sveuČiliŠte u rijeci - naslovnica · etnometodologija, interpretativna praksa, biografska...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI
Studijski program: KULTUROLOGIJA jednopredmetni preddiplomski studij
Odsjek za kulturalne studije
Izvedbeni planovi Ljetni semestar akademske godine 2014./2015.
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija istraživanja u kulturi Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorak, 17:15-20:00, predavaonica 405 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Moguće - Engleski Nositelj kolegija Doc. dr. sc Nenad Fanuko
Kabinet F-807
Vrijeme za konzultacije Petak, 14:00-15:30
Telefon
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Marta Berčić
Kabinet
Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak od 17,00 do 19,00
Telefon +385915580920
e-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Općeniti uvod u metode istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, razlika između kvantitativne i kvalitativne
metodologije te uvod u strategije istraživanja. Teorijske paradigme i perspektive u kvalitativnoj metodologiji, odabir problema istraživanja te istraživačka pitanja. Nacrt kvalitativnog istraživanja, precizan plan i faze istraživačkog procesa (identificiranje teme ili predmeta istraživanja i
paradigme, konceptualizacija i operacionalizacija (kreiranje istraživačkih pitanja, postavljanje pretpostavki i/Ili hipoteza, argumentacija i sl.), određivanje jedinice analize i/ili odabir uzorka, odabir metode prikupljanja podataka, prikupljanje podataka, interpretacija dobivenih podataka), triangulacija. Strategija analize slučaja, uvod u terensko istraživanje, akcijsko istraživanje i evaluacije: dizajn analize slučaja –
obrasci kulture (idealni tip kulturnog obrasca, analiza događaja ili osobe, pojednostavljeni zbir pojedinačnih slučajeva). Određivanje granice prostora kulturnih obrazaca (jedinica analize) – osobe, subkulture, kontrakulture, događaji, rituali, virtualni (internet) prostor i slično. Odabrane kvalitativne metode prikupljanja podataka – analiza sadržaja, posebno analiza dokumenata (pisma, biografije,
fotografije, novinski članci, internet forumi), sekundarna analiza podataka (službene statistike, godišnjaci, druga istraživanja i analize), metoda promatranja bez i sa sudjelovanjem, strukturirani i nestrukturirani intervju, fokus grupe. Problemi analize teksta, kodiranja ili kvantificiranja kvalitativnih situacija i obrazaca. Problemi mjerenja i prikupljanja podataka. Pouzdanost, objektivnost i valjanost. Kriteriji za povećanje valjanosti -
dokumentiranost, argumentiranost interpretacije, sistematičnost postupka, blizina predmeta istraživanja, komunikativna valjanost, triangulacija (više metoda provjere, više izvora podataka). Etički principi istraživanja, odnos istraživača i promatrane jedinice analize, problemi perspektive, problem interpretacije i značenja iskaza sudionika istraživanja kao podataka. Problemi interpretacije podatka – razumijevanje kao dekodiranje smisla i tumačenje kao uporaba dobivenih značenja,
dijaloški odnos. Završni izvještaj, analiza slučaja, struktura izvještaja, znanstvenih članaka. Važnost stila pisanja i navođenja.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti/ce će po položnom ispitu biti u stanju: 1. razlikovati istraživačke strategije, metode i tehnike primjenjive u kulturalnim studijima, posebno će poznavati
strukturu i dizajn analize slučaja, a okvirno će se upoznati s terenskim (antropološkim) istraživanjem, akcijskim istraživanjima i evaluacijama
2. moći će primijeniti metode promatranja, intervjua i analizu sadržaja, te upoznati osnovne tehnike kodiranja teksta 3. definirati kriterije za odabir adekvatne metode prema problemu istraživanja te odabrati metode 4. razviti precizno formuliranje stavova, argumentirano raspravljati, uvažavati drugačije pozicije 5. povezati konkretne etičke probleme sa situacijama u tijeku provedbe istraživanja u kojima su sudionici osobe
različitih skupina (pravo na privatnost, informirani pristanak, suglasnost roditelja za malodobne sudionike, suglasnost za objavu, čuvanje identiteta, položaj i uloga istraživača i sl.)
6. analizirati istraživanja o kulturnim fenomenima prema kriterijima pouzdanosti, valjanosti i objektivnosti
7. primjeniti metode istraživanja u kulturi na istraživačke probleme ostalih kolegija kulturalnih studija 8. samostalno izvesti istraživanje, studiju ili analizu manjeg obima. 9. sačiniti evaluaciju (procjneu, ocjenu i sl.) nekog kulturnog fenomena, događaja, programa ili projekta 10. razlikovati teorijsku i empirijsku perspektivu te aspekte određenog problema iz područja studija
11. samostalno izvještavati o određenom problemu, prema normama akademskog pisanja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X x X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
x x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 0
Kontinuirana provjera znanja 1 (aktivnost na vježbama)
1 30
Kontinuirana provjera znanja 2 (zadaće) 1,5 40
ZAVRŠNI ISPIT 1 30
UKUPNO 4 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi
se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
1. Čapo Žmegač, J., Gulin Zrnić,V., Šantek, G.P. ur. (2006) Etnologija bliskoga - Poetika i politika suvremenih terenskih istraživanja, Zagreb: Jesenski i Turk, 2. Yin, R.K. (2007) Studija slučaja – dizajn i metode. Zagreb: Fakultet političkih znanosti, Politička misao 3. Halmi, A. (1996) Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A.G.Matoš
IZBORNA LITERATURA
1.Halmi, A. (2005) Strategije kvalitativnih istraživanja u primjenjenim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap 2. Family Health International, Qualitative Research Methods: A Data Collector’s Field Guide Module 1, preuzeto s http://www.ccs.neu.edu/course/is4800sp12/resources/qualmethods.pdf, 15.01.2014. 3. Brikci, N. , Green, J. (2007) A Guide to Using Qualitative Research Methodology. London: Medecins sans frontiers. Preuzeto s http://fieldresearch.msf.org/msf/bitstream/10144/84230/1/Qualitative%20research%20methodology.pdf, 14.01.2014.
4. Dopunska literatura prema temi i problemu istraživanja.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti i studentice su dužni biti nazočni na 75% predavanja i aktivno sudjelovati na vježbama/seminarima što im donosi 1 ECTS kredita.
Kontinuirana provjera znanja 1. podrazumijeva aktivnost na vježbama, a kontinuirana provjera znanja 2. redovito i kvalitetno izvršavanje zadataka. Pod vježbama se podrazumijeva ukupnost studentskih aktivnosti u grupnom radu i
kontinuiranoj provjeri znanja (pisanje kratkih izvještaja i izlaganje istih pred grupom). Vježbe su obavezne, 100%. Kontinuiranom provjerom znanja ocjenjuje se kvaliteta i redovitost izvršavanja zadataka, vezanih uz faze istraživačkog rada. Studenti i studentice su dužni pisati kratke izvještaje nakon upoznavanja sa zadatkom (od 200-1000 riječi ovisno o zadatku). Cilj je praćenje napretka u savladavanju izrade samostalnog i/ili grupnog istraživačkog projekta (istraživanja) prema
dogovorenom problemu, vrsti istraživanja (empirijsko ili teorijsko istraživanje) i uputama. Predviđa se 5-8 takvih zadataka ovisno o kompleksnosti problema koji će studenti istraživati, kao i o njihovom predznanju (o broju izvještaja studenti/ce će biti obaviješteni nakon odabira teme i problema vlastitog/grupnog istraživanja). Kontinuiranom provjerom znanja 1. se ocjenjuje kvaliteta prezentacije određene faze istraživanja pred grupom, a zahtijevat će se kritički pristup i sudjelovanje
studenata/ica u ocjeni prednosti i nedostataka rada.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Kolegij je e-kolegij, što podrazumijeva elektronsko upisivanje studenata na isti. Svi izvještaji (izvršavanje zadanih zadataka) su obavezni i moraju biti predani u dogovorenom roku (na za to predviđeno mjesto na e-kolegiju – MUDRI), a najkasnije prije dobivanja potpisa predmetnog nastavnika o izvršavanju obaveza na kraju semestra. Pridržavanje rokova te korištenje MUDRIja za potrebe kolegija je obavezno. Studenti i studentice će biti mentorirani u svom radu, za vrijeme konzultacija i/ili e-mailom i u tijeku vježbi.
Ispitni rokovi se određuju početkom akademske godine, a mogu se mijenjati (bolest ili službena spriječenost) tjedan dana prije. O promjenama termina ispita moguće je saznati preko oglasne ploče Odsjeka, na web stranicama fakulteta te forumu postavljenom na e-kolegiju (MUDRI).
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Predviđeno mjesto na e-kolegiju (forum), e-mailom, usmeno na konzultacijama.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Završni ispit obuhvaća pisanje cjelovitog izvještaja (članak) o izvršenom istraživanju, koji se predaje isprintan za vrijeme roka i postavlja na za to predviđeno mjesto na e-kolegiju, te kraću usmenu obranu istog. Pisanje kraćih izvještaja i seminarsko izlaganje je obavezno, a neizvršavanje obaveza rezultirat će smanjenjem ocjenskih bodova. Prema potrebi i prema dogovoru sa studentima se dogovara datum i sat usmene obrane.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Studenti i studentice će napisane izvještaje koji predstavljaju izvršenje postavljanih zadataka, postavljati na za to predviđeno mjesto na e-kolegiju, u dokumentu (word doc.), sa načinom i sadržajem naslova dokumenta - ime i prezime te kratki naslov teme, npr. petar.petrovic-facebook.doc). Svi zadaci se objedinjeno pišu u jednom dokumentu, s
datumom nastanka, a predaju se najkasnije 24 sata prije termina održavanja nastave. Svaki izvršeni zadatak se ocjenjuje, izraženo u postocima od očekivanog, svi zadaci se zbrajaju i čine udio u ocjeni. Ocjenjuje se napredak u izvršavanju zadataka, kritičnost, analitičnost i ozbiljnost pristupa odabranoj temi (smislenost i struktura; jasnoća; povezanost i dosljednost u argumentaciji, pravopisna i gramatička pismenost, imaginacija u povezivanju teorijskih pristupa i zbilje, na način da ostvareni % znači: > i 50% - nepotpun ili zadatak koji sadrži nedozvoljene pogreške (ne označavanje
tuđih navoda, krivi zadatak, krivo ispunjen zadatak i sl.) ; 51-59% - izvršen zadatak minimalne prolaznosti, ali sadrži strukturu svih traženih dimenzija; 60%-69% izvršen zadatak s minimalnim obrazloženjem zadane strukture; 70-89% - zadatak koji sadrži argumentirano obrazloženje; 90-100% - potpuno izvršen zadatak, s argumentiranim, strukuriranim, preglednim obrazloženjima. Bodovi (%) iz kontinuirane provjere znanja 1. i 2. se pretvaraju u ocjenske bodove, kao i završni ispit (predani izvještaj i usmena obrana). Aktivnost na vježbama (kontinuirano praćenje 1.) se ocjenjuje na isti način.
Konačna ocjena regulirana je Pravilnikom o studiju, Sveučilišta u Rijeci.
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski -
Proljetni izvanredni
-
Ljetni 23.6. i 7.7.
Jesenski izvanredni
31.08. i 07.09.
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME
1. tjedan
3.3.
I. Uvod u metodologiju - općenito kvantitativne i kvalitativne, strategije istraživanja (longitudinalno,
analiza slučaja, anketiranja, evaluacije, akcijsko istraživanje, komparativno…)
2.tjedan 10.3.
II. Izrada nacrta istraživanja, nacrta projekta, struktura istraživačkog planiranja i rada - općenito,
odabir problema, cilj istraživanja, problem i predmet istraživanja, postavljanje pretpostavki/teza (hipoteza), odabir metode, izrada mjernih instrumenata i protokola, prikupljanje podataka, analiza i interpretacija dobivenih rezultata.
3. tjedan
17.3.
III. Analiza problema i područja koji su pogodni za strategiju analize slučaja u odnosu na druge
vrste strategija, odnosno kriteriji za odabir strategije i metoda. Strukturiranje istraživačkih pitanja. Općenito o metodama i tehnikama prikupljanja podataka: promatranje (izravno i sa sudjelovanjem), strukturirani i nestrukturirani intervju, fokus grupe, sekundarna analiza podataka (dokumentacija, arhivski zapisi), fizički artefakti, autobiografija, naracija, vizualne metode. Napomena: ostale metode koje se koriste u kulturalnim studijima poput analize diskursa, fenomenologije i slično studenti se upoznaju kroz programe drugih kolegija.
4.tjedan
24.3.
IV. Strategija analiza slučaja i terensko istraživanje , Yin, str.23-29., dizajn - obrasci kulture (studija
slučaja, idealan tip, pojednostavljeni zbir pojedinačnih slučajeva), predmet studije. Kada možemo koristiti ovu strategiju?
5. tjedan
31.3.
V Jedinica analize - osoba, više ljudi, događaj, entitet, (Etnologija bliskoga, str.97 ….235) , uzorak,
kako odabrati sudionike, što i/ili koga nam oni predstavljaju, kako odabrati fizičke artefakte?
Akcijsko istraživanje i evaluacije – osnovna struktura, postupci i procesi.
6.tjedan
7.4.
VI Prikupljanje podataka – strategije (studija slučaja, etnografija i studij zajednice, fenomenologija,
etnometodologija, interpretativna praksa, biografska metoda…Halmi), terenski rad u američkoj i britanskoj tradiciji te Hrvatskoj (Etnologija bliskoga, str.10….)
1. analiza dokumenata 2. sekundarna analiza podataka 3. strukturirani i nestrukturirani intervju
4. promatranje sa i bez sudjelovanja (Yin, str.101…126)
7.tjedan
14.4.
VII. Analiza dokumenata – cilj, vrste dokumenata, problemi, odabir dokumenta.
8.tjedan
21.4.
VIII. Sekundarna analiza podataka općenito, analiza i odabir fizičkih artefakata i proizvedenih materijalnih predmeta za analizu (vizualne metode), uvod u strukturirani intervju;
9.tjedan
28.4.
IX. Strukturirani i nestrukturirani intervju - izrada intervjua, protokol za informirani pristanak, priprema za sudionike, prilagodba na teren, bilježenje (kodiranje i dekodiranje teksta) i analiza
(analiza teksta, kvantifikacija kvalitativnih situacija)
10. tjedan
5.5.
X. Promatranje bez i sa sudjelovanjem – priprema, protokol za promatranje, bilješke (snimanje, zapisi i sl. ), kodiranje i interpretacija.
11.tjedan
12.5.
XI. Problemi mjerenja, pouzdanosti i valjanosti (Halmi - 6. kriterija valjanosti,str. 310), XII. Uloge - potpuni sudionici, sudionici promatrači, promatrači-sudionici, potpuni promatrači - pitanje etičnosti
12.tjedan
19.5.
XII Evaluacijska (akcijska - aktivna participacija) i orjentacijska (aplikativna - vrijednosna neutralnost) istraživanja
13.tjedan
26.5.
XIV Interpretacija podataka - izvođenje zaključaka, uočavanje obrazaca, nalaženje uvjerljivih tumačenja, povezivanje u kategorije, razlikovanje i razlaganje varijabli, uspostavljanje pojmovne suvislosti;
14.tjedan
2.6.
XV Završni izvještaj - struktura izvještaja, članka, dijelovi, način referiranja, literatura
15.tjedan
9.6.
Evaluacija rada, završna priprema za ispit
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Suvremena kulturalna antropologija Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 2. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 14.15-18.00, petak, 10.15-14.00 u 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nastava se izvodi na hrvatskom jeziku
Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Karmen Šterk Kabinet F-807
Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru Telefon 265-691
e-mail [email protected], [email protected] Suradnik na kolegiju
Kabinet Vrijeme za konzultacije
Telefon e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Predmet se bavi pitanjima zapadnjačkih karakterističnih diskursa te afirmira autokritični diskurs u sagledavanju epistemoloških i ključnih kulturno antropoloških problema suvremenog svijeta. U okviru toga proučavat će se sljedeće predmetne jedinice:
- „spontana“ antropologija, prosvijeteljstvo, naivni realizam - kritika - objektivnost u antropologiji: promatranje kulture izvana i iznutra (etski i emski pristup) - kritika evolucionističke paradigme i prijelaz od „arm chair“ do sudioničkog promatranja - interpretativna antropologija, postmodernizam, postkolonijalne studije i „multi-sited“ etnografija - kulturne konstrukcije „drugog“ kao različitog - etnografija suvremenih kulturnih naracija – nove tehnologije, društvene mreže, transhumanizam i
redefinicija ljudske eksistence - studije primjera kompjuterskih igara i dekonstrukcija diskursa suvremene biomedicine u „Dr.
