tehniČke upute za izradu zavrŠnih radova - evro-pf.siŒke-upute-za-izradu... · tablice,...

Na temelju članka 10. Akta o osnivanju privatne ustanove visokog obrazovanja Nova univerza (pročišćeni tekst od 10. lipnja 2016.) Upravni odbor Nove

univerze dana 29. svibanja 2017. godine

usvojio je sljedeće

TEHNIČKE UPUTE ZA IZRADU ZAVRŠNIH RADOVA

TEHNIČKE UPUTE ZA IZRADU ZAVRŠNIH RADOVA NOVE UNIVERZE 2

SADRŽAJ

1 PRAVILA ZA OBLIKOVANJE...................................................................................................................... 3

2 STRUKTURA ZAVRŠNIH RADOVA ........................................................................................................... 5

2.1 SAŽETAK .................................................................................................................................................... 5

2.2 SADRŽAJ ..................................................................................................................................................... 5

2.3 UVOD ........................................................................................................................................................... 5

2.4 SADRŽAJ ZAVRŠNIH RADOVA .............................................................................................................. 6

2.4.1 Sadržaj diplomskog rada ........................................................................................................................ 6

2.4.2 Sadržaj magistarskog rada ...................................................................................................................... 8

2.4.3 Sadržaj doktorske disertacije ................................................................................................................. 10

3 DOKUMENTACIJSKA OSNOVA ZAVRŠNIH RADOVA ......................................................................... 12

3.1 CITIRANJE.................................................................................................................................................. 12

3.2 REFERENCE I BILJEŠKE .......................................................................................................................... 13

3.3 NAVOĐENJE IZVORA I LITERATURE ................................................................................................. 14

3.3.1 Samostalne publikacije .......................................................................................................................... 15

3.3.2 Članak u časopisu .................................................................................................................................. 15

3.3.3 Prilog odnosno poglavlje u knjizi ili zborniku radova .......................................................................... 16

3.3.4 Izvori prava ........................................................................................................................................... 16

3.3.5 Sudska praksa ........................................................................................................................................ 17

3.3.6 Internetski izvori ................................................................................................................................... 18

3.4 POPIS GRAFIKONA .................................................................................................................................. 19

3.5 POPIS KORIŠTENIH KRATICA I AKRONIMA ..................................................................................... 22

3.6 POPIS PRIJEVODA STRANIH IZRAZA .................................................................................................. 22

4 OBLIK ZAVRŠNOG RADA .......................................................................................................................... 22

4.1 OBLIK DIPLOMSKOG RADA .................................................................................................................. 22

4.1.1 Omotna stranica (korice) ....................................................................................................................... 22

4.1.2 Naslovna stranica .................................................................................................................................. 23

4.2 OBLIK MAGISTARSKOG RADA ............................................................................................................. 23



4.3 OBLIK DOKTORSKE DISERTACIJE ....................................................................................................... 25



5 POŠTOVANJE AUTORSKIH PRAVA I SPRJEČAVANJE PLAGIJATORSTVA NA NOVI UNIVERZI ...

27

2


1 PRAVILA ZA OBLIKOVANJE

Format papira: A4.

Format stranice: uspravan.

Margine: gore, desno i lijevo poravnane od ruba 2,54 cm, dolje 2,5 cm.

Fontovi:

Tip fonta: preporučujemo font Arial.

Veličina znakova u tekstu: 12 točaka uspravno (12 points,

regular). 1,2 razmaka između redaka (1,2 line spacing).

Tekst obostrano poravnati (od ruba do ruba, justify). Eventualno

rastavljanje riječi crticom (soft hyphen). Razmaci su odvojeni

praznim retkom.

Jezični pregled:

Završni rad mora biti lektoriran prije predaje na tehničku provjeru, a prilikom

predaje treba biti priložena potpisana izjava lektora (vidjeti u Prilogu 4.).

Tisak:

Tekst se tiska od Sadržaja dalje (uključujući Sadržaj) obostrano u mekom i tvrdom

uvezu.

Uvez:

a) Diplomski rad

Diplomski rad treba biti uvezan u tamnozeleno platno ili sličan materijal (tvrdi

uvez). Napisi na koricama trebaju biti otisnuti srebrnim slovima.

b) Magistarski rad

Magistarski rad treba biti uvezan u tamnoplavo platno ili sličan materijal (tvrdi


c) Doktorska disertacija

Doktorska disertacija treba biti uvezana u crno platno ili sličan materijal (tvrdi


Numeracija:

Stranice trebaju biti numerirane redom od prve do posljednje stranice teksta (dolje

u sredini).

Na prvoj (unutarnjoj) stranici numeracija nije ispisana.

Sažetak je numeriran malim rimskim brojem, ii, Abstract (sažetak na stranom

jeziku) malim rimskim brojem iii, a Sadržaj malim rimskim brojem iv, v...

Drugi dio završnog rada (od uvoda do kraja) numerira se arapskim brojevima

(1, 2, 3 itd., što znači da je prva stranica uvoda označena brojem 1).

3


Opseg teksta:

a) Diplomski rad

Preporučljivi opseg diplomskog rada je u pravilu od 90.000 do 120.000 znakova

(to jest 45 do 60 stranica teksta), eventualni prilozi ne ubrajaju se u navedeni

opseg diplomskog rada.

b) Magistarski rad

Opseg magistarskog rada je u pravilu od 150.000 do 200.000 znakova (to

jest 90 do 120 stranica teksta), eventualni prilozi ne ubrajaju se u navedeni

opseg magistarskog rada.

c) Doktorska disertacija

Preporučljivi opseg doktorske disertacije je u pravilu od 250.000 do 350.000

znakova (to jest 150 do 210 stranica teksta), eventualni prilozi ne ubrajaju se u

navedeni opseg disertacije.

4


2 STRUKTURA ZAVRŠNIH RADOVA Struktura ili kompozicija završnog rada prikazana je u radnim tezama. Struktura

označava sastav, raspored sadržaja i povezanost svih dijelova (elemenata) završnog

rada. Obvezni elementi i struktura završnih radova:

2.1 SAŽETAK

Sažetak sadržava pregled odnosno jasan sadržaj cijelog rada. Namijenjen je široj

javnosti kao informacija o završnom radu, a čitatelju omogućuje brzo upoznavanje

njegovih bitnih karakteristika. Sažetak treba biti napisan na slovenskom jeziku i na

jednom od svjetskih jezika (obično na engleskom - Abstract). Njegova dužina treba

biti do 700 riječi. Na kraju sažetka i Abstracta potrebno je navesti cca 5 ključnih riječi

odnosno key words.

