svibanj 2004. povijest pokusni maturalni...

POVIJEST

V I Š I S T U P A N J

Rješenja pismenog niza zadataka

P

OK

US

NI

M

AT

UR

AL

NI

I

SP

IT

● SV

IBA

NJ

2004

.

OKI Követelmény- és Vizsgafejlesztő Központ Próbaérettségi 2004. történelem

2

Opće usputstvo za ispravljanje pismenih ispitnih zadataka iz povijesti za profesora predmetne nastave

• Radnje treba ispravljati kemijskom olovkom boje koja se razlikuje od boje

kemijske olovke kojom je pisao kandidat, pogreške, nedostatke itd. treba obilježavati sukladno usvojenoj praksi.

• U prvom od pravokutnika koji se nalaze ispod zadataka upisan je onaj broj bodova koliko se može dati za rješenje zadataka,a u pravokutnik pored njega upišite broj bodova koji je učenik dobio za dati zadatak.

• U slučaju manjkavih/pogrešnih rješenja upišite na radnje i parcijalne bodove. • U slučaju besprijekornog rješenja dovoljno je upisati u pravokutnik maksimalni broj

bodova. Molimo vas da po mogućnosti prihvatite samo one odgovore koji su dati/formulirani u usputsvu za ispravljanje i da ocjenjujete u skladu sa zadanim bodovima kod pojedinih zadataka! Na zadatke i tipove zadataka koji odstupaju od toga, posebno ukazujemo u detaljnom uputstvu za rješavanje.

1. Ispravljanje i ocjenjivanje kratkih zadataka

Najvažnije osnovno načelo pri ocjeni zadataka/dijelova zadataka je da se dobrim prihvaćaju oni odgovori (elementi odgovora) koji su navedeni u ključu za rješavanje. Bodovanje Dobar odgovor/element odgovora: 0,5 ili 1 bod (sukladno u zadatku naznačenom) Loš odgovor: 0 boda Nema odgovora: 0 boda

Pozor! 0,5 boda se može dati samo za one elemente odgovora koji su posebno naznačeni u

ključu za rješavanje! Ako jedan element zadatka ima vrijednost 0,5 boda, dalje se ne može dijeliti! Bodovi se

ne zaokružuju! U nizu zadataka ima više takvih pitanja čije se dobro rješenje sastoji od više

elemenata odgovora. Kod zadataka koji sadrže nabrajanje, izbor, odnosno prikupljanje: • ako su u zadatku za dva elementa odgovora mogu dati dva boda, onda se za jedan

element odgovora bez greške može dati 1 • ako se u zadatku za dva elementa odgovora može dati jedan bod, onda se za jedan

odgovor bez greške može dati 0,5 boda. Kod zadataka koji nisu toga karaktera samo se za one elemente zadatka može dati 0,5

boda koji su u ključu za rješavanje posebno naznačeni! Kod zadataka s nezatvorenim krajem (npr. argumentiranje, interpretiranje teksta) može

se prihvatiti svako rješenje koje se sadržajno podudara s rješenjem datim u Uputstvu za rješavanje.

Za rješenja se ne mogu dati dodatni bodovi (bodovi koji nadilaze maksimalan broj mogućih bodova za dati zadatak, element zadatka).

Samo se u posebno opravdanim slučajevima može odstupiti od rješenja koje je dato u ključu za rješenje. Molimo vas da razlog odstupanja obrazložite tekstualnim objašnjenjem.


3

2. Ispravljanje, ocjenjivanje tekstualnih zadataka

Sveukupno se mogu ocijeniti četiri zadatka: Dva kratka i dva dugačka, od kojih se svaki odnosi na drugo razdoblje, a dva su

zadatka u svezi s mađarskom poviješću. Ako je učenik nepravilno izabrao, onaj mu se zadatak (ili zadaci) ne uzima u obzir

kojim je postigao najmanje bodova, tj. kojim će mu se zadatkom učiniti najmanja šteta pri zbrajanju konačnog broja bodova.

Pri ocjeni zadataka odlučujući su kriteriji: razumijevanje zadatka, udovoljavanje

kompetencijama i ustrojenost, jezična pravilnost. Tekstualne zadatke treba ocijeniti upotrebom ključa za rješavanje koje sadrži,

raščlanjeno na elemente, konkretne kriterije za ocjenjivanje (nrp. postupke, sadržaje). Ocjenu Ocjenu elemenata zadataka treba izvesti zaokruživanjem na Obrascu za bodovanje (1.23. str.).

Elementi zadatka boduju se na sljedeći način:

Bodovanje

Ne udovoljava. Dijelom udovoljava.

Rješenje elementa zadatka (npr.: postupak, sadržaj) u cijelosti udovoljava ključu za rješavanje.

0 boda 1 bod 2 boda

Prvi korak pri konkretnoj ocijeni zadatka je donošenje odluke da li je kandidat od 4 ili 8

bodova koliko se daje na razumijevanje zadatka postigao barem 1 bod. Ako nije, ukupni broj bodova zadatka je 0.

U ključu za rješavanje i na Obrascu za bodovanje smo znakom „A” označili postupke, a sadržajne elemente pak znakom „B”. Više puta navedeni primjeri (Npr.) kod sadržajnih elemenata pokazuju koji se sadržaji mogu prihvatiti. To nabrajanje ne isključuje mogućnost da ocjenjivač prihvati i druge dobre sadržajne elemente.

