Svojstva agregata

Fizikalna 1 kemijska svojstva agregata oznacena su u slijedecim tablicama.

Uskladenom normom HRN EN 13043 specificirana su geometrijska, fizikalna 1 kemijska svojstva krupnog, sitnog i mijesanog agregata.

Tablica 43. Geometrijska svojstva agregata

HRN EN 13043 RazrediTockanorme Svojstvo Ispitna

normaKrupniagregat

Sitmagregat

Mijesaniagregat

4 1 3 Granulometrijski sastav, (nadzrnje i podzrnje)

HRN EN 933-1

Gc90/15Gc90/20 Gf85 Ga90

4 1 3 1,a) Gramcne vnjednosti i tolerancije na situ D/1,4 za frakcije u kojima je Did < 4

G20/15

Gnr- -

4 1 3 2,b) Tolerancije od deklanranog tipicnog granulometnjskog sastava na sitima D, D/2 i 0,063 mm - Grc10 Grc10

GrcHR

4 1 4 Najveci dopustem razred udjela sitmh cestica HRN EN 933-1 /1h /l0 /10

4 1.5 Najveci dopustem razred kvalitete sitmh cestica HRN EN 933-9 - M0f1O A1Bf10

4 1 6Najveci dopustem razred indeksa oblika HRN EN 933-4

S/20

S/25- s/25

Najveci dopustem razred indeksa plosnatosti HRN EN 933-3 F/20 - F/25

4 1 7 Najmanji dopustem razred udjela drobljemh zrna udjela lomljene povrsine zrna HRN EN 933-5

Cioo/otclC90/1

C50/30

Gnr

- C50/30

4 1 8 Najmanji dopustem razred uglatosti zrna (koeficijent protoka) HRN EN 933-6 - Ecs30

Fcs30(d>

FcsNR

odnosi se iskijucivo na frakcije krupnog agregata u kojima je D> 2d odnosi se na sitm agregat i na mijesam agregat s D < 8 mmako je agregat proizveden drobljenjem stijena, podrazumijeva se da pnpada razredu C10o/o 1 bez provedenog ispitivanja koeficijent protoka zrnja velicine < 2 mm izdvojenog iz frakcije 0/4 mm_________________________________

Stramca 49 od 99

Tablica 44. Fizikalna svojstva agregata

HRN EN 13043 Razredi

Tockanorme Svojstvo Ispitna

normaKrupniagregat

Sitniagregat

Mijesaniagregat

4 2 2 Najveci dopustem razred otpornost na predrobljavanjt metodom «Los Angeles» HRN EN 1097-2 LAjo

LAiq- EA30

4 2 3 Najmanji dopustem razred otpornosti agregata nz poll most HRN EN 1097-8

PSVsoPSVpekl 30

PSVHR- PSVnr

4 2 4 Najveci dopustem razred otpornost agregata na povrsmsku abraziju

HRN EN 1097-8, Dodatak A

AAV 5 AAV o - AAVnr

4.2 5 Najveci dopustem razred otpornost agregata na trosenje HRN EN 1097-1 MaE20 - MdeNR

4 2 6 Otpornost agregata na abraziju gumama s cavbma HRN EN 1097-9 AnNR

42 7 1 Gustoca agregata (a, fl-a, a) HRN EN 1097-6 Ispituje se42 7 2 Upijanje vode HRN EN 1097-6 Ispituje se

42 9 1 Najveci dopustem razred upijanja vode za ocjent otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje(a) HRN EN 1097-6 WA24 2 WA242 WAjaI

42 9 2 Najveci dopustem razred otpornosti na smrzavanje- odmrzavanje ill magnezijev sulfat

HRN EN 1367-1ill

HRN EN 1367-2Fi ill AASia

4 2.10 Otpornost na toptmski sok HRN EN 1367-5 Isprtuje se - Ispituje se

4 2 11 Pnonjivost bitumenskog veziva HRN EN 12697­11, Metoda A Ispituje se - Ispituje se

4 2 12 Bazalti sa znakovima „SonnenbrandaHRN EN 1367-3

iHRN EN 1097-2

SB LA - SBla

*a* ne odnosi se na zrakom hladenu zguru n visokih peci

Tablica 45. Kermjska svojstva agregata

HRN EN 13043 RazrediTockanorme Svojstvo Ispitna

normaKrupniagregat

Sitniagregat

Mijesaniagregat

4 3 2 Petrografska odredba agregata HRN EN 932-3 Ispituje se

4 3 3 Najveci dopustem razred oneciscenja lakim cesticama(a) HRN EN 1744-1 hilpc0,1 itilpc0,1 mLpc0,5

43 4 1Stabilnost zrakom hladene zgure iz visokih peci

HRN EN 1744-1, tocka 19 1

Ne smije sadrzavat 1 raspadnuti dilalcijev silikat

4 3 42 HRN EN 1744-1, tocka 19 2

Ne smije sadrzavati raspadnuto zeljezo

4 3 4 3 Najveci dopustem razred stabilnosti volumena celicne zgure

HRN EN 1744-1, tocka 19 3 V3,5

ispituie se samo u slucaju sumnje

Stranica 50 od 99

Punilo

Pumlo je agregat koji sadrzi vecinu cestica manjih od 0,063 mm i potpuno prolazi kroz sito velicine otvora 2 mm.

Dodano punilo za bitumenske mjesavine proizvodi se zasebno na postrojenjima za proizvodnju agregata ill drugim industrijskim postrojenjima.

Za proizvodnju bitumenskih mjesavina upotrebljavaju se sljedece vrste dodanog pumla:• mineralno punilo (vapnenacko ill dolomitno),• mijesano punilo (smjesa mineralnog pumla i kalcijedvog hidroksida),• hidratizirano vapno,• cement,• leteci pepeo od izgaranja ugljena.

Osim dodanog punila, u bitumenskim mjesavinama se upotrebljava i vlastito punilo dobiveno otprasivenjem agregata u procesu susenja agregata na asfaltnom postrojenju, a primjenjivost u bitumenskim mjesavinama ocjenjuje se ispitivanjem cestica velicine 0 do 0,125 mm prema tocki 5.2.2 u tablici D6, u slucaju kada je udio sitmh cestica u sitnom l mijesanom agregatu veci od 3 i manji od 10 %(m/m).

Tablica 46. Svojstva dodanog i vlastitog punila

HRN EN 13043Tockanorme Svojstvo Ispitna norma

Uvjeti kvalitete

Otvori sita (mm) Prolaz kroz sito, %(m/m)

5 2.1 Granulometrijski sastav dodanog punila HRN EN 933-10 2 1000,125 85 do 1000,063 70 do 100

5 2 2 Oqena kvalitete sitnih cestica (ispitivanje metilenskim modnlom), HRN EN 933-9 mf 10

5 3 1 Udio vode dodanog punila HRN EN 1097-5 < 1 %(m/m)

5 3 2 Gustoca punila HRN EN 1097-7 Ispituje se

5.3 3 1 Supljine suhozbijenog pumla po Rigdenu HRN EN 1097-4 Ynm, V38/45

5 3 3 2 Promjena tocke razmeksanja (AJPK) HRN EN 13179-1 Ar&b8/16, Ar&b17/25, Ar&b25

5 4 1 Topljivost pumla u vodi HRN EN 1744-1, Tocka16 ws10

5 4.2 Osjetljivost na vodu HRN EN 1744-4 Ispituje se

5 4 3 Udio kalcijevog karbonata u vapnenackom punilu

HRN EN 196-21 CC90

5 44 Udio kalcijevog hidroksida HRN EN 459-2 KaHR, KaDekl , KalQ, Ka20, Ka25

5 5 2 (a) -Bitumenski broj» dodanog punila HRN EN 13179-2 Ispituje se

5.5 3 {al Gubitak zarenjem ( ugtjenog leteceg pepela) HRN EN 1744-1 tocka 17

dektanram raspon ne mase

smije biti veci od 6%

5 5 4 (a) Gustoca dodanog pumla HRN EN 1097-7 raspon ne smije biti veci od 0,2 Mg/m3 od proizvodaceve deklanrane vnjednosti

5 5 5 (a> Nasipna gustoca u kerozinuHRN EN 1097-3

Dodatak Adeklarirani raspon mora biti izmedu 0,5Mg/m3 i 0,9Mg/m3

5.5 6<a) Blaineovo ispitivanje specificne povrsine HRN EN 196-6 deklarirani raspon ne smije biti veci od 140m2 J kg

[a) oqena ujednacenost proizvodnje pumla prati se jedmm od navedemh svojstava po izboru proizvodaca pumla

Stranica 51 od 99

Bitumen

Tip bitumenske mjesavine usvojena je M3.

Granulometrijski sastav 1 mimmalni udio bitumena u bitumenskim mjesavinama od asfaltbetona za habajuce slojeve mora zadovoljavati uvjete navedene u slijedecoj tablici.

Tablica 47. Granulometrijski sastav i mimmalni udio bitumena za bitumenske mjesavine od asfaltbetona za habajuce slojeve asfaltnog kolmka svih prometmh povrsina - empirijski pristup

Tocka normeHRN EN 13108-1

(empirijski pristup)

Otvon okaca sita, mm

Asfaltbeton za habajuce slojeveAC 4 surf AC 8 surf AC 11 surf AC 16 surfd)

Prolaz kroz sito, %(m/m)

Granulometrijski sastav, tocka 5 3 1 2 (a)

22,4 - 10016 - 100 90 do 100

11,2 100 90 do 100 -8 100 90 do 100 70 do 92 56 do 844 90 do 100 54 do 84 42 do 72 35 do 652 55 do 75 33 do 58 25 do 50 22 do 471 37 do 58 20 do 45 16 do 41 14 do 39

0,25 17 do 33 8 do 30 6 do 27 5 do 240,063 6,0 do 15,0 3,0 do 11,0 3,0 do 10,d 2,0 do 10,0

Mimmalni udio bitumena, tocka 5 3 1 3 (b) B (c)“rmn ^mm4,0 ^mm4 0 ^min4 0 ^mm4,0

' ispituje se prema norrrn HRN EN 12697-2top™ udio bitumena odreduje se prema normi HRN EN 12697-1 ill HRN EN 12797-39

^ pn odredivanju mimmalnog udjela bitumena aktualne bitumenske mjesavine (6akt), Bmln se korigira faktorom a (a=2,65/pa)(Pa je pnvidna gustoca smjese agregata u aktualnoj bitumenskoj mjesavini, odredena prema normi HRN EN 1097-6 i izrazena u

Mg/m3)^________konsti se i za nosivo-habajuce slojeve____________________________________________________________________________

Stramca 52 od 99

Tipovi bitumenskih mjesavina oznake M1-E do M4-E od asfaltbetona za habajuce slojeve moraju zadovoljavati tehmcka svojstva navedena u shjedecoj tablici.

Tablica 48. Bitumenske mjesavine od asfaltbetona za habajuce slojeve asfaltnog kolnika svih prometnih povrsina - empirijski pnstup

Asfaltbeton za habajuce slojeve

HRN EN 13108-1

(empirijski pristup)

Tipovi asfaltbetona za habajuce slojeve

M1 M2 M3 M4

AC 11 surfAC 8 surf

AC 11 surfAC 8 surf

AC 11 surf

AC 4 surfAC 8 surf

AC 11 surfAC 16 surf

Sastavnimatenjali

Primjenska oznaka smjeseagregata AG1 AG1, AG2, AG5 AG1do AG4 AG 1 do AG4, AG9 <d)

Cestogradevm bitumen -35/50(e)

35/5050/70

70/100

50/7070/100160/220

Polimerom modificiram bitumen25/55-5545/80-6545/80-55

25/55-5545/80-6545/80-55

25/55-5545/80-6545/80-55

-

Reciklazni asfaltm agregat mje dopusten dopustenFizikalno-mehanicka svojstva bitumenske mjesavine

Tocka 5 2 2 (a|Udio supljina, V

% (V/V)^11103,5 VrninS.S Vmm3 Vmin 2,5Vmax6 Vmax6 Vmax6 Vmax5,5

Tocka 5 3 3 (a) Ispuna supljina bitumenom, VFB (*)

^BminHR VFBminNR VFB[njn65 VFB min70

W“8maxNR V^FSmaxNR max83 V^F8rnax86

Tocka 5 2 4 (bl Najmanji omjer indirektne vlacne cvrstoce, ITSR (%) ITSRm ITSRm ITSRm itsr70

Tocka 5 2 6 (c) Tablica 8

Najveca brzina deformacije, VVTSair, (rnm/103 ciklusa) WTSairo,07 VVTSair 0,07 VVTSair nr

Tocka 5 2 6 (c) Tablica 9

Najveca relativna dubina kolotraga, PRDmr (%) PRDa\r 7,o PRDmr 7,o PRDAIR NR

Tocka 5 3 4 Najmanji udio supljina u agregatu VMAm)n, % (V/V),

VMAjTnnNR

Tocka 5 2 5 Otpornost na abraziju gumama s cavlima, Abu, (ml) AbrmR

|a) uzorci se spravljaju Marshall zbijacem, 2x50 udaraca (Dodatok C norme HRN EN 13108-20, tocka C 2, tablica C 1, tocka C 1 2), a valumetrijska svojstva se odreduju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, tocka D 2

(b) uzorci se spravljaju Marshall zbijacem, 2x35 udaraca, a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, tocka D 3 ,c) uzorci se spravljaju valjkastim zbijacem (Dodatak C norme HRN EN 13108-20, tocka C 4, tablica C 1, tocka C 1 20 (P9b - Pwo)), a ispituju

sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, tocka D 6, tablica D 1, tocka D 1 6ill se uzimaju iz izvedenog asfaltnog sloja (Dodatak C norme HRN EN 13108-20, tocka C 4, tablica C 1, tocka C 1 21 (P9a - Pmo)), a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, tocka D 6, tablica D 1, tocka D 1 6

l‘‘) koristi se za pjesacke i biciklisticke staze ,e| ne koristi se u podrucjima kontmentalne klime

Stramca 53 od 99

Bitumen

Kao vezivo usvojen je tip bitumena PmB 45/80-65.

Tipovi i tehmcka svojstva elastomerom modificiranog bitumena specificiram su prema normi HRN EN 14023, a navedem su u slijedecoj tablici.

Tablica 49. Tehmcka svojstva elastomerom modificiranog bitumena

HRN EN 14023

Tockanorme Svojstvo Ispitna

norma

Tip10/40-65 25/55-55 45/80-55 45/80-65 40/100-65 90/150-45

Raz Zahtjev Raz Zahtjev Raz Zahtjev Raz Zahtjev Raz Zahtjev Raz Zahtjev

5 2 2 Penetracija na 25“C, 0,1 mm HRN EN 1426 2 10-40 3 25-55 4 45-80 4 45 - 80 5 40 -100 8 90-150

5 2 3 Tocka razmeksanja, ”C HRN EN 1427 5 a 65 7 >55 7 a 55 5 4 65 5 > 65 9 >45

5 2 5Kohezija,J/cm2

10"C HRN EN 13703 1 HRN EN 13589

6 >2 - - - - - - - - -5°C - - 2 > 3 2 >3 2 >3 2 > 3 2 > 3

Kohezija, J/cm2 <a| HRN EN 13588 - - - - - - - - - - 2 > 0,7

5 2 8 2 Tocka paljenja, "C HRN EN ISO 2592 2 >250 2 >250 2 >250 2 4 ?50 2 >250 2 >250

5 2 8 3 Gustoca na 25 °C kg/m3 HRN EN 15326 - navesti - navesti - navesti - navesti - navesti - navesti

Tablica 2

Tocka loma po Fraassu, "C HRN EN 12593 3 < -5 5 <-10 6 <-12 7 <-15 7 <-15 8 <-18

Elasticni povrat na 25 "C, %,b) HRN EN 13398 5 >50 5 > 50 4 >60 2 > 80 2 >80 2 >80

Stabilnostpnskladistenju

A PK, 'C

HRN EN 133991 HRN EN 1427 2 <5 2 < 5 2 <5 2 <5 2 <5 2 <5

A Pen, 0,1 mm

HRN EN 133991 HRN EN 1426 0 NR 0 NR 0 NR 0 NR 0 NR 0 NR

Otpornost na otvrdnjavanje (HRN EN 12607-1)

5 2 6

Promjena mase,%(m/m) HRN EN 12607-1 3 <0,5 3 <0,5 3 <0,5 3 <0,5 3 <0,5 3 <0,5

Zadrzana penetracija, % HRN EN 1426 6 >55 6 > 55 6 >55 6 Z 55 6 > 55 6 > 55

Porast tockerazmeksanja, °C HRN EN 1427 2 <8 2 <8 2 <8 2 <8 2 <8 2 <8

Tablica 2

Pad tockrrazmeksanja, °C HRN EN 1427 2 <2 2 <2 2 <2 2 <2 2 <2 2 <2

Elasticni povrat na 25 °C, %|b) HRN EN 13398 4 > 50 4 >50 4 >50 2 a 70 2 >70 2 >70

(a| odnosi se iskijucjvo na polimerom modificiram bitumen namijenjen za povrsmske obrade <b> odnosi se lskljucivo na bitumen modificiran elastomerom

Stramca 54 od 99

1.3.2.6. Zastitni sloj asfaltbetona

Za objekt usvojeno je vrlo tesko opterecenje.

Vezm sloj AC 16 bin PmB 45/80-65, prema normi HRN EN 13108-1, predviden je u strukturi kolmcke konstrukcije u debljim 5,0 cm.

Kao vezivo mora se primjemti tip bitumena PmB 45/80-65 prema EN 14023.

Kategonja smjese agregata usvojena je AG 6, te ovisno o tome i razred.

Tip bitumenske mjesavine usvojena je M 1.

Tehnicka svojstva l drugi zahtjevi za potvrdivanje sukladnosti agregata odreduju se odnosno provode prema normi HRN EN 13043.

Smjese agregata primjenske kategorije oznake AG1 do AG5, upotrebljavaju se za proizvodnju bitumenskih mjesavina namijenjenih za izvedbu habajucih slojeva, a moraju odgovarati zahtjevima navedenim u slijedecoj tablici.

