sveuČiliŠte u rijeci filozofski fakultet u rijeci ... - 2014 - ds - ljs - fil.pdf · 2. samir...

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

SVEUČILIŠTE U RIJECI FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Studijski program: Filozofija

dvopredmetni diplomski studij

Izvedbeni planovi Ljetni semestar akademske godine 2013./2014.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija znanosti Studij Diplomski studij filozofije Semestar II. Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 401, 8:15 -10:00; srijedom 406, 13:15 – 15:00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Predrag Šustar

Kabinet 413 Vrijeme za konzultacije Utorkom i četvrtkom 14:00-15:30 u Dekanatu

Telefon 265795 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Zdenka Brzović Kabinet 413

Vrijeme za konzultacije Srijedom 12:30-14:00, četvrtkom 10:30-12:00 Telefon 265795

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Glavni cilj ovog kolegija je proučavanje glavnih problema, teorija i tradicija istraživanja unutar suvremene filozofije znanosti. Nadalje, kolegijem će se nastojati pokazati studentu kako znanost i znanstvena otkrića utječu na naše bolje razumijevanje središnjih filozofskih problema, našeg razumijevanja svijeta općenito, ali i nas samih. Konačno, neki od značajnijih aspekata tzv. 'posebnih znanosti' (special sciences), prije svih, recentne biologije, biomedicinskih znanosti i medicine, bit će detaljnije proučavani. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

1) poboljšati razumijevanje suvremene znanstvene prakse s gledišta filozofije znanosti, te s obzirom na analitičko usmjerenje Odsjeka za filozofiju FFRi; 2) povezati recentne rasprave u analitičkoj i post-analitičkoj filozofiji općenito s odgovarajućim teorijama koje su obilježile suvremenu filozofiju znanosti; 3) najvažnije, podizanje razine samostalnosti studenta u istraživačkom radu unutar filozofije prilikom izrade seminarskog rada. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 Kontinuirana provjera znanja 1 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 10 Seminarski rad 3 50 ZAVRŠNI ISPIT 1 20 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Peter Godfrey-Smith (2003), Theory and Reality: An Introduction to the Philosophy of Science, Chicago and London: The University of Chicago Press;

2. Samir Okasha (2004), Filozofija nauke: Kratak uvod, Sarajevo: Šahinpašić; 3. Stathis Psillos and Martin Curd (2008) (eds), The Routledge Companion to Philosophy of Science,

London and New York: Routledge; 4. Stathis Psillos (2007), Philosophy of Science A-Z, Edinburgh: Edinburgh University Press; 5. Theodore Schick, Jr. (2000) (ed.), Readings in the Philosophy of Science: From Positivism to

Postmodernism, Mountain View, CA: Mayfield Publishing Company;Helen Beebee, Christopher Hitchcock, and Peter Menzies (2010) (eds), The Oxford Handbook of Causation, Oxford-New York: Oxford University Press.

IZBORNA LITERATURA 1. Philosophy of Science 79(2012) -80 (2013) 2. The British Journal for the Philosophy of Science 63 (2012)-64 (2013); 3. Wesley C. Salmon (1984), Scientific Explanation and the Causal Structure of the World, Princeton, NJ:

Princeton University Press.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Obavezno je prisutstvo na barem 70% nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Oglasna ploča, e-mail, MudRi KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Konzultacije, e-mail, MudRi NAČIN POLAGANJA ISPITA

Usmeno OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 26.6. u 16h 10.7. u 16h

Jesenski izvanredni

4.9. u 16h 11.9. u 16h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 24.02. Uvod u sadržaj kolegija 26.02. Što je znanost i kako bi trebala izgledati filozofija znanosti? 03.03. Formalni i jaki normativni pristupi filozofiji znanosti: logički pozitivizam i logički empirizam 05.03. Induktivni zaključak u znanstvenoj praksi I

08.03*.(x2) Induktivni zaključak u znanstvenoj praksi II; Provjera u znanosti: paradoksi znanstvene potvrde I

10.03. Provjera u znanosti: paradoksi znanstvene potvrde II 12.03. Popperova teorija znanosti 17.03. Bayesianski pristup znanstvenoj provjeri I 19.03. Bayesianski pristup znanstvenoj provjeri II 24.03. Naturalizam u filozofiji znanosti: uvod 26.03. Naturalizam u filozofiji znanosti: primjeri 07.04. Utjecaj povijesti znanosti na filozofiju znanosti: Kuhn 14.04. Osnove sociološke filozofije znanosti 16.04. Realizam i anti-realizam I 28.04. Realizam i anti-realizam II 30.04. Kolokvij 05.05. Uzročnost: uvod 07.05. Izlaganje studentskih seminara 12.05. Mehanička teorija uzročnosti 14.05. Izlaganje studentskih seminara 19.05. Što su mehanizmi (I)? 21.05. Izlaganje studentskih seminara 26.05. Što su mehanizmi (II)? 28.05. Izlaganje studentskih seminara 02.06. Ontologija znanosti: što je 'djelovanje' (activity)? 04.06. Ontologija znanosti: što je 'djelovanje' (activity) u biologiji i biomedicinskim znanostima? 09.06. Uzročnost u biologiji I 11.06. Uzročnost u biologiji II

*nadoknada nastave zbog predviđene odsutnosti 31.03 i 02.04.

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija politike Studij Diplomski studij filozofije Semestar IV. Akademska godina 2013/2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 40+20+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Zgrada Filozofskoga fakulteta, Sveučilišna avenija 4; nastava će se održavati prema satnici u opisu tema, uč. 401 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Engleski Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Elvio Baccarini

Kabinet 418 Vrijeme za konzultacije Srijeda 16 – 17.30 i četvrtak 16 – 17.30


Suradnik na kolegiju Dr. sc. Nebojša Zelić Kabinet 426

Vrijeme za konzultacije Srijeda 16 – 17.30 i četvrtak 16 – 17.30 Telefon 265648


SADRŽAJ KOLEGIJA

Razmatrati će se pojmovi koji su ključni u tekućim raspravama iz filozofije politike: liberalizam, republikanizam, demokracija, komunitarizam, totalitarizam. Posebno će se obratiti pažnja na to kako se ovi pojmovi primjenjuju na pitanje državnog uređenja.

Zatim, oslanjajući se i na ranije stečene spoznaje, razmatrati će se pitanje nastajanja zajednice, te odgovori na pitanje: kako i zašto nastaje zajednica? Predstavljati će se i raspravljati sukob atomističkih pristupa po kojima je zajednica samovoljno povezivanje pojedinaca (npr. društveno-ugovorne teorije), i holističkih pristupa po kojima je zajednica preduvjet za određenje samog pojedinca kao intelektualnog bića s identitetom, za kojeg su izbori mogući.

Nadalje, studentima će se prikazati, i s njima raspravljati, teorije pravednosti koje su sukobljene u suvremenim raspravama: liberalizam (koji je ovdje određen u svom anglofonskom značenju, kao pristup koji uvažava slobode pojedinaca ali ne isključuje redistribuciju dobara), libertarijanizam (teorija koja ne dopušta redistribuciju dobara, i koja odgovara značenju pojma ‘liberalizam’ na kontinentalnom području), komunitarizam (teorija koja afirmira primat zajednice), utilitarizam (teorija po kojoj dobro uređena država maksimizira opće dobro, preferencije, itd.), marksizam i radikalno egalitarne teorije.

Analizirati će se i suvremene tematike iz filozofije politike koje su vezane uz područje međunarodnog prava. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon položenog ispita studenti će moći: - shvatiti i analizirati temeljne pojmove i teorijske dvojbe u filozofskoj raspravi o politici; - kreativno upotrebljavati stečene spoznaje, samostalnom interpretacijom i analizom novih srodnih tematika; - povezati rasprave uže vezane za filozofsko političke teme i spoznaje iz drugih područja (druga područja filozofije i, koliko je moguće s obzirom na prirodu dvopredmetnog studija, sa spoznajama iz drugih humanističkih i društvenih znanosti);

- primijeniti svoje već navedene vještine u sklopu rasprava o aktualnim pitanjima u suvremenom svijetu (npr. problem pravednosti, jednakosti, prava, multikulturalizma). NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi 1,3 10

Kontinuirana provjera znanja 1 1,2 (kolokvij) 60 Kontinuirana provjera znanja 2 ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 3 100



OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova



1. Baccarini, E., J.S. Mill u E. Kulenović (ur.), Moderna politička teorija, Zagreb, 2013. Tekst je dostupan na academia.edu i researchgate (za završni ispit)

2. Mill, J.S., O slobodi, u J.S. Mill, Izabrani politički spisi, Informator, Zagreb 1988. (za završni ispit) 3. Baccarini, E., Parlamentarna demokracija i granice legitimiteta građanskog neposluha, u S. Prijić-

Samaržija i P. Bojanić (ur.), Neposlušnost, Narodna biblioteka Srbije, Beograd, 2011, str. 13-38. Tekst je dostupan na academia.edu i researchgate

4. Rawls, J. A Theory of Justice, Harvard University Press, 1971/1999. ( str. 171 – 343 za kolokvij) IZBORNA LITERATURA

1. Arendt, H., Totalitarizam, Politička kultura, Zagreb 1996. 2. Aristotel, Politika, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1988. 3. Bell, D., Komunitarizam i njegovi kritičari, Zagreb, KruZak, 2004. 4. Berlin, I., Četiri eseja o slobodi, Feral Tribune, Split 2000. 5. Bohman, J. i Rehg, W. (ur.) Deliberative Democracy: Essays on Reason and Politics, The MIT Press,

London 1997. 6. Hegel, G.W.F., Osnovne crte filozofije prava, Veselin Masleša, Sarajevo 1964. 7. Hobbes, T., Levijatan (str. 11-246), Jesenski i Turk, Zagreb 2004. 8. Rousseau, J.J., Društveni ugovor, Školska knjiga, Zagreb 1978 9. Swift, A., Political Philosophy, Polity Press, Cambridge 2006..