2.2 SADRŽAJ

Sadržaj rada predstavlja osnovni nacrt rada koji čitatelju omogućuje brzi uvid u rad.

Sadržaj predstavlja brojčano-tekstualni pregled dijelova i poddijelova završnog rada,

s pomoću kojih možemo brzo pronaći stranice.

2.3 UVOD

Obvezni dio rada je uvod. Uvod je početni i pristupni dio koji predstavlja završni rad

i lik autora. Uvod treba čitatelja uvesti u područje tematike rada, upoznati ga s

problemom i predmetom rada, postavljenim hipotezama, svrhom i ciljevima

istraživanja, rezultatima već obavljenih istraživanja, znanstvenim metodama te

strukturom rada. Sadrži konkretizirane izjave koje je student naveo u obrazloženju i

radnim hipotezama prilikom prijave teme, pri čemu je u obrazloženju pisao u

budućem vremenu, a u konačnom obliku uvoda treba pisati u prošlom vremenu.

Uvod u pravilu treba sadržavati sljedeće dijelove:

a) Uvod diplomskog rada:

definiranje teme

svrha i cilj diplomskog rada

metodologija rada

sažeti opis prema predviđenim poglavljima

Uobičajeno je da opseg uvoda iznosi od 5 do 10 % cijelog opsega rada.

b) Uvod magistarskog rada:

problem i predmet istraživanja uz postavljene hipoteze

svrha i ciljevi magistarskog rada

procjena prethodno provedenih istraživanja

metode istraživanja

5


sažeti opis prema predviđenim poglavljima.

Uobičajeno je da opseg uvoda iznosi od 5 do 10 % cijelog opsega rada.

c) Uvod doktorske disertacije: vidjeti točku b).

2.4 SADRŽAJ ZAVRŠNIH RADOVA

2.4.1. Sadržaj diplomskog rada

Sadržajni dio teksta diplomskog rada u pravilu se sastoji od povijesno-teorijskog

dijela, analitičko-eksperimentalnog dijela te od zaključka ili perspektivnog dijela.

Navedeni dijelovi sadržajnog teksta diplomskog rada predstavljaju sadržajne

sklopove koji mogu imati više dijelova ili poddijelova karakterističnih naslova.

Cjelokupna tematika diplomskog rada treba biti smisleno obrađena u do pet

međusobno povezanih dijelova (poglavlja) koji se mogu raščlaniti na do tri

potpoglavlja.

Poglavlja i potpoglavlja označujemo decimalnim sustavom ili sustavom decimalne

klasifikacije, s najviše do četiriju decimalnih jedinica. Poglavlja i potpoglavlja trebaju

biti numerirana sukladno standardima SIST ISO 2145 i SIST ISO 690.

Primjer:

1 POGLAVLJE (veličina slova 14 točaka, velika slova, uspravno, podebljano)

1.1 PRVO POTPOGLAVLJE (veličina slova 12 točaka, velika slova, uspravno, podebljano)

1.1.1 Drugo potpoglavlje (veličina slova 12 točaka, mala slova, uspravno, podebljano)

1.1.1.1 Treće i svako iduće potpoglavlje (veličina slova 12 točaka, mala slova,

kurzivom, podebljano).

Za označavanje i zapis dijelova diplomskog rada vrijedi:

naslov (svakog) poglavlja napisan je na vrhu nove stranice

iza naslova poglavlja trebaju biti dva reda razmaka, zatim slijedi tekst odnosno

potpoglavlje

prije naslova prvog i drugog potpoglavlja trebaju biti dva reda razmaka, prije

naslova trećeg i svih idućih potpoglavlja treba biti jedan red razmaka

iza naslova svakog poglavlja treba biti jedan red razmaka

svako poglavlje odnosno potpoglavlje (kao i slike, tablice...) označava se

arapskim brojem.

Povijesno-teorijski dio namijenjen je prikazu razvoja teme koja se obrađuje i prikazu

dosadašnjih teorijskih spoznaja u vezi s temom.

Analitičko-eksperimentalni dio je najvažniji dio diplomskog rada. U tom dijelu student

dokazuje svoje znanje, iskustvo, kritičko mišljenje i kreativnost. Treba logično spojiti

relevantne spoznaje, činjenice, dokaze i misli u obrazloženju

6


teme diplomskog rada i u definiranju zaključaka. Mora biti samostalan, objektivan u

procjeni i iznošenju relevantnih ocjena i prijedloga, svoju samostalnost i odgovornost

treba potvrditi argumentima i osnovanim dokazima. U tom dijelu student citira tuđe

stavove, spoznaje i formulacije odnosno navodi korištenu literaturu.

U zaključnom ili perspektivnom dijelu diplomskog rada student jasno, sustavno i

koncizno izlaže relevantne spoznaje, informacije, stavove i utvrđene činjenice koje

su obrađene i opširno definirane u analitičko-eksperimentalnom dijelu diplomskog

rada. U tom se dijelu citati i fusnote ne navode. Također se ne označava jedinicama

decimalnog sustava, već se formulira kronološki prema strukturi diplomskog rada u

alinejama.

Popis korištene literature i izvora

Na kraju diplomskog rada potrebno je navesti popis sve korištene literature i

izvora. Literatura treba biti navedena abecednim redom prezimena autora citiranih

djela te označena rednim brojem. Izvore treba razvrstati po skupinama (na primjer

monografije, članci u periodici, izvori prava). Popis mora obuhvaćati najmanje 10

bibliografskih jedinica.

Popis slika i tablica (prema potrebi na kraju Sadržaja)

Tablice, grafikone, crteže, sheme, karte, mape i druge ilustracije koje su uključene u

diplomski rad trebamo razvrstati kronološki, odvojeno za svaku vrstu ilustracija.

Popis korištenih kratica i akronima (prema potrebi na kraju Sadržaja)

Kratice i njihova objašnjenja objavljujemo u posebnom pregledu.

Popis prijevoda stranih izraza (prema potrebi na kraju Sadržaja)

Popis priloga (ako postoje, prema potrebi na kraju Sadržaja)

Anketne upitnike, analitičke tablice, korištene dokumente i slično treba prikazati

kronološki u popisu priloga te ih staviti na kraju dijela.

Izjava o autorstvu i objava imena lektora (prije sažetaka)

Student treba lijevo ispod izjave napisati mjesto i datum, a desno ime i prezime, ispod

crte slijedi vlastoručni potpis.

Vidjeti u Prilogu 3.

7


2.4.2. Sadržaj magistarskog rada

Student treba završni tekst magistarskog rada razraditi u tri sklopa, i to: povijesno-

teorijski, retrospektivni ili eksplikativni dio, analitičko-eksperimentalni dio, zaključni ili

perspektivni dio.