Smjesa agregata primjenske kategorije oznake AG4 upotrebljava se takoder l za proizvodnju bitumenskih mjesavina namijenjenih za izvedbu nosivo-habajucih, i zastitnih slojevahidroizolacije na cestovnim objektima, a moraju odgovarati zahtjevima navedenim u slijedecoj tablici.

Smjese agregata primjenske kategorije oznake AG6 do AG9, upotrebljavaju se za proizvodnju bitumenskih mjesavina namijenjenih za izvedbu vezmh i nosivih, a moraju odgovarati zahtjevima navedenim u slijedecoj tablici.

Smjese agregata primjenske kategorije oznake AG6, moze se upotrijebiti l za proizvodnju bitumenskih mjesavina namijenjenih za izvedbu nosivi-habajucih i zastitnih slojevahidroizolacije na cestovnim objektima, a moraju odgovarati zahtjevima navedenim u slijedecoj tablici.

Stranica 55 od 99

Tablica 50. Svojstva smjese agregata za izvedbu habajucih, nosivo-habajucih i zastitmh slojeva hidroizolacije

Svojstva Ispitna Primjenske kategorije smjese agregatametoda AG1 AG2 AG3 AG4 AGS (a)

Granulometnjski sastav (nadzrnje i podzrnje) HRN EN 933-1 Gc90/15

Najveci dopustem razred udjela sitmt cestica HRN EN 933-1 /i(b>

Najmanji dopustem razred udjelc drobljemh zma i udjela lomljene povrsine zma

HRN EN 933-5 G-ioo/o C9011 Pi 0 0 '

0

sO Najveci dopustem razred mdeksaplosnatosti HRN EN 933-3 Fho

T"*4-» *fO sOon t~ <b ^

Najveci dopustem razred otpomost n< predrobljavanje metodom ~Lo: Angeles»

HRN EN 1097-2 LA20 LA30 LA20

kx 00 on Najveci dopustem razred otpornosti agregata na povrsmsku abraziju

HRN EN 1097-8, Dodatak A AAV15

AAV20

AAVhr (c) AAV, 5

cl co 3^ 00

Najveci dopustem razred otpornosti agregata na trosenje HRN EN 1097-1 Mde20

Mde20 MdeNR (c)

Mde20

Najmanji dopustem razred otpomost agregata na polirnost HRN EN 1097-8 PSV50 PS^Dekl 30

PSVN r(c)PSV50

<s Najveci dopustem razred upijanj; vode za ocjenu otpornosti m smrzavanje-odmrzavanje

HRN EN 1097-6 WA142

Najveci dopustem razred otpomost na smrzavanje-odmrzavanje itmagnezijev sulfat

HRN EN 1367-1 illHRN EN 1367-2

F, ill MSia

Pnonjivost bitumenskog veziva HRN EN 12697­11, Metoda A > 80 % (6h)<d>

Granulometnjski sastav HRN EN 933-1 Gf85, Gtc10

CO tj

0 t5

Najveci dopustem razred udjela sitmh cestica HRN EN 933-1 /10 e) /10(e)

■M 3a s<D ONajveci dopustem razred kvalitete sitmh cestica HRN EN 933-9 MBF10 M8f10

o— "O C ^

Najmanji dopustem razred uglatosti zma (koeficijent protoka) HRN EN 933-6 Hcs30 £cs30

a <M 1/1 o

Najveci dopustem razred upijanja vode za ocjenu otpornosti n; smrzavanje-odmrzavanje

HRN EN 1097-6 WA24 2 WA242

Ponjeklo (f) - (PSV50)(PSVoekt 30) (PSV,m)lc]

(PSV5 0)

Stramca 56 od 99

+J _<TJon c£ .« on -S'

Granulometrijski sastav HRN EN 933-1GA90

GTc10

Najveci dopustem razred udjela sitnih cestica HRN EN 933-1 /10

Najveci dopustem razred kvalitete sitnih cestica HRN EN 933-9 MBf 10

c i: re 5.>m >w <L) rj-

:’Zi ^5 °

Najmanji dopustem razred uglatosti zma (koeficijent protoka) HRN EN 933-6 Ecs30(g)

Najveci dopustem razred upijanjc vode za ocjenu otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje

HRN EN 1097-6 WA142

Ponjeklo (f| - (PSVDekl 30) (PSVDekl 3o)

omjer masenog udjela mijesanog agregata 0/4 mm i sitnog agregata 0/2 mm u bitumenskoj mjesavim ne smije biti veci od 1,45 <b* za frakciju 2/4 mm dopusten je razred /2, osim za povrsmske obrade^ u slucaju primjene za zastitne slojeve hidroizolacije(d) u slucaju kad je prionljivost manja od 80 %, mora se upotrijebiti dodatak za poboljsanje prionjivosti

za smjesu zrnja 0/2 mm eruptivnog porijekla, udio sitnih cestica manjih od 0,063 mm smije biti najvise 5 %(m/m)^ sirovina od koje je proizveden agregat navedenog razreda PSV® koeficijent protoka zrnja velicine <2 mm redvojenog iz frakcije 0/4 mm

Stramca 57 od 99

Tablica51. Svojstva smjese agregata za izvedbu veznih, nosivih 1 zastitnih slojeva hidroizolacije

Svojstva Ispitnametoda

Primjenske kategorije smjese agregataAG6 AG7 AG8 (a) AG9

Kru

pni a

greg

at4/

8, 8/

16, 1

6/22

, 16/

32, 2

2/32

Granulometnjski sastavGranicne vnjednosti i tolerance HRN EN 933-1

Gc90/15 Gc90/20

Ok 90GtcNR

G20/1S ib) GnrNajveci dopusteni razred udjela sitmh cestica HRN EN 933-1 flNajmanji dopusteni razred udjela drobljemh zrna i udjela lomljene povrsine zrna

HRN EN 933-5 C90/1 C50/30 C50/30

Najveci dopusteni razred indeksa plosnatosti HRN EN 933-3 Fho FhsNajveci dopusteni razred otpornost na predrobljavanje metodom «Los Angeles» HRN EN 1097-2 LA30

Najveci dopusteni razred upijanja vode za ocjenu otpornosti na smrzavanje- odmrzavanje

HRN EN 1097-6 WA2£

Hajveci dopusteni razred otpornosti na smrzavanje-odmtzavanje ill magnezijev sulfat

HRN EN 1367-1 ill HRN EN 1367-2 Fi ill MSia

Pnonjivost bitumenskog veziva HRN EN 12697-11, Metoda A > 70 % (6h) w

Mije

sani

agre

gat

0/4 (

drob

ljeni

)

Granulometnjski sastav HRN EN 933-1 Ga90, Gtc10Najveci dopusteni razred udjela sitmh cestica HRN EN 933-1 fvsNajveci dopusteni razred kvalitete sitmh cestica HRN EN 933-9 MBf 10

Najmanji dopusteni razred uglatosti zrna (koeficijent protoka) HRN EN 933-6 Ecs30(d)

Najveci dopusteni razred upijanja vode za ocjenu otpornosti na smrzavanje- odmrzavanje

HRN EN 1097-6 WA242

Mije

sani

agre

gat

0/4,

0/8,

0/11

, 0/1

6, 0/

22, 0

/32

Granulometnjski sastav HRN EN 933-1

Najveci dopusteni razred udjela sitmh cestica HRN EN 933-1 /10

Najveci dopusteni razred kvalitete sitmh cestica HRN EN 933-9 MBF10

Najmanji dopusteni razred udjeladrobljemh zrna i udjela lomljene povrsine zrna

HRN EN 933-5 G50/30

Najmanji dopusteni razred uglatosti zrna (koeficijent protoka)(e) HRN EN 933-6 EcsNR

Najveci dopusteni razred indeksaplosnatosti HRN EN 933-3 FI25

Najveci dopusteni razred otpornost na predrobljavanje metodom «Los Angeles» HRN EN 1097-2 L430

Najveci dopusteni razred upijanja vode za ocjenu otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje

HRN EN 1097-6 WA2a1

Najveci dopusteni razred otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje ill magnezijev sulfat

HRN EN 1367-1 ill HRN EN 1367-2 Ft ill MS18

Pnonjivost bitumenskog veziva HRN EN 12697-11, Metoda A

> 70 %(6h)(c>

dopustena je uporaba 1 kombimramh (dvije lb vise) susjedmh frakcija krupnog agregata odnosi se na frakcvje 8/16 1 16/32 mmu slucaju kad je prionljivost manja od 70 %, mora se upotrijebiti dodatak za poboljsanje prionjivosti koeficijent protoka zrnja velicme <2 mm izdvojenog iz frakcije 0/4 mmodnosi se samo na frakcuu 0/4 mm____________________________________________________

Stranica 58 od 99

Svoistva agregata

Fizikalna i kemijska svojstva agregata oznacena su u slijedecim tablicama.

Uskladenom normom HRN EN 13043 specificirana su geometrijska, fizikalna i kemijska svojstva krupnog, sitnog i mijesanog agregata.

Tablica 52. Geometrijska svojstva agregata

HRN EN 13043 RazrediTockanorme Svojstvo Ispitna

normaKrupniagregat

Sitniagregat

Mijesaniagregat

4 1 3 Granulometnjski sastav, (nadzrnje i podzrnje)

HRN EN 933-1

Gc90/15Gc90/20 Gf85 GA90

4 1 3 1(al Granicne vrijednosti i tolerancije na situ D/1,4 za frakcije u kojima je D/d < 4

G20/15

Gnr-

4 1 3 2(b> Tolerancije od deklanranog tipicnog granulometnjskog sastava na sitima D, D/21 0,063 mm - Gtc10

Gtc10GtcNR

4 1 4 Najveci dopustem razred udjela sitnih cestica HRN EN 933-1/1

h /10 /10

4 1 5 Hajveci dopustem razred kvalitete sitnih cestica HRN EN 933-9 - mm MBr 10

4 1 6Najveci dopustem razred indeksa oblika HRN EN 933-4

s/20

s/25- S/25

Kajveci dopustem razred indeksa ptosnatosti HRN EN 933-3 F/20 - Fhs

4 1 7 Najmanji dopustem razred udjela drobljemh zrna udjela lomljene povrsme zrna HRN EN 933-5

Cioo/o(c*C90/1

G50/30

Gnr

- C50/30

4 1 8 Najmanji dopustem razred uglatosti zrna (koeficijent protoka) HRN EN 933-6 - Ecs30

Ecs30(d)

EcsNR

odnosi se iskljucivo na frakcije krupnog agregata u kojima je D> 2d odnosi se na sitm agregat i na mijesani agregat s D < 8 mmako je agregat proizveden drobljenjem stjjena, podrazumpeva se da pnpada razredu C1m/0j bez provedenog ispitivanja koeficijent protoka zrn]a velicme < 2 mm izdvojenog iz frakcije 0/4 mm____ _____________________ _______

Stranica 59 od 99

Tablica 53 Fizikalna svojstva agregata

HRN EN 13043 RazrediTockanorme S VO j St VO Ispitna

normaKrupniagregat

Sitniagregat

Mijesaniagregat

4 2 2 Najveci dopustem razred otpornost na predrobljavanjc metodom «Los Angeles» HRN EN 1097-2 LA20

LA30- EA30

4 2 3 Najmanji dopustem razred otpornosti agregata m polirnost HRN EN 1097-8

PSV50PSVWl 30

PSVnr- PSVNR

4 2 4 Najveci dopustem razred otpornost agregata na povrsinsku abraziju

HRN EN 1097-8, Dodatak A

AAV<\sAAV20

- AAVnr

4 2 5 Najveci dopustem razred otpornost agregata na trosenje HRN EN 1097-1 - MdeNR

4 2 6 Otpornost agregata na abraziju gumama s cavLima HRN EN 1097-9 AnNR

4 2 7 1 Gustoca agregata (/%, p<j, ftp) HRN EN 1097-6 Ispituje se42 7 2 Upijanje vode HRN EN 1097-6 Ispituje se

4 2 9 1 Najveci dopustem razred upijanja vode za ocjeni otpornosti na smrzavanje-odmrzavanje(a) HRN EN 1097-6 WA242 m2A 2 WA1a 2

4.2 9 2 Najveci dopustem razred otpornosti na smrzavanje- odmrzavanje ill magnezijev sulfat

HRN EN 1367-1ill

HRN EN 1367-2F-\ itl yWSia

4 2 10 Otpornost na toplinski sok HRN EN 1367-5 Ispituje se - Ispituje se

4 2 11 Pnonjivost bitumenskog veziva HRN EN 12697­11, Metoda A Ispituje se - Ispituje se

4 2 12 Bazalti sa znakovima „SonnenbrandaHRN EN 1367-3

iHRN EN 1097-2

S8U - SSla

ne odnosi se na zrakom hladenu zguru iz visokih peci

Tablica 54. Kemijska svojstva agregata

HRN EN 13043 RazrediTockanorme Svojstvo Ispitna

normaKrupniagregat

Sitniagregat

Mijesaniagregat

4.3 2 Petrografska odredba agregata HRN EN 932-3 Ispituje se4 3 3 Najveci dopustem razred oneciscenja lakim cesticama(a) HRN EN 1744-1 mLPc0,1 mLpc0,1 mLpc0,5

4 3 4 1Stabilnost zrakom hladene zgure iz visokih peci

HRN EN 1744-1, tocka 19 1

Ne smije sadriavati raspadnuti dilalcijev sihkat

4 3.4 2 HRN EN 1744-1, tocka 19 2

Ne smije sadrzavati raspadnuto ieljezo

4 3 4 3 Najveci dopustem razred stabilnosti volumena celicne zgure

HRN EN 1744-1, tocka 19 3 Vi.s

^ ispituje se samo u stucaju sumnje

Stranica 60 od 99

Punilo

Pumlo je agregat koji sadrzi vecinu cestica manjih od 0,063 mm i potpuno protazi kroz sito velicine otvora 2 mm.

Dodano punilo za bitumenske mjesavine proizvodi se zasebno na postrojenjima za proizvodnju agregata ili drugim industnjskim postrojenjima.

Za proizvodnju bitumenskih mjesavina upotrebljavaju se sljedece vrste dodanog pumla:• mmeralno pumlo (vapnenacko ill dolomitno),• mijesano punilo (smjesa mineralnog pumla i kalcijedvog hidroksida),• hidratizirano vapno,• cement,• leteci pepeo od izgaranja ugljena.

Osim dodanog pumla, u bitumenskim mjesavinama se upotrebljava 1 vlastito pumlo dobiveno otprasivenjem agregata u procesu susenja agregata na asfaltnom postrojenju, a primjenjivost u bitumenskim mjesavinama ocjenjuje se ispitivanjem cestica velicine 0 do 0,125 mm prema tocki 5.2.2 u tablici D6, u slucaju kada je udio sitnih cestica u sitnom i mijesanom agregatu veci od 3 i manji od 10 %(m/m).

Tablica 55. Svojstva dodanog i vlastitog punila

HRN EN 13043Uvjeti kvaliteteTocka

norme Svojstvo Ispitna norma

5 2 1 Granulometrijski sastav dodanog pumla HRN EN 933-10

Otvon sita (mm) Prolaz kroz sito, %(m/m)

2 1000,125 85 do 1000,063 70 do 100

5 2 2 Ocjena kvalitete sitnih cestica (ispitivanje metilenskim modnlom), HRN EN 933-9 MBf10

5 3 1 Udio vode dodanog pumla HRN EN 1097-5 < 1 %(m/m)5 3 2 Gustoca pumla HRN EN 1097-7 Ispituje se

5 3 3 1 Supljine suhozbijenog pumla po Rigdenu HRN EN 1097-4 VWbb, V38/455 3.3 2 Promjena tocke razmeksanja (A PK) HRN EN 13179-1 Ar&b17/25, Ar&b25

5 4 1 Topljivost pumla u vodi HRN EN 1744-1, Tocka 16 y/Sw

5 4 2 Osjetljivost na vodu HRN EN 1744-4 Ispituje se

5 4 3 Udio kalcijevog karbonata u vapnenackom punilu HRN EN 196-21 CC 90

544 Udio kalajevog hidroksida HRN EN 459-2 KoNR, KaDekl , Ka10, Ka20, Ka25

5 5.2 (a> ■■Bitumenski broj» dodanog pumla HRN EN 13179-2 Ispituje se

5 5 3 (a) pubitak zarenjem (ugljenog leteceg pepela) HRN EN 1744-1 tocka 17

deklanram raspon ne smije biti veci od 6% mase,

5 5 4 <a) Gustoca dodanog pumla HRN EN 1097-7 raspon ne smije biti veil od 0,2 Mg/m3 od proizvodaceve deklarirane vnjednosti

5 5 5 (a> Nasipna gustoca u kerozmuHRN EN 1097-3

Dodatak Adeklarirani raspon mora biti izmedu 0,5Mg/m3 i 0,9Mg/m3

5 5 6 (a) Blaineovo ispitivanje specificne povrsine HRN EN 196-6 deklarirani raspon ne smije biti veci od 140m2/kg

w ocjena ujednacenost proizvodnje pumla prati se jednim od navedemh svojstava po izboru proizvodaca pumla

Stranica 61 od 99

Bitumen

Tip bitumenske mjesavine usvojena je M1.

Granulometrijski sastav i mimmalni udio bitumena u bitumenskim mjesavinama od asfaltbetona za habajuce slojeve mora zadovoljavati uvjete navedene u slijedecoj tablici.

