Isus je iz ljubavi umro za nas i ustao iz groba kako bismo mi, koji smo Ga se po grijehu odrekli, imali novi vječni život. On Uskrsli svoga Duha daje svojoj Crkvi, snagom toga Duha okuplja sve njezine članove te potiče sve ljude da čine dobro, da se žrtvuju nesebično za braću, da stvaraju bolji svijet, svijet dobrote i zajedništva u ljubavi.

Zato slaviti Uskrs, Kristovo uskrsnuće, ne znači sjećati se prošlosti i minulih dana. Slaviti Uskrs znači slaviti Život, Svjetlost; znači dopuštati Kristovoj ljubavi, Kristovu Duhu, da nas obuzme, da On prodre u naš duh pa da onda u nama i po nama čini djela mira, spasenja, obraćenja, pomirenja, djela ljubavi i milosrđa.

SVIMA ŽELIMO SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS, I NEKA VAS UVIJEK PRATI RADOST USKRSLOGA!

To vam mole i žele: preč. Vjekoslav Meštrić, župnik

preč. Ivan Buhin, umirovljeni sveć. mons. Franjo Prstec, umirovljeni sveć.

Tomislav Šagud, đakon

Berislav Vrljić, trajni đakon sestre Služavke Malog Isusa:

s. Leopolda i s. Imakulata

NEDJELJA MUKE GOSPODNJE - CVJETNICA, 9. travnja 2017. EVANĐELJE: Mt 26,14 – 27, 66 ...Jedan od dvanaestorice, zvan Juda Iškariotski, pode glavarima svećeničkim i reče: »Što ćete mi dati i ja ću vam ga predati.« A oni mu odmjeriše trideset srebrnjaka. Otada je tražio priliku da ga preda. Prvoga dana Beskvasnih kruhova pristupiše učenici Isusu i upitaše: »Gdje hoćeš da ti pripravimo te blaguješ pashu?« On reče: »Idite u grad tomu i tomu i recite mu: 'Učitelj veli: Vrijeme je moje blizu, kod tebe slavim pashu sa svojim učenicima.'« I učine učenici kako im naredi Isus i priprave pashu. Uvečer bijaše Isus za stolom s dvanaestoricom. I dok su blagovali, reče: »Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati.« Silno ožalošćeni, stanu mu jedan za drugim govoriti: »Da nisam ja, Gospodine?«....

NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODINOVA , 16. travnja 2017. EVANĐELJE: Iv 20, 1-9 Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut. Otrči stoga i dođe k Šimunu Petru i drugom učeniku, kojega je Isus ljubio, pa im reče: »Uzeše Gospodina iz groba i ne znamo gdje ga staviše.« Uputiše se onda Petar i onaj

drugi učenik i dođoše na grob. Trčahu obojica zajedno, ali onaj drugi učenik prestignu Petra i stiže prvi na grob. Sagne se i opazi povoje gdje leže, ali ne uđe. Uto dođe i Šimun Petar koji je išao za njim i uđe u grob. Ugleda povoje gdje leže i ubrus koji bijaše na glavi Isusovoj, ali nije bio uz povoje, nego napose svijen na jednome mjestu. Tada uđe i onaj drugi učenik koji prvi stiže na grob i vidje i povjerova. Jer oni još ne upoznaše Pisma da Isus treba da ustane od mrtvih. Riječ Gospodnja.

USKRSNI PONEDJELJAK, 17. travnja 2017. EVANĐELJE: Mt 28, 8-15 Žene otiđoše žurno s groba te sa strahom i velikom radošću otrčaše javiti njegovim učenicima. Kad eto im Isusa u susret! Reče im: „Zdravo!“ One polete k njemu, obujme mu noge i ničice mu se poklone. Tada im Isus reče: „Ne bojte se! Idite, javite mojoj braći da pođu u Galileju! Ondje će me vidjeti!“Dok su one odlazile, gle, neki od straže dođoše u grad i javiše glavarima svećeničkim sve što se dogodilo. Oni se sabraše sa starješinama na vijećanje, uzeše mnogo novaca i dadoše vojnicima govoreći: „Recite: 'Noću, dok smo mi spavali, dođoše njegovi učenici i ukradoše ga' Ako to dočuje upravitelj, mi ćemo ga uvjeriti i sve učiniti da vi budete bez brige.“ Oni uzeše novac i učiniše kako bijahu poučeni. I razglasilo se to među Židovima — sve do danas.