Nakon pregleda postupaka i sadržaja treba primijeniti oduzimanje bodova ukoliko je kandidat tijekom rješavanja zadatka skrivio grubu sadržajnu pogrešku. Za svaku se pogrešku može oduzeti 1-2 boda. Za greške koje se ponavljaju ne oduzimaju se bodovi. (Primjedba: Grubom sadržajnom pogreškom tretira se pogreška, neznanje imena, godina i pojmova koji su obuhvaćeni Okvirnim nastavnim planom. Ne tretiraju se teškom sadržajnom pogreškom one pogreške koje nedvosmisleno potječu od pogreške u pisanju.)

Predloženi tijek ocjenjivanja:

1. Proučite ključ za rješavanje zadataka (4.-22. str.) i Obrazac za bodovanje (23. str.)! 2. Napravite toliko preslika Obrazaca za bodovanje koliko testova morate ocijeniti te napišite

na njih kod(ove) učenika! 3. Kontrolirajte izbor zadataka kandidata, te verificirajte to na Obrascu za bodovanje! 4. Zadatak bodujte sukladno elementima ključa za rješavanje (zaokružite postignuti broj

bodova)! 5. Izračunajte zbroj Dobivenih bodova, od kojega u slučaju grubih pogrešaka možete oduzeti! 6.Ustanovite Ukupni broj bodova i pretvorite u Ispitne bodove (Ukupni broj bodova

podijeljen s 3. ili 4.). Ispitne bodove treba zaokruživati, sukladno općim pravilima zaokruživanja, na dvije desetinke!


4

1. Zadaci koji se rješavaju davanjem kratkih odgovora

1. (0,5 boda po elementu)

a) senat b) narodna skupština c) narodni tribun(i) d) vitez(ovi) e) konzul(i) f) žene i robovi

2. a) 1.) 3., 7. (besprijekorno riješen redak 0,5 boda) 2.) 4., 5., 6. (besprijekorno riješen redak 1 bod) 3.) 1., 2. (besprijekorno riješen redak 0,5 boda) b) 1 se bod daje samo za besprijekorno riješenje zadatka u ćeliji, 0,5 boda se ne može dati.

3. a) 1348.–1350. (0,5 boda) b) Crno more ili Krimski poluotok (0,5 boda) Npr. Italija, Francuska, Engleska i južni dio Skandinavije (dva dobra zemljopisna područja 1 bod) c) Daljinska trgovina (1 bod) d) Razlozi koje su naveli suvremenici: npr. trovanje bunara, Božja osveta, položaj zvijezda. (navođenje 2 razloga 1 bod.) Stvarni razlozi: nedostatak higijene, nisu poznavali lijek protiv zaraze.

(navođenje 2 razloga 1 bod.)

Ukupno: 3 boda

Broj dijela teksta

Objašnjenje

3. i 7. Pretrpljeni poraz i pad Rima objašnjava pojavom barbara, odnosno skreće pozornost na opasnosti prihvaćanja barbara.

4. i 5. i 6. Autor izvora pokušava prikriti svoj osjećaj manje vrijednosti, odnosno potvrđuje višu vrijednost Rimljana.

1. i 2. Postavlja naročito moralni primjer Rimljanima. Putem moralne obnove misli spasiti Rim ili Pad Rimskog Carstva pripisuje moralnom razvratu Rimljana

Ukupno: 5 bodova

Ukupno: 5 bodova


5

4. a) Podcrtavanje dva pravilna odgovora 1 bod. • Romanički stil se pojavljuje oko 1000. godine.

• Gotski stil se pojavljuje prije XV. stoljeća.

b) Za svaki besprijekorni vodoravni redak 1 bod; 0,5 boda se ne može dati.

Broj slike Naziv stilskog pravca Karakteristike 1. romanički npr. stil gradnje kao utvrde, mali prozori, debeli zidovi 2. gotski npr. gradnja s karakterističnim šiljastim lukom, visoki

tornjevi, ukrašenost 5. a) Nanovno osvojene pokrajine ili zaposjednute zapadne pokrajine. (1 bod) b) Šleska Moravska Karintija (po elementu 0,5 boda) c) B. (0,5 boda) Razlozi: nema planina, ili ravan teren (1 bod) d) Zbod borbe protiv Turaka, s ciljem osnivanja jedne jake dunavske kraljevine koja ima u svome sastavu više država. (1 bod) e) Sukladno običajima toga doba s ciljem povećanja veličine i slave vladalačke obitelji. (1 pont) 6. a) njemački car b) posljednji stav zakona (priključen ostalim zakonima) na zemaljskoj skupštini c) kalvinist 7. a) Turke b) stalna (plaćenička) vojska ili (samostalna ili mađarska plaćenička vojska) c) Nova vojska može biti sastavljena i od plemića i od neplemića. d) Npr. Neka se Mađarska vlastitim snagama oslobodi turskog ugnjetavanja.

