szz mobilnost građana
DESCRIPTION
ÂTRANSCRIPT
![Page 1: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/1.jpg)
Mobilnost građana Hrvatskes primjerima iz Varaždinske županije
Ante Klečina, oec.Slavko Štefičar, ing. prometaKristijan Solina, dipl. ing. prometadoc. dr. sc. Borna Abramović, dipl. ing.Ivan Šimunec, mag.ing.traff.
![Page 2: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/2.jpg)
![Page 3: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/3.jpg)
Mobilnost građana Hrvatskes primjerima iz Varaždinske županije
Autori:
Ante Klečina, oec.Slavko Štefičar, ing. prometa
Kristijan Solina, dipl. ing. prometadoc. dr. sc. Borna Abramović, dipl. ing.
Ivan Šimunec, mag. ing. traff.
Zagreb, mjeseca svibanja 2013.
![Page 4: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/4.jpg)
4
Nakladnici:
Savez za željeznicuTrnjanska 11 F10000 Zagreb
tel. +385 (0) 1 378 3038fax. +385 (0) 1 378 3098
Klaster intermodalnog prijevoza Trpimirova 2
51 000 RijekaTel: +385 (0)51 344 252Fax: +385 (0)51 344 308
www.shortsea.hr [email protected]
Autori:Ante Klečina, oec.
Slavko Štefičar, ing. prometaKristijan Solina, dipl. ing. prometa
doc. dr. sc. Borna Abramović, dipl. ing.Ivan Šimunec, mag. ing. traff.
Lektorica: Danijela ŠvigirKorektorica: Vlatka Škorić, prof.
Uređivački odbor:doc. dr. sc. Borna Abramović, Slavko Štefičar, Ante Klečina
Za nakladnike: Branko KrešGrafička priprema: Kata Marušić i Gordana Petrinjak
Fotografije: Ante Klečina (osim str. 5 i str. 6 lijevo)Izrada shema: Ante Klečina
Tisak: Željeznička tiskara d.o.o., ZagrebNaklada: 500 primjeraka
Zagreb 2013.
ISBN (Savez za željeznicu): 978-953-56461-1-2ISBN (Klaster intermodalnog prijevoza): 978-953-56460-1-3
![Page 5: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/5.jpg)
5
Poštovani čitatelju,
Pred Vama se nalazi obujmom mala, ali značenjem velika brošura. Naime, brošura je nastala kao rezultat promišljanja o trenutnoj situaciji u javnom putničkom prijevozu u Re-publici Hrvatskoj te o mogućnostima isprav-ljanja lošeg stanja u prometu uopće.
U današnje vrijeme promet ima golem utjecaj na odvijanje naših života; odlasci u školu, na fakultet i posao, odlazak u naba-vu, aktivnosti u slobodno vrijeme, sve to ovisi o prometnim mogućnostima. Promet ima i ključnu ulogu u našem gospodarstvu u smislu dopremanja materijala, sirovina, ali i kretanja zaposlenika. To je posebno vidljivo u Gradu Varaždinu u kojem je koncentrirano najviše gospodarskih, društvenih, kulturnih, sportskih i obrazovnih aktivnosti, namije-njenih svim žiteljima Županije, no postojeća prometna infrastruktura ne zadovoljava sve te potrebe u mjeri u kojoj bi mogla i treba-la. Ovdje se ponajprije misli na neadekvatno stanje prometnica, nedovoljnu ponudu pro-metnih linija i njenu nekomplementarnost.
Upravo iz tog razloga Savez za željeznicu, Varaždinska i Međimurska županija u listo-padu 2010. godine potpisali su Sporazum o zajedničkom projektu uvođenja integriranog javnog prijevoza putnika. U sklopu projekta
provedeno je niz istraživanja, a u radu su ko-rištena i europska iskustva.
Inače, sustav integriranog javnog prijevoza nudi ekonomičnije gospodarenje proračun-skim sredstvima, a zauzvrat daje uređeniji lo-kalni javni prijevoz putnika koji podiže kvalite-tu života te omogućava kvalitetno planiranje mjesta življenja, mjesta rada i mjesta razono-de. Radi se o sustavu koji uspješno integrira (povezuje) željeznički i autobusni promet, te sve druge oblike javnoga lokalnoga prijevoza na način da putnik na najjednostavniji način, i bez dodatnih troškova, mijenja vrstu pro-metala. Sustav primjenjuju sve razvijene re-gije u EU, a omogućava optimalne subvencije te donosi znatna povećanja u broju putnika i prihoda. U budućnosti bi se u ovaj koncept, primjerice, mogla uklopiti spojna pruga (Va-raždin) Lepoglava- Zabok (Xa koridor, Zagreb) pri čemu postoji više varijanti za koje bi tre-balo napraviti studije opravdanosti, dok je, za sada, u prostornom planu planirana trasa Lepoglava-Bednja - spoj prema Krapini, pru-ga za laku željeznicu (tramvaj – vlak koncept) na relaciji Varaždin–Cestica, izgradnja novog autobusnog kolodvora u Varaždinu te rekon-strukcija željezničkog kolodvora Varaždin.
Ova brošura, dragi čitatelju, pomoći će Vam u samom razumijevanju pojma integri-rani prijevoz putnika (IPP), uočavanju aktu-alnih prometnih poteškoća u Varaždinskoj županiji te ponuditi učinkovita rješenja, kao i europske primjere putem kojih najbolje mo-žemo uvidjeti prednosti integriranog prijevo-za putnika.
Namijenjena je svima nama; njen je cilj educiranje donositelja političkih odluka, pri-jevoznika, građana i raznih udruga civilnog društva, a sve kako bismo imali priliku uspo-staviti kvalitetan sustav javnog prijevoza koji će pomoći daljnjem razvoju naše Županije.
Uvjeren sam da ćemo zajedničkim radom u tome i uspjeti!
Predrag Štromaržupan Varaždinske županije
Izvo
r: V
araž
dins
ka ž
upan
ija
![Page 6: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/6.jpg)
6
Razvoj željezničkog prometa temelji se na pružanju usluge prijevoza prilagođene potre-bama i očekivanjima suvremenog društva, a prije svega prilagođene potrebama putnika. Dobra povezanost regija i naselja, uključiva-nje više vrsta prijevoza u integrirani sustav, a time i veća mobilnost stanovništva jest stvar-nost u mnogim razvijenim zemljama.
Želja je, dakle, povezati željeznicu sa svim ostalim vrstama javnog i individualnog prije-voza kako bi se putnicima pružila kvalitetna, brza i točna usluga, a time i povećao broj putnika. Integrirani sustav prijevoza putnika ima brojne prednosti nad prijevozom auto-mobilima, ponajprije one ekološke, energet-ske i ekonomske. Veći broj korisnika usluga željeznice i ostalih vrsta javnog prijevoza do-prinosi smanjenju korištenja automobilskog prijevoza, a time se kao država približavamo postizanju održiva razvoja.
HŽ Putnički prijevoz već sad aktivno su-djeluje u razvoju integriranih sustava u Hr-vatskoj, a cilj nam je biti nositelj integriranog prijevoza putnika. Bolja povezanost regija u našoj zemlji doprinijela bi većoj mobilnosti kako svih stanovnika Hrvatske tako i mnogo-brojnih turista, što će se odraziti na poveća-nje bruto nacionalnog proizvoda i na bolju kvalitetu života svih građana.