Gore navedeno ne znači da se rad sastoji samo od triju dijelova i od triju naslova tih

dijelova. Navedeni dijelovi predstavljaju sadržajne sklopove odnosno grupe koje

mogu imati više dijelova ili poddijelova karakterističnih naslova. To posebno vrijedi

za analitičko-eksperimentalni dio, koji je najopsežniji, i u kojem se rješava istraživački

problem i predmet istraživanja te dokazuju postavljene hipoteze. Cjelokupna

tematika magistarskog rada treba biti smisleno obrađena u do devet međusobno

povezanih dijelova uz uvod i zaključak.

Dijelove i poddijelove označavamo decimalnim sustavom ili sustavom decimalne

klasifikacije, s najviše do četiriju decimalnih jedinica. Poglavlja i potpoglavlja trebaju

biti numerirana sukladno standardima SIST ISO 2145 i SIST ISO 690. 1, 1.1, 1.1.1,

2, 2.1, 2.1.1 itd.).

Središnji dio magistarskog rada je njegov najvažniji dio. U tom dijelu student

dokazuje svoje znanje, sposobnosti, iskustvo, kritičko mišljenje, kreativnost,

iskusnost istraživanja i motiviranost. Student treba logično spojiti relevantne

spoznaje, činjenice, dokaze i misli u definiranju problema istraživanja i provedbi

zaključaka. Uz to treba biti samostalan, objektivan u procjeni i iznošenju relevantnih

ocjena i prijedloga, svoju samostalnost i odgovornost treba potvrditi argumentima i

osnovanim dokazima. U tom središnjem dijelu student citira tuđe stavove, spoznaje

i formulacije,odnosno navodi korištenu literaturu.

Zaključni dio magistarskog rada treba sadržavati:

postignute rezultate i ciljeve istraživanja

provjeru hipoteza ili odgovor na istraživački problem

doprinos rezultata istraživanja znanosti odnosno struci

primjenu rezultata istraživanja.

U zaključnom ili perspektivnom dijelu magistarskog rada student jasno, sustavno i

koncizno izlaže relevantne spoznaje, informacije, stavove i utvrđene činjenice koje

obrađuje i opširno definira u analitičko-eksperimentalnom dijelu magistarskog rada u

kojem se postavljena hipoteza može dokazati ili opovrgnuti. U tom se dijelu citati i

fusnote ne navode. Također se ne označava jedinicama decimalnog sustava, već se

formulira kronološki prema strukturi magistarskog rada u alinejama.

8


Popis korištene literature i izvora

Na kraju magistarskog rada potrebno je navesti popis sve korištene literature i izvora,

i to u skupinama i abecednim redom prezimena autora citiranih djela. Popis treba

numerirati rednim brojevima. Popis mora obuhvaćati najmanje 50 bibliografskih

jedinica od kojih je najmanje 1/5 stranih izvora.

Popis slika i tablica (prema potrebi na kraju Sadržaja)

Tablice, grafikone, crteže, sheme, karte, mape i druge ilustracije koje su uključene u

magistarski rad trebamo razvrstati kronološki, odvojeno za svaku vrstu ilustracija.

Popis korištenih kratica i akronima (prema potrebi na kraju Sadržaja)

Kratice i njihova objašnjenja navodimo u posebnom pregledu.

Popis prijevoda stranih izraza (prema potrebi na kraju Sadržaja)

Prilozi (ako postoje)

Anketne upitnike, analitičke tablice, korištene dokumente i slično treba prikazati

kronološki u popisu priloga te ih navesti na kraju. Izjava o autorstvu i objava imena lektora (prije sažetaka)

Student treba lijevo ispod izjave napisati mjesto i datum, a desno ime i prezime, ispod

crte slijedi vlastoručni potpis.

Vidjeti u Prilogu 3.

9


2.4.3. Sadržaj doktorske disertacije

Doktorska disertacija mora sadržavati:

a) naslov

Doktorska disertacija je rezultat samostalnog istraživačkog rada studenta na kraju

studija. Temu za disertaciju predlaže student u dogovoru s mentorom. Tema se treba

odnositi na stručno ili znanstveno područje za koje se student osposobljava. Naslov

teme treba odražavati sadržaj disertacije.

b) definiranje teme

Student mora objasniti temu doktorske disertacije i istaknuti važne činjenice u vezi s

radom. Također može kratko opisati i strukturu same disertacije.

c) problem, predmet i postavljene hipoteze istraživanja

Student mora definirati područje o kojem će raspravljati i iz kojeg proizlazi problem.

Definiranje problema treba biti precizno i jasno. Također, može uključivati

razjašnjenje dimenzija problema i važnost njegova rješavanja. Odgovarajuće

definiranje problema i predmeta istraživanja za studenta je osnova za postavljanje

radnih hipoteza (istraživačkih pitanja). Student treba u ovoj točki identificirati i glavne

pretpostavke odnosno hipoteze (istraživačka pitanja). Pretpostavke odnosno

hipoteze (istraživačka pitanja) i ograničenja predstavljaju početak proučavane teme.

Pretpostavke su iznimno važne zato što u proučavanju teme gotovo da i nije moguće

uzeti u obzir sve čimbenike koji definiraju određeno područje. Stoga se koriste

pretpostavke koje studentu omogućuju pojednostavljivanje proučavanja. Student

tako pretpostavlja da se brojni čimbenici problema ne mijenjaju, što olakšava njegov

rad, jer se na taj način može fokusirati na usko područje proučavanja ili čak na

pojedini primjer. Pretpostavke odnosno hipoteze moraju biti jasno definirane.

Ograničenja u proučavanju problema možemo uključiti u doktorsku disertaciju. Za

ograničenje možemo navesti i problem ograničenog pristupa podatcima, poslovnoj ili

državnoj tajni, manjak stručne literature, nespremnost odgovornih na suradnju itd.

d) svrha i ciljevi istraživanja

Svrha doktorske disertacije u osnovi proizlazi iz postavljenog problema i znači

traženje odgovora na postavljenu osnovnu hipotezu (istraživačko pitanje). Student

mora u disertaciji objasniti svrhu postavljenog problema i odgovoriti na pitanje zbog

čega analizira odabranu temu. Svrhe mogu biti različite i proizlaze iz problema koji

je student izložio pri izradi disertacije, ali ipak trebaju dati odgovor na pitanje što će

se predloženim istraživanjem promijeniti u struci.