Ukupno: 3 boda

Ukupno: 6 bodova

Ukupno: 3 boda

Ukupno: 4 boda


6

8. a) Izvoz: poljoprivredni proizvodi (0,5 boda) Uvoz: industrijski prozivodi (0,5 boda) b) pozitivno c) agrarna 9. a) pitanje kmetstva ili oslobađanje kmetstva b) novčana aristokracija (0,5 boda) Obrazloženje: npr.: nije privržen mađarstvu i vladaru (0,5 boda) c) plemićka prava (privilegiji) ili plemićke povlastice d) konzervativan 10. a) Npr. obranio je Debrecin/vladu ili Zatisje i tako osigurao mogućnost nastavka oslobodilačke borbe. b) Npr. skrenuo je napad od Debrecina ili sjedišta vlade i tako je osigurao mogućnost

nastavka oslobodilačke borbe. c) Ujedinili su vojske Görgeyja, Klapke i Damjanića. d) opkoljavanjem ili obrgljenjem 11. a) aristokracija b) građanska srednja klasa c) buržoazija d) seljaštvo

Ukupno: 3 boda

Ukupno: 4 boda

Ukupno: 4 boda

Ukupno: 4 boda


7

2. Tekstualni zadaci s razlaganjem 1. Crkveni raskol (kratak zadatak)

Kriteriji A) Postupci

B) Sadržajni elementi

Bodovi

F1 Kandidat u svom odgovoru u osnovi analizira razloge i okolnosti crkvenog raskola.

0 1 2

Razumijevanje zadatka

F2 Kandidat konstatira da su razlozi crkvenog raskola razlike u društvenim, gospodarskim i kulturnim promjenama između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva, te nadmetanje za vlašću.

0 1 2

A1 U odgovoru je vidljivo da je učenik prikupio najvažnije informacije za prikaz razloga crkvenog raskola.

B1 Npr. pomoću zemljovida ustanovi da zapadno kršćanstvo obuhvaća veći teritorij od istočnog ili ukaže na činjenicu da arapska osvajanja u velikoj mjeri slabe istočno kršćanstvo, naime od pet crkvenih sjedišta su Arapi zaposjeli tri.

0 1 2

0 1 2

1.1 Prikupljanje informacija iz povijesnih izvora, formuliranje zaključaka. 1.2 Usporedba informacija koje potječu iz izvora različitog tipa.

A2 Analiza informacija, izvođenje zaključaka. B2/1 Npr. konstatira da je konflikt između

bizantijskog cara i rimskog pape motiviran borbom za vlašću, ili analizira kako papu na Zapadu priznaju voditeljem Crkve, dok na Istoku bizantijski car upravlja Crkvom.

B2/2 Ukazuje na to da je iznad rimske Crkve nestala svjetovna vlast, ali da je u germanskim kraljevima Crkva služila osloncem kraljevske vlasti, ili konstatira da rimska Crkva kreira pravne argumente kako bi odlučila u nadmetenju za osvajanje vlasti.

0 1 2

0 1 2

0 1 2

4.3. Razlikovanje različitih tipova razloga i posljedica, prepoznavanje njihovog različitog značenja.

A3 Analizom otkriva razloge početaka, okolnosti i pozadinu crkvenog raskola.

B3/1 Npr. prepozna da se pitanja vlasti i vjere isprepliću, prepozna značaj falsificiranja, konstatira da je falsifikat u tom razdoblju bio čimbenik kojim su se odlučivale rasprave.

B3/2 Npr. dvije grane kršćanstva su ujedno i dva „svijeta”, suprotnost dvaju društvenih poredaka, jer se na dva teritorija formiraju različiti društveni i gospodarski odnosi, ili afirmiraju se različiti kulturno-jezični utjecaji, na Istoku je trajnija antička tradicija, ili na Istoku će grčki jezik biti odlučujući, a na Zapadu latinski.

0 1 2

0 1 2

0 1 2

K O M P E T E N C I J E

2.1 Identifikacija povijesnih pojmova, njihova pravilna uporaba.

A+B Kandidat pravilno i stručno koristi stručno nazivlje u svezi s temom (npr.: svjetovna vlast, crkvena vlast, rimokatolički, ortodoksni na grčkom jeziku, pripradnik istočnog kršćanstva, crkveni raskol).

0 1 2


8

3.6 Smještanje konkretnih povijesnih događaja u vremenu i prostoru.

T U svom odgovoru utvrđuje da je crkveni raskol uslijedio 1054. godine i na zemljovidu identificira najvažnija crkvena središta (npr. Rim, Bizant, Jeruzalem).

0 1 2

Ustrojenost, jezična pravilnost

NY Argumentacija se sastoji od rečenica, tekst je logički sagrađen. Odgovor ne sadrži grube gramatičke ili pravopisne greške.

0 1 2

MAKSIMALNI BROJ BODOVA ZADATKA: 28

MAKSIMALNI BROJ ISPITNIH BODOVA: 7


9

2. Staleško društvo (dugačak zadatak)



Bodovi

F1 Odgovorom se predstavi podjelu vlasti između kraljevske vlasti i staleža.

0 1 2

F2 Interpretira položaj vladara unutar okvira staleškog dualizma.

0 1 2

F3 Interpretira funkcioniranje staleškog sustava ustanova (parlament).

0 1 2 Razumijevanje

zadatka

F4 Analizom obuhvaća i sličnosti i razlike francuske i engleske staleške monarhije.

0 1 2

A1 Prikupi i koristi informacije koje su potrebite za interpretiranje zadatka.

B1 Npr. raščlanjenost (staleži) francuskog i engleskog staleškog društva, ili način sazivanja francuske staleške skupštine, ili strukturu engleske i francuske staleške skupštine.

0 1 2

0 1 2

1.1 Prikupljanje informacija iz povijesnih izvora, formuliranje zaključaka.

A2 Temeljem prikupljenih informacija donosi zaključak o biti funkcioniranja staleške monarhije.

B2 Npr. analizom konstatira da je izvršna vlast u rukama kralja, a staleži su na nju mogli utjecati samo na posredan način.

0 1 2

0 1 2

A3 Interpretira sveze između tekstualnog izvora i slike, sličnost i razlike između dvaju dokumenata.