Od studenata se očekuje redovno pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza. Studenti moraju prisustvovati na 70% sati. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Oglasnom pločom, mailom, mailom putem administratorica/administratora odsjeka KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Na nastavi, u terminima za konzultacije i (isključivo u vezi pitanja sadržaja predmeta) mailom NAČIN POLAGANJA ISPITA

Pismeno OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Nakon svakoga ispitnoga roka organizirati ću se upisivanje ocjena, na kojemu studenti i studentice nisu obvezni dolaziti, ali mogu doći radi obrazloženja ocjena. Obrazloženje ocjena se neće izvršavati na druge načine i u drugim terminima.

Ocjenjivanje se vrši sukladno s Pravilnikom o ocjenjivanju donesenim akademske godine 2008/2009. Studenti pišu jedan kolokvij na kojem moraju riješiti 40% na preddiplomskom studiju da bi izašli na ispit.

Također, imaju pravo na jedan ispravak kolokvija ukoliko su napisali ispod potrebnog broja bodova. Kolokvij sadrži 60 bodova, a sastoji se od 30 pitanja. Aktivnost na nastavi uključuje prisustvo na nastavi i sudjelovanje u raspravi uz pitanja pojašnjavanja

(maksimalno 4 boda), sudjelovanje u raspravi uz originalni kreativni doprinos (maksimalno 5-8 bodova) i sudjelovanje u raspravi uz originalni posebno kreativni doprinos (9-10). ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 18.6. u 12 10.7. u 12

Jesenski izvanredni

4.9. u 12 11.9. u 12

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 27. 02. 17.15 –

18.45; 19.00 - 20.30

J. Rawls, A Theory of Justice

06. 03. 17.15 –

18.45; 19.00 - 20.30


13.03. 17.15 – 18.45; 19.00 - 20.30


20.03. 17.15 – 18.45; 19.00 - 20.30.


27. 03. 17.15 –

18.45; 19.00 - 20.30


3.4., 17.15 – 18.45; 19.00

- 20.30 Millova definicija slobode

10.4., 17.15 – 18.45; 19.00 - 20.30

Millova obrana slobode

17.4., 17.15 – 18.45; 19.00 - 20.30

Sloboda i spoznaja

24.4., 17.15 – 18.45; 19.00 - 20.30

Demokracija – zaštitni argument

8.5., 17.15 – 18.45; 19.00

- 20.30 Demokracija – argument napretka

15.5., 17.15 – 18.45; 19.00 -

Demokracija i elitizam

20.30 22.5., 17.15

– 18.45; 19.00 - 20.30

Demokracija i participacija

29.5., 17.15 – 18.45; 19.00 - 20.30

Kritika nejednakosti

5.6., 17.15 – 18.45; 19.00

- 20.30 Građanski neposluh

12.6., 17.15 – 18.45; 19.00 - 20.30

Građanski neposluh

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodika nastave filozofije II i Školska praksa II Studij Diplomski studij filozofije Semestar IV. Akademska godina 2013/14. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+60 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utokom 13,15-16,00, uč. 450 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku da

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Aleksandra Golubović, doc.dr. sc. Luca Malatesti; izv. prof. dr. sc. Majda Trobok Kabinet 423, 422, 414

Vrijeme za konzultacije dr. sc. Aleksandra Golubović utorkom od 10,30-12,00 h, četvrkom od 12,00-13,30 h; dr. sc. Luca Malatesti: četvrtkom10:30-12:00; petkom 8:00-10:00

Telefon 265-643 e-mail [email protected]; [email protected]; [email protected]

Suradnik na kolegiju Laura Angelovski, prof. Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

1. Problemski i povijesni pristup nastavi filozofije 2. Ocjenjivanje 3. Esej 4. Principi u nastavi filozofije: u odnosu prema planiranju, izvođenju i evaluaciji nastave filozofije 5. Principi u nastavi filozofije; u odnosu prema učenicima 6. Postupci uvođenja u filozofsko mišljenje; skandalon, problematiziranje i aktualizacija 7. Filozofski tekst u nastavi filozofije 8. Komunikacijski proces u nastavi filozofije 9. Nastavna klima i odnos nastavnik-učenik

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti: - poznaju nastavu i nastavni proces; - poznaju metode izvođenja nastave društvenih i humanističkih predmeta; - mogu samostalno odrediti nastavne ciljeve za navedene nastavne predmete; - mogu samostalno odrediti odgovarajuće nastavne metode za nastavne predmete i nastavne jedinice; - mogu vrednovati i ocjenjivati učenički i nastavnički rad; - mogu samostalno izvoditi nastavu iz navedenih predmeta.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja x Seminari Konzultacije x Samostalni rad x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad x Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 0.5 Kontinuirana provjera znanja 1 2,5 40 Kontinuirana provjera znanja 2 2 30

ZAVRŠNI ISPIT 30 UKUPNO 5 100






1. Josip Marinković: Metodika nastave filozofije, Zagreb, 1982., novo izdanje iz 2008. 2. Boris Kalin: Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, Zagreb, 1983. 3. Boris Kalin. Povijest filozofije, Školska knjiga , Zagreb, različita izd. 4. Gajo Petrović: Logika, Školska knjiga, Zagreb, različita izd.

IZBORNA LITERATURA

1. Josip Marinković: Filozofija kao nastava, Zagreb, 1990. 2. Josip Marinković: Ogledi iz filozofije odgoja, Zagreb, 1987. 3. Josip Marinković: Utemeljenost odgoja u filozofiji, Zagreb, 1981. 4. Milan Polić: Odgoj i svije(s)t, Zagreb, 1993. 5. Milan Polić: K filozofiji odgoja, Zagreb, 1993. 6. Pavao Vuk Pavlović: Ličnost i odgoj, Zagreb, 1932. 7. Časopis Metodički ogledi, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti trebaju redovito pohađati nastavu (izostanci, osim u iznimnim slučajevima bolesti, se ne uvažavaju). U slučaju većeg opravdanog izostanka pisat će dodatni pismeni rad koji trebaju predati zajedno s obveznim pismenim pripremama. Kašnjenje na nastavu se tolerira do 5 minuta. Tijekom nastave mobiteli trebaju biti utišani ili isključeni. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi, osobito vježbama te izvršavanje svih zadanih obveza tijekom nastave (izvođenje najmanje jedne nastavne jedinice u okviru vježbi). Za sve zadane obveze potrebno je pridržavati se rokova. Svako kašnjenje u izvršavanju obveza rezultirati će smanjenjem ocjenskih bodova. Tijekom semestra studenti će izraditi jednu pismenu pripremu iz logike, po odabiru nastavnika, (a na konzultacijama, koje su obvezne, prof. Trobok će odobriti konačnu verziju pripreme). Potom će u okviru vježbi održati najmanje jedan nastavni sat iz logike. Ukoliko izvedba nastavne jedinice ne bude zadovoljavajuća, student će je ponoviti prema uputama nastavnika (onoliko puta koliko bude potrebno). Također, će tijekom semestra izraditi jednu pismenu pripremu iz filozofije, po odabiru nastavnika (a na konzultacijama, koje su obvezne, prof. Golubović će odobriti konačnu verziju pripreme). Potom će u okviru vježbi održati najmanje jedan nastavni sat iz filozofije. Ukoliko izvedba nastavne jedinice ne bude zadovoljavajuća, student će je ponoviti prema uputama nastavnika (onoliko puta koliko bude potrebno). Obje pismene pripreme trebaju biti predane najkasnije do 10. svibnja (kašnjenje je moguće do 5 dana - svaki dan kašnjenja rezultirat će smanjenjem po 1 ocjenskog boda. Dakle, za 5 dana kašnjenja gubi se 5 ocjenskih bodova).