Dražen Ratkovićpredsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza d.o.o.
Čitateljima se predstavlja rješenje integri-ranog javnog gradskog i prigradskog prijevo-za putnika na primjeru Varaždinske županije.
Teorijske postavke znanstvenog područja tehničkih znanosti polja tehnologije prometa i transporta su pretočene u stručna rješenja prijevoznih problema.
Željeznica je najbrži i najučinkovitiji ma-sovni prijevoznik putnika kada sama može pružiti kompletnu uslugu. Ona je najprihvat-ljiviji prijevoznik jer smanjuje i prometna opterećenja. Ako za to ne postoje tehničke mogućnosti prijevoz se organizira u integri-ranom sustavu kojem su podsustavi cestovni (javni i privatni) te drugi oblici prijevoza.
U brošuri su tekstualno, tablično, grafički i slikovno prikazani sadašnji i budući sudioni-ci integriranog javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika.
Rad je hvalevrijedno djelo mladih struč-njaka, članova Saveza za željeznicu koji su istražili primjere dobre prakse integriranog javnog prijevoza putnika u Europskoj uniji.
Preporučujem mladim naraštajima, ško-lama, fakultetima, političarima, prometnim stručnjacima i drugim korisnicima da se edu-ciraju, upoznaju, koriste i time razvijaju pre-zentirani integrirani javni prijevoz gradskih i prigradskih i putnika.
Dr. sc. Blaž Bogović, professor emeritusSveučilište u Zagrebu
Izvo
r: H
Ž Pu
tnič
ki p
rije
voz
d.o.
o.
![Page 7: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/7.jpg)
7
Uvod
Primarni razlog nastanka brošure koju či-
tate pokušaj je ispravka lošeg zatečenog sta-
nja u javnom putničkom prijevozu Republike
Hrvatske. Jedan od načina ispravljanja spo-
menutog stanja u javnom prijevozu putnika,
a time i lošeg stanja u prometu uopće, jest
edukacija ciljanih skupina i građana Republi-
ke Hrvatske o stanju prometa u Hrvatskoj te
o tome kako bi kvalitetan prometni sustav
trebao funkcionirati. Niz činjenica i ideja
iznesenih u brošuri nastale su na stranim i
domaćim istraživanjima te na osnovi europ-
skih i nekoliko domaćih strateških razvojnih
dokumenata.
Cilj je brošure ciljano informirati političare
i ostale donositelje odluka u sektorima pro-
meta, urbanog i prostornog planiranja, gos-
podarstva, ekologije, turizma, obrazovanja,
itd., ali i poslužiti kao izvor informacija za šire
građanstvo, naročito mlade generacije koje
će u skoroj budućnosti doći u priliku donositi
neke važne odluke za sredine u kojima žive.
Niz iznesenih činjenica i prijedloga nastali
su na osnovi EU projekta USEmobility (sije-
čanj 2011. – veljača 2013.) gdje je Savez za
željeznicu bio jedan od partnera te na teme-
lju istraživanja provedenih u sklopu projekta
uvođenja integriranog javnog prijevoza u Va-
raždinskoj i Međimurskoj županiji (prosinac
2010. – travanj 2012.) gdje je sam bio koor-
dinator svih aktivnosti.
![Page 8: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/8.jpg)
8
Što je javni prijevoz putnika (ako netko ne zna )?
Što je to integrirani prijevoz putnika (IPP)?
Važnost i uloga prometa ključno je za gos-podarstvo i društvo. Mobilnost je u današnje vrijeme neophodna kako za međunarodno tržište, tako i za kvalitetu života građana ko-jima mora biti pružena prilika uživanja slobo-de putovanja. Promet omogućuje gospodar-ski rast i stvaranje poslova te mora biti održiv i u kontekstu novih izazova, a s obzirom na to da se odvija na svjetskoj razini, za učinkovi-to djelovanje potrebna je međunarodna su-radnja. Potrebno je težiti optimalnom udjelu pojedinog prijevoznog moda (vrste prometa) u ukupnoj prometnoj strukturi. Prometom valja upravljati na inteligentan i održiv način, dok bi tržišna komponenta pri odabiru prije-voznog moda ili načinu korištenja prometa trebala biti zastupljena tek manjim dijelom. Naglasak bi trebao biti na stvaranju društve-no-ekonomskih sustava s naglaskom na odr-živom razvoju.
• usluga prijevoza namijenjena svim građa-nima
• dostupnost vožnje kupovinom prijevozne karte
• vozila javnog prijevoza (JP) su: vlak, tram-vaj, autobus, brod, avion, uspinjača, žiča-ra, itd.
• vozila JP-a prometuju prema voznom redu
• vozni redovi su dostupni putem knjižica, oglasnih ploča, Interneta, info-telefona, mobilnih aplikacija, itd.
• podjela javnog prijevoza na lokalni, regio-nalni, nacionalni i međunarodni
1 Npr. Bijela knjiga o transportu 2011, Europska komisija, Bruxelles, 2011.
2 Intermodalni terminali su zajednički kolodvori i stajališta za više vrsta javnog prijevoza. Na tim se mjestima mogu-će lako presjedati između npr. vlaka i autobusa, vlaka i broda, vlaka i aviona, autobusa i broda, itd.
• sustav lokalnog javnog prijevoza putnika u kojem su sva vozila javnog prijevoza (vla-kovi, autobusi, tramvaji, brodovi…) objedi-njena u zajednički prijevozni sustav putni-ka na određenom području
• za linije javnog prijevoza (vlakove, autobu-se, tramvaje, brodove…) vrijede jedinstve-ne (zajedničke) karte na tom području
• temelji se na razvijenim sustavima JP-a ko-jeg koriste razvijene zemlje Europske unije i svijeta gdje je putnik u fokusu interesa
• podržan i prepoznat kao optimalan sustav organizacije JP-a u svim temeljnim strateš-kim europskim dokumentima1
• sustav najčešće koristi taktni vozni red, od-nosno polasci sa svakog stajališta su u pra-vilnim vremenskim razmacima (npr. svakih 10, 20, 30, 60 minuta itd.)
• u sustavu postoji veliki broj zajedničkih stajališta (intermodalnih terminala2) na kojima se zaustavljaju različite vrste javnog prijevoza (vlak, autobus, tramvaj, brod…) te je lako moguće brzo presjedanje
• vozni redovi u sustavu usklađeni su te omogućuju brz nastavak putovanja nakon presjedanja
• kralježnicu (bit) sustava čine tračnički pod-sustavi (vlakovi, tramvaji…) zbog svojih ekoloških, energetskih i infrastrukturnih prednosti
• ostala vozila javnog prijevoza (autobusi) služe kao pritoci tračničkim podsustavi-ma koristeći, svoje prednosti na kratkim relacijama
Promet i mobilnost građana
![Page 9: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/9.jpg)
9
Shema neintegriranog sustava za javni prijevoz putnika:
- različiti modovi (vrste) prijevoza rade odvojeno- za svaki je mod potrebna posebna prijevozna karta- različiti modovi prometuju paralelno kao konkurencija umjesto da se pomažu, itd.