House“
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: opisati ključne probleme suvremenog svijeta iz antropološke vizure; razlikovati evolucionističku paradigmu i holističke pristupe te postmodernizam u antropologiji; analizirati kulturne konstrukcije „drugog“ te kulturne aspekte novih tehnologija.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 0 Seminarski rad 1,75 35 Ispitno istraživanje 2.75 65 UKUPNO 5 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu
ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome
ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Čolić, S. (2002). Kultura i povijest. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 2. Marcus, G.E. i Fischer, M.J. (2003). Antropologija kao kritika kulture: eksperimentalni trenutak u
humanističim znanostima. Zagreb: Naklada Breza. 3. Experiments in Holism. Theory and Practice in Contemporary Anthropology. (2010). T. Otto i N.
Bubndt (ur.). Oxford: Blackwell Publishing. (Odabrana poglavlja).
IZBORNA LITERATURA
1. Šterk K. (2006). Filozofija u prizmi antropologije. U: Filozofija i Zhexue: put k drugome i natrag. Zagreb: Odjel za orijentalistiku Hrvatskoga filološkog društva: Filozofski fakultet, Str. 243-275
2. Vrtačič E. (2014). The Grand Narratives of Video Games: Sid Meier's Civilization. Teorija in praksa, 51/1, Str.: 91-105. http://www.fdv.uni-lj.si/docs/default-source/tip/tip_1_2014_vrtacic.pdf?sfvrsn=0
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su dužni u dogovorenom roku, a prije izlaska na pismeni ispit, predati seminarski rad.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije. E-pošta. Web fakulteta.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Konzulatcije. E-pošta. Web fakulteta
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Seminarski rad preda se profesorici na dan 21.5.2015 ili u dogovorenom roku do kraja semestra. Ispitno istraživanje se polaže na seminarski način na određenu temu. Ispitni rad se piše na temu koju student individualno dogovori s profesoricom. Zahtijeva se kritički osvrt na paradigme/autore kojima se u tekstu služi prilikom obrade dogovorene teme. Ispitni dio seminara podrazumijeva etnografsku metodu. Duljina teksta: do deset kartica teksta.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski /
Proljetni izvanredni
/
Ljetni 15.06. i 27.06. 2015 (putem E-maila)
Jesenski izvanredni
09.09. 2015 (putem E-maila)
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
19.03. „spontana“ antropologija, prosvijeteljstvo, naivni realizam - kritika
20.03. objektivnost u antropologiji: promatranje kulture izvana i iznutra (etski i emski pristup)
26.03. kritika evolucionističke paradigme i prijelaz od „arm chair“ do sudioničkog promatranja
27.03. interpretativna antropologija, postmodernizam, postkolonijalne studije, „multi-sited“ etnografija i kulturne konstrukcije „drugog“ kao različitog
21.05. etnografija suvremenih kulturnih naracija – društvene mreže
22.05. nove tehnologije i transhumanizam
28.05. studija primjera: kompjuterska igra „Civilization“
29.05. studija primjera: TV serija „Dr. House“
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturalna povijest do srednjovjekovlja Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak 9:15 – 11:00, predavaonica 106 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
Talijanski, engleski
Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Vjeran Pavlaković Kabinet F-804
Vrijeme za konzultacije Srijeda 12:30-14:00 Telefon -
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Mr.sc. Kristina Džin, nasl.asistent
Kabinet F-817 Vrijeme za konzultacije Četvrtak nakon predavanja
Telefon - e-mail [email protected]; [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Studenti će se upoznati s gradivom kako slijedi: a) Stanje kamenog doba – oruđe, oružje, pojava vatre, zidno slikarstvo, Pojava poljodjelstva, prve civilizacije na
Dalekom Istoku (Egipat, Mezopotamija). Otkriće kotača, navodnjavanje, obrt – keramika, pojava metala (bakar, bronca). Pismo, državni ustroj, Hamurabijev zakonik. Umjetnost.
b) Feničani – trgovina, plovidba i pismo. Židovska dijaspora. c) Minojska talasokracija. Značaj palača – grad, umjetnost.. Mikenska kultura, osvajanje Troje. Indoeuropska
seoba. d) Željezno doba. e) Etruščani, pojava luka, gladijatorske igre, kultovi i vjerski obrdi. Umjetnost: slikarstvo i zlatarstvo. Osnivanje
Rima, legenda i zbilja. f) Rimska republika, punski ratovi (Hanibal). Rim kao pomorska i vojna sila – ekspanzija (Spartak) g) Poljoprivredne i vojne reforme, građanski ratovi (braća Grakho, Marije, Sula). Cezar i galski ratovi – pohod
na Egipat. h) Oktavijan, August . Rim kao carstvo. Rim na području Hrvatske (glavni rimski spomenici). i) Klaudije, Neron, Vespazijan, Trajan, Hadrijan, Marko Aurelije. j) Tetrarhija. Dioklecijan. Konstantin Veliki. Milanski edikt 313., kršćanstvo. Teodozije Veliki, kršćanstvo jedina
službena vjera. k) Pad Rimskog carstva (476.). Justinijanova rekonkvista. Obnova Zapadnog rimskog carstva. l) Provale barbara: Goti, Langobardi, Avari, Slaveni, Hrvati.
m) Karlo Veliki. Posljednji tragovi zapadne antičke kulture. Pojava feudalizma. Predromanika. Hrvatski vladari (Domagoj, Tomislav, Krešimir, Zvonimir). Značaj hrvatskih vladara, pleterna plastika, Pakta konventa (1102.).
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
- Predmet daje osnove kulturnog razvitka od pojave čovjeka do ranog srednjeg vijeka (IX. st.). Težište je na revolucionarnim pojavama u razvitku čovjeka od kamenog doba, visokih civilizacija (Egipat, Mezopotamija) kretsko-minojske kulture, grčke , etruščanske i rimske civilizacije do podjele i pada Rimskog carstva. Zaključno se daje pregled bizantske umjetnosti, naznačuju raspad robovlasničkog društva i osnove feudalizma.
- Informiranost studenta o razvojnim fazama društva, kulturološkim značajkama kao temelja razumijevanja suvremenih pojava u razvitku čovjeka.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi – seminarski rad
0,5 10
Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30
Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 30
ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30
UKUPNO 5 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova
da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome
ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
- Beest Holle i dr. , Velika ilustrirana povijest svijeta, sv.1-4, Otokar Keršovani, Rijeka 1974; - Narr K.J., Povijest svijeta od početaka do danas, Zagreb 1977, 170-184; - Suić M., Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003; - Cambi N, Antika, Zagreb 2002; - Dimitrijević S.-Težak-Gregl T.- Majnarić Pandžić N., Prapovijest u Hrvatskoj, Zagreb 1999.; - Vinski Z., Epoha seobe naroda, Beograd 1969;
- Gunjača S.-Jelovina D., Starohrvatska baština, Zagreb 1976.
IZBORNA LITERATURA
- Veliki povijesni atlas svijeta, Zagreb 1999; - Povijest svijeta, sv.1-2. Split 2005
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su dužni biti nazočni na minimalno 70% predavanja.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
- na konzultacijama
- e-mailom
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Studenti su dužni pismeno pripremiti i prezentirati uz ppt.prezentaciju 1 seminarski rad koji donosi max.10 bodova.
Studenti su obavezni položiti dva kolokvija (6. i 13. tjedan) kombiniranog tipa (test + pitanje esejskog tipa). Na kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (15 bodova).
Usmeni ispit sastoji se od 5 pitanja u kojemu se provjerava usvojeno znanje kroz povezivanje uzroka, posljedica i međusobnih odnosa u povijesnim i civilizacijskim razdobljima.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski -
Proljetni izvanredni
-
Ljetni 17.06. / 1.07.
Jesenski izvanredni
4.09./11.09.
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME
1.tjedan.
Stanje kamenog doba – oruđe, oružje, pojava vatre, zidno slikarstvo, Pojava poljodjelstva, prve civilizacije na
Dalekom Istoku (Egipat, Mezopotamija). Otkriće kotača, navodnjavanje, obrt – keramika, pojava metala (bakar,
bronca). Pismo, državni ustroj, Hamurabijev zakonik. Umjetnost.
2.tjedan Feničani – trgovina, plovidba i pismo. Židovska dijaspora.
3.tjedan
Minojska talasokracija. Značaj palača – grad, umjetnost.. Mikenska kultura, osvajanje Troje. Indoeuropska
seoba.
4.tjedan. Željezno doba.
5.tjedan Etruščani, pojava luka, gladijatorske igre, kultovi i vjerski obrdi. Umjetnost: slikarstvo i zlatarstvo. Osnivanje
Rima, legenda i zbilja.
6.tjedan PROVJERA ZNANJA
Rimska republika, punski ratovi (Hanibal). Rim kao pomorska i vojna sila – ekspanzija (Spartak)
7.tjedan. Poljoprivredne i vojne reforme, građanski ratovi (braća Grakho, Marije, Sula). Cezar i galski ratovi – pohod na
Egipat.
8.tjedan Oktavijan, August . Rim kao carstvo. Rim na području Hrvatske (glavni rimski spomenici).
9.tjedan Klaudije, Neron, Vespazijan, Trajan, Hadrijan, Marko Aurelije.
10.tjedan Tetrarhija. Dioklecijan. Konstantin Veliki. Milanski edikt 313., kršćanstvo. Teodozije Veliki, kršćanstvo jedina
službena vjera.
11.tjedan. Pad Rimskog carstva (476.). Justinijanova rekonkvista. Obnova Zapadnog rimskog carstva
12.tjedan Provale barbara: Goti, Langobardi, Avari, Slaveni, Hrvati.
13.tjedan.
Karlo Veliki. Posljednji tragovi zapadne antičke kulture. Pojava feudalizma.
Predromanika. Hrvatski vladari (Domagoj, Tomislav, Krešimir, Zvonimir). Značaj hrvatskih vladara, pleterna plastika, Pakta konventa (1102.).
PROVJERA ZNANJA
14.tjedan.
Kulturna baština u Hrvatskoj
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u književnost Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 15:15 – 18:00, učionica 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
Nositelj kolegija dr.sc. Iva Žurić Jakovina Kabinet f-815
Vrijeme za konzultacije Četvrtak 10:00 – 11:30 Telefon 051/ 265 698
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju
Kabinet Vrijeme za konzultacije
Telefon e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Na kolegiju će se razmatrati temeljno pitanje Što je književnost?. Problematizirat će se odnos između književnosti i jezika te književnosti i (istini) zbilje. Analizirat će se odnos književnosti prema kulturalnim studijima i što iz tog odnosa proizlazi. U okviru strukturalnih elemenata književnosti govorit će se o jeziku, značenju i interpretaciji te također i o pripovijesti, performativnom jeziku, identitetu fikcionalnih likova, identifikaciji i subjektu. Govorit će se o analizi književnog djela, klasifikaciji književnosti i problematici književne povijesti. U drugom djelu kolegija dat će se pregled osnovnih književnih teorija s naglaskom na suvremenim tendencijama u teoriji književnosti.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Osposobiti studente da razumiju što je to znanost o književnosti, koje su granice književnosti te kakav je njezin odnos prema zbilji. Namjera je osposobiti studente za analizu, interpretaciju i tumačenje književnog djela. Prepoznavati i analizirati književni tekst i kao kulturalni znak i kao tekst s vlastitim zakonitostima. Studenti će znati prepoznati i objasniti književne teorije i njihov odnos prema filozofiji, sociologiji, lingvistici, kulturalnim studijima i psihoanalizi.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi
1 30
Kontinuirana provjera znanja 1 2 35 Kontinuirana provjera znanja 2 2 35 UKUPNO 5 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova (30) da bi se mogao dobiti upis ocjene na ispitnom roku. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (prema prikazu ispod ovog teksta). Studenti koji žele povisiti ocjenu mogu izaći na usmeni ispit na ispitnom roku.
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Culler, J. (2001), Književna teorija. Vrlo kratak uvod, AGM, Zagreb. (Teorija-što je to?; Književnost-što je to i je li to bitno?; Književnost i kulturalni studiji; Jezik, značenje i interpretacija; Pripovijest; Performativni jezik; Identitet, identifikacija, subjekt)
2. Solar, M. (1997),Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb. (Priroda književnosti i proučavanje književnosti; Analiza književnog djela; Klasifikacija književnosti; Metodologija proučavanja književnosti)
3. Eagleton, T. (1987), Književna teorija, SNL, Zagreb. (Uvod; poglavlja 2., 3., 4., 5.) 4. Beker, M. (ur.), (1999), Suvremene književne teorije, MH, Zagreb. (Teorija i odabrani tekstovi)
IZBORNA LITERATURA
1. Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. 2. Compagnon, A. (2007), Demon teorije, AGM, Zagreb. 3. Škreb, Z./Stamać, A. (1998), Uvod u književnost, Globus, Zagreb. 4. Solar, M. (2000), Granice znanosti o književnosti, Naklada Pavičić, Zagreb.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Pratit će se prisutnost studenata na nastavi. Studenti imaju pravo izostati s nastave 3 puta, svaki sljedeći izostanak rezultira oduzimanjem bodova.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno E-pošta
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi: Pratit će se prisutnost studenata na nastavi. Studenti imaju pravo izostati s nastave 3 puta, svaki sljedeći izostanak rezultira oduzimanjem bodova. Aktivnost u nastavi odnosi se na bilješke koje su studenti dužni donositi na svako predavanje te na aktivno sudjelovanje u diskusijama. Bilješke se pišu iz unaprijed zadanog teksta za taj sat. Kontinuirana provjera znanja 1 i 2: Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku dva kolokvija (Kolokvij 1 i Kolokvij 2). Na svakom kolokviju moguće je ostvariti najviše 35 bodova, kao što je prikazano u tablici (III. Sustav ocjenjivanja). Svaki kolokvij ima po 7 opisnih pitanja, gdje svako pitanje nosi 5 bodova. Popravaka kolokvija nema. Ispit se polaže na ispitnom roku tako da se upiše ocjena ukoliko je student zadovoljio ranije navedene uvjete za upis ocjene ili se odgovara usmeno za višu ocjenu.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 18.06. i 09.07.2015. u 11 h.
Jesenski 04.09. i 11.09.2015. u 11 h.
izvanredni
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
04.03.2015. Uvod
11.03.2015. Što je književnost? I (Solar, Culler, Eagleton, Compagnon)
18.03.2015. Što je književnost? II (Solar, Culler, Eagleton, Compagnon)
25.03.2015. Književnost i kulturalni studiji. Jezik, značenje i interpretacija (Culler)
01.04.2015. Pripovijest. Performativni jezik. Identitet, identifikacija, subjekt (Culler)
08.04.2015. Analiza književnog djela (Solar)
15.04.2015. Klasifikacija književnosti (Solar)
22.04.2015. Kolokvij 1
29.04.2014. Teorija književnosti I: Pozitivizam, formalizam
06.05.2015. Teorija književnosti II: Strukturalizam, naratologija i semiotika
13.05.2015. Teorija književnosti III: Nova kritika, fenomenologija, hermeneutika
20.05.2015. Teorija književnosti IV: Teorija recepcije, lijeve tendencije, novi historizam
27.05.2015. Teorija književnosti V: Poststrukturalizam
02.06.2015. Teorija književnosti VI: Psihoanaliza
09.06.2015. Kolokvij 2
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija SOCIOLOGIJA KULTUREStudij Preddiplomski studij kulturologije Semestar II. Akademska godina 2014/15 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom od 14.15 dv 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku U principu, ali čemu trud Nositelj kolegija Doc. dr. Nenad Fanuko
Kabinet 808 Vrijeme za konzultacije Utorkom 13-14 i 15.30-16
Telefon e-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Svrha predmeta je upoznati studente sa shvaćanjima kulture u društvenim znanostima, posebice u antropologiji i sociologiji. Osim povijesnog pregleda i razmatranja glavnih teorijskih perspektiva, pozornost će se posvetiti tako zvanom kulturnom zaokretu u društvenoj teoriji. Uz to će se razmotriti i neke značajke suvremenog društva: potrošačko društvo, masovna i popularna kultura, kulturni kapital, masovni mediji.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: opisati upotrebe pojma kulture u različitim disciplinama (antropologiji, književnoj teoriji i sociologiji) objasniti metodološke poteškoće u sociološkom izučavanju kulture (pozitivizam nasuprot interpretativnoj paradigmi) distingvirati glavne konceptualne dihotomije u sociološkim teorijama kulture (na primjer: akcija i struktura, akcija i
kultura, struktura i kultura itd.) definirati osnovne teme klasične sociologije (Marx, Durkheim, Weber) povezane s kulturom uočiti glavne razlike i komplementarnosti između socioloških pristupa kulturi: ideologija, zajednička kultura usporediti različite teorije potrošnje, stilova života, subkultura, identiteta, kultura svakidašnjice analizirati pojave iz svakodnevnog života u svjetlu tih usporedbi
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski
rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Aktivnost u nastavi 1.0 10 Seminarski rad 1.0 10 Kontinuirana provjera znanja 1 0.75 20 Kontinuirana provjera znanja 2 0.75 20 Kontinuirana provjera znanja 3 0.75 20 Kontinuirana provjera znanja 4 0.75 20 UKUPNO 5.0 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Crespi, F., Sociologija kulture, Zagreb, 2006.