Tablica 56. Granulometrijski sastav i minimalm udio bitumena za bitumenske mjesavine od asfaltbetona za vezne slojeve asfaltnog kolmka svih prometnih povrsina 1 za zastitne slojeve hidroizolacije

Tocka normeHRN EN 13108-1

(empirijski pristup)

Otvori okaca sita, mm

Asfaltbeton za vezne slojeveAC 11 bin AC 16 bin AC 22 bin

Prolaz kroz sito, %(m/m)

Granulometrijski sastav, tocka 5 3.1.2 (a)

31,5 - - 10022,4 - 100 90 do 100

16 100 90 do 100 58 do 8211,2 90 do 100 - -

8 70 do 92 48 do 68 36 do 574 42 do 72 34 do 50 -2 25 do 50 22 do 40 19 do 351 16 do 41 13 do 32 12 do 30

0,25 6 do 27 5 do 22 6 do 200,063 3,0 do 10,0 2,0 do 10,0 2,0 do 10,0

Minimalm udio bitumena, tocka 5.3.1.3 !bl

RDmin ^min3 0 Bmm3 0 Smin3,0,a| ispituje se prema normi HRN EN 12697-2(b| topivi udio bitumena odreduje se prema normi HRN EN 12697-1 ill HRN EN 12697-39!c> pn odredivanju mmimalnog udjela bitumena aktualne bitumenske mjesavine (Ban), Bm,„ se kongira faktorom a (a=2,65/pa)

(pa je prividna gustoca smjese agregata u aktualnoj bitumenskoj miesavmi, odredena prema normi HRN EN 1097-6 i izrazena u Mg/m3)

Stramca 62 od 99

Tip bitumenske mjesavine oznake M2 narmjenjen je iskljucivo za izvedbu zastitnih slojeva hidroizolacije na cestovmm objektima.

Tablica 57. Bitumenske mjesavine od asfaltbetona za za vezne slojeve asfaltnog kolnika svih prometmh povrsina 1 za zastitni sloj hidroizolacije

Tip asfaltbetona za vezne slojeveAsfaltbeton za vezne slojeve M1 M2

HRN EN 13108-1 (empirijski pristup) AC 16 bm

AC 22 bm

AC 11 binAC 16 binAC 22 bin

Pnmjenska oznaka smjese agregata AG6 AG4 <d>, AG6 (elCestogradevni bitumen 35/50

35/5050/70 (f)

Sastavm 25/55-55materijali

Polimerom modificirani bitumen10/40-6545/80-6545/80-55

25/55-5545/80-65

Reciklazm asfaltm agregat dopustenFizikalno-mehanicka svojstva bitumenske mjesavine

Tocka 5 2 2 (a> Udio supl]ina, V, %{V/V)Vrrnn4 Vmin-4

Vmax7 V^max?

Tocka 5 3 3 !a) Jspuna suptpna bitumenom, VFB, (%) VFBraInNR VPSminNR

VFBmaxNR VP'BmmNRTocka 5 2 4 ,b) Najmanji omjer mdirektne vlacne cvrstoce, ITSR, (%) ITSR ao ITSR70

Tocka 5 2 6 (c> Tablica 8

Najveca brzma deformacije, WTSair, (mm/103 ciklusa) WTSairo,o5 WTSair 0,07

Tocka 5 2 6 (c> Tablica 9

Hajveca relativna dubina kolotraga, PTOair, (9S) PRDaIR 5,0 PRDmr 7,0

Tocka 5 3.4 Najmanji udio supljma u agregatu, V/M4min, %(V/V) VAIAminNR,a| uzorci se spravljaju Marshall zbijacem, 2x50 udaraca (Dodatak C norme HRN HN 13108-20, tocka C 2, tablica C 1, tocka C 1 2), a

volumetrijska svojstva se odreduju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, tocka D 2lb| uzorci se spravljaju Marshall zbijacem, 2x35 udaraca, a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, tocka D 3|c| uzorci se spravljaju valjkastim zbijacem (Dodatak C norme HRN EN 13108-20, tocka C 4, tablica C 1, tocka C 1 20 (P98 - Pm)), a ispituju

sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, tocka D 6, tablica D 1, tocka D 1 6,ill se uzimaju iz izvedenog asfaltnog sloja {Dodatak C norme HRN EN 13108-20, tocka C 4, tablica C 1, tocka C 1 21 (P,a - P10o)), a ispituju sukladno Dodatku D norme HRN EN 13108-20, tocka D 6, tablica D 1, tocka D 1 6

ldl konsti se samo za AC 11 bin|e| koristi se za AC16 bin l AC 22 binlf| za lako i vrlo lako prometno opterecenje

Stramca 63 od 99

Bitumen

Kao vezivo usvojen je tip bitumena PmB 45/80-65.

Tipovi 1 tehnicka svojstva elastomerom modificiranog bitumena specificirani su prema normi HRN EN 14023, a navedem su u slijedecoj tablici.

Tablica 58. Tehmcka svojstva elastomerom modificiranog bitumena

HRN EN 14023

Tockanorme Svojstvo Ispitna

norma

Tip10/40-65 25/55-55 45/80-55 45/80-65 40/100-65 90/1 50-45

Raz Zahtjev Raz Zahtjev Raz Zahtjev Raz Zahtjev Raz Zahtjev Raz Zahtjev

5 2 2 Penetracija na 25'C, 0,1 mm HRN EN 1426 2 10-40 3 25-55 4 45 - 80 4 45-80 5 40 - 100 8 90- 150

5 2 3 Tocka razmeksanja, -C HRN EN 1427 5 >65 7 >55 7 >55 % >65 5 >65 9 >45

5 2 5Kotiezija,J/cm2

10*C HRN EN 13703 l HRN EN 13589

6 >2 - - ■ - - - - -5”C - - 2 > 3 2 > 3 2 >3 2 >3 2 > 3

Kohezija, J/cm2 w HRN EN 13588 - - - - - - - - - - 2 >0,7

5 2 8 2 Tocka paljenja, "C HRN EN ISO 2592 2 a 250 2 >250 2 >250 2 2 250 2 >250 2 >250

5 2 8 3 Gustoca na 25 "C kg/m3 HRN EN 15326 - navesti - navesti - navesti - navesti - navesti - navesti

Tablica 2

Tocka loma po Fraassu, °C HRN EN 12593 3 S -5 5 <-10 6 <-12 7 <-15 7 <-15 8 <-18

Elasticni povrat na 21 •C % (b) HRN EN 13398 5 a 50 5 >50 4 >60 i >80 2 > 80 2 2 80

Stabilnostpnskladistenju

A PK, *C

HRN EN 133991 HRN EN 1427 2 < 5 2 <5 2 <5 2 <5 2 < 5 2 <5

A Pen, 0,1 mm

HRN EN 133991 HRN EN 1426 0 NR 0 NR 0 NR 6 NR 0 NR 0 NR

Otpomost na otvrdnjavanje (HRN BN 12607-1)

52 6

Promjena mase, HRN EN 12607-1 3 S0,5 3 <0,5 3 <0,5 3 < 0,5 3 <0,5 3 <0,5Zadrzana penetraci]a, % HRN EN 1426 6 >55 6 > 55 6 >55 6 2 55 6 >55 6 >55

Porast tockerazmeksanja, "C HRN EN 1427 2 <8 2 <8 2 <8 2 <8 2 <8 2 <8

Tablica 2

Pad tockerazmeksanja, "C HRN EN 1427 2 <2 2 <2 2 <2 2 <2 2 < 2 2 <2

Elasticni povrat na 25•c, % (b) HRN EN 13398 4 > 50 4 > 50 4 > 50 2 >70 2 >70 2 >70

(a| odnosi se iskijucivo na polimerom modificiram bitumen namijenjen za povrsinske abrade |b| odnosi se iskijucivo na bitumen modificiran elastomerom

Stramca 64 od 99

1.3.3. Tehnicka svojstva mjesavine nosivog sloja od kamenog materijala vezanog hidraulicnim vezivom

Nosivi sloj od kamenog materijala vezanog hidraulicnom vezivom izraden je od mjesavine kamenog materijala do najvece nominalne velicine zrna 32 mm, hidraulicnog veziva i vode.Sloj je predviden u konstrukciji u debljim 20 cm u zbijenom stanju.

Tlacna cvrstoca stabiliziranog kamenog materijala treba se kretati u gramcama f28d=3.0-6.0 MN/m2.

Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog hidraulicnim vezivom moze se izvoditi tek nakon sto nadzorni inzenjer preuzme prvi sloj na koji se polaze u pogledu ravnosti i projektiranih nagiba.

1.3.3.1. Tehnicka svojstva agregata

Tehnicka svojstva agregata za hidraulicnim vezivom vezane mjesavine specificirana su prema normi HRN EN 13242.Agregat moze biti drobljem ili nedrobljem Hi kombinacija oboje, te treba odgovarati jednom od slijedecih tipova:a) prirodni sljunak ill umjetni agregat (drobljeni materijal), Hib) industrijski nusproizvodi i reciklirani konstrukcijski agregat, Hic) kombinacija a) i b). Odabrane proporcije treba specificirati u ugovoru i odrzavati u

granicama tolerancije od ±5 % mase u odnosu na deklarirane proporcije.

Tablica 59. Fizicko-mehanicka svojstva agregata za hidraulicki vezane mjesavine (tehnicka svojstva prema normi HRN EN 13242)

Tehnicka svojstva prema normi HRN EN 13242 Ispitna norma Mijesani agregat 0/31,5Oznaka frakcije (d/D) Uvjeti kvalitete (odabram razredi)

Granulometrijski sastav (nadzrnje 1 podzrnje), tablica 2 Ga85Tolerancije od deklariranog tipicnog granulometrijskog sastava na sitima D,D/2i 0,0/63 mm, tablica 4

HRN EN 933-1GTa20

Udio sitmh cestica (cestice velicme do 0,063 mm), tablica 8 HRN EN 933-1 u

Kvaliteta sitmh cestica* HRN EN 933-8Hi HRN EN 933-9 Ispituje se

*Kada je udio sitmh cestica veci od 3% ispituje se kvaliteta sitmh cesticaIndeks plosnatosti, FI, tablica 5 HRN EN 933-3 Ispituje seIndeks oblika, tablica 6 HRN EN 933-4 SUoOtpornost na drobljenje, («Los Angeles«), tablica 9 HRN EN 1097-2 LA4o

Gustoca, tocka 5.4 HRN EN 1097-6 Ispituje seUpijanje vode tocka 7, 8 Hi 9

Stramca 65 od 99

Tehmcka svojstva prema normi HRN EN 13242 Ispitna norma Mijesam agregat 0/31,5Oznaka frakcije (d/D) Uvjeti kvahtete (odabrani razredi)

Upijanje vode kao mdikator otpornosti na mraz, tablica 18 i tablica 19

HRN EN 1097-6, tocka 7 W241

HRN EN 1097-6, Dodatak B W240,5

Kada je upijanje vode vece od propisamh razreda ispituje se otpornost agregata na smrzavanje l odmrzavanje.-metoda smrzavanja l odmrzavanja, tablica 20 ill - metoda otpornosti na magnezijev sulfat, tablica 21

HRN EN 1367-1 f2HRN EN 1367-2 MS25

Granulometrijska krivulja zrnatog kamenog materijala mora se nalaziti unutar granica damh u slijedecoj tablici. Primjeri ostalih mogucih granicmh krivulja za hidraulicnim vezivom vezane mjesavine navedeni su u dodatku B norme HRN EN 14227-1.

Tablica 60. Granicne krivulje agregata za mjesavinu vezanu hidraulickim vezivom granulacije 0/31,5 mm

_______________________________ Prolaz kroz sito (%)____________Sito

[mm]mimmalno maksimalno

40 10031,5 85 10025 75 10020 65 9410 44 784 26 612 18 50

0,5 8 300,25 6 22

0,063 3 11

Tijekom proizvodnje odredena granulometrija agregata mora se drzati dovoljno ujednacenom da zadovolji dozvoljena odstupanja granulometrijskog sastava.

Odredivanje organskih tvariUzorak se potopi u otopinu s reagensom, te se nakon odredenog vremena boja otopine iznad uzorka usporedi s bojom standardne otopine. Ako je boja otopine iznad uzorka tamnija od standardne, u uzorku se gravimetrijski odreduje udio organskih tvari i lakih cestica prema normi HRN EN 1744-1.

Udio organskih tvari i lakih cesticaZrnati materijal ne smije sadrzavati vise od 2% organskih tvari l lakih cestica, kao sto su komadi drveta, korijenje, cestice ugljena i si.

Ako agregat sadrzi organske tvari (dokazano prisustvo humusa) treba provesti daljnja ispitivanja prema HRN EN 1744-1.

Stramca 66 od 99

Tablica 61. Sastojci koji utjecu na brzinu vezanja i ocvrscivanje hidraulicki vezanih mjesavina

Tehnicka svojstva prema normi HRN EN 13242 Ispitna norma NAPOMENA

Usporedno ispitivanje cvrstoce i vrijeme vezivanja

HRN EN 1744-1

tocka 15.3.

Ispituje se na agregatima l punilima koji sadrze organske 1 druge sastojke u udjelu koji utjece na brzinu vezanja i ocvrscivanja hidraulicki vezamh mjesavina

Natnj hidroksid ispitivanje (NaOH)

HRN EN 1744-1 tocka 15.1. Prisutnost organskih tvari

Fulvo kiselina HRN EN 1744-1 tocka 15.2 Prisutnost fulvinskih kiselina

Kemijska svojstva agregata

Tablica 62. Kemijska svojstva agregata za hidraulicki vezane mjesavine

Tehnicka svojstva prema normi HRN EN 13242 Ispitna norma Nosivi sloj od hidraulicki

vezanih mjesavinaSulfati topivi u kiselim, tablica 12 HRN EN 1744-1, tocka 12 ASo.sUkupm udio sumpora, tablica 13 HRN EN 1744-1, tocka 11 Si

Optimalna vlaga i maksimalna suha prostorna masa s dodatkom vezivaUzorak zrnatog kamenog materijala uz dodatak priblizno ocekivane kolicine hidraulicnog veziva zbija se energijom modificiranog Proctorova postupka (2,66 MNm/m3) prema normi HRN EN 13286-2 i HRN EN 13286-50. Rezultat ispitivanja je optimalna vlaga, tj. ona kolicina vode u uzorku koja omogucuje maksimalnu zbijenost stabilizacijske mjesavine uz navedenu energiju, a koja je dostatna l za hidrataciju veziva. Hidraulicmm vezivom vezana mjesavina od zrnatog kamenog materijala ugraduje se u nosivi sloj pri optimalnoj vlazi, ill pri optimalnoj vlazi uvecanoj do 1%. Maksimalnu suhu prostornu masu dobivenu po modificiranom Proctorovu postupku koristimo kao parametar pri odredivanju stupnja zbijenosti ugradenog nosivog sloja od hidraulicnim vezivom vezane mjesavine.Na temelju provedemh ispitivanja i kontrole kakvoce u ovlastenom laboratonju izvodacu ill proizvodacu izdaje se izvjestaj o pogodnosti materijala za mjesavinu kamenog materijala za izradu nosivog sloja od hidraulickim vezivom vezane mjesavine.

1.3.3.2. Tehnicka svojstva veziva

Tehnicka svojstva cementa za hidraulickim vezivom vezanu mjesavinu specificirana su prema normi HRN EN 197-1. Na temelju zadovoljenih zahtjeva za cement izdaje se odgovarajuca isprava o sukladnosti. Rod odabira cementa za hidraulickim vezivom vezanu mjesavinu potrebno je odabrati cement mzih razreda tlacne cvrstoce. Izmmno, ako mje moguce pribaviti takav cement moguca je pnmjena i ostalih vrsta cementa ako se laboratorijskim ispitivanjima i na pokusnoj dionici dokaze pogodnost za primjenu.

Stranica 67 od 99

1.3.3.3. Tehnicka svojstva vode

Tehnicka svojstva vode za hidraulickim vezivom vezanu mjesavinu specificirana su prema normi HRN EN 1008. Pitka voda ill voda iz vodovoda moze se upotrijebiti bez ispitivanja l dokaza o kvaliteti.

1.3.3.4. Tehnicka svojstva mjesavine s hidraulickim vezivom

Mjesavina za hidraulickim vezivom vezanu mjesavinu mora odgovarati zahtjevima norme HRN EN 14227-1.

Na stabilizacijskoj mjesavim ispituju se sljedeca svojstva:■ odredivanje tlacne cvrstoce prema normi HRN EN 13286-41,■ ispitivanja otpornosti cementom stabiliziranog materijala na smrzavanje

Stabilizacijsku mjesavinu potrebno je razvrstati obzirom na postignute tlacne cvrstoce prema HRN EN 14227-1 tocka 6.5.2.2 (sustavu 1). Zahtijevam razredi cvrstoca su:■ razred C^sn ill C3/4 ill C5/6 za uzorke starosti 7 dana. Napominje se da tlacna cvrstoca nakon 7

dana ne smije biti mza od 2,5 MN/m2 niti veca od 5,5 MN/m2■ razred C3/4 ili C5/6 za uzorke starosti 28 dana. Napominje se da tlacna cvrstoca nakon 28

dana ne smije biti mza od 3 MN/m2 mti veca od 6,5 MN/m2

Ovi zahtjevi odnose se na cemente razreda 32,5 i 42,5 specificirane kroz HRN EN 197-1.Ukoliko se primijeni drugo vezivo kao sto je troska, leteci pepeo ill drugo hidraulicno vezivo tehnicka svojstva mjesavine moraju biti specificirana prema HRN EN 14227-2, HRN EN 14227-3 ili HRN EN 14227-5. Zahtijevani razredi cvrstoca ostaju isti kao kod upotrebe cementa ali se ustanovljuju drugi (dulji) vremenski rokovi za njegu epruveta. To se radi na osnovi laboratoryskih ispitivanja i uz suglasnost nadzornog inzenjera.

Hidraulicnim vezivom vezane mjesavina, osim sto mora zadovoljiti navedene razrede cvrstoca, mora biti postojana i prema smrzavanju. Nakon dvadesetosmodnevnog njegovanja uzoraka izrademh prema HRN EN 13286-50, uzorci se izlazu na 14 ciklusa smrzavanja (8h do -15 °C) i odmrzavanja (16h do +20 °C). Zavrsetkom ciklusa smrzavanja i odmrzavanja ispituje se tlacna cvrstoca uzoraka prema HRN EN 13286-41 i usporeduje s omma koji nisu bili podvrgnuti ciklusima smrzavanja l odmrzavanja. lndeks smanjenja tlacne cvrstoce smije biti najmanje 80%.