Ksenija Čičak

Papa Ivan Pavao II. proglasio je za cijeli katolički svijet drugu nedjelju poslije Uskrsa Nedjeljom Božanskog Milosrđa, a pobožnost je nazvao „Božjim darom našemu vremenu“. Naime, po časnoj sestri svetoj Faustini Kowalskoj (1905-1938), poljskoj redovnici, Isus je objavio svoju želju da se na prvu nedjelju poslije Uskrsa slavi svetkovina Božanskog Milosrđa. Sestra Faustina donosi u svom dnevniku Isusovu poruku u vezi s ovom svetkovinom: „Želim da svetkovina milosrđa bude utočište i zaklon svim dušama, osobito bijednim grješnicima. Toga su dana otvorene nutrine milosrđa mojega i ja izlijevam čitavo more milosti na duše koje se približe izvoru mojega milosrđa. Duša koja pristupi ispovijedi i sv. pričesti zadobit će potpuni oprost od grijeha i kazni. Neka se nijedna duša ne boji meni približiti, makar joj grijesi bili crveni kao skerlet. Svetkovina milosrđa izvire iz moje nutrine i želim da se slavi u prvu nedjelju po Uskrsu.“ Isus u svojoj poruci obećava da će svi koji toga dana prime Svetu pričest primiti potpuni oprost, to je milost otpuštanja zasluženih vremenitih kazna za grijehe, a ne otpuštanje same krivnje. Isus obećava da će toga dana izliti more milosti na one duše koje se približe izvoru Milosrđa i da će toga dana otvoriti sve slavine kroz koje teku Božje milosti. Isus dalje govori kako mnoge duše propadaju, unatoč Njegovoj pregorkoj muci, i zato im pruža posljednje utočište spasenja, svetkovinu Božanskog Milosrđa. Sestra Faustina veoma se trudila ugoditi Bogu. Prikazivala je razne žrtve (koliko god joj je to bilo moguće, jer je bila veoma bolesna) za obraćenje grješnika i za oslobođenje duša iz čistilišta. Zapisala je u svom Dnevniku da je jezgra ljubavi žrtva i trpljenje. Ona tvrdi da pričljive duše nikad neće stići do velike svetosti. One propuštaju mnoge milosti. Šutnja je mač u duhovnoj borbi. Šutljiva je duša jaka, kaže sestra Faustina, jer je takva duša sposobna najtješnje se sjediniti s Bogom. Ona (šutljiva duša) živi gotovo stalno pod nadahnućem Duha Svetoga, u njoj Bog djeluje bez smetnji. Budući da je Krist, kako se sam objavio, Kralj milosrđa, i mi bismo trebali težiti tome da činimo djela milosrđa. Sestra Faustina tvrdi kako postoje djela milosrđa koja može činiti svatko tko to želi, pa i najsiromašniji. Postoji trostruka mogućnost ostvarivanja milosrđa. Prvo, to su milosrdne riječi – praštanje i utjeha; drugo – molitva; treće – djela milosrđa. Isus objavljuje po

sestri Faustini da Mu se posebno sviđa duša koja se pouzdaje u njegovo milosrđe. Sestra Faustina vrlo je često molila krunicu Božanskog Milosrđa, a u Isusovo milosrđe imala je tako veliko pouzdanje da je napisala u svom Dnevniku: „Ne bih posumnjala u Božju dobrotu, ni tada, kad bih imala na savjesti grijehe cijeloga svijeta i svih prokletih duša; pala bih mu do nogu i predala bih se njegovoj svetoj volji koja je samo čisto milosrđe.“ Isus posebno naglašava da je poželjno svakog dana u 15 sati uroniti u molitvu, makar samo nakratko. U tom času Njegove smrti na poseban način dolazi milost cijelome svijetu. Sestri Faustini Isus kaže: "Moje milosrđe je veće nego tvoja bijeda i bijeda cijeloga svijeta. Tko može izmjeriti moju dobrotu? Radi tebe sam sišao s neba na zemlju, poradi tebe sam se dao prikovati na križ, za tebe sam dopustio da mi kopljem otvore moje presveto Srce i time sam otvorio izvor milosrđa. Dođi i crpi posudom povjerenja milosti iz ovog vrela… Dođi mi u susret i predaj mi sve svoje potrebe i svoju bijedu i ja ću te ispuniti svojim blagom.“