Ukoliko do 15. svibnja 2014. godine student ne preda obje pripreme gubi pravo na ostvarivanje bodova iz Metodike nastave filozofije 2. U tom slučaju kolegij će ponovno upisati sljedeće akademske godine. Obje pismene pripreme trebaju biti predane najkasnije do 10. svibnja 2014. god. (kašnjenje je moguće do 5 dana - svaki dan kašnjenja rezultirat će smanjenjem po 1 ocjenskog boda. Dakle, za 5 dana kašnjenja gubi se 5 ocjenskih bodova). Ukoliko do 15. svibnja student ne preda obje pripreme gubi pravo na ostvarivanje bodova iz Metodike nastave filozofije 2. Školska praksa: Studenti su obvezni odslušati 10 sati hospitacija u školi (6 filozofije i 4 logike, ili 5 filozofije, 1 etike i 4 logike). Trebaju predati formulare za svih 10 hospitacija (svaki formular treba potpisati mentor u školi). Nakon odslušanih hospitacija student će izvesti jednu nastavnu jedinicu u školi (iz filozofije, logike ili etike). Jednom dogovorenu temu nastavne jedinice u školi - nije moguće odgoditi (niti otkazivati). U protivnom student će nastavnu jedinicu izvesti sljedeće akademske godine. Za dogovorenu nastavnu jedinicu student je dužan 7 dana ranije dostaviti pismenu pripremu mentoru u školi i nositeljici kolegija (uz obavezne konzultacije prije izvedbe nastavne jedinice u školi). Nositeljicu kolegija student(ica) 7 dana ranije treba obavijestiti o izvedbi nastavne jedinice u školi. Svako odstupanje od rokova dovodi do poništavanja školske prakse, tj. kolegija Metodika nastave filozofije 2. U tom slučaju student će praksu odraditi sljedeće akademske godine te ponovno upisati kolegij Metodika nastave filozofije 2. Izvedbe nastavnih jedinica (u okviru vježbi - potrebno je održati u točno zadanom terminu, inače dolazi do smanjenja ocjenskih bodova). Pismene pripreme treba aplicirati na MudRi (u dogovorenim terminima) i predati jednu isprintanu verziju istih. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice Fakulteta, tj. odsjeka za filozofiju.Oglasne ploče odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo odsjeka za filozofiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta. NAČIN POLAGANJA ISPITA

Usmeni ispit. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 26. lipnja, 10. srpnja

Jesenski izvanredni

04. listopada, 11. Listopada

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

25. 02. P1. –predstavljanje sadržaja kolegija 04. 03. P2. – Filozofski esej 11. 03. P3. – II Filozofski esej: ocjenjivanje

18. 03. P4. – Povijesni i problemski pristup u nastavi filozofije (izvedbe) 25. 03. P5. – Povijesni i problemski pristup u nastavi filozofije (izvedbe)

01. 04. P6. – Odabir novih nastavnih jedinica – strategija za izradu pismene pripreme (metodički elementi)

08. 04. P7. – Principi u nastavi filozofije: u odnosu prema planiranju, izvođenju i evaluaciji nastave filozofije; 15. 04. P8. – Principi u nastavi filozofije: u odnosu prema učenicima 29. 04. P9. – Komunikacijski proces u nastavi i vrste razgovora 06. 05. P10. – Postupci uvođenja u filozofsko mišljenje: skandalon

13. 05. P11. – Problemski pristup I Postupci uvođenja u filozofsko mišljenje: problematiziranje 20. 05. P12. – Problemski pristup II

27. 05. P13. – Stvaranje profesorskih stavova o nastavi filozofije I: Vaše opće vrijednosti 03. 06. P14. – Stvaranje profesorskih stavova o nastavi filozofije II: ciljevi i alati 10. 06. P15. – Evaluacija postignutog na kolegiju




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Čitanje filozofskih tekstova za nastavu Studij Diplomski studij filozofije – nastavnički smjer Semestar IV. Akademska godina 2013-2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom, 14.15-15.45, 401 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Luca Malatesti

Kabinet 422 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom 10:30-12:00; petkom 8:30-10:00

Telefon (051) 265 650 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Dr.sc. Ana Gavran MilošKabinet 426

Vrijeme za konzultacije Srijedom: 10-11.30; četvrtkom: 13-14.30 Telefon 051/265-640

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Dr.sc. Filip Čeč

Kabinet 424 Vrijeme za konzultacije Utorkom: 14:45-16:15; Četvrtkom: 10.45-12.15

Telefon 051/265-649e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA Od učitelja se očekuje da imaju razvijene kompetencije interpretiranja i kritičke analize ključnih filozofskih tekstova iz povijesti filozofije. Cilj ovog kolegija, u praktično-orijentiranom pristupu, je voditi studente kroz čitanje odabranih dijelova iz glavnih tekstova iz povijesti filozofije za pripremu predavanja i aktivnosti u nastavi u srednjoj školi. Tekstovi su odabrani u skladu s programom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za nastavu filozofije u srednjoj školi, te Ispitnog kataloga za državnu maturu: Filozofija (izdanje 2013-14). Koliko god je to moguće, cilj kolegija je obuhvatiti filozofe i tekstove koji se obično ne obrađuju u ostalim kolegijima Odsjeka za filozofiju. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Svake akademske godine na predavanjima i seminarima obrađivat će se selekcija sljedećih tekstova i sadržaja koji su propisani Ispitnim katalogom za državnu maturu: Filozofija (izdanje 2013-14):

Filozofija Jonjana, pitagorejska škola, elejska škola: Aristotle, Metafizika. Heraklit, Fragmenti Razlika između mitske fantazije i racionalnoga mišljenja, bitni problemi kozmologijskoga razdoblja, utemeljenja dijalektika odnos kozmosa, logosa i duše.

Plato, Fedon; Simpoziji; Timeja. Platonovo učenje o idejama, duši, i znanju. (2 predavanja i 2 seminara) Aristotel, Metafizika; Nikomahova etika. Osnovni pojmovi, načela i koncepcije Aristotelove filozofije. (2

predavanja i 2 seminara) Helenistička filozofija. Epikurovci, stoici i skeptici. Augustin, De civitate dei, O slobodnoj volji. Problematika eshatologije, dualizma tijela i duha i etike ljubavi). Toma Akvinski, Summa Theologiae. Osnovni pojmovi i problemi srednjovjekovne filozofije. Francis Bacon, Novi Organon. Odnos spram srednjovjekovne filozofije, tj. odnos filozofije i teologije, osnovni

pojmovi i problematika filozofije prirode, vrijednosti čovjeka i metode spoznaje. Baruch de Spinoza, Etika Geometrijskim Redom Izložena. Leibniz, Monadologija. Odnos racionalizma spram

srednjovjekovne filozofije i empirizma, odnos filozofije i znanosti (matematike i fizike), problem metode filozofskoga mišljenja, subjekt i izvjesnost spoznaje (načela metafizičkoga, empirijskoga i formalnoga utemeljenja spoznaje).

George Berkeley, Rasprava o principima ljuske spoznanje. Pojmovi empirizma, odnos između empirističkih i racionalističkih koncepcija.

Voltaire, Raspava o toleranciji. Paul Holbach, Sistem Priorode. Ruđer Bošković, „Teorija prirodne filozofije“.

Problematika i obilježja prosvjetiteljstva, utjecaj filozofa prosvjetiteljstva na buduće spoznajne, prirodno-znanstvene, etičke, pravne i političke teorije.

Arthur Schopenhauer, Svijet kao volja i predožba. Friederich Nietzsche, Tako je govorio Zaratustra; Obilježja filozofije druge polovice XIX. stoljeća, osnovne ideje i koncepcije najznačajnijih filozofa toga razdoblja.

William James, Pragmatizam. Povijesno mjesto i teorijske osnove pragmatizma, način primjene pragmatističke teorije spoznaje, kao metode znanstvenog istraživanja činjenica, u različitim disciplinama, rasprava o mogućim posljedicama pragmatizma, objašnjenje podrijetla teorije istine u pragmatizmu i usporedba s ostalim teorijama.

Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenološko filozofiju. Pojmovi svijesti, intencionalnosti svijesti, transcendentalne svijesti te sfera intersubjektivnosti, kritika psihologizma, tvrdnja o krizi znanosti, odnos fenomenologije i ontologije.

Rudolf Carnap, Odbijane Metafizike. Obilježja logičkoga pozitivizma, teorija jednostavnih iskaza i načelo verifikacije.

Jean-Paul Sartre, Egistencijalizam je Humanizam. Odnos mišljenja i egzistencije, kritika metafizike sa stajališta filozofije egzistencije.

Karl Popper, Ciljevi znanosti. (Conjectures and refutations). Popperova kritika znanosti i povijesnoga determinizma te teorija otvorenoga društva

Studenti će naučiti:

opisati, definirati, razlikovati, usporediti osnovne povijesne i teorijske činjenice povijesti filozofije. kako koristiti ove činjenice i dodijeljena čitanja u svojoj nastavnoj praksi.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




Pohađanje nastave 1 Kontinuirana provjera znanja 1 Esej od 2000 riječi + Prezentacija (Na engleskom ili hrvatskom jeziku)

1 40

Kontinuirana provjera znanja 2 Prvi pismeni ispit (Na engleskom ili hrvatskom jeziku)

1 30

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100






1. Bošnjak, B., 1954. Antologija filozofskih tekstova: s pregledom povijesti filozofija. Bošnjak. Zagreb: Školska knjiga,.

2. Kalin, B., 2008. Povijest Filozofije (s odabranim tekstovima filozofa). Zagreb: Školska Knjiga. 3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, 2013. Ispitni katalog za državnu maturu u školskoj godini: Filozofija,

2013./2014, http://dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_13-14/Hrvatski/IK-fil.pdf . IZBORNA LITERATURA

1. Vlastelica, A.2004. Filozofijska čitanka. Alka script. 2. Lacey, A. R., 2006. Rječnik filozofije. Zagreb: Kruzak. 3. Craig, E. (ed.), Concise Routledge Encyclopedia of Philosophy. London; New York: Routledge, 2000.