Postupci prije pocetka izrade nosivog sloja od hidraulicnim vezivom vezane mjesavine Postupci prije pocetka izrade ovog nosivog sloja ukljucuju:■ pnbavljanje isprava o sukladnosti za pojedine komponente mjesavine (agregat, vezivo,

voda),■ izradu prethodnog sastava hidraulicnim vezivom vezane mjesavine,■ prenosenje prethodnog sastava hidraulicnim vezivom vezane mjesavine na postrojenje za

mijesanje,■ izradu dokaznog radnog sastava, i■ izradu pokusne diomce.

Stranica 68 od 99

Sve ove postupke provodi ovlasteni laboratory, a izvodac o svom trosku mora osigurati njihovo provodenje. Nadzorm inzenjer treba na temelju prethodnih ispitivanja, pnje pocetka radova, odobriti izradu ovog nosivog sloja.

Isprave o sukladnosti za komponente mjesavineIsprave o sukladnosti za komponente mjesavine sluze kao dokaz upotrebljivosti tih materijala za odredenu namjenu. Kad se pribave isprave o sukladnosti pristupa se izradi prethodnog sastava.

1.3.3.5. Tehnicka svojstva izvedenog stanja

Ugradeni nosivi sloj od hidraulicmm vezivom vezane mjesavine mora zadovoljavati zahtjeve kakvoce u pogledu stupnja zbijenosti, ravnosti povrsine, debljine sloja, homogenosti pri ostvarenoj zbijenosti, te visine, polozaja i nagiba sloja.

Stupanj zbijenostiStupanj zbijenosti je omjer izmedu suhe prostorne mase ugradenog sloja l maksimalne suhe prostorne mase odredene po modificiranom Proctorovu postupku prema normi HRN EN 13286-2 l HRN EN 13286-50, izrazen kao postotak. Stupanj zbijenosti mora biti najmanje 98%.

Ravnost povrsineRavnost povrsine mjeri se prema normi HRN EN 13036-7 kao odstupanje povrsine sloja od letve duljine 3 m. Odstupanje od letve smije biti najvise 15 mm.

Debljina slojaDebljina sloja odredena je projektom i iznosi 20 cm. Odstupanje debljine ugradenog sloja, od projektirane, ne smije biti vece od + 15 mm.

Homogenost slojaSloj mora imati potrebnu homogenost pn ostvarenoj zbijenosti. Nosivi sloj od hidraulicnim vezivom vezane mjesavine smatra se homogemm ako je koeficijent varijacije mjerenja zbijenosti ugradenog sloja manji od 3 %. Koeficijent varijacije KV racuna se prema izrazu:

gdje je:a - standardna devijacija,x -antmeticka sredina svih mjerenja zbijenosti na ispitivanom dijelu ugradenog sloja, x, - rezultati pojedinacmh mjerenja zbijenosti sloja, n - broj mjerenja zbijenosti na ispitivanom dijelu stabilizacije.

x

Stranica 69 od 99

Visina i polozajVisinski polozaj izvedenog sloja provjerava se geodetskim snimanjem na mjestima ispod rubova kolmka, te sredine kolmka, a odstupanja mogu biti najvise ± 15 mm. Izmmno, uz odobrenje nadzornog inzenjera, odstupanja namze mogu biti do najvise -30 mm, s time da se za visinu odstupanja izvede nadomjestak slijedecim slojem na trosak izvodaca.

NagibNagib mora, u pravilu, biti jednak poprecnom i uzduznom nagibu projektirane povrsine. Odstupanja ne smiju biti veca od ± 0,4 % apsolutno od nagiba zadanog projektom.

Stramca 70 od 99

1.4. Hidroizolacija bitumenskim trakama

Predvidena je jednoslojna hidroizolacija debljine 1,0 cm.

Hidroizolacija se izvodi radi sprecavanja korozijskog djelovanja vode 1 u njoj otopljenih agresivnih tvan.

Cjeloviti sustav cine temeljm (dvokomponentna epoksidna smola i pijesak za posipavanje), brtvem (bitumenske trake) 1 zastitm sloj (valjani asfalt).

Jednoslojm sustav hidroizolacije betonskih cestovnih objekata na bazi bitumenskih proizvoda sastoji se od:■ Obrade betonske podloge „sacmarenjem“, kako bi bila propisano ravna, cista i suha, bez

nevezanog lli slabo vezanog materijala ili prasine,■ Temeljnog sloja izvedenog od dvokomponentne reakcijske epoksidne smole, obradene

kvarcmm pijeskom.■ Brtvenog sloja od jedne plastomerne bitumenske trake zavarene izravno na temeljm sloj.

Bitumenska traka s visoko polozenim uloskom od poliesterskog filca nazivne debljine 5 mm mora odgovarati zahtjevima kakvoce prema Tablicama 27. i 28.

Svi slojevi moraju biti medusobno l s betonskom podlogom u potpunosti slijepljem, cvrstoca prionjivosti ispituje se metodom Pull off sukladno „0pdm tehnickim uvjetima za radove na cestama“ (IGH, Zagreb, 2001.). Obvezno treba provesti kontrolu hrapavosti i ravnosti.

Visoko polimerizirana bitumenska brtvena vrpca postavlja se u debljim od 1 cm, u visim habajuceg sloja, na spojevima asfalta s betonskim rubnjakom ili prijelaznom napravom.

Nacelno, hidroizolaciju treba izvoditi pn povoljnim vremenskim uvjetima, uz pridrzavanje propisanih granicmh vrijednosti temperature i vlaznosti zraka. Stoga radove na izvedbi hidroizolacije treba plamrati za pogodno godisnje doba. Ukoliko iz nuznih razloga hidroizolaciju treba izvoditi pri nepovoljnim vremenskim uvjetima, treba predvidjeti posebne mjere zastite koje ce omoguciti izvodenje u skladu s propisanim uvjetima (npr. pokrivanje dijela objekta na kojem se izvodi hidroizolacija).

Betonska ploca treba u pravilu biti stara najmanje 21 dan pnje pocetka izvedbe hidroizolacije.

Izvodac mora pravovremeno najaviti pocetak pripreme podloge l plan izvedbe svake sljedece faze rada.

Sve faze rada od pripreme podloge do izvedbe zastitnog sloja treba izvesti kontinuirano, i u sto je moguce kracem vremenskom razdoblju.

Radni proces treba tako organizirati da se svaka izvedena povrsma moze odvodnjavati u svakom trenutku.

Povrsma betonske ploce treba biti propisano ravna, cista i suha, bez nevezanog ill slabo vezanog materijala ill prasine.

Stramca 71 od 99

Uljne mrlje i druge tesko odstranjive dijelove treba ukloniti pjeskarenjem ill visokotlacmm vodenim mlazom.Odstupanja od propisane ravnosti, mjerena letvom duljine 3 m, smiju lznositi najvise:• 30 mm na duljim 3 m,• 15 mm na duljim 2 m,• 10 mm na duljim 1 m.

Prije pocetka izvedbe hidroizolacije, izvodac je duzan geodetski snimiti povrsinu betonske ploce, te izmjenti uzduznu i poprecnu ravnost, a izmjerene i obradene podatke predati nadzornom inzenjeru najmanje sedam dana prije pocetka izvedbe hidroizolacije.

U slucaju potrebe, nadzorni ce inzenjer izvodacu dati nalog za provedbu sanacije betonske podloge u svrhu korekcije utvrdene neravnosti.

Izvodac ce za predlozeni nacin sanacije i vrste predlozenog sanacijskog materijala traziti suglasnost nadzornog inzenjera.

Materijali za izvedbu betonskih cestovnih objekata

Epoksidna smolaEpoksidna smola treba biti bez otapala i punila, niske viskoznosti, otporna na visoke temperature i mora zadovoljiti uvjete iz slijedece tablice.

Tablica 63. Uvjeti kvalitete epoksidne smoleSvojstvo jedinica mjere uvjeta postupak ispitivanja

Ostatak nakon zarenja % (m/m) < 1TL-BEL-EP, 3.2.2EN ISO 3451-1

Vnjeme mijesanja i obrade min < 10 TP-BEL-EP, 3.2.3

Udio nehlapljivih sastojaka % (m/m) >98TP-BEL-EP, 3.2.6HRN EN ISO 3251

a Odnosi se na smjesu komponenataTP-BEL-EP Techmsche Prufvorschnften fur Reaktionshanze fur Grundierungen, Versiegelungen und Kratzspachtelungen unter Asphaltbelagen auf Beton (Hjemacki standard za brtvljenje i zastitu betonskih cestovnih temetja ispod asfalta na mostovinna)

Osim uvjeta navedenih u tablici 1, epoksidna smola mora biti otporna na vlagu sukladno TP- BEL-EP (tocka 3.2.5) i otporna na visoke temperature prema TP-BEL-EP tocka 3.3.3).

Uporabljivost reakcijske epoksidne smole na “mladom” betonu dokazuje se ispitivanjem prema TP-BEL-EP (tocka 3.4).

U svrhu identifikacije proizvoda, proizvodac mora navesti sljedece podatke o svojstvima pojedimh komponenata reakcijske epoksidne smole:

• gustocu odredenu prema normi EN ISO 2811-1,• infracrvenu spektralnu analizu prema normi DIN 51451,• termogravimetrijsku analizu prema TP-BEL-EP tocka 3.1.4.

Stramca 72 od 99

Osim toga proizvodac ill dobavljac mora dati sve relevantne podatke vezane za postupak primjene (oznaku proizvoda, broj sarze i datum proizvodnje, omjere komponenata, potrebnu kolicinu materijala, vrijeme obrade, minimalno potrebno vrijeme cekanja za ugradbu bitumenske trake).

Pijesak za posipavanjePijesak za posipavanje 1 obradu epoksidnom smolom mora biti kvarcni, uvjeta kvalitete prema slijedecoj tablici.

Pijesak se uzorkuje sukladno normi HRN EN 932-1, a prireduje za ispitivanje prema normi HRN EN 932-2.

Tablica 64. Uvjeti kvalitete kvarcnog pijeskaSvojstvo jedimca mjere uvjet postupak ispitivanjaZrnavost 0,1/0,8 mm:- udio zrnja < 0,063 mm % (m/m) <0,5- podmjerna zrna % (m/m) < 5- nadmjerna zrna % (m/m) < 10Zrnavost 0,5/1,2 mm:- udio zrnja < 0,063 mm % (m/m) <0,3

HRN EN 933-1

- podmjerna zrna % (m/m) < 5- nadmjerna zrna % (m/m) < 10

Bitumenske trakeZa izradu brtvenog sloja upotrebljavaju se plastomerne polimerne bitumenske trake s uloskom od poliesterskog filca.

Gornja strana polimerne bitumenske trake za zavanvanje obavijena je talkom lli fimm mineralnim posipom, a donja strana talkom lli folijom.

Kod bitumenske trake za Ijepljenje gornja i donja strana obavijene su talkom ili fimm mineralnim posipom.

Bitumenska traka mora biti homogena, jednolike debljine, bez nabora i ostecenja.

Svojstva polimerne bitumenske trake za zavanvanje s uloskom od poliesterskog filca moraju zadovoljiti uvjete kvalitete navedene u slijedecim tablicama.

Stramca 73 od 99

Tablica 65. Opci uvjeti kvalitete polimerne bitumenske trake za zavarivanje s uloskom odpoliesterskog filca

Svojstvo jedimcamjere uvjet postupak ispitivanja

Povrsinska masa uloska od poliesterskog filca g/m2 >250 DIN 18192 *

Udio punila u bitumenskoj masi % (m/m) <40 TP-BEL-B, Teil 1, 3.8Debljina sloja bitumenske mase iznad uloska mm 0,5 - 1,3 TP-BEL-B, Teil 1, 3.13

Najveca vlacna sila (uzduzno, poprecno, dijagonalno) N > 550 HRN EN 12311-1

Istezanje pri najvecoj vlacnoj sili (uzduzno, poprecno, dijagonalno) % > 30 HRN EN 12311-1

Vodonepropusnost (2 bara / 24 sata) -- vodonepropusna HRN EN 1928, Metoda

BUpijanje vode % < 5 HRN EN 14223Ponasanje pri niskimtemperaturama(0 °C, r = 35 mm)

- bez pukotina pri savijanju HRN EN 1109

Otpornost na visokimtemperaturama - > + 90 HRN EN 1110

Tocka razmeksanja bitumenske mase:- elastomerna- plastomerna

°C°c

> 120> 150

HRN EN 1427

Savitljivost pri niskoj temperaturi-elastomerna-plastomerna

°c <- 10< - 5

HRN EN 1109

* Odnosi se na originalno upotnjebljem ulozak.

Uvjeti kvalitete polimerne bitumenske trake za zavarivanje s uloskom od poliesterskog filca u ovisnosti onominalnoj debljim

Svojstvo jedimca uvjetpostupak ispitivanjamjere 4 mm 5 mm

Debljina trake, mti na jednom mjestu manja od mm 3,6 4,5 HRN EN 1849-1Debljina sloj'a bitumenske mase ispod uloska mm 1,8 > 3,0 TP-BEL-B, Teil 1, 3.13Udio bitumena, najmanje g/m2 3200 4200 DIN 52123

Stramca 74 od 99

Osim podataka navedemh u prethodnoj tablici, proizvodac lli dobavljac mora navesti najmanje jos 1 sljedece podatke:

• oznaku proizvoda• broj sarze 1 datum proizvodnje• ukupnu masu bitumenske trake po jedinici povrsine• ukupni udio bitumena po jedinici povrsine• vrstu polimera• vrstu punila u bitumenskoj masi• masu po jedinici povrsine sirovog, neimpregniranog uloska• najvecu vlacnu silu uloska• istezanje uloska pri najvecoj vlacnoj sili• sirinu i duljinu bitumenske trake

Stranica 75 od 99

1.5. Kationska bitumenska emulzija za povezivanje asfaltnih slojeva

Kationske bitumenske emulzije namijenjene su za medusobno povezivanje asfaltnih slojeva. Nanose se prskanjem u jednolikom sloju na suhu 1 cistu povrsinu.

Polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija upotrebljava se obvezno pri prskanju podloge na koju se polaze asfaltna mjesavina nacinjena na bazi polimerom modificiranog bitumena.Tehmcka svojstva i drugi zahtjevi te potvrdivanje sukladnosti kationskih bitumenskih emulzija odreduju se odnosno provode prema normi HRN EN 13808, normama na koje ta norma upucuje 1 odredbama ovoga Projekta.

Za povezivanje asfaltnih slojeva na cestama sa srednjim prometmm opterecenjem ovim se projektom predvida polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija, a na ostalim se cestama moze koristiti nemodificirana kationska emulzija. Kationske emulzije moraju zadovoljavati tehmcka svojstva navedena u slijedecoj tablin'.

Polimerom modificirana kationska bitumenska emulzija, s najmanje 70 %(m/m) bitumena nanosi se u kolicim 0,25 do 0,35 kg/m2.

Prvi stupac se koristi za prometno opterecenje: vrlo lako i lako.Drugi stupac se koristi za prometno opterecenje: srednje, tesko, vrlo tesko, izuzetno tesko i autoceste.

Opterecenja:Vrlo lako, lako, srednje; (prvi stupac).Tesko, vrlo tesko, izuzetno tesko. autoceste, (treci stupac).

Obzirom na izracunato tesko i srednje prometno opterecenje usvojem su zahtjevi za grupu vrlo tesko i srednje prometno opterecenje.