B3/1 Npr. kandidat ustanovi da se informacije dobivene iz tekstualnih izvora i tabele podudaraju.

B3/2 Npr. kandidat ustanovi temeljem izvora da je na staleškoj skupštini primijenjeno kompromisno dogovaranje, ili zaključuje da su u sustavu staleškog dualizma vladar i staleži bili prisiljeni surađivati.

0 1 2

0 1 2

0 1 2


1.2 Usporedba informacija koje potječu iz različitih tipova izvora. 4.4. Razlikovanje i razmatranje bitnih od manje bitnih kriterija i čimbenika.

A4 Svoj slijed razmišljanja dopunjava svojim spoznajama, u svoj sastav ugradi najmanje jedan spoznajni element koji nije dat u izvorima.

B4/1 Npr. Npr. kandidat ukazuje na povijesne okolnosti razvitka engleske ili francuske staleške monarhije.

B4/2 Npr. usporedi funkcioniranje jednodomnog i dvodomnog parlamenta. Utvrđuje tko su, kako i pod kakvim uvjetima mogli sudjelovati na staleškim skupštinama.

0 1 2

0 1 2

0 1 2


10

4.6. Samostalno postavljanje i formuliranje pitanja o razlozima i posljedicama povijesnih događaja.

A5 Kandidat postavlja, odnosno formulira samostalna zapažanja, interpretiranja, uzajamne povezanosti.

B5/1 Npr. ustanovi da je izvršna vlast na višoj razini u rukama vladara, a na srednjoj razini u rukama staleža.

B5/2 Npr. zakone su zajedno donosili kralj i staleži.

0 1 2

0 1 2

0 1 2

2.1 Identificiranje, pravilna uporaba povijesnih pojmova.

A+B Kandidat suvremeno koristi pojmove iz teksta (npr.: tri staleža, zastupništvo).

A+B Kandidat pravilno primjenjuje i interpretira stručno nazivlje u svezi s temom (npr.: staleški dualizam, dvodomna stakleška skupština).

0 1 2

0 1 2

3.6 Smještaj konkretnih povijesnih događaja u vremenu i prostoru.

T Odgovorom se konkretno utvrđuje ili se iz povezanosti analize može ustanoviti da je staleška monarhija nastala u Zapadnoj Europi tijekom XIII. stoljeća.

0 1 2

NY1 Sastav učenika sastoji se od rečenica, rečenice su jasne i nedvosmislene.

NY2 Analiza je ustrojen tekst, konstrukcija je u službi logične argumentacije.

NY3 Konstatacije učenika svjedoče o sposobnosti nijansirane analize.

Ustrojenost, jezična pravilnost.

NY4 Odgovor ne sadrži grube gramatičke i pravopisne pogreške.

0 1 2

0 1 2

0 1 2

0 1 2




11

3. Ustav USA (kratak zadatak)



Bodovi

F1 Kandidat u svojem odgovoru predstavlja utjecaj ideja prosvjetiteljstva (podjela vlasti, ustavnost) na Ustav USA.

0 1 2 Razumijevanje

zadatka F2 Odgovorm otkriva koji su oni pravni i organizacijski elementi u građanskom društvu koji jamče ustavnost.

0 1 2

A1 Kandidat sabere sa slike najvažnije organizacijske elemente i elemente tijela ustavnog poretka. Mogućnosti i ograde afirmiranja demokracije.

B1 Npr. kandidat na osnovi slike ustanovi da se u ustavu ostvaruje načelo predstavništva, ili pročita sa slike da svi odrasli bijeli muškarci glasuju.

0 1 2

0 1 2

1.1 Prikupljanje informacija iz povijesnih izvora, formuliranje zaključaka. 1.7. Skicirani prikaz društvenih odnosa, vladajućih struktura.

A2 Temeljem slike kandidat donosi zaključke o općim karakteristikama i osobitostima funkcioniranja državne organizacije.

B2/1 Npr. kandidat ustanovi da se u ustavu ostvaruje načelo podjele među granama vlasti, ili ustanovi da se u ustavu u osnovi ostvaruju državno-pravne zamisli prosvjetiteljstva.

B2/2 Npr. prikaže kako je zakonodavstvo USA dvodomno i da se u dva doma ulazi na različite načine.

0 1 2

0 1 2

0 1 2

4.4. Razlikovanje i razmatranje bitnih od nebitnih kriterija, čimbenika.

A3 Odgovorom se konstatiraju oni razlozi zbog kojih je USA ustrojena kao savezna država, odnosono obrazloži posljedice te činjenice u odnosu na funkcioniranje organizacije države.

B3/1 Npr. napiše da je USA nastala kao posljedica zajedničke borbe 13 kolonija.

B3/2 Npr. ustanovi da je slijedom saveznog ustroja pozicija predsjednika jaka, ili prikaže kako su riješili predstavništvo malih i velikih država u kongresu.

0 1 2

0 1 2

0 1 2

2.1 Identificiranje i pravilna uporaba povijesnih pojmova.

A+B Kandidat suvremeno koristi pojmove iz teksta (npr.: kontrola, potvrditi).

A+B Kandidat stručno primjenjuje i interpretira stručne izričaje u svezi s temom (npr. podjela među vladajućim granama, izvršna vlast).

0 1 2

0 1 2


3.6 Smještanje konkretnih povi-jesnih događaja u vremenu i prostoru.

T Iz dogovora se može zaključiti da je učeniku jasno da se državni ustroj USA vezuje uz razdoblje prosvjetiteljstva XVIII. stoljeća.