4. Copleston, F., A history of philosophy. London; New York: Continuum, 2011. 5. Warburton, N., A little history of philosophy. London: Yale University Press, 2011. 6. Scott-Kakures, D., et al. History of philosophy. New York : Harper Collins Publishers, 1993. 7. Reškovac, T., Filozofija: udžbenik filozofije za 4. razred gimnazije. Zagreb: Profil, 2008.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovno pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza. Studenti moraju prisustvovati na 70% sati. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Elektronička posta. Studenti moraju koristiti i redovito provjeravati službenu fakultetsku studentsku e-mail adresu. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Elektronička posta NAČIN POLAGANJA ISPITA Pismeni OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Samo za studente koji mogu pokazati razumijevanje pismenog i usmenog engleskog jezika. Predavanje i literatura

su na engleskom jeziku, nema zamjenskih materijala na hrvatskom. Međutim, esej i ispiti su na hrvatskom jeziku. Od početka nastave studenti se moraju upisivati na e-kolegiji koji je stavljen na MUDRI (https://mudri.uniri.hr/). Studenti prije pisanja eseja moraju pročitati dokument „Guideline to essay writing“ na MUDRI. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je

sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 1. 16.06.2014. (14.00-16.00) 2. 03.07.2014. (14.00-16.00)

Jesenski izvanredni

1. 01.09.2014. (14.00-16.00) 2. 12.09.2014 (14.00-16.00)


05.03.2014 Uvodno predavanje Miletska škola: Aristotel, Metafizika, I.3; Elejska škola: Parmenid, O prirodi

12.03.2014 Sokrat: Platon, Obrana Sokratova; Država (Kalin 2008, str 248-251)

19.03.2014 Stoici: B. Bošnjak, Filozofija od Aristotela do renesanse, 125-141.; Epiktet, Priručnik

Epikur: B. Bošnjak, Filozofija od Aristotela do renesanse, 144-151.

26.03.2014 Sekst Empirik: B. Bošnjak, Filozofija od Aristotela do renesanse, 166-176.

02.04.2014 Aurelije Augustin, O slobodnoj volji (Kalin 2008, str. 306-307).

09.04.2014 Srednjovjekovna filozofija (Problem univerzalija) – Anselm, Duns Scot, Sv Toma Akvinski. (Kalin 2008; str. 310-315)

16.04.2014 Prvi pismeni ispit

30.04.2014 Arthur Schopenhauer, Svijet kao volja i predožba (Kalin 2008, str. 354).

07.05.2014 Friedrich Nietzsche, Tako je govorio zaratustra (Kalin 2008, str. 357-359).

14.05.2014 Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenološko filozofiju (Kalin 2008, str. 365-370).

21.05.2014 William James, Pragmatizam (Kalin 2008, str. 367-368).

28.05.2014 Jean-Paul Sartre, Egzistencijalizam je humanizam (Kalin 2008, str. 378-380).

04.06.2014 Karl Popper, Cilj znanosti (Kalin 2008, str. 366-367).

11.06.2014 Ponavljanje i priprema za završni ispit

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Etički intuicionizam Studij Diplomski studij filozofije Semestar II., IV. Akademska godina 2013/2014. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom14.15–14.00h (232)

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne

Nositelj kolegija Dr. sc. Matej Sušnik Kabinet 424

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom (10–12h) Utorkom (8–10h) Telefon 265 646

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju

Kabinet Vrijeme za konzultacije

Telefon e-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Intuicionistička teorija je u posljednjem desetljeću doživjela značajan uspon te je na taj način ponovno ušla u samo središte metaetičkih promišljanja. Nesporna je činjenica da je danas sve više filozofa spremno braniti intuicionističku poziciju ili barem neke od njenih elemenata. Upravo je to razlog zašto se stvorila potreba da se detaljnije razmotri povijesni utjecaj ovog metaetičkog stajališta i utvrdi u kojoj su mjeri njena obilježja prisutna u našem svakodnevnom moralnom rasuđivanju. Kolegij Etički intuicionizam posvećen je upravo ovim pitanjima.

Predmet će se velikim dijelom baviti doprinosom klasičnih intuicionista gdje će se prvenstveno razmatrati autori poput Sidgwicka, Moorea, Pricharda i Rossa. Analizirat će se razlika između metodološkog i epistemološkog intuicionizma te će se raspravljati o Sidgwickovu razlikovanju percepcijskog, dogmatskog te filozofskog intuicionizma. Mooreovo stajalište, kao najreprezentativnije intuicionističko stajalište, bit će razmotreno u svjetlu nekih utjecajnih kritika (Mackie) i u odnosu na druga ne-kognitivistička stajališta (Ayer, Hare). Budući da se od studenata već očekuje poznavanje osnovnih elemenata Mooreove etike, ona će se prezentirati u kontekstu suvremenih razmatranja, s posebnim osvrtom na kritiku “argumenta otvorenog pitanja” koju su pružili realisti naturalisti (Brink, Sturgeon) te analizu pojma “supervenijencije”. U sklopu razmatranja deontološkog utemeljenja (Kant), analizirat će se stajalište prema kojemu postoji pluralizam moralnih dužnosti spoznatljivih moralnom intuicijom. Ovdje će biti govora o vrlo utjecajnoj teoriji prima facie dužnosti (Ross) i nekim poteškoćama s kojima se ta teorija suočava. Intuicionizam, kao fundacionalistička teorija opravdanja, promatrat će se u odnosu na druge teorije opravdanja – koherentizam i kontekstualizam. Ovdje se također pretpostavlja uvid u osnovne probleme moralne epistemologije. Budući da intuicionistička pozicija ima značajne metafizičke implikacije, također će biti govora o realističkim i antirealističkim pozicijama u etici. Značajan dio kolegija bit će posvećen najnovijim pokušajima obrane

intuicionizma, gdje će se kritički obraditi prijedlog teorije koja integrira elemente Kantove etike, Rossova prijedloga i teorije vrijednosti (Audi). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Budući da se kolegij Etički intuicionizam bavi specifičnom problematikom koja pretpostavlja određeno predznanje iz područja metaetike, namijenjen je prvenstveno studentima diplomskog studija koji se žele podrobnije upoznati s jednim od značajnih metaetičkih pravaca. U tom se smislu očekuje da će studenti nakon položenog ispita moći posjedovati jasniji uvid u metaetičke probleme te da će moći analizati i kritički procjeniti sve ključne elemente intuicionističke teorije, te uspoređivati razne prijedloge iz domene povijesti moralnog intuicionizma. Budući da će studenti biti upućeni u relevantnu literaturu iz ovog područja, na osnovi svojih afiniteta moći će samostalno produbljivati analizu i uspoređivanje pozicija u detaljima suvremene rasprave. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x


III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE

OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Seminarski rad 0.75 25 Aktivnost na nastavi 0.25 15 Prvi kolokvij 1 30 Drugi kolokvij 1 30 UKUPNO 3 100






1. Haidt, J. “The Emotional Dog and Its Rational Tail: A Social Intuitionist Approach to Moral Judgement“, Psychological Review, 108, 2001: 814–834.

2. Sinnot-Armstrong, W. “Moral Intuitionism Meets Empirical Psychology“ u Metaethics After Moore, T. Horgan and M. Timmons (ur.) New York: Oxford University Press, 2006, str. 339–365.

3. Singer, P. “Ethics and Intuitions“, The Journal of Ethics 9, 2005, str. 331–352. 4. Kagan, S. “Thinking About Cases“ u Ethical Theory, Russ Shafer-Landau (ur.)

Blackwell Publish. Ltd., 2007, str. 82–93. 5. DePaul, M. R. “Intuitions in Moral Inquiry“ u The Oxford Handbook of Ethical

Theory, D. Copp (ur.) Oxford: Oxford University Press, 2006, str. 595–623. 6. Moore, G. E., “The Subject-Matter of Ethics” u: Schafer-Landau, R. (ur.), Ethical

Theory: An Anthology, Blackwell Publish. str. 51–57. 7. Prichard, H. A., “Duty and Ignorance of Fact” u: Prichard, H. A., Moral Obligation,

Oxford, Oxford University Press, str. 1–17. 8. Ross, W. D., “What Makes Right Acts Right?” u: Shafer-Landau, R. (ur.), Ethical

Theory: An Anthology, Blackwell Publish. str. 753-760. 9. Dancy, J. Ethical particularism and morally relevant properties, Mind XCII, 1983:

530–547. 10. Audi, R. “Prospects for a Value-Based Intuitionism” u: Stratton-Lake, P. (ur.), Ethical

Intuitionism: Re-evaluations, Oxford, Oxford University Press, str. 29-55. IZBORNA LITERATURA

1. Williams, B., “What does intuitionism imply?” u: Williams, B., Making Sense of Humanity, Cambridge, Cambridge University Press, str. 182-191.

