada

Sadraj: Kolegij se bavi skandinavskim srednjovjekovljem unutar europskog. Tu je rije o

germanskim kulturnim korijenima, vikinkim i varekim pohodima i naseobinama, dolasku

kranstva, stvaranju drava, posebice islandske republike, te svakodnevnom ivotu i

kulturnim tekovinama toga razdoblja.

Cilj: Upoznavanje s razdobljem u razvoju skandinavskih naroda i kultura, koje ih je dovelo

na europsku i svjetsku scenu, te veze skandinavskih naroda i kultura s narodima i kulturama i

istoka (Rusija Bizant) i zapada (Britanski otoci, sjever Amerike).

Literatura:

A. Bksted Nordiske guder og helte, Politikens Forlag Kbenhavn, 1984.

S. Blndal, The Varangians of Byzantium, Cambridge University Press, 1978.

J. Brndsted The Vikings, Penguin, 1976.

D. Maek H. Plsson R. Simek Nordijska mitologija i knjievnost, ArTresor, Zagreb, 2003

H. Plsson Landnmsboken, Aschehoug, 1997

Dopunska:

H.R. Ellis Davidson Nordens Gudar och Myter, Prisma, Stockholm, 1964.

30

S. Steen, Ferd og Fest, Aschehoug, 1929.





Status: obavezan




Sadraj: Kolegij daje pregled razvoja skandinavskih jezika, s naglaskom na drutvenim

zbivanjima koja su ih razdvajala ili povezivala. Promjene se promatraju na fonolokoj,

gramatikoj i leksiko-semantikoj razini. Prati se proces standardizacije narodnih govora,

uzimajui u obzir ljude i imbenike koji su igrali vanu ulogu. Na kraju se usporeuju

suvremeni skandinavski jezici iz ugla slinosti i razlika. U seminaru se gradivo promatra na

tekstovima iz pojedinih razdoblja.

Cilj:

Upoznavanje s razvojem skandinavskih jezika kako bi se mogle uoiti slinosti i sustavne

razlike, te opi i pojedinani imbenici koji djeluju u jezinom razvoju. Krajnji cilj je

stjecanje znanja za razumijevanje sviju skandinavskih jezika.

Literatura:

J. Bardal, N. Jrgensen, G. Larsen, B. Martinussen Nordiska. Vra sprk frr och nu,

Studentlitteratur, Lund 1997.

Dopunska:






31


Status: obavezan






Literatura:


Obavezna:


Bonniers.


Dopunska: Posebne publikacije o pojedinim piscima i djelima.

32

Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata, zavretak studija Studij se odvija prema shemi navedenoj na str. 6 odnosno 7 ovog prijedloga programa.

Uvjeti za pohaanje pojedinog kolegija navedeni su u okviru opisa kolegija.

Studij zavrava kada je student poloio sve obavezne ispite te prikupio dovoljan broj bodova,

koji obavezno ukljuuje i bodove za predvieni diplomski rad.

Predmeti koje student moe izabrati s drugih studija:

a) Lingvistiki studij vedskog

VII.ili IX. semestar

Izborni kolegij : student slobodno bira kolegij na Sveuilitu i o tome informira mentora.

Optimalan broj ECTS bodova, dakle onaj kojim se ispunjava semestralna kvota od 15, iznosi

5 ECTS bodova

VIII. semestar

Izborni skandinavistiki ili lingvistiki kolegij: student bira kolegij na Katedri za

skandinavske jezike i knjievnosti ili na bilo kojoj drugoj katedri, uz uvjet da je kolegij

sadrajem vezan uz lingvistiku ili skandinavistiku. Optimalan broj ECTS bodova : 5.

IX. ili VII. semestar

Semantika student bira semantiki kolegij na bilo kojem odsjeku Filozofskog fakulteta.

