PREVOZ TENIH TERETA MOREM

PREVOZ TENIH TERETA MOREM

OPTE KARAKTERISTIKE TENIH TERETA

Teni tereti najee obuhvataju : Sirovu naftu, Naftne preraevine(derivate), Tene hemijske proizvode (kiseline, tena ubriva), Rastopljena ulja- biljna ulja (palmino ulje, ulje od pamunog sjemena, kokosovo ulje), Tene gasove (pod pritiskom i specijalno hlaene), Melase, Kauukovo mlijeko

Pri prevoenju, skladitenju i pretovaru tenih tereta neophodno je znati njihove specifine osobine : Viskozitet,Zapaljivost,Isparljivost,Elastinost para,Temperaturu,Pritisak,tetan uticaj na organizam i okolinu,Koroziono djelovanje na metale

Viskozitet odreuje stepen pokretljivosti tenosti i uslove njenog pretakanja, pa se prema stepenu viskoziteta naftni proizvodi dijele na : Neviskozne - benzin, kerozin Slabo viskozne -maziva Visoko viskozne - mazuti, parafinske vrste nafte, katrani Tekua goriva se dijele u tri skupine s obzirom na njihovu TAKU PALJENJA (eng. Flash Point): 1)do 28C - sve vrste benzina2)od 28C do 65C - kerozin, plinsko ulje3)od 65C - loivo ulje.to je taka paljenja nia, to je teret opasniji i zahtijeva veu panju pri manipulaciji i prijevozu. OSNOVNE KARAKTERISTIKE FLOTE ZA PREVOZ TENIH TERETA Brodovi za prevoz tenog tereta su uglavnom o-brodovi (tankeri - oil carriers)Njihova gradnja se realizuje iskljuivo namjenski sa veliinom od 700 do 560 000 dwtOva vrsta brodova ima na sebi instalirane pumpne stanice i postrojenja tako da se operacijeukrcaja i iskrcaja realizuje uglavnom brodskim pumpnim stanicama i sistemimaPojedinane pumpne instalacije velikih tankera su obino kapaciteta od 3000 do 4000 t/h, a ukupni prekrcajni kapacitet od 15 000 - 20 000 t/hZA PREVOZ GASA U TENOM STANJU U POMORSKOM TRANSPORTU KORISTE SE BRODOVI SPECIJALNIH PROJEKTNIH IZVEDBI POD NAZIVOM : 1.LNG - Liquid Natural Gas (teni prirodni gas koji se vadi iz zemlje i prevozi u tenom stanju ohlaen do temperature od - 161 C, pri priblino atmosferskom pritisku) 2.LPG - Liquid Petroleum Gas ( teni petrolejski gas koji se proizvodi preradom nafte i njezinom proizvodnjom i prevozi u tenom stanju pod pritiskom od 10 kPa) .

Sa aspekta prevoza i prekrcaja tenih tereta u pomorskom transportu uoavaju se sledee posebne zakonitosti : Transport velikih koliina tereta homogenih struktura uglavnom sirove nafte i njenih derivata Prekrcaj tenih tereta se vri uglavnom brodskim pumpnim sistemima sa velikim prekrcajnim normama, Realizacija transporta u jednom pravcu na velikim razdalji-nama povlai za sobom povratne vonje tankera u balastu (zbog toga su u eksploataciji O-O i OBO brodovi) Pristajanje tankera u lukama na klasinim i off-shore terminalima Velike naftne korporacije imaju i tankersku flotu pa je znaajan broj kapaciteta ovih brodova na slobodnom tritu.

BRODOVI ZA PREVOZ TENIH TERETA Prvi okeanski parni tanker bio je Vaderland, sagraen 1872.godine, imao je 2748 brt, 320 stopa dug, 38 stopa irok , sa tri jarbola i mainom na krmi.