Ciljevi doktorske disertacije upućuju na to što sve treba student obaviti za postizanje

svrhe istraživanja. Ciljeva može biti i više, student si može postaviti čak i više

podciljeva. Preporučuje se da si student postavi pitanja na koja će tijekom

istraživanja,

10


formuliranja i predstavljanja rezultata istraživanja pokušati iznijeti osnovane

odgovore.

e) procjena dosadašnjih istraživanja

U ovoj točki student pokušava uključiti dosadašnja istraživanja koja su se odnosila

na temu doktorske disertacije. U istraživanja mogu biti uključene publikacije,

dokumentarni događaji, statistički podatci, monografije, dokumenti i sl. Student treba

objasniti po čemu će se njegova disertacija razlikovati od dosadašnjih istraživanja.

f) metode istraživanja

U doktorskoj disertaciji student mora navesti metode za postizanje ciljeva disertacije.

S pomoću navedenih metoda student će pokušati riješiti problem i predmet

istraživanja te dokazati postavljenu radnu hipotezu (istraživačko pitanje). Student

najčešće koristi jednu glavnu znanstveno-istraživačku metodu, a uz nju može koristiti

i brojne druge, koje se smatraju pomoćnim metodama. Nije dovoljno samo nabrojiti

metode već je potrebno napisati i područje te način primjene za svaku od njih.

g) koncizna struktura predviđenih poglavlja

Student mora u ovoj točki kratko opisati sadržaj (poglavlja i potpoglavlja).

h) očekivani rezultati istraživanja

Student mora navesti očekivane rezultate istraživanja kojima će doprinijeti

razumijevanju određenih nalaza.

i) očekivan doprinos znanosti i struci

Student mora iznijeti najznačajnije rezultate istraživanja koji će doprinijeti znanosti i

struci.

j) primjena rezultata istraživanja

Student mora u ovoj točki kratko izložiti mogućnosti primjene rezultata istraživanja.

k) popis literature i izvora (najmanje 100 bibliografskih jedinica)

U posljednjoj točki student navodi sve izvore i literaturu (odvojeno). Doktorska

disertacija mora sadržavati najmanje 100 bibliografskih jedinica literature. Fokus bi

ponajprije trebao biti na stranoj i izvornoj literaturi.

11


3 DOKUMENTACIJSKA OSNOVA ZAVRŠNIH RADOVA

Dokumentacijska osnova završnog rada obuhvaća citiranje literature i izvora, bilješke

ispod crte (fusnote) i ilustracije.

Rječnik izraza prema SSKJ:

citat: doslovno preuzimanje stranog teksta

referenca: uputa na izvor s kojega je u knjigu ili članak izravno ili neizravno

prenesen zaštićen sadržaj podataka

bilješka: kraće objašnjenje uz tekst.

3.1 CITIRANJE

Prilikom pisanja potrebno je strogo odvojiti autorov tekst od stranog teksta i tuđih

spoznaja, misli, ideja, podataka, ilustracija itd. Pisac može preuzeti definicije

pojmova, znanstvene činjenice, ideje, podatke, informacije, ilustracije itd., ali na

način da je jasno navedeno autorstvo tuđeg teksta, tuđih spoznaja, misli, ideja itd. iz

kojih je izvora autor preuzeo ili doslovno prepisao sve navedeno. To se postiže

citiranjem. Citiranje je usmeno ili pisano navođenje, od riječi do riječi, tuđih dijelova

teksta ili riječi koje možemo provjeriti. Svrha citiranja je višestrana. Student s pomoću

citata ilustrira problem te mu služi kao dokaz kojim argumentira vlastite misli na način

da se poziva na određeni autoritet. Kod citiranja je potrebno uvijek jasno naznačiti

gdje prestaju stavovi autora i počinje iznošenje tuđih stavova.

Student često koristi citate zbog suprotstavljanja drugim autorima kako bi time

njegovi protuargumenti bili još uvjerljiviji. Ako u citatu, u navođenju, izostavi određene

riječi ili dijelove teksta, mora to naznačiti trotočkom. To su tzv. izvučeni citati u kojima

je posebno važno da ne mijenjamo smisao misli autora. Ako je citat napisan kurzivom

ili podebljan, student mora citirati također u takvom obliku. Ako želi autor citat

naglasiti i napisati ga podebljano, podvučeno ili kurzivom, treba to navesti u bilješki

ispod crte (na primjer: podvukao autor).

U stručnim radovima, koji se koriste prije svega u inozemstvu i u kojima je citat

iznimno važan, autor može navesti citate na jeziku na kojem su napisani. Citati na

stranom jeziku moraju biti prevedeni, a prijevod mora biti naveden u bilješki ispod

crte. Prilikom citiranja autor treba uzeti u obzir opseg tuđeg teksta u usporedbi s

rezultatima vlastitih istraživanja i spoznaja. Citati moraju biti skladno uključeni u tekst

i vezani za temu završnog rada.

Doslovno preuzimanje tuđih dijelova teksta treba biti postavljeno u zagradama i na

kraju preuzetog teksta potrebno je tuđi rad naznačiti na uobičajen način. Ako student

duži tekst interpretira vlastitim riječima i na svoj način (parafrazira), treba naznačiti

izvor iz kojeg je parafrazirani tekst preuzet. Preuzimanje tuđih ostvarenja (tuđeg

teksta) bez navođenja autora nedopušteno je i predstavlja plagijat (intelektualnu

krađu).

12


Postoji više načina odnosno sustava citiranja.

Nova univerza koristi način citiranja APA1 (citiranje na kraju rečenice u oblim

zagradama).

U iznimnim slučajevima, i na temelju dogovora s mentorom, u završnim radovima koji proučavaju pravne teme student može koristiti način citiranja OSCOLA2.

3.2 REFERENCE I BILJEŠKE

Reference i bilješke navodimo ispod crte, veličina slova je 10 točaka, uspravno.

Bilješke ispod crte pišemo na dnu stranice, crtom odvojene od glavnog teksta (dužina

crte iznosi do jedne petine dužine retka). Mjesto u tekstu na koje se bilješka odnosi i

bilješka ispod crte trebaju biti označeni istim brojem. Bilješka ispod crte (fusnota)

uvijek stoji na istoj strani kao i mjesto bilješke i povezana je istim brojem u tekstu.

Bilješke je potrebno numerirati u neprekidnom nizu od početka do kraja teksta.

Numerira se arapskim brojkama. Brojeve bilješki ispod crte u pravilu pišemo

kronološki rednim brojem od početka do kraja teksta bez zareza.

Postoje dva tipa bilješki ispod crte, i to:

eksplikativne bilješke: dopunska obrazloženja pojedinih dijelova

obrazloženja, određenih podataka, informacija, stavova, činjenica, ali i

spoznaja koje su navedene u tekstu

komparativne bilješke: upućuju na neki drugi izvor, bibliografsku jedinicu

koja obrađuje istu ili sličnu problematiku ili na dijelove istog izvora. U to su

uključene i sve naznake poveznica na mrežne stranice.

