1. UVOD

Pesticidi, odnosno sredstva za zaštitu bilja su proizvodi kemijskog ili biološkog porijekla

koji su namijenjeni zaštiti ekonomski značajnih biljaka od korova, bolesti, štetnih insekata,

grinja i drugih štetnih organizama.

Svaki pripravak sredstva za zaštitu bilja dolazi na tržište u određenom obliku. Konačni oblik

u kojem sredstvo za zaštitu bilja dolazi na tržište naziva se formulacija. Prema agregatnom

stanju razlikujemo tečne i čvrste formulacije sredstava za zaštitu bilja.

Čvrste formulacije pesticida su prašiva i granule. Ove dvije formulacije dolaze u oblicima

koji se primjenjuju izravno – prašivo (P) i granule (G). Postoje i čvrste formulacije koje se

prije aplikacije pomiješaju s vodom – močivo prašivo (WP) i močive granule (WG). Ove

formulacije treba razlikovati i nikada ne miješati s vodom P i G formulacije jer one nisu za

to namijenjene. Danas se sredstva za zaštitu bilja najčešće primjenjuju tako da se prije

aplikacije pomiješaju s vodom

Postoje različite metode koje se koriste za aplikaciju pesticida.

Odabir metode aplikacije sredstva za zaštitu bilja ovisi o sljedećim parametrima:

• vrsta biljke koju se tretira,

• uzgojni oblik biljke koju će se tretirati,

• vrsta štetočine koja se suzbija (odnosi se na način hranjenja, način života, izbor skloništa,

vrijeme pojave i sl.),

• formulaciju odabranog sredstva za zaštitu bilja,

• raspoloživu opremu za aplikaciju sredstava za zaštitu bilja,

• dostupnost vode, kada se primjenjuje prskanje ili orošavanje,

• površina predviđena za tretiranje,

• konfiguracija terena na kojem se provodi aplikacija (nagib terena, sastav tla i sl.),

• vremenske (meteorološke) prilike.

Svaka proizvodnja koja želi biti produktivna i racionalna, mora biti mehanizirana.

1

2. Zaprašivanje

Zaprašivanje je metoda primjene pesticide u sitnim česticama u obliku prašiva. U tim

prašivima je aktivna tvar razrijeđena inertnim tvarima (minerali gline ili silikati) koja služi

za prostornu distribuciju aktivne tvari (iz istog razloga zbog čega se tećne formulacije

miješaju prije upotrebe s vodom). U zaštiti voćaka se slabo koristi, a u zaštiti vinove loze

samo za suzbijanje oidija sumporenjem, i rijetko, grožđanih moljaca. Vrlo se rijetko, I to

protiv nekih štetnika koji vrše zarazu korijena voćaka (žilogriz), koriste insekticidi u

granduliranom obliku.

Prašiva (P) su formulacije koje se zbog brojnih nedostataka sve rjeđe koriste.

Prednosti ovakvog načina zaštite su:

- nije potrebna voda jer je aktivna tvar već fabrički razrijeđena inertnim čvrstim

nosačem,

- imaju veliki radni zahvat,

- lagani su i mogu raditi većim radnim brzinama u odnosu na prskalice.

Sitne čestice prasiva (10-15 mikrometara) sire se unutar nasada pa je zahvat dosta velik i rad

brz. Aparati su lagani, pa manje sabijaju tlo.

Nedostaci ovakvog načina zaštite su:

- znatno slabija kvaliteta rada, do koje dolazi radi velikog gubitka prašiva driftom, pa i

ispiranjem kišom.

Smatra se da samo 10-20% prašiva doista ostanu na biljkama koje se tretiraju. i

trajnost djelovanja pesticide primjenjenog u obliku prašiva kraća je on onih

primjenjenih razrijeđenih vodom. Računajućo po jedinici površine prašivo je mnogo,

često I dvostruko, skuplje od sredstava ta prskanje s istom aktivnom tvari.

- sadrži mali procenat aktivne materije.

Zaprašivanje još više nego raspršivanje ometa vjetar. Današnjim uređajima nije osigurano

dovoljno precizno doziranje prašiva.

Povećanje depozicije prašiva na biljke postiže se vlažnim i elektrostatičkim zaprašivanjem.

