Regulacija rijenog korita rijeke Lave

Regulacija rijenog korita rijeke Lave2014

GRAEVINSKI FAKULTET U SARAJEVUOdsjek za hidrotehnikuPredmet: Rijena hidrotehnika master studij

REGULACIJA RIJEKE LAVE NA MJESTU KOLIZIJE SA TRASOM BRZE CESTE

Predmetni nastavnik: Zadatak zadala: Doc.dr.Emina Hadi, dipl.ing.gra. AssNermaLigata,dipl.ing.gra.

Student: Musi AzraSarajevo, juli 2014. godineSADRAJ: 1. Projektni zadatak

2. Tehniki izvjetaj2.1. Uvod2.2. Openito o podlogama (iz literature Hidroloke geoloke podloge)2.3. Opis postojeeg stanja / prirodno korito2.4. Regulisano korito izbor trase, izbor profila, kriteriji2.5. Zakljuak - Analiza efekata regulacionih radova kako smo se osigurali (preko nasipa)

3. Proraun i analiza3.1. Prirodno stanje3.1.1. Proraun nivoa velikih voda u prirodnom koritu metodom Herheulidze a3.1.2. Proraun nivoa velikih voda u prirodnom koritu pomou softvera Hec Ras 3.2. Regulisano korito 3.2.1. Proraun normalnih dubina 3.2.2. Proraun nivoa velikih voda4. Prilozi

1. Projektni zadatak

2. Tehniki izvjetaj

2.1. UVOD

Na dionici brze ceste Lava Donji Vakuf, dionica: Lava petlja Nevi polje, poddionica 2: petlja Kaonik petlja Vitez, na stacionai BC cca 7 + 760 projektovan je most Dubravica na rijeci Lavi. Uzvodno od mosta, rijeka Lava i trasa BC su u koliziji i na tom potezu je potrebno izvriti regulisanje korita rijeke Lave.

2.2 . PODLOGE

Priprema podloga predstavlja vrlo znaajnu fazu u procesu realizacije regulacije vodotoka. Za izradu svakog projekta neophodno su geodetske, hidroloke, geoloke, geomehanike i vodoprivredne podloge, kao i ispitivanje kvaliteta materijala koji se koristi za izgradnju. Pored navedenih podloga, neophodne su i specifine podloge u odnosu na svrhu regulacije (urbanistike podloge, podaci o tetama od poplava, karakteristike plovnog puta i sl.).Podloge trebaju biti nedvosmislene, jasne, dovoljno detaljne i aktuelne.Podloge najee pripremaju strunjaci odogovarajuih specijalnosti (geodeti, geolozi,hidrogeolozi, hidrolozi i drugi). Projektant regulacije priprema programe za izradu svih podloga.Izradi ovih podloga obavezno mora da prethodi upoznavanje problema, obilazak vodotoka, definisanje ciljeva regulacije i izrada preliminarnih analiza, kako bi program mogao da bude svrsishodan i racionalan. Prethodno je potrebno upoznati i fond raspoloivih podloga da bi se uoili odreeni elementi i izbjeglo nepotrebno troenje sredstava za ponovne istrane radove.U programima mora da bude definisan dio vodotoka za koji se pripremaju podloge, specifikacija radova, obim radova, stepen detaljnosti koji je neophodan, rok zavretka radova, a u nekim sluajevima se zahtijeva i primjena odreenih metoda i vrsta oprema koja treba da bude primjenjena. Priprema podloga zahtijeva dosta velika sredstva i esto se ne moe obaviti u kratkom vremenskom periodu zbog toga to mnoge radne operacije zavise od hidrolokih i klimatskih uslova. Projektant regulacije treba da prati rad na pripremi podloga da bi se blagovremeno mogle izvriti korekcije programa ukoliko se u toku rada, nakon dobijanja prvih rezultata, pokae da je to potrebno. Takoer, neophodno je da se povremeno vri uvid u rad na pripremi podloga da se na vrijeme utie na njihov kvalitet. Nedostatak uvianja pogreaka na kraju rada vodi ka gubitku novca i vremena.Prije pristupanja projektovanju vri se struni pregled podloga. U strunom pregledu podloga uestvuju strunjaci za izradu odgovarajuih podloga, kao i strunjaci hidrotehnike struke koji se bave problemima regulacije vodotoka.