Najvaniji dogaaj u istoriji tankera bila je gradnja Gludckanafa, sagraenog u brodogradilitu New Castl.ovo je bio prvi tanker u istoriji i po njemu su graeni drugi tankeri brod je bio dug 301 stopu,37 stopa irok i nosivosti od 2307 brt. Nafta se krcala direktno u trup broda(nije imao ugraene tankove) za gasove je imao poseban prostor, nije imao dvodno osim u predjelu mainskog prostora imao je sredinju uzdunu pregradu i poprene pregrade sa osam redova savremenih tankova.prvi parni tanker u americi sagraen je 1886.godine i zvao se Standard.Od 1900.godine do 1930.godine gradili su se tankeri od 10 000 do 15 000 tona nosivosti.Od 1935 godine doli su vei tankeri, a zatim super tankeri, a u novije vrijeme mamut ankeri.Vie nema granica u tehnikim mogunostima za gradnju, ve je jedina briga brodovlasnika supertankera

PODJELA TANKERA OBALNI TANKERI - 6000 t nosivosti, prevoze sirovu naftu i njene derivate uzdu obale TANKERI MANJE TONAE - nosivost od 6000-35 000 t, uglavnom slue za prevoz proizvoda sirove nafte TANKERI SREDNJE TONAE - imaju od 35 000 - 160 000 t nosivosti i slue za prevoz sirove nafte, ponekad i tekog ulja SUPER TANKERI - (VLCC -Very Large Crude Carriers) nosivosti od 160 000 - 400 000 t, iskljuivo prevoze sirovu naftu MAMUT TANKERI - (ULCC -Ultra Large Crude Carriers) nosivosti vie od 400 000 t i prevoze iskljuivo sirovu naftu