Zapaženo je, naime, da kod zaprašivanja rano u jutro dok jop ima rose, prašivo bolje

dospijeva na površinu biljke. To se iskorištava tako da se istovremneo sa zaprašivanjem

izbacuje vrlo mala količina vode koja vlaži prašivo, te se ono lijepi na biljke.

2

Pri tome je količia vode obično ista kao i količina prašiva, tj. najčešće oko 20 l/ha.

Zaprašivanje se provodi prsnim ili ručnim leđnim zaprašivačima i motornim leđnim

zaprašivačima.

U ručnih zaprašivača obim rukama stišćemo ručke između kojih je smješten mjeh, a kod

leđnih zaprašivača se mjeh koristi jednom ručkom.

Slika 1. Shematski prikaz leđnog zaprašivača na mjeh

3

Slika 2. Leđni zaprašivač

Profesionalni ledjni zaprašivač br. 901 (plastični) je predstavljen 2008. godine, zamenjujući

stari zaprašivač br. 801 (metalni). Opremljen je rotirajućom drobilicom i regulatorom

izlaznog mlaza. Kapacitet mu je 8 kg i tezi samo 2.6 kg.

Postoje i leđni zaprašivači sa dva mjeha, tako da svaki pokret ručke izbacuje prašivo.

Postoje i prsni zaprašivači na ručni pogon ventilatora.

U nekih tipova leđnih rasprskivača moguće je izmijeniti spremnik i aparat podesiti za

zaprašivanje, a kod nekih se spremnik za prašivo zatvara malim spremnikom za vodu pa je

moguće vlažno zaprašivanje. Time nastaje leđni motorni zaprašivač. Postoje i traktorski

zaprašivači.

Slika 3. Kombinovani leđni zaprašivač podešen za zaprašivanje i vlažno

zaprašivanje

4

S tim u vezi, u praksi se sreću leđne motorne prskalice- zaprašivači, opremljene dodatnim

rezervoarom za vlažno rasprašivanje. Naime, iznad rezervoara za prašivo je instaliran

rezervoar za vodu sa odvodnom cijevi, koja ulazi u izlazni dio široke cijevi, gdje se prašivo

vlaži i odnosi na biljke koje se tretiraju. Pored navedenih kombinovanih mašina, u

zaprašivanju ratarskih kultura koriste se i zaprašivači.

Slika 4. Prijevozni motorni zaprašivač

Iz depozitora (1) homogenizirano prašivo mješalicom (2), putem dozatora (3), upućuje se u

zračnu struju turbine (4), koja zahvaćeno prašivo upućuje podesivom cijevi (7) na biljke.

Pogon turbine dobiva od benzinskog motora (5), koji je zajedno sa rezervoarom (6) postavljen

na zajedničkom ramu.

Postoje adaptirani zaprašivači koji se priključuju na rasprskivače, gdje se zračna struja

ventilatora koristi za trasport prašiva do tretiranih biljaka.

Pored zaprašivača u tretiranju biljaka protiv bolesti i štetočina, primjenjuju se na manjim

površinama i aerosolni generatori. Glavna karakteristika aerosolnih generatora je visoka

disperznost tečnosti nastala tako što ona ulaskom u užarenu gasnu smjesu, koja se kreće

velikom brzinom, isparava, a u dodiru sa spoljnom atmosferom kondenzuje u vrlo sitne

5

kapljice, koje prijanjaju na tretirane biljke. Tehničko rješenje generatora tečnog aerosola u

aplikaciji pesticida ahematski je prikazano na slici 5.

Slika 5. Ručni reaktivni zamagljivač

Za početni rad reaktivnog zamagljivača koriste se ručna pumpa za zrak i akumulator 6V.

Otvaranjem slavine (7) rezervoara za benzin, otpočinje se pumpanjem zraka i on se,

pomiješan sa benzinom u komori za miješanje, upučuje u komoru za paljenje (3), gdje iskrom

svječice (2) nastupa eksplozija, koja se prenosi u širu rezonantnu cijev (I) faza. Kako

rezonantna cijev ima otvor u njenom suženom dijelu to dolazi do naglom kretanja sagorjelih

gasova (II)faza prema vani.

