svojstva uv,14 15
TRANSCRIPT
SVOJSTVA UGLJOVODONIKA
Biljana Butorović
FIZIČKA SVOJSTVA
Fizička svojstva ugljovodonika zavise od broja i rasporeda ugljenikovih atoma u molekulu, kao
i od načina na koji su ti atomi vezani.
AGREGATNO STANJE
• Mogu se naći u sva 3 agregatna stanja.• Alkeni i alkini ključaju na nižim temperaturama
od alkana sa istim brojem C – atoma.• Tačka topljenja i tačka ključanja se povećavaju
sa porastom broja ugljenikovih atoma. Gasoviti ugljovodonici imaju manju gustinu od
vazduha, a tečni manju gustinu od vode. *nafta pliva po površini mora
Agregatno stanje i boja
GASOVITO TEČNO ČVRSTO
Alkani C1 – C4 Alkani C5 – C17 Alkani C18 – C∞
Alkeni C2 – C4 Alkeni C5 – C16 Alkeni C17 – C∞
Alkini C2 – C4 Alkini C1 – C12 Alkini C13 – C∞
BOJA bezbojni bezbojni bezbojni
RASTVORLJIVOST
Zbog prirode hemijske veze u ugljovodonicima – kovalentna nepolarna (C-C) i kovalentna slabo
polarna (C-H), ugljovodonici se NE RASTVARAJU u vodi i drugim POLARNIM rastvaračima, a DOBRO se rastvaraju u
NEPOLARNIM, organskim rastvaračima.
HEMIJSKA SVOJSTVA
Svi ugljovodonici podležu reakciji OKSIDACIJE ili SAGOREVANJA na visokoj temperaturi.
Potpunim sagorevanjem ugljovodonika nastaju ugljenik(IV) oksid- CO2 i voda.
Pri ovoj reakciji oslobađa se velika količina toplote, pa se zbog toga ugljovodonici koriste
kao goriva.*Toplotna moć goriva je količina toplote koju prilikom sagorevanja oslobađa
1mol ugljovodonika. Izražava se u kJ/mol.
SAGOREVANJE UGLJOVODONIKA
Jednačine reakcije sagorevanja:
metana CH4 + 2 O2 → CO2 + 2 H2O
etena C2H4 + 3 O2 → 2CO2 + 2 H2O
etina 2C2H2 + 5 O2 → 4CO2 + 2 H2O
benzena 2C6H6 + 15 O2 → 12CO2 + 6 H2O
* Nepotpunim sagorevanjem ugljovodonika (u nedostatku dovoljne količine kiseonika), nastaje smeša ugljenik(II)oksida ili ugljen-monoksida, vodene pare i čađi.
SUPSTITUCIJA ILI ZAMENA
Ova reakcija karakteristična je za zasićene ugljovodonike ALKANE, kao i za BENZEN.
U ovoj reakciji dolazi do zamene jednog ili više atoma vodonika, atomima drugih elemenata ili atomskim grupama. Nastaju dva proizvoda – supstituisani alkan koji se naziva derivat
alkana i sporedni proizvod (zavisi od supstituenta, atoma ili grupe koji zamenjuju vodonik). Pošto su alkani slabo reaktivni,
reakcija se odvija u prisustvu svetlosti ili pri visokoj temperaturi.
SUPSTITUCIJA METANAzamena atoma vodonika atomima hlora
CH4 + Cl−Cl → CH3Cl + HCl metan hlormetan
CH3Cl + Cl−Cl → CH2Cl2 + HCl
hlormetan dihlormetan
CH2Cl2 + Cl−Cl → CHCl3 + HCl
dihlormetan trihlormetan
CHCl3 + Cl−Cl → CCl4 + HCl trihlormetan tetrahlormetan
A D I C I J A
ADICIJA ili DODAVANJE je reakcija karakteristična za izrazito reaktivnu
dvostruku i trostruku vezu. Ovoj reakciji podleže i benzen, ali u posebnim uslovima.
A D I C I J A
U reakciji adicije sa drugim molekulima, u prisustvu katalizatora, dolazi do raskidanja dvostruke ili trostruke veze i vezivanja
drugih atoma ili atomskih grupa za C-atome na kojima je bila dvostruka ili trostruka veza.
Molekuli koji se dodaju mogu biti : vodonik – hidrogenizacija,
hlor – hlorovanje,zatim brom, hlorovodonik i mnogi drugi.