-BRZINA TANKERA JE VEA OD BRZINE DRUGIH BRODOVA, TO JE RAZUMLJIVO JER TANKERI NAJVEI DIO VREMENA PROVODE NA MORU, A NAJMANJE U LUKAMA ZA UKRCAJ, ODNOSNO ISKRCAJ TERETA. -ZA RAZLIKU OD BRODOVA KOJI PREVOZE SUVE TERETE KOJI MOGU UVIJEK NAI ROBU, (JEDAN TERET ISKRCAJU,DRUGI UKRCAJU), TENKERI UKRCAJU JEDNU VRSTU TERETA ZA ODREENU LUKU, A NA POVRATNOM PUTOVANJU PLOVE PRAZNI U BALASTU. -KONSTRUKCIJA TANKERA MORA BITI JAKA POTO TANKERI PREVOZE TENI TERET KOJI PRI NAGINJANJU BRODA IMA OSOBINU SLOBODNIH POVRINA, TO UTIE NA SMANJENJE METACENTARSKE VISINE BRODA, A SAMIM TIM I STABILNOSTI BRODA. -DA BI SE SMANJIO UTICAJ SLOBODNIH POVRINA PRI BONOM NAGIBU BRODA, NA TANKERIMA SE KONSTRUIU UZDUNE PREGRADE IJI BROJ ZAVISI OD VELIINE BRODA, MADA SE UZIMA PRAVILO NE VIE OD TRI PODJELA TEKUIH GORIVA TEKUA GORIVA SE DIJELE NA ETIRI NAINA: S OBZIROM NA PORIJEKLO S OBZIROM NA OPASNOST S OBZIROM NA SPECIFINU TEINU I BOJU S OBZIROM NA TAKU PALJENJA PODJELA TEKUIH GORIVA S OBZIROM NA PORIJEKLO 1.ULJA NA BAZI NAFTE ILI SIROVA ULJA (NAFTA,NAFTNI DERIVATI- BENZIN,PETROLEJ,ULJA ZA PODMAZIVANJE, POGONSKA GORIVA,ULJA, ASFALTI) 2.ULJA NA BAZI UGLJA - BENZOL,KREOZOT,KATRAN,TOLUOL, KSILOL,AMONIJAK 3.BILJNA ULJA - LANENO ULJE,PALMINO ULJE,RICINUSOVO ULJE 4.RIBLJE ULJE,KITOVO ULJE,BAKALAREVO ULJE 5.IVOTINJSKO ULJE - RAZNE PRERAEVINE OD MASTI PODJELA TEKUIH GORIVA S OBZIROM NA OPASNOST OPASNOST U RUKOVANJU RAZNIM ULJIMA ZAVISI OD KOLIINE GASOVA KOJE ISPUTAJU I DIJELE SE NA : ZAPALJIVE TENOSTI KOJE POD NORMALNIM ATMOSFERSKIM PRITISKOM ISPUTAJU PARE ILI GASOVE PRI TEMPERATURI OD OKO 80 F ILI 26C - 28 C GORIVE TENOSTI KOJE POD NORMALNIM ATMOSFERSKIM PRITISKOM ISPARAVAJU PRI TEMPERATURI VEOJ OD 80 F PODJELA TEKUIH GORIVA S OBZIROM NA SPECIFINU TEINU I BOJU CRNA ILI TEKA ULJA (IME DOBILA PO TAMNOJ BOJI), TEKA SU I LJEPLJIVA, POTREBNO IH JE ZAGRIJAVATI RADI PRELIVANJA KROZ CJEVOVOD PRILIKOM ISKRCAJA PUMPAMA SVIJETLA ILI LAGANA ULJA - PROIZVODI NASTALI DESTILACIJOM SIROVINA KAO TO JE BENZIN, PETROLEJ, LAGANA NAFTA ZA KUVANJE(GAZOLIN), DIZEL ULJA, NE MORAJU SE ZAGRIJAVATI, NJIHOV PREVOZ I RUKOVANJE ZAHTIJEVAJU PROTIVPOARNE MJERE, A NE SMIJE SE DOZVOLITI MIJEANJE SA DRUGIM PROIZVODIMA PODJELA TEKUIH GORIVA S OBZIROM NA TAKU PALJENJA GORIVA SA TAKOM PALJENJA ISPOD 28 C - SVE VRSTE BENZINA GORIVA SA TAKOM PALJENJA IZMEU 28 C I 65 C - KEROZIN, MOTORNO GASOVITO ULJE GORIVA SA TAKOM PALJENJA VIOM OD 65 C NAFTA NAFTA (persijski- znojiti se, znoj zemlje), pojam nastao od latinske sloenice petra-kamen i oleum-ulje. Smjesa tenih prirodnih ugljovodonika uz koje je vezano neto sumpora,dioksida i kiselina Sumpor u nafti smanjuje njenu upotrebnu vrijednost, moe ga biti do 10% (albanska nafta), specifina teina 0.82-0.94, sa specifinom teinom veom od 1 prelazi u katran. Prema hemijskom sastavu dijeli se na : parafinsku metansku , naftenska, aromatska Destilacijom-preradom nafte dobijaju se bijeli proizvodi - benzin,petrolej (kerozin), plinsko ulje, maziva. BRODOVI ZA PREVOZ HEMIKALIJA Prevoz hemikalija zapoinje u SAD nakon brzog procesa industrijalizacije poslije drugog svjetskog rata, to je zahtjevalo izgradnju namjenskih brodova. Do 1950.godine hemikalije su prevoene u bavama ili manjim kontejnerima. Mnoge hemikalije su opasne za brod, posadu i okolinu, pa su mjere sigurnosti posebne. Prvi veliki prekookeanski brod za prevoz hemikalija je marine dow-chem izgraen 1954. Godine, a do 1970 .godine u svjetskoj floti za prevoz hemikalija plovilo je samo oko 200 brodova, dok ih je danas oko hiljadu. Brodovi za prevoz hemikalija nazvani parcel tankers Skuptina imco je 1971.godine donijela rezoluciju a.212 (VII) kao Pravilnik za konstrukciju i opremu brodova za prevoz opasnih hemikalija u rasutom stanju.on sadri 200 razliitih hemikalija podijeljenih u 3 tipa(klase) prema stepenu opasnosti. IMO TIPOVI BRODOVA Pravilnik predvia tri tipa broda za prevoz hemikalija, a podjela se zasniva na sposobnosti broda da izdri odreena oteenja i sprijei ili ogranii isputanje tereta: TIP 1 - Brodovi predvieni za prevoz hemikalija vrlo opasnih za sigurnost lica i okoline, moraju biti u stanju da izdre znatna oteenja od sudara, udaraca ili nasukavanja na bilo kojem mjestu po uzdunici trupa, visina dvodna najmanje od 1.8 - 2.0 m a tankovi odvojeni prostorima za izolaciju (koferdamima), zapremina tanka najvie 1250 m3. TIP 2 - Brodovi duine do 150 m, potrebne stroge preventivne mjere da ne doe do isticanja tereta. TIP 3 - Prevozi najmanje opasne terete, potrebne srednje mjere predostronosti, nama posebnih zahtjeva za tankove, krai od 125 m, dozvoljene jednostavne oplate broda ali se ugrauje vei broj pregrada, u stanju su izdrati manja oteenja po itavoj duini osim mainskog prostora PREVOZ UKAPLJENIH GASOVA LNG I LPG BRODOVI