Haralambos, M. i M. Holborn, Sociologija: teme i perspektive, Zagreb, 2002.
(odabrana poglavlja): 4.: str. 232-237; 263-289 7.: 431-501 11: 774-801; 813-849 12.: 884-933 13.: 935-963
IZBORNA LITERATURA
Baudrillard, J.: Simulacija i zbilja, Zagreb, 2001. Bauman, Z., Culture as Praxis, London, 1999. Beck, U.: Pronalaženje političkog, Zagreb, 2001. Bourdieu, P.: Što znači govoriti, Zagreb, 1992. Castells, M.: Moć identiteta, Golden Marketing, Zagreb, 2003. Chaney, D., Cultural Change and Everyday life, London, 2002. Chaney, D., Lifestyles, London, 1996. Corrigan, P., The Sociology of Consumption, London, 1997. Edles, L. D.: Cultural Sociology in Practice, Malden, 2002. Geertz (Gerc), C., Tumačenje kultura I, Beograd 1998. Gronow J.: Sociologija ukusa, Zagreb, 2000. Hall, Neitz i Battani, Sociology on Culture, London, 2003. Kalanj, R., Ideje i djelovanje, Zagreb, 2000. Katunarić, V., Lica kulture, Zagreb, 2007. Moore, J., Uvod u antropologiju, Zagreb, 2002. Shields R.: Kulture interneta, Zagreb, 2001. Smith, P.: Cultural theory: An Introduction, Malden, 2001.
SEMINARSKA LITERATURA Rok za predaju seminarskog rada: 31.03.2015.
NASLOV
1. Anderson, B.: Nacija: zamišljena zajednica, str.1-78., Zagreb, 1990.
2. Castells, M.: Moć identiteta, pogl. 1., Golden Marketing, Zagreb, 2003.
3. Collins, R.: Usporedno istraživanje principa obrazovne stratifikacije, str. 33-68 u: S. Flere (ur.), Proturječja
suvremenog obrazovanja, Zagreb, 1986.
4. Durkheim, E.: Elementarni oblici religijskog života, str. 325-420 u: V. Cvjetičanin i R. Supek, E. Durkheim i
francuska sociološka škola, Zagreb, Ljevak, 2003
5. Fukuyama, F.: Povjerenje, str. 13-76, Zagreb, 2000.
6. Geertz (Gerc), C.: Podroban opis: ka interpretativnoj teoriji kulture, str. 9-46 u Tumačenje kultura I,
Beograd 1998.
7. Geertz (Gerc), C.: Religija kao kulturni sistem str. 119-174 u Tumačenje kultura I, Beograd 1998.
8. Gellner, E.: Nacije i nacionalizam, Zagreb, 1998.
9. Horkheimer, M. i Th. Adorno: Kulturna industrija, str.132-179 u Dijalektika prosvjetiteljstva, V. Masleša,
Sarajevo, 1974.
10. Kalanj, R.: Ideje i djelovanje, Zagreb, 2000., pogl. 2. („Kultura i moć“).
11. Katunarić, V., Lica kulture, Zagreb, 2007. (bilo koja dva poglavlja)
12. Liessmann, K. P.: Teorija neobrazovanosti: Zablude društva znanja, Zagreb, 2008
13. Ritzer, G.: McDonaldizacija društva, Zagreb, 1999., pogl. 1. i 2.
14. Ritzer, G.: McDonaldizacija društva, Zagreb, 1999., pogl. 7. do 10.
15. Simmel, G.: Kultura stvari i kultura ljudi, str. 23-111 u: Kontrapunkti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb,
2001.
16. Simmel, G.: Kulturne manifestacije društvenog života, str. 207-282 u Kontrapunkti kulture, Jesenski i
Turk, Zagreb, 2001.
17. Weber, M.: Religiozna etika i “svijet” i Kulturne religije i “svijet”, str 165-214 u: Sociologija religije, Kruzak,
Zagreb, 2000.
18. Weber, M.: Staleži, klase i religija, str.69-112 u: Sociologija religije, Kruzak, Zagreb, 2000.
19. Wehler, H-U: Nacionalizam:povijest, oblici, posljedice, Zagreb, 2005.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Obvezno. Nikako se neće tolerirati izostanci u terminima kolokvija (4 tijekom semestra).
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Predaja seminarskih radova u dogovorenim rokovima. Četiri kolokvija u određenom terminu (vidi niže). Jedna nadoknada. Konzultirati važeći Pravilnik o studiju! Upute za seminarske radove
1. Naslovna strana s glavnim podacima o analiziranom tekstu, te osobnim podacima studenta/ice ; 2. Uvod: kratak sažetak glavnih misli koje će biti obrazložene u ostatku teksta; naglasiti povezanost s
kolegijem, odnosno, istaknuti bitnost analiziranog teksta s naznačenm glavnim problemima koji će biti obrazloženi u ostatku teksta;
3. Razrada: obrazlaganje glavnih misli i glavnih problema opisanih u tekstu s objašnjenjem glavnih pojmova;
4. Zaključak: ukazivanje na glavnu poantu teksta; 5. Literatura: abecedni popis djela, tekstova, internetskih stranica korištenih pri pisanju seminarskog
rada.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Na nastavi, konzultacijama i elektronskom poštom. NAČIN POLAGANJA ISPITA
Kolokviji
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
Studenti/ce su DUŽNI ispunjavati svoje obveze i ne ponašati se kao razmažena djeca, i na primjer zvati tatu u školu.
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 09.06.; 01.07.
Jesenski izvanredni 01.09.
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) Datum/tjedan Sadržaj nastavnog programa (teme) Prethodna priprema
studenata Napomena
1 Pojam kulture: povijest i vrste. Kultura u filozofiji i književnoj kritici, te u ranoj antropologiji.
2 Kultura u klasičnoj sociologiji i antropologiji. 3 Kultura i struktura I: strukturalni funkcionalizam 4 Kultura i struktura II: marksizam, strukturalizam 5 Kultura i djelovanje I: Weber Literatura za kolokvij:
Crespi: 82 – 100 Haralambos: 431 - 501
Kolokvij 24.03.2015.
6 Kultura i djelovanje II: fenomenologija, interpretativna antroplogija (Geertz)
7 Kultura i ideologija: Marx, kritička teorija društva, Gramsci, Althusser
8 Durkheimovska tradicija: rituali i klasifikacije Literatura za kolokvij: Crespi: 114 – 122 Haralambos: 222 – 224, 232 – 240, 263 – 282, 635 – 647, 777 – 782, 786 – 801, 829 – 841, 843 - 849
Kolokvij 14.04.2015.
9 Kultura, struktura i djelovanje: Bourdieu, Giddens, Elias
10 Kulturna reprodukcija i stratifikacija 11 Britanski kulturalni studiji Literatura za kolokvij:
Crespi: 9 – 48, 140 – 150 Haralambos: 884 - 906
Kolokvij 05.05.2015.
12 Proizvodnja i recepcija kulture. Sociologija potrošnje, stilovi života, subkulture, identiteti, kultura svakidašnjice
13 Kulturna analiza postmodernosti 14 Sociologija kulture, kulturalna sociologija i
kulturalni studiji Literatura za kolokvij: Crespi: 48 – 85, 151 – 164 Haralambos: 906 - 933
Kolokvij 26.05.2015.
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tematska uporišta kulturalnih studija Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 2. Akademska godina 2014/2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom, 11,00-13,00, 402 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nema Nositelj kolegija doc. dr. sc. Katarina Peović Vuković
Kabinet F-814
Vrijeme za konzultacije Srijedom 15:00-17:00
Telefon 051/265-700
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju
Kabinet
Vrijeme za konzultacije
Telefon
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Kolegij će uputiti na metodološke i problemske izvore kulturalnih studija. Cilj je uputiti na metode, predmete i imena bitna za formiranje discipline, ali i na probleme kulturalno-studijske epistemologije. Sadržaj predmeta:
Uvod, temeljna uporišta kulturalnih studija: marksizam, semiotika, strukturalizam i poststrukturalizam
Strukturalizam: teorija reprezentacije (odnos jezika i kulture); kultura i mit, jouissance; teorija diskursa
Marksizam i post-marksizam. Karl Marx i ideologija; ideologija i ideološki aparati države; hegemonija
Temeljni pojmovi: hegemonija, ideologija, artikulacija, aproprijacija
Poststrukturalizam: Identitet i Drugo: antiesencijalističke kritike; uloga jezika u oblikovanju subjekta, dekonstrukcija
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti/ice će nakon položenog ispita biti u stanju:
Uputiti na izvorišta epistemologije kulturalnih studija i probleme s utemeljenjem discipline
Obrazložiti važnost strukturalizma i semiotike za oblikovanje metoda i predmeta kulturalnih studija
Obrazložiti važnost marksizma i post-marksizma za za oblikovanje metoda i predmeta kulturalnih studija
Obrazložiti važnost poststrukturalizma za za oblikovanje metoda i predmeta kulturalnih studija
Obrazložiti osnovne teorijske preokupacije autora koji su temeljni za kulturalne studije: M. Foucault, K. Marx, R. Barthes, L. Althusser, J. Lacan, J. Derrida
Obrazložiti osnovne pojmove kulturalnih studija: reprezentacija, ideologija, hegemonija, artikulacija, aproprijacija, identitet, Drugo, moderna, postmoderna, antiesencijalizam
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave i aktivnost u 1 10
nastavi
Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30
Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 30
ZAVRŠNI ISPIT 1 30
UKUPNO 5 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da
bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Althusser, Louis, "Ideologija i ideološki aparati države", u Proturječja suvremenog obrazovanja, ur. S. Flere,
Zagreb, Radna zajednica republičke konferencije Saveza socijalističke omladine, 1986.
Barthes, Roland (2009) Mitologije, Naklada Pelago, Zagreb, 143-181.
Derrida, Jacques (1976) O gramatologiji, IP "Veselin Masleša", Sarajevo, str. 19-38
Edgar, A., Sedgwick, P. Cultural Theory – The Key Thinkers. Routledge, London – New York, 2002., natuknice:
Freud, Lacan, Marx, Saussure
Foucault, Michel, Znanje i moć, Burger, H., Kalanj, R. (ur.), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994, odabrana poglavlja.
Lacan, Jacques (1983) „Funkcija i polje govora i jezika u psihoanalizi”, Spisi, Prosveta, Beograd, str. 15-73.
Marx, K. “Osnovi kritike političke ekonomije”, iz Glavni radovi Marxa i Englesa (1978 pr. iz., 1979. 2. iz.) priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momin Nikić, Stvarnost Zagreb, 625-698.
Saussure, Ferdinand de (2000) Tečaj opće lingvistike, ArtTresor naklada, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
Zagreb, str 51-64, 121-128, 146-149, 178-196.
Storey, John (2011) Cultural Theory and Popular Culture. An Introduction, Routledge; poglavlja "Classical Marxism", 59-61. i "Althusserianism", 70-79.
Turner, Graem (1990) British Cultural Studies. An introduction, London, Routledge, „The idea of cultural
studies“ str. 11-38; „Texts and contexts“ str. 81-121; „Ideology“, str. 182-214
Williams, Raymond. „Base and Superstructure in Marxist Cultural Theory.“ Problems in Materialism and Culture. London: Verso, 1980. Rpt. As Culture and Materialism. London: Verso, 2005. 31-49.
IZBORNA LITERATURA
Althusser, Louis (1971) Lenin and Phylosophy, poglavlje “Ideology and Ideological State Apparatuses” (Notes
towards an Investigation), 127-194 str. i čitava studija
Barker, C. Cultural Studies: Theory and Practice. Sage, London – New Delhi – Thousand Oaks, 2000
Barker, C. Making Sense of Cultural Studies – Central Problems and Critical Debates. Sage, London –
Thousand Oaks – New Delhi, 2002
Deleuze, Gilles i Félix Guattari (1983) Anti-Oedipus: Capitalism and Schizophrenia, engl. Prijevod Robert Hurley, Mark Seem, and Helen R. Lane; University of Minnesota Press, Minneapolis
Foucault, Michel (1994) Nadzor i kazna, Informator, Zagreb
Foucault, Michel (2008) The Birth of Biopolitics. Lectures at the Collège de France 1978-79, ed. by Michel Senellart, Palgrave Macmillan
Gramsci, Antonio (1971) Selections from the Prison Notebooks, Lawrence & Wishart, London
Jameson, Fredric (1988) »Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma«, u: Ivan Kuvačić (ur.) et al., Postmoderna. Nova epoha ili zabluda, Naprijed, Zagreb, str. 187-232.
Lacan, Jacques (1983b) „Odjeci tumačenja i vreme subjekta u psihoanalitičkoj tehnici”, Spisi, Prosveta, Beograd
Lyotard, Jean-François (2005, 1979) Postmoderno stanje, Ibis grafika, Zagreb
Marx, Karl i Friedrich Engels (1979) Njemačka ideologija, iz Glavni radovi Marxa i Englesa, priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momir Nikić, 2. izd., Stvarnost, Zagreb
Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd
Žižek, Slavoj (1999) The Ticklish Subject. The Absent Centre of Political Ontology, London: New York, Verso, prvo poglavlje Mass.: MIT Press.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Dozvoljena su 3 izostanka, 3-5 izostanaka dodatni usmeni kolokvij, 5 i više izostanaka gubitak prava na potpis.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
E-mail, oglasna ploča, Stranice kolegija: https://tuks.jottit.com
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Konzultacije, e-mail.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
1. Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi – 10 bodova – odnosi se na sudjelovanje u raspravama, koje se temelje na pročitanoj literaturi i temama s predavanja.
2. Kontinuirana provjera znanja 1 – 30 bodova – 1. pismeni kolokvij, 4-8 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima
3. Kontinuirana provjera znanja 2 – 30 bodova – 2. pismeni kolokvij, 4-8 pitanja, temeljen na seminarskoj literaturi i predavanjima
4. Dodatni kolokvij – pišu studenti/ice koji su izostali više od 3 a manje od 5 puta. Dodatni kolokvij sadržava dodatni naslov iz literature.
5. Završni ispit je usmeni ispit koji se sastoji od 3 pitanja i donosi maksimalno 30 bodova, a temelji se na seminarskoj literaturi i predavanjima.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 18.6. i 9.7. u 11h
Jesenski izvanredni
4.9. i 11.9. u 11 h
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
04. 03 Uvodno predavanje.
11. 03.
Gostujuće predavanje dr. sc. Aleksandar Mijatović "Ferdinand de Saussure"
Obavezna literatura
Saussure, Ferdinand de (2000) Tečaj opće lingvistike, ArtTresor naklada, Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, str 51-64, 121-128, 146-149, 178-196.
Izborna
Edgar, A., Sedgwick, P. Cultural Theory – The Key Thinkers. Routledge, London –
New York, 2002., natuknica “Saussure”
Turner, Graem (1990) British Cultural Studies. An introduction, London, Routledge,
„The idea of cultural studies“ str. 11-38.
18. 03.
Saussure - Seminarski rad na tekstu
Predavanje Barthes
Obavezna literatura
Barthes, Roland (2009) Mitologije, Naklada Pelago, Zagreb, 143-181.
Izborna
Turner, Graem (1990) British Cultural Studies. An introduction, London, Routledge,
„The idea of cultural studies“ str. 11-38; „Texts and contexts“ str. 81-121
25. 03. Seminarski zadatak – primjena Barthesova čitanja mita na suvremene primjere
01. 04.
Lacan predavanje, seminar
Obavezna literatura
Lacan, J. (1983) „Funkcija i polje govora i jezika u psihoanalizi”, Spisi, Prosveta,
Beograd, str. 20-73.
Izborna
Edgar, A., Sedgwick, P. Cultural Theory – The Key Thinkers. Routledge, London –
New York, 2002., natuknice: Freud, Lacan
08. 04. Kolokvij (Saussure, Barthes, Lacan)
15. 04.
Althusser (Lacan i Marx)
Obavezna literatura
Althusser, Louis, "Ideologija i ideološki aparati države", u Proturječja suvremenog
obrazovanja, ur. S. Flere, Zagreb, Radna zajednica republičke konferencije Saveza
socijalističke omladine, 1986.
Izborna
Storey, John (2011) Cultural Theory and Popular Culture. An Introduction, Routledge;
poglavlje "Althusserianism", 70-79.
Turner, Graem (1990) British Cultural Studies. An introduction, London, Routledge,
poglavlje „Ideology“, str. 182-214
22. 04.
Marksizam: Baza i nadgradnja
Obavezna literatura
Williams, Raymond. „Base and Superstructure in Marxist Cultural Theory.“ Problems
in Materialism and Culture. London: Verso, 1980. Rpt. As Culture and Materialism.
London: Verso, 2005. 31-49.
29. 04.
Marksizam
Obavezna literatura
Marx, K. “Osnovi kritike političke ekonomije”, iz Glavni radovi Marxa i Englesa (1978
pr. iz., 1979. 2. iz.) priredili Adolf Dragičević, Vjekoslav Mikecin, Momin Nikić,
Stvarnost Zagreb, 625-698.