2.2.1. GEODETSKE PODLOGE

Kod programiranja i izrade geodetskih podloga za potrebe regulacije vodotoka treba uzeti u obzir slijedee specifinosti: Snimanje se vri kako na obali, tako i u vodi, te je neophodna opremljenost odgovarajuom opremom Za rad stoji na raspolaganju krae vrijeme u godini nego za druge geodetske radove. Pored prekida radova kadaa pada kia i kada je povrina prekrivena snijegom, radovi su znatno oteani ili ak onemogueni pri nepovoljnim hidrolokim uslovima, kao i za vrijeme visoke i bujne vegetacije. Vodotoci mijenjaju morfoloke karakteristike (irina, dubina, nagib kosina), te geodetske podloge ne smiju da budu stare. Pripremi podloga treba pristupiti neposredno pred izradu projekta i realizaciju regulacionih radova Osovina regulisanog korita najee se nalazi u koritu rijeke. Zbog toga se iz praktinih razloga ne vri direktno obiljeavanje tjemena krivina na terenu ve se paralelno sa osovinom regulisanom toka, na obali, utvruju take operativnog sistema sa kojeg se vri snimanje poprenih profila kao i daju elementi regulisanog korita u fazi izvoenja radova. Veina vodotoka ima vrlo male padove, te je vrlo znaajno da visinska predstava terena bude to tanija. Zbog toga, neophodno je da se svim takama operativnog poligona, sa kojih se vri snimanje poprenih profila, kote odrede nivelmanom. Karakteristine take operativnog poligona treba da budu dobro utvrene i obiljeene da bi se mogle koristiti kad se vre radovi na odravanju korita.

Za potrebe regulacije vodotoka pripremaju se sljedee geodetske podloge: Situacioni plan korita vodotoka i priobalja (pojas uz budue regulisano korito) u razmjeri 1:1000 ili 1:500, a kod vrlo velikih vodotoka 1: 2500 ili 1:5000. Na situacionim planovima neophodno je da budu oznaene i kote dna vodotoka. Popreni profili vodotoka snimljeni na karakteristinim mjestima kojima se reprezentuju morfoloke karakteristike korita rijeke. Crtaju se u razmjerama 1:100 i 1:200 (za vee vodotoke). Nekada se primjenjuju i karikirane razmjere (razliite za visinu i duinu) 1:100/200 , 1: 100/500 i sl.Neophodno je da se snime popreni profili na mjestima svih mostova i vodomjernih stanica. Poduni profil vodotoka koji se izrauje u karikiranoj razmjeri 1:100/1000, a kod veih vodotoka 1:100/5000 ili 1:100/1000. Pored podataka koji se odnose na oblik korita, obavezno se unosi poloaj mostova, vodozahvata, vodomjernih stanica kao i svih drugih objekata. Detaljni situacioni planovi razmjere 1:500 ili 1:200 na mjestima gdje treba da se izgradi neki znaajniji objekat. Detaljni snimci postojeih objekata.