2. Dancy, J., “Intuitionism”, u: Singer, P. (ur.), A Companion to Ethics, Blackwell Publish. str. 411-419.

3. J. Lehnmam, What Is Moral Inquiry?, “Proceedings of the Aristotelian Society”, Supp. LXXXI, 2007, 63-81.

4. T. Nadelhoffer i A. Feltz, The Actor–Observer Bias and Moral Intuitions: Adding Fuel to Sinnott-Armstrong’s Fire, “Neuroethics”, 1, 2008, 133–144.

5. Baccarini, E. Moralni sudovi, Rijeka, HKD, 1994.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice Fakulteta, tj. Odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče Odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo Odsjeka za filozofiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta. NAČIN POLAGANJA ISPITA Zaključna ocjena izračunat će se na temelju uspjeha na kolokvijima, seminarskog rada te aktivnosti na nastavi. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni 17.6. u 10h 1.7. u 10h Jesenski

izvanredni 2.9. u 10h 9.9. u 10h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME 03.03. Dogovor o radu 10.03. Uvod u intuicionizam 17.03. Moralne intuicije i empirijska psihologija (Haidt) 24.03. Moralne intuicije i empirijska psihologija (Armstrong) 31.03. Intuicije u normativnoj etici (Singer) 07.04. Intuicije u normativnoj etici (Kagan) 14.04. Intuicije u moralnom istraživanju (DePaul) 28.04. Prvi kolokvij 05.05. Moore i ne-naturalizam 12.05. Prichard i moralne dužnosti 19.05. Ross i prima facie dužnosti 26.05. Partikularizam 02.06. Kantovski intuicionizam 09.06. Drugi kolokvij




1

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija historije Studij Diplomski studij filozofije Semestar II., IV. Akademska godina 2013/2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom od 16,15 do 18h, uč. 450 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Neven Petrović

Kabinet F-425 Vrijeme za konzultacije Ponedjeljkom od 12,30 do 14h; utorkom od 10 do 11,30h

Telefon 051 265 647 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet



SADRŽAJ KOLEGIJA Prva tematska cjelina koja se obrađuje jest kritika tradicionalne (tzv. spekulativne) filozofije povijesti sa stajališta filozofije znanosti, a temeljni tekst koji se obrađuje klasična je Popperova rasprava Bijeda historicizma u kojoj se dokazuje da nema nikakvih povijesnih zakona koji upravljaju tokom događaja, te da ljudska povijest nije usmjerena ni prema kakvom cilju i nema baš nikakav skriveni smisao. Ideja ovog dijela kolegija jest da se ukaže na problematične aspekte nekad prevladavajućih, a kod nas još uvijek dovoljno prisutnih, filozofskih pristupa povijesti i historiografiji. Drugi dio kolegija posvećen je uvođenju u metodološke probleme historijskog istraživanja, tj. upućivanju studenata u teorijska pitanja historiografije kao znanosti. Tu ih se kani upoznati s osnovnim metodološkim problemima društvenih znanosti, poglavito povijesti, i to kroz jedan od temeljnih udžbenika na tom području, Nagelovu Strukturu nauke. Treća i posljednja cjelina kojom će se baviti ovaj kolegij usredotočena je na argumente za i protiv temeljnih pozicija koje se zauzimaju u pogledu metodoloških problema historiografije. Prvenstveno se radi o srazu „pozitivističkih“ i „idealističkih“ pogleda na: objektivnost povijesnog istraživanja, mogućnost nalaženja povijesne istine, vrstu objašnjenja koju historičari mogu pružiti tumačeći prošla zbivanja, metodološki individualizam i holizam i sl. Čitat će se i prodiskutirati izvorni tekstovi autora i iz jedne i iz druge suprotstavljene škole mišljenja, sakupljeni u jednom od ključnih zbornika o ovoj problematici. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Očekivani ishodi su: da se studenti upoznaju s filozofskim jezikom i argumentacijom te ih razumiju; da mogu interpretirati ideje istaknutih filozofa znanosti i kritički se odnositi prema njima; da razvijaju vještine primjene tih ideja i rješenja raznih teorijskih pitanja na aktualne probleme historijskog istraživanja. Glavni ciljevi predmeta, pak, sa sadržajne strane su da studenti, naročito oni povijesti i filozofije, zahvate dio problematike filozofije znanosti koja se odnosi na historijska istraživanja i da razvijaju vještinu čitanja primarne filozofske literature, te razumijevanja ključnih teorijskih problema i relevantne argumentacije. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)




AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 0 0 Kontinuirana provjera znanja 1 1,5 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1,5 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100






Broadbeck, M. “Methodological Individualisms: Definition and Reduction”, u Dray, W.H. (ur.) Philosophical Analysis and History, Harper & Row, New York, 1966, str. 297-329 (33)

Carr, E.H. Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004, str. 5-45 (41) Colingwood, R.G. Ideja historije, Svjetlost-Sarajevo/Globus, Zagreb, 1986, str. 1-15 (15) Danto, A.C. “The Historical Individual”, u Dray, W.H. (ur.) Philosophical Analysis and History, Harper &

Row, New York, 1966, str. 265-296 (32) Donagan, A. “Popper-Hempel Theory Reconsidered”, u Dray, W.H. (ur.) Philosophical Analysis and

History, Harper & Row, New York, 1966, str. 127-159 (33) Dray, W.H. Philosophy of History, Prentice Hall, Engelwood Cliffs, 1964, str. Dray, W.H. Philosophy of

History, Prentice Hall, Engelwood Cliffs, 1964, str. 4-58 (55) Hempel, C.G. „The Function of General Laws in History“, u Gardiner, P. (ur.) Theories of History, Free

Press, Glencoe, 1959, str. 344-356 (13) Nagel, E. Struktura nauke, Nolit, Beograd, 1974, str. 487-528 (42) Passmore, J. “The Objectivity of History”, u Dray, W.H. (ur.) Philosophical Analysis and History, Harper &

Row, New York, 1966, str. 75-94 (20) Popper, K.R. Bijeda historicizma, KruZak, Zagreb, 1996, str. 47-64; 111-154 (62)

Ukupno: 346 str. IZBORNA LITERATURA

Becker, C. “Everyman His Own Historian”, American Historical Review, Vol. 37, 1931-1932, str. 227-232 (6)

Becker, C. “What are Historical Facts?”, Western Political Quarterly, Vol. 8, 1955, str. 327-340 (14) Berlin, I. „The Concept of Scientific History“, u Berlin, I. Concepts and Categories, Pimlico, London,

1978, str. 103-142 (40) Berlin, I. „Povijesna neminovnost“, u Berlin, I. Četiri eseja o slobodi, Feral Tribune, Split, 2000, str. 123-

217 (95) Broadbeck, M. “Explanation, Prediction, and ‘Imperfect’ Knowledge”, u Feigl, H./Grover, M. (ur.)

Scientific Explanation, Space and Time, University of Minnesota Press, Minneapolis, 1962, str. 231-272 (42)

Cannadine, D. (ur.) What is History Now?, Palgrave Macmillan, Houndmills, 2002. Danto, A.C. Analytical Philosophy of History, Cambridge University Press, 1968. Dawson, C. “The Problem of Metahistory”, History Today, Vol. 1, No. 6, 1951. Day, M. The Philosophy of History: An Introduction, Continuum, London, 2008. Dilthey, W. Izgradnja istorijskog sveta u duhovnim naukama, BIGZ, Beograd, 1980. Dray, W.H. “Explanatory Narrative in History”, Philosophical Quarterly, Vol. 4, No. 14, 1954, str. 15-27

(13) Dray, W.H. Laws and Explanation in History, Oxford University Press, London, 1957. Dray, W.H. (ur.) Philosophical Analysis and History, Harper & Row, New York, 1966.

Gallie, W.B. Philosophy and the Historical Understanding, Schoken Books, New York, 1964. Gardiner, P. (ur.) The Philosophy of History, Oxford University Press, Oxford, Gardiner, P. The Nature of Historical Explanation, Oxford University Press, London, 1952. Gardiner, P. (ur.) Theories of History, Free Press of Glencoe, New York, 1959. Gross, M. Historijska znanost, SN Liber, Zagreb, 1976. Hook, S. Philosophy and History, New York University Press, New York, 1963. Joynt, C.B. & Rescher, N. “On Explanation in History”, Mind, Vol. 68, No. 271, str. 383-387 (5) Joynt, C.B. & Rescher, N. “The Problem of Uniqueness in History”, History and Theory, Vol. 1, No. 2,

1961, str. 150-162 (13) Lemon, M.C. Philosophy of History, Routledge, London, 2003. Mandelbaum, M. The Problem of Historical Knowledge, Liveright Publishing Corporation, New York,

1938. Mandelbaum, M. “Can There be a Philosophy of History?”, American Scholar, Vol. 9, No. 1, 1939-1940. Mandelbaum, M. “A Critique of Philosophies of History”, Journal of Philosophy, Vol. 45, No. 14, 1948, str.