Stramca 76 od 99

Tablica 66. Tehmcka svojstva kationskih bitumenskih emulzija za povezivanje asfaltmh slojeva

HRN EN 13808

Tockanorme Svojstvo lspitna

norma

Uobicajeni tipoviC 50 B Z*a)C 55 B Z(a*C 60 B ZwC 65 B Z*a)C 67 B Z(a)

C 40 BF Z(a)C 50 BF Z(a)C 55 BF Z(a)

t 55 BP Z(a)C 60 BP Z(a)C 65 BP Z(a)C 67 BP Z(a)C 69 BP Z(a)

Razr | Zahtiev Razr | Zahtiev Razr | ZahtjevSvoistva emulzije

Udio veziva, %{m/m) HRN EN 1428

45678

48-52 (C50 B) 53-57 (C55 B) 58-62 (C60 B) 63-67 (C65 B) 65-69 (C67 B)

346

38-42 (C40 BF) 48-52 (C50 BF) 58-62 (C60 BF)

56789

53-57 (C55 BP) 58-62 (C60 BP) 63-67 (C65 BP) 65-69 (C67 BP) 67-71 <C69 BP)

Vnjednost raspadaHRN EN 13075-1 illHRN EN 13075-2

ji3)

navestivnjednost

premadeklariranom

razredu

ji3)

navestivnjednost

premadeklanranom

razredu

navestivnjednost

premadeklanranom

razreduTablica 2 Ostatak na situ 0,5 mm,

%(m/m) HRN EN 1429 4 £0,5 4 <0,5 4 <0,5

Vrijeme istjecanja, s illDinamicka viskoznost, mPa s

HRN EN 12846-1 111HRN EN 13302

.(b)

navestivnjednost

premadeklanranom

razredu

.(b)

navestivnjednost

premadeklanranom

razredu

.(b)

navestivnjednost

premadeklariranom

razredu

Pnonljivost, % HRN EN 13614, tocka 8 2 2 >75 2 >75 3 >90

Ostatak na situ 0,5 mm (7 dana skladistenja), %(mjm)

HRN EN 1429 4 <0,5 4 <0,5 4 <0,5

Svojstva veziva izdvojenog prema norml HRN EN 13074-1

Tablica 4

Penetracija na 25 °C, 0,1 mm HRN EN 142675

<330<220 7 <330

543

<220<150< 100

Tocka razmeksanja, °C HRN EN 1427 8 >35 8 >35874

> 35 ??9 >50

Kohezija, J/cm2 *c* HRN EN 13589HRN EN 13703 - - - - 4 > 1

Kohezija, J/cm2(d’ HRN EN 13588 - - - -45

>1,0>0,7

Elasticni povrat na 10 °C, % HRN EN 13398 - - - - 3 >50Trajnost- Faza 1Svojstva veziva izdvojenog prema normi HRN EN 13074-1 i stabiliziranog prema normi HRN EN 13074-2

Tablica 4

Penetracija na25 °C, 0,1 mm HRN EN 1426 •j(e) navesti(e) 1<e) navest/6* 1(e) navesti*6*Tocka razmeksanja, ’ C HRN EN 1427 1<6’ navesti(e) 1<e) navesti*6* 1(£) navesti*6’

Kohezija, J/cm2 *c* HRN EN 13589HRN EN 13703 - - - j(e) navesti*6’

Kohezija, J/cm2 *d* HRN EN 13588 - - - - 1*6* navesti*6’Elasticni povrat na 10 °C, % HRN EN 13398 - - - - 1(e) navesti*6’

Trajnost- Faza 2Svojstva veziva izdvojenog prema normi HRN EN 13074-1, stabiliziranog prema norm; HRN EN 13074-2 i starenog prema normi HRN EN 14769

Tablica 4

Penetracija na 25 °C, 0,1 mm HRN EN 1426 ■|(e) navesti(e) l(e) navesti*6* 1<e) navesti*6’Tocka razmeksanja, "C HRN EN 1427 1<e) navesti1®* 1<e) navesti*6* 1(e) navesti*6’

Kohezija, J/cm2 (c* HRN EN 13589HRN EN 13703 - - - - 1<e) navesti*6’

Stramca 77 od 99

Kohezija, J/cm2 (d) HRN EN 13588 - - - - 1(e) navesti<e*Elasticm povrat na 10 °C, % HRN EN 13398 - - - - 1(e) navesti(e)

,a> Z= dekiariram razred vrrjednosti raspada prema HRN EN 13075-1 za nestabilne i polustabtlne emutzije (razredi 2, 3, 4, 5], aprema HRN EN 13075-2 za stabilne emulzije (razredi 6, 7, 8)

(b| proizvodac emulzi]e obvezan ]e deklarirati razred vremena istjecanja ill razred dinamicke viskoznosti (c) odnosi se na emulzije za povezivanje asfaltmh slojeva i tankoslojne hladne asfaltne prevlake|d| odnosi se na emulzi]e za povrsmske obrade, a moguca je primjena l za emulzije za tankoslojne hladne asfaltne prevlake (e* za emulzije namijenjene povezivanju asfaltmh slojeva - razred 0, zahtjev NR ___________

Potvrdivanje sukladnosti kationskih bitumenskih emulzija provodi se prema odredbama Dodotka ZA norme HRN EN 13808 (sustav 2+) i odredbama ovoga Projekta.U okviru pocetnog ispitivanja kationskih bitumenskih emulzija proizvodac je obvezan provesti laboratorijska ispitivanja svih tehnickih svojstava navedenih u prethodnoj tablici.Sve ostale opce odredbe provedbe pocetnog ispitivanja navedene su u tocki 6.2 norme HRN EN 13808 i u obvezi su proizvodaca kationskih bitumenskih emulzija.Tvornicka kontrola proizvodnje kationskih bitumenskih emulzija provodi se u cijelosti prema zahtjevima norme HRN EN 14733.

Kontrolu kationskih bitumenskih emulzija pnje primjene provodi izvodac asfalterskih radova prema zahtjevima vlastitog Plana kvalitete.Kationske bitumenske emulzije uzorkuju se sukladno normi HRN EN 58, ispitivanja se provode prema normama navedemm u prethodnoj tablici.

Proizvodac i distributer kationskih bitumenskih emulzija, te izvodac asfalterskih radova, duzni su poduzeti odgovarajuce mjere u cilju odrzavanja svojstava kationskih bitumenskih emulzija tijekom rukovanja, pnjevoza, pretovara, skladistenja l primjene.

Prije izvodenja radova nadzor treba upisom u gradevinski dnevmk izvoditelju potvrditi da su sastavi odnosno mjesavine pojedimh slojeva kolnicke konstrukcije, koje je dao na odobrenje nadzoru sukladne projektu.Isto tako nadzor mora i nakon svakog izvedenog pojedinog sloja kolnicke konstrukcije izvoditelju odobriti da je sloj izveden sukladno projektu, kako bi se moglo pristupiti slijedecoj fazi radova odnosno izvedbi slijedeceg sloja kolnicke konstrukcije.Ukoliko sloj ne zadovoljava zahtjevima iz projekta, izvoditelj isti treba uklomti i izvesti sukladno projektu.

Minimalna ucestalost ispitivanja, navedene (oznacene) su u tablicama.

Stramca 78 od 99

1.6. Tehnicki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizacija)

■ •,!J HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Sir1 od 20

Tehnifiki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizacija)

1. SvrhaU ovim Inteinim smjernicama iziadenim u obliku tehnickih uvjeta (TU) propisuju se mimmalni uvjeti za izvodenje radova izrade novih i obnove postojecih oznaka na kolniku autocesta, naiin osiguranja kakvoce i ocjenjivanje kakvoce te nacin obiacuna izvedenih radova.TehniSki uvjeti su pisani tako da su sastavni dio ugovora, a ako se tehnickom dokumentacijom predvide radovi koji msu obuhvaceni ovim tehnickim uvjetiraa, projektant ce za te radove sastaviti Posebne tehnicke uvjete (PTU) Za taj ugovor Posebm tehnicki uvjeti ce biti dodatak ovim tehnickim uvjetima.

2. CiljCilj ovih Intemih smjernica je odiedivanje prometno tehnickih zahtjeva koje trebaju ispunjavati oznake na kolniku u fonkciji sigurnosti prometa na autocestama

3. Podrucje primjeneInterne smjeinice se primjenjuju u ustrojstvenim jedimcama Drustva ukljucenih u aktivnostima koje obuhvacajupostupakpiojektiranja, gradenja i odrzavanja autocesta

4. Referentni dokumenti“Pravilnik o prometmm znakovima, signahzaciji l opiemi na cestama” (NN. bi. 33/05; 64/05. 155/05 114/11.).Za izvodenje oznaka na kolniku, matenjah moraju biti pioizvedeni i ladovi izvedeni u skladu s vazecim hivatskim normama, tehnickim piopisima l datim tehnickim elementima navedenim u projektnoj dokumentaciji.U Republici Hrvatskoj, Zakonom o gradevnim proizvodima (NN, broj 76/2013.) ureduju se sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava gradevinskih proizvoda i sve ostale radnje i provjeie kojima se ureduje provedba EU Uredbe, broj 305/2011 EZZ, koja propisuje uskladene uvjete trgovanja giadevmm proizvodima i druga pitanja bitna za stavljanje na tlikiste ill stavljanje na raspoiaganje na trziste giadevnim proizvodimaTehnickim piopisom o gradevnim proizvodima (NN, broj 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11, 130/12, 81/13 l 136/14.) koji je donijelo Ministarstvo graditeljstva i piostornog uredenja, propisana su tehnicka svojstva i drugi zahtjevi namijenjem za gradevne pioizvode i njihovu ugradnju u giadevineIz podrucja izvodenja signahzacije na cestama (horizontalne oznake) navedene su sljedece obvezne lnvatske norme'- URN BN 1423 2012 -Materijah za oznake na kolniku, Dodaci, Staklene kuglice,

Agiegati za smanjenje khzavosti l njihove mjesavine,- HRN EN 1423-2012 lsp 1:2013 -Matenjah za oznake na kolniku, Dodaci,

Staklene kuglice, agregati za smanjenje khzavosti i njihove mjesavine;

- HRN EN 1424:2004 - Matenjali za oznake na kolniku, Mjesavma staklemhkuglica;

Ove Interne smjemice odobrene su t V Co ,2015 god me (Nulla i evizija) Izvorm primjerak Cava se u Uiedu upiavel Samostahiom odjehi zap) ometLists vaiedih mtermh akata Hrvatskih autocesta doo obnavlja so svakog 15 u mjesecu te objavljuje na nneinom odjetjku za raspodjelu \\l.iv\kv.ihletaMiste Odgovomost je konsmka ove Interne smjemice provjeuti u Listi vazecih intemih akatada li posjeduje zadnju leviziju dokumenta

Stranica 79 od 99

Minv/v-itt- A l|‘»cr414

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Str2 od 20

TehniCki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizaoija)

- HRN EN 1436:2009 - Materijali za oznake na kolniku, Znacajke nuzne zakoiisnika ceste;

- HRN EN 1463 2009 - Materijali za oznake na kolniku, retroreflektirajucimarkeri-1 .dio.Osnovna zahtjevna svojstva,

- HRN EN 1463-2'2001 - Materijali za oznake na kolniku, Reflektnajuce oznakena kolniku-2 dio Ispitivanja na kolniku, osnovni zahtjevi,

- URN EN 1790 2013 - Materijali za oznake na kolniku, Unaprijed pripremljeneeestovne oznake;

- HRN EN 1824:2011 - Materijali za oznake na kolniku, Ispitna kola,- HRN EN 1871 -2000 - Materijali za oznake na kolmku, Fiziclca svojstva;- HRN EN 12802:2011 - Materijali za oznake na kolniku-Laboratorijske metode

za utvrdivanje svojstava;HRN EN 13212.2011 - Materijali za oznake na kolniku-Zahtjevi za tvoinickom

kontrolom proizvodnje- HRN EN 13197 2011 - Materijali za oznake na kolniku, Simuliranje trosenja

matenjala,- HRN EN 13459-2011 - Materijali za oznake na cesti, Uzimanje uzoraka iz

skladiSta i ispitivanje,- HRN EN ISO 2178:1999 -Nemagnetske prevlake namagnetskim podlogama -

Mjerenje dcbljine prevlake - Magnetska metoda;- HRN EN ISO 2360:2004 - Nevodljive prevlake na nemagnetskim elektriSki vodljivom

metalnim podlogama - Mjerenje debljine prevlake - Metoda vrtloznih struja.

Norma HRN EN 1436 (Road marking materials - Road marking performance for load users) odreduje osobine l opisuje metodoiogiju mjerenja izvedenih (oznacenih) horizontalnih oznaka bijele i zute boje, pnkazujc nphovu lefleksiju u dnevnim uvjetima l uvjetima smanjene vidljivosti (Reflection m daylight or under road lighting) letroiefleksiju svjetlosti svjetala vozila (Retroreflection undei vehicle headlamp illumination), boje (Colour), kao i koefieijente trenja (Skid resistance).

Izvoditelj radova u obvezi je piatiti i bez odlaganja primjenjivati sve izmjene u normativnom sustavu koji obraduje predmetnu pioblematiku (nove noime, izmjene ili dopune postojecih i si.) te o istom izvijcstiti Narucitelja

Rod izrade ovih Tehmckih uvjeta za izvodenje oznaka na kolniku primijenjene su njemacke Smjermce za oznake na kolmku (Richtlinien fur Markimngen auf StraBen, ZTV M 13, iz2013 g)

Ove Interne smjemice odobiene su Jo oi 2015godme (Nulla tevizija) I/.vomi pnmjerak Suva se u Uiedu upiave l Samoslalnom odjeltt za pi ometLista vazeeih inlernih akata Hrvatskih autocesta doo obnavlja se svakog 15 u mjesccu te objavljuje na mieznom odjeljku za raspodjelu WlavlkvalrtetaMiste Odgovornost je korisnika ove Jnleme sinjemice provjenti u Listi vaiedih internih akata da li posjeduje zadnju reviziju dokumenta.

Stramca 80 od 99

* ’llHTVATaru

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Str3 od 20

Telinicki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signaiizacija)

5. OPIS RADA

Ovaj rad obuhvada izradu, isporuku i postavljanje (ucrtavanje, lijepljenje, ugradnju ill utiskrvanje) oznaka za regultranje piometa na kolmku, a izvodi sc u skladu s piojektnom dokumenlacijom, “Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji 1 oprcmi na cestama” (NN bi 33/05, 64/05, 155/05 i 14/11), hrvatskim l europskim normama koje reguliraju to podrueje i ovim Tehnickim uvjetima.Rad na izvedbi oznaka na kolniku moia bit! obavljen u skladu s piopisima, piogramom kontrole i osiguranja kakvoce (PKOK), projektom oiganizacije gradenja (POG) te zahtjevima nadzornog inzenjera Narucitelja

Izvoditelj oznaka na kolniku obvezan je na temelju odredbi "Pravilnika o sadrzaju pisanc Izjave izvodaca o izvedenim radovima l uvjetima odrzavanja gradevine" (NN, bioj 43/2014) dati Izjavu koja u svom obveznom sadrzaju sadrzava izjavu o udovoljavanju piopisanih i/ili temeljnih zahtjeva i drugih uvjeta koje moraju ispunjavati oznake na kolniku koje pioizlaze iz odiedbi Zakona o giadevmm proizvodima i Tehmckom piopisu o gradevnim proizvodima.

6. VRSTE, OBLIK, MJEREIPRIMJENA OZNAKA NA KOLNIKU

Oznake na kolmku piedstavljaju dio piometne signalizacije lcoji koiistenjem i kombinacijom crta, natpisa i simbola oblikuje ptometnu povtsinu te daje informacije vezane uz vizualno vodenje vozaca

Oznake imaju jednaku piavnu vrijednost kao i prometni znakovi i prometna svjetlosna signaiizacija te se mogu postavljati samostalno ill u kombinaciji s njima ako je potiebno da se znacenje tih znaltova jade istakne, odnosno potpumje odredi ill objasm Ako se postavljaju u kombinaciji s prometnim znakovima ill prometnom svjetlosnom signalizacijom, moraju s istima biti potpuno uskladene kako ne bi bespotrebno zbunjivale vozace

S obzirom na svoju fimkciju, dijele se na- uzduzne oznake,- popiecne oznake,- ostalc oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika

Oznake na kolniku izraduju se od nekoliko vista materijala ciji su osnovni zadaci osiguiati sto bolju vidljivost, narocito u losim vremenskim uvjetima, trajnost, visoku viijednost koeficijenta tienja klizanja i diugo. Materijali se medusobno razlikuju prema nacinu apbkacije, vijelcu tiajanja, cijeni i strukturi, a dijele se na bojane oznake, oznake od plasticmh materijala i oznake izradene tiakom

Oznake na kolniku autoceste bijelc su bojc, a lznimno, oznake kojima se privremeno preusmjerava piomet (puviemena regulacija piometa) l obiljezavaju privremene

Ove Interne smjemice odobrene su 'O & t .2015 godme (Nulla >evizija) Izvorm pnmjerak cuva se u Uiedu tipiave i Samostalnam odjelu za pi ometLisla vazecih mtermh akata Hrvatskih autooesta doo obnavljn se svakog IS u mjesecu te objavljuje na nueznom odjeijku za raspodjelu \\lav\kvableta\lisle Odgovomost je korisnrfca ove Interne siiijermce piovjenti u Listi vazecih internih akata da li posjeduje zadnju reviziju dokumenta

Stranica 81 od 99

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA ADTOCESTAMA Sir4od20

TehniCki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizaeija)

opasnosti na kolmku su zute boje picma odrcdbi clanka 69 Pravilnika o prometnjm znakovima, signabzaciji i opremi na cestama

Pod uzduznim oznakama na kolmku podiazumijevaju se cite obiljezene u piavilu paralelno s osi kolmka. One slu£e za oznacavanje nacma upotiebe kolmcke povrsme. Uzduzne oznake su: lazdjelne crte (puna i isprekidana crta), nibne crte i crte upozorenja

Ruzdjelna crta sluzi za razdvajanje piometne povrsme kolmka na prometne trake

Rubna ata desno uz osnovni jnometni tialc i lijevo uz preticajm prometm Irak oznacuje mb vozne povrsme kolmka. Sirina rubnih uzduznih oznaka je 20 cm Razdjelne crte i rubne crte mogu se izvesti kao zvucna ill vibracijska tiaka

PopreSne oznake na kolmku su crte zaustavlianja, kose crte i granifinici. Poprecne oznake na kolmku obiljezavaju se pumm ill isprekidanim citama l mogu biti povucene na kolniku tako da zahvacaju jedan ili vise promelnih trakova.

Ostale oznake na kolmku i piedmetima uz rub kolnika su stielice, polja za usmjeravanje prometa, cite za usmjenvanje piometa, natpisi, oznake za oznacavanje piometmh povrsina za posebne namjene 1 uzduzne oznake kojima se oznacuje povisina kolnika na kojoj je zabranjen promst i na ko|oj mje dopusteno zaustavljanje l parkiranje vozila

Elementi konstf ukcije cestovmh gradevma i opreme ceste koji oznacuju stalne prepreke unutai mjera prometnog piofila, obiljezavaju se civeno - bijelom, a slobodnog profila crno - bijelom oznakom

Evakuacijska crta na oblozi tunela oznacava se cijelom duzinom tunela sa stiane na kojoj se nalaze ulazi u evakuacijske pjesacke prolaze i piolazi za vozila, crtom sirine 50 cm u crvenoj boji (RAL 2002).

Sve oznake na kolniku tiebaju biti izvedene svojim oblikom 1 vchcinom u skladu s “Pravilmkom o prometnim znakovima, signabzaciji l opiemi na cestama”. ostalim piavilnicima l smjeimcama odnosno hivatskim normama lcoje pokiivaju to podrucje Za oznake na kolniku mora se upotrijebiti materijal koji ne povecava klizavost kolmka

7. IZVEDBA OZNAKA NA KOLNIKA

Tehmcke karaklenstike matenjala za izvodenje oznaka na kolmku l dimenzijc oznaka odiedene su “Pravilnikom o piometnim znakovima, signabzaciji i opiemi na cestama” i pripadajucim normama

Kvaliteta oznaka na kolniku defmira se piema-- prometnom opterecenju,- vremenskim uvjetima,- uvj etima sigumosti pi ometa,

Ove Interne smjemiceodobiene su fp . 03 2015 zodme (NuUa i evrnja) Izvorm primjeiak Suva se n lliedu uprave i Samostalnom odjeht zapiomelLista vazecih mternih akala Hrvalskih aufocesla doo obnavlj.i se svakog 15 u mjesecu te objnvljuje ua imeinom odjeljku za raspodjelu WlavVkvalitetaMiste Odgovomostje korismka ove Interne smjermce provjeuti u Listi vazecih mternih akata da li posjeduje zadnju revizyu dokumenta

Stranica 82 od 99

|| £T|

|B HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA SirSod 20

Tehnicki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signolizacija)

- pripremi povrsme kolnika,- stiojevima za izvodenje oznaka,- prethodnom oznacavanju,- primjeni materijala za oznake,- uklanjanju oznaka,- osoblju za izvodenje oznaka,- zastiti okoiisa.