Nakon nekoliko prvih eksplozija isključuje se iz rada akumulator, jer su zidovi komore za

paljenje užareni, a funkciju ubacivanja zraka preuzima povratni ventil-oscilirajuća membrana

(4). Ovaj ventil naizmjenično otvara ulaz zraku, koji se u fazi izlaska gasova, zbog nastalog

potpritiska u komori za miješanje, miješa sa benzinom i nastala smjesa odlazi u komoru za

paljenje, gdje ekplozijom sagorijeva. Na ovaj način proces se ponavlja.

Preko odgovarajućih ventila povezan je rezervoar za tekućinu (8), u kojem vlada stalan

pritisak. Otvaranjem regulacionog ventila (9) tečnost iz rezervoara odlazi spojnom cijevi u

diznu (6) u uskom dijelu rezonantne cijevi (5), gdje se vrši opisana dezintegracija tečnosti u

aerosol kojim se tretiraju biljke.

6

Ručni reaktivni zamagljivač koristi se i za zamagljivanje, kad se umjesto tečnog pesticida u

rezervoar ulijeva plinsko ulje D-2, a dodavanjem plamena glave zamagljivač se koristi kao

bacač plamena, kada se može primijenjiti u spaljivanju korova-vilina kosica.

Slika 6. Vinogradarski zaprašivač

Slika 7. Zaprašivač

7

Slika 8. Zaprašivanje kompirišta

8

3. PRIMJENA GRANULA

Neki se štetnici voćaka i vinove loze suzbijaju tretiranjem tla oko debla ili čokota

granuliranim insekticidima ili nematicidima. Postoje i neki herbicidi u granuliranom obliku.

Granule ili granulati pesticida znatno se sitniji od onih mineralnih gnojiva, obično se

njihove dimenzije kreću između 200 i 500 mikrometara.

Ovakav način zaštite se uglavnom upotrebljava pri borbi protiv voluharica, i to najčešće

prilikom sjetve ili sadnje različitih kultura.

Uređaji za aplikaciju granula (mikrogranulatori) mogu biti ručni i traktorski. Ručni uređaji

za aplikaciju granula mogu biti gravitacijski ili ventilatorski. Oba uređaja imaju rezervar za

granule i cijev za prolaz granula, dok gravitacijski ima ručni dozator čiju je ulogu preuzeo

ventilator kod ventilatorskog uređaja. Ručnim uređajima vrši se lokalna primjena oko

pojedinih biljaka ili u trake. Mogu se koristiti i za deponiranje mamaca zatorvanih

rodenticidima u rupe glodavaca.

Traktorski uređaji obično se koriste u kombinaciji sa sijaćicom ili nekim drugim

priključcima (za obradu tla).

Prednost ovoga načina zaštite je ta da voda nije potrebna za rad mikrogranulatora I da je

ova metoda najmanje ovisna o vjetru, a nedostatak je u niskoj koncentraciji granula.

Aplikatore granula treba kalibrirati kako bi se osigurala ujednačenost i točnost. Točne i

ujednačene primjene smanjuju mogućnost kontaminacije zemljišta, sto je veoma važno.

Količina materijala koji prolazi kroz otvor po okretaju ovisi o veličini otvaranja otvora i na

brzinu rotora. Velike razlike u značajkama proizvoda, kao što su veličina, gustoća i oblik,

zahtijeva ponovno kalibriranje za svaku kemikaliju koja se primjenjuje.

Klimatske promjene, kao što su temperatura i vlažnost zraka također može dovesti do

različitih protoka granula.

Slika 9. Rasipanje granula

9

Slika 10. Sistem za aplikacija granula

Slika 11. Primjena granula

10

Slika 12. Primjena granula

Slika 13. Traktorski uređaj aplikacije granula

11

Slika 14. Priprema i aplikacija granula na travnjaku (ručni uređaj)

12

4. ZAMAGLJIVANJE

Metoda zamagljivanja obuhvaća primjenu smjese sitnih kapljica (tekući aerosol) ili čvrstih

čestica (čvrsti aerosol) sa zrakom, u kojoj kapljice ili čvrste čestice radi svojih malih

dimenzija lebde u zraku I duže vrijeme ostaju sastavni dio atmosphere. Riječ aerosol dolazi od

aer= zrak i solvere= raspršiti ili otopiti, a u prirodi tekući je aerosol magla, a čvrsti aerosol

dim.