365-378 (14) Mandelbaum, M. “Some Neglected Problems Regarding History, Journal of Philosophy, Vol. 49, No. 10,

1952. Mandelbaum, M. “Concerning Recent Trends in the Theory of Historiography”, Journal of the History of

Ideas, Vol. 16, No. 4, 1955. Mandelbaum, M. “The Problem of ‘Covering Laws’”, History and Theory, Vol. 1, No. 3, 1961, str. 229-242

(14) Meyerhoff, H. (ur.) The Philosophy of History in Our Time, Doubleday & Company, Garden City, 1959. Mises, L. Von, Theory and History, Yale University Press, New Haven, 1957. Oakeshott, M. “The Activity of Being Historian”, u Oakeshott, M. Rationalism in Politics, Liberty Fund,

Indianapolis, 1991, str. 151-183 (33) Rescher, N./ Helmer, O. “On the Epistemology of the Inexact Sciences”, Management Science, Vol. 6,

No. 1, 1959, str. 25-40 (16) Tucker, A. Our Knowledge of the Past: A Philosophy of Historiography, Cambridge University Press,

Cambridge, 2004. Tucker, A. A Companion to the Philosophy of History and Historiography, Wiley-Blackwell, 2010. Walsh, W.H. Philosophy of History: An Introduction, Harper & Row, New York, 1960. Wright, G.H. von, Objašnjenje i razumijevanje, Nolit, Beograd, 1975.


Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju prisustvovati na 80% sati.

Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na:

[email protected] Kašnjenje se tolerira do 10 minuta. Za nastave valja ugasiti mobitele i izbjegavati ulaske i izlaske. Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice fakulteta Elektroničkom poštom Usmeno KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nakon nastave i u vrijeme konzultacija Elektroničkom poštom NAČIN POLAGANJA ISPITA Studenti prvo moraju pristupiti pismenom ispitu objektivno tipa (test višestrukog izbora), a zatim usmenom ispitu. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 17.6. u 10h i 3.7. u 10h Jesenski

izvanredni 1.9. i 12.9. u 10h


3.3.2014. Uvod: što je filozofija historije i koji su sve načini filozofskog bavljenja poviješću? 10.3.2014. Kritika filozofije povijesti sa stajališta filozofije znanosti 17.3.2014. Što je historija? Klasična (Aristotel, Schopenhauer) i moderna gledišta (Colingwood) 24.3.2014. Historija i činjenice: Carrovo gledište 31.3.2014. Je li historija objektivna? 7.4.2014. Jesu li objašnjenja u historiji znanstvena? Hempelov probabilistički model 14.4.2014. Vrste objašnjenja u historiji: Nagel i tri glavne vrste historijskog objašnjenja 28.4.2014. Antipoztivističko gledište o objašnjenjima u historiji: Dray 5.5.2014. Uzročnost u povijesti 12.5.2014. Determinizam u povijesti 19.5.2014. Rekapitulacija gradiva 26.5.2014. Metodološki individualizam 1 2.6.2014. Metodološki individualizam 2 9.6.2014. Završna diskusija

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija logike Studij Diplomski studij filozofije Semestar II, IV Akademska godina 2013./2014. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Pon 10:15-12:00, 401 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Nenad Smokrović

Kabinet 415 Vrijeme za konzultacije Pon 14:00-15:00, uto 13:00-14:00


Suradnik na kolegiju Ines Skelac Kabinet 415

Vrijeme za konzultacije Po dogovoru Telefon 265642


SADRŽAJ KOLEGIJA 1. Logika i svijet Idealni logički jezik i prirodni jezik Logička dedukcija i prirodno zaključivanje Određenje formalnog sustava 2. Argument Pojam valjanost Implikacija i dedukcija (logička posljedica) 3. Izgradnja logičkog jezika Osobna imena i singularni termini. Imena kao opisi. Frege vs. Russell. Veznici, kvantifikatori, singularni termi Značenje veznika Rečenica, propozicija, iskaz «Shematska slova» ili «Propozicijeske varijable» 4. Značenje logičkih iskaza Istinitost. Klasične teorije istinitosti (Korespondencijska, koherencijska, pragmatička) 'Redundancijske' teorije. Status logičkih objakata (Benacerrafova dilema) 5. Problemi logičkog znanja (Epistemologija logike) Logičke intuicije Logičko znanje i a priori Raflektivni ekvilibrij 6. Logika ili logike OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA U ovom se kolegiju studenti upoznaju s područjem određenim susretanjem filozofije i logike, ili točnije, s problemima koje pred filozofiju postavlja logika. Osnovni je zadatak kolegija upoznati studente s filozofskim problemima koji se javljaju kako u klasičnoj logici, uključujući proširene logike, tako i u nestandardnim logikama. Isto tako, zadatak je kolegija prezentirati suvremeno stanje rasprave o najznačajnijim problemima filozofije logike. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 0 0 Aktivno sudjelovanje u nastavi 0,4 10 Seminarski rad 1,2 30 Seminarsko izlaganje 1,2 30 ZAVRŠNI ISPIT 1,2 30 UKUPNO 4 100





IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Haack, S. 2005. Filozofija logika, Biblioteka Skopus, Zagreb. (izabrana poglavlja). Frege, G. 1995, Osnove aritmetike, Kruzak, Zagreb (izabrana poglavlja). Kripke, S., 1997. Imenovanje i nužnost, Kruzak, Zagreb, (izabrana poglavlja.) McGinn, C., 2000. Logical Properties, Clarendon Press, Oxford. Quine, W.V.O. 1983. Dvije dogme empirizma, Dometi 8.

- 1953. From a Logical Point of View, Harper Torchbooks. - 1970. Philosophy of Logic, Harvard University Press, Cambridge, Mass.

Russell, B. 1905. On Denotating, Mind 14. - 1956, Logic and Knowledge, Marsh, Allen and Unwin.

Strawson, P., 1967, Philosophical logic, Oxford University Press. IZBORNA LITERATURA Belnap, N.D., 1961. Tonk, Plonk, and Plink, U: Sreawson (1967). Carnap, R., 1937. The logical Sytax of language, Kegan Paul. Dummett, M. 1959. Truth and Other Enigmas, London, Duckwort. Evans, G. The Varieties of Reference, Oxford Unioversity Press. Field, H. 2001. Truth and the Absence of Fact, Oxford, Clerendon Press. Hacking, I., 1979. What is Logic?, Journal of Philosophy 76. Hintikka, J., 1969, Models for madilities, Reidel. Lewis, D., 1973. Counterfactuals, Bleckwell. Nagel, E., i Newman, J.R., 2001. Gödelov dokaz, Kruzak, Zagreb. Plantinga, A. 1974. The Nature of Necessity, Oxford Unversity Press. Prior, A., 1960. The runabout inference ticket, Analysis 21. Putnam, H., 1971, Philosophy of Logic, Harper Torchbooks. Stalnaker, R. 1984. Inquiry, Cambridge, Mass. MIT Press. Wright, C. 1992. Truth and Objectivity, Cambridge, Mass. MIT Press.


Studenti su obvezni prisustvovati na 70% sati. Prisustvo na nastavi mora biti aktivno, što znači da se od studenata očekuje da dolaze spremni na nastavu, odnosno da odrade sve prethodno zadane zadaće/obveze, da znaju osnovne pojmove uvedene na prethodnih nastavnim jedinicama.

Kašnjenja na predavanja nisu dozvoljena. Mobiteli za vrijeme nastave/seminara moraju biti isključeni. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Email, Merlin KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti mogu kontaktirati nastavnika izvan nastavnih sati; osobno na konzultacijama; putem maila; putem Merlina NAČIN POLAGANJA ISPITA

Seminarski rad i usmeni ispit (po potrebi) OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE


Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 23.6.2014., 7.7.2014. u 12 sati Jesenski

izvanredni 5.9.2014., 12.9.2014. u 12 sati


3.3.2014. Logički jezik i prirodni jezik 10.3.2014. Logika i prirodno zaključivanje 17.3.2014. Što je to logička sustav 24.3.2014. Logička forma i valjanost 31.3.2014. Implikacija i dedukcija 7.4.2014. Nastanak logičkog jezika (Frege, Russell) 14.4.2014. Osobna imena i singularni termi 28.4.2014. Veznici i kvantifikatori (odnos prema prirodnom jeziku) 5.5.2014. Shematska slova; propozicijske varijable 12.5.2014. Značenje veznika 19.5.2014. Teorije istinitosti 26.5.2014. Benacerrafova dilema 2.6.2014. Logičke intuicije i logičko znanje 9.6.2014. Logika ili logike

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija matematike Studij Diplomski studij filozofije Semestar 2. i 4. Akademska godina 2013/14. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, 17-18.30 ili u nekom drugom terminu, po dogovoru sa studentima Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Majda Trobok

Kabinet 414 Vrijeme za konzultacije 15.30-17h

Telefon 051 265 637 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA Semantička, epistemološka i ontološka pitanja u filozofiji matematike. Podjela realizam-antirealizam. Realizam: platonizam, modalni realizam, umjereni realizam. Antirealizam: intuicionizam, nominalizam, formalizam.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da studenti nakon odslušanog predmeta i prezentiranog seminara

- mogu opisati i analizirati razloge nastajanja filozofije matematike - budu osposobljeni razlikovati i usporediti osnovne postavke realizma i antirealizma

kao dviju suprotstavljenih sustava - budu osposobljeni kritički prikazati i usporediti osnovne pravce realizma i osnovne

pravce antirealizma

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja x Seminari x Konzultacije x Samostalni rad x



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje 1 25

Kontinuirana provjera znanja1/seminarski rad 2 50

Kontinuirana provjera znanja na nastavi 1 25

ZAVRŠNI ISPIT - UKUPNO 4 100



OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova



- Benacerraf, Putnam, 1983, Philosophy of Mathematics – Selected Readings (Second ed.), Cambridge University Press.