Slika Božjeg milosrđa prikazuje Isusa kako podiže desnu ruku kao znak blagoslova, a lijeva Mu je ruka na prsima, iz kojih izviru dvije zrake: crvena i bijela. One označuju krv i vodu koje su potekle kada je Isusovo umiruće srce na križu bilo kopljem probodeno. Ispod slike piše: „Isuse, ja se uzdam u Tebe!“ Cijela slika simbolički predstavlja milosrđe, oproštenje i Božju ljubav. Prema Dnevniku sv. Faustine, Isus je obećao posebnu zaštitu i milosti svakom gradu i svakoj kući u kojima će biti izložena ova slika. Kristovo uskrsnuće jest događaj kojim vječna Ljubav slavi pobjedu nad tamom, pobjedu duha nad materijom. Jedini u povijesti čovječanstva, koji je za sebe rekao da je uskrsnuće i život, objavljuje da je On, Uskrsli, identičan Isusu iz Nazareta, i da se upravo u Njemu – Isusu iz Nazareta, objavio Gospodar života i smrti, „Vjerni i Istiniti“ (Otk 19, 11). On je jedina Božja samoobjava i jedini Spasitelj, za one koji vjeruju u Njega, kao i za one koji u Njega (zasad) ne vjeruju. U knjizi Otkrivenja Isus kaže: „Mrtav bijah, a evo živim u vijeke vjekova te imam ključeve Smrti i Podzemlja“ (usp. Otk 1, 17-18). Božansko Milosrđe nije neki pojam, nego Osoba: Isus Krist. On je Božansko Milosrđe koje se utjelovilo za nas. U Isusu Kristu utjelovljena su sva božanska svojstva jer je Isus Krist pravi Bog i pravi čovjek. Moć, inteligencija, snaga, mudrost, dobrota, pravednost i milosrđe postali su vidljivi u Isusu, Drugoj Osobi Presvetoga Trojstva. Kada čovjek prihvaća Isusa Krista i Njemu se dariva, prihvaća silu božanstva: tada Isus počinje djelovati i snaga njegova božanstva se nastanjuje u čovjeku. Kao što je Bog vidljiv u Kristu, tako je Krist vidljiv u čovjeku koji ga ljubi i prima s vjerom. Za nas na Zemlji to se

događa osobito preko sakramenta Euharistije, preko kojeg Isus ulazi u nas: njegovo Tijelo i njegova Krv postaju naše tijelo i naša krv ako ga ljubimo i priznajemo za Gospodara našeg života. Kada je Isus preko Svete Faustine tražio od čovječanstva i od Katoličke crkve da prime i štuju Božansko Milosrđe, tražio je da bude prihvaćen, zazivan i štovan, jer je on „Božansko Milosrđe.” Naime, Milosrđe Božje, ako biva utjelovljeno u nama, budi u nama onu velikodušnost u ljubavi koju je Isus Krist imao prema nama. Kada je Milosrđe Božje potpuno prihvaćeno, potpuno se žive sakramenti, potpuno se dopušta da ova milost prodire u cijelo naše biće, preobražava ga i vodi brzo u preobrazbu u novo stvorenje, te priprema novo stvaranje. Potrebno je gledati puninu, pristupati sakramentima, životu vjere u potpunoj otvorenosti. Ovo je poruka koju je Isus htio dati Svetom Tomi kada je rekao: „Blaženi oni koji vjeruju, a ne vidješe!”

Zašto bi Krist u naše vrijeme naglašavao nauk o Božanskom Milosrđu, koji je dio otačke vjere od početka, te zahtijevao novu pobožnost i posebni liturgijski izričaj o tome? U svojoj objavi sv. Faustini Kowalskoj, Isus odgovara na to pitanje, povezujući ga s jednim drugim naukom, također nekako malo isticanim, naime o njegovu drugom dolasku.

Božansko Milosrđe nije neki pojam, nego Osoba: Isus Krist. On je Božansko Milosrđe koje se utjelovilo za nas.

U evanđelju, Gospodin nam pokazuje da je njegov prvi dolazak bio u poniznosti, kao sluga, da spasi svijet i čovječanstvo od grijeha njegovih. Ipak, On je rekao da će se opet vratiti u slavi i tad će suditi svijet mjerom ljubavi, kao što je jasno rekao u svojim govorima o Kraljevstvu.

Sveti papa Ivan Pavao II. proglasio je Nedjelju Božjeg Milosrđa svetkovinom za cijelu Crkvu 30. travnja 2000. god. Tog je dana bila 2. vazmena nedjelja, jednako kao i 8. travnja 1993. god., kada ju je proglasio blaženom, a dosljedno Isusovoj poruci koju je svetica primila, određeno je da se Nedjelja Božjeg Milosrđa slavi upravo u nedjelju nakon Uskrsa.