U zaštiti bilja se, uglavnom, koriste samo tekući aerosoli (kapljice manje od

<50mikrometara), budući da pesticidni dim ima tako sitne čestice (0,5-1 mikrometar) da se

može koristiti samo u zatvorenom prostoru. Treba razlikovati “suhe” aerosole pesticide, s

kapljicama manjim od 20 I “vlažni” aerosol pesticide, s kapljicama od 20 do 50 mikrometara

(u prirodi vlažna magla).

Sitnoća kapljica aerosol onemogućuje usmjeravanje mlaza, pa se aerosol giba pasivno,a ne

aktivno, nošen stujama zraka. Kako postoji opasnost pesticide za organizme I okoliš, oni se u

obliku aerosol koriste samo u ekstenzivnoj zaštiti npr. Za hitne intervancije na većem

prostoru, a nikako pri zaštiti voćnjaka I vinograda. Pri zamagljivanju se koriste ne razrijeđeni

preparati ili takvi koji se razrijeđuju samo s istom ili dvostrukom količinom nafte ( plinsko

ulje D-2) ili drugog razrijeđivača. Tekući aerosoli nastaju na dva načina:

- kondenzacijom, kada se tekućina pretvara u plin, čijom kondenzacijom nastaju sitne

kapljice aerosola.

- dispergiranjem, kada usitnjavanjem kapljica tekućine mehaničkim putem ili primjenom

specijalnih dodatnih tekućina nastaju aerosoli.

U zaštiti bilja nešto se vise koriste kondenzacijski aerosoli nekih insekticida proizvedeni

termičkim postupkom. Najjednostavniji takav postupak je uvođenje tekućeg pesticide u

ispušnu cijev avionskog motora. Radi visoke temperature ispušnih plinova, tekućina se

pretvara u plin, a izlaskom iz ispuha nastaje vidljiva insekticidna magla. Primjenjuje se pri

suzbijanju nekih štetnika u šumama, komaraca I sl., ali ne u poljoprivredi.

Nešto složeniji postupak proizvodnje toplih aerosol je korištenje reaktivnih aparata. Kako

proizvode dobro uočljivu maglu nazivaju se I zamagljivačima. Kod nas su dosta korišteni

ručni reaktivni zamagljivači tipa Schwingfeuer ili Swingfog. Najvažniji dijelovi tih aparata su

eksplozivna komora, izlazna cijev, spremnik pesticide, spremnik benzina i zračna crpka.

13

Smjesa zraka I benzinskih para ručnom se crpkom tjera u eksplozivnu komoru. Tamo iskra

svjećice izaziva eksploziju koja tjera plinove kroz izlaznu cijev napolje. Čim otpočnu prve

eksplozije prestaju se pokretati crpka, jer jedna eksplozija pali drugu I dovodi novu smjesu u

komoru. Broj eksplozija je između 2800 I 4500 u minuti. Pesticide posebnom cijevi ulazi u

izlaznu cijev blizu njenog završetka. Vrući izlazni plinovi pretvaraju insekticid u plin, koji

dolaskom u atsosferu kondenzira i nastaje tekući aerosol. Pun aparat ima masu 12-17 kg, a

spremnik sadrži oko 4 litre tekućine. Upotrebom čistog plinskog ulja D-2 (nafte) umjesto

insekticida, moguće je proizvoditi gustu maglu koja za mirna vremena lebdi iznad mrazom

ugroženih nasada I spriječava njihovo ohlađivanje. To je razlog da se ručni zamagljivači

mjestimično koriste u zaštiti od mrazeva.

Koriste se:

Generatori tople magle - uređaji za toplo zamagljivanje

Generatori hladne magle - ULV (ultra-low-volume) aerosol generatori

Leđne prskalice (knapsack sprayers) - sa ULV dodatkom

Ručne prskalice - pumpe

Glavna područja primjene ovih uređaja su:

Zaštita bilja u zatvorenim prostorima (staklenici: povrće, ukrasne biljke, gajenje pečuraka i

sl.)