2.2.2. HIDROLOKE PODLOGE

Za rjeavanje svih problema kod regulacija vodotoka neophodno je poznavanje karakteristinih proticaja. Najee je potrebno da se raspolae sa podacima Maksimalnim proticajima karakteristinih vjerovatnoa pojava ( naje 0,002; 0,01; 0,02; 0,1 ) Minimalnim godinjim proticajima (najee pojave ranga 96%) Krivama trajanja proticaja za karakteristine hidroloke godine (kina, suna i prosjena)Ukoliko se na dijelu vodotoka gdje se vri regulacija nalazi vodomjerna stanica na kojoj se vie godina vri osmatranje vodostaja i mjerenje proticaja, do navedenih podataka dolazi se standardnim obradama hidrolokih podataka.Kada na dionici vodotoka koji treba da reguliemo nema vodomjernih stanica, a ove se nalaze uzvodno i nizvodno, do potrebnih podataka moe se doi indirektno interpolacijom koristei vrijednosti specifinih oticaja (proticaji u odnosu na povrinu sliva). Kod manjih vodotoka, ako se radi o manjim investicionim poduhvatima, kada se ne raspolae originalnim hidrolokim podacima nekada se primjenjuju pojedine empirijske i semiempirijske metode prorauna. Rezultate tih prorauna treba uvijek prihvatiti s dosta rezerve i oni treba da budu verifikovani poreenjem sa rezultatima koji su dobijeni na susjednim slivovima koji imaju sline uslove doticanja.Posebno je bitno da se dobro odredi maksimalni proticaj mjerodavnog ranga pojave prema kome se vri dimenzioniranje regulisanog korita, jer eventualne greke mogu imati nepovoljne posljedice. Vrlo esto postoji interes da se nakon prolaska vala velike vode, naknadno, kad vodostaji nisu registrovani na vodomjernoj stanici, prema tragovima utvrdi max proticaj koji se javio u prirodnom koritu. To je dosta teak zadatak kojizahtijeva prikupljanje svih raspoloivih informacija na terenui vrlo detaljne raunske analize. Naalost, rijetko kada ima uslova da se dobiju pozdani podaci. Povoljnija je situacija ukoliko se na razmatranom potezu nalazi neka kaskada ili izrazito suenje korita. Vrlo esto analizom toka kod mosta moe se doi do relativno dobrih rezultata. Prije izbora koncepta regulacije skoro je uvijek neophodno da se odrede vodostaji u neregulisanom koritu pri karakteristinim proticajima kako bi se mogle utvrditi promjene do kojih e doi nakon regulacije. Za tu svrhu neophodno je raspolagati krivuljama proticajama Q=f(h) na krajnjem uzvodnom i krajnjem nizvodnom profilu koji se regulie.Ukoliko na potezu gdje treba da se vri regulacija ranije nije bilo vodomjernih stanica, niti su vrena hidrometrijska mjerenja, da bi se dobile linije proticaja, neophodno je da se postave pomoni vodomjeri i da se izvre mjerenja pri razliitim vodostajima. Linije proticaja mogu se dobiti i indirektno na bazi korelacije vodostaja sa drugom vodomjernom stanicom, za koju je utvrena linija proticaja. Ovo je jeftiniji,ali manje pouzdan nain.Utvrivanje nivoa na odreenom potezu vodotoka, uz poznavanje proticaja, omoguuje da se izvri odreivanje koeficijenta otpora i vuenog nanosa.Hidroloke informacije treba da sadre i podatke o reimu leda. Obavezni elementi situacionog plana koji se koristi za projektovanje su: teren (izohipse i karakteristine take terena sa kotama), konture renog korita (sa linijom ureza vode pri snimanju), reno dno sa izobatama (linije istih dubina, uz obaveznu naznaku o nivou vode pri kome su odreene) ili izohipse, popreni profili (poloaj i oznaka profila), osovina toka sa stacionaom (nanosi se po osovini; meri se od ua uzvodno), smer toka, objekti u koritu i na obalama.

Pri izradi ovog zadatka bili su raspoloivi geoloki i hidrogeoloki podaci i podloge iz prethodnih istraivanja, djelomine prospekcije i rekognosciranje terena i najzad, komparativno iskustvo obraivaa. Izmeu ostalih, koriteni su ortofoto karte razmatranog podruja, situativni prikaz mosta preko rijeke Lave na brzoj cesti, kao i trase brze ceste, te geodetska situacija razmatranog podruja, geodetski snimljeni popreni profili korita rijeke Lave na karakteristinim mjestima. Raspoloivi hidroloki podaci su bili: proticaj velikih voda povratnog perida T=100 godina, Q(T=100) = 405 m3/s, jednaina linije proticaja na profilu P1, Q = 0,0108 h1,7961 (kota nule (0) vodomjera (na P1) je 397 m.n.m koeficijnt otpora (hrapavosti) po Maninngu:i. prirodno korito glavno korito 0,050 inundacije 0,055ii. regulisano korito glavno korito 0,030 inundacije 0,035.

2.3. POSTOJEE STANJE

Prirodni tokovi nastaju kao posljedica oticanja vode koja na zemljinu povrinu dospijeva: iz atmosfere u vidu padavina (kie ili snijeg) isticanje iz podzemlja.Rijeka Lava je lijeva pritoka rijeke Bosne i pripada slivnom podruju rijeke Save. Izvire ispod planine Radalj. Duina prirodnog toka rijeke Lave iznosi oko 40 km. Srednji relativni pad korita iznosi 0,80%. Ukupna slivna povrina rijeke Lave obuhvata oko 980 km2.