OVO JE UOBIAJENI STRUNI NAZIV ZA POSEBNE TANKERE, BRODOVE CISTERNE ZA PREVOZ PRIRODNOG GASA, BUTANA I PROPANA U TENOM (UKAPLJENOM ) STANJU.RADI EKONOMINOSTI PREVOZA GASA BRODOVIMA POTREBNO JE U BRODSKE TANKOVE UKRCATI TO VIE GASA, TO JE MOGUE SAMO AKO JE GAS PRETHODNO , UKAPLJEN, ODNOSNO PREVEDEN U TENO STANJE, IME SE NJEGOV VOLUMEN SMANJUJE ZA 600 PUTA. LNG (Liquid Natural Gas) BRODOVI Metan se iz prirodnog nalazita gasovodom transportuje do obale, gdje se posebnim postupkom ukapljuje.Tankovi na LNG brodovima moraju biti vrste konstrukcije da sami preuzmu optereenja, ili se grade po sistemu membrana.Osnovni zahtjev pri ukrcaju ukapljenog gasa u tankove je da se svaki tank prethodno mora ohladiti na -112C, to se postie ubrizgavanjem ukapljenog metana u tank.Tada metan ekspandirajui prelazi u gasovito stanje i pri tome troi toplotu okoline za svoje isparavanje, hladei tu okolinu.Proces se zove prethlaenje, traje nekoliko dana i brod ga obavlja jo u plovidbi kada plovi prema luci ukrcaja.LNG brodovi moraju obavezno ostaviti dio tereta na brodu za prethlaenje i za pogonsko gorivo,ova vrsta brodova najee koristi parni turbinski pogon,pri emu kao gorivo koriste kotlove koji troe metan. LPG(Liquid Petroleum Gas ) BRODOVI Obino su opremljeni sa 20 uspravnih valjkastih tankova koji su graeni od legiranih elika koji mogu podnijeti visoki pritisak. Prenik tankova je 4m, visina 8m,a ugraeni su tako da nadvisuju palubu broda za 3m. Na vrhu tankova se nalaze sigurnosni ventili i prikljuci za ukrcaj i iskrcaj ukapljenog gasa posebnim pumpama i kompresorima, pa se brod moe iskrcati za oko 12 sati. Ovim vrstama brodova najee se prevozi propan i butan. Ukapljeni gas se skladiti u valjkastim spremnicima dvostrukih stijenki. Za ukrcaj/iskrcaj LPG brodova se koriste posebni terminali. Vei brodovi imaju prosjenu zapreminu od 40 000 do 125 000 m3. LPG brodovi spadaju u naj-skuplje brodove po jedinici BRT, a na ovoj vrsti brodova zaposleno je osposobljeno struno osoblje.

MEUNARODNI PROPISI I UPUTSTVA KOJI SE ODNOSE NA SIGURNOST TANKERA ZA PREVOZ HEMIKALIJA I GASA

LOAD-LINES Meunarodna konvencija o teretnim linijama iz 1966. god, SOLAS Meunarodne konvencije o zatiti ljudskih ivota na moru iz 1974godine dopunjene 1978,1981 i 1983.godine, MARPOL Meunarodna konvencija o spreavanju zagaenja mora sa brodova iz 1973.godine sa dopunama iz 1978.godine (MARPOL PROTOCOL), STCW Meunarodna konvencija o standardima za obrazovanje, ovlatenja i vrenje strae pomoraca, iz 1978. godine, Meunarodni pravilnik o konstrukciji i opremi brodova za prevoz opasnih hemikalija u rasutom stanju iz 1971.godine uz sve kasnije izmjene