Pravila citiranja, pisanja bilješki i referenci

Najprije je potrebno navesti autora citata, zatim godište rada iz kojeg je citat i stranicu

na kojoj je napisan (Jerovšek, 2006, str. 37).

Ako je riječ o dvojici autora, uvijek treba navoditi oba imena (Jerovšek i Čebulj, 1995.,

str. 125). Ako su tri autora, pišemo svu trojicu (Jerovšek, Čebulj i Jambrek, 1995., str.

125).

U tekstovima s više od tri autora, navodi se prezime samo prvog autora (Jerovšek et

al., 1995.).

Ako se pozivamo na određenu ideju bez citiranja, izvor označavamo na sljedeći način:

(vidi Jambrek, 2007., str. 123).

Citirati možemo i spoznaju određenog autora (npr. Jerovšek) koja je sažeta u radu

drugog autora (npr. Čebulj). Riječ je o citiranju prema sekundarnom izvoru (a ne prema

izvorniku).

13

1 Više o načinu citiranja APA možemo naći na mrežnim stranicama, na primjer

http://trexler.muhlenberg.edu/, http://web.calstatela.edu/library/guides/3apa.pdf.

2 Više o načinu citiranja OSCOLA možemo naći na mrežnim stranicama, na primjer

http://trexler.muhlenberg.edu/,

http://web.calstatela.edu/library/guides/3apa.pdf


https://www.law.ox.ac.uk/research- subject-groups/publications/oscola.

To naznačimo na način da prvo navedemo autora citata (izvornik), zatim napišemo

»U:« i napišemo prezime autora rada (Jerovšek U: Čebulj, 1998., str. 20); u općem

pozivanju na određenog autora, odnosno rad, potrebno je navesti samo prezime i

godište (Jambrek, 2005.). Takav način pozivanja neka bude iznimka, a ne pravilo;

prilikom preuzimanja teksta drugog autora treba navoditi tekst bez navodnih znakova

i uz njega je potrebno napisati da je riječ o sažetom tekstu (prema Jambrek, 1998., str.

62).

Ako se citira više radova istog autora s istom godinom izdanja, potrebno je radove

unutar iste godine izdanja razvrstati abecednim redoslijedom na način da pored godine

izdavanja, s obzirom na redoslijed, dodamo malo slovo (Jambrek, 1996.a, str. 101).

Ako je u tekstu prilikom sažimanja citata autor već objavljen, trebamo napisati samo

godište i stranicu izvora (na primjer: sličnog je mišljenja i Jambrek (2006., str. 307), koji

kaže da je...).

Prilikom navođenja zakona i propisa trebamo navesti kraticu zakona (propisa...) i

citirani članak (ZLS članak 34.).

Prilikom navođenja anonimnih izvora (na primjer Statistični letopis) stavimo samo

inicijale ili oznaku izvora, godište i stranicu (SL, 1995., str. 57).

Pri korištenju literature objavljene na mrežnim stranicama vrijede ista pravila

navođenja kao za tiskane izvore (autor, godište, stranica), i to na svim mjestima gdje

je to omogućeno. Zapisi na internetu često ne prikazuju autora odnosno naslov

korištenog izvora, stoga umjesto toga napišemo naslov internetskog integriranog

izvora odnosno nositelja (autorskih, moralnih, materijalnih) prava.

Ako u zapisu na internetu nema numeracije stranica, stranicu možemo izostaviti. Na

kraju bilješke stavimo u zagradu (e-izvor).

Dokument u PDF-u na internetu pišemo u istom obliku kao da se koristi u tiskanom

obliku (Grum, 2010., str. 13). Ako stranice nisu numerirane, potrebno je iste prebrojiti i

postaviti u uglate zagrade. Na kraju bilješke stavimo u zagradu (e-izvor).

Citat iz rada koji je objavljen na internetu i u obliku knjige (odnosno kao dio knjige, članak

...), navodi se kao da se koristi u izvornom (knjižnom) obliku.

Ako se ista bilješka ponavlja više puta, uz svaku iduću pišemo ibid. (lat. ibidem - na

istome mjestu) i prema potrebi navedemo druge stranice.

3.3 NAVOĐENJE IZVORA I LITERATURE

U navođenju literature (izvora) vrijedi da moramo uključiti sve radove koje smo na

bilo koji način koristili pri izradi rada. To ne vrijedi za literaturu koja je u radu samo

spomenuta. Radovi moraju biti razvrstani po grupama. Popis korištenih radova

unutar pojedine grupe strukturiran je abecednim redom prezimena autora i numeriran

rednim brojem. Ako pojedinačni rad ima do tri autora, u popisu treba navesti sve

autore. Ako rad ima više od tri autora, odnosno ubraja se među anonimne izvore,

naslov rada pišemo u cijelosti.

Poglavlje numeriramo i stavimo naziv: POPIS LITERATURE I IZVORA Slijede

potpoglavlja:

14

https://www.law.ox.ac.uk/research-subject-groups/publications/oscola

https://www.law.ox.ac.uk/research-subject-groups/publications/oscola


3.3.1 Samostalne publikacije

Navodimo:

Prezime, inicijal(i) imena. (godište). Naslov rada. Mjesto: Nakladnik:

Primjer:

Novak, M. (2010.). Uvod v pravo. Nova Gorica: Evropska pravna

fakulteta.

Ako su tri autora:

Avbelj, M., Črnčec, D. i Letnar Černič, J. (2012.). Izzivi moderne države. Brdo pri

Kranju: Fakulteta za državne in evropske študije.

Ako je više od tri autora:

Avbelj, M. et al. (2012.). Izzivi moderne države. Brdo pri Kranju: Fakulteta za

državne in evropske študije.

Za anonimne radove naznaka izvora počinje naslovom:

Primjer:

Statistični letopis RS (1995.). Ljubljana: Statistični urad Republike Slovenije.

Primjeri bilješke unutar rada:

(Novak, 2010., str. 19).

(vidi Statistični letopis, 1995., str. 23–25).

3.3.2 Članak u časopisu

Prednost se daje znanstvenim publikacijama na slovenskom ili stranom jeziku u

tiskanim medijima ili objavljenim u elektroničkom obliku. Elektroničke inačice članaka

upisujemo sukladno donjim parametrima odnosno podatcima koji su nam na

raspolaganju. Na kraju možemo dodati doi:xx.xxxxxxxxxxxxxx ili URN/URL, ako je

poznat, te datum posjeta stranici.