MOLITVA ZA ZAŠTITU SVEĆENIKA Čuvaj ih, molim te, predragi Gospodine, čuvaj ih jer oni su Tvoji – Tvoji svećenici čiji životi izgaraju pred Tvojim posvećenim svetištem. Čuvaj ih jer oni su u svijetu, iako odijeljeni od svijeta – u iskušenjima zemaljskih zadovoljstava, zaštiti ih u Svome srcu. Čuvaj ih i utješi ih u trenutcima samoće i boli, kada se sav njihov život žrtvovanja za spasenje duša doima uzaludnim. Čuvaj ih, i sjeti se, Gospodine, da nemaju nikoga osim Tebe, a imaju samo ljudska srca – krhka ljudska srca. Čuvaj ih da budu bez mrlje, kao i hostija koju svakodnevno grle – neka svaka njihova misao, riječ i djelo blagoslov zavrijedi, premili Gospodine. Amen.

Petra Veršec

Teška su koraka bili učenici na putu u Emaus. Svladala ih je bol i nevjerica zbog proteklih događaja i Isusove smrti. Zaboravili su na sve riječi nade kojima ih je Gospodin jačao za ovaj trenutak i potonuli su u beznađe. Možda čak i gore, možda je ih je obuzela ravnodušnost i mišljenje kako je glupo što su se uopće nepotrebno ponadali. Stoljećima nakon tog događaja, svijet je i dalje prepun tih učenika, a to smo svi mi. U jednom trenutku ponese nas oduševljenje Bogom i vjerom, a u drugom već zaboravljamo na te iste riječi nade, na obećan ponovni susret s našim najboljim prijateljem. Zbog toga često nespremni dočekamo taj susret ili ga poput učenika isprva i ne primijetimo. Isus je dugo hodao pokraj učenika koji su bili slijepi, odnosno toliko zauzeti sami sobom i svojim viđenjem situacije da su se potpuno zatvorili, no Isus je strpljivo hodio uz njih. Svi mi putujemo u svoj Emaus, mjesto gdje ćemo ponovno susresti Uskrsloga, a toga nismo ni svjesni. Također nas svladavaju brige svakodnevice i povlačimo se, a pozvani smo na suprotno, na otvaranje svijetu, na pružanje prilike drugima da i oni hode uz uskrslog Krista. Vjerojatno nam se to čini preteškom zadaćom. Kako pružiti svijetu sliku Uskrsloga, kad je s vremena na vrijeme ni mi ne raspoznajemo? Odgovor je u istinskom upoznavanju Isusa, a to se svakako može postići upoznavanjem Riječi. Nije li smiješno kako iznadprosječno puno vremena i energije trošimo kako bismo uskladili obaveze i dogovorili druženje s dragim prijateljem, a Isusa, koji je baš uvijek slobodan i čeka naš poziv, ostavljamo po strani. Posljedica je da nam iz sjećanja blijedi Njegov lik i kad Ga susretnemo na tom svojem putu, ne možemo se sjetiti odakle se znamo. Stoga je potrebno osvijestiti gdje se očituje lice Uskrsloga. Ono se očituje podjednako u neopisivoj ljepoti prirode, raznolikosti boja, u svakom stvorenju koje svojom posebnošću oduzima dah, ali i – što je na prvi pogled nespojivo –u bolesti, materijalnom siromaštvu, osobama na margini društva od kojih često odmičemo pogled. Razmišljajući o ovoj zadnjoj misli, može se dokučiti kakvo je uopće lice Uskrsloga. To nije nužno lice izvanjski lijepoga, to je isključivo lice spašenoga! Svaki je dan prilika da i svatko od nas u ogledalu vidi lice Uskrsloga te s ostalom braćom zajedno hodi na putu u Emaus i zadobije vječno lice spašenoga.

Trpimir Stary

Još od davne 1998. svake godine održavaju se susreti ministranata grada Zagreba na Knežiji. U svibnju ove godine održat će se idući susret. Sigurno se pitate čemu ti susreti služe i što se na njima uopće radi. Susreti služe tomu da djeca odrastaju u vjeri, da vide da, iako se natječu, recimo u malom nogometu, ne trebaju biti ljuta ili psovati i vikati ako su izgubila. Ti susreti služe u jednu ruku da se djeca zabave, a u drugu da ih se nauči poštenju, pravednosti i dobroti. Sve je to osmišljeno kao mjesto na kojemu će djeca kroz igru naučiti o životnim vrijednostima i steći neka nova znanja.