Kolegij treba biti opesemantikog karaktera za studente koji na ranijim godinama

studija nisu sluali takav kolegij. Za one koji su ve zavrili takav opesemantiki

kolegij, u obzir dolaze i specijaliziraniji semantiki seminari odnosno neki drugi

lingvistiki kolegij koji e student izabrati u dogovoru s mentorom.

Finski jezik I - alternativni kolegij na Odsjeku za opu lingvistiku. Student obavezno izabire

jedan od tri alternativna kolegija.

X. semestar

Izborni kolegij na Filozofskom fakultetu: student bira kolegij iz ukupne ponude Filozofskog

fakulteta koji je sadrajem vezan za lingvistiku ili za filozofiju znanosti ili za metodiku

znanstvenog istraivanja. Optimalan broj ECTS-bodova: 5.

v. popis preporuenih izbornih kolegija na str. 35

33


VII. semestar

Semantika student bira semantiki kolegij na bilo kojem odsjeku Filozofskog fakulteta.

Kolegij treba biti opesemantikog karaktera za studente koji na ranijim godinama

studija nisu sluali takav kolegij. Za one koji su ve zavrili takav opesemantiki

kolegij, u obzir dolaze i specijaliziraniji semantiki seminari odnosno neki drugi

lingvistiki ili kulturoloki kolegij koji e student izabrati u dogovoru s mentorom

Institucionalni aspekti hrvatskog drutva ili odgovarajui kolegij na Sveuilitu - student

bira da li e sluati kolegij na Katedri (Institucionalni aspekti...) ili neki drugi

kolegij na Sveuilitu koji prua temeljne uvide o gospodarskom, pravnom i

politikom sustavu RH te o najvanijim institucijama u tom kontekstu. Taj kolegij

student bira u konzultaciji s mentorom.

IX. semestar

Finski jezik I - alternativni kolegij na Odsjeku za opu lingvistiku. Student obavezno izabire

jedan od tri alternativna kolegija

Izborni kolegij na Filozofskom fakultetu student slobodno bira kolegij iz ukupne

fakultetske ponude. Optimalan broj ECTS bodova : 5.

Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku:

Na oba smjera diplomskog studija nastava se u naelu izvodi na stranom jeziku vedskom,

odnosno u sluaju gostovanja stranih predavaa koji ne govore vedski na engleskom. Na

hrvatskom (ili engleskom ukoliko sastav grupe ili izbor predavaa to ini boljim rjeenjem)

vode se samo oni kolegiji koji se realiziraju na drugim odsjecima (Semantika, Prevoditelj i

raunalo) ili koje izvode vanjski suradnici - predavai s drugih fakulteta Sveuilita

(Institucionalni aspekti hrvatskog drutva, EU i meunarodne organizacije). Na hrvatskom se

mogu izvoditi i izborni kolegiji za koje se oekuje vei interes studenata s drugih studijskih

programa (npr. Srednjevjekovna slika svijeta). Nastava drugog ili treeg skandinavskog jezika

izvodi se na dotinom jeziku uz hrvatski ili engleski kao pomoni jezik.

34

PRIJEDLOG STUDIJSKIH PROGRAMA - MODULI II.1. OPI DIO

Naziv studija: vedski jezik i kultura moduli:

a) vedski jezik u lingvistikom opisu

b) Knjievnost vedskog jezinog izraza

c) Norveka i Skandinavija . Nositelj studija: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Izvoa studija: Katedra za skandinavske jezike i knjievnosti Odsjeka za anglistiku

Trajanje i akademski naziv:

Na Katedri za skandinavske jezike i knjievnosti nude se i tri modula, koje studenti mogu

pohaati uz svoj osnovni studij tijekom tri, etiri ili pet semestara: modul vedski jezik u

lingvistikom opisu (33 ECTS-boda), modul Knjievnost vedskog jezinog izraza (32, 34 ili

36 ECTS-bodova), modul Norveka i Skandinavija (36 ECTS-bodova).

Moduli se upisuju u vrijeme preddiplomskog ili diplomskog studija te studentu donose

odgovarajui broj bodova, ali ne i struni ili akademski naziv iz bilo kojeg podruja

skandinavistike

Uvjeti upisa na studij:

Za studij u okviru modula studenti se upisuju u skladu s opim uvjetima za upis modula na

Filozofskom fakultetu, u okviru propisane kvote. Osim ispunjavanja opih uvjeta, oekuje se

da studenti posjeduju ili relativno brzo steknu sposobnost konzultiranja literature i praenja

pojedinanih predavanja gostujuih predavaa na engleskom jeziku.