Sustav oznacavanja piedstavlja odgovarajucu kombinaciju materijala za oznacavanje 1

pripadajuceg dodatnog materijala

Dodatni matctijali kod boja 1 plasticnih masa u pravilu su ieflektiraju6i elementi (staklene perle) 1 sredstva za hrapavosl, a kod traka sredstva su u temeijnom sloju tiake.

Odabir sustava oznacavanja u pravilu ovisi o velicini habanja, polozaju oznake u popiecnom piesjeku, visti klase piometnog opteiecenja, visti podloge (lazne viste povisine kolnika i postojece oznake na kolniku lazlicitog stupnja istiosenosti) i vremenskim pnlikama pojedinogpodrudja (krsa, magla, snijeg i si)

Takoder, ukoliko ispitivanja letrorefleksije oznaka na kolniku na odredenoj cesti tijekom odredenog vremenskog razdoblja kontinuiiano pokazuju lose rezultate, odnosno vrijednosti retrorefleksije, sustav oznacavanja (vrsta matenjala) se moze promijeniti kako bi sc zadovoljivi uvjeti vidljivosti oznake

7.1. Razrcdiprometnog opterecenja

Raziedi piometnog opterecenja defimraju se prema bioju prelazaka kotacem pieko oznaka, a piema HRN EN 13197'2011 tazlikujemo razrede pnkazane u tabhci 1

Veza razreda piometnog opterecenja l broja pielazaka preko oznaka (veiicine habanja) moze se definiiati i opisno U tom smislu za autoceste razlikuju se.

- oznake preko kojih se rijetko prelazi - pokazuju mali stupanj habanja te lh je potrebno obnavljati zbog starenja ill prejakog prljanja (prometm razred optei ecenja P 4),

- oznake preko kojih se cesto pielazi - pokazuju velik stupanj habanja te lh je potiebno obnavljati uslijed gubitka piopisanih mmimalnih zahtjeva za oznake na kolniku (prometm razredt opterecenja P 51P 6),

- oznake pieko kojih se stalno prelazi - izlozene jakom opteiecenju uslijed kocenja i ubrzavanja vozila (prometm t azi ed opterecenja P 7)

Ove Interne smjemice odobrene su /O 03,2015godme (Nultaievmja) Izvorm primjerak cuva se u Uiedu upiave i Samostalnom odjeluza prometLista vazeciJ} internih akata Hrvatskih autocesta doo obnavija se svakog 15 u rajesecu te objavljuje nn mieznom odjeljku za raspodjelu \\lav\kvaliteta\liste Odgovomost je kotisnika ove Interne smjemice piovjeuti u Listi vazecih mtcrmh akata da h posjedujc zadnju rcviziju dokumenta

Stramca 83 od 99

■J<rS 1nr j'isiu.

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Sir6 od 20

Tchniiki uvjeti za Jzvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizacija)

Tablica 1, Razrcdt prometnog opterecenjaRazredipiometnogopterecenja

Brojprelazakakotacem

Veza s PGDP-om

P 4 500 000 <5 000P 5 1 000 000 5 000 -10 000P6 2 000 000 >10 000P 7 > 2 000 000 stalm prijelazi

Izvoi URN EN13197 2011 - Male! yah za oznake na kolmku Rolacijski simulalot li oSenja

Na dionicama autocesta gdje je piosjecm godisnji dnevni promet (PGDP) > 20.000 vozita te na dionicama autocesta gdje je prosjecm ljetni dnevni promet (PLDP) veci od 30 000 vozila, lconste se debelo slojm (trajm) matenjali, a desna i lijeva rubna crta izvode se kao zvucne ill vibro signalne oznake ovisno o rezultatima analize stanja sigurnosti prometa

7.2. Vremenski uvjeli

Radovi na oznacavanju kolnika izvode se pii temperaturi ziaka od najmanje +10°C i najvise +40°C te pn relativnoj vlaznosli ziaka do najvise 85% odnosno piema tehnickim uvjetima proizvodaca materijala za izvedbu oznalca na kolniku Optimalna viijednost temperature zraka je 20 - 25°C, a relativna vlaznost zraka trcba biti manja od 75%. Podloga mora biti potpuno suha. Temperature podloge ne smije biti niza od temperature ziaka mti viiia od +45°CObnova oznaka na kolniku u pravilu izvodi se u vrcmenskom periodu od 1. travnja do 31. listopada tekuce godine, a na glavnim turistickim piavcima prije Ijetne tunsticke sezone, te po potrebi (npr. nakon obnove kolnika).

7.3. Sigumostprometa

Kod obnove oznaka na kolniku, puje pocetka radova izvoditelj tieba ishoditi suglasnost za lzvodenje ladova od Hrvatskih autocesta odizavanja l naplate cestarine d o o. (HAC ONC).Postupak postavljanja oznaka more bill takav da se moze izvesti pod piometom bez naiusavanja sigurnosti za sudionike u prometu l za radmke koji lade na oznacavanju te u normalnim okolnostima ne zahtyeva zastoj prometa, u slcladu s propisom koji regulna to podrucje koji donosi lesorni ministai Izvoditelj je odgovoian za zadovoljenje svili gore navedemh uvjeta, kao i za Stetneposljedice koje su lezultat nepridrzavanja istih

7.4. PripremapovrSme kolnika

Plije nanosenja boje povisina kolnika mora biti potpuno suha, cista, bez piasine i ostataka soli Uljne t druge masne milje moraju se ukloniti

7.5. Sirojevi za izvoctenja oznaka

Strojevi za postavljanje oznaka na kolniku moiaju bill samohodm automatski podesemOve Interne smjenuce odobiene sn tc oi 2015godme (Nulla tevmja) Izvomi primjerak cuva seu Utedu uprave i Samostalnom odjeluzapi ometLista vazecih internih akata Hrvatskih autocesta d o o obnavl|a se svakog 15 u mjesecu te objavljuje na mieznom odjeljku za taspodjelu \\lav\kvalileta\hste Odgovornost je konsmka ove Intenie smjernice provjenti u Listi vazccih mtermh akata da li posjeduje zadnju revizyu dokumenta

Stranica 84 od 99

B | . HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Sir

7 od 20A»TOC£StC Tehnicki uvjeti za izvodenje oznaka na koiniku (horizontalna signalizacija)

tako da osiguravaju propisanu geometriju oznaka i jednoliko nanosenje boje, odnosno teflektirajucih staklemh kughcaStrojevi za izvodenje popre&u'h 1 ostahh oznaka na koiniku mogu biti samohodm di lucno guram s „Aiiless“ (bcz zracnim) rasprskavajucim pistoljima.Potrebna kolicina boje i staklenih kuglica reguhra be automatikom Strojevi moraju biti tako podeseni da osigiuavaju piopisanu geometriju oznaka te jednoliko nanosenje boje odnosno reflektiiajucih staklenih kuglica Prilikom rada strojevi ne smiju na povisini kolnika ostavljati mrlje od goiiva 1 maziva Izvoditelj radova odgovoian je za stalnost tada l strucnost ekipe

7.6. Prethodno oznacavanje (markiranje)

Piethodno oznacavanje izvodi se u slucaju kada geometrija postojecih oznaka ne osigurava preciznu izvedbu novih oznaka Postupak podrazumyeva postavljanje tocaka lli uske cite (piiviemeno vidljivim bojama) uz povrsinu piedvidenu za oznacavanje Pocetak i zavrsetak oznaka obiljezava se malim poprecnim crtama (po potiebi i stielicama) na koiniku Postupak se izvodi piema uputama Naiucitelja.

7.7. Primjena materijala za oznake

Oznake se izvode prema tehnickim specifikacijama l uputama pioizvodaca materijala. Prije pocetka radova Izvoditelj je obvezan provjeuti

- stanje povtsina za oznacavanje (cistoca, suhoca, kvaliteta povrsine kolnika ill oznake koju ti'eba obnoviti i di.),

- lelativnu vlaznost, temperaturu zraka l kolnika

Mateujali za oznake moraju se dopiemiti u originalnoj ambalaSi l pripremati u skladu s propisima.Ukoliko se konste boje na bazi vode (disperzi|e), Izvoditelj radova mora uzeti u obzir njihovu nepostojanost na kisi, te ukoliko u fazi susenja nastanu ostecenja na boji lli se pojedmi dijelovi oznaka ispeni, iste je u obvezi o svom tiosku otklomti

Staklene peile moraju biti lavnomjemo taspoiedene po cijeloj povisini oznake Kolicina i vista staklenih peili mora biti li skladu s Certifikatom matenjala (CE) koji se konsti za oznake.

Ukoliko se pune uzduzne cite izvode plastienim masama ill tiakama debljinc vecc od 2,0 mm, tada se na oznakama moraju izvesti prekidi od cca 50 mm sirine na razmacima od cca 10,0 m, a da bi se osigurala odvodnja povismskih voda s kolnika.

7.8. Uklanjanje oznaka

Ukoliko je potrebno ukloniti dio oznaka (staiih ill novih nepravilno izvedenih), isto se piovodi na nacm da se povismski sloj kolnika sto manje osteti.Povrsine s kojih su uklonjene oznake, u odnosu na povisine kolnika koji lh olauzuju, ne smiju imati bitnu lazliku u hrapavosti te dnevnoj l nocnoj vidljivost

Ove Interne srnjemice odobrene su /'7 . f‘S 2015godim (Nulla ievrnjaJ Izvorm primjerak cuva se u Uicdu upiave l Samosialuom odjelu za proiuetLista vazecih intermli akata Hrvatskih autocesla doo obnavlja se svakog 15 u mjesecu te objavljuje na nnezuom odjeljku za raspodjelu WlavtkvaliletaMisle Odgovomost je konsuika ove Interne smjernice provjenti u Listi vafcecih intermli akata da ii posjeduje zadnju reviziju dokumenta

Stramca 85 od 99

■ ,H HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.ii tl

INTEItNE SMJEUNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Str8 od 20

TchniCki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizaeija)

Za uklanjanje oznaka na asfaitnim povrsmama preporucujc se postupak glodanja, a za betonske povisme, postupak kuglaste obxade ill postupak uklanjanja vodom visokog putiskaPuje uklanjanja oznaka na vecim povrsinama, odabtani postupak uklanjanja Izvoditelj raoia provjeriti na manjim probnim povisinama Postupak je ispravan ukoliko je struktuia trctiiane piobne povisine kolnika ostala slifina stiukturi okolne povrsine kolnika, odnosno ukoliko su razlike u mjen koja ne utjcfic na sigutnost odvyanja piometa 1 odvodnju povrsmskih voda s kolnikaNije dopusteno uklanjanje oznaka na kolniku koiistenjem boje za preknvanje ill tamne tiake.

7.9. Osoblje za izvodenje oznaka na kobiiku

Izvoditelj ladova duzan je osigurati strucno osposobljenu radnu snagu s odgovarajucim lskustvom u izvodenju svih oznaka na kolnikuRadnik se smatia osposobljenim ukoliko posjeduje uvjerenje o osposobljenosti, izdano od ovlaStene mstitucije prihvatljive Naruihtelju, a nakon sto je uspjesno sudjelovao na strucnom seminaru o izvodenju oznaka na kolniku.

Pumjerak uvjerenja o osposobljenosti, Izvoditelj radova obvezan je predociti Narucitelju. Osposobljeni radnici moraju se na mjestu izvodenja radova identificirati predocavanjem odgovarajuce iskaznice s fotogiafijom O svakoj piomjeni osposobljenog radnika koji ladi na izvodenju oznaka na kolniku, Izvoditelj bez odlaganja moia izvijestiti Naiucitelja.

Izvoditelj radova u obvezi je u roku od sest (6) mjeseci od dana potpisa Ugovoia o odrzavanju, omoguciti stjecanje uvjeienja o osposobljenosti potrebnom broju svojih ladnika Strojan 1 operateii s manje od godinu dana iskustva ne mogu se konstiti za izvodenje oznaka na kolniku

Izvoditelj ladova u obvezi je imenovati koordinatoia za oejenu lcvalitete izvodenja oznaka na kolniku U slucaju bilo kakvih otvorenih pitanja ili nejasnoca vezamh za kvalitetu izvodenja radova iz ovih Smjernica, kooidinator ce lzravno komunicnati s Naruciteljem Rjesenje o imenovanju, Izvoditelj je obvezan dostaviti Narufiitelju zajedno sa svim dokazima o kvaliteti materijala koji se namjeravaju konstiti za izvodenje oznaka na kolniku, a najkasmje do 31 ozujka tekuce godme.

7.10. Zastita okolisaIzvoditelj radova obvezan je piidrzavati se svih pozitivmh piopisa vezamh za zastitu okolisa Isto osobito podrazumijeva uporabu materijala koji ne zagaduju okolis, pri cemu Izvoditelj ladova moze s pioizvodacem ili isporuciteljoin materijala kojeg namjerava upotiebljavati za izvodenje obnove oznaka na kolniku (boja, plasticne mase, lazijedivac), sklopiti ugovor o zbrmjavanju tehnoloskog otpada za ejelokupnu ambalazu (kante ili kontejnen), tc isti dostaviti Narucitelju. U protivnom, Izvoditelj radova obvezan je ugovor o zbimjavanju tehnoloskog otpada sklopiti sa za to ovlaStcnom pravnom osobom pii cemu je ugovor l ovlastenje pravne osobe duzan dostaviti Narucitelju

Ove Interne smjemice odobrene su in 01 2015 godme (Nulta levizija) Izvorni pumjeiak cuva se u Uiedu npiave i Samosialnom odjelu zaprometLista vazecih mternih akata Hrvatskih autocesta doo obnavlja se svakog 15 u mjesetu te objavljuje na mieznom odjeljku za raspodjelu WlayVkyalilelallisle Odgovoniost je korisnika ove Interne smjeinrce piovjeriti u Listi vazecrh intcrmh akata da li posjeduje zadnju rcviziju dokumenta

Stranica 86 od 99

■ _lj HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Sir9 od 20

TehniCki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizacija)

Zabianjuje se nekontiolirano ciscenje opreme za oznake na kolniku 1 odlaganje otpadnih matenjala u okolis Isto se mora provoditi na piedvidenim mjestima uz kontiohrano zbtinjavanje tehnoloskog otpada.

8. ZAHTJEVIKOJI SE POSTAVLJAJU ZA OZNAKE NA KOLNIKU

8.1. Tipovi oznaka na kolnikuZa izvodenje oznaka na kolniku razhkuju se dva tipa oznaka

8.1.1. Oznake na kolniku TIP I

Oznake na kolniku TIP I izvode se bojom (jcdno-komponentnom, dvo-komponentnora, na bazi vode l si.) mimmaine debljine suhog sloja od 220 pm piedstavljaju sustav oznacavanja cija je povisina u pravilu u nivou kolnika te ne omogucavaju povecanu vidljivost nocu na vlaznim kolnicima.Oznake na kolniku TIP I koiiste se na autocestama samo za oznacavanje mjesta za parknanje osobmh vozila l autobusa l parkitalisnth mjesta rezervnanth za invalide na pratecim usluznim objektima (PUO-ima).Uobtfiajeni jamstvem rok navedemh oznaka je 6-12 mjeseci

8.1.2,Oznake na kolniku TIPII

Oznake na kolniku TIP II razhkuju se od oznaka TIP I po tome sto je sustav oznacavanja izdignut iznad povisme kolnika (letioreflektivne kuglice) te omogucuju povecanu vidljivost nocu i u vlaznim uvjetima Izvodi se bojom minimainom debljine suhog sloja od 330 pm, plastifimm materijahma (hladna ill termo plastika) mmimalne debljine sloja 2 000 pm ili trakama debljine sukladno certifikatu

Uobicajem jamstveni rok za TIP II oznake je 12 mjeseci za boje, 12-24 mjeseci plasticne materijale 148 mjeseci za trake.

8.2. Boja oznakeGianiene vujednosti podrucja oznake (koordinate x l y obojenog mjesta na suhim oznakama) moraju biti unutar vrijednosti navedenih u tablia 2.

Tablica 2. Granicne vrijednosti x i y koordinata

KOTNATOCKA X y

l 0,355 0,3552 0,305 0,3053 0,285 0,3254 0,335 0,375

Izvor HRNEN1436 2009 - Uatet ijah za oznake na kolmku - Znacajke mine za koi tsmke cesle

Ovc Interne smjermce odobrene su /C 03*2015gadme (Nulta revizja) Izvomi pumjerak cuva se u Utedu uptake i Samostalnom cdjelu za pi ometLists vaiecih mtermh akata Hrvatskili autocesta doo obnavlja se svakog 15 u mjesecu te objavljuje na mieznom odjeljku za raspodjelu \\Lv\kvaliteta\liste Odgovomost je konsnika ove Interne smjernice provjenti 11 Listi vazecih internih akata da li posjeduje zadnju revizyu dokumenta

Stranica 87 od 99

■ .g

AVlOGtklt-

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.INTERNE SMJERN1CE ZA RADOVE NA ATITOCEuSTAMA Str

10 od 20

TehniSki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizacija)

8.3. Geometrija ozitakeOznake trebaju biti izvedene u skladu s “Piavilmlcom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama”, ostalim pravilnicima, smjermcama i hrvatskim normama koje pokiivaju to podrucjeSirina lrnije ne snuje odstupati od zahtijevane sirine za vise od ±5 mm Duljina limje kod isprekidanih uzduznih oznaka ne simje biti kiaca za viSe od 50 mm, niti duza za vise od 150 mm od zahtijevane duljme. Duljina slijeda limje i piaznog prostora ne smije odstupati od dogovorene duljme vise od ±150 mm. Kod stielica sirina ne smije odstupati za vise od ±20 mm, a duzina za ±50 mm

8.4. Debljina oznakaDebljina suhog filma boje (vidi tabhcu 3) treba biti minnnalne debljme od 220 pm (bez retioreflektivnih kughca) za matenjal TIP I odnosno 330 pm za mateujal TIP II Oznake od plasticmh masa trebaju biti deblpne u rasponu 2000 - 3000 pm s osnovmm nalidjem bez dodatnog posipavanja. Trake tiebaju biti u skladu s podatkom o potvrdi ispitivanja debljme do max 6000 pm s reflektiiajucim elementima, siedstvom za hiapavost l IjepilomDebljina sloja tiake jeste lazmak izmedu gomje tocke leflelcsijskog tijela ili siedstva za hiapavost i donje strane trakeIzvedene debljme slojeva ne smiju biti manje od 90% mimmalno propisane debljine Na oznaienoj poviSini ne smije biti vidljivih nepravilnosti debljme suhog sloja.