Skladišta (poljoprivredni proizvodi, duvan, pamuk i sl.)

 

Slika 15. Zamagljivač

14

Neke štetočine prenose bolesti pa se moraju suzbijati i na taj način:

spriječiti širenja epidemija

provoditi mjere dezinfekcije u gajenju životinja

Komarci, muve i drugi insekti uspješno se suzbijaju:

čovjekovom okruženju (naselja, stambeni prostori, prijevozna sredstva i dr.)

U veterinarstvu (farme, prijevozna sredstva i dr.)

Slika 16. Ontogeneza insekata

Ovi uređaji koriste se također za:

spriječavanje klijanja krompira

Proizvodnju „magle“ za filmsku industriju

Primjena tehnike koja je prihvatljiva za okolinu u području zaštite bilja i suzbijanja štetočina

dobija s vremenom sve veći značaj.

Kroz niz godina na ovom području, razvijala je IGEBA svoje proizvode. S najmanjom

potrebnom količinom preparata po površini pridonosi IGEBA zaštiti okoline.

IGEBA generatori tople magle mogu kako u zatvorenom tako i na otvorenom prostoru

proizvoditi gustu insekticidnu maglu, koja s odgovorajućom aktivnom materijom posjeduje

trenutni letalni efekat kako na leteće tako i na gmižuće insekte.

15

Kod odgovarajućih vremenskih uslova magla se zadržava minimalno.  Količina formulacije

varira između 8 I 200 l/h.

Kolika je njihova efikasnost najbolje govori činjenica da 1ha suvremenog plastenika može

zaštiti ukupno 8sati efektivnog u pravilu večernjeg odnosno noćnog rada. Zamagljivanje kao

način zaštite od bolesti i štetnika na povrću ili cvijeću u zaštićenom prostoru (plastenika i

staklenika) novi je trend u zaštiti. Već sada su neke europsek zemlje s razvijenom

proizvodnjom povrća u zaštićenom prostoru prešle na zamagljivanje kao način zaštitte, a

prskanje i prskalice šalju u povijest. Primjena zamagljivača ima puno prednosti u odnosu na

prskanje:

Puno bolje prekrivanje lista što znači veću kvalitetu zaštite

Rad bez prisustva čovjeka, jer se on programira pomoću tajmera ili mikroprocesora.

To omogućava veliko smanjenje troškova i puno jeftiniju proizvodnju

Manje zagađivanje tla i okoliša, jer nema kapanja sa lista

Zamagljivači rade s jednog mjesta jer imaju veliki domet (60m) i vrlo su jednostavni

za rukovanje i održavanje

Visokotlačne prskalice koriste se za zaštitu u plastenicima. One su zapravo prethodnica

zamagljivača. Rade sa tlakom od 50 – 200 bara I najčešće se koriste u manjim objektima

plastenika. One također proizvodne sitnije mikronske kapljice od prskalica niskog tlaka (5-15

bara). Wanjet ima nekoliko tipova prskalica koje se razlikuju po tipu I kapacitetu pumpe.

Robot je uređaj nove generacije za zaštitu u zaštićenom prostoru. Radi na principu

infracrvenih zraka kojima uništava razne gljivične bolesti, a poznato je da su gljivične bolesti

oko 80% svih bolesti na povrću u zaštićenom prostoru. To je sigurno uređaj budućnosti jer ne

koristi zaštitna sredstva što će biti njegova velika prednost. Robot se kreće po cijevima za

grijanje u suvremenim objektima.

16

5. DEZINFEKCIJA SJEMENA

U suvremenoj ratarskoj proizvodnji, sjemena brojnih kultura prije sjetve redovno se zaštićuju

od raznih bolesti I štetočina. U tu svrhu vrši se njihova dezinfekcija, koja može biti suha,

poluvlažna I vlažna.

Suha dezinfekcija obavlja se u zaprašivačima, koji mogu biti na ručni ili motorni pogon.

Danas su u primjeni motorni zaprašivači, kojim su opremljena specijalizovana sjemenska

preduzeća. Najčešće su to univerzalne stacionirane mašine, namijenjene za suhu I poluvlažnu

dezinfekciju sjemena.