Cilj programa-modula:

Cilj je ovih programa omoguiti studentima koji nisu odabrali vedski jezik i kulturu kao svoj

A ili B studij da zadovolje svoj interes za skandinavske lingvistike odnosno knjievne teme,

pri emu e sakupiti tridesetak ECTS-bodova kroz tri ili etiri semestra.

Oekuje se da e moduli biti zanimljivi studentima ope lingvistike, komparativne

knjievnosti, njemakog, engleskog, ali i bilo kojem drugom studentu koji izabere oblik

studiranja A + B + modul, odnosno neki drugi oblik koji se dobro kombinira sa studijem

skandinavskih tema kroz tri ili etiri semestra.

35

II.2. OPIS PROGRAMA MODULA Shema ('hodogram') modula:

Modul I.

VEDSKI JEZIK U LINGVISTIKOM OPISU (33 ECTS boda)

Kolegiji vedski jezik I 6 sati vjebi tjedno 6 ECTS bodova

vedski jezik II 6 sati vjebi tjedno 7 ECTS bodova

vedski jezik BIII 4 sata vjebi tjedno 4 ECTS boda

upisuju se u slijedu, tijekom tri semestra.

Uvod u lingvistiki studij vedskog - B 2 P + 2 S 6 ECTS bodova

upisuje se u zimskom semestru.

Dva lingvistika kolegija, od kojih jedan mora biti

ili Povijest skandinavskih jezika 2 sata P + 1 sat S tjedno 5 ECTS bodova

ili Sociolingvistika 1 sat P + 2 sata S tjedno 5 ECTS bodova,

dok drugi kolegij studenti slobodno izabiru iz katedarske ponude za IV-X. semestar A-

programa. Ti se kolegiji sluaju nakon poloenog ispita iz Uvoda u lingvistiki studij

vedskog, u II, III ili IV. semestru studiranja modula.

Modul II.

KNJIEVNOST VEDSKOG JEZINOG IZRAZA (32 ili 34 ili 36 ECTS bodova)

Kolegiji vedski jezik I 6 sati vjebi tjedno 6 ECTS bodova

vedski jezik II 6 sati vjebi tjedno 7 ECTS bodova

vedski jezik BIII 4 sata vjebi tjedno 4 ECTS boda

pohaaju se u slijedu, tijekom tri semestra.

Za tri knjievna kolegija -

vedska knjievnost IB 2sata P + 1 sat S tjedno 5 ECTS bodova

vedska knjievnost II 4 sata S tjedno 7 ECTS bodova

te ili

Uvod u studij skandinavskih knjievnosti 2 P + 2 S 7 ECTS bodova

ili

Uvod u studij skandinavskih knjievnosti B 2 sata P 3 ECTS boda

36

ili

Seminar iz vedske knjievnost 3 sata S tjedno 5 ECTS bodova

student/ica odreuje redoslijed sam/a, u dogovoru s mentorom.

Modul III. NORVEKA I SKANDINAVIJA (36 ECTS bodova)

Kolegiji

Norveki jezik I 6 sati V tjedno 6 ECTS

Norveki jezik II 5 sati V tjedno 5 ECTS

Norveki jezik III 4 sata V tjedno 5 ECTS

Norveki jezik IV 4 sata V tjedno 5 ECTS

sluaju se i polau u slijedu kroz 4 semestra.