Izborna
Storey, John (2011) Cultural Theory and Popular Culture. An Introduction,
Routledge; poglavlje, "Classical Marxism", 59-61.
Edgar, A., Sedgwick, P. Cultural Theory – The Key Thinkers. Routledge, London –
New York, 2002., natuknica: Marx
06. 05. Kolokvij (Marx, Althusser, Williams)
13. 05.
Dodatni kolokvij / Kapital (čitanje)
Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta,
BeogradKapital (čitanje)
Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd
20. 05.
Foucault. Gostujuće predavanje (Slaven Crnić, mag. cult.)
Obavezna literatura
Edgar, A., Sedgwick, P. Cultural Theory – The Key Thinkers. Routledge, London –
New York, 2002., natuknica: Foucault
27. 05.
Kapital (čitanje)
Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd
03. 06.
Dodatni kolokvij / Kapital (čitanje)
Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd
10. 06.
Kapital (čitanje)
Marx, Karl (1973) Kapital: kritika političke ekonomije: I-III, BIGZ Prosveta, Beograd
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Duhovnost i kultura Studij Kulturologija, preddiplomski jednopredmetni Semestar IV Akademska godina 2014/15 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 09:15-12:00 P-104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Engleski
Nositelj kolegija Dr.sc.Diana Grgurić Kabinet
Vrijeme za konzultacije Telefon
e-mail Suradnik na kolegiju Dr.sc. Benedikt Perak
Kabinet 811 Vrijeme za konzultacije Utorak 12-13
Telefon 098622793 e-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Uvod u odnos duhovnosti i kulture iz očišta kulturalnih studija. Definicije religije i duhovnosti. Odnos duhovnih i religijskih fenomena prema kulturi. (Nye; Skedlar) •Povijest znanstvenog pristupa religiji (Grassie; Pals; Thrower; Nye; Hinnels; Slone; Jones; Skedlar). •Proučavanje fenomena religije kroz teoretski okvir sedam religijskih dimenzija prema Ninian Smartu. • Iskustvena dimenzija: Različitost i mnogostrukost oblika duhovnosti. Znanstveni pristupi proučavanju iskustvenih dimenzija religijskog fenomena. Numinozno iskustvo (Otto; Eliade); vrste mističnih iskustava (Forman; Winkelman); religijska iskustva kao stanja svijesti (Taves). Psihologija religije (Jonte i Parsons; Maslow; Loewenthal ) i Kognitivne znanosti o religiji (Newberg i Waldman; Bulkeley). Rasprava između konstrukcionističkog (Katz) i transcendentalističkog (Forman) pogleda na religijska iskustva. • Praktična i ritualna dimenzija: doprinosi antropologije (Turner; Van Gennep; Salamone), psihologije i kognitivne znanosti o religiji (Boyer; McCauley i Lawson; Pyysiainen) proučavanju ritualnih značajki duhovnosti. • Narativna i mitološka dimenzija: primjena filolološkog i povijesno književno kritičkog pristupa. (Nye; Sherwood i Hart) • Doktrinarna i filozofska dimenzija: epistemološka gledišta, osnovni pojmovi metafizike, ontologije i filozofije religije (Thompson; Mann). • Etička i zakonodavna dimenzija: značaj etičke i političke komponente religije. (Nye; Haynes; Schweiker). Postmoderne (kulturalne) teorije religije. Moć i religija. (Nye, Derrida, Foucault) Feminizam, rodna pitanja i religija (Nye; Sharma). • Socijalna i institucionalna dimenzija: sociološke teorije o religije: (Marx, Durkheim, Weber). Sociološke metode proučavanja religije (Zrinščak; Turner; Dillon; Norris i Inglehart). • Materijalna dimenzija: značaj arhologije, etnologije, povijesti umjetnosti, semiologije u proučavanju religijskih artefakata (Jones). • Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Judaizam, Kršćanstvo, Islam (Smart; Jones) • Povijest ateizma i agnosticizma. Religijski obrasci sekularnih ideologija.(Smart; Partridge; Skedlar; Hitchens; Dawkins; Thrower; Antony)
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti bi nakon položenog ispita trebali biti sposobni: • objasniti značaj proučavanja duhovnosti u kognitivnim i sociološkim kontekstima razvoja kulture • argumentirati 7 dimenzija religijskog fenomena prema Ninian Smartu kao i njima korespondne znanstvene discipline • navesti znanstvene pristupe proučavanju duhovnosti i religije • navesti glavna obilježja religijskih tradicija judaizma, kršćanstva, islama prema spomenutih 7 dimenzija • objasniti religijske obrasce kvazireligijskih sekularnih ideoloških sustava
• organizirati istraživanje i protumačiti utjecaj navedenih religijskih tradicija na suvremenu kulturu
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 0 Seminar 1 35 Terenska nastava 1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 5 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome
ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Kieran Flanagan i Peter C. Jupp (ur.) (2007) A Sociology of Spirituality. Cornwall.UK Ashgate. Perak (2010) Prema kognitivnoznanstvenom objašjenju iskustva svetog. Filozofska istraživanja.
Zagreb Perak (2011) Jezično opojmljivanje iskustva svetog. Doprinosi kognitivne lingvistike kognitivnim
znanostima o religiji. U: Primorac (ur.) Suvremena znanost i vjera. Mostar. Arieti, J.A. i Wilson, P. (2003) The scientific and the divine: conflict and reconciliation from ancient
Greece to the present. Rowman & Littlefield Publisher.(odabrana poglavlja) Bulkeley, K. (2004). The Wondering Brain: Thinking about Religion with and beyond Cognitive
Neuroscience. Routledge Cambridge.(odabrana poglavlja) Dillon, M. (ur.) (2003). Handbook of the Sociology of Religion. Camebridge.(odabrana poglavlja) Grassie William (2008). The new sciences of religion. Zygon. 43:1. Haynes (2008). Religion and Politics, Cambridge.(odabrana poglavlja) Hinnels, J. (ed) 2005 The Routledge Companion to the Study of Religion. Routledge (odabrana
poglavlja) James, W. (1990). O raznolikosti religijskog iskustva. Zagreb.(odabrana poglavlja) Jones, L. (ur.) (2005). Encyclopedia of Religion. Thomson-Gale.(odabrana poglavlja) Maslow, A. H. (1970). Religions, Values, and Peak Experiences.(odabrana poglavlja) Newberg A. i Waldman, M. R. (2009). How God Changes Your Brain. Nye, M. (2008) Religion. The Basics, 2ed, Routledge (odabrana poglavlja) Pals, D. (2006) Eight theories of religion. Oxford (odabrana poglavlja) Partridge C. (ur.) (2005) Enciklopedija novih religija. Naklada Lijevak Reitan, E. (2009) Is God A Delusion. A Reply to Religion's Cultured Despisers. Willey (odabrana
poglavlja) Sharma (1999). Feminism and World Religions. Mcgill (odabrana poglavlja) Smart, Ninian (1998. 2.izd.) The World's Religion. Cambridge University Press, Cambridge (odabrana
poglavlja: Introduction, 1., 8., 10., 11., 12., 14., 20., 25.) Thompson, Mel (1997.), Filozofija religije. Faber & Zgombić plus. Zagreb (odabrana poglavlja: Uvod,
Iskustvo vjere, Vjerski jezik, Bog – koncepcije; Bog – argumenti; Jastvo; Patnja i zlo; Vjera i znanost; Religija i etika; Pogovor
Thrower, James (1971). A Short History of Western Atheism. London: Pemberton. Perak, B. Skripta za studente kolegija Religija i kultura, objavljena na elearning portalu
IZBORNA LITERATURA
Armstrong Karen - Islam -A Short History, New York 2002 Arweck Elisabeth, Peter B. Clarke, New Religious Movements in Western Europe: An Annotated Bibliography,
Greenwood Press.Westport, CT. 1997. Bernard J. Verkamp ,The Evolution of Religion: A Re-Examination, University of Scranton Press, 1995 Birnstein et al. 1998 Kronika kršćanstva, Mozaik knjiga Bulkeley Kelly 2004, The Wondering Brain: Thinking about Religion with and beyond Cognitive Neuroscience,
Routledge, New York 2004. Cheslyn Jones, Geoffrey Wainwright, Edward Yarnold, The Study of Spirituality. Oxford University Press. New
York. 1986 Clarke Peter, The Study of Religion, Traditional and New Religions. Routledge London. 1991. Franzen August 1994, Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost Gerald O'Collins, Christology: A Biblical, Historical, and Systematic Study of Jesus, Oxford University Press,
Oxford 1995 Skedlar, N. (2001) Čovjek i kultura. Societas. Matica Hrvatska. Zagreb. Graham John, Rave Culture and Religion. Routledge. New York. 2004. Henderson Helene ed. - Holidays, festivals, and celebrations of the world dictionary, 3rd ed., 2005 Wilson -
World Scripture, A Comparative Anthology Of Sacred Texts , International Religious Foundation, Paragon House, New York 1991
Hinnells ed. 2007, A Handbook of Ancient Religions, Oxford 2007 James, W. O raznolikosti religijskog iskustva. Zagreb, 1990. Kokoszka 2007, States of Consciousness,Springer Kung, Hans, Kršćanstvo i svjetske religije: uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i budizmom, Naprijed, Zagreb
1994 (odabrana poglavlja) Lindsay Jones editor in Chief - Encyclopedia of Religion, Second Edition, , Thomson-Gale, 2005 McCauley R.N., Lawson E.T. Bringing Ritual to Mind- Psychological Foundations of Cultural Forms Meeks, Wayne - In search of the early Christians, selected essays, Yale University Press 2002 Miller, Melvin E., Young 2000, Eisendrath Polly,The Psychology of Mature Spirituality: Integrity, Wisdom,
Transcendence. Routledge Newberg, A. i D’Aquili E. (2001). Why God Won’t go away. Ballantine Books. New York.(odabrana
poglavlja)John F. A. Sawyer, Sacred Languages and Sacred Texts. Routledge. London. 1999 Newberg, Andrew & D’Aquili Eugene 2001, Why God Won’t go away, Ballantine Books, New York Pierce Beaver, R. et al. (1991. 2.izd.), Religije svijeta, enciklopedijski priručnik, Kršćanska sadašnjost Robert C. Solomon, Kathleen M. Higgins, A Very Brief History of Philosophy , Oxford Routledge Encyclopedia of Philosophy, Version 1.0, London and New York: Routledge (1998) Sawyer John F.A., J.M.Y. Simpson - Concise encyclopedia of language and religion, 2001 Elsevier Schlager N., World Religions Slone Jason (2004), Theological incorrectness. Why Religious People Believe What They Shouldn't, Oxford Stark Rodney 2006, Cities of god, Harper Collins Steiger Brad E. and Sherry Hansen Steiger ed. - Gale Encyclopedia of the Unusual and Unexplained, Thomson-
Gale, 2003 Sutherland S., Houlden L., Clarke P., Hardy F. editors - The World’s Religions, Routledge 1988. Tacey 2004 - The Spirituality Revolution. The Emergence of Contemporary Spirituality Thomas Riggs editor - Worldmark Encyclopedia of Religious Practices, , Thomson-Gale, 2006 Winkelman, Michael, Shamanism: The Neural Ecology of Consciousness and Healing, Bergin & Garvey,
Westport, CT., 2000. Turner (2010) The New Blackwell Companion to the Sociology of Religion Woods, Richard, Understanding Mysticism. Image Books. Garden City, NY. 1980
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su obavezni redovno prisustvovati nastavi.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Nastava, elearning portal
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Konzultacije, e-pošta.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
E-learning portal + Usmeno Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema
istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica istraživačkoga znanstvenog rada nosi 5 bodova.
Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 5 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake. Terenska nastava – uvjet za dobivanje 1ECTS je prisustvovanje nastavi. Kontinuirana provjera znanja – Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave i na e-learning portalu nakon završene nastavne jedinice. Ocjena se oblikuje u skladu s postotkom ostvarenim na
testu. Pristup popravku (ili naknadnom pisanju) kolokvija. Samo uz predočenje liječničke ispričnice ili u posebnim slučajevima nakon razgovora s nositeljem kolegija, u
vremenu određenom dogovorom. Završni ispit je usmenoga tipa te se ocjena pretvara u postotke i pridonosi ocjeni u gore navedenom omjeru.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 8.9, 22.9.
Jesenski izvanredni
30.9.
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
4.3 Odnos duhovnosti i kulture iz očišta kulturalnih studija.
11.3 Povijest znanstvenog pristupa duhovnosti i religiji
18.3 Proučavanje fenomena religije kroz teoretski okvir sedam religijskih dimenzija prema Ninian Smartu
25.3 Iskustvena dimenzija: Različitost i mnogostrukost oblika duhovnosti. Znanstveni pristupi proučavanju iskustvenih dimenzija religijskog fenomena.
1.4 Praktična i ritualna dimenzija: doprinosi antropologije, psihologije i kognitivne znanosti o religiji proučavanju ritualnih značajki duhovnosti. Materijalna dimenzija.
8.4 Narativna i mitološka dimenzija: primjena filolološkog i povijesno književno kritičkog pristupa. Semiologija, teorija komunikacije značenja.
15.4 Doktrinarna i filozofska dimenzija: epistemološka gledišta, osnovni pojmovi metafizike, ontologije i filozofije religije.
22.4 Etička i zakonodavna dimenzija: Postmoderne (kulturalne) teorije religije. Socijalna i institucionalna dimenzija: sociološke teorije o religije. Politika, moć i religija. Feminizam, rodna pitanja i religija.
29.4 Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Judaizam
6.5 Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Kršćanstvo
13.5 Terensko istraživanje – Prakse proizašle iz tradicije kršćanstva
20.5 Kratki povijesni pregled religija zapadne civilizacije do moderne. Islam
27.5 Kratki povijesni pregled religija istočne civilizacije do moderne. Hinduizam i buddhizam
3.6 Terensko istraživanje – Prakse proizašle iz tradicije hinduizma i buddhizma
10.6 Povijest ateizma i agnosticizma. Religijski obrasci sekularnih ideologija.
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Intermedijalnost Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 4 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak P-138, 9:15h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -
Nositelj kolegija doc. dr. sc.Diana Grgurić Kabinet F-812
Vrijeme za konzultacije Utorak 11:00 – 11:45 i po dogovoru Telefon 051/ 265706
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju
Kabinet Vrijeme za konzultacije
Telefon e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Povijest glazbeno-literarnih interart studija. Recentni studiji: studij riječi i glazbe (WMA) i S. P. Scherovi rezultati istraživanja verbalne glazbe književnoumjetničkog karaktera. Scherova trijadna tipologija glazbeno-literarnih veza (literatura u glazbi; glazba i literatura; glazba u literaturi); intermedijalne relacije glazbe u književnosti (word music) ili strukturne analogije s glazbom (structural analogies to music) glazbene instance u literaturi koje se nazivaju muzikalizacijama fikcije. Teorijske modifikacije glazbeno-literarnih veza (A. Gier i W. Wolf) kao izvankompozicijska intermedijalnost (extra compositional intermediality). Drugi pristup intermedijalnosti kroz prizmu promatranja Boltera i Grusina. Postmodernističke intermedijalne prakse, teorije i primjeri.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 1.definirati i objasniti intermedijalne teorije 2. opisati intermedijalne oblike 3. objasniti umjetničke težnje prema intermedijalnim oblicima i navesti najčešće prakse 4.primijeniti konkretne analitičke modele NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 3 2,5 50
UKUPNO 5 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Grgurić. D. Glazba, riječ: istraživanje suodnosa. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb i ICR, Rijeka. 2011. Intermedijalnost 10-23, Glazbena kritika28-31.Prema glazbi u romanima: Metafora fuge u romanu Berenikina kosa 132-141. Hansen-Löve, Aaga A. (1988). “Intermedijalnost i intertekstualnost”, (ur. Z.Maković i dr.), Intertekstualnost & intermedijalnost. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1988. Str.31-74. Ur. Steven Paul Scher, Music and Text: critical inquiries. Cambridges University Press. 1992. J. Neubauer Music and literature Žmegač, V. Književnost i glazba. Intermedijalne studije. Zagreb: Matica hrvatska.2003. Književnost u glazbi, Glazba u književnosti. Bolter, Jay & Grusin, Richard. Remediation, MIT, Boston 1999. Kiene Brillenburg Wurth, Multimediality, Intermediality, and Medially Complex Digital Poetry http://www.rilune.org/mono5/3_brillenburg.pdf Perica I. Intermedijalnost kao paradigma postmoderne, Umjetnost riječi,no. 1-2/ 2009. Oliver Sacks. Muzikofilija: Priča o glazbi i mozgu. prijevod: Selma Muftić Pustički, Algoritam, Zagreb. 2012.
IZBORNA LITERATURA
Wolf, W. „Intermediality Revisited: Reflections on Word and Music Relations in the Context of a General Typology of Intermediality“ (ur. Lodato M. Suzzane, Aspdent S. and Bernhardt W.): Word and Music Studies: Essayes in Honor of Steven Paul Scher and on Cultural Identity and the Musical Stage. Amsterdam: Rodopi.2002.