Susret je koncipiran tako da, kada se svi okupe na Knežiji ujutro, idu na molitvu i Svetu misu, a nakon toga postoji mali milijun aktivnosti za djecu, ponešto za svakoga. Sportski tipovi tako se mogu natjecati u malom nogometu, stolnom tenisu, oni malo manje zagrijani za sport imaju razne kvizove znanja koji se temelje na temama iz vjeronauka, postoji stolni nogomet, razne društvene igre.

Također djeca imaju osigurane grickalice, sokove i sendviče. To je mjesto na kojem se ministranti druže jedni s drugima, te se stvaraju nova poznanstva i prijateljstva, usudio bih se reći - možda i za cijeli život.

Sjećam se kada sam ja bio prvi put na Knežiji, bio sam u malonogometnoj ekipi sa svojim prijateljima i vršnjacima. S većinom tih ljudi i danas se redovito vidim, a prošlo je više od 7 godina od tog susreta. Cilj je ujediniti ministrante i pokazati kako ih ima, unatoč tome što živimo u svijetu u kojem te ljudi obično čudno gledaju ako se javno prekrižiš, ako zamoliš Boga da bude uz tebe ili izjaviš da si ponosan što si kršćanin.

Svaki taj susret iz godine u godinu postaje sve veći i veći, a svi sudionici od njega imaju koristi. Djeca stvaraju nova poznanstva, voditelji ministranata i svećenici međusobno se druže i razmjenjuju ideje kako privući nove ministrante u zajednicu.

OŠ Malešnica - dječji radovi

Uskrs - eksplozija svjetla, mira, slobode i ljubavi! Blagdan nade. Dobro pobjeđuje zlo, svjetlo tamu. Vodi nas u život pun povjerenja, nade, pobjede. Svojim uskrsnućem Isus nam je pokazao tu pobjedu nad smrću dajući i nama nadu u vječni život.

Karla Iveljić,7.d

Uskrs - dan vječne nade Što je Uskrs? Dan vječne nade svim kršćanima. Znak da samo iskrenom vjerom i mi možemo nešto postići. Isus nas upućuje na pravi put prema Bogu puneći nas snagom u borbi protiv smrti, zla i tame. U životu se često susrećemo s raznim iskušenjima i nedaćama, no ta Božja snaga bodri nas da nikada ne odustajemo u potrazi za boljim i da u tome ne posustajemo. Kad nas snađu loši trenuci, zazovimo Isusa bez straha i zamolimo Ga da nam prenese djelić Svoje snage; tada će nam biti lakše. Život je težak, stoga vjerujmo u vječnu nadu Uskrsa. Neka nam bude stalna potreba.

Petra Džimbeg, 7.d

Najveći kršćanski blagdan. Četrdeset dana prije Uskrsa, u vrijeme korizme, postimo, molimo se i nečega odričemo. Dolazi s velikom porukom da naš život ne završava smrću nego nakon smrti započinje u vječnosti. Uskrs je dan mira, slobode i ljubavi. Dan čovjeka, dan vječne nade, dan nove povijesti čovječanstva.

Matea Mikić, 7.d

Dan kada je zastala ljudska povijest Veliki petak - sjećanje na Isusovu muku i smrt na križu. Dan Isusove žrtve za sve ljude svijeta - one koji su Ga ljubili, poštovali i slijedili, ali i one koji su Ga vrijeđali, rugali Mu se, udarali i slamali. Veliki petak - dan neljudskosti, dan zlodjela. Što je to Isus loše učinio ljudima da su Ga optužili i razapeli na križu? Nije krao,

ubijao, vrijeđao, bahatio se, kao što su mnogi činili, a na žalost i danas to čine. Nije želio osvetu, kao što bi mnogi željeli, već je u najgorim trenucima patnje i boli molio Oca da im oprosti grijehe jer „ne znaju što čine“. Toga je dana i nebo patilo s Isusom, bilo je sivo i tmurno, i tada se dobro vidjelo pravo čovjekovo lice. I ne znajući, ubivši svoga spasitelja, ljudi su zapravo ubili sami sebe. Toga je dana na trenutak zastala ljudska povijest. Na trenutak se čovjek pitao što je učinio. Na trenutak... Lara Jurić, 7.c