* Katalizatori su supstance koje se dodaju reakcionim sistemima da bi hemijska reakcija otpočela ili bila brža, pri čemu oni sami ne učestvuju u toj reakciji.
ADICIJA VODONIKA na ALKENE
Adicijom molekula vodonika na alken nastaje samo jedan proizvod – odgovarajući alkan.
Hemijska reakcija adicije vodonika na eten : H H H H ӏ ӏ ӏ ӏH─ C = C ─H + H─H → H─ C ─ C ─H ETEN ӏ ӏ H H ETAN
ADICIJA HLORA na ALKENE
Adicijom molekula hlora na ETEN, u prisustvu katalizatora, nastaje zasićeni derivat alkana – 1,2 – dihlorETAN
H H H H ӏ ӏ ӏ ӏ
H─ C = C ─H + Cl─Cl → H─ C ─ C ─H ETEN ӏ ӏ Cl Cl
1,2- dihlorETAN
ADICIJA NA ALKINE
Adicija na alkine može biti delimična ili potpuna.Delimičnom adicijom na alkin nastaje nezasićeni alken.
Potpunom adicijom, od alkina nastaje alkan ili neki njegov zasićeni derivat.
Za nepotpunu adiciju na trostruku vezu, za jedan mol alkina potreban je jedan mol reaktanta koji se adira.
Pri potpunoj adiciji na jedan mol alkina adiraju se dva mola drugog reaktanta.
ADICIJA VODONIKA na ALKINE
H─C ≡ C─H + H─H → H─C = C─H delimična ili nepotpuna adicija ETIN ӏ ӏ H H ETEN H H ӏ ӏH─C = C─H + H─H → H─C ─ C─H potpuna adicija ETEN ӏ ӏ H H ETAN
ADICIJA HLORA na ALKINE
H─C ≡ C─H + Cl─Cl → H─C = C─H delimična ili nepotpuna adicija ETIN ӏ ӏ Cl Cl 1,2-dihlorETEN Cl Cl ӏ ӏH─C = C─H + Cl─Cl → H─C ─ C─H potpuna adicija ӏ ӏ ӏ ӏ Cl Cl Cl Cl 1,2-dihlorETEN 1,1,2,2-tetrahlorETAN
POLIMERIZACIJA
Polimerizacija je reakcija u kojoj molekuli jedinjenja male molekulske mase- MONOMERI reaguju
međusobno gradeći dugačke lance ili trodimenzionalne strukture velike molekulske mase-
POLIMERE.Polimerizacija se odvija na određenoj temperaturi i
pritisku i u prisustvu katalizatora. Reakcija polimerizacije je osnovna reakcija za dobijanje
plastičnih masa.
POLIMERIZACIJA
Polimerizacijom ETENA nastaje plastična masa POLIETEN, poznatija kao POLIETILEN (PE).
Polimerizacijom PROPENA nastaje POLIPROPEN, poznatiji kao POLIPROPILEN.
Polimerizacijom HLORETENA (vinilhlorid) nastaje POLIVINILHLORID (PVC).
Poznati su vam i BIOLOŠKI ili prirodni polimeri, tzv. BIOMAKROMOLEKULI, kao što su proteini, polisaharidi (skrob,
celuloza, glikogen) i drugi.
HEMIJSKA SVOJSTVA BENZENA
Molekul benzena je zbog svoje specifične strukture izuzetno stabilan, a samim tim i slabo reaktivan.
HEMIJSKE REAKCIJE BENZENA
Podleže reakciji SUPSTITUCIJE uz prisustvo katalizatora. Proizvodi reakcije mogu biti različiti, što zavisi od
broja zamenjenih atoma vodonika i od supstituenta (hlor, brom, alkil grupa).
C6 H6 + Cl2 → C6 H5Cl + HCl
hlorbenzen
C6 H6 + 6Cl2 → C6 Cl6 + 6HCl
heksahlorbenzen
HEMIJSKE REAKCIJE BENZENA
U posebnim uslovima, uz prisustvo dovoljne količine energije, benzen podleže i reakciji ADICIJE.
U ovoj hemijskoj reakciji raskidaju se dvostruke veze i od nezasićenog benzena nastaje zasićeni cikloalkan.
C6 H6 + 3H2 → C6 H12
benzen cikloheksan
+ 3H2 →