- Šikić, Z., 1995, Filozofija matematike, Školska knjiga, Zagreb.

IZBORNA LITERATURA 1. Jacuette, D. (ed.), 2002, Philosophy of Mathematics – An Anthology, Blackwell. 2. Hintikka, J., (ed.), 1969, The Philosophy of Mathematics, Oxford University Press. 3. Shapiro, S., 2002, Thinking about Mathematics – The Philosophy of Mathematics,

Oxford University Press. 4. Brown, J. R., 1999, An Introduction to the World of Proof and Pictures, Routledge. 5. Trobok, M., 2006, Platonism in the Philosophy of Mathematics, Filozofski fakultet u

Rijeci. V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su dužni prisustvovati i aktivno učestvovati u nastavi te uspješno prezentirati jedan seminar (tijekom nastave). Prisustvo na nastavi dakle mora biti aktivno, što znači da se od studenata očekuje da dolaze spremni na nastavu, odnosno da odrade sve prethodno zadane zadaće/obaveze. Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova, u protivnom smatrati će se da studenti određenu aktivnost/obavezu nisu izvršili. Seminar se moze predati i prezentirati izvan unaprijed dogovorenih rokova samo iznimno, uz prethodni dogovor sa nastavnikom. Kašnjenja na predavanja nisu dozvoljena. Napuštanje predavaonice prije kraja sata nije dozvoljeno, osim u iznimnim situacijama ili uz prethodni pristanak nastavnika. Korištenje mobitela za vrijeme nastave nije dozvoljeno. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Tajnica, oglasna ploča, web stranice, email, mobitel

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati nastavnika izvan nastave osobno na konzultacijama ili putem maila

NAČIN POLAGANJA ISPITA Studenti ne polažu ispit. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Nastava se izvodi i mentorski, te seminarski i izravnim istraživačkim radom studenata, kojima se u obliku predavanja nudi uvod u problematiku i načela metodologije. Očekuje se visok stupanj samostalnog promišljanja i istraživanja. Potrebno je osigurati mogućnost korištenja informatičke učionice.

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i

podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski

Proljetni izvanredni

Ljetni Jesenski

izvanredni


3.3.’13. (2h)

Uvod

10.3.’13. (2h)

Semantička, epistemološka i ontološka pitanja u filozofiji matematike

17.3.’13. (2h)

Semantička, epistemološka i ontološka pitanja u filozofiji matematike.

24.3.’13. (2h)

Realizam u filozofije matematike, pravci

7.4.’13. (2h)


14.4.’13. (2h)


28.4.’13. (2h)

Antirealizam u filozofiji matematike, pravci

5.5.’13. (2h)


12.5.’13. (2h)


19.5.’13. (2h).

Seminar

26.5.’13. (2h).

Seminar

2.6.’13. (2h).

Seminar

9.6.’13. (2h)

Rasprava i analiza seminara

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Filozofija psihijatrije Studij Diplomski studij filozofije Semestar Ljetni semestar Akademska godina 2013-2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom 10:15-11:00 11:15-12:00 Soba 401 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku engleski Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Luca Malatesti

Kabinet 422 Vrijeme za konzultacije Četvrtkom10:30-12:00; petkom 8:00-10:00

Telefon 265 650 e-mail [email protected]




SADRŽAJ KOLEGIJA Cilj kolegija je predstaviti i istražiti do određenih detalja neke teme iz suvremene filozofije psihijatrije. Odnos između filozofije i psihijatrije je dvosmjerni. S jedne strane, filozofske analize i teorije se koriste za istraživanje temeljnog pitanja o znanstvenim i praktičnim dimenzijama psihijatrije. S druge strane, psihijatrijsko istraživanje se koristi za rasvjetljavanje pojedinih filozofskih pitanja pomoću empirijskih rezultata. Sadržaj predmeta Uvod u „novu filozofiju psihijatrije“. Suvremena psihijatrija i klasifikacija SDM. Evaluacija nekih argumenata iz anti-psihijatrije. Michael Foucault-ova analiza povijesti i fondacije moderne psihijatrije. Konstruktivizam i pojam mentalnog poremećaja. Argumenti protiv psihijatrije i konstruktivizma. Mentalna bolest kao fizička bolest. Argumenti protiv biološkog pristupa mentalnom poremećaju i alternativne teorije Specifična objašnjenja prakse u psihijatriji i pragmatika psihijatrijskih objašnjenja. Intencionalnost, razlomljena značenja u psihijatrijskom objašnjenju mentalnih poremećaja Kolegij će ilustrirati aspekte ovog općenito dvosmjernog odnosa razmatranjem dviju glavnih rasprava u suvremenoj filozofiji psihijatrije. Ćemo se fokusirati na filozofskim raspravama o naravi i vjerodostojnosti pojma mentalnog poremećaja. Zatim ćemo proučavati neke novije filozofske analize psihijatrijskih objašnjenja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Predmet nastoji promicati vaše znanje slijedećih pojmova u odnosu na teme koje se obrađuju na predavanjima filozofi, doktrine, pojmovi i argumenti. Specifično, cilj predmeta je promocija slijedećih sposobnosti:

1. Filozofi: sposobnost povezivanja filozofa s određenim filozofskim doktrinama, argumentima i konceptima koji se razmatraju unutar kolegija.

2. Doktrine: sposobnost izražavanja jezgrovito, jasno i rigorozno specifičnog problema koji doktrine nastoje riješiti, njihovih glavnih teza, kao i doktrina kojima se suprotstavljaju.

3. Pojmovi: sposobnost definiranja ili karakteriziranja pojmova jezgrovito, jasno i točno, te pružanja odgovarajućih primjera.

4. Argumenti (za rješavanje filozofskog problema, prigovora i odgovora): sposobnost: 1. otkrivanja i opisivanja njihove logičke strukture, 2. razjašnjavanja njihovih premisa i njihovih zaključaka, 3. procjenjivanja njihove valjanosti (da li logički dovode do njihovog zaključka) i ako su pouzdani (ako su

valjane, da li su njihove premise istinite). Ova procjena ne zahtijeva nužno sposobnost studenta da ponudi originalne zamisli. Dovoljno je inteligentno

korištenje onoga što smatraju najjačim i najuvjerljivijim rezoniranjem unutar sadržaja koji se obrađuju NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 1 Kontinuirana provjera znanja 1 Esej od 2000 riječi + Prezentacija (Na engleskom ili hrvatskom jeziku)

0,5 40

Kontinuirana provjera znanja 2 Prvi pismeni ispit (Na engleskom ili hrvatskom jeziku)

0,5 30

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100






1. Boorse, C. 1975. "On the distinction between disease and illness." Philosophy and public affairs 5: 49-68. 2. Cooper, R. 2007. Psychiatry and philosophy of science. Stocksfield: Acumen. (Chapter 2: pp. 11-27; Chapter 3:

pp. 28-42, Chapter 4: pp. 44-58) 3. Fulford, K. W. M., Thornton, K., and Graham, G. 2006. Oxford Textbook of Philosophy and Psychiatry. Oxford:

Oxford University Press. (Chapter 2: pp. 4-21; Box 2.1., pp. 8-10; Chapter 3: pp. 31-50). 4. Fulford, K. W. M. 1989. Moral Theory and Medical Practice. Cambridge: Cambridge University Press. (Chapter

7: pp. 115-119) 5. Gutting, G. 1994. "Foucault and the History of Madness." In Gutting, Gary, ed. The Cambridge Companion to

Foucault. Cambridge: Cambridge University Press, 47-70. 6. Kendell, R. E. 1975. "The Concept of Disease and its Implications for Psychiatry." British Journal of Psychiatry

127: 305-315. 7. Megone, Christopher. 1998. "Aristotle's Function Argument and the Concept of Mental Illness." Philosophy,

Psychiatry, & Psychology 5, 3: 187-201. 8. Reznek, L. 1991. The Philosophical Defence of Psychiatry. New York: Routledge. (Chapter 1: pp. 13-25) 9. Szasz, Thomas. 1960. "The Myth of Mental Illness." American Psychologist, 15: 113-118. Reprinted in C. D.

Green, Classics in the History of Psychology: An Internet Resource. 10. Thornton, T. 2010. "Psychiatric explanation and understanding." European Journal of Analytic Philosophy 6: 95-

111. 11. Wakefield, J. C. 2007. "The concept of mental disorder: diagnostic implication of the harmful dysfunction

analysis." World psychiatry 6: 149-156. IZBORNA LITERATURA

1. Fulford, K. W. M., Thornton, K., and Graham, G. 2006. Oxford Textbook of Philosophy and Psychiatry. Oxford: Oxford University Press.