Shema integriranog (javnog) prijevoza putnika – IPP:
- modovi prijevoza međusobno surađuju te njihove prednosti u različitim uvjetima prometovanja najviše dolaze do izražaja- u sustavu se koriste zajedničke karte te putnici lako presjedaju- vozni su redovi usklađeni- u sustavu se javljaju mnoge dodatne mogućnosti, npr. za prijevoz bicikala i sl.
![Page 10: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/10.jpg)
10
Sporazum o uvođenju IPP-a u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji
U listopadu 2010. između Saveza za želje-znicu te Varaždinske i Međimurske županije potpisan je sporazum o zajedničkom projek-tu uvođenja integriranog javnog prijevoza putnika gdje je Savez za željeznicu bio ime-novan koordinatorom svih aktivnosti.
U sklopu tog projekta napravljen je niz temeljitih istraživanja prijevozne potražnje i ponude u putničkom prijevozu obje župa-nije. Projekt su znanstveno potpomogli Fa-kultet prometnih znanosti iz Zagreba te Fa-kultet organizacije i informatike iz Varaždina. Na temelju Sporazuma osnovana je i radna skupina za uvođenje IPP-a koja je rukovodi-la svim aktivnostima. Ovo je drugo područje na kojem se pokušava uvesti IPP u Hrvatskoj. Do sada je u Gradu Zagrebu i okolnim župa-
nijama napravljeno nekoliko studija3 o mo-gućnostima uvođenja integriranog prijevoza putnika. Spomenuti su napori rezultirali pot-pisivanjem sporazuma u srpnju 2012. godine između Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije o uvođenju IPP-a na njihovom području. Potpisivanje sporazuma rezultiralo je stvaranjem ganto-grama aktivnosti i određivanjem budžeta za planirane aktivnosti. Krajem 2012. godine raspisani su natječaji za izradu idejnog pro-jekta organizacije integriranog putničkog pri-jevoza te idejnog projekta tarifnog sustava za integrirani prijevoz.
3 Prijedlog organizacije gradskog i prigradskog prijevoza na području Grada Zagreba i susjednih županija, radna grupa autora (Ministarstvo, Hrvatske željeznice, ZET, Grad Zagreb, Grad Velika Gorica, Zagrebačka županija, Krapin-sko-zagorska županija), Zagreb, siječanj 1999, Studiji pre-dizvodljivosti IPP-a na području Grada Zagreba, Županije Zagrebačke i Županije krapinsko – zagorske, koju su iz-radile suradničke projektantske konzultantske tvrtke iz Republike Češke, Zagreb 2008.
![Page 11: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/11.jpg)
11
Savez za željeznicu uključio se kao jedan od sedam partnera4 u projekt USEmobility kojeg financira Europska unija i tu stekao iskustva koja su bila korisna u daljnjim istraživanjima. U projektu USEmobility u deset je regija šest europskih zemalja anketirano 10.000 građa-na. Anketiranje u Hrvatskoj provedeno je na području Varaždinske i Međimurske župani-je te na području Grada Zagreba. Glavni je cilj tog istraživanja bio utvrditi razloge zbog kojih su pojedini građani prestali koristiti au-tomobile s namjerom učestalijeg korištenja ekoloških prihvatljivijih modova prijevoza: željeznice, autobusa, vožnje biciklom, pješa-čenja u svojim svakodnevnim putovanjima.
• dominacija osobnog prijevoza (automobili)
• velike prometne gužve i zagađenje
• povećana razina buke
• niska prometna sigurnost
• nedostatak parkirališnog prostora
• ovisnost o automobilu
Prilikom brojanja vozila u cestovnom pro-metu na području županije utvrđena je veli-ka mobilnost građana u osobnom prijevozu. Pokazalo se da između 5 i 17 sati cestama županije (bez prometa unutar samog grada Varaždina) radnim danom prometuje preko 41.000 vozila. Uz prosječnu popunjenost od 1,5 putnika po automobilu (koja je izmjere-na putem kordonske ankete) to znači preko 60.000 putnika.
Projekt USEmobility
Kako izgleda promet u Hrvatskoj danas?
• Loša prijevozna sredstva i infrastruktura
Prema Pravilniku o autobusnim stajali-štima (NN 119/2007) sva autobusna staja-lišta moraju biti opremljena s adekvatnom horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, ugibalištem, čekaonicom (nadstrešnicom), adekvatnim pristupom stajalištu (nogostup, pješački prijelazi i sl.), pločom s natpisom imena stajališta, izvatkom iz voznog reda i košem za otpatke.
Na području grada Lepoglave i općine Bednja5 provedeno je istraživanje čiji su re-zultati pokazali da stajališta nisu opremljena svim potrebnim elementima, a valja istaknuti i činjenicu da niti jedno od stajališta na spo-menutom području nije imalo ploču s napi-sanim imenom.
Kako izgleda sadašnji javni putnički prijevoz u Hrvatskoj?
4 Allianz pro Schiene, BSL Transportation Consultants, Quo-tas – Njemačka,European Passengers’ Federation – Belgi-ja, Levegő Munkacsoport – Mađarska, VCÖ - Verkehrsclub Österrreich – Austrija
5 Štefičar S., Šimunec I., Klečina A.; Mobilnost građana gra-da Lepoglave i općine Bednja; studija Savez za željeznicu, 2013.
![Page 12: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/12.jpg)
12
Na primjeru polazaka i dolazaka vlakova i autobusa na stajalištu Vidovec u mjestu Cerje Tužno može se uočiti nepovezanost između željezničkog i autobusnog prijevoza, iako su oba stajališta
međusobno udaljena tek 300 metara7.
6 Brojanje prometa provedeno je u terminu od 5:00 do 17:00, u utorak 22.3.2011. godine 7 Izrađeno u sklopu istraživačkih aktivnosti Saveza za željeznicu.
Zajednički prikaz voznih redova autobusa i vlakova za stajalište Vidovec u Varaždinskoj županiji
Vlak Autobus
PolazakPrijevoznik/
VrstaBroj
vlakaRelacija
(odlazak za smjer)Polazak Prijevoznik
Broj linije
Relacija (odlazak za smjer)
14:00 - 15:00
14:32 HŽ - Putnički 3508Ivanec - Lupoglava -Golubovec
14:28AP Varaždin
207Cerje - Stražnjevec - Čalinec
- - - - 14:35AP Varaždin
142Radovan - Margečan - Seljanec
- - - - 14:38AP Varaždin
145Cerje - Lukavec - Gačice
15:00- 16:00
15:08 HŽ - Putnički 3511 Varaždin 15:02AP Varaždin
145Vidovec - Nadeljanec - Varaždin
- - - - 15:06AP Varaždin
147Vidovec - Nadeljanec - Varaždin
15:38 HŽ - Putnički 3510Ivanec - Lupoglava -Golubovec
15:35AP Varaždin
142Radovan-Margečan - Seljanec
- - - - 15:38AP Varaždin
145Cerje - Lukavec - Gačice
- - - - 15:45AP Varaždin
142Vidovec - Nadeljanec - Varaždin
16:00-19:00
17:33 HŽ - Putnički 3513 Varaždin 16:35 AP Varaždin
142 Radovan -Margečan - Seljanec
- - - -17:15 AP
Varaždin142 Vidovec - Nadeljanec
- Varaždin
19:00-21:00
19:20 HŽ - Putnički 3513Ivanec - Lupoglava -Golubovec
19:30AP Varaždin
142Radovan -Margečan - Seljanec
20:54 HŽ - Putnički 3515 Varaždin 20:17AP Varaždin
146Vidovec - Nadeljanec - Varaždin
21:00-13:00
- - - - 21:15AP Varaždin
142Vidovec - Nadeljanec - Varaždin
- - - - 21:17AP Varaždin
145Vidovec - Nadeljanec - Varaždin
- - - - 22:30AP Varaždin
142Radovan -Margečan - Seljanec
- - - - 22:33AP Varaždin
145Cerje - Lukavec - Gačice
Ponedjeljak-Petak Vrijedi: od 6. rujna -12. prosinca 2010.