0 1 2


NY1 Argumentacija se sastoji od rečenica, tekst je logično građen. Odgovor ne sadrži grube gramatičke i pravopisne pogreške.

0 1 2




12

4. Demografska eksplozija (dugačak zadatak)



Bodovi

F1 U središtvu odgovora je usporedba demografskih procesa u XVIII. st. i Malthusova ocjena.

0 1 2

F2 Analizom otkriva karakteristike demografskih eksplozija. 0 1 2 F3 Odgovorom se ukazje na sveze između porasta broja

pučanstva i gospodarskog razvoja. 0 1 2 Razumijevanje

zadatka

F4. Analizom se predstavljaju razlozi promjena mortaliteta i rođenja.

0 1 2

A1 Na odgovoru se vidi da je učenik sakupio potrebite podatke za usporedbu.

B1 Npr. učenik na osnovi slike ustanovi da je demografska eksplozija u Engleskoj uslijedila zahvaljujući naglom padu mortaliteta, a pad broja novorođenih je slijedio jednom fazom kasnije, ili demografska eksplozija je u Engleskoj pojava jednog određenog vremena.

0 1 2

0 1 2

1.1 Prikupljanje informacija iz povijesnih izvora, formuliranje zaključaka. 1.2 Usporedba informacija koje potječu iz različitih tipova izvora.

A2 Odgovorm interpretira sakupljene informacije i u okviru toga usporedi dva dokumenta.

B2 Npr. ustanovi da će po Malthusu Zemlja biti prenapučena jer se broj pučanstva povećava geometrijskom progresijom, a uzgoj hrane samo matematičkom progresijom.

0 1 2

0 1 2

A3 Analizom otkriva proturječnosti između dvaju izvora, i/ili pokuša otkriti one čimbenike koje Malthus u svojoj teoriji nije uzeo u obzir.

B3/1 Npr. ustanovi kako je Malthus zanemario činjenicu da prirast pučanstva ovisi o brojnim čimbenicima, te tako broj pučanstva može rasti ne samo onako kako je on predvidio u svojoj teoriji.

B3/2 Npr. tijekom usporedbe dvaju dokumenata ustanovi da se Malthusove zamisli u zbilji nisu obistinile jer Malthus nije računao sa smanjenjem broja novorođenih u Engleskoj.

A4 Svoj tijek razmišljanja dopunjava vlastitim spoznajama, u svoj sastav ugrađuje najmanje jedan vlastiti spoznajni element koji nije naveden u izvorima.

0 1 2

0 1 2

0 1 2

0 1 2


4.7. Interpretiranje razlika između promjene i razvitka na različitim primjerima. 4.10. Traženje, analiza povijesnih analogija po zadanim kriterijima. 4.6. Samostalno postavljanje, formuliranje pitanja o razlozima i posljedicama povijesnih događaja.

B4/1 Npr. ustanovi da su i raniji i kasniji demografski procesi bili skokoviti, ili da je Malthusovo djelo objavljeno 1798. godine kada se broj novorođenih nije smanjivao i kada mortalitet još nije padao.

B4/2 Ukazuje na činjenicu da je i u drugim povijesnim razdobljima bilo demografskih eksplozija, npr. neolitička revolucija.

0 1 2

0 1 2


13

A5 Kandidat postavlja, odnosno formulira samostalna zapažanja, interpretiranja, uzajamne povezanosti.

B5/1 Npr. kandidat prepozna da je demografska eksplozija u Engleskoj u svezi s industrijskom revolucijom.

B5/2 Npr. demografska eksplozija koju je uočio Malthus je u svezi s urbanizacijom.

0 1 2

0 1 2

0 1 2


A+B Kandidat rabi pojmove iz teksta (npr.: sila održavanja, geometrijski omjer).

A+B Kandidat pravilno primjenjuje i interpretira stručne termine u svezi s temom (npr.: industrijska revolucija, omjer novorođenih).

0 1 2

0 1 2


T Iz odogovora se može zaključiti da je Malthus formulirao svoju teoriju na osnovi spoznaja čovjeka XVIII. st. i polazeći od svojih engleskih iskustava.

0 1 2

NY1 Sastav učenika sastoji se od rečenica koje su jasne i nedvosmislene.

NY2 Analiza je ustrojen tekst, konstrukcija je u službi logičnog obrazlaganja.



NY4 Odgovor ne sadrži grube gramatičke ili pravopisne pogreške.

0 1 2

0 1 2

0 1 2

0 1 2




14

5. Ratovi među utvrdama (kratak zadatak) Kriteriji A) Postupci


Bodovi

F1 Kandidat u svom odgovoru u prvom redu otkriva prethodne događaje, razloge vojnog pohoda 1552. godine.

0 1 2 Razumijevanje zadatka F2 Analizom prezentira ciljeve turskog pohoda. 0 1 2

A1 Kandidat sakupi sve one informacije iz izvora koje su u svezi razlozima i ciljevima turskog pohoda. B1 Npr. navede proturječnosti putovanja Györgya Frátera Ferdinandu, odnosno ukazuje na ciljeve Györgya Frátera za ujedinjenje države.

0 1 2

0 1 2

1.1 Prikupljanje informacija iz povijesnih izvora, formuliranje zaključaka. 4.4. Razlikovanje, razmatranje bitnih od nebitnih kriterija i čimbenika.

A2 Temeljem prikupljenih informacija u svojoj analizi donosi zaključak o osobitostima politike Erdelja.