Redoslijed kolegija

Skandinavija i Skandinavci B 2 sata P tjedno 4 ECTS

Norveko drutvo 1 sat P + 1 sat S tjedno 3 ECTS

Uvod u studij skandinavskih knjievnosti B 2 sata P 3 ECTS

Norveka knjievnost 2 sata P 1 sat S tjedno 5 ECTS

student/ica utvruje sam/a u dogovoru s mentorom.

37

Opis kolegija

Modul I: VEDSKI JEZIK U LINGVISTIKOM OPISU

Naziv predmeta: Suvremeni vedski jezik

Naziv kolegija: vedski jezik I ECTS-bodovi: 6 bodova

Jezik: hrvatski i vedski


Status: obavezan

Oblik nastave: 6 sati vjebi na tjedan



Sadraj:

Poetno uenje vedskog jezika: usvajanje pravila izgovora, pravila pisanja, osnovne

gramatike (oblika rijei i reenica), poetnog leksika. itanje jednostavnih udbenikih

tekstova, poetna komunikacija na vedskom.

Cilj:

Usvajanje poetnih znanja na vie jezinih razina; razvijanje sposobnosti aktiviranja

kompetencije u drugim jezicima radi breg uenja vedskog; upoznavanje s manjim brojem

specifinih obiljeja vedske kulture.

Literatura:

Holm, B. Nylund, E. (2000) Deskriptiv svensk grammatikStockholm: Skriptor

Svenska Utifrn

P svenska

Sverige i fokus

standardni dvojezini rjenik


Naziv kolegija: vedski jezik II ECTS-bodovi: 7 bodova



Status: obavezan

38


Uvjeti: poloen kolegij vedski jezik I, upis u 2. semestar


Sadraj:

Radom na udbenikim tekstovima te jednostavnijim nenastavnim tekstovima proirivanje

vokabulara te daljnje upoznavanje sa vedskim drutvom i kulturom. U pogledu gramatike,

zavrava se upoznavanje s oblicima rijei za sve vrste rijei te se uvjebavaju sloenije

sintaktike strukture. Konstruiranje jednostavnijih tekstova opisi, argumentacije.

Cilj:

Zavreno upoznavanje s oblicima rijei. Visok stupanj primjene tih znanja te puna primjena

gramatikog znanja iz prethodnog jezinog kolegija u pismu i govoru. Podizanje leksike

kompetencije do razine koja omoguuje razumijevanje jednostavnijih autentinih

(nenastavnih) tekstova na vedskom. Via razina upoznatosti sa vedskom svakodnevnicom.

Literatura:

kao i za kolegij vedski jezik I

standardni dvojezini rjenici

lanci iz 8 sidor, novina na jednostavnom vedskom


Naziv kolegija: vedski jezik B III ECTS-bodovi: 4 boda



Status: obavezan


Uvjeti: poloen vedski jezik I i II


Sadraj:

Podizanje jezine i komunikacijske kompetencije putem rada na nastavnim i ne-nastavnim

tekstovima sloenije strukture i vokabulara, voenjem, konverzacije i diskusija, pisanjem

vlastitih razraenijih tekstova. Upoznavanje s veim brojem vedskih idioma i poslovica.

Gramatike vjebe za savladavanje teih sintaktikih konstrukcija.

39

Cilj: Zavretak upoznavanja s normativnom gramatikom vedskog jezika. Podizanje jezine

kompetencije na razinu koja omoguuje razumijevanje velikog broja autentinih opejezinih

tekstova te iznoenje vlastitih stavova.

Literatura:

Ekeroth, L-J. Ordfljd, tempus, bestmdhet

Jansson, G. Nylund, E. Ensprkiga vningar i svenska

Ml 3

Sagor och Sanningar

lanci iz vedskih novina i asopisa


Naziv kolegija: Uvod u lingvistiki studij vedskog - B ECTS-bodovi: 6 bodova



Status: obavezan

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno


Ispit: 2 manja seminarska rada, usmeni ispit

Sadraj:

Lingvistika, jezik, govor, jezine jedinice, lingvistike discipline; jezici u vedskoj, jezine

tipologije s posebnim osvrtom na vedski; vedski leksik, nasljeenice, posuenice, tvorenice,

tvorba rijei u vedskom; fonologija, morfologija, sintaksa opi uvid te lingvistiki opis

dotinog podsustava vedskog jezika; kratak uvod u pragmalingvistiku.