Zbog planinskog karaktera veeg dijela sliva, ovo podruje se nalazi pod uticajem umjereno kontinentalne klime sa neto jaim uticajem planinske klime. Karakteristike ovog tipa klime su otre zime i dosta topla ljeta. Prosjene mjesene temperature se kreu u granicama od -0.9C (januar) do 19.7C (juli). Prosjena godinja temperatura iznosi 10.1C. Svi navedeni podaci su dobijeni obradom meteoroloke stanice Zenica.

Ukupne godinje prosjene padavine u dolini Lave, na osnovu obrade K.S. Travnik, iznose oko 930 mm. Raspodjela padavina unutar godine je prilino ravnomjerna. Najvee koliine padnu u jesen (novembar), a najmanje se biljee u februaru. Snijene padavine su obilne pogotovo na viim kotama. Snijeg moe u sluaju naglog otapanja, naroito u kombinaciji sa kiom, izazvati velike poplave.

Na razmatranom dijelu toka obale su niske i prisutno je taloenje materijala koji donose pritoke. Usljed toga, pri nailasku velikih voda dolazi do plavljenja okolnog zemljita. Zbog toga, kao i zbog visokog nivoa podzemnih voda, u zaobalju se voda dugo zadrava i onemoguava koritenje tih prostora. Plavljenjem su ugroene poljoprivredne povrine, stambeni objekti i saobraajnice uz prirodno korito.Na razmatranom podruju praenje elemenata vodnog reima rijeke Lave (nivoi i proticaj) vreno je preko vodomjerne stanice Merdani.

Znaajnije pritoke rijeke Lave su: Komarica, Grovnica, Bila, Kruica i Kozica.

2.4. REGULISANO KORITO

Regulacioni elementi su sve osnovne karakteristike regulisanog korita: trasa (zakrivljenost trase, duina i broj hodova, veliina centralnih uglova), uzduni profil (pad dna), popreni profili (dimenzije osnovnog korita i korita za veliku vodu), regulacione graevine (dispozicija, tipovi, osnovne dimenzije, karakteristine kote).

Regulacione radove po pravilu karakterie veliki utroak materijala, radne snege i energije. Odreivanje optimalnih regulacionih elemenata je jedan od osnovnih ciljeva u izradi projektaregulacije vodotoka, jer se time mogu postii velike utede.U izboru regulacionih elemenata se koristi vie pristupa, zavisno od cilja koji treba postii radovima. U osnovi svih pristupa stoji princip da se regulacionim mjerama ne moe postii nita to je protivno prirodi vodotoka, ukoliko se sutinski ne mijenja prirodni reim (na primjer kanalisanjem). Kada se projektuje rijena trasa poseban problem predstavlja odreivanje najveeg radijusa krivina. Takoe, znaajni su minimalna duina krivine i duina prelaznih deonica (pravaca izmeu dve krivine). Eksperimenti pokazuju da je minimalni ugao oko 50. Regulisano korito ima naizmjenine krivine, sa prelaznim dionicama izmeu njih. Najbolje je da krivine budu jednostavne, krune, sa prelaznim dionicama duine 1-2 irine rijeke. Ako su prelazne dionice due, korito moe da postane nestabilno zbog naizmjeninih sprudova koji se stvaraju.

Prilikom izbora trase reguliranog korita nastojalo se da trasa reguliranog korita u to veem obimu prati trasu prirodnog korita. Svakako da se ovaj zahtjev u potpunosti nije mogao ispotovati zbog izraenog meandriranja prirodnog korita sa malim radijusima zakrivljenosti. Kod izbora nivelete dna reguliranog korita izvreno je njeno uklapanje u prirodno korito na uzvodnom i nizvodnom kraju regulisanog korita tako to se kota nivelete poklapa sa kotom najnie take na profilima P1 i P7. Uz ovakav pristup preostalo je da se definie pad nivelete dna reguliranog korita i to jednoznani pad koji iznosi 7,84. U cilju izbora dimenzija normalnog profila regulisanog korita izraena je Q-h kriva za tri razliite irine dna rijenog korita i to za b =20,0 m, b = 21,0 m, b = 22,0 m te b = 25,0 m. Za ove irine dna rijenog korita dobivene su normalne dubine respektivno: 2,9 m, 3,0, 3,1 m i 3,8 m. Usvojene su sljedee dimenzije poprenog profila:irina dna reguliranog korita 21,0 mNivo vode za odabranu irinu korita b = 21 m 3,0 mNagib kosina glavnog korita 1: 1.1irina krune nasipa 2,0 mNagib nasipa sa branjene strane 1:2

Kota krune nasipa izdignuta je za 100 cm u odnosu na nivo stogodinje vode regulisanog korita.Za usvojeni normalni profil reguliranog korita proveden je proraun vunih napona za velike vode povratnog perioda T = 100 godina.