Snaga uskrsnuća u nama je... Bila jedna djevojčica Klara. Nije pomagala svojim prijateljima, bila je prilično drska prema svojim roditeljima i često lijena. Bližio se Uskrs i Klara je s obitelji trebala ići baki i djedu. Nije to željela jer je mislila da je druženje s obitelji na Uskrs nepotrebno. Na kraju su je roditelji ipak nekako nagovorili. Bilo je uskršnje jutro, a nakon obilnog i blagoslovljenog doručka kod bake i djeda svi su se spremali za misu, ali Klara je tvrdoglavo ostala u kući. I dok se obitelj molila u crkvi, Klara je sjedila kod kuće i dosađivala se. Odlučila je prošetati selom. Gledala je vesele obitelji kako zajedno i zagrljene šetaju, slušala ptičice kako s ljubavlju pjevaju i postajala sve tužnija i potištenija. Uskrs je, oko nje se širila ljubav, a ona je bila sama. Odjednom je ugledala staricu koja je pokušavala prijeći cestu. Odmah je dotrčala do nje i pomogla joj. Osjetila je nekakvo olakšanje i radost u svom srcu. Starica joj se nasmiješila i taj je osmijeh promijenio cijeli Klarin dan. Rekla joj je da je to što je učinila, dobro i lijepo djelo. Vraćajući se kući, razmišljala je o staričinim riječima. Bila je sve radosnija i odlučila ići na misu. Klarini su se roditelji začudili toj promjeni i pomislili kako Uskrs ipak dobro utječe na nju. A ona je u svojim molitvama odlučila da više neće biti drska i da će pomagati svima kojima je pomoć potrebna. Snaga uskrsnuća krije se u svima nama, u našoj dobroti i ljubavi, našim dobrim djelima, molitvama i želji da se promijenimo, baš kao i Klara.

Dora Tomljenović, 5.a

Uskrs - eksplozija svijetla, dobra i mira Dođite,

Uskrs nas zove! Eksplozija svjetla, dobra i mira,

kad svaka kuća nadu prima. Uskrs je prilika, neka otvori srce svak!

Umornim dušama to je Božji dar. Ornela Samahodaj, 7.c

Filip Fišić

Susret hrvatske katoličke mladeži (SHKM), pod geslom „Krist, nada naša“ (usp. 1 Tim 1, 1), održat će se 29. i 30. travnja 2017.

Bit će ovo jubilarni, deseti susret hrvatske katoličke mladeži, koji će se nakon prvog susreta 1996. u Splitu, te zatim Rijeke, Osijeka, Šibenika, Pule, Varaždina, Zadra, Siska i Dubrovnika održati u Vukovaru.

Dok protječu dunavske vode, stoji jedan grad – Vukovar. Posebno je to mjesto, mjesto na kojem se pisala povijest hrvatskog naroda. I dok u isto vrijeme izaziva osjećaje boli, patnje, rana i tužnih sjećanja, ne postoji mjesto koje izaziva veći osjećaj ponosa i slave.

Nedavno smo obilježili 25. obljetnicu žrtve Vukovara, ali ovaj susret bit će susret okrenut budućnosti, susret nade, Kristove nade. Prije 25 godina, naša mladež odlazila je u Vukovar sa strahom, strepnjom, neizvjesnošću, ali opet, bili su spremni poći. Danas, povodom desetog jubilarnog susreta hrvatske katoličke mladeži, svi mi mladi pozvani smo dati Vukovaru i Slavoniji novu nadu. Slavonija kao dugogodišnji izvor života i radosti, danas se bori s problemom odlaska mladih, izumiranjem. Čudno je to za Slavoniju, koja se nikada u povijesti nije susrela s izumiranjem, iako je bilo ratova, osvajača i tuđih vladara. No kako je u svojoj povijesti uvijek izlazila kao pobjednik, vjerujemo da će Slavonija dobiti i ovu bitku. I zato dragi mladi, svi smo pozvani, da naš deseti jubilarni susret obilježimo rekordnim brojem. Možete li zamisliti ljepšu sliku od Vukovara ispunjenog tisućama mladih, mladih koji su došli dati Kristovu nadu gradu heroju i našoj predivnoj Slavoniji. I zato se i ti odvaži poći, izdvoji jedan vikend svoga vremena, jer zajedništvo koje ćeš osjetiti u Vukovaru neprocjenjivo je.