Tabkca 3. Pofrebnn najmanja debljina sloja oznaka na kolniku

Razrediprometa

Vrsta materijala za oznake na kolniku

Najmanja debljina suhog sloja u mm

Najmanja debljina molt) og sloja u mm

(bez retrorcflcktivnih ltuglica)

P4 piskant maleryali, boja TIPI 0,22 0,4

P5

prskant matenjali osim dispetzivnih bojaTIP II

0,33 0,6

P6 plasticne mase 2,0 -

trakesukladno podatku u potvidi o piethodnom ispitivanju materuala

-

plasticne mase 2,0 -P7

tiakesukladno podatlai u potvrdi o piethodnom ispitivanju

materuala-

Izvoi HRNEN13197 2011 - Malenjah za oznake na kohuku -Rotacysh simuiatoi liosenja

Ove Interne smjemice odobiene su /r? ai 2015 godme (Nulta tevizija) Izvouu pumjetak Suva se u C'ledunpiave i Samostalnom odjelu za prometLista vazecih intermh akala Hrvalskih autocesla iloo obnavlja se svakog 15 u mjesecu te objavljuje na mieinom odjeljku za raspodjelu \Mav\kvalileU\liste Odgovomost je kousnika ove Interne smjeinice piovjeiiti u Listi vazecih mtcinih akata da li posjeduje zadnju reviziju dokumenta

Stranica 88 od 99

y 1 HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Sir

11 od20

Tehnicki uvjeli za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizacija)

8.5. Vidljivost oznaka

8.5.1.Minimahta promsana viiiednost dnevne i nocite vidliivostt oznaka

Dnevna vidljivost oznakc odieduje se sukladno normi HRN BN 1436'2009 koeficijentom lummacije (osvjetljcnja) pri difuznom osvjetljenju Qd faktorom luminacije (osvjetljenja)P-Oba parametra mjere svjetlinu oznake na kolniku odnosno vidljivost oznake pri dnevnora svjetlu ill uz cestovnu rasvjetu. Glavna razlika je u udaljenosti gledanja. koeficijentu luminacije pri difuznom osvjetljenju Qd odgovata pulicno duga udaljenost gledanja, a faktoru luminacije (1 kiaca udaljenost, odnosno gledanje iz blizine.

S obzirom da prema normi HRN 1436, mjerenje faktora lummacije [3 za odredene oznake (najcesce struktunranc) mje pouzdano, dnevna vidljivost se mjeri koeficijentom luminacije pri difuznom osvjetljenju Qd.Nocna vidljivost se odreduje koeficijentom letroreflektiiane lummacije (letrorefleksye) Rl te se mjeii sukladno noimi HRN EN 1436.2009 (Shka 1.) Koeficijent retrorefleksije predstavlja sjajnost oznake na kolniku onako kako je vozac vidi kada je osvjetljava farovima vozila

Shka 1 PriUnz mjerenja nocnc vidljivosti sukladno normi HRN EN 1436:2009Senzor

vozaS automatons

30 m

izvorkrofcn svfolia

Izvoi HRN EN 1436'2009 - Matenjah za oznake na kolniku - Znacajke mizne za kousmke ceste

8.5.2. Nave oznake - (vidi tabhcu 4)

Mimmalna dnevna vidljivost oznake Qd (koeficijent lummancye pn difuznom osvjetljenju) l mmimaina nocna vidljivost oznakc Rl (koeficijent retroreflektirane iurainancije) odreduje se prema hrvatskoj normi HRN EN 1436 * i

Ove Interne smjermce odobrene /t? Q& 2015 zodirn (Nidta tevizija) Izvomi primjerak cuva se u Uiedu upiavei Samostabioni odjeht za pi ometLista vaiecih mternih akatn Hrvafskih aufocesta doo obnavija sc svakog 15 u mjesecu te objavljuje na mieznom odjeljku za laspodjelu \\lav\kvahteta\iiste Odgovomost je konsnika ove Interne smjeimce provjenti u Listi vazecih mternih akata da h posjeduje zadnju reviziju dokumenta

Stramca 89 od 99

I

'1

Hrvvfsitt

JBRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Sir12 od 20

TehniJki uvjeti za izvodenje oznaka na kolmku (horizontalna signalizacija)

Tahlica 4. Opticka minimalna svojstva oznaka na kolmku za novo izvcdene oznake

BOJAOZNAKE

ATMOSFERSKIUVJbH RAZRED

MINIMALNA PROPISANA VRIJEDNOST

(mcd m'2 lx ’)PGDP < 10 000

vozilaPGDP > 10 000

vozila

bijela

Dnevna vidljivost, suhi kolmk Q3/Q4 Qd>130 Qd>160

Nocna vidljivost, suhi kolmk R4/R5 Ri>200 Ri>300

Nocna vidljrvost, mokri uv/eti RW3/RW4 Ri>50 Ri>75

Nocna vidljivost, kism uvjeti RR2/RR3 Rt>35 Ri>50

zuta

Dmvna vidljivost, suhi kolmk Q2/Q3 Qd>100 Qd>130

Nocna vidljivost, suhi kolmk R3/R4 Ri>150 Rl>200

Za pnvremene (zute) oznake na kolnikn koje se izvode zbog preusmjeravanja piometa, a za potiebe osiguranje gradihSta ili drugih potieba moiaju se upotrebljavati materijali koji ispunjavaju propisane vnjednosti date u tablici 4 i lako se mogu ukloniti bez osteccnja ttajnih oznaka.

8.5.3. Posloiece oznake - (tablica 5 )

Oznake na kolmku za vrijeme gaiancijskog roka ne smyu imati manje vrijcdnosti Qd i Rn od damh u tablici 5. Ako su vnjednosti manje, oznake se moraju obnoviU

Tabltca 5. Opticka minimalna svojstva oznaka na kolmku za postojece oznalte

BOJAOZNAICE

ATMOSFERSKIUVJETI RAZRED

MINIMALNAPROPISANA VRIJEDNOST

(mod m'2 lx'1 i)PGDP <10 000

vozilaPGDP > 10 000

vozila

byela

Dnevna vidljivost, suhi kolmk Q3 Qd>130 Qd>130

Nocna vidljivost, suhi kolmk R2/R3 R[>100 Ri>150

Nocna vidljivost, mokn uvjeti RW3 Rt>50 Ri>50

Nodna vidljivost, Mm uvjeti RR2 Rt>35 Rl>35

zuta

Dnevna vidljivost, suhi kolmk Q2 Qd >100 Qd>100

Nocna vidljivost, suhi kolmk R1/R3 Ri>80 Ri>150

Ove Interne smjemtce odobrene su 40 2015godme (Nulla / evizija) Izvomi primjerak cuva se u Uiedit upiovei Samosfalnom odjelu za pi omelLista vazccill mtermli aicata Hrvatskrh autocesta doo obnavlja se svakog 15 u injesecu te objavljuje na nueinom odjeljku za raspodjelu \\lav\kvaliteta\liste Odgovomost je konsmka ove Interne smjcrntce provjerttt u Listi vazecth mternih akata da h posjcdujc zadnju icviziju dokumcnta

Stranica 90 od 99

■-I ITOVATSKE AUTOCESTE d.o.o.td 0 INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA ACTOCESTAMA Sir

13od20fiuroc'rsrr Tehnicki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizaeija)

Postotak udjela pteostale povrsine na m' odnosno na m2postavijenih oznaica na kolniku u odnosu na punu povisinu oznaka neposiedno po njihovom postavljanju, ne smije biti manji od 90 % u bilo kojem tienutku eksploatacije i

I8.5.4. Faktor osvietlienia jFaktoi osvjetljenja P treba piema hrvatskoj normi HRN EN 1436 2009 biti > 0,40 * 1(lazied B3) ■

8.6.0lpornos(oznaka na klizanje (hrapavost) ,

Otpoinost na klizanje (hrapavost) izvedemh oznaka, izrazena u SRT jedimcama, mjeri se jklatnim uredajem l njena minimalna vrijednost na svim cestama i za sve vrste oznaka (TIP 11 TIP II) mora biti > 45 SRT, odnosno zadovoljavati vrijednosti klase SI sukladno jnormi HRN BN 1436:2009. |

Kod oznaka na kojima se hrapavost ne moze mjeriti klatnim uredajem moze se uvesti metoda ispitivanja dinamickim uiedajem ciji lezultati odgovaraju lezultatima dobivenim mjeienjem klatnim uiedajem

8.7.0tpornost oznaka na trosenjeOtpomost na trosenie ispituje se po normi HRN EN 13197:2004 Otpoinost na trosenje (postojanost oznaka) defmira se kao postotak udjela preostahh oznacenih povrsma na kolniku u odnosu na pivotno oznacenu povrsmu Postotak preostalih oznacenih povisina, mora biti > 90 % u bilo kojem trenutku eksploatacije

8.8. Vrijeme susenjaVujeme susenja jeste vrijeme nakon kojeg prelazak testnim gumama preko izvedemh oznaka na kolniku, ne uzrokuje promjene na istima niti ostavlja tragove mateiijala na testnim gumama.Prihkom definnanja sustava oznacavanja (tipa oznaka) nuzno je dcfimiati i klasu oznakc ovisno o viemenu susenja, aprema tablici 6.Za postizanje navedemh zahtjeva za kvalitetom oznaka na kolniku koje se izvode bojom, potrebno je izvisiti obnavljanje oznaica u lolcu do 6 mjeseci nakon prvog postavljanja oznaka na lcolnikPnhkom definiranja sustava oznacavanja (tipa oznaka) nuzno je definuati i klasu oznake ovisno o vremenu susenja, a prema tablici 6Tablica 6, Klase oznaka ovisno o vi emenu suSenia__________________________

Klasa Opis Vrijeme susenja (min)

T I Vilo brzo susenje < 1T2 Brzo susenje 1 - 10T 3 Normalno susenje 11-20

Izmi HRNEN 13197 2011 - Malei yah za oznake na kolniku - Rolaajski smittlaloi tiasenja

Ove Interne smjemice odobrene su /C t?3 2015 eodma (Nulta levaga) Izvomi primjerak cuva se u Urcchi apiavei Samostahwm odjehi za pi ometLista vazedih intermit akatn Hrvatskih nutocesta d o o obnavlja se svnkog 15 u mjesecu te objavijuje na nneznom odjeljku za raspodjelu \Mav\kvalitelaMiste Odgovoinost je korismka ove Interne smjernice provjeritt u Listi vazecili internih akata da li posjeduje zadnju reviziju dokumenta

Stranica 91 od 99

11

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AX1TOCESTAMA Sir

14 od 20

TehniSki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalnasignalizacija)

9. POSTUPAK ISPITIVANJA VRIJEDNOSTI IZVEDENIH OZNAKA NA KOLNIKU

Postupak ispitivanja, odnosno mjeienje 1 ocjena vnjednosti izvedemh oznaka nakolmku, provodi se sukladno njemadkom piopisu ZTV M 013 Isto obuhvaca mjeienje debljme suhog sloja boje, oojenu dnevne 1 nocne vidljivosti izvedenih oznaka u snhim uvjetima, nocne vidljivosti u vlaznim uvjetima te otpornosti na klizanje izrazene u SRT jedinicama 1 to za mjeienja koja se piovode najiamje 30, a najkasnije 60 dana nakon izvodenja oznaka na kolniku

9.1. Postupak mjerenja retrorejleksije (dnevne i nocne vidljivosti) oznaka na kolniku

9.1.1. Opseg mjerenja, mjerni odsjecak i mjerne toUkeOpseg mjerenja kod uzduzmh oznaka odreduje se piema dnevnom izvrsenju radne grupe koja izvodi oznake na kolniku U dnevniku radova za diomcu ceste koju je nuzno ocijeniti, mora biti naveden podatak kada su izvedeni ladovi i s kolikim dnevmm ucmkom (posebno za siedisnju i posebno za rubnu crtu), a broj mjeinih odsjecaka odreduje se prema tahhci 7

Tablica 7. Odredivanje mieinih odsjecaka prema ZTV M13 metodiDuljina uzduznih oznaka izvedemh u jednom danu

(km)

Duljina ostalih oznaka izvedenih u jednom danu

(m2)

Brojmjernih

odsjecaka<1 <120 1

ldo 5 120 do 600 2>5 do 10 > 600 do 1200 3

> to >1200 4Izvot ZTV Mil

Mjemi odsjecak defimra se na sljededi nacm.- za pune uzduine oznake - odsjecak 100 m duljine- za isprekidane uzduzne oznake - odsjecak 10 duljrna isprekidane hnije (puna +

piazna)Mjerm odsjecci biry'u se piema nacelu slucajnostiUnutar svakog mjemog odsje£ka biia se pet (5) mjeinih tocaka Kod pumh uzduzmh oznaka m|eine se to£ke iasporedu|u na 100 m duljine u jednakim razmacima (pocetak, 25 m, 50 m, 75 m i zavisletak) Kod ispiekidamh uzduzmh oznaka mjeine se tocke raspoieduju na siedim svake druge pune hnijeNocna vidljivost oznaka na kolniku moze se ispitivati l dinamiclcom metodom koja podrazumijeva mjeienje nocne vidljivosti dinamickim mjernim uiedajem piicviscenim na mjerno vozilo (strana vozila na kojoj je mjerni medaj ovisi o tome da h je linija razdjelna ill ltibna) Pnncip mjerenja nocne vidljivosti isti je kao i kod statickih uredaja tj kod mjerenja nodne vidljivosti uredaj mjen tettorefleksiju svjetlece zrake od ispitane povrsine pod kutom od 2,29°, kutom ulaznog svjetla od 1,24° i pri udaljenosti 30 m kod kiatkih svjetala

Ove Interne smjemice odobrene su ’r c.1, 2015 vodirie (Nitlta levrnja) Izvorm pmnjeiak cuva seu Ihedu uprave ! Scmostalnom odjelu za pi ometLista vazecih mternih akata Hrvalskih aulocesta doo obnavlja se svakog 15 u mjesecu te objavijuje na mielnom odjeljku za laspodjelu \\lav\kvalitela\liste Odgovomost je korismka ove Interne sinjermce piovjenti u Lisfi vazecili intemih akata da li posjeduje zadnju reviziju dokumenta

‘1y iHnv-\ia it aaracc it

HRVATSICE AUTOCESTE d.o.o.INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Str

15 od 20

Telmicki uvjeti zq izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizacija)

9.1.2. Prvi stupanj ocjene

Od pet (5) izmjerenih viijednosti oblikuje se aritmeticka siedina. Ukoliko je aritmetidka sredma iznad minimalmh piopisamh vrijednosti (tablica 4 i 5) oznaka je zadovoljila i nastavlja se diugi stupanj ocjene, a ako je ispod minimalnih propisanih vrijednosti oznaka se ne prihvaca i Izvoditeij je moia iznova izvesti o svom tiosku

9.1.3. Drugi stupanj ocjene

Za svaki mjemi odsjecak u drugom stupnju ocjene bira se daljnjih 15 mjernih tocaka za ocjcnu dnevne i nocne vidljivosti i pet (5) injemib tocaka za mjerenje hrapavosti (SRT).

Iz izmjerenih vrijednosti svih mjernih tocaka u pivom stupnju ocjene l drugom stupnju ocjene izracunava se aiitmeticka siedina, Ukoliko je ista jednaka ili veca od minimalnih piopisanih viijednosti (tablica 4 i 5) oznaka se piihvaca Ukoliko je aritmeticka sredina manja od minimalne piopisane viijednosti, oznaka se ne prihvaca i Izvoditeij je moia iznova izvesti o svom tiosku

9.1.4. Ptocjena rezultata dinamidki izvedenih mjerenja

Kod dinamickih mjernih postupaka vrijedi da se mjema podiucja koja ne odgovaraju minimalno propisanim zahtjevima dnevne i nocne vidljivosti ponovno ispituju nepokretnim uredajima za mjerenje Opseg mjeienja utviduje se i provodi na nacm prikazan tockama 9.1.1 , 9.1 2 i 9 1 3 Mjerodavne su nepokretno utvrdene viijednosti mjerenja.