Prezime, inicijal(i) imena. (godište). Naslov članka. Naslov časopisa, godište,

broj časopisa, stranice od-do.

Primjeri:

Jambrek, P. (2012.). Pravice do svobode izobraževanja, do svobode znanosti in

umetnosti ter do avtonomije univerze. Dignitas, god. 14, br. 55/56, str. 3–11.

URN:NBN:SI:spr-PFDPDLU7.

15


Djinovič, M. in Geisler, R. (2011.). Novi kodeks dobrih poslovnih običajev v prometu z

nepremičninami. Pravna praksa, god. 30, br. 38, str. 2–8.

Tratar, B. (2010.). Bistvo prava je uresničevanje pravičnosti v družbi. Polet: magazin

Dela in Slovenskih novic, god. 9, br. 42, str. 12–15.

Daly, M. (2006). EU social policy after Lisbon. Journal of common market studies

(JCMS), god. 44., br. 3., str. 461–481. URL:

http://eucenter.wisc.edu/OMC/New%20OMC%20links/daly%20social%20policy%20a

fter%20lisbon%20JCMS%202006.pdf, xx.xx.2016.


(Jambrek, 2012., str. 9).

(prema Djinovič i Geisler, 2011., str.

4–5). (vidi Daly, 2006., str. 472).

3.3.3 Prilog odnosno poglavlje u knjizi ili zborniku radova

Ako je riječ o prilogu u knjizi odnosno u zborniku s više autora, najprije navedemo

prezime i inicijale imena autora priloga (poglavlja) te naslov priloga. Zatim napišemo

»U:«, naslov knjige/zbornika, kosa crta, zatim skraćenica ur. (»urednik«), odnosno

ed. (»editor«). Slijede mjesto, nakladnik, godina izdavanja publikacije te stranice od

do (navesti dužinu priloga, poglavlja).

Prezime, inicijal(i) imena. (godište). Naslov priloga. U: Naslov publikacije / ur.

ime i prezime urednika. Mjesto: nakladnik. Str. od do.

Primjeri:

Jambrek, P. (2011.). Usoda demokratičnih dejanj v diktaturi. U: Challenges of

contemporary international law and international relations / ur. Miha Pogačnik. Nova

Gorica: Evropska pravna fakulteta. Str. 39–60.

Bembič, L. (2006.). Vloga slovenskih organov v zvezi s postopki pred Sodiščem ES v

Luksemburgu. U: Dnevi slovenskih pravnikov 2006 od 12. do 14. oktobra, Portorož.

Ljubljana: Gospodarski vestnik. Str. 1092–1100.


(Jambrek, 2011., str. 49).

(vidi Bembič, 2006., str. 1095–1097).

3.3.4 Izvori prava

Naslov zakona. Objava, popravci.

16

http://eucenter.wisc.edu/OMC/New%20OMC%20links/daly%20social%20policy%20after%20lisbon%20JCMS%202006.pdf

http://eucenter.wisc.edu/OMC/New%20OMC%20links/daly%20social%20policy%20after%20lisbon%20JCMS%202006.pdf


Primjeri:

Kazenski zakonik. Uradni list RS, br. 54/2015 z dne 20. 7. 2015.

Zakon o javnih uslužbencih. Uradni list RS, br. 63/07 – uradno prečiščeno besedilo,

65/08, 69/08 – ZTFI-A, 69/08– ZZavar-E in 40/12– ZUJF.

Obligacijski zakonik. Uradni list RS, br. 97/07 – uradno prečiščeno besedilo in 64/16 –

odl. US.

Odlok o oglaševanju. Uradni list RS, br. 10/2011.

Konvencija Združenih narodov o mednarodnem pomorskem pravu (UNCLOS), z

aneksi I–VI (MKZNPMP), Montego Bay, Jamaica, 1982. UL SFRJ – Mednarodne

Pogodbe.

Konvencija v Montreuxu iz godine 1936. URL: http://cil.nus.edu.sg/1936/1936-

convention-regarding-the-regime-of-he-straits/ XX.XX.2016 (datum klika na

poveznicu).

Zakon o duševnem zdravju. Uradni list RS, br. 77/2008.

Uredba Komisije (ES) br. 1737/2005 z dne 21. oktobra 2005 o spremembi Uredbe (ES)

št. 1726/1999 glede opredelitve in posredovanja podatkov o stroških dela. UL L

279/11, 22. 10. 2005.

Direktiva Sveta 75/117/EGS z dne 10. februarja 1975 o približevanju zakonodaje držav

članic v zvezi z uporabo načela enakega plačila za moške in ženske. UL L 45, str. 19–

20.

3.3.5 Sudska praksa

Navodi sudskih odluka: sud (kratica), broj pod kojim je odluka donesena, datum,

navod mjesta u zbirki u kojoj je sudska odluka objavljena (ako je bila) ili časopisa.

Ako je sudska odluka objavljena u elektroničkim bazama, potrebno je navesti

internetski izvor.

Primjeri:

VS RS, II Ips 108/2007, 16. 7. 2009,

http://www.sodisce.si/znanje/sodna_praksa/vrhovno_sodisce_rs/61585/,

posljednji posjet 20. siječnja 2010.

Ako broj pod kojim je odluka donesena uključuje i godinu izdanja, datum nije

potreban. Ako se godina u broju pod kojim je odluka donesena razlikuje od godine

izdanja dokumenta, potrebno je napisati oboje. Vrste sudova ne pišu se kraticom,

već ih je prilikom navođenja literature potrebno navesti u cijelosti. Potrebno je navesti

samo one primjere sudske prakse koje smo stvarno koristili.

Primjeri različitih načina upisa s obzirom na primarni izvor:


(Sodba Sodišča, opr. št. C-31/78-Bussone).

17

http://www.uradni-list.si/1/objava.jsp?sop=2007-01-3411






http://cil.nus.edu.sg/1936/1936-

http://cil.nus.edu.sg/1936/1936-

http://www.uradni-list.si/1/objava.jsp?urlid=200877&stevilka=3448

http://www.sodisce.si/znanje/sodna_praksa/vrhovno_sodisce_rs/61585/


(Sklep VSK, opr. št. I Cp 508/2011).

(Sklep US RS, opr. št. U-I-236/08, 4. 8. 2010.).

(Sodba VS RS, opr. št. X Ips 203/2014, 13. 11.

2008.).

Primjeri navođenja u literaturi:

(Sodba Vrhovnega sodišča, opr. št. X Ips 203/2014, 13. 11. 2008.).