Prema shematskom prikazu, kosim elevatorom (1), očišćeno sjme upućuje se u kašikasti

elevator (2) koji ga prebacuje u kosu cijev (3). Istovremeno u tu cijev ulazi dezinfekcioni

preparat – prašak preko depozitora (5), koji zajedno sa sjemenom odlazi u rotirajući bubanj

(7). Prolaskom kroz bubanj zaprašeno sjme upućuje se u vreću (8).

Ukoliko je potrebna poluvlažna I vlažna dezinfekcija tada se koristi pumpa (9), kojom se tečni

preparat ubacuje u bunker putem dizni (10), koje ga raspršuju I miješaju sa sjemenom u

rotirajućem bunker. Pored univerzalne u praksi se koristi I mašina namijenjena isključivo za

vlažnu dezinfekciju sjemena. Inače, slične je konstrukcije prethodnoj, uz napomenu da se

dezinfekciona tečnost ubacuje u rotacioni cilindar sabijenim zrakom od kompresora. Sabijeni

zrak potiskuje tečnost kroz dizne pod pritiskom od 2 do 6 bara, gdje se u vrlo sitnim

kapljicama (80-100 mikrometara) aplicira na površinu sjemena u rotacionom bubnju.

Aplikacija esticide u polju obavlja se korištenjem prsalica, adaptiranim raspršivača,

aerosolnih generatra, zaprašivača I prskalica zaprašivača.

17

Slika 17. Univerzalna mašina za dezinfekciju sjemena

Slika 18. Mašina za dezinfekciju sjemena

NajmodernijI Universal sjemenarstvo LP 800 i LP 2000 komercijalno tretiranje sjemena.

Specijalizirano za komercijalni tretman sjemena aplikacija dividende Extreme ® fungicida i

insekticida na Cruiser ® sjemena pšenice i ApronMaxx ® fungicid plus CruiserMaxx ®.

Bitno je precizno usmjeravanje I pokrvenost tako da mašina može izvršiti dezinfekciju

sjemena. Zaštita sjemena od bolesti I insekata je nužna, time se omogućuje veći prinos

biljaka, veća produktivnost.

18

Slika 19. Uređaj za dezinfekciju sjemena

Slika 20. Mašina za dezinfekciju

19

6. ZAKLJUČAK

Usjeve koje čovjek uzgaja ugrožava približno 30 000 vrsta korova, 3 000 nematoda-

nametnika, 10 000 vrsta insekata te približno isti broj uzročnika biljnih bolesti. Zbog

štetočinja gubi se 20-40% potencijalne proizvodnje hrane, važnost upotrebe sredstava za

zaštitu bilja za sigurnu I zdravu proizvodnju hrane postaje sve izraženija.

Efikasnost zaštite biljaka ne zavisi samo od odabranog sredstva (preparata) već I od mnogih

drugih činilaca. Možemo odabrati najefikasnije sredstvo, ali ako ga nismo primijenili onda

kada je za to momenat, zaštita će izostati. Tada imamo višestruku štetu; nećemo ostvariti

planirani prinos, nećemo ostvariti planirani kvalitet, zagadit ćemo životnu sredini I sl.

7. PREGLED LITERATURE

20

1. Brčić, J., Sarić O. (2004): Mehanizacija u poljoprivrednoj proizvodnji.

Univerzitet u Sarajevu Poljoprivredni fakultet.

2. Brčić, J., Maceljski, M., Novak, M., Ploj, T., Barčić, J., Mirošević, N. (1995):

Mehanizacija u voćarstvu I vinogradarstvu. Agronomski fakultet- Zagreb.

3. Škaljić S., Nermin R. (2010): Mehanizacija u fitomedicini (izvod iz predavanja

za studente Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta) Sarajevo.

Internet izvori:

http://www.prapopoulos.gr/minisite/serbo-croatian/index.htm

file:///C:/Users/Milana/Downloads/Prirucnik.pdf

http://www.caes.uga.edu/publications/pubDetail.cfm?pk_id=6408

http://www.sagadrvo.rs/proizvodi-detaljnije.php?ID=257

http://www.nibon-pak.hr/strojevi-i-oprema-za-proizvodnju-u-plastenicima/

http://www.solomonrapidsseed.net/seedtreating.html

21