• Neintegriranost (različite prijevozne karte, neusklađeni vozni redovi, “paralelne linije”)
Shema prometnog opterećenja Varaždinske županije radnim danom6
![Page 13: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/13.jpg)
13
• Mali broj raspoloživih polazaka
Na području Varaždinske županije istraži-vanje je pokazalo nedovoljan broj polazaka vlakova i autobusa na gotovo svim linijama. Npr. na željezničkoj pruzi Varaždin – Ivanec – Golubovec radnim danom ima tek sedam po-lazaka u jednom i osam polazaka u drugom smjeru. Između Bednje, Ivanca i Varaždina nedjeljom polazi tek jedan (!) autobus.
• Neodgovarajuća informiranost potencijalnih korisnika
Istraživanje je rezultiralo činjenicom da je teško dobiti informacije o autobusnim linija-ma. Knjižice voznog reda nema u prodaji, a za lokalne linije informacije je moguće dobiti samo putem info-telefona ili putem plakata
na kolodvorima u Varaždinu, Ludbregu i Ivan-cu. Točne polaske s pojedinih stajališta mo-guće je dobiti isključivo putem info-telefona.
U željezničkom prometu informacije su dostupne putem oglasnih ploča na svim kolodvorima i nekim stajalištima. Knjižicu voznog reda moguće je kupiti za područje sjeverne Hrvatske ili za cijelu Hrvatsku. In-formacije su dostupne putem info-telefona i putem Interneta.
Što to sve donosi našem društvu?
• nepovezanost planiranja prometa s osta-lim gospodarskim i društvenim sektorima
• prometna zagušenja
• probleme s parkiranjem
• “divlja urbanizacija” (navala na gradove)
![Page 14: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/14.jpg)
14
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku broj stanovnika grada Zagreba u zadnjih 10 godina povećao se za oko 23.000 (povećanje oko 3%), a u Zagrebačkoj županiji broj stanovnika povećao se za 8.000 (pove-ćanje oko 3%).
• Depopulacija i propadanje ruralnih regija
Prema podatcima navedenog zavoda za statistiku iz Hrvatske se u zadnjih 10 godina iselilo oko 150.000 ljudi. Broj stanovnika gra-da Lepoglave, primjerice, smanjio se u 10 go-dina s 8.718 na 8.271 (pad od 5,5%). Općina Bednja bilježi dramatični pad broja stanovni-ka od 4.765 na 3.392 (pad od 29% !) u po-sljednjih 10 godina. Gotovo sve ostale općine i gradovi u Varaždinskoj županiji bilježe pad.
• Problemi u urbanom i prostornom plani-ranju
Mora li to biti tako loše?
Ne!
Potrebno je stvoriti bolje sustave javnog prijevoza te ih više uključiti u ukupni promet, planirajući razvoj javnog prijevoza na održivi način.
Primjer dobre prakse – prijevozno-tarifna unija Štajerske
Po načinu organizacije i kvaliteti usluge integriranog prijevoza sustavi u Njemačkoj i Austriji spadaju u sam vrh ljestvice. Jedan od njih je prijevozno-tarifna unija Štajerske - Verbund Linie Steiermark (VLS) sa sjedištem u Grazu. Po uzoru na njemačke modele 1994. godine osnovana je prijevozno-tarifna unija
![Page 15: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/15.jpg)
15
južne Štajerske s Prometnom upravom na širem području glavnog pokrajinskog grada Graza, a od 1997. širi se na područje cijele regije. Nakon što se sustav oslanjao na regio-nalne vlakove, od 2007. godine pokrenuta je usluga S-Bahn, po njemačkom uzoru. Godine 2012. prometovalo je ukupno jedanaest lini-ja. Od oko pet stotina linija, deset je linija re-gionalnih vlakova, jedanaest linija S-Bahna, osam linija tramvaja (samo u Grazu), a ostalo otpada na autobusne linije. U sustavu zajed-nički radi čak šezdeset prijevoznika, a 2009. godine prevezeno je oko 71,9 milijuna put-nika. Usluge prijevoza S-Bahnom pružaju čak tri željeznička prijevoznika, linije voze u tak-tnom voznom redu svakih trideset minuta, a u vrijeme najvećeg prometa putnika svakih petnaest minuta. Najmanje frekventna staja-lišta opslužuju se svakih sat vremena, nedje-ljom i blagdanom povremeno i rjeđe. Tijekom 2009. godine ukupni operativni troškovi su-stava iznosili su 159,8 milijuna €. Ukupni pri-
hodi od prodaje karata bili su 57,1 milijun €. Republika Austrija omogućava besplatan pri-jevoz učenika i studenata. Za tu mjeru izdano je u Štajerskoj 95.000 učeničkih i studentskih karata i ukupan trošak tog prijevoza iznosio je 47,7 milijuna €. Prosječna godišnja cije-na karte za učenike/studente iznosila je 503 €. Od prodaje karata prikupljeno je ukupno 57,1 milijun €, dok su ostali prihodi u iznosu od 55 milijuna € stigli iz subvencija. U tom je iznosu Republika Austrija sudjelovala s 9,8 milijuna €, pokrajina Štajerska s 14 i milijuna eura, a grad Graz s 5,2 milijuna €. Preostalih 26 mil. € izdvojili su gradovi i općine koji su za svoje građane naručili dodatne linije javnog prijevoza. Prosječni iznos ukupnih subvenci-ja po stanovniku u Štajerskoj iznosi oko 87 € godišnje. Sustav kupovine karata je raznolik, no kupuju se uglavnom putem automata na stajalištima, a potrebno je i spomenuti mo-gućnost kombiniranja broja zona s vremen-skim trajanjem karte.
![Page 16: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/16.jpg)
16
Zbog poreznog sustava koji i dalje favori-zira individualni prijevoz, sustave poput ovog u Austriji i dalje je potrebno sufinancirati kako bi operativno funkcionirali. Ipak, izno-si subvencija znatno su manji od vanjskih šteta koje bi proizveo automobilski prijevoz ukoliko zamijenjuje postojeća putovanja jav-nim prijevozom. Pažnja se mora skrenuti i na neizravne koristi javnog prijevoza (ekologi-ja, energija, prometna sigurnost, vrijednost tvrtki, vrijednost nekretnina i sl.).