3.3.6 Internetski izvori

Znanstvene članke, knjige, poglavlja i dijelove zbornika, koji su objavljeni i na

raspolaganju su u elektroničkom obliku, navodimo prema parametrima koji su

određeni za pojedinačnu vrstu materijala. Na kraju moramo navesti odgovarajući

naslov dokumenta - URN/URL (Uniform Resource Name / Uniform Resource

Locator). To znači da najprije napišemo autora (ako je poznat), naslov te datum

objave teksta (ako je poznat). Broj stranica se ne navodi osim ako je dokument u

PDF obliku. Na kraju URL naslova dokumenta navedemo datum posjeta stranici s

dokumentom.

Sve poveznice potrebno je provjeriti prije predaje zaključnog rada. Sve

poveznice provjerit će se i prilikom tehničkog pregleda rada.

Primjer e-članka:

Prezime, inicijal(i) imena. (godište). Naslov članka. Naslov časopisa, godište,

br. str. Datum objave na internetu (ako je poznat). URL: , xx.xx.2016 (datum

klika na poveznicu – TEKUĆA GODINA).

Primjer mrežne stranice:

Prezime, inicijal(i) imena. (godište). Naslov. Datum objave na internetu (ako je

poznat). URL: , xx.xx.2016 (datum klika na poveznicu – TEKUĆA GODINA).

Primjeri:

Lain, C. (2016). Upside-down judicial review. The Georgetown Law Journal, let. 101,

str. 113-183.

URL: http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1984060 xx.xx.2016 .

Svetlič, R. (2009). Medkulturno kazensko pravo – projekt 21. stoletja? Anthropos, let.

41, št. 3/4, str. 119-134.

URL: http://www.anthropos.si/anthropos/2009/3_4/06_svetlic.pdf. xx.xx.2016

Evropska centralna banka išče kandidate za pripravništvo. (2017). URL:

http://www.pf.um.si/obvestila/priloznost-evropska-centralna-banka-isce-kandidate-za-

pripravnistvo/, 12. 1. 2017.

18

http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=1984060

http://www.anthropos.si/anthropos/2009/3_4/06_svetlic.pdf.%20xx.xx.2016

http://www.anthropos.si/anthropos/2009/3_4/06_svetlic.pdf.%20xx.xx.2016

http://www.pf.um.si/obvestila/priloznost-evropska-centralna-banka-isce-kandidate-za-pripravnistvo/




Primjeri bilješke unutar teksta rada:

(Novak, 2010.)

(Lain, 2016.)

(prema Svetlič, 2009., str. 119–121).

Još nekoliko primjera:

Razvoj podeželja. Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije. URL:

http://www.kgzs.si/gv/razvoj-podezelja.aspx. xx.xx.2016

Ako je autor rada odnosno vlasnik moralnog autorskog prava nepoznat, na mjestu

autora pišemo naslov korištenog izvora i vlasnika materijalnih autorskih prava (tvrtka,

organizacija…).

Primjer:

Establishing professional and impartial administration. OECD. 25. 11. 1999. URL:

http://www.oecd.org/puma/sigmweb/acts/act4.htm. xx.xx.2016.

Primjeri bilješke unutar teksta:

(Establishing professional and impartial administration, 1999., e-izvor).

3.4 POPIS GRAFIKONA

Nakon sadržaja slijede popisi korištenih grafikona, ilustracija, tablica itd. Pojedini

popis oblikovan je na način da su grafikoni navedeni prema redoslijedu pojavljivanja

u tekstu. Za svaki grafikon navedemo brojčanu naznaku, naslov i stranicu na kojoj je

grafikon naveden (popis je strukturiran prema načelu sadržaja).

Ilustracije su različite tablice, grafikoni, nacrti, mape, fotografije, sheme i drugi dokazi

autora koje koristi za ilustraciju teksta kako bi čitatelju na jednostavan i jasan način

predstavio složene pojave.

Tablica je sustavni pregled podataka o karakteristikama promatranih pojava do kojih

smo došli agregiranjem, prikupljanjem i njihovim obrađivanjem. Idealan je oblik za

prikaz obrađenih brojčanih podataka nastalih anketiranjem, eksperimentiranjem ili na

koji drugi način.

Grafikon je vizualni prikaz podataka u grafičkom obliku. Omogućuje nam brz i

jednostavan pregled velikih količina podataka i odnosa između različitih nizova

podataka.

Nacrti se koriste posebno u znanstveno-tehničkim područjima i predstavljaju

određene predmete, najčešće u ortogonalnoj projekciji s potrebnim izračunima i

podatcima.

19

http://www.kgzs.si/gv/razvoj-podezelja.aspx

http://www.oecd.org/puma/sigmweb/acts/act4.htm


Mape (zemljovide) kao primjer posebnih ilustracija koristimo posebno u području

prometnih znanosti za prikaz položaja pojedinih zemalja, prometnica, putova itd.

Fotografije koristimo prije svega u radovima koji se bave prometom. Njima

prikazujemo, na primjer, prijevozna sredstva, sredstva za manipulacije, kontejnerske

terminale, morske luke i sl.

Sheme predstavljaju i prikazuju odnose, složene postupke, pojave... i zamjena su za

duge opise.

Slika je površina na kojoj kombinacijom nacrta i boja stvaramo iluziju stvarnih

prirodnih pojava i prostora.

Slike i ostali grafikoni u tekstu završnog rada označavaju se rednim brojevima te

odgovarajućim naslovima (na primjer Slika 1: Prijedlog potvrde o diplomi). Postavljeni

moraju biti na odgovarajuća mjesta s obzirom na sadržaj. U tekstu se spominju na

način da navedemo njihov broj (kao na slici 1). Slike trebaju biti centrirane.

Svaka slika treba sadržavati:

redni broj (na primjer: Slika 7:, Slika 8: itd.), naslov

napisan podebljanim malim slovima, jezgru (slika s

podatcima odnosno informacijama), izvor na

temelju kojeg je slika prilagođena ili preuzeta.

Izvor može biti i vlastiti. Ako je internetski,

navedemo URL-adresu.

Po potrebi iza jezgre slike navedemo bilješke, kratice i simbole koji opisuju, dopunjuju

ili dodatno objašnjavaju sadržaj slike.

20


Primjer:

Slika 1: Promidžba fakulteta.3

Izvor: mrežna stranica fakulteta (navedena u napomeni ispod crte), (2016.).

Izvor: Benko, 2015., str. 7.

Izvor: autor/autorica.

Debljina linija na slikama treba biti najmanje 0,5 točke i veličina slova na slikama

najmanje 10 točaka (oboje kao u gornjem primjeru).