Ivana Keser Battista. Intertekstualnost, intermedijalnost i interdisciplinarnost u filmskom eseju. Medij. istraž. (god. 16, br. 1) 2010. (131-160). http://hrcak.srce.hr/58487
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Kontinuirana provjera znanja 1 –zadaća, analiza intermedijalnih primjera koji moraju zadovoljavati osnovne postavke analitičkog rada: 1) jasno iskazana tema 2) teorijski okvir 3) kritička analiza Svaka ovdje navedena sastavnica rada nosi: 1) 5 bodova, 2) 5 bodova, 3)10 bodova. Zadaća mora sadržavati minimalno dvije kartice teksta (1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake). Kontinuirana provjera znanja 2 - seminar - mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: 1)jasno iskazana tema istraživanja 2)teorijski okvir 3)jasna argumentacija, zaključak. Svaka ovdje navedena sastavnica seminarskog rada nosi 10 bodova. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Obavezan popis literature. Seminar mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake. Kontinuirana provjera znanja 3 – pismeni ispit – sastoji se od pet esejističkih pitanja (svako pitanje 10 bodova) od ukupno 50 bodova koji se ocjenjuju na sljedeći način: izvrstan (5): 60-57 bodova, (4/5): 56-53 bodova, vrlo dobar(4): 52-49bodova, (3/4): 48-45bodova, dobar (3): 44-40bodova, (2/3) 39-35bodova, dovoljan (2): 34-30bodova. Opće napomene: Kontinuirana provjera 1 i 2 i 3 je obavezna za sve studente. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu D (od 50 do 59%). Pravo se stječe bodovima svih uključenih aktivnosti. Popravni ispit polažu studenti koji na pismenom nisu ostvarili minimum od 25 ocjenskih bodova; popravni pismeni: isti uvjeti kao i kontinuirana provjera znanja 2. Oni studenti koji ni na popravnom ispitu ne ostvare minimum od 25 ocjenskih bodova gube pravo izlaska na ispit, bez obzira na stečene ocjenske bodove iz ostalih aktivnosti. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 23.6 i 7.7. u 11 h kabinet F-812
Jesenski izvanredni 4.9 i 11.9 u 11 h kabinet F-812
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
2.3. Teorijski pristupi intermedijalnosti (Interart studiji)
9.3. Teorijski pristupi intermedijalnosti II 16.3. Glazba kao tekst – intermedijalnost III 23.3 Muzikalizacija romana
30.3 Medij 13.4. Konvergencija kulture 20.4. Hundertwasser i intermedijalnost 27.4. Kromastezija 4.5. Analiza primjera I 11.5. Analiza primjera II
Stage composition – Kandinsky tekst: Multimediality, Intermediality, and Medially Complex Digital Poetry
18.5. Zadaća –analize (izlaganje studenata) 25.5. Zadaća - analize (izlaganje studenata) 1.6. Zadaća - analize(izlaganje studenata) 8.6. Pismeni ispit
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturalna povijest srednjovjekovlja i ranog modernog doba Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak, 11:15 , F-138 svaki drugi tjedan od 10.03. Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -
Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Nenad Ivić Kabinet
Vrijeme za konzultacije Utorak 13:30, Telefon -
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -
Kabinet - Vrijeme za konzultacije -
Telefon - e-mail -
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Upoznavanje s metodologijom i stanjem istraživanja u suvremenoj medijevistici • Različite periodizacije srednjovjekovlja, od tradicionalne do tzv. jako dugog srednjovjekovlja. • Presezanje antike u srednjovjekovlje: izlazak iz subrimskog svijeta oko 800. • Kršćanstvo: nastanak posebnog tipa zapadnog kršćanstva, veza s nastankom vernakulranih jezika. • Transformacije slike vladara; ustroj vlasti; nastanak feudalizma kao sistema ličnih veza. • Karakteristike srednjovjekovnih država: amorfnost. Rat kao najjača ekonomska kategorija. • Insularnost srednjovjekovne kulture; tekstualne zajednice velikih raspršenih književnih događaja:
junačke pjesni i viteški romani. • Karakteristike srednjovjekovnog umjetničkog djela: neoriginalnost i nestabilnost. • Autori, pisari i autoriteti. Prakse pisanja i čitanja. Umjetnost po narudžbi. Marginalci u
srednjovjekovlju. • Institucionalna ekspanzija srednjovjekovlja u drugoj polovici XX. stoljeća: srednjovjekovlje kao
laboratorij moderniteta i spremište njegovih bijelih pjega Unutar zadanog povijesnog raspona, razmatra se idejna dijalektika procvata i propasti europske
političke i kulturne hegemonije u globalnom kontekstu. Rani Modernitet kao razdoblje europske ekspanzije i ideje progresa. Ekonomski, politički, kulturalni i geokulturalni aspekti ideje ekspanzije i koncept povijesne odgovornosti za svijet koji se kao ideja Europljanima predstavlja kao prirodan poredak stvari još od Platona i Aristotela..
Segmentacija po razdobljima, uz inkorporiranje motrišta koja preoblikuju kronološki okvir u povijest ideja i intelektualne povijesti: otkriće i koncept ‘Novog svijeta’; reformacija / protureformacija; inkvizicija (lov na vještice); razdoblje apsolutizma, prosvjetiteljstvo / Francuska buržoaska revolucija i Napoleon. Osnovne teme ovakvog tretmana povijesti:
• arbitrarnost samog pojma otkrića, presjecišta koncepcija i miskoncepcija europocentrične slike svijeta, upitnosti monolitne strukture ideje Zapada, te posljedicama koje je ‘otkriće’ imalo na subjekte i kulture zatečene na novim kontinentima, kreiranje i (samo)uspostava identiteta u (zamišljenim) zajednicama (Otkriće);
• uloga moći i institucija u kreiranju monolitne slike svijeta (reformacija / protureformacija); koncept cenzure te uloga roda i spola unutar totalitarnog iskustva svijeta (inkvizicija / lov na vještice);
• ‘nove subjektivnosti i novi totalitarizmi’; individua / autoritet / subjekt / obrazovanje i protok informacija (apsolutizam);
• uloga i ‘izdaja’ intelektualaca; znanje i hijerarhije moći; prve datoteke Zapada; početak rasapa europskih vrijednosti (prosvjetiteljstvo i Francuska buržoaska revolucija); pojedinac i povijest (Napoleon i njegovo vrijeme).
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Poboljšanje kompetencije analize povijesnih fenomena srednjovjekovlja
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi
1 30
Kontinuirana provjera znanja 1 : čitanje i rasprava o pročitanom
1 40
ZAVRŠNI ISPIT 3 30 UKUPNO 5 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. J.Le Goff, Srednjovjekovna civilizacija zapadne Evrope 2. J.Le Goff, Intelektualci u srednjem vijeku
IZBORNA LITERATURA
1. G.Duby: Srednjovjekovni imaginarij 2. G.Duby, Vitez, žena, svećenik 3. J.LeGoff, Srednjovjekovni imaginarij
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave)
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka E-pošta Web fakulteta
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Konzultacije E-pošta
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Završni ispit je usmeni ispit: 3 tematska pitanja sa odgovarajućim potpitanjima
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski -
Proljetni izvanredni
-
Ljetni
Jesenski izvanredni
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
10.03. srednjovjekovlje epoha
24.03. seobe naroda
07.04. sljedničke države
21.04. društveni sistemi: feudalizmi
05.05. materijalna kultura
19.05. mentaliteti
02.06. dugotrajnosti
09.06. autorefleksija: književnost
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Popularna kultura Studij Prediplomski studij kulturologije Semestar 4. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu u 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Peter Stanković Kabinet F-807
Vrijeme za konzultacije nakon predavanja Telefon
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju
Kabinet - Vrijeme za konzultacije -
Telefon - e-mail -
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
-Što je popularna kultura? Kultura i ideologija. -Popularna kultura i kulturalni studiji -Semiologija. Kodiranje i dekodiranje televizijskog diskursa. Televizijski medij i ideologija masovne kulture. Televizija kao tekst. -Etnografija subkultura. -Kulturni populizam i pitanje semiotskog ekscesa. -Poststrukturalizam, popularne identitete i analize reprezentacija. -Ranicière i politika estetike. -Film kao forma i politika.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: definirati popularnu kulturu, analizirati ključne manifestacije popularne kulture, razlikovati teorijske škole: tradiciju „kultura i civilizacija”, strukturalizam, postrstrukturalizam, neogramscijevski marksizam, frankfurtsku školu, kulturalne studije.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Seminar 1 15 Samostalni rad 1 10 Pismeni ispit 3 75 UKUPNO 5 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome
ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Strinati, D. 2004. An Introduction to Theories of Popular Culture. London: Routledge. 2. Storey, J. 1996. What is Cultural Studies? A Reader. London: Arnold. 3. Smith, P. and Riley, A. 2009. Cultural Theory (2nd ed.). Malden: Blackwell.
IZBORNA LITERATURA
1. Fiske, J. 1989. Understanding Popular Culture. London: Hyman. 2. de Certau, M. 2003. Invencija svakodnevice. Zagreb: Naklada MD. 3. Jenkins, H. 2008. Convergence Culture. Where Old and New Media Collide. New York: New York
University Press..
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su obavezni redovno prisustvovati nastavi.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Na nastavi i putem mejla
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Konzultacije, e-pošta.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:
Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujućirazmake.
Samostalni rad mora isto tako zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak.
Pismeni ispit se sastoji se od tri pitanja iz predavanja i literature. Svako pitanje donosi maksimalno 25 bodova. Opća napomena Još tijekom nastave treba je predati seminarski rad, da bi se moglo pristupiti završnom ispitu.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski --------
Proljetni izvanredni
---------
Ljetni 17. 6. 2015; 1. 7. 2015 u 11 sati
Jesenski izvanredni
1. 9. 2015, 08.09.2015 u 11 sati
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME Prethodna priprema
studenata
1. Definicije popularne kulture i ideologije masovne kulture 2. Tradicija kultura i civilizacija
3. Kulturalizam
4. Marksizmi
5. Neogramscijevski kulturalni studiji
6. Strukturalizam i semiologija
7. Analize televizije kao teksta
8. Studije subkultura
9. Kulturni populizam
10. Poststrukturalizam
11. Analiza identiteta i reprezentacija
12. Ranicière i politika estetike. Predaja seminara 13. Metode proučavanja popularne kulture
14. Zaključak
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Rodni i spolni identiteti Studij Kulturalni studiji Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom od 9.15 – 14.00 sati, predavaonica 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne
Nositelj kolegija dr. sc. Brigita Miloš Kabinet F 816
Vrijeme za konzultacije Pon 14.00 – 15.00 sati; Uto 13.00 do 14.00 sati Telefon 265-701
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju
Kabinet Vrijeme za konzultacije
Telefon e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Kolegij Spolni i rodni identiteti ima za cilj dati uvid u osnovne sadržaje, teorijska promišljanja i prijepore oko artikulacije spolnih i rodnih identiteta na predlošku raznovrsnog tematskog opusa i različitih izvora spoznaje. S jedne strane, kolegij ima namjeru podastrijeti argumentaciju za kritičko preispitivanje implicitnog prohtjeva za univerzalnošću kao neupitnim spoznajnim pogledom, a s druge strane dati sintetski uvid u mnogostruka teorijska čitanja spolno/rodnih identiteta i identificiranja, u konstrukte muškosti i ženskosti, identitetske moći i preplete uloga. U kritičkom fokusu istodobno su nosiva pitanja važna za teorije identiteta (esencijalizam/konstruktivizam, moć imenovanja, subjektivitet i paradoksi univerzalnosti, ideologija pogleda i identiteti, iskustvo razlike i Drugost, identiteti i performativnost i dr.), kao i načini na koji teorijske paradigme, umjetnička praksa i suvremeno iskustvo utječu na paradoksična mjesta spolnih/rodnih identiteta i identificiranja te percepciju i kodove spoznaje o spolnim i rodnim ulogama. Problemi identiteta i spolne razlike oglašavaju se unutar različitih prostora (teorijskih, umjetničkih, izvedbenih, fikcionalnih, političkih) i spoznajnih markera (spolni ugovor, jednakost, queer teorija, «žensko pismo» kao dekonstrukcija mizogine matrice, ženska Drugost, postkolonijalni subjektivitet i dr.) u višestrukim supostavljanjima i napetostima. Nastava se izvodi u vidu predavanja i seminara uz poticanje interaktivnosti, vježbi kritičkih dijaloga te osvještavanja teorijskih i empirijskih iskustava. Studentice i studenti se motiviraju na kontinuirano učenje i samoosvještavanje putem prezentacije određenih tematskih sadržaja i vježbi tumačenja teksta, kao i na pisanje seminarskoga rada. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Znanja i vještine koje će student posjedovati nakon sudjelovanja u realizaciji kolegija, a
koje sada ne posjeduje: Osnovna spoznaja o teorijama identiteta koje se tiču spola/roda Znanje o nosivim tematskim sadržajima, promišljanjima i paradoksima oko
spolnih/rodnih identiteta Kritički modeli spoznavanja i učenja Razvoj interpersonalnih kompetencja (interaktivnost, sposobnost uvažavanja drukčijih
polazišta) Znanja i određene vještine važne za istraživanje spolnih i rodnih identiteta Osposobljavanje za znanstveni rad u multi- ili interdisciplinarnim područjima (metode
spoznavanja, vježbe kritičke argumentacije, nova motrišta)
Kolegij razvija sljedeće predmetu-svojstvene kompetencije:
Razvijanje vještine povezivanja teorijskih spoznaja s iskustvenim znanjima i uvidima Moć prepoznavanja i artikulacije pitanja, problema i spoznajnih predrasuda o muškosti
i ženskosti NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 0 Aktivnost u nastavi 1 10 Kontinuirana provjera znanja 1 20 Seminarski rad 1,5 40 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 5 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Benhabib, S., „O Hegelu, ženama i ironiji“, Žene i filozofija (ur. N. Čačinovič), Zagreb: Centar za ženske studije, 2006, str. 115-133.
2. Bovoar, S. de (Beauvoir, S. de), Drugi pol I/II, Beograd: BIGZ, 1982, (poglavlja: Predgovor, Biološke činjenice, Nezavisna žena (str. 9-29, 29-62, 551-59).
3. Butler, J., Nevolje s rodom, Zagreb: Ženska infoteka, 2003. 4. Donaldson, M., What is Hegemionc Masculinity, na: http://ro.uow.edu.au/cgi/viewcontent.cgi?article=1149&context=artspapers 4. Neko je rekao feminizam, ur. Adriana Zaharijević, poglavlje: Kratka historija sporova: šta je feminizam (str. 384. – 415.), na: http://rs.boell.org/sites/default/files/feminizam_2_gesamt_v3.pdf
5. Čitanka priređena za kolegij (dostupna u staklenoj sobi Odsjeka) IZBORNA LITERATURA
Benhabib, S., Situating the Self: Gender, Community and Postmodernism in Contemporary Ethics, New York: Routledge, 1992.
Brundson, Ch., „Pedagogije ženskog: feminističko podučavanje i ženski žanrovi“, u: Politika
teorije: zbornik rasprava iz kulturalnih studija (priredio D. Duda), Zagreb: Disput, 2006., str. 157-181.
Butler, J., Bodies that Matter. On the Discursive Limits of Sex, London i New York: Routledge,
1993. Cyberfeminizam (ver.1.0) (ur. I. Marković), Zagreb: Centar za ženske studije, 1999. Čale, F. L., Euridikini osvrti, Naklada MD, Zagreb: Centar za ženske studije, 2001.
Gilligan, C., In a Different Voice: Psychological Theory and Women's Development, Cambridge: Harvard University Press, 1993.
Grosz, E., “Bodies and Knowledges: Feminism and the Crisis of Reason”, u: Feminist Epistemologies (ur. L. Alcoff i E. Potter), Routledge, London& New York, 1993, str. 187-217.
Jagose, A. Queer Theory, Melbourne: Melbourne University Press, 1996.
Kristeva, J., Moći užasa, Zagreb: Naprijed, 1989. Male Order. Unwrapping Masculinity (ur. R. Chapman i J. Rutherford), London: Lawrence &
Wishart, 1988. Moi, T., Sexual/Textual Politics, Feminist Literary Theory, London: Methuen, 1985. Shifting Identities, Shifting Racisms: A Feminism and Psychology Reader (ur. K. K. Bhavani i A.
Phoenix), London, Thousand Oaks, New Delhi: SAGE Publications, 1994. Spivak, G. C., In Other Worlds, Essays in Cultural Politics, London i New York: Routledge, 1988. Theweleit, K., Muške fantazije 1- 4, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1983. Transgresija roda: Spolna/rodna ravnopravnost znači više od binarnosti (zbornik radova, ur. J.