Cilj:

Upoznavanje studenata s lingvistikim temama i lingvistikim metajezikom; upoznavanje

jezine situacije u vedskoj; razvijanje svijesti o vedskom u odnosu na druge jezike svijeta;

usvajanje znanja o vedskom jezinom sustavu; usvajanje osnovnih informacija o

nadreeninim jezinim jedinicama.

Literatura:

Ljung, M. Ohlander, S. Allmn svensk grammatik, Stockholm: Liberfrlag

Yule, G. (1996). The Study of Language. 2nd ed. Cambridge University Press

poglavlja iz:

Liljestrand, B. (1999) Sprk i text

40

Lyons, J. (1981). Language and Linguistics. An Introduction. Cambridge University

Press

kiljan, D. (1980). Pogled u lingvistiku. Zagreb: kolska knjiga

Thorell, O. (1984) Att bilda ord, Skriptor





Status: izborni tj. alternativno s kolegijem Sociolingvistika




Sadraj:

Kolegij daje pregled razvoja skandinavskih jezika, s naglaskom na drutvenim zbivanjima

koja su ih razdvajala ili povezivala. Promjene se promatraju na fonolokoj, gramatikoj i

leksiko-semantikoj razini. Prati se proces standardizacije narodnih govora, uzimajui u

obzir ljude i imbenike koji su igrali vanu ulogu. Na kraju se usporeuju suvremeni

skandinavski jezici iz ugla slinosti i razlika. U seminaru se gradivo razrauje na tekstovima

iz pojedinih razdoblja.

Cilj:

Upoznavanje s razvojem skandinavskih jezika kako bi se mogle uoiti sustavne slinosti i

razlike, te opi i pojedinani imbenici koji djeluju u jezinom razvoju. Krajnji cilj je

stjecanje znanja za razumijevanje sviju skandinavskih jezika.

Literatura:

Obavezna:

J. Bardal, N. Jrgensen, G. Larsen, B. Martinussen Nordiska. Vra sprk frr och nu,

Studentlitteratur, Lund 1997.

Dopunska:



41



Jezik: vedski


Status: izborni tj. alternativno s kolegijem Povijest skandinavskih knjievnosti




Sadraj:








Ciljevi:





Literatura:

Obavezna:








Dopunska:



42


Carlosson Bokfrlag






43

Modul II: KNJIEVNOST VEDSKOG JEZINOG IZRAZA


Naziv kolegija: vedski jezik I ECTS-bodovi: 6 bodova



Status: obavezan




Sadraj:

Poetno uenje vedskog jezika: usvajanje pravila izgovora, pravila pisanja, osnovne

gramatike (oblika rijei i reenica), poetnog leksika. itanje jednostavnih udbenikih

tekstova, poetna komunikacija na vedskom.

Cilj: Usvajanje poetnih znanja na vie jezinih razina; razvijanje sposobnosti aktiviranja

kompetencije u drugih jezicima radi breg uenja vedskog; upoznavanje s manjim brojem

specifinih obiljeja vedske kulture.

Literatura:

Holm, B. Nylund, E. (2000) Deskriptiv svensk grammatikStockholm: Skriptor

Svenska Utifrn

P svenska

Sverige i fokus

standardni dvojezini rjenik


Naziv kolegija: vedski jezik II ECTS-bodovi: 7 bodova



Status: obavezni


Uvjeti: poloen kolegij vedski jezik I, upis u 2. semestar

44


Sadraj:

Radom na udbenikim tekstovima te jednostavnijim nenastavnim tekstovima proirivanje

vokabulara te daljnje upoznavanje sa vedskim drutvom i kulturom. U pogledu gramatike,

zavrava se upoznavanje s oblicima rijei za sve vrste rijei te se uvjebavaju sloenije

sintaktike strukture. Konstruiranje jednostavnijih tekstova opisi, argumentacije.