U borbi s posljedicama koje nam je donio prometni razvitak koji je preferirao cestovni mod, važan je trenutak planiranja prometa u prostornom i urbanom planiranju. To nije
Što je donio postojeći razvoj prometa u svijetu?
samo važno s aspekta prometne infrastruk-ture, već i s aspekta planiranja organizacije samog prijevoza. Konkretno to znači da osim željezničkih podzemnih i nadzemnih pruga, tramvajskih pruga, cesta, ulica, pješačkih i biciklističkih staza i ostalog, u planiranju ite-kako valja voditi računa i o krajnjim usluga-ma javnog prijevoza (linije, polasci, kapaci-tet vozila, sustavi za kupovinu karata, sustavi informacija, itd.). Na taj se način smanjuje potreba za dodatnim cestovnim prometnim trakama, velikim parkiralištima i sl., a sma-njuje se i negativan utjecaj na okoliš. Ukoli-ko je kvalitetan sustav javnog prijevoza već u početku dio prostornog ili urbanog plani-ranja, donijet će uštede u gradnji promet-ne infrastrukture, doprinijeti zaštiti okoliša, omogućiti inteligentno i održivo planiranje urbanih prostora, omogućiti optimalno ko-rištenje prostora te na taj način povećati
![Page 17: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/17.jpg)
17
kvalitetu života, kako u gradovima tako i na periferiji i manjim mjestima.
Za stvaranje uspješnog prometnog su-stava potrebno je provesti istraživanja te na njihovoj osnovi kreirati kvalitetne strateške dokumente (strategije, operativne progra-me…) i smjernice kako bi se mogli ostvariti u praksi.
Strateške smjernice EU
Jedan od temeljnih strateških dokume-nata Europske unije u vezi prometa je Bijela knjiga o transportu Europske komisije, čije je zadnje izdanje izašlo 2011., a donosi te-meljne smjernice kako unaprijediti europsku prometnu politiku u narednih četrdeset go-dina. Veliki dio sadržaja spomenute literatu-re posvećen je integriranom prijevozu put-nika, kao temeljnom načinu organiziranja prijevoza i mobilnosti građana u budućnosti Europske Unije.
Drugi važan dokument je „Održiva bu-dućnost za transport“ koji je Europska ko-misija izdala 2009. i u njemu dala osnovne smjernice za razvoj europskog prometnog sustava u sljedećih pedesetak godina. Riječ je o intermodalnim platformama koje valja promovirati i uspostaviti gdje god postoji po-tencijal za konsolidaciju i optimizaciju put-ničkih i teretnih tokova. Ključne su smjerni-ce dostupnost intermodalnih terminala na kojima putnici mogu lako promijeniti mod prijevoza, saznati informacije i osjećati se sigurno i udobno, uštedjeti na vremenu, a istodobno javni prijevoz učiniti atraktivnijim za korištenje.
Bijela knjiga, između ostalog, navodi:
• postizanje neometane mobilnosti „od vra-ta do vrata“
• promoviranje i uspostavljanje intermodal-ne platforme gdje god postoji potencijal za konsolidaciju i optimizaciju putničkih tokova
![Page 18: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/18.jpg)
18
Svaka članica Europske unije pa tako i Hr-vatska trebala bi svoje strateške dokumente usuglasiti sa strateškim dokumentima Eu-ropske unije. To znači da bi buduća strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, ra-zvojne strategije županija i ostalih jedinica lokalne uprave i samouprave, morale pre-poznati integrirani javni prijevoz putnika kao svoj strateški interes.
U prioritetima Razvojne strategije Varaž-dinske županije su i sljedeći ciljevi:
U Razvojnoj strategiji Međimurske županije nalazi se tablica s jasno iskazanim prioritetom i obrazloženjem:
PRIORITET 3P2 Stvaranje infrastrukturnih preduvjeta za daljnji održivi razvoj
MJERA 3P2-M3 Razvoj integriranog sustava javnog prijevoza
SVRHA I CILJ MJERE Stvoriti preduvjete za šire korištenje usluga javnog prijevoza kroz razvoj kvali-tetnog sustava javnog prijevoza stanovništva na temelju koncepta integrirano-ga prometnog sustava.
OBRAZLOŽENJE Integriran sustav javnog prijevoza uspješno povezuje vlakove, autobuse i sve druge oblike javnoga lokalnoga prijevoza putnika na taj način omogućujući veću mobilnost stanovništva, a samim time i bolju kvalitetu življenja.
REZULTAT • Razvijen sustav integriranog javnog prijevoza
RAZVOJNI UČINAK Kvalitetna usluga integriranog javnog prijevoza smanjit će troškove putova-nja na području Županije, povećati dostupnost usluga javnog prijevoza te tako utjecati na povećanje kvalitete života stanovnika Županije.
NOSITELJI Međimurska županija, Međimurska energetska agencija - MENEA, privatni au-toprijevoznici, Hrvatske željeznice, profesionalna udruženja.
CILJNE SKUPINE Privatni autoprijevoznici, građanstvo.
SADRŽAJ MJERE - Izrada plana integriranog sustava javnog prijevoza; - Provedba pilot projekta integriranog sustava javnog prijevoza; - Osmišljavanje i provedba cjelokupnog integriranog sustava javnog prijevoza- Uvažavanje iskustava na temelju pilot projekta; - Promocija sustava.
OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA
950.000 kn
IZVORI FINANCIRANJA 70 % županijski proračun, 30 % izvori s državne razine (FZOEU).
RAZDOBLJE PROVEDBE 2011. – 2013.
POKAZATELJI Broj korisnika usluga javnog prijevoza.
• strateški cilj 2: poboljšanje kvalitete života i razvoj ljudskih resursa
• strateški cilj 3: zaštita okoliša, racionalno gospodarenje prostorom i razvoj infra-strukture
U navedene strateške ciljeve svakako se uklapa i implementacija integriranog prijevoz putnika (IPP), no puno je bolji primjer kako je to napisano u Razvojnoj strategiji Međimur-ske županije: Mjera „3P2-M3 Razvoj integri-ranog sustava javnog prijevoza“.
![Page 19: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/19.jpg)
19
U današnje vrijeme porezni i gospodar-ski sustavi u svijetu favoriziraju individual-ni prijevoz. Vlasnici vozila rasterećeni su su svih vanjskih prometnih troškova te gotovo svih troškova gradnje i održavanja cestovne infrastrukture, što je ujedno i razlog subven-cioniranja javnog prijevoza. S obzirom na to da su prednosti javnog prijevoza očite, u bu-dućnosti bi bilo potrebno stvarati prometnu politiku koja će mu porezno pogodovati.
IPP donosi brojne prednosti za cijelu za-jednicu.
Donosimo kratki pregled najvažnijih za pojedine društvene strukture:
•putovanje željeznicom u prosjeku emitira od 3 do 10 puta manje ugljičnog dioksida (CO2 ) nego ostali oblici prijevoza
•s udjelom u prometu od 7 do 10 % želje-znica u emisiji ugljičnog dioksida sudjeluje s manje od 2%
•autobusi danas koriste motore s EURO 5 standardom i emitiraju vrlo malo štetnih plinova
•autobusi danas često koriste pogon na plin, bio-dizel i sl.