Poštić i A.Hodžić), Zagreb: Ženska soba, 2006. Walby, S., Rodne preobrazbe, Zagreb: Ženska infoteka, 2005.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti i studentice su dužni/e aktivno sudjelovati, poticati interaktivnost i suistraživalački angažman, prezentirati i kritički argumentirati obrazovne sadržaje, predati seminarski rad i položiti ispit (usmeni). Angažman studentica i studenata bilježi se nakon/tijekom svakog predavanja te se, shodno zabilježenom, ostvaruju ocjenski bodovi. Seminarski radovi predaju se na zadnjem predavanju. Studentice i studenti su obavezni biti prisutni na minimalno 70% nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
E-pošta, oglasna ploča KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
E-pošta, oglasna ploča, redovite tjedne konzultacije NAČIN POLAGANJA ISPITA
Izvedbenim planom kolegija predviđeno je 8 nastavno – seminarskih susreta. Aktivnost studentica i studenata bilježi se tijekom svakog susreta u posebnu listu aktivnosti dostupnu na uvid kod nositeljice kolegija. Aktivnost studentica i studenata bilježi se nakon svakog susreta na način: 0 ocjenskih bodova – student/-ica ne sudjeluje aktivno u nastavnom ili seminarskom susretu (ne postavlja pitanja, ne sudjeluje u raspravama, ne iznosi vlastite stavove, promišljanja i(li) kritičke uvide, ne doprinosi na konstruktivan način nastavnom procesu) 1-4 ocjenskih bodova – student/-ica rijetko sudjeluje u aktivnostima tijekom nastavnog ili seminarskog susreta (jedno aktivno sudjelovanje po susretu) 5-7 ocjenskih bodova – student/-ica gotovo uvijek sudjeluje u nastavi (jedno do pet aktivnih sudjelovanja po susretu) 8 – 10 ocjenskih bodova – student/-ica uvijek sudjeluje u nastavi (više od pet aktivnih sudjelovanja po susretu) Kolokvij ima 4 pitanja, a svako pitanje nosi 5 bodova. Seminarski rad ocjenjuje se na sljedeći način:
dovoljan 2 = 20-24 bodova - rad je napisan, prezentirano je poznavanje sadržaja dobar 3 = 25-29 bodova - rad je napisan, prezentirano je poznavanje i razumijevanje
sadržaja vrlo dobar 4 = 30-34 bodova - rad je napisan, prezentirano je poznavanje, razumijevanje i
analiza sadržaja izvrstan 5 = 35-40 bodova - rad je napisan, prezentirano je poznavanje, razumijevanje,
analiza, te kritičko vrednovanje sadržaja
Završni ispit je usmeni i sastoji se od tri pitanja, a svako pitanje nosi 10 bodova. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 16.06. i 30. 06 u 9.00 sati (kabinet F - 816)
Jesenski izvanredni 01.09. i 08. 09. u 9.00 sati (kabinet F – 816)
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
02.03. 9.15 –
14.00 sati
P: 9.15 – 10.40 – predstavljanje kolegija (sadržaj, smisao, izvedbene cjeline), podjela tema seminarskih radova, upoznavanje s načinom rada na kolegiju S: 10.50 – 12.20 Sebstvo, doživljaj, imaginacija P: 12.30 – 14.00 Rod i/ spol – mapiranje identiteta
09.03. 9.15 –
14.00 sati
P: 9.15 – 10.40 Identiteti u diskursu – imenovanja i prijepori S: 10.50 – 12.20 Medijske poruke – muškarci i žene P: 12.30 – 14.00 Identiteti i mediji
16.03. 9.15 –
P: 9.15 – 10.40 Spolne/rodne uloge: esencijalizam, konstruktivizam S: 10.50 – 12.20 Arhetipovi; spoznajne mitologije i predrasude
14.00 sati P: 12.30 – 14.00 Univerzalni subjekt; dihotomije, paradoksi univerzalnosti
23.03. 9.15 –
14.00 sati
P: 9.15 – 10.40 Tjelesnost identiteta – identiteti u tijelu S: 10.50 – 12.20 Konstrukti muškosti i ženskosti: rat, pornografija P: 12.30 – 14.00 Identiteti i nasilje
30.03. 9.15 –
14.00 sati
Kolokvij 9.15 – 10.00 sati P: 10.05 – 11.35 Teorije o muškosti S: 11.40 – 13.10 Muškost – slike i autoriteti P: 13.15 – 14.00 Feminističke teorije identiteta
27.04. 9.15 –
14.00 sati
P: 9.15 – 10.40 Izvedbe identiteta: umjetnost u fokusu S: 10.50 – 12.20 Žene i fikcija/žene u fikciji (pročitati: V. Wolf: Vlastita soba) P: 12.30 – 14.00 Umjetnička praksa: patrijarhalni kodovi i feminističke intervencije
04.05. 9.15 –
14.00 sati
P: 9.15 – 10.40 Queer teorija i identitetska situacija S: 10.50 – 12.20 Igre i (pro)izvođenje identiteta P: 12.30 – 14.00 „Nevolje s identitetom“ – performativnosti i prijelazi
11.05. 9.15-
12.20 sati
P: 9.15 – 10.40 Etičko čitanje identiteta S: 10.50 – 11.35 Ideologija pogleda i Drugost 11.40 – 12.25 Evaluacija kolegija
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Medijska kultura Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar IV. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15 + 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, 10.15.-12.00 h; P 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić
Kabinet 810 Vrijeme za konzultacije Srijeda, 12.30.-14.00 h
Telefon 051/265 697 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Kabinet
Vrijeme za konzultacije Telefon
e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Medijska se kultura u okviru ovog kolegija istražuje i interpretira u širem kontekstu koji seže s onu stranu puke 'kulturalizacije' medijskih sadržaja i fenomena, kao i medijsko-kulturalnih identitetskih pitanja, te zahvaća područja ideološko-političkih i ekonomsko-interesnih društvenih prijepora kojih su mediji neizostavan dio. Na tom tragu medijska je kultura shvaćena i proučava se kao poprište hegemonijskih borbi za ideološku dominaciju i prevlast između suprotstavljenih interesnih socijalnih, političkih i gospodarskih skupina. Iz navedenih je razloga kolegij sastavljen iz dva prepoznatljiva tematska bloka: a) upoznavanja s osnovnim kulturalno-studijskim i društveno-kritičkim disciplinarnim pristupima i njihovim konceptima (marksizam, strukturalizam, postmodernizam, semiotika); b) analize aktualnih trendova po pitanju medijskih tržišta, medijskih politika, vlasništva nad medijima i okolnosti njihova financiranja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Očekuje se da će studenti/ce nakon odslušanog kolegija i položenog ispita steći ne samo osnove za proučavanje i interpretaciju sadržaja medijske kulture, već i za analizu, te argumentacijski utemeljenu kritiku trendova medijske kulture i njezinih mogućih utjecaja u okvirima širih društveno-političkih i ekonomskih konteksta. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi
0,5 10
Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1,5 30 UKUPNO 4 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da
bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Hill, S. & Fenner, B. (2010). Media and Cultural Theory. Bookboon.com (odabrana
poglavlja). 2. Kellner, D. (2004). Medijska kultura. Beograd: Clio (odabrana poglavlja). 3. (2014) Značaj medijskog integriteta. Vraćanje medija i novinarstva u službu javnosti.
Zagreb: Centar za istraživačko novinarstvo (odabrana poglavlja). IZBORNA LITERATURA
1. Gurevitch, M., Bennett, T., Curran, J., Woollacott, J. (2005). Culture, Society, and the Media. London & New York: Routledge.
2. Inglis, F. (1997). Teorija medija. Zagreb: AGM. 3. Rayner, Ph., Wall, P., Kruger, S. (2004). Media Studies: The Essential Resource. London &
New York: Routledge. 4. Siapera, E. (2010). Cultural Diversity and Global Media. Oxford: Wiley-Blackwell
Publishing. 5. Taylor, L., Willis, A. (1999). Media Studies. Text, Institutions, and Audiences. Oxford:
Blackwell Publishing. 6. Thornham, S., Bassett, C., Marris, P. (2009). Media Studies. A Reader. New York: New
York University Press. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAĐANJE NASTAVE
Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na ispit potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Nastava, konzultacije, oglasna ploča Odsjeka, e-pošta, web Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA
Održat će se dva kontrolna pismena testa (kolokvija) tijekom semestra (u 6. i 11. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na nastavnoj literaturi koju smo analizirali tijekom prethodna četiri tjedna nastave.
Uvjet za stjecanje prava na potpis i za izlazak na završni usmeni ispit je najmanje jedna pozitivna ocjena sa kolokvijâ.
Usmeni ispit se temelji na obaveznoj literaturi i jednoj knjizi izborne literature prema vlastitom izboru. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Od polaznika na kolegiju očekuje se da dođu pripremljeni na nastavu, što znači da pročitaju literaturu predviđenu za obradu u tom tjednu, te da se uključe u diskusiju.
Predviđen je samo JEDAN dodatni termin za nadoknadu i ispravak kolokvijâ, na kraju nastavnog dijela semestra! Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 17.06.i 01.07.2015. Jesenski
izvanredni 04. i 11.09.2015.
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
1.tjedan
Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepata. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju, te sa studentskim obavezama.
2. tjedan Marksizam, mediji, globalizam.
3. tjedan Frankfurtska škola kritičke teorije društva, neomarksizam i mediji.
4. tjedan Semiotika i formalizam.
5. tjedan Strukturalizam, poststrukturalizam i postmodernizam.
6. tjedan Kolokvij I.
7. tjedan Mediji, javni interes i korupcija.
8. tjedan Medijske politike, financiranje medija i vlasništvo nad medijima.
9. tjedan Medijska politika i vlasništvo nad medijima: primjer Hrvatske
10. tjedan Financiranje medija i pozicija novinarske prakse: primjer Hrvatska.
11. tjedan Kolokvij II.
12. tjedan Medijska kultura, politika i ideologija.
13. tjedan Kritički i multiperspektivistički studiji kulture.
14. tjedan Ispravak i nadoknada kolokvijâ.
15. tjedan Zaključna razmatranja tema obrađenih na kolegiju.
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tekstualnost i narativnost Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar IV. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom od 12.15 do 14.00, učionica 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -
Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Danijela Marot Kiš Kabinet 704
Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 12.00 do 13.30 Telefon 265 703
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -
Kabinet Vrijeme za konzultacije
Telefon e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Određenje teksta i konteksta; svojstva teksta; granice teksta Pitanje granica teksta; jezičnost i kulturološka razumljivost teksta – tekst i kontekst Pripovijedanje i tekstualne prakse Intertekstualnost - metatekstualnost Komunikacijski parametri; emisija i recepcija; moć teksta i moć konteksta (ideologije, kulture); mehanizmi
otpora; mehanizmi pridobivanja čitatelja; politika i etika pripovijedanja (Biti) Tekstualnost i narativnost u kibernetičkom prostoru: postmodernistički preokret i novi mediji; multimedijalni
diskurs; kibernetički prostor, virtualnost i tekst (M.L. Ryan); komuniciranje i narativni čin u virtualnom prostoru
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
prepoznati i objasniti temeljna tumačenja pojmova tekst, tekstualnost, narativnost objasniti odnos tekstualnosti i narativnosti objasniti i kontekstualizirati naslovne pojmove unutar diskursa kulture, ideologije, identiteta... na temelju usvojenoga teorijskog instrumentarija samostalno analizirati odabrane predloške
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1 30 Seminarski rad 1,5 40 UKUPNO 4 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispiupisu ocjenetu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Badurina, L. Između redaka – Studije o tekstu i diskursu. Zagreb – Rijeka, 2008. Biti, V. (ur.): Politika i etika pripovijedanja. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb 2002. Moranjak – Bamburać, Nirman: Retorika tekstualnosti. Sarajevo 2003.
IZBORNA LITERATURA
Bal, M. Narratology: Introduction to the Theory of Narrative. Toronto – Buffalo – London, 1989. Biti, V. Suvremena teorija pripovijedanja. Zagreb, 1992. Biti, V. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb, 2000. (odabrane natuknice) Milanja, C. Autor, pripovjedač, lik. Osijek, 2000. Ryan, M. L. Cyberspace Textuality (Computer Technology and Literary Theory). Indiana University Press,
1999.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. Za više od 30 % izostanaka oduzimaju se ocjenski bodovi.
U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: [email protected] NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Vrednovanje obveza studenata / studentica: Seminarski rad
Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni konzultirati se s nastavnicom u vezi literature.
U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju seminarskog rada studentima se oduzimaju ocjenski bodovi.
Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 40 bodova. Ocjenjuju se sljedeće komponente: poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije (10 bodova), trajanje izlaganja – 20 minuta (10 bodova), jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala: upitnici, demonstracije, pitanja za raspravu (20 bodova).
Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 36 – 40 bodova, vrlo dobar (4): 31 – 35 bodova, dobar (3): 26 - 30 bodova, dovoljan (2): 20 – 25 bodova.
Međuispit
Studenti su obavezni položiti dva kolokvija koji se sastoje od pet pitanja esejskoga tipa. Na kolokvijima se može maksimalno ostvariti 60 bodova (2 X 30 bodova). Točni odgovori na pitanja esejskoga tipa na kolokviju donose max. 6 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka (15 bodova).
Napomena: Međuispiti se polažu u travnju i u lipnju. Studenti imaju pravo na jedan popravni ispit koji se polaže u lipnju.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 19. 6. i 3. 7. 2015. u 12.00
Jesenski izvanredni
4. 9. i 11. 9. 2015. u 12.00
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
1. Sadržaj kolegija; obaveze na kolegiju; način stjecanja bodova.
2. Tekst: definicije i teorijski pristupi.
3. Tekst i kontekst.
4. Granice teksta.
5. Tekstualne prakse i pripovijedanje.
6. Naratologija – temeljni pojmovi (1. dio).
7. Naratologija (temeljni pojmovi (2. dio).
8. Kolokvij 1
9. Intertekst i intertekstualnost.
10. Metatekst i metatekstualnost.
11. Tekst autor.
12. Tekst i čitatelj.
13. Tekst kao performativ.
14. Tekst i pitanje virtualnosti
15. Kolokvij 2
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulturalna povijest modernog i postmodernog doba
Studij Preddiplomski studij kulturologije
Semestar VI. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda, 15:15, predavaonica 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
Nositelj kolegija doc. dr. sc. Vjeran Pavlaković
Kabinet F-804
Vrijeme za konzultacije četvrtak 11:00 – 13:00
Telefon 051/265-705
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Renato Stanković
Kabinet F-817
Vrijeme za konzultacije
Telefon
e-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Uvod u znanost s raspravama o temeljnim pojmovima i teorijskim pristupima modernizma i postmodernizma. Nastave i seminari će istraživati i analizirati razne teorije modernizma i postmodernizma, pogotovo vezano za svjetsku i hrvatsku historiografiju. Također će se analizirati postmodernistički utjecaj na popularnu kulturu, film, literaturu, umjetnosti i drugih društvenih područja. Uz čitanje raznih teoretskih tekstova, studenti će razvijati analitičko razmišljenje, kulturu dijaloga, istraživačke vještine i upotreba različitih izvora (medije, arhive, internet, usmena povijest, terensko istraživanje, itd.) i pisanje seminarskih radove. Sadržaj kolegija uzima teoretske primjere iz međunarodnih slučajeva kako bi se analiziralo hrvatsku društvenu situaciju, te konstrukciju kulture i identitet na ovim prostorima. Važno je pročitati literaturu (na hrvatskom i engleskom) i biti spreman za raspravu na seminaru, s ciljem da studenti aktivno sudjeluju na nastavi.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti će nakon položenog ispita i izvršenih zadataka biti u stanju definirati razne teorije modernizma i postmodernizma i kulturna povijest; objasniti kako postmodernizma je utjecao na raznim aspektima suvremenog društva; istraživati utjecaj nekih pojmova, npr. globalizacija, na hrvatsko društvo; i biti spremni koristiti puno različitih vrsta izvora za pisanih radova i rasprava na predavanjima.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi i na gostujućim predavanjima
1 20
Kontinuirana provjera znanja 1 1. zadaća (metanarativ – internet, film, udžbenici)
1 20
Kontinuirana provjera znanja 2 - 2. zadaća (Balkanizam i kultura) i prezentacija
1 30
ZAVRŠNI ISPIT 2 30
UKUPNO 5 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova
da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA
OBVEZNA LITERATURA
Jean Baudrillard, “Precession of Simulacra,” Simulacra and Simulation (1995)
Dušan Bijelić i Obrad Savić, ur., Balkan as Metaphor (2002) (odabrana poglavlja)
Giuliana Bruno, “Postmodernism and Bladerunner,” u October (1987)
Michael Casey, Che’s Afterlife (2010), (odabrana poglavlja)
Michel Foucault, Biopolitika (1994), str. 55 – 92
Mirjana Gross, “O historiografiji posljednih trideset godina,” u Časopisu za suvremenu povijest (2006)
Jurgen Habermas, “Modernity versus Postmodernity,” u New German Critique (1981)
Michael Hardt and Antonio Negri, Imperij (2003) (odabrana poglavlja)
Mitja Velikonja, Titostalgija (2010), str. 7 – 78
Ihab Hassan, “The Question of Postmodernism,” u Performing Arts Journal (1981)
Andreas Huyssen, “Zemljovid postmodernog,” u Linda Nicholson (ur.), Feminizam/Postmodernizam (1999), str. 206–242
Todd McGowan, “Lost on Mulholland Drive: Navigating David Lynch’s Panegyric to Hollywood,” u Cinema Journal (2004), str. 67–89
Maple Razsa, Bastards of Utopia (2012)
Hannu Salmi, The 19th Century: A Cultural History (2008) (odabrana poglavlja)
Maria Todorova, Imagining the Balkans (2009) (odabrana poglavlja)
Robert Venturi, et al., Learning from Las Vegas (1977) (odabrana poglavlja)
White, H. “Historijska pripovjednost i problem istine,” u Časopisu za suvremenu povijest (2004)
IZBORNA LITERATURA
Peter Burke, Što je kulturalna povijest? (2006)
Michael Hardt and Antonio Negri, Mnoštvo (2009)
Lynn Hunt, Nova kulturna historija (2001)
Frederic Jameson, “Postmodernism and Consumer Society,” “Theories of the Postmodern” u The Cultural Turn (2009)
Katarina Luketić, Balkan: od geografije do fantazije (2013)
Jean-Francois Lyotard, The Postmodern Condition (1984)
Kevin McNamara, “Blade Runner’s Post-Individual Landscape,” u Contemporary Literature (1997)2.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su dužni biti nazočni na 75% predavanja i sudjelovati u diskusijama.