Cilj:

Zavreno upoznavanje s oblicima rijei. Visok stupanj primjene tih znanja te puna primjena

gramatikog znanja iz prethodnog jezinog kolegija u pismu i govoru. Podizanje leksike

kompetencije do razine koja omoguuje razumijevanje jednostavnijih autentinih

(nenastavnih) tekstova na vedskom. Via razina upoznatosti sa vedskom svakodnevnicom.

Literatura:

kao i za kolegij vedski jezik I

standardni dvojezini rjenici

lanci iz 8 sidor, novina na jednostavnom vedskom


Naziv kolegija: vedski jezik B III ECTS-bodovi: 4 boda



Status: obavezan


Uvjeti: poloen vedski jezik I i II


Sadraj:

Podizanje jezine i komunikacijske kompetencije putem rada na nastavnim i ne-nastavnim

tekstovima sloenije strukture i vokabulara, voenjem, konverzacije i diskusija, pisanjem

vlastitih razraenijih tekstova. Upoznavanje s veim brojem vedskih idioma i poslovica.

Gramatike vjebe za savladavanje teih sintaktikih konstrukcija.

Cilj:

Zavretak upoznavanja s normativnom gramatikom vedskog jezika. Podizanje jezine

kompetencije na razinu koja omoguuje razumijevanje velikog broja autentinih opejezinih

tekstova te iznoenje vlastitih stavova.

45

Literatura:

Ekeroth, L-J. Ordfljd, tempus, bestmdhet

Jansson, G. Nylund, E. Ensprkiga vningar i svenska

Ml 3

Sagor och Sanningar

lanci iz vedskih novina i asopisa


Naziv kolegija: vedska knjievnost I - B ECTS-bodovi: 5 bodova



Status: obavezan

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno



Sadraj: Kritiki pregled vedske pismenosti i knjievnosti od vikinkog doba do kraja 20. st,

uz itanje ulomaka iz djela vanijih autora (na pr. Sv. Birgitte, Swedenborga, Bellmana,

A.Strindberga, P. Lagerkvista, S. Lagerlf, E. Sdergran). Studenti imaju obavezu proitati

dva djela prouavanih autora na hrvatskom.

Cilj: Upoznavanje s vanijim idejama, temama i stilovima vedske knjievnosti.

Literatura:

Obvezna:

Algulin, I. A History of Swedish Literature, The Swedish Institute, Stockholm 1989.

Edquist, S.G. &. Sderblom, I. Svenska Frfattare Genom Tidena, Almqvist & Wiksell, 1998.

Dopunska:

zasebne publikacije o pojedinim piscima.


Naziv kolegija: vedska knjievnost II ECTS-bodovi: 7 bodova

Jezik: vedski


46

Status: obavezan

Oblik nastave: 4 sata seminara tjedno

Uvjeti: upis u 5. semestar, poloena vedska knjievnost I

Ispit: 2 seminarska rada, usmeni ispit

Sadraj:

Pomnije sagledavanje poloaja vedske knjievnosti u skandinavskom i evropskom kontekstu

kroz stoljea, uz itanje djela iz opusa istaknutih autora poput Sv. Birgitte, Dalina,

Stiernhielma, Swedenborga, Bellmana, Tegnra, Almqvista, E. Bremer, Runeberga,

Strindberga, V. Benedictsson, Frdinga, Lagerkvista, H. Bergmana, S. Lagerlf, A. Lindgren,

E. Sdergran, Johnsona,

Cilj: Razumijevanje vedskih knjievnih strujanja kroz stoljea, bolja upoznatost s istaknutim

vedskim autorima i njihovim djelima.