•željeznički sektor u EU ima za cilj smanjiti emisiju CO2 za 30 % u razdoblju od 1990. – 2020.
•električna željeznica, tramvaji i trolejbusi izravno ne zagađuju okoliš (uz korištenje obnovljivih izvora energije moguća je nul-ta emisija štetnih plinova i čestica)
Javni prijevoz čuva okoliš Javni prijevoz višestruko je sigurniji od individualnog
•željeznički promet višestruko je manje intenzivan (frekventan) od cestovnog, a može biti višestruko učinkovitiji
•buka motocikala i teških kamiona iznosi od 90 do 103 decibela, dok vlakovi prolaskom proizvode od 60 do 70 decibela buke
...za korisnike - putnike• Veliki broj linija• Povećanje mobilnosti• Jedinstvena prijevozna karta• Bolja kvaliteta življenja
...za prijevoznike• Dugoročno planiranje• Održivo poslovanje• Više putnika i prihoda
...za lokalnu upravu• Optimalne subvencije• Kvalitetno prostorno planiranje• Jeftinije održavanje prometnica• Besplatan prijevoz učenika
...za gospodarstvo• Mobilnost radne snage• Povećanje prihoda• Povećanje BND
Integrirani prijevoz putnika - prednosti
![Page 20: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/20.jpg)
20
•tehnologija željezničkoga prometa omogu-ćava postizanje velikih brzina uz visok stu-panj sigurnosti
•željeznica u Hrvatskoj je 24 puta (!) sigurni-ja od automobila8
•autobusi u Hrvatskoj su oko 10 puta sigur-niji od automobila9
• u mnogim razvijenim državama Europe i svijeta putovanje željeznicom desetak puta je sigurnije od putovanja automobilom,
a trend povećanja sigurnosti nastavlja se. Belgija, Danska, Estonija, Finska, Nizozem-ska, Švedska i Slovenija od 2004. do danas nemaju niti jednog poginulog putnika u že-ljezničkom prometu10
• u Njemačkoj je željeznica 67 puta sigurnija od automobila11
• u Njemačkoj su autobusi 12 puta sigurniji od automobila12
8 Blašković Zavada, J., et al: Railway development from the aspect of evironmental protection, časopis Promet, vol.14, 2002, no. 4 9 Blašković Zavada, J., et al: Railway development from the aspect of evironmental protection , časopis Promet, vol.14, 2002, no. 410 Izvori: Allianz pro Schiene, Njemačka, 2012., CER, Belgija, 2012.11 Izvori: Allianz pro Schiene, Njemačka, 2012., EU Transport in Figures, Statistical Pocketbook 2011 und 2010. EU-Datenbase CARE.12 Izvori: Allianz pro Schiene, Njemačka, 2012., EU Transport in Figures, Statistical Pocketbook 2011 und 2010. EU-Database CARE.
Shema postojećih linija vlaka i autobusa u zapadnom dijelu Varaždinske županije. Naočigled je puno polazaka autobusa, no potrebno je naglasiti da je prosjek broja polazaka na svakoj liniji
samo 2,9 (!) polazaka dnevno.
![Page 21: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/21.jpg)
21
Prijedlog sheme novih autobusnih linija u zapadnom dijelu Varaždinske županije. Polasci vlakova i svih autobusa bili svakih 30 minuta u špicama, svakih sat vremena izvan špica i vikendom
(na nekim linijama vikendom svakih 2 sata).
Dobrobiti kvalitetnog javnog prijevoza
•omogućavanje jednostavne povezanosti gradova, prigradskih sredina i ruralnih po-dručja
•olakšavanje izbora mjesta života i rada
•omogućavanje građanima koji žive izvan grada lak pristup poslu, školovanje, kultur-nim, sportskim i ostalim sadržajima
Temeljem istraživanja u Varaždinskoj žu-paniji predložen je i sustav taktnog voznog reda na područjima uz željezničku prugu Va-raždin – Ivanec – Golubovec. U prvoj je fazi predložen vozni red s polascima na tom ko-
ridoru svakih sat vremena u oba smjera tako da svaki sat naizmjence polaze vlakovi i au-tobusi. Predložen je i vozni red autobusa s priključnim linijama u Ivancu i Lepoglavi. U drugoj bi fazi na pruzi u satnom taktu prome-tovali vlakovi, a autobusi bi putnike dovozili i odvozili na mjesta integracije Ivanec, Lepo-glav i Stažnjevec.
• zaustavljanje iseljavanja iz izvangradskih sredina i omogućava njihov razvitak
• zaustavlje nekontroliranog naseljavanja gradova i omogućavanje kvalitetnog urba-nističkog planiranja
• omogućavanje dugoročnog napretka či-tave regije i njezino kvalitetno prostorno planiranje
![Page 22: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/22.jpg)
22
Organizacija IPP-a
Škola/Fakultet2%
na ili s posla46%
Poslovno (službeni put)14%
Kupovina8%
Privatno(banka, bolnica
i sl.)24%
Slobodno vrijeme (kazalište, teretana i
sl.)1%
Ostalo5%
Primjer istraživanja može se vidjeti na grafikonu s rezultatima kordonske ankete provedene u Varaždinskoj županiji. Ispitan je uzorak vozača cestovnih vozila, a grafikon prikazuje svrhu putovanja
Integrirani prijevoz putnika organizira se na određenom geografskom prostoru pre-ma potrebama putovanja stanovništva. Naj-češće su to svakodnevne migracije prema i od većih mjesta u regiji.
Linije javnog prijevoza određuju se kva-litetnim istraživanjima potreba građana. Ta istraživanja nazivaju se istraživanje prijevo-zne potražnje. Istraživanja se obavljaju po-moću anketa građana te brojanja putnika i prometnih tokova. Ti se rezultati tada obra-đuju prema znanstvenim metodama i po-moću specijaliziranog programskog paketa.
Integriranim prijevozom putnika u nekoj regiji upravlja Prometna uprava ili Ured za mobilnost.
Organizacija IPP-a omogućava da veći broj različitih prijevozničkih tvrtki zajednič-ki radi u sustavu na uzajamnu korist. Čest je slučaj da u mnogim razvijenim europskim regijama od npr. milijun stanovnika zajed-nički uspješno radi i više od pedeset različi-tih željezničkih i autobusnih prijevozničkih tvrtki (u prijevozno-tarifnoj uniji Štajerske u Austriji zajedno surađuje čak šezdeset i četiri prijevoznika, u Varaždinskoj županiji postoji samo jedan željeznički i jedan autobusni lo-kalni prijevoznik).