2. Reznek, L. 1991. The Philosophical Defence of Psychiatry. New York: Routledge. 3. Thornton, Tim. 2007. Essential philosophy of psychiatry. Oxford: Oxford University Press.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovno pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi i izvršavanje zadanih obveza. Studenti moraju prisustvovati na 70% sati.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Elektronička posta. Studenti moraju koristiti i redovito provjeravati službenu fakultetsku studentsku e-mail adresu. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Elektronička posta NAČIN POLAGANJA ISPITA Pismeni OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Samo za studente koji mogu pokazati razumijevanje pismenog i usmenog engleskog jezika. Predavanje i literatura

su na engleskom jeziku, nema zamjenskih materijala na hrvatskom. Međutim, esej i ispiti su na hrvatskom jeziku. Od početka nastave studenti se moraju upisivati na e-kolegiji koji je stavljen na MUDRI (https://mudri.uniri.hr/). Studenti prije pisanja eseja moraju pročitati dokument „Guideline to essay writing“ na MUDRI. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je

sankcijama predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI

Zimski Proljetni

izvanredni

Ljetni 1. 16.06.2014. (14.00-16.00) 2. 03.07.2014. (14.00-16.00)

Jesenski izvanredni

1. 01.09.2014. (14.00-16.00) 2. 12.09.2014 (14.00-16.00)


07.03.14 Philosophy and psychiatry Recent developments of the analytic philosophy of psychiatry. Fulford, Thornton, and Graham 2006, Chapter 2, Sessions 1, 2.; Careful study of Box 2.1., pp. 8-10

14.03.14 Diagnosis in medicine and psychiatry The purposes of diagnosis in medicine, diagnosis in psychiatry, Fulford, Thornton, and Graham 2006, Chapter 3. Session 1.

21.03.14 Descriptive psychopathology and categories of mental disorder Principal classes of mental disorders recognised in psychiatry Fulford, Thornton, and Graham 2006, Chapter 3. Sessions 2, 3.

28.03.14 Thomas Szasz’s antipsychiatry Cooper 2007, § 2.3; Szasz 1960. (extracts) Fulford, Thorthon, and Graham 2006, Chapter 2, Session 3

04.04.14 Michel Foucault on psychiatry An introductory presentation of the work of Michal Foucault on the history and foundations of modern psychiatry Cooper 2007, § 2.1-2.2; Reznek 1991, Chapter 8 or Gutting 1994

11.04.14 Partial exam 09.05.14 The medical model

Defining mental disordered on the basis of the notion of bodily disorder. Fulford, Thornton, and Graham 2006, Chapter 2, Session 4; Kendell1975 or Reznek 1991, Chapter 1, pp. 13-24.

16.05.14 The biological accounts Attempts at including the notion of mental disorder into that of physical disorder. Boorse 1975 or Wakefield 2007.

23.05.14 Against the biological accounts Criticisms to the biological account + Value Cooper 2007, Chapter 3, § 3.2.

30.05.14 Mental functions and mental disorders Mental illness as failure of ordinary doing Fulford, Thornton, and Graham 2006, Chapter 4, Session 4; Fulford1989, Chapter 7

06.06.14 The Aristotelian account of mental disorder A value laden account of mental disorder based on the idea of the good life. Cooper 2007 § 3.3, Megone 1998; Cooper 2007 § 3.4, 3.5

13.06.14 Natural history based explanations The pragmatics of psychiatric explanation and natural kinds. Cooper 2007, Chapter 4. (parts);

SYLLABUS

I. BASIC COURSE INFORMATION Course title Philosophy of psychiatry Course of study Graduate study of philosophy Semester Summer Academic year 2013-2014 ECTS value 3 Teaching load (P+S+V) 15 +15+0 Class time and venue Fridays 10:15-11:00 11:15-12:00 Room 401 Availability of teaching in foreign languages English Teacher Doc.dr.sc. (Assistant professor) Luca Malatesti

Office 422 Office hours Thursday: 10:30-12:00; Friday: 8.30-10.00.

Telephone (051) 265 650 e-mail [email protected]

Assistant teacher Office

Office hours Telephone

e-mail II. DETAILED COURSE INFORMATION

COURSE CONTENT The module aims to introduce and explore in some depth some themes from contemporary philosophy of psychiatry. The relation between philosophy and psychiatry is two-way. On the one hand, philosophical analyses and theories are used to investigate fundamental issue concerning the scientific and practical dimensions of psychiatry. On the other hand, psychiatric research is used to illuminate by means of empirical results certain philosophical issues. The module will illustrate aspects of this general two-ways relation by considering two main debates in contemporary philosophy of psychiatry. First, we will focus on the philosophical discussions concerning the nature and plausibility of the notion of mental disorder. Then, we will address some recent philosophical analyses of psychiatric explanation. The following are the main topics covered in the course: • Contemporary psychiatry and systems of classifications, the recent developments of the philosophy of psychiatry. • Critical appraisal of some anti-psychiatric argument. An introductory presentation of the work of Michael Foucault on the history and foundations of modern psychiatry. Constructivist analyses of the notion of mental disorder • Arguments against anti-psychiatric and constructivist theory. • Attempts at including the notion of mental disorder into that of physical disorder. • Criticisms to the biological account and alternative accounts • Specific explanatory practise in psychiatry. The pragmatics of psychiatric explanation. • Intentionality, breakdowns of meaning in the psychiatric explanation of central mental disorders. During the course, you will be encouraged to think critically and philosophically about the issues, evaluate and produce arguments, and you will be expected to do the same in assessment. LEARNING OUTCOMES The course aims at promoting your knowledge of the following notions relative to the topics covered in the lectures (please see course contents below): philosophers, doctrines, concepts, arguments. Specifically, the course aims at promoting the following capacities: 1. Philosophers: capacity to associate them to the specific doctrines, arguments, concepts in philosophy of mind that

were considered in the course. Some (rough) idea of when they proposed these positions or arguments. 2. Doctrines: ability to state in a concise, clear, and rigorous way the specific problem they aim to solve and their main

theses. 3. Concepts: ability to define or characterize them in a concise, clear and rigorous ways and give appropriate

examples. Arguments (for a solution of a philosophical problem, objections and replies): Ability to present their structure, clarify

their premises and their conclusion. Ability to assess their validity (whether they logically lead to their conclusion) and soundness (if they are valid, whether their premises are true). This assessment does not necessarily require the students' capacity to offer original lines of though. An intelligent and reasoned use of what they take to be the strongest objections in the assigned core readings is sufficient. In particular, selecting the appropriate objections to the different arguments and doctrines will require thinking about the relations between topics discussed in different seminars. CLASS TYPE

Lectures Seminars Tutorials during office hours Independent work

Field work Laboratory work Mentoring Other

III. EVALUATION AND GRADING POLICY

Assessed activities SHARE OF ECTS POINTS MAXIMAL NUMBER OF POINTS Class attendance 1 Continuous assessment 1 0,5 30 Continuous assessment 2 Essay: 2000 word in English or Croatian + Presentation.

0,5 40

FINAL EXAM 1 30 TOTAL 3 100 General remarks: Admission to the final exam requires that all the activities that are assessed during the classes receive the required points. Students whose assessed activities overall receive a FX grade (from 30 to 39,9 points in undergraduate studies, and from 40 to 49.9 points in graduate studies) have the right to take the exam three times. However, the can only receive as final grade an E. (as shown in the text below) Final grade: the final grade is the sum of points received in all marked activities during the course and the final exam and it is scored according to the following distribution:

GRADE UNDERGRADUATE STUDIES GRADUATE STUDIES 5 (A) from 80 to 100 points from 90 to 100 points 4 (B) from 70 to 79,9 points from 80 to 89,9 points 3 (C) from 60 to 69,9 points from 70 to 79,9 points 2 (D) from 50 to 59,9 points from 60 to 69,9 points 2 (E) from 40 to 49,9 points from 50 to 59,9 points

1 (FX) from 30 to 39,9 points from 40 to 49,9 points 1 (F) from 0 to 29,9 points from 0 to 39,9 points

IV. READINGS COMPULSORY READINGS

12. Boorse, C. 1975. "On the distinction between disease and illness." Philosophy and public affairs 5: 49-68. 13. Cooper, R. 2007. Psychiatry and philosophy of science. Stocksfield: Acumen. (Chapter 2: pp. 11-27; Chapter 3:

pp. 28-42, Chapter 4: pp. 44-58) 14. Fulford, K. W. M., Thornton, K., and Graham, G. 2006. Oxford Textbook of Philosophy and Psychiatry. Oxford:

Oxford University Press. (Chapter 2: pp. 4-21; Box 2.1., pp. 8-10; Chapter 3: pp. 31-50). 15. Fulford, K. W. M. 1989. Moral Theory and Medical Practice. Cambridge: Cambridge University Press. (Chapter

7: pp. 115-119) 16. Gutting, G. 1994. "Foucault and the History of Madness." In Gutting, Gary, ed. The Cambridge Companion to

Foucault. Cambridge: Cambridge University Press, 47-70. 17. Kendell, R. E. 1975. "The Concept of Disease and its Implications for Psychiatry." British Journal of Psychiatry

127: 305-315. 18. Megone, Christopher. 1998. "Aristotle's Function Argument and the Concept of Mental Illness." Ph

sveuČiliŠte u rijeci filozofski fakultet u rijeci ... - 2014 - ds - ljs - fil.pdf · 2. samir...

Documents