Akrap Nikola Babić Karla Bajrektarević Dino Bakter Fran Bešlić Antonio Brdarević Ana Brtka Matej Bura Matea Bužalja Ferdinando Cvetanović Lukas Cvitanić Magdalena Čališ Luka Čeko Bruna Valentina Čolakić Sven Devaj Antun Dorian Božić Dukanović Tin Duspara Ivana Dužanec Izidor Đerek Božo Erdelja Ela Filipović Filip Fišić Sara Grdić Lorena Gregorina Patrik Hajnić Nika Harabajsa Tea Hasanagić Rea Horvatić Kyra Ivanušević Lana

Jemrić Zvonimir

Klišmanić Damjan Leopold Petra Lipovac Ivan Lozančić Marko Lubina Petar Markota Igor Martinović Lea Mijalić Ivan Mioč Frano Mršo Matea Niko Korać Nikšić Lara Novoselac Luka Prebeg Ana Pržić Petar Renić Lucija Rukavina Tin Sedlić Marko Smrček Petra Spajić Jure Stary Dora Strmečki Paola Štefančić Nikola Dedić Tea Toplak Tea Ukalović Nika Vodopija Dora Vrbanc Ella Vrdoljak Karlo Vrljić David

Ivan Fedor

Dovoljno se samo malo osvrnuti oko sebe da shvatite kako nam proljeće polako kuca na vrata. Dani su sve duži, u travi se naziru naši najdraži glasnici – visibabe, jaglaci i ljubičice, a i vrijeme, unatoč povremenim hladnim frontama, postaje sve toplije. Kratki i hladni zimski dani polako ostaju iza nas, a mi, baš kao i priroda, ulazimo u vrijeme buđenja, pupanja i ponovnog otkrivanja ljepote. No, osim buđenja prirode i povratka veselih boja na livade, kršćani znaju da prvi znaci proljeća znače i dolazak njihove najveće i najznačajnije svetkovine – Uskrsa. Ovi tjedni koji su pred nama predstavljaju najveće otajstvo katoličke vjere. Teško je shvatiti misterij pobjede nad smrću, tjelesnog i duhovnog uskrsnuća, otajstvo Posljednje večere, misterij i dubinu Isusove muke. Međutim, sva ta teška teološka promišljanja svoj pravi oblik dobiju tek kad ih obasjamo svjetlom vjere. Upravo naša vjera treba nam biti putokaz u sljedećim danima, jer tek ćemo uz pomoć vjere u potpunosti moći shvatiti svu dubinu obreda Velikog tjedna.

MISA VEČERE GOSPODNJE Veliki četvrtak ujedno je i kraj korizme. Nakon dugih 40 dana pokore, obredima Velikog četvrtka polako ulazimo u istinsku bit i samu srž kršćanske vjere. Na ovaj dan, spominjemo se Isusova ustanovljenja sakramenata euharistije, odnosno svete mise, te svećeničkoga reda. Upravo zato, brojni župljani upravo tada svojim svećenicima čestitaju njihov dan. Također, Posljednjom večerom sa svojim učenicima Isus je održao i prvu Svetu misu. Na toj večeri Isus je učenicima objasnio što će Mu se dogoditi i koja je Njegova uloga u povijesti čovječanstva. Podijelio je s njima kruh i vino, upravo kao što je s cjelokupnim čovječanstvom podijelio svoje tijelo i krv za spas sviju ljudi. Osim toga, Isus je na Posljednjoj večeri učenicima i oprao noge i pokazao tako primjerom što znači biti pravi i iskreni kršćanin. U spomen na to Pranje nogu, u brojnim župama diljem svijeta župnik dvanaestorici odabranih župljana pere noge. Time se želi pokazati važnost poniznosti, važnost jednostavnosti i važnost shvaćanja kako smo svi mi ljudi braća, kojima je potrebna očinska ljubav. Također, na kraju mise Velikog četvrtka svećenik prenosi posvećene hostije u posebno svetohranište te se glavni crkveni oltar „razodijeva“, odnosno s njega se miču oltarnik, svijeće i svi ostali ukrasi kako bi ostao gol. Goli oltar tako simbolizira golog Krista koji je bio sramotno svučen na Kalvariji.

SLUŽBA MUKE GOSPODNJE Veliki petak jedini je dan u godini kada se ne služi Sveta misa. Na ovaj poseban i jedinstven petak u godini, u crkvama se održavaju obredi podijeljeni u tri dijela: Služba Riječi, Klanjanje križu i Sveta pričest. U Službi Riječi, središnje mjesto zauzima čitanje Muke Gospodnje. To je poseban i svečan trenutak kada se čitava Crkva prisjeća patnji koje je proživio Isus za spas cijelog čovječanstva. Nakon Muke, slijedi čitanje Sveopće molitve vjernika, u kojoj se cijela Crkva sjedinjuje u molitvi za potrebite. Poslije Sveopće molitve, slijedi obred klanjanja križu, gdje svi vjernici prilaze tom

simbolu kršćanske vjere te pred njim kleknu, odajući tako veliko poštovanje i osobnu zahvalnost za taj neizmjerni čin ljubavi koji je Isus učinio za sve nas. Nakon klanjanja križu, slijedi obred pričesti, a sve završava bez pjesme, kada vjernici u tišini napuštaju crkvu. Također, za sve vjernike tog je dana zapovijedan post i nemrs. Prema Crkvenom zakonu, postiti moraju svi vjernici od 18. do započete 60. godine života, dok je nemrs zapovijedan vjernicima starijim od 14. godina.