9.2. Postupak mjerenja debljine sultog filma oznaka na kolmku

Postupak mjerenja debljine suhog sloja boje oznaka na kolmku provodi se sukladno normama HRN EN ISO 2360:20041HRN EN ISO 2178-1999Boja se nanosi na probnu plocicu bez staklenih kuglica (peili) Dimenzija alumimjske piobne plocice je 300 mm x 250 mm x 0,8 mmPiobna plocica koje su predmet ispitivanja, odnosno na kojoj se uzrokuje boja, treba sadrzavati sljedece podatke-- datum i viemensko lazdoblje izvodenja radova,- tip i vrstu oznake,- bioj ceste,- dionicu ceste,- mjesto uzimanja uzorka,- smjer nanosenja boje,- podatke o boji,- podatke o klimatskim uvjetima * i

[

Ove Interne smiemice odobrene su Je) OJ 2015zodme (Nulla ievizua) Tzvomi pnmjerak Suva se u Uiedn uptavei Samosialnom odjelu za pi omelLisla vazecih lnlermh akala Hrvalsluh aulocesla d o o obnavija se svakog 15 u mjesecu le objavljuje na mteztiom odjdjku za raspodjelu Wlav\kvalilelaMiste Odgovornost je korismka ove Interne smjeinice provjenti u Listi vazecih intemih akala da Ii posjeduje zadnju revizyu dokumenta

Stranica 93 od 99

“1

tirtvftTSia ftutwcs ii

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Sir

16 od 20TehmSki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizacija)

10. KONTROLA KAKVOCE OZNAKA

Duznost je Izvoditelja ladova da za materijale kojima ladi oznake na kolniku pnbavi dokaze o upoiabljivosti i da originale dokaza pieda nadzotnom inzenjeru Naiucitelja Kontiola kakvoce obuhvaia:- prethodna ispitivanja materijala,- tekuca ispitivanja kvalitete u toku rada - Izvoditelja,- kontrolna ispitivanja kvalitete u toku rada - Naru£itelja,- kontrolna ispitivanja kvalitete,- dodatna konliolna ispitivanja kvalitete,- arbitiazno ispitivanje kvalitete,- kontiolna ispitivanja kvalitete prije istekajamstva - Narucitelja.

10.1. Prethodna ispitivanja materijala

Narucitelj je duzan piije pocetka radova na izradi oznaka na kolniku dostaviti nadzornoj sluzbi na uvid podatke s kojim ce mateiijalima l bojaraa izvesti radove l priloziti CE certifikate 1 proizvodacke specifikacije mateiijala (boje, termo plastike, hladne plastike, staklene kuglice, agregati za smanjenje klizavosti i njihove mjesavine) s uputama za piimjenu, te odgovarajuca prethodna ispitivanja (atest) o pogodnosti materijala za ove radove.Na osnovi pogodnosti materijala nadzoma sluzba odobrava pocetak ladova Ispitivanje pogodnosti materijala provodi se piema zahtjevima hrvatskih noimt.

10.2. Tekuca ispitivanja kvalitete u toku rada (ispitivanja Izvoditelja)

Ova ispitivanja osigurava Izvoditelj radova i koriste se radi dokaza kvalitete mateiijala i izvedenih radovaTekuca kontiola kvalitete, vrih se uzimanjem uzoika na piobne plocice svakih 5 000 m (posebno za sredisnje, rubne r druge oznake)Kontiolna ispitivanja kvalitete u toku rada obuhvacaju.- ispitivanje debljine oznaka mokrog i suhog filma boje (bez staklemh kuglica), sloja

trajnog materijala (plastika) l unaprijcd pnpremljene oznake (trake) za oznake na kolniku, prema zahtjevima normiHKNEN 13197 2004,

- ispitivanja izvedenih oznaka u pogledu prometno-tehnickih svojstava (trajnost, dnevna l nocna vidljivost, otpornost na klizanje) l odgovarajudih svojstava mateiijala za njihovu izradu, piema zahtjevima norme HRN EN 1436 2009,

- ispitivanja mateiijala u toku izrade oznaka, prema zahtjevima noime HRN EN 12802.2011

- ispitivanja otpomosti materijala oznaka na djelovanje smrzavice (i soli) i temperature od 80 °C

10.3. Kontrolna ispitivanja kvalitete u toku rada (ispitivanja Narucitelja)

Ova ispitivanja konste sc radi potvidc postignute kvalitete.

Ove Interne srajemice odobrene sn /0 __2015 godine (Nulta i evizya) Izvorni pumjeiak cuva seu Uiedmtpravei Samostahiom odjelu za p> omei,Lista vazecih mtemili akata Hrvalskih autocesla doo obnavlja se svakog 15 u mjesecu te objavljuje na imetnom odjeljku za raspodjelu \\lav\kvaliteta\liste Odgovornost je korisnika ove Interne smjernice piovjeuti u Listi vazecih mtermh akata da h posjcduje zadnju reviziju dokumenta

Stramca 94 od 99

1 HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.INTERNE SMJERNICE ZARADOVE NA AUTOCESTAMA Sir

17 od 20

TehniSki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizacija)

Kontrolna ispitivanja kvahtete u toku rada obuhvacaju- ispitivanja debljine oznake suhog Fxlma boje (bez staklemh kughca), sloja trajnog

materijala (plastika) 1 unapryed pnpremljenih oznaka (trake) vrsi se uzimanjera uzorka na piobne plocice svakih 20 000 m (posebno za siedisnje, rubne l druge oznake), prema zahtjevima noirai HKN EN 13197 2004,

- ispitivanja otpoinosti na klizanje suhog filraa oznaka na svakih 10.000 m, prcraa zahtjevima norme HRN EN 1436.2009,

- ispitivanja dnevne i nocne vidljivosti te polozaja koordinata boje u spekttalnom dijagramu suhog filma oznaka na svakih 5.000 m, piema zahtjevima norme HRN EN 1436:2009,

- ispitivanja nocne vidljivosti dmamickom metodom koja podrazumyeva mjerenje nocne vidljivosti dinamickim mjernim uiedajem pridvrscemm na mjerno vozilo (stana vozila na kojo| je mjerm uredaj ovisi o tome da li je linija razdjelna ill rubna),

- vizualnim pregledom odredivanje stanja suhog filma oznake i eventuatno moguci nedostaci (ostecenost, mreskanje, pukotine, l|u§tenje, ljepljivost l ne£isto6e).

10.4. Kontrolna ispitivanja kvalitete

Kontrolna ispitivanja kvahtete obuhvacaju.- ispitivanja otpornosti na klizanje suhog filma oznaka na svakih 10 000 m, prema

zahtjevima noime HRN EN 1436,- ispitivanja dnevne l no6ne vidljivosti te polozaja koordinata boje u spekttalnom

dijagramu suhog filma oznaka na svakih 5.000 m, prema zahtjevima norme HRN EN 1436:2009,

- ispitivanja nocne vidljivosti dinami£kom metodom koja podrazumijeva mjeienje nocne vidljivosti dinamickim mjernim uiedajem pudvisdemm na mjerno vozilo (stiana vozila na kojoj je mjeim uiedaj ovisi o tome da h je linija razdjelna ill rubna),

- vizualnim pregledom odiedivanje stanja suhog filma oznake i eventualno moguci nedostaci

10.5. Dodaina kontrolna ispitivanja

Piovode se u slucaju gramcnih vnjednosti utvrdenih kontrolmm lspitivanjem gotovih oznaka prema utvrdeuoj metodi

10.6. Arbitiazno ispitivanja

Arbitazno ispitivanje jeste ponavljanje kontiolnog ispitivanja, ukoliko postoji opravdana sumnja Narucitelja ill Izvoditelja da isto mje provedeno na odgovaiajuci nacm (npr. na temelju vlastitih ispitivanja ill istiazivanja)Aibitrazno ispitivanje piovodi ovlastena piavna osoba koja nije sudjelovala u spomim kontrolnim ispitivanjima ili ona o kojoj postoji suglasnost obiju stiana Rezultati aibitiaznog ispitivanja smatiaju se mjeiodavnim kontiolmm ispitivanjimaTroskove arbihaznog ispitivanja snosi ona strana 5iji su lezultati kontrolnog ispitivanja ill istiazivanja suprotni (netocni) rezultatima utvrdenim arbitrazmm ispitivanjem

Ove Interne smjermce odobrene su /r rij 2015 godme (Nulla i evizija) Izvomi primjerak cuva se u Ui edu upl avc 1 Samoslalnom odjelu za pi ometUsta vaSccih intemih akata Hrvatskih autoccsta d o o obnavlja se svakog 15 u mjesecu tc objavljujc na mteznom odjeljku za raspodjeiu \\Iav\kvaldeta\liste Odgovamostje korisruka ove Interne smjermce provjerrtr u List) vazecih mtermb akata da Ii posjeduje zadnju reviziju dokumenta

MAtuoc'!>n:

HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Str

18 od 20

Tehnicki uvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signnlizacija)

10.7. Kontrolna ispitivanja kvaliteteprije isteka jamsiva (ispitivanja Namcitelja)

Ova ispitivanja osigurava Narucitelj 1 koriste se radi potvrde postignute kvahtcte ne vise od 90 i ne manje od 30 dana prije isteka jamstva. Kontrolna ispitivanja kvalitete prije isteka jamstva moguce je provesti i u bilo kojem trenutku u slucaju da narucitelj uoci nedostatna prometno-tehmeka svojstva oznake

Kontxolna ispitivanja kvalitete prije isteka jamstva obuhvadaju- ispitivanja otpornosti na klizanje suhog filma oznaka na svakih 10 000 m. prema

zahtjevima norme URN EN 1436-2009,- ispitivanja dnevne i nocne vidljivosti te polozaja kooidinata boje u spektralnom

dijagiamu suhog filma oznaka na svakih 5 000 in, prema zahtjevima noime HRN EN 1436:2009,

- ispitivanja nocne vidljivosti dinamickom metodom lcoja podiazumijeva mjerenje nocne vidljivosti dmamickim mjeimm uredajem pucvrscenim na mjerno vozilo (stiana vozila na kojoj je mjemi uiedaj ovisi o tome da li je limja tazdjelna lli rubna),

- vizualnim pregledom odiedivanje stanja suhog filma oznake i eventualno moguci nedostaci

11. OCJENA IZVEDEN1H OZNAKA NA KOLNIKU

Ocjena kvalitete izvedenih oznaka na kolmku temclji se na rezultatima ispitivanja Odbijanje od ugovorene cijene zbog neispunjavanja zahtjeva kvalitete prema ovim Tehmckim uvjetima, primjenjuje se pii ocjenr

- debljine suhog filma matei ljala (boje, trajm materijah (plastika) l unaprijed pripiemljene oznake (trake),

- dnevne i nocne vidljivosti oznake u pocetnom stanju,- geometry e oznaka,- otpornost oznaka na klizanje,- otpoinost oznaka na trosenjeFunkcionalnost oznaka na kolmku ocjenjuje se ispitivanjem dnevne i nocne vidljivosti tijekom sestomjesefinog eksploatacijskog peuoda oznake.

11.1. Ocjena debljine suhog filma matenjala (boje, trajm materijal (plastika) ill unaprijed pripremljenih oznaka (traka).

Ocjena debljine suhog filma izvedene oznake l eventualno odbijanje od ugovoiene cijene, donosi se na temelju pojedinacnih lezultata mjerenja provedenih na. podloznim plocicama, usporedenih s vnjednostima piopisanim ovim tehniJkim uvjetima

Ove Interne smjemice odobrene su nj 2015godme (Nulla levizija) Izvorni primjerak cuva se u bredu upiavei Samostalnom odjelu zapi oiuelLista va2c6ih mternih akata Hrvatskih autocesta do o obnavlja se svakog 15 u rajesecu te objavljuje na mieznom odjeljku za rnspodjelu \\lav\kvalitetaMiste Odgovomost je korisnika ove Interne smjernice provjenti u Listi vaiedili intermit akata da h posjednje zadnjn revtziju dokumenta

Stranica 96 od 99

■ n HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o.

W tJ INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Str19 od20

A"roer . Tehnickinvjeti zaizvodenje oznaka nakolniku (horizontalnasignalizacija)

1111 Odbitakod cuene na iemehu poiechnacne vrnednosti '

Pojedinacno odstuparye debljine suhog filma oznakc od mmimalno dopustene, smije biti < 30 %. Ako je odstupanje vede, izvedena oznaka za jedmicnu duljinu koja pripada tom uzoi ku, nece se preuzetiU slucaju nedopuStemh odstupanja (prema tocci 8 4), odbijanje od cijene izracunava se piema sljedecoj telaoiji

O = (300 - D) / 300 x 2 x JC x L pit £emu sir

O = iznos odbitka u kunama ;D = stvatno izmjerena debljtna suhog filma oznake u mm \JC = ugovorenajedimcna cijena u kn/mL = dulpna izvedene oznake koja se odnosi na pripadajuci rezultat odnosno

nkupna povisina pojedmacnih izvedemh ostahh oznakai

11.2. Ocjena dnevne i nocne vidljivosti oznaka

Ocjena dnevne (Qd) i nocne (Rl) vidljivosti izvedene oznake donosi se na temelju !pojedmacnih rezultata ispitivanja !

Inicijalne vnjednosti novih oznaka dnevne i nocne vidljivosti se ispituju na kolmku prema HRN EN 1436-2009 laboratorijski na uzetim uzorcima ill pienosivim uredajem (refiektometar) na kolmku od 14 do 30 dana po nanosu matenjala i redovnom odvijanju prometa

11.3. Ocjena geometrije oznaka

Ocjena geometiije oznake i eventualno odbijanje od ugovmene cijene donosi se na temelju pojedmacnih odstupanja od propisane l/ili ugovoiene siiine oznake (prema tocci 8 3). Sinna oznake mjeii se na svakih 5 000 m izvedene oznake

11 3.1 Odbitakod cijene na temelju poiedinacne vrnednosti

Pojedinacno odstupanje same oznake od propisane i/ili ugovoiene siiine moze biti < 10 % (prema tocci 8 3.). U ovom iznosu nije ukljuceno ovim Opcim tehmckim uvjetima dopusteno odstupanje od ± 5 mm Ako je odstupanje vece, oznaka koja pupada tom uzorku necc se preuzeti. ,Odbijanje od ugovorene cijene, u slucaju dopustenog odstupanja do 10 %, izracunava se ipiema sljedecoj relacijr iO = [(US-5) - IS]/ (US - 5) x 2 x JC x L pn cemu su.

O = iznos odbitka u kn U§ = ugovorena sirina oznake u mm,IS = izvedena sirma oznake u mm,JC = ugovorena jedimcna cijena u kn/m, |L = duljrna izvedene oznake ko/a se odnosi na pripadajuci rezultat (5 000 m)

odnosno ukupnapovisma pojedmacnih izvedemh ostahh oznaka * iOvc Interne smjenuce odobi enc su /z? SIS 2015 godme (Nulta i evizija) Izvomi pnmjerak Cuva se u Ui edit tipi mei Samostalnom odjehi za p> omelLista \afei5ih mternih akata Hrvatslah autocesta doo obnavlja se svakog 15 u mjesecu te objavljuje na mieznom odjeljku za raspodjelu \\Ja\JkvahtetaMjsle Odgovomost je konsruka ove Interne smjernice provjenti u Listi va2e6ih inteimh akata da li posjeduje zadnju reviziju dokumenta

Stranica 97 od 99

m

Ht VAT

HRVATSKE ATJTOCESTE d.o.o.

INTERNE SMJERNICE ZA RADOVE NA AUTOCESTAMA Str20 Od20

Tehnicki nvjeti za izvodenje oznaka na kolniku (horizontalna signalizaeija)

11.4. Ocjena otpomosti oznaka na klizanjeOcjcna otpomosti na klizanje ispitujesei donosi ponormiHRNEN 1436.2009

11.5. Ocjena otpomosti oznaka na trosenjeOcjena otpomosti na trosenje (postojanost oznaka) ispttuje se i donosi po nomu HRN EN 13197 2004.

12. GODISNJA OCJENA STANJA POSTOJEC1H OZNAKA NA KOLNIKU

Ocjena stanja izvedemh oznaka na kolniku provodi se po zavisetku zimskog razdoblja odrzavanja cesta, a najkasnije do 30 tiavnja sljedece godine.

Ocjcnjujc sc dncvna i nocna vidljivost te otpomost na klizanje (hiapavost) izrazena kao SRT jedimca, s opsegom mjcicnja t ocjcnom vnjcdnosti dcfiniramh tockom 8.5 3. ovih Tehnickih uvjeta

Ocjenu stanja oznaka na kolniku HAC ONC dostavlja HAC-u u obliku pisanog elaborata i u elektionickom oblikuPostojece oznake na kolniku su oznake po kojima se redovno odvija promet starosti mimmalno 60 dana

13. OBRACUN RADAOznake na kolniku obraeunavaju se;- pirne i ispiektdane byele erte po duljini izvedene oznake (m1),~ kose l gramcne erte po duljmi izvedene oznake (m%- pjesaSki pnjelazi, stielice, miesta za parkiianje i povrsine za posebne namjene po

povismi izvedene oznake (m2),- erte zaustavljanja, polja za usmjeiavanje prometa, uzduzne oznake napiedmetima uz tub

kolnika po povisini izvedene oznake (m2)

U etjenu ulazi pioizvodnja i nabava mateiijala, lad, pnjevoz opreme. osiguianje mjesta radova privremenom signalizacijom i sve ostalo Sto je potrebno za potpuni dovi&tak posla ukljucujuci potiebna ispitivanja kakvoce mateiijala 1 lada

Ove Interne smjermce odobrene su /o cn 2015 godme (Nulla i evci/aj Izvomi pnmjerak Cuva se u Uredu up) ave ) Samoslulnom odjelu za pi ometLisla va/ecih internih alcata Hrvatskih autocesta doo obnavlja se svakog 15 u mjesecu te objavljuje na mieznom odjeljku za raspodjelu Wlav^kvalileuMiste Odgovomost je konsnika ove Interne smjermce provjenti u Listi vazecih mtermh akata da b posjeduje zadnju levtziju dokumenta

Stranrca 98 od 99

Prethodno su navedeni osnovm tehnicki uvjeti za kakvocu materijala i izvedbu kolnika, tj. minimumi kriterija koje treba zadovoljiti. Za podatke, odnosno vrijednosti koje nisu navedene kritenjima odnosno normama, vrijede OTU-i za pojedina poglavlja.

Takoder su date interne smjernice izradene u obliku tehnickih uvjeta. propisani minimalm uvjeti za izvodenje radova izrade oznaka na kolniku autocesta, nacin osiguranja kakvoce i ocjenjjivanje kakvoce, te nacin obracuna izvedenih radova

Stramca 99 od 99