Također su dužni prije izlaska na završni ispit predati seminarski rad što im donosi 1 ECTS kredita. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
- mrežne stranice Mudri.uniri
- Konzultacije
- Oglasna ploča Odsjeka
- E-pošta
- Web fakulteta
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno
E-pošta
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave - zadaće navedene u izvedbenom planu
Završni ispit - Ispit je pismeni. Sastoji se od esejskih pitanja. Studenti mogu osvojiti maksimalno 30 bodova.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski -
Proljetni izvanredni
-
Ljetni 18.06. i 09.07.
Jesenski izvanredni
03. i 10.09.
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME Prethodna priprema
studenata
1. 4.03 Uvod
2. 11.03 Kulturalna povijest 19. stoljeća Salmi
3. 18.03 Što je postmodernizam? Huyssen, Hassan, Habermas
4. 25.03 Nova kulturalna historija – povijest i postmodernizam Gross, White
5. 1.04 Nostalgija (Titostalgija) Velikonja, Casey
6. 8.04 Film i postmodernizam (priprema za seminar) Bruno, McGowan
7. 15.04 Globalizacija i otpor Hardt i Negri
8. 22.04 GOST
9. 29.04 Cyborgs and the future of postmodernism Baudrillard, zbornik
10. 6.05 Identitet i postmodernizam Todorova
11. 13.05 Balkanizam – KATARINA LUKETIĆ Bjelić, Luketić
12. 20.05 Foucault i postmodernizam – SLAVEN CRNIĆ Foucault
13. 27.05 Bastards of Utopia Razsa seminarski rad
14. 3.06 Gradovi i arhitektura: od modernizma do postmodernizam Venturi
15. 10.06 Studentske prezentacije
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Popularna kultura 1 Studij Prediplomski studij kulturologije Semestar 6. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu u 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
Nositelj kolegija izv. prof. dr. sc. Peter Stanković Kabinet F-807
Vrijeme za konzultacije nakon predavanja Telefon
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju
Kabinet - Vrijeme za konzultacije -
Telefon - e-mail -
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
-Što je popularna kultura? Kultura i ideologija. -Popularna kultura i kulturalni studiji -Semiologija. Kodiranje i dekodiranje televizijskog diskursa. Televizijski medij i ideologija masovne kulture. Televizija kao tekst. -Etnografija subkultura. -Kulturni populizam i pitanje semiotskog ekscesa. -Poststrukturalizam, popularne identitete i analize reprezentacija. -Ranicière i politika estetike. -Film kao forma i politika.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: definirati popularnu kulturu, analizirati ključne manifestacije popularne kulture, razlikovati teorijske škole: tradiciju „kultura i civilizacija”, strukturalizam, postrstrukturalizam, neogramscijevski marksizam, frankfurtsku školu, kulturalne studije.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Seminar 1 25 Pismeni ispit 3 75 UKUPNO 4 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Strinati, D. 2004. An Introduction to Theories of Popular Culture. London: Routledge. 2. Storey, J. 1996. What is Cultural Studies? A Reader. London: Arnold. 3. Smith, P. and Riley, A. 2009. Cultural Theory (2nd ed.). Malden: Blackwell.
IZBORNA LITERATURA
1. Fiske, J. 1989. Understanding Popular Culture. London: Hyman. 2. de Certau, M. 2003. Invencija svakodnevice. Zagreb: Naklada MD. 3. Jenkins, H. 2008. Convergence Culture. Where Old and New Media Collide. New York:
New York University Press.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su obavezni redovno prisustvovati nastavi.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Na nastavi i putem mejla
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Konzultacije, e-pošta.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Seminar mora zadovoljavati osnovne postavke istraživačkoga znanstvenog rada: jasno iskazana tema istraživanja, istraživački pristup, metoda istraživanja, teorijski okvir, jasna argumentacija, zaključak. Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference (npr. APA, MLA, Harvard, ) etc.) ali se njega moraju i pridržavati. Seminar mora sadržavati minimalno 6 do maksimalno 8 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake. Pismeni ispit sastoji se od tri pitanja iz predavanja i literature. Svako pitanje donosi maksimalno 25 bodova. Opća napomena Još tijekom nastave treba je predati seminarski rad, da bi se moglo pristupiti završnom ispitu.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski --------
Proljetni izvanredni
---------
Ljetni 17. 6. 2015; 1. 7. 2015 u 11 sati
Jesenski izvanredni
1. 9. 2015, 08.09.2015 u 11 sati
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM NAZIV TEME Prethodna priprema
studenata
1. Definicije popularne kulture i ideologije masovne kulture
2. Tradicija kultura i civilizacija
3. Kulturalizam
4. Marksizmi
5. Neogramscijevski kulturalni studiji
6. Strukturalizam i semiologija
7. Analize televizije kao teksta
8. Studije subkultura
9. Kulturni populizam
10. Poststrukturalizam
11. Analiza identiteta i reprezentacija
12. Ranicière i politika estetike. Predaja seminara 13. Metode proučavanja popularne kulture
14. Zaključak
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Medijska kultura Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar VI. Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15 + 15 + 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtak, 10.15.-12.00 h; P 138 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Hajrudin Hromadžić
Kabinet 810 Vrijeme za konzultacije Srijeda, 12.30.-14.00 h
Telefon 051/265 697 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Kabinet
Vrijeme za konzultacije Telefon
e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Medijska se kultura u okviru ovog kolegija istražuje i interpretira u širem kontekstu koji seže s onu stranu puke 'kulturalizacije' medijskih sadržaja i fenomena, kao i medijsko-kulturalnih identitetskih pitanja, te zahvaća područja ideološko-političkih i ekonomsko-interesnih društvenih prijepora kojih su mediji neizostavan dio. Na tom tragu medijska je kultura shvaćena i proučava se kao poprište hegemonijskih borbi za ideološku dominaciju i prevlast između suprotstavljenih interesnih socijalnih, političkih i gospodarskih skupina. Iz navedenih je razloga kolegij sastavljen iz dva prepoznatljiva tematska bloka: a) upoznavanja s osnovnim kulturalno-studijskim i društveno-kritičkim disciplinarnim pristupima i njihovim konceptima (marksizam, strukturalizam, postmodernizam, semiotika); b) analize aktualnih trendova po pitanju medijskih tržišta, medijskih politika, vlasništva nad medijima i okolnosti njihova financiranja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Očekuje se da će studenti/ce nakon odslušanog kolegija i položenog ispita steći ne samo osnove za proučavanje i interpretaciju sadržaja medijske kulture, već i za analizu, te argumentacijski utemeljenu kritiku trendova medijske kulture i njezinih mogućih utjecaja u okvirima širih društveno-političkih i ekonomskih konteksta. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi
0,5 10
Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 30 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 30 ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 1,5 30 UKUPNO 5 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da
bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Hill, S. & Fenner, B. (2010). Media and Cultural Theory. Bookboon.com (odabrana
poglavlja). 2. Kellner, D. (2004). Medijska kultura. Beograd: Clio (odabrana poglavlja). 3. (2014) Značaj medijskog integriteta. Vraćanje medija i novinarstva u službu javnosti.
Zagreb: Centar za istraživačko novinarstvo (odabrana poglavlja). IZBORNA LITERATURA
1. Gurevitch, M., Bennett, T., Curran, J., Woollacott, J. (2005). Culture, Society, and the Media. London & New York: Routledge.
2. Inglis, F. (1997). Teorija medija. Zagreb: AGM. 3. Rayner, Ph., Wall, P., Kruger, S. (2004). Media Studies: The Essential Resource. London &
New York: Routledge. 4. Siapera, E. (2010). Cultural Diversity and Global Media. Oxford: Wiley-Blackwell
Publishing. 5. Taylor, L., Willis, A. (1999). Media Studies. Text, Institutions, and Audiences. Oxford:
Blackwell Publishing. 6. Thornham, S., Bassett, C., Marris, P. (2009). Media Studies. A Reader. New York: New
York University Press. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU
POHAĐANJE NASTAVE
Za ostvarivanje prava na potpis i izlazak na ispit potrebno je minimalno 75% prisustvo na nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Nastava, konzultacije, oglasna ploča Odsjeka, e-pošta, web Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno, na konzultacijama ili nakon nastave i preko e-pošte. NAČIN POLAGANJA ISPITA
Održat će se dva kontrolna pismena testa (kolokvija) tijekom semestra (u 6. i 11. tjednu nastave). Svaki se kolokvij sastoji od pet pismenih pitanja temeljenih na nastavnoj literaturi koju smo analizirali tijekom prethodna četiri tjedna nastave.
Uvjet za stjecanje prava na potpis i za izlazak na završni usmeni ispit je najmanje jedna pozitivna ocjena sa kolokvijâ.
Usmeni ispit se temelji na obaveznoj literaturi i jednoj knjizi izborne literature prema vlastitom izboru. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Od polaznika na kolegiju očekuje se da dođu pripremljeni na nastavu, što znači da pročitaju literaturu predviđenu za obradu u tom tjednu, te da se uključe u diskusiju.
Predviđen je samo JEDAN dodatni termin za nadoknadu i ispravak kolokvijâ, na kraju nastavnog dijela semestra! Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 17.06.i 01.07.2015. Jesenski
izvanredni 04. i 11.09.2015.
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
1.tjedan
Uvod u kolegij. Definiranje osnovne terminologije, problemskih motiva i ključnih koncepata. Upoznavanje s temama i literaturom na kolegiju, te sa studentskim obavezama.
2. tjedan Marksizam, mediji, globalizam.
3. tjedan Frankfurtska škola kritičke teorije društva, neomarksizam i mediji.
4. tjedan Semiotika i formalizam.
5. tjedan Strukturalizam, poststrukturalizam i postmodernizam.
6. tjedan Kolokvij I.
7. tjedan Mediji, javni interes i korupcija.
8. tjedan Medijske politike, financiranje medija i vlasništvo nad medijima.
9. tjedan Medijska politika i vlasništvo nad medijima: primjer Hrvatske
10. tjedan Financiranje medija i pozicija novinarske prakse: primjer Hrvatska.
11. tjedan Kolokvij II.
12. tjedan Medijska kultura, politika i ideologija.
13. tjedan Kritički i multiperspektivistički studiji kulture.
14. tjedan Ispravak i nadoknada kolokvijâ.
15. tjedan Zaključna razmatranja tema obrađenih na kolegiju.
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Popularna kultura 2 : Intermedijalnost Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 6 Akademska godina 2014/2015 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak P-138, 9:15h Mogućnost izvođenja na stranom jeziku -
Nositelj kolegija doc. dr. sc.Diana Grgurić Kabinet F-812
Vrijeme za konzultacije Utorak 11:00 – 11:45 i po dogovoru Telefon 051/ 265706
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju
Kabinet Vrijeme za konzultacije
Telefon e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Povijest glazbeno-literarnih interart studija. Recentni studiji: studij riječi i glazbe (WMA) i S. P. Scherovi rezultati istraživanja verbalne glazbe književnoumjetničkog karaktera. Scherova trijadna tipologija glazbeno-literarnih veza (literatura u glazbi; glazba i literatura; glazba u literaturi); intermedijalne relacije glazbe u književnosti (word music) ili strukturne analogije s glazbom (structural analogies to music) glazbene instance u literaturi koje se nazivaju muzikalizacijama fikcije. Teorijske modifikacije glazbeno-literarnih veza (A. Gier i W. Wolf) kao izvankompozicijska intermedijalnost (extra compositional intermediality). Drugi pristup intermedijalnosti kroz prizmu promatranja Boltera i Grusina. Postmodernističke intermedijalne prakse, teorije i primjeri.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 1.definirati i objasniti intermedijalne teorije 2. opisati intermedijalne oblike 3. objasniti umjetničke težnje prema intermedijalnim oblicima i navesti najčešće prakse 4.primijeniti konkretne analitičke modele NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 0,5 - Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 40 Kontinuirana provjera znanja 2 2 60 UKUPNO 4 100
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na
završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Grgurić. D. Glazba, riječ: istraživanje suodnosa. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb i ICR, Rijeka. 2011. Intermedijalnost 10-23, Glazbena kritika28-31.Prema glazbi u romanima: Metafora fuge u romanu Berenikina kosa 132-141. Hansen-Löve, Aaga A. (1988). “Intermedijalnost i intertekstualnost”, (ur. Z.Maković i dr.), Intertekstualnost & intermedijalnost. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 1988. Str.31-74. Ur. Steven Paul Scher, Music and Text: critical inquiries. Cambridges University Press. 1992. J. Neubauer Music and literature Žmegač, V. Književnost i glazba. Intermedijalne studije. Zagreb: Matica hrvatska.2003. Književnost u glazbi, Glazba u književnosti. Bolter, Jay & Grusin, Richard. Remediation, MIT, Boston 1999. Kiene Brillenburg Wurth, Multimediality, Intermediality, and Medially Complex Digital Poetry http://www.rilune.org/mono5/3_brillenburg.pdf Perica I. Intermedijalnost kao paradigma postmoderne, Umjetnost riječi,no. 1-2/ 2009. Oliver Sacks. Muzikofilija: Priča o glazbi i mozgu. prijevod: Selma Muftić Pustički, Algoritam, Zagreb. 2012.
IZBORNA LITERATURA
Wolf, W. „Intermediality Revisited: Reflections on Word and Music Relations in the Context of a General Typology of Intermediality“ (ur. Lodato M. Suzzane, Aspdent S. and Bernhardt W.): Word and Music Studies: Essayes in Honor of Steven Paul Scher and on Cultural Identity and the Musical Stage. Amsterdam: Rodopi.2002.