Gore navedene odredbe, koje se odnose na slike, smisleno se primjenjuju i za

prikazivanje tablica i drugih ilustracija, pri čemu je u središnjem dijelu tablice prvo

napisana glava i zatim jezgra tablice. U glavi, gornjem dijelu tablice naznačen je

sadržaj pojedinih stupaca. Napisi u glavi trebaju biti centrirani, a u prvom stupcu

poravnati uz lijevu marginu. Vrijednosti u stupcima su poravnane udesno.

Primjer:

Tablica 1: Izborni predmeti

RED.

BR.

PREDMET

PREDAVANJA

(BR. SATI)

KT

1. Upravni sustavi 20 3

2. Etika u upravi 20 3

3.

Financiranje i upravljanje EU

projektima

20

3

4. Javno-privatno partnerstvo 20 3

5. Obrambeni i zaštitni sustavi 20 3

Izvor: Fakulteta za državne in evropske študije (2016., str. 17).

3 Izvor: www.fds.si (2016.).

21

http://www.fds.si/


3.5 POPIS KORIŠTENIH KRATICA I AKRONIMA

Iza popisa grafikona i slika slijedi popis kratica. U popis uključujemo sve korištene

kratice abecednim redom. Uz kraticu je potrebno zapisati njezino značenje.

Primjer:

ZUP - Zakon o općem upravnom postupku

3.6 POPIS PRIJEVODA STRANIH IZRAZA

Iza navoda korištenog jezika slijedi popis izraza prema načelu strani izraz - prijevod. Prije

svega navodimo prijevode stranih izraza koji nisu u općoj uporabi.

Primjer:

Prijevodi iz engleskog jezika

ability test – test sposobnosti

knowledge test – test znanja

4 OBLIK ZAVRŠNOG RADA 4.1 OBLIK DIPLOMSKOG RADA

4.1.1 Omotna stranica

Na omotnoj stranici diplomskog rada (na koricama) u sredini gore velikim slovima

treba biti napisano:

NOVA UNIVERZA

FAKULTETA ZA DRŽAVNE IN EVROPSKE ŠTUDIJE ili

NOVA UNIVERZA

EVROPSKA PRAVNA FAKULTETA

Na sredini stranice velikim je slovima napisano:

NASLOV DIPLOMSKOG RADA Slijedi prazan redak i zatim malim slovima napisana vrsta rada:

Diplomski rad

Slijedi prazan redak, ispod njega ime i prezime kandidata. U donjem redu velikim je

slovima centrirano napisano mjesto i godina predaje diplomskog rada. Veličina slova

je 16 osim naslova koji je 18.

22


Primjer: vidjeti u Prilogu 1.

4.1.2 Naslovna stranica

Gore je centrirano velikim slovima napisano

ili

NOVA UNIVERZA

FAKULTETA ZA DRŽAVNE IN EVROPSKE ŠTUDIJE

NOVA UNIVERZA



NASLOV DIPLOMSKOG RADA Slijedi prazan redak, zatim velikim slovima napisana vrsta rada:

DIPLOMSKI RAD

U donjem dijelu malim je slovima na lijevoj strani navedeno Kandidat odnosno

Kandidatkinja, a pored toga, malo pomaknuto udesno, kandidat napiše svoje ime i

prezime te ispod njega upisni broj. Slijedi navod studijskog programa (na primjer

Sveučilišni studijski program I. stupanj Javna uprava). Slijedi navod

Mentor/Mentorica, a zatim su (poravnano s imenom kandidata) navedeni znanstvena

i stručna titula te ime i prezime mentora/mentorice (na primjer prof. dr. Janez Čebulj).

U posljednjem redu na sredini malim je slovima napisano mjesto i godina predaje.


4.2 OBLIK MAGISTARSKOG RADA


Na omotnoj stranici magistarskog rada (na koricama) u sredini gore velikim

slovima treba biti napisano:

23


ili

NOVA UNIVERZA


NOVA UNIVERZA



NASLOV MAGISTARSKOG RADA Slijedi prazan redak i zatim malim slovima napisana vrsta rada:

Magistarski rad

Slijedi prazan redak, ispod njega ime i prezime kandidata. U donjem redu na sredini

malim je slovima napisano mjesto i godina predaje magistarskog rada.



Gore je na sredini stranice velikim slovima napisano

NOVA UNIVERZA


NOVA UNIVERZA



NASLOV MAGISTARSKOG RADA Slijedi prazan redak, zatim velikim slovima napisana vrsta rada:

MAGISTARSKI RAD

24




prezime te ispod njega upisni broj. Slijedi navod studijskog programa (na primjer:

magistarski studijski program Državni i europski studiji, magistarski studijski program

Javna uprava II. stupanj, magistarski studijski program Međunarodni i diplomatski

studiji II. stupanj itd.). Slijedi navod Mentor/Mentorica, a zatim su (poravnano s

imenom kandidata) navedeni znanstvena i stručna titula te ime i prezime

mentora/mentorice (na primjer prof. dr. Janez Čebulj). U posljednjem redu na sredini

malim je slovima napisano mjesto i godina predaje.


4.3 OBLIK DOKTORSKE DISERTACIJE


Na omotnoj stranici doktorske disertacije (na koricama) u sredini gore velikim

slovima treba biti napisano:

ili

NOVA UNIVERZA


NOVA UNIVERZA



NASLOV DOKTORSKE DISERTACIJE Slijedi prazan redak i zatim malim slovima napisana vrsta rada:

Doktorska disertacija

Slijedi prazan redak, ispod njega ime i prezime kandidata. U donjem redu na sredini

malim je slovima napisano mjesto i godina predaje doktorske disertacije.


25



Gore je na sredini stranice velikim slovima napisano

NOVA UNIVERZA


NOVA UNIVERZA



NASLOV DOKTORSKE DISERTACIJE Slijedi prazan redak, zatim velikim slovima napisana vrsta rada:

DOKTORSKA DISERTACIJA



prezime te ispod njega upisni broj. Slijedi navod studijskog programa (na primjer:

doktorski program Državni i europski studiji, doktorski program Javna uprava). Slijedi

navod Mentor/Mentorica, a zatim su (poravnano s imenom kandidata) navedeni

znanstvena i stručna titula te ime i prezime mentora/mentorice (na primjer prof. dr.

Janez Čebulj). U posljednjem redu na sredini malim je slovima napisano mjesto i

godina predaje.


26


5 POŠTOVANJE AUTORSKIH PRAVA I SPRJEČAVANJE

PLAGIJATORSTVA NA NOVI UNIVERZI4

Završni radovi koji će biti predani na Novoj univerzi trebaju biti u skladu s važećim

slovenskim zakonima i propisima, dakle