VAZMENO BDJENJE Obredi Vazmenog bdjenja na Veliku subotu podijeljeni su na četiri dijela: Služba svjetla, Služba Riječi, Krsna služba i Euharistijska služba. Služba svjetla počinje blagoslovom vazmenog ognja, na kojem se poslije pali uskrsna svijeća. Uskrsna svijeća unosi se u potpuno mračnu crkvu, te se uz tri zaziva „Svjetlo Kristovo!“ rasvjetljuje cijela crkva. Vjernici svoje svijeće pale na uskrsnoj svijeći te se zatim svjetlost pronosi kroz cijelu crkvu. Nakon što je cijela crkva okupana svjetlošću, slijedi svečani Hvalospjev uskrsnoj svijeći – jedan o najljepših liturgijskih tekstova. Zatim kreće Služba Riječi, da bi nakon toga došla i Krsna služba. U toj službi blagoslivlja se voda, a katekumeni se spremaju primiti sakrament Krštenja. Vazmeno bdjenje završava Euharistijskom službom, čime se zatvara krug, a kršćani proživljavaju vrhunac svoje vjere. Vazmenim bdjenjem postajemo svjesni otajstva Božje ljubavi te ojačani vjerom krećemo u novi život, kroz koji nas Isus prati s Duhom Svetim.

VELIKI TJEDAN Raspored bogoslužja u župi Uznesenja BDM - Stenjevec

VELIKI ČETVRTAK Misa Večere Gospodnje: 18:30

VELIKI PETAK Služba Muke Gospodnje: 18:30

VELIKA SUBOTA Vazmeno bdjenje: 20 sati

(Crkva će biti otvorena od 9 do 17h za molitvu kod Božjeg groba)

---

USKRS - NEDJELJA USKRSNUĆA GOSPODINOVA

Svete mise: 6, 7:30, 9:30, 11, 12:30, 18:30 (Misa u 11 sati bit će u Gospinu parku. Uskrsni

blagoslov hrane bit će na kraju vazmenog bdjenja te na prve tri uskrsne mise)

USKRSNI PONEDJELJAK Svete mise: 7:30 - 11 - 18:30

Radno vrijeme župnoga ureda: od utorka do petka: 9-11; 17-19h

Svete mise: nedjeljom u 7:30, 9:30, 11, 12:30, 18:30h

radnim danom u 7:30 i 18:30 (ponedjeljkom nema svete mise u 7:30)

Klanjanje: svakoga četvrtka nakon večernje svete mise

Večernja molitva časoslova: tijekom večernje svete mise utorkom i petkom

Sakrament ispovijedi: radnim danom pola sata prije svete mise te svake

nedjelje tijekom svetih misa

Susreti mladih: nedjeljom nakon večernje svete mise

Ministrantski sastanci: subotom u 10 h

Kateheze prvopričesnika i krizmanika: možete pogledati na našoj mrežnoj

stranici i na oglasnoj ploči u crkvi

Molitvena zajednica mladih Marijini glasnici: ponedjeljkom u 20:15

-----------------------------------------------------------------------------------

Vijesti iz župe i ostale informacije potražite na župnoj

mrežnoj stranici: www.gospastenjevecka.hr

Listić izdaje: Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije – Stenjevec Stenjevec 9, 10090 Zagreb – Susedgrad Tel. i faks: (01) 3732-729; mob: 099/4469-166 E-mail: gospastenjevecka@inet.hr Web: www.gospastenjevecka.hr Župnik: preč. Vjekoslav Meštrić Listić uređuju: Neven Škrlec, Petra Bičanić, Petra Veršec, Ivan Fedor, Filip Fišić, Trpmir Stary, Ksenija Čičak Lektor: Jelena Ucović

PODJELA SAKRAMENTA SVETE POTVRDE

30. travnja 2017.

Na svetoj misi u 11 sati bit će podjela sakramenta svete potvrde.

PODJELA SAKRAMENTA PRVE PRIČESTI

14. svibnja 2017.

Na svetoj misi u 9:30 sati bit će podjela sakramenta prve svete pričesti.

http://www.gospastenjevecka.hr/