Ivana Keser Battista. Intertekstualnost, intermedijalnost i interdisciplinarnost u filmskom eseju. Medij. istraž. (god. 16, br. 1) 2010. (131-160). http://hrcak.srce.hr/58487
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i informirati se o nastavi s koje su izostali. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i elektroničkom poštom
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Nastavnik je dostupan za vrijeme dogovorenih konzultacije i putem elektroničke pošte
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Kontinuirana provjera znanja 1 –zadaća, analiza intermedijalnih primjera koji moraju zadovoljavati osnovne postavke analitičkog rada: 1) jasno iskazana tema 2) teorijski okvir 3) kritička analiza Svaka ovdje navedena sastavnica rada nosi: 1)10 bodova, 2)10 bodova, 3)20bodova Zadaća mora sadržavati minimalno dvije kartice teksta (1 kartica = 1800 znakova uključujući razmake). Stječe se maximalno 40 ocjenskih bodova. Kontinuirana provjera znanja 2 – pismeni ispit – sastoji se od deset pitanja od kojih 5 esejističkih (svako pitanje 8 bodova) i 5 pitanja s upisivanjem pojmova (svako pitanje 4 boda)od ukupno 60 bodova koji se ocjenjuju se na sljedeći način: izvrstan (5): 60-57 bodova, (4/5): 56-53 bodova, vrlo dobar(4): 52-49bodova, (3/4): 48-45bodova, dobar (3): 44-40bodova, (2/3) 39-35bodova, dovoljan (2): 34-30bodova. Opće napomene: Kontinuirana provjera 1 i 2 je obavezna za sve studente. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu D (od 50 do 59%). Pravo se stječe bodovima svih uključenih aktivnosti. Popravni ispit polažu studenti koji na pismenom nisu ostvarili minimum od 30 ocjenskih bodova; popravni pismeni: isti uvjeti kao i kontinuirana provjera znanja 2, ili popravni usmeni: 3 pitanja od kojih svako pitanje iznosi 20 o.b. Oni studenti koji na popravnom ispitu ne ostvare minimum od 30 ocjenskih bodova nemaju pravo izlaska na ispit. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 23.6 i 7.7. u 11 h kabinet F-812
Jesenski izvanredni 4.9 i 11.9 u 11 h kabinet F-812
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
2.3. Teorijski pristupi intermedijalnosti (Interart studiji)
9.3. Teorijski pristupi intermedijalnosti II 16.3. Glazba kao tekst – intermedijalnost III 23.3 Muzikalizacija romana 30.3 Medij 13.4. Konvergencija kulture 20.4. Hundertwasser i intermedijalnost 27.4. Kromastezija 4.5. Analiza primjera I 11.5. Analiza primjera II (Stage composition – Kandinsky)
18.5. Zadaća –analize (izlaganje studenata) 25.5. Zadaća - analize (izlaganje studenata) 1.6. Zadaća-analize (izlaganje studenata) 8.6. Pismeni ispit
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kulture srednje Europe Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar VI. Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 8:15-10:00 u 006 / 402Mogućnost izvođenja na stranom jeziku moguće je
Nositelj kolegija prof. dr. sc. Nikola Petković Kabinet F-809
Vrijeme za konzultacije srijeda 10-11 Telefon 265-693
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju
Kabinet Vrijeme za konzultacije
Telefon e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Koristeći teorijski aparat kolonijalne i postkolonijalne kulturalne i književne kritike, studenti će, u kombinaciji predavanja i seminara (izlaganja studentskih radova) biti upoznati s klasičnim tekstovima-dokumentima srednjeeuropske kulture. Tradicionalno tumačeni narativi Jaroslav Hašeka, Claudia Magrisa, Miroslava Krleže i Nedjeljka Fabrija, bit će re-evaluirani iz rakursa postkolonijalnih teorija. Iz istog će se rakursa čitati i recentni romani Ante Armaninija i Drage Hedla. Strateška pretpostavka kolegija je da je, unatoč razlikama u dinamici kolonizacije koje su, što se vaneuropskih prostora tiče centrifugalne, Srednja Europa, gotovo od početaka njezine formacije, bila nedominantna kolonija čija je kolonijalna stvarnost počivala na centripetalnim imperijalnim dinamikama OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Upoznati studente s novim načinima tumačenja kulturalnog i geostarteškog prostora (Srednje Europe) iz vizure postkolonijalizma. Upoznati studente s poveznicama (sličnostima i razlikama) između tri epohalna stanja: postmodernizma, postkolonijalizma i postkomunizma. Studenti će biti u prilici testirati nove teorijsko-interpretacijske spoznaje na kanonskim tekstovima koji su prepoznati kao spomenici srednjeeuropske kulture na koju se tradicionalno gleda kao na metaforu protesta i prema Istoku i prema Zapadu. Studenti će biti u prilici testirati nove teorijsko-interpretacijske spoznaje na kanonskim ali i suvremenim tekstovima koji su prepoznati kao spomenici srednjeeuropske kulture na koju se tradicionalno gleda kao na metaforu protesta i prema Istoku i prema Zapadu. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo Rad na daljinu X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 0 Izlaganje 0,5 20 Seminarski rad 1,5 40 Pismeni ispit, kolokvij 1,5 40 UKUPNO 4 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Skripta (distrbuirana u e- obliku) Jaroslav Hašek, Dobri Vojak Švejk Claudio Magris, Dunav Miroslav Krleža, Hrvatski bog Mars Nedjeljko Fabrio, Vježbanje života Ante Armanini. Predsjednik Tuki i Grof Pizzaman Drago Hedl. Donjodravska obala IZBORNA LITERATURA
Bit će distribuirana, odnosno studenti će biti upozoravani na nju u tijeku semestra. Ideja je da se do izborne literature dolazi u interakciji između radnih grupa studenata i instruktora
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Provjeravat će se prisutnost studenata na predavanjima i seminarima.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka Web stranice fakulteta i odsjek
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Uredskim telefonom i službenom elektroničkom poštom, kao, naravno i usmeno.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opis pojedinačne aktivnosti: izlaganje: Kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, drugome njezinu retku, maksimalni broj bodova kojega student/ica može zaraditi u izlaganju je 20. Slijedi opis daljnje bodovne razdiobe unutar rečene aktivnosti: ukoliko je izlaganje istovremeno i napisano u obliku sažetka seminarskog rada koji se na dan izlaganja predaje te ukoliko student/ica sadržaj izloži koherentno, konzistentno, artikulirano i temeljeno na tekstu kojega obrađuje kao prostoru egzaktnosti njegovih/njezinih hipoteza, dobit će maksimalan broj bodova: 20. Broj bodova će se smanjivati proporcionalno sa smanjenjem gore opisane uobličenosti aktivnosti (izlaganja) u konzistentnu cjelinu. Opis pojedinačne aktivnosti: seminarski rad. Seminarski rad, kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, trećemu njezinu retku, maksimalno može donijeti 40 bodova. Relativno visok broj bodova ukazuje na prioritet kojega instruktor pridaje interpretativnosti, umijeću kreativnog čitanja zadanih (i fakultativno odabranih) radova i djela nad pukom reprodukcijom istih. Ključni kriterij za dosezanje uvijek željenog i unaprijed pretpostavljenog maksimuma je originalnost interpretacije koja se nužno mora temeljiti na tekstu kojega rad, bilo monografski, bilo komparatistički, bilo disciplinarno, bilo interdisciplinarno obrađuje. Tekst je, naglasimo to, ovdje jedini prostor egzaktnosti i od studenata i studentica očekuje se da u njihovim interpretativnim i analitičkim pristupima ne odstupaju od temeljnih tekstova kao ishodišta interpretacija. Što se potonje više budu temeljile na slobodnim improvizacijama, proizvoljnim asocijativnim
nizovima, intuitivnim uvidima u građu… broj bodova će se srazmjerno smanjivati dok ne dosegne imanentni minimum o čijoj razini prosubnu, kao kreativni čitatelj, donosi ocjenjivač istoga. Opis pojedinačne aktivnosti: pismeni ispit, kolokvij: Kao što je navedeno u krajnje desnoj kolumni, četvrtom njezinu retku, maksimalni broj bodova kojega student/ica može zaraditi na pismenom ispitu odnosno kolokviju je 40. Bodovno izjednačenje s prethodnom rubrikom (seminarski rad) plod je nastojanja da se izbalansira odnos stvaralačke interpretacije odabranoga teksta s njezinim reproduktivnim parnjakom. Naime, da bi uspješno došli do maksimuma bodova, studenti trebaju pročitati kompletnu zadanu obaveznu literaturu sukus koje su fikcionalno-historistički tekstualni dokumenti regije o kojoj je u kolegiju riječ. Provjera znanja sadrži cjelokupnost literature, no od studenata i studentica ne zahtjeva puko reproduktivno znanje. Pitanja su strukturirana konceptualno i bave se odabranom problematikom zadanih djela. Primjerice simbolom rijeke u djelu Dunav Claudia Magrisa… ili pak Magrisovim tretmanom Srednje Europe u odnosu na onaj Jaroslava Hašeka… Kolokvij sadrži osam (8) pitanja od kojih svako maksimalno može donijeti po pet (5) bodova što u sveukupnosti čini upravo četrdeset (40) bodova kako je to gore i navedeno. Svako je pitanje poziv na mini-esej od kojega se očekuje da ne prijeđe pola rukom pisane stranice jednostrukoga proreda te da unutar zadanog prostora zahvati SVE segmente pitanja. Bodovat će se jasna argumentiranost teze utemeljene na tekstu na kojega pitanje upućuje, jasna i artikulirana ilustracija iste, uvjerljiva argumentacija i na tekstu temeljen zaključak. Stupnjevito odustajanje od zadanih segmentarnih očekivanja smanjivat će i numerički dio u bodovanju svakoga pitanja posebno što će rezultirati i sveukupnom smanjenju bodova pri konačnom zbrajanju kojega obavlja sam instruktor.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Studenti su dužni tijekom semestra napisati 1 seminarski rad koji će izložiti pred studentima. Na kraju kolegija piše se kolokvij. Pristupanje kolokviju je obavezno. Studenti koji ne pristupe kolokviju neće moći položiti kolegij.
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom
i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski ------
Proljetni izvanredni
------
Ljetni 18.06. i 09.07. u 11h
Jesenski izvanredni
04. i 11.09. u 11h
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA
1 Uvodno predavanje: 'Post' u 'Postkolonijalizmu' i 'Post' u Postmodernizmu
Pročitati cjelinu u skripti
2 Predavanje I: Srednja Europa: san, zbilja, utopija
Pročitati cjelinu u skripti
3 Predavanje II: Sloboda između propisanog i zabranjenog: Dobri vojak Švejk
Pročitati djelo
4 Predavanje III: Srednja Europa između Zenona i Heraklita: Dunav
Pročitati djelo
5 Predavanje IV: Margine Srednje Europe: kolonijalni motivi M. Kreže
Pročitati djelo
6 Predavanje V: Granice književnosti, književnost granice: Vježbanje života
Pročitati djelo
7 Predavanje VI: Književnost postkomunizma: Predsjednik Tuki i Grof Pizzaman
Pročitati djelo
8 Predavanje VII: Povratak u budućnost: Još jednom Srednja Europa: Donjodravska obala
Pročitati djelo
9
Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada prve grupe)
Napisan seminarski rad i izlaganje
10 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada druge grupe)
Napisan seminarski rad i izlaganje
11 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog Napisan seminarski rad i izlaganje
rada treće grupe)
12 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada četvrte grupe)
Napisan seminarski rad i izlaganje
13 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada pete grupe)
Napisan seminarski rad i izlaganje
14 Izlaganja studenata (rok za predaju seminarskog rada šeste grupe)
Napisan seminarski rad i izlaganje
15 Pismena provjera znanja (kolokvij) Obavezno pristupiti pismenoj provjeri znanja
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mit i Kultura Studij Preddiplomski studij kulturologije Semestar 6 Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 9:15, predavaonica 104 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da
Nositelj kolegija doc. dr.sc. Sarah Czerny Kabinet 807
Vrijeme za konzultacije Petak 11.00 – 12.00 i Četvrtak 09.00 – 10.00 Telefon 051/265695
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju
Kabinet Vrijeme za konzultacije
Telefon e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Mit kao simbol, poruka, sredstvo političke komunikacije, kao opravdanje za ritualnu akciju, ali i kao sredstvo konstruiranja narativnog diskursa. Implikacije. Konstrukcija specifične mitske realnosti. Zakoni mita, njihova logičnost i koherentnost. Moć mita kroz povijest: od primitivne prošlosti do neposredne sadašnjosti. Od osobnog mita do mitskog podteksta zapadnoga društva.
Mit i ritual Ritualno ponašanje i simbolizam kao osnova mogućeg tumačenja socijalnih struktura i procesa. Psihologija mitologija. Mit kao esencijalna funkcija ljudske svijesti. Opis simbola od velikog utjecaja na mitološku svijest Istoka i Zapada u različitim fazama kulturnoga razvoja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon položenog ispita studenti će biti u stanju: analizirati konstrukcije mita; opisati i analizirati izvjesne društvene i kulturalne fenomene prizmu
obreda prijelaza; opisati vezu između simboličkog i logičkog.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 1 40 SEMINARSKI RAD 2 60 UKUPNO 4 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Avis, P. 1999. “Myth”, pp. 100 – 119. In God and the Creative Imagination. Metaphor, Symbol and Myth in Religion and Theology. London: Routledge. Bascom, W. The Myth-Ritual Theory, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 412 - 427, Blackwell, London, 1998 [1957] Bottici, C. 2007. “Myth and Identity”, u knjizi A Philosophy of Political Myth, str. 227 – 245. Cambridge: Cambridge University Press Douglas, M. Primitive worlds, u knjizi Purity and Danger, str 91 – 116, Routledge and Kegan Paul, Abingdon, 2004 [1966]. Eliade, M. Myth and Reality, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 172 – 179, Blackwell, London, 1998 [1926] Eliade, M. Sacred Time and Myths, u knjizi The Sacred and the Profane: The Nature of Religion, str. 68 – 116, Harcourt, Brace and World, New York, Frazer, J.G. 1966. “The Myth of Adonis”, str. 2 - 12 i “The Ritual of Adonis”, str. 223 – 235, u knjizi The Golden Bough. A Study of Magic and Religion. Part IV Adonis, Attis and Osiris. Vol. 1. London: Macmillan. Kluckholn, C. Myths and Rituals: A General Theory, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 313 - 340, Blackwell, London, 1998 [1942] Huntington, S. 2008. The Clash of Civilisations. In The Cultural Geography Reader. Eds. Timothy S. Oakes and Patricia L. Price. 224 – 231. London: Routledge pp. 159 – 169 Lévi-Strauss, C. (1955), Struktura mitova, u knjizi Strukturalna antropologija, str. 202-227, Stvarnost, Zagreb, 1989. Levi-Strauss, C. Myth and Meaning, Routledge and Kegan Paul, Abingdon, 1978 Malinowski, B Myth in Primitive Psychology, u knjizi Robert A Segal (ur.), The Myth and Ritual Theory, str 172 – 179, Blackwell, London, 1998 [1926] Obeyeskere, G. Captain Cook and the European Imagination i Myth Models in Anthropological Narrative, str.3-22 i 177-191, u knjizi The Apotheosis of Captain Cook. Princeton, N.J. : Princeton University Press, 1992. Sahlins, M. Introduction, u knjizi Marshall Sahlins, How „Natives“ Think. About Captain Cook, for example, str. 1 – 16, Chicago, Chicago University Press, 1995. von Hendy, A. 2001. “The Role of Depth-Psychology in the Construction of Myth”, u knjizi The Modern Construction of Myth, str. 112 - 133. Bloomington: Indiana University Press. IZBORNA LITERATURA
Coupe, L. Myth, Routlege, London, 1997 Drummond, L. Structure and Process in the Interpretation of South American Myth: The Arawak Dog Spirit People, American Anthropologist 79(4): 842-868, 1977. Hallowell, I. Myth, Culture and Personality, American Anthropologist 49(4): 544-556. 1947 Malinowski, B. In Terawa and Sanaroa – Mythology of the Kula, u knjizi, Argonauts of the Western Pacific, str 223- 257, Routledge, London, 2002 (1922). Marshall, R. Heroes and Hebrews: The Priest in the Promised Land, American Ethnology 6(4): 772-790, 1979. Obeyeskere, G. Anthropology and the Man Eating Myth, u knjizi Cannibal Talk: The Man-Eating Myth and Human Sacrifice in the South Seas, str 1 – 23, University of California Press, Berkeley, 2005
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Studenti su obvezni redovno prisustvovati predavanjima
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Konzultacije Oglasna ploča Odsjeka
E-pošta Web fakulteta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Usmeno E-pošta Pitanja vezana za literaturu ili kolegija rješavaju se isključivo u vrijeme konzultacija
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Kolokvij: 15.06.2015
Kolokvij se sastoji od 4 pitanja, a svako pitanje boduje se s deset bodova. Gradivo za Kolokvij je obavezna literatura iz predavanje 1-14 Rok za predaju seminara: 29.05.2015 Seminari koji nisu predani prije dogovorenog roka izgubit će odmah 20 bodova, a 5 bodova po svakom danu kašnjenja. Seminar eseja mora imati:
1. Uvod 2. Razradu 3. Zaključak 4. Literaturu Esej mora sadržavati minimalno 9 do maksimalno 12 kartica teksta [1 kartica = 1800 znakova
uključujući razmake]
Studenti mogu koristiti bilo koji sustav reference [npr. APA, MLA, Harvard etc] ali se njega moraju i pridržavati. Ukoliko se dogode nepredviđene okolnosti zbog kojih student ne može prisustvovati kolokviju ili predati seminar u dogovorenom terminu tada se isti MORA UNAPRIJED javiti prof. Sarah Czerny u vrijeme trajanja konzultacija.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
ISPITNI ROKOVI
Zimski -----
Proljetni izvanredni
-----
Ljetni 23.06 i 07.07 u 9h
Jesenski izvanredni
31.08. i 07.09 u 9h
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME
13.03.2015 Uvod u Mit i kultura
20.03.2015 Mitovi iz razni krajeva svijeta
27.03.2015 Mitovi o nastanku svijeta, herojima i “tricksters”
03.04.2015 Nema nastave
10.04.2015 Mit i primitivna znanost
17.04.2015 Mit i funkcionalizam
24.04.2015 Mit, Freud i Jung
08.05.2015 Mit i ritual
15.05.2015 Politički mitovi
22.05.2015 Mitovi o Islam
29.05.2015 Konstrukcija Jamesa Cooka u mitologiji
05.06.2015 Nema nastave – Regional Mit (u drugi termin)
12.06.2015 Kolokvij