2.5. ZAKLJUAK

Ureenje vodnih tokova je skup radova i mjera kojima se mijenjaju prirodne osobine vodotoka i njegovog sliva radi: zatite od tetnog dejstva voda, obezbjeenja uslova za racionalno koritenje voda i zatite vodotoka od zagaenja.Ovim idejnim projektom dat je koncept rijeenja regulacije rijeke Lave na mjestu kolizije sa trasom brze ceste za velike vode perioda javljanja jednom u sto godina.Nakon zavrenja radova i proirenja korita, izvreno je uklapanje u postojeu trasu, tj. izmjena trase i nivelete vodotoka. Nastojalo se to vie zadrati prirodni pravac toka rijeke, tako da se pratila prirodna matica rijeke, u onoj mjeri koliko se mogao zadrati prirodni pravac. Za oblaganje, nakon zavretka radova, koriteni su Reno madraci ( 0. 30 metara ), geotekstil, gabioni ( 1.0 x 1.0 x 2.0 ), te kameni nabaaji, uzeti iskustveno, s obzirom da je proraunom dokazano da ne treba oblagati korito. Regulacija je izvrena sa ciljem da e rijeiti problem izlijevanja vode iz korita, uslijed obilnih padavina, kao i smanjenje mogunosti pojave uspora mosta, koji se nalazi u neposrednoj blizini.

3. Proraun i analize

3.1. PRIRODNO KORITO3.1.1. PRORAUN NIVOA VELIKIH VODA U PRIRODNOM KORITU METODOM Herheulidze-a

- opis metode HerheulidzeaZa hidrauliki proraun prirodnih korita esto se koristi Herheulidzeova metoda. To je grafo-analitiki postupak koji je pregledan, a pored toga, kada se nakon izvrenog prorauna izmijene neki elementi, nije neophodno da se ponavlja sva raunska procedura, nego samo da se izvre potrebne korekcije.

Gdje je:

Gdje je:v srednja profilska brzina (m/s), gubitak visine radi trenja.

Kada su brzine manje od 3,0 m/s vrijednosti () i () u relativno male, pa je mala i njihova razlika. U tim sluajevima moe se uzeti da je priblino i , pa se gornje jednaine uproavaju.Koristei vrijednosti i izrauju se dijagrami. Visine (h) se daju u nadmorskoj visini i to ni istoj skali za sve poprene profile. Za i usvaja se ista razmjera ka i za visine (H). Polazei od poznatog vodostaja na jednom od poprenih profila, grafikom konstrukcijom pravcem pod uglom od 45 izmeu krivulje za profil iza profil odreuje se vodostaj na profilu . Postupak se produuje, te se dobija vodostaj na profilu i na kraju vodostaj H1 na profilu.

Slika 1: Grafiko odreivanje vodostaja u nepravilnim koritima vodotoka (prema Herheulidzeu)

Kada su brzine toka manje od 3,0 m/s, tj. kada se zanemaruje uticaj lanova (), ukoliko se mijenja proticaj, ili koeficijent hrapavosti u odnosu na vrijednosti koje su koritene prilikom prorauna krivulja i i , ne treba ponoviti proraun ve se samo koriguje ugao pravca izmeu sukcesivnih krivulja i. Umjesto ugla od 45 primjenjuje se ugao koji se dobije po slijedeem obrascu:

Gdje je: Q novi proticaj,QR proticaj za koji je vren proraun,n koeficijent otpora koji je izmijenjen,nR koeficijent otpora koji je primjenjen kod prorauna,veliina novog ugla.