![Page 23: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/23.jpg)
23
• provođenje istraživanja prijevozne potra-žnje
• određivanje voznih redova na temelju istraživanja
• raspisivanje natječaja za dodjelu linija pri-jevoznicima
• razvitak sustava
• prikupljanje sredstava od prodaje karata
• prikupljanje subvencija od lokalne i držav-ne uprave
• raspodjela sredstava prijevoznicima prema ugovorima, marketing javnog prijevoza
Zadaci Prometne uprave
![Page 24: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/24.jpg)
24
Ukratko o demografiji Varaždinske županije i prometnoj infrastrukturi
Prosječna gustoća naseljenosti je 139,6 stanovnika na km2 što Županiju svrstava u red srednje naseljenih područja u Europi. Centar Županije je grad Varaždin s većinom gospodarskih, društvenih, kulturnih, sport-skih i obrazovnih aktivnosti. Prema raspo-redu naselja moguće je utvrditi pet glavnih prometnih pravaca, prema Novom Maro-fu (Zagrebu), prema Ludbregu (Koprivnici), prema Ivancu, prema Dubravi Križovljanskoj (Sloveniji) i prema Čakovcu. Osnovni demo-grafski podatci govore o tome kako svaki dan na posao, školu ili fakultet putuje oko 47.000 građana, što je gotovo dvije petine stanovni-ka Županije.
Mreža državnih, županijskih i lokalnih ce-sta je dobra, pokriva sva naselja i omogućava
međusobnu komunikaciju. Na području Žu-panije nalazi se tako 1.136,4 kilometra cesta od čega je 209,6 kilometara državnih cesta. Sve državne ceste u Županiji u zadnjih su de-setak godina obnovljene i dobro opremlje-ne cestovnom signalizacijom. Na državnim cestama velika većina autobusnih stajališta dobro je opremljena. Problem predstavljaju županijske i lokalne ceste koje su loše ozna-čene, često bez biciklističkih staza ili staza za pješake i s manjkavom cestovnom signaliza-cijom. Na mnogim mjestima širina kolnika je mala, što u brdskim dijelovima Županije predstavlja veliku teškoću za nesmetano pro-metovanje lokalnih autobusa.
Željeznička infrastruktura u Županiji nije na zavidnoj razini. Regionalne pruge (prema Čakovcu, Koprivnici i Zagrebu) zadnji su puta obnovljene prije gotovo 30 godina i danas nisu dovoljno kvalitetne da bi ponudile brza putovanja u regionalnom prometu. Lokalna
![Page 25: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/25.jpg)
25
13 Savez za željeznicu, Varaždin, 2011. godine.
pruga prema Ivancu i Golubovcu obnovljena je prije 10 godina.
Iako pruge varaždinskog kraja poprilično zaostaju za prugama u razvijenim dijelovima Europe i omogućavaju brzine prometovanja od 45 do 100 km/h, to je ipak dovoljno da se na njima, barem u početnim fazama po-boljšanja organizacije prometa, uspostavi znatno bolji lokalni prijevoz s mnogo većim brojem polazaka vlakova. Dakle željeznica se može nametnuti kao kralježnica sustava već i s postojećom infrastrukturom u početnim fazama poboljšanja javnog prijevoza.
U Izvješću o potencijalnim mjestima in-tegracije13 istraživana su moguća mjesta
presjedanja s autobusa na vlak i obrnuto te postizanje integracije prometa. Osim tih po-tencijalnih mjesta integracije utvrđen je niz problema sa stajalištima širom Županije, na-ročito u autobusnom prometu. Željeznička stajališta i kolodvori svi redom imaju perone za ulazak/izlazak putnika. Gotovo 3/4 ima če-kaonicu ili nadstrešnicu. U autobusnom pri-jevozu situacija je puno gora. Gotovo sva sta-jališta na državnim cestama imaju ugibalište i peron, no na županijskim i lokalnim cestama velika većina stajališta nije uopće obilježena, a kamoli da ima peron ili nadstrešnicu.
Na području Županije nalazi se 17 želje-zničkih kolodvora, a već je danas na njih osam infrastrukturno moguće ostvariti sigurno i brzo presjedanje između vlaka i autobusa, ali ne i organizacijski.
Moguća mjesta prometne integracije
![Page 26: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/26.jpg)
26
LEGENDA:
Pogodna mjesta integracije: Mjesta integracije gdje postoji pogodna udaljenost između željezničkog i au-tobusnog stajališta koja iznosi do 5 minuta normalnog pješačenja (pri kretanju od 5 km/h to je udaljenost 415 metara), a infrastruktura je na zadovoljavajućoj razini, odnosno udovoljena je minimalna razina sigurnosti pro-meta.
Uvjetno pogodna mjesta integracije: Udaljenost izme-đu željezničkog i autobusnog stajališta zadovoljava pret-hodni kriterij no potrebna su ulaganja u infrastrukturu, kako bi se zadovoljila minimalna razina prometne sigur-nosti (potrebno napraviti nogostupe, iscrtati pješačke prijelaze i sl.)
Potencijalna mjesta integracije: Udaljenost između že-ljezničkog i autobusnog stajališta ne zadovoljava prvi kri-terij udaljenosti (više od 5 minuta hoda) i potrebna su infrastrukturna ulaganja u izmiještanje nekog od posto-jećih stajališta ili oba stajališta.
Shematski prikaz autobusnih i željezničkih linija na području Međimurske županije s mogućim mjestima integracije
![Page 27: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/27.jpg)
27
Preporuke za donositelje odluka o IPP-u
Prema podatcima brojanja prometa na ce-stama na prilazu Varaždinu iz/prema Ivancu u istom razdoblju prođe oko 6.700 vozila, što u prosjeku daje nešto preko 10.000 putnika. Prema kordonskim anketama gotovo 50% tih ljudi želi koristiti javni prijevoz, ali im to ne odgovara zbog ponude. Na tom „koridoru” već danas 700 putnika putuje vlakom, a 700 autobusom. Uz taj broj postoji još potencijal od 5.000 novih putnika.
Potencijal u javnom prijevozu Varaždinske županije
Temeljem istraživanja Konzorcij partne-ra u sklopu europskog projekta USEmobility donio je niz smjernica za ciljane skupine u projektu.
U nastavku su sažete smjernice namije-njene donositeljima odluka prvenstveno u politici, ali i drugima koji odlučuju o pitanji-ma prometne politike.
•temelj izrade svake strategije je analiza i sagledavanje postojeće situacije do koje se dolazi istraživanjima. S prikupljenim i obrađenim podatcima utvrđuje se posto-jeće stanje i kreće s izradom studija za po-boljšanje
•definiranje ciljeva: ako ne znamo kamo idemo onda su svi koraci pogrešni pa je
![Page 28: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/28.jpg)
28
stoga prije određivanja strategije važno imati jasne ciljeve
•definiranje raspodjele zadataka i odgovor-nosti: jasno raspoređeni zadatci i odgovor-nosti stvorit će podlogu za laku raspodje-lu zadataka i troškova i lakše otklanjanje teškoća u slučaju problema u provođenju zadataka i strategija
•razvijanje strategije: sve strategije moraju biti međusobno usklađene, kratkoročni ci-ljevi moraju biti usklađeni sa srednjoročni-ma, a srednjoročni sa dugoročnima
•javni prijevoz (integrirani javni prijevoz) kao prioritet prometnog razvoja
•osiguranje dovoljno novca s konstantnim priljevom financiranja
•prilagođavanje organizacijske strukture svakom projektu kako bi bio transparentan i svrhovit
•udruživanje prometne s politikom zaštite okoliša s ciljem održivog razvoja, energet-ske učinkovitosti i društveno odgovornog poslovanja
•razvijanje koncepta mobilnosti koji uklju-čuju prijevozne modove nasuprot pro-moviranja ili sufinanciranja motoriziranog osobnog prijevoza (osobni automobil)
•upravljanje prijevoznom potražnjom za motorizirani osobni prijevoz (npr. uvođe-nje upravljanja parkirališnim mjestima, naplatom parkiranja i sl.)