B2/1 Npr. György Fráter zauzvrat za pružanje pomoći namjerava Erdelj predati Ferdinandu, ali svoju molbu za pomoć želi sačuvati u tajnosti sve dotle dok ona ne postane izvjesna.

B2/2 Kandidat ustanovi da je György Fráter dva puta sklopio ugovor o predaji Erdelja, ali je dobio samo nekoliko tisuća plaćenika 1551. godine koji su ga ubili.

0 1 2

0 1 2

0 1 2

4.9. Predstavljanje prethodnih događaja aktualnih povijesnih događaja.

A3 Odgovorom se otkrivaju uzajamne povezanosti i ciljevi prethodnih događaja turskog vojnog pohoda.

B3/1 Npr. konstatira da su namjera i smjer turskog napada u svezi s činjenicom da Ferdinand nije imao snage osvojiti Erdelj, ali ga se nije odrekao, a istovremeno s izvedenim akcijama s malim snagama (1551.) je isprovocirao protuudar Turaka.

B3/2 Npr. Odgovorom utvrđuje da je prvenstveni cilj turskog pohoda bio da spriječi ujedinjenje Erdelja i Mađarske Kraljevine.

0 1 2

0 1 2

0 1 2


A+B Kandidat rabi pojmove iz teksta (npr.: predziđe kršćanstva).

A+B Kandidat pravilno primjenjuje, interpretira stručno nazivlje u svezi s temom (npr.: ravnoteža vlasti, podaništvo).

0 1 2

0 1 2


3.6 Smještanje konkretnih povi-jesnih događaja u vremenu i prostoru

T Odgovorom utvrđuje da je turski pohod uslijedio nakon raspada države na tri dijela, i iz teksta se može zaključiti da poznaje granice i smještaj triju dijelova država.

0 1 2


NY1 Obrazloženje se sastoji od rečenica, tekst je logično građen. Odgovor ne sadrži grube gramatičke i pravopisne pogreške.

0 1 2




15

6. Pitanje kmetstva (dugačak zadatak)



Bodovi

F1 U središtu odgovora je razvoj položaja mađarskog kmetstva u XVI. stoljeću.

0 1 2

F2 Analizom interpretira grupu pitanja u svezi sa slobodnom selidbom i vezanošću uz grudu.

0 1 2

F3 Ukaže na sveze između gospodarskog razvitka i pitanja kmetstva.

0 1 2 Razumijevanje

zadatka

F4 Analizom otkriva uzajamno djelovanje pitanja kmetsva i turskih ratova.

0 1 2

A1 Odgovorom su sabrane one informacije iz izvora koje se odnose na razvoj položaja kmetsva.

B1 Npr. 1514. godine je oduzeto pravo kmetsva na slobodno seljenje, ili 1514. godine je naređena obveza tlake od 1 dan tjedno i plaćanje jedne forinte po selištu, ili 1514. godine je plaćanje poreza po glavi prošireno i na trgovišta, ili radnom snagom kmetstva je započeta izgradnja graničnih utvrda.

0 1 2

0 1 2

1.1 Prikupljanje informacija iz povijesnih izvora, formuliranje zaključaka. 4.4. Razlikovanje, razmatranje bitnih od manje bitnih kriterija, čimbenika.

A2 Temeljem prikupljenih informacija izvodi zaključak o promjeni pravnog i gospodarskog položaja kmetstva.

B2 Npr. ustanovi da je lišenje prava slobode selidbe učinjeno radi dizanja nameta, ili zabrana selidbe služi u prvom redu interesima srednjeg plemstva.

0 1 2

0 1 2

K O M P E T E N C I J

4.3. Razlikovanje različitih tipova razloga i posljedica, prepoznavanje njihovog različitog značenja.

A3 Analizom otkrije razloge i/ili posljedice promjene pravnog položaja kmetstva.

B3/1 Npr. ratno stanje je dijelom otežavalo položaj kmetstva (pustošenja), a dijelom poboljšala (nisu ostvarene uredbe).

B3/2 Npr. početkom XVI. stoljeća je učinjen pokušaj uvođenja vezivanja uz grudu, to međutim, zbog ratne situacije nije ostvareno.

0 1 2

0 1 2 0 1 2


16

A4 Svoj slijed misli dopunjava vlastitim spoznajama, u sastav ugrađuje jedan svoj spoznajni element koji nije naveden u izvorima.

B4/1 Npr. u kojoj su svezi izbijanje seljačke bune i objava križarskog rata protiv Turaka, odnosno staleška anarhija.

B4/2 Npr. kandidat ustanovi da je kao posljedica revolucije cijena izbila u prvi plan plemićka robna proizvodnja, što je popraćeno držanjem kmetskih usluga.

0 1 2

0 1 2 0 1 2

4.11 Predstavljanje povijesnih promjena jednog dužeg perioda pomoću primjera po slobodnom izboru. 4.6. Samostalno formuliranje, postavljanje pitanja o razlozima i posljedicama povijesnih događaja.

A5 Kandidat sasmostalno postavlja, odnosno formulira zapažanja, interpretiranja, uzajamne povezanosti.

B5/1 Npr. kandidat ustanovi da su staleži u Mađarskoj, slično drugim prostorima u Srednjoj Europi, učinili pokušaj vezivanja kmetstva uz grudu.

B5/2 Npr. povećanje kmetskih nameta je u prvom redu pogađalo imućnije kmetstvo trgovišta, stoga su oni aktivnije sudjelovali u seljačkoj buni 1514. godine.