Na ovaj nain vrlo lako se dobijaju vodostaji na svim karakteristinim profilima za razliite proticaje koji nas interesuju ( npr. u odnosu na razliitu vjerovatnou pojave).U sluajevima kada je brzina vea od 3,0 m/s, i kada se ne zanemaruju lanovi () i () ne moe se koristiti prethodna jednaina, ve:

to znai da se mora ponavljati raunski postupak za formulisanje krivulja i ukoliko se izmijeni koeficijent otpora n.Ukoliko su popreni profili vodotoka snimljeni na priblino istim razmacima, onda prema poloaju krivulja i mogu da se dobro identificiraju i mjesta na kojima bi trebalo u veoj mjeri, ili u prvoj etapi regulacionih radova intervenisati da bi se dobili najvei efekti.Uvijek je potrebno da se za bar jedan popreni profil na razmatranom potezu poznaje linija proticaje Q= f (h). Ona se odreuje ili direktno hidrometrijskim mjerenjima pri razliitim vodostajima, ili indirektno postavljanjem privremenog vodostaja i ustanovljenjem korelativne veze sa podacima sa neke oblinje vodomjerne stanice.Herheulidzeov grafo-analitiki postupak omoguuje da se na osnovu analize dijagrama., mogu vrlo pregledno vidjeti efekti raznih varijanti regulacionih radova na svim poprenim profilima. To je posebno znaajno ako se izvode parcijalni regulacioni radovi, ili se regulacija vodotoka treba obaviti u vie meusobno razmaknutih vremenskih etapa.

Proraun prema metodi Herheulidzea Proraun je dat tabelarno u prilogu broj 1., a dijagram Herheulidze-a je dat u prilogu broj 2. Linija trajanja proticaja u prirodnom koritu je zadata projektnim zadatkom. Za poznati protok Q= 405 m3/s, oita se vodostaj h= 300 cm.

Slika 2: Kriva proticaja zadata predlokom

3.1.2. PRORAUN NIVOA VELIKIH VODA U PRIRODNOM KORITU SOFTVEROM HEC RAS

HEC RAS (Hydrologic Engineering Centers River Analysis System) je softverski paket nove generacije koji omoguava elektronsko modeliranje jednodimenzionalnog ravnomjernog teenja, neravnomjernog teenja, promjene temperature vode i transport nanosa.

Slika 3: Startovanje programa osnovna maska

Ovaj softver je programiran tako da provodi jednodimenzionalni hidrauliki proraun za mreu prirodnih i regulisanih rijenih korita i omoguava etiri razliite analize : Simulacija ravnomjernog teenja Simulacija neravnomjernog teenja Proraun transporta nanosa Odreivanje kvaliteta vodeKljuni element je da su sve etiri komponente koriste zajedniki geometrijski prikaz podataka i zajedniko geometrijske i hidraulike proraunske rutine.

Postupak prorauna kod ravnomjernog teenjaUlazni podaci obuhvataju:

a) Geometrijske podatke, koji se sastoje od: ematskog prikaza vodotoka i njegovih pritoka (River System Shematic), podataka o poprenim profilima i objektima (mostovima, propustima, prelivima itd.), kao i o hrapavosti korita (vrednosti Maningovog koeficijenta)

b) Podatke o protocima i graninim uslovima.

Prvi korak predstavlja unoenje geometrije korita to se odnosi na dispoziciju vodotoka, poprene profile ,objekte i vrijednosti Maningovog koeficijenta , kao i koeficijente lokalnih gubitaka.

Slijedei korak je unoenje ulaznih podataka za proraun ustaljenog teenja , gdje je potrebno definisati broj linija nivoa vode koje treba izraunati i nakon toga se definie granini uslov (poznata kota nivoa vode, kritina dubina , normalna dubina ili kriva protoka).

Slika 4. ematski prikaz trase vodotoka sa poloajem poprenih profila

Nakon zavrsetka crtanja shematski prikaz vodotoka sa poloajem poprenih profila, prelazi se na uitavanje.

Slika 5. Izgled poprenih profila sa nivoom vode

Podaci za visinske kote velikih voda date su du stacionae vodotoka vidljive u prirodi. Za potrbe daljnjeg projektovanja i izrade tehnike dokumentacije potrebno je prenijeti ove kote dobivene proraunima, na uzduni profil usvojene trase cste, na karakteristinim lokacijama. U nastavku je dat tabelarni prikaz rezultata prorauna. (Tabela 1.)

Tabela 1. Proraun nivoa vode

U nastavku su dati popreni profili:

3.2. REGULISANO KORITO

Na osnovu prorauna odabrene dimenzije regulisanog korita, i to irina korita b=21,0 m i nagib kosina 1:1. Proraun je dat u prilozima u vidu Tabele 2.

Proraun nivoa velikih voda izvren je primjenom softvera Hec Ras. Rezultati prorauna prikazani su u tabeli 2.

Tabela2. Proraun nivoa velikih voda

U nastavku su dati poprecni profili

2