•sustavno podržavanje i poticanje korište-nja javnog prijevoza
•reduciranje činitelja koji odbijaju korisni-ke od javnog prijevoza: usporiti prelazak s javnog prijevoza
•unapređivanje učestalosti usluga: dostu-pnost autobusne i željezničke postaje, de-stinacije
![Page 29: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/29.jpg)
29
•jamčenje pouzdanosti i točnosti javnog prijevoza
•ponuda izravne veze, a gdje to nije mogu-će ili isplativo - optimizirati presjedanja
•ponuda kratkog vremena putovanja, po-nuda prijevozne usluge do kasno navečer
•ponuda sažete i informacije lake za razu-mijevanje
•ponuda jednostavnog i razumljivog cje-novnog sustava
•zadržavanje atraktivnosti pristupnih toča-ka javnom prijevozu
•uključivanje dodatne usluge mobilnosti: iznajmljivanje bicikala, car-sharing
•uklanjanje prepreka: infrastrukturnih, cje-novnih, informativnih
•povećanje atraktivnosti vozila: čistoća, manja razina buke, više mjesta za putnike
•ozbiljan pristup „mekim“ činiteljima: atmosfera u vozilima, ljubazno i uslužno osoblje, sigurnost i sl.
•redovno praćenje i poboljšavanje kvalite-te usluge
•stvaranje atraktivnog paketa usluga za ra-zličite svrhe putovanja
•ponuda prijevozne usluge uključivanjem različitih prijevoznih modova
•izravno obraćanje korisnicima koji prolaze promjene unutar svojih životnih okolnosti: razloge za promjenu mobilnosti uzeti oz-biljno i pristupiti im posebnim kanalima
•pružanje savjetodavnih usluga o mobilno-sti: usluge okrenute pojedinačnoj ciljanoj skupini po dobi, stavovima, životnim okol-nostima, regiji stanovanja, svrsi putovanja i sl.
![Page 30: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/30.jpg)
30
Popis literature:
[1.] Bogović, B., Prijevozi u željezničkom prometu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2006.
[2.] Abramović, B., Pašagić Škrinjar, J., Šipoš, L.: Integrated transport of the city of Varaždin in the function of sustainable development, ZIRP 2013, Zagreb, 2013.
[3.] Abramović, B.: Modeliranje potražnje u funkciji prijevoza željeznicom, disertacija Fakultet pro-metnih znanosti, Zagreb, 2010.
[4.] Abramović, B.: Utvrđivanje stanja mobilnosti grada Lepoglave i općine Bednja, Javni prijevoz putnika u funkciji regionalnog razvoja, Zagreb, 2011.
[5.] Abramović, B., Blašković-Zavada, J., Solina, K.: Planning integrated passenger traffic for Varaz-din region, ICTS 2011, Portorož, 2011.
[6.] Abramović, B., Blašković-Zavada, J., Štefičar, S.: Railway as backbone for regional passenger transport, EUROŽEL 2011, Žilina, 2011.
[7.] Štefičar, S., Solina, K.: Integrirani javni prijevoz Varaždinske i Međimurske županije, Javni prije-voz putnika u funkciji regionalnog razvoja, Za-greb, 2011.
[8.] Abramović, B., Štefičar, S., Klečina, A.: Deter-mining the transport demand in the area of town Lepoglava and municipality Bednja and modal split, BUFTOD 2012, Paris, 2012.
[9.] Blašković Zavada, J.,Nikšić M., i Kovačević D.:Railway development from the aspect of evironmental protection, Promet-Traffic-Traffi-co, vol.14, no. 4, Zagreb, 2002
[10.] White paper on transport, European Commissi-on (Bijela knjiga o transportu, Europska komisi-ja), 2011.
[11.] A sustainable future for transport, European Commission, 2009. (Održiva budućnost za pri-jevoz, Europska komisija), 2009.
[12.] Greening transport – Reduce external costs, UIC, Paris, 2008.
[13.] External costs of transport in Europe, CE Delft, INFRAS, Fraunhofer ISI, Karlsruhe,2011.
[14.] Županijska razvojna strategija Varaždinske žu-panije 2011.-2013., Agencija za razvoj Varaždin-ske županije – AZRA, Varaždin, 2010.
[15.] Razvojna strategija Međimurske županije 2011.-2013., Razvojna agencija Međimurske županije-REDEA, Čakovec, 2010.
[16.] Rail Transport and Environment, Fact&Figures, UIC, CER, Bruxelles, 2008
[17.] EU Transport in Figures, Statistical Pocketbook 2011 und 2010. EU-Datenbase CARE
[18.] Verbundbericht 2009, Verbund Linie Graz, 2009.
[19.] Begleitheft zum Verbundbericht 2009, Zahlen, daten, fakten, VVS, Stuttgart, 2009
[20.] Popis stanovništva 2001., Državni Zavod za sta-tistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2001.
[21.] Popis stanovništva 2011., Državni Zavod za sta-tistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2011.
[22.] Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2011, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2011
[23.] Ukratko o gospodarstvu Varaždinske županije, Hrvatska gospodarska komora, Županijska ko-mora Varaždin, Varaždin, 2010.
[24.] National trends in passenger transport regar-ding the choice of transport mode, Report D2.2, USEmobility (FP7 EU project), Berlin, 2011
[25.] Strategic recommendations to decision makers in politics, Report: D5.1., USEmobility (FP7 EU project), Berlin, 2012
[26.] Strategic recommendations for involvement of civil society organisations, Report: D5.4, Berlin, 2013
[27.] Hesle,T.: Verkehrsverbund Steiermark, Graz, 2010
[28.] Vozni red 2011./2012., HŽ Putnički prijevoz, Za-greb, 2011.
[29.] Županijske linije. 2009., Autobusni promet d.d. Varaždin, u stečaju, Varaždin, 2009.
Internetski izvori:
[1.] www.civitas-initiative.org
[2.] www.ssb-ag.de
[3.] www.sbb-deutschland.de
[4.] www.s-bahn-stuttgart.de/s_stuttgart/view/in-dex.shtml
[5.] www.verkehr.steiermark.at/cms/ziel/26283983/DE
[6.] www.vvs.de
[7.] www.nvbw.de
[8.] www.verbundlinie.at
[9.] www.stuttgart.de
[10.] www.iisd.org
[11.] www.szz.hr/razvoj-sukladan-javnom-prijevozu
[12.] www.varazdinska-zupanija.hr
[13.] www.zuc-vz.hr
[14.] www.ap.hr
[15.] www.hznet.hr
[16.] www.usemobility.eu
![Page 31: Szz mobilnost građana](https://reader036.vdocuments.net/reader036/viewer/2022081801/5790703f1a28ab68749c9a2a/html5/thumbnails/31.jpg)