0 1 2

0 1 2 0 1 2


A+B Kandidat rabi pojmove iz teksta (npr. vječno službovanje, gradovi omeđeni zidom).

A+B Kandidat pravilno primjenjuje i interpretira nazivlje u svezi s temom (npr.: vezivanje uz gurdu, slobodni kraljevski gradovi).

0 1 2 0 1 2

E

3.6 Smještanje konkretnih povijesnih događaja u vremenu i prostoru

T Iz odgovora postaje jasno da predmetno razdoblje traje od Matijine smrti do stabiliziranja trodjelne države.

0 1 2

NY1 Sastav učenika se sastoji od rečenica koje su jasne i nedvosmislene.

NY2 Analiza je ustrojeni tekst, konstrukcija je u službi ligočnog obrazloženja.




0 1 2

0 1 2

0 1 2

0 1 2




17

7. Prosudba Martinovića (kratak zadatak)



Bodovi

F1 Kandidat u svom odgovoru u prvom redu uspoređuje sliku o Martinoviću iz dvaju izvora.

0 1 2 Razumijevanje

zadatka F2 Analizom se mnogostrano otkrivaju razlike dviju slika o Martinoviću iz dva izvora.

0 1 2

A1 U odgovoru sakupi i koristi one informacije iz teksta Aladára Móda koje se odnose na Martinovića.

B1 Npr. po Módu Martinović je širio napredne ideje; surađivao je s naprednim građanskim slojevima; vladara je htio uvjeriti o nužnosti reformi, napadao je staleže, nakon smrti vladara-reformatora napredak je mislio ostvariti oslanjajući se na staleže.

0 1 2

0 1 2

1.1 Prikupljanje informacija iz povijesnih izvora, formuliranje zaključaka. 1.9 Senzibilnost prema detaljima u obradi i analizi izvora.

A2 U odgovoru prikupi i koristi iz Kosáryjevog teksta najvažnije informacije o Martinoviću i ustanovi najvažnije razlike u prosudbama dvaju tekstova.

B2/1 Npr. po Kosáryju je bio netrpeljiv čovjek; kao doušnik pisao je izvješća o pripadnicima naprednih krugova u Pešti; nakon što su ga otpustili, sudjelovao je u organizaciji onih koje je do tada prijavljivao.

B2/2 Npr. kandidat ustanovi da su dva pristupa suprotna: Mód oslikava pozitivnu, a Kosáry negativnu sliku o Martinoviću.

0 1 2

0 1 2

0 1 2

1.11 Formiranje mišljenja potkrijepljeno argumentima o osobama i događajima čija prosudba može biti proturječna.

A3 Analizom otkriva razloge različite prosudbe dvojice povijesničara.

B3/1 Npr. kandidat ustanovi da je Mód radi postizanja pozitivne slike prešutio da je Martinović bio doušnik, ili da Módov pozitivan opis Martinovića sadrži puno ocjena, da je pristran.

B3/2 Npr. kandidat ustanovi da se Kosáry suzdržao od ocjena, u većoj mjeri otkriva okolnosti.

0 1 2

0 1 2

0 1 2

2.1 Identificiranje, pravilna uporaba povijesnih pojmova.

A+B Kandidat koristi pojmove iz teksta (npr.: klupska inteligencija, otpor staleža).

A+B Kandidat pravilno primjenjuje i interpretira stručno nazivlje u svezi s temom (npr.: doušnik, jozefinist, jakobinac).

0 1 2

0 1 2



T Iz odgovora se vidi da kandidat zna smjestiti Martinovićev pokret u slijedu povijesti (pad prosvijećenog apsolutizma, razdoblje francuske revolucije).

0 1 2


NY1 Obrazloženje se sastoji od rečenica, tekst je logično građen. Odgovor ne sadrži grube gramatičke i pravopisne pogreške.

0 1 2


18



8. Manjinska politika u reformnom dobu (dugačak zadatak)



Bodovi

F1 Odgovor je skoncentriran na analizu zamisli mađarskih vodećih slojeva o manjinama.

0 1 2

F2 Odgovor predstavlja karakteristike liberalnog shvaćanja. 0 1 2 F3 Analiza obuhvaća i analizu konzervativnog i radikalnog

shvaćanja. 0 1 2


F4 U središtu je interpretiranje dobivenog teksta. 0 1 2 A1 U odgovoru su sakupljene glavnije karakteristike

različitih stajališta o manjinama. B1 Npr. ustanovi da Wesselényi drži da je

jednojezična država idealna, jedino rješenje manjinskog pitanja vidi u proširenju prava, u svezi sa Széchenyijem konstatira da se manjine ne mogu nasilno mađarizirati, Kossuth zauzvrat za proširenje prava manjina očekuje njihovu vjernost prema mađarskoj državi, dok Mihály Táncsics pomađarivanje želi unaprijediti useljavanjima.

0 1 2 0 1 2

1.1 Prikupljanje informacija iz povijesnih izvora, formuliranje zaključaka. 1.8 Prezentiranje kako se u analiziranom izvoru zrcali osobni položaj autora.

A2 Temeljem prikupljenih informacija donosi zaključak o svojstvenostima zamisli vodećih slojeva o manjinskom pitanju.

B2 Npr. ustanovi da vodeći slojevi nisu jedisntveno već različito razmišljali o rješenju manjinskog pitanja.

0 1 2 0 1 2

A3 Otkrije svojstvenosti karakteristika mišljenja o manjinskom pitanju.

B3/2 Npr. svaki smjer mađarskih vodećih slojeva je glavnim ciljem smatrao prodor mađarstva, promicanja njihove glavne uloge.

B3/2 Npr. glavnina mađarskih vladajućih slojeva očekuje rješenje od proširenja prava.

0 1 2

0 1 2

0 1 2


4.2 Dokazivanje kako povijesni događaji općenito imaju više razloga i posljedica. 1.9 Senzibilnost u odnosu na detalje pri obradi i analizi izvora. 4.6. Samostalno postavljanje i formuliranje pitanja o razlozima i posljedicama povijesnih

A4 Svoj slijed misli dopunjava korištenjem svojih spoznaja,u svoj sastav ugrađuje najmanje jedan vlastiti spoznajni element koji nije naveden u izvorima.

B4/1 Npr. utvrđuje da je konzervativniji Széchenyi odvaraćao od sile, liberalni Wesselényi i Kossuth su rješenje vidjeli u proširivanju prava, a radikalni Táncsics bi počeo s useljavanjima.

B4/2 Npr. ustanovi da je mađarski jezik 1844. godine učinjen državnim.

0 1 2

0 1 2

0 1 2


19

događaja. A5 Kandidat postavlja, odnsono formulira samostalna zapažanja, interpretiranja, uzajamne povezanosti.

B5/1 Npr. kandidat ustanovi da se u reformno doba u Mađarskoj, sukladno trendovima u Europi, razvio nacionalni osjećaj.

B5/2 Npr. sukladno europskim trendovima se ideja nacionalizma ispreplela s liberalizmom.

0 1 2

0 1 2

0 1 2

2.1 Identifikacija, pravilno korištenje povijesnih pojmova.

A+B Kandidat pravilno rabi pojmove iz teksta (npr.: ustavno građansko pravo, politička manjina).

A+B Kandidat pravilno primjenjuje stručno nazivlje u svezi s temom (npr.: jedna politička nacija, državni jezik, asimilacija).

0 1 2

0 1 2


T Učenik zna da je Mađarska višenacionalna država i da je postavljeni problem prvi put formuliran u reformno doba.

0 1 2

NY1 Sastav učenika se sastoji od rečenica koje su jasne i nedvosmislene.

NY2 Analiza je ustrojeni tekst, konstrukcija je u službi ligočnog obrazloženja.




0 1 2

0 1 2

0 1 2

0 1 2



OBRAZAC ZA BODOVANJE (POVIJEST – VIŠI STUPANJ – ESEJISTIČKI ZADACI)

Kod učenika

Redni broj izabranog zadatka Kriteriji …… (kratak) …… (kratak) …… (dugačak) …… (dugačak)

F1 0 1 2 F1 0 1 2 F1 0 1 2 F1 0 1 2 F2 0 1 2 F2 0 1 2 F3 0 1 2 F3 0 1 2


F2 0 1 2 F2 0 1 2 F4 0 1 2 F4 0 1 2

A1 0 1 2 A1 0 1 2 A1 0 1 2 A1 0 1 2 B1 0 1 2 B1 0 1 2 B1 0 1 2 B1 0 1 2 A2 0 1 2 A2 0 1 2 A2 0 1 2 A2 0 1 2 B2/1 0 1 2 B2/1 0 1 2 B2 0 1 2 B2 0 1 2 B2/2 0 1 2 B2/2 0 1 2 A3 0 1 2 A3 0 1 2 A3 0 1 2 A3 0 1 2 B3/1 0 1 2 B3/1 0 1 2 B3/1 0 1 2 B3/1 0 1 2 B3/2 0 1 2 B3/2 0 1 2 B3/2 0 1 2 B3/2 0 1 2 A4 0 1 2 A4 0 1 2

B4/1 0 1 2 B4/1 0 1 2 B4/2 0 1 2 B4/2 0 1 2 A5 0 1 2 A5 0 1 2 B5/1 0 1 2 B5/1 0 1 2

A) Postupci B) Sadržaji

B5/2 0 1 2 B5/2 0 1 2 A+B 0 1 2 A+B 0 1 2 A+B 0 1 2 A+B 0 1 2 Primjena stručnog

jezika A+B 0 1 2 A+B 0 1 2 A+B 0 1 2 A+B 0 1 2 Orijentacija u vemenu i prostoru T 0 1 2 T 0 1 2 T 0 1 2 T 0 1 2

NY1 0 1 2 NY1 0 1 2 NY2 0 1 2 NY2 0 1 2 NY3 0 1 2 NY3 0 1 2

Ustrojenost, jezična pravilnost NY1 0 1 2 NY1 0 1 2

NY4 0 1 2 NY4 0 1 2

Dobiveni bodovi

Dobiveni bodovi

Dobiveni bodovi

Dobiveni bodovi

Gruba greška 1 –1 –2 Gruba

greška 1 –1 –2 Gruba greška 1 –1 –2 Gruba


greška 2 –1 –2


greška 3 –1 –2



greška 4 –1 –2

Ukupan broj

bodova

Ukupan broj

bodova

Ukupan broj

bodova

Ukupan broj

bodova

Pretvaranje u ispitne bodove: broj bodova po zadatku podijeljen s 4

Pretvaranje u ispitne bodove: broj bodova po zadatku podijeljen s 3

Ispitni bod

Ispitni bod

Ispitni bod

Ispitni bod


21

Ukupan broj ispitnih bodova postignut u eseju:

svibanj 2004. povijest pokusni maturalni...

Documents