Literatura:

Obavezna:

B. Olson & I. Algulin Litteraturens Historia i Sverige, Norstedts, Stockholm, 1987.

Lnnroth, L. - Johanesson. Den Svenska Litteraturhistoria, Bonniers, Stockholm, 1990.

Dopunska:


Zasebne publikacije o pojedinim piscima i djelima.


Naziv kolegija: Uvod u studij skandinavskih knjievnosti ECTS-bodovi: 7 bodova

Jezik: hrvatski


Status: izborni tj. alternativno s kolegijima Uvod u studij skandinavskih knjievnosti B i

kolegijem Seminar iz vedske knjievnosti

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno



Sadraj:

Pregled skandinavskih knjievnosti kroz povijest. Kritika obrada najznaajnijih epoha i

autora. itanje pojedinih vanih djela u hrvatskom prijevodu.

47

Cilj: Upoznavanje s razvojem skandinavskih knjievnosti i njihovom mjestu u europskoj

knjievnosti.

Literatura:

Obvezna:

Povijest svjetske knjievnost, vol. 6, Zagreb:Liber poglavlja o skandinavskim

knjievnostima

Dopunska literatura:

I. Algulin A History of Swedish Literature, The Swedish Institute, Stockholm 1989.

S. H. Rossel ed. A History of Danish Literature, the University of nebraska Press, 1992


Naziv kolegija: Uvod u studij skandinavskih knjievnosti - B ECTS-bodovi: 3 boda

Jezik: hrvatski


Status: izborni tj. alternativno s kolegijima Uvod u studij skandinavskih knjievnosti i

kolegijem Seminar iz vedske knjievnosti

Oblik nastave: 2 sata predavanja tjedno


Ispit: 1 vei i 2 manja seminarska rada

Sadraj:

Pregled skandinavskih knjievnosti kroz povijest. Kritika obrada najznaajnijih epoha i

autora. itanje u prijevodu i samostalno razmatranje djela relevantnih za izabranu temu

seminarskih radova.

Cilj: Upoznavanje s razvojem skandinavskih knjievnosti i njihovom mjestu u europskoj

knjievnosti.

Literatura:

Obvezna:

Povijest svjetske knjievnost, vol. 6, Zagreb:Liber poglavlja o skandinavskim

knjievnostima

Dopunska literatura:

I. Algulin A History of Swedish Literature, The Swedish Institute, Stockholm 1989.

S. H. Rossel ed. A History of Danish Literature, the University of nebraska Press, 1992

48





Status: izborni tj. alternativno s kolegijem Uvod u studij skandinavskih knjievnosti i

kolegijem Uvod u studij skandinavskih knjievnosti B.






Literatura:


Obavezna:


Bonniers.


Dopunska:

Posebne publikacije o pojedinim piscima i djelima.

49

Modul III: NORVEKA I SKANDINAVIJA


Naziv kolegija: Norveki jezik I ECTS-bodovi: 6 bodova


Status: obavezan


Jezik: hrvatski/norveki



Sadraj:

Kolegij daje studentima osnove izgovora i gramatike norvekog jezika, osnovni leksik kroz

tekstove iz udbenika te vjebe osnovnih gramatikih oblika.

Cilj kolegija:

Nakon zavrenog kolegija studenti bi trebali moi razumijeti jednostavne tekstove i razgovore

vezane uz svakodnevne teme, te sami govoriti i pisati o takvim temama.

Literatura:

E. Elingsen, K. Mac Donald En, to tre p norsk,

E. Elingsen, K. Mac Donald P vei

L. a. Greftegref Enkel norsk grammatikk

A. B. Strandskogen Norsk for utlendinger 1


Naziv kolegija: Norveki jezik II ECTS-bodovi: 5 bodova


Status: obavezan

Oblik nastave: 5 sata vjebi na tjedan

Jezik: norveki

Uvjeti: poloen ispit Norveki jezik I


Sadraj kolegija:

50

Kolegij nastavlja razvijati jezine vjetine, produbljuje znanje gramatike i vokabula

svedski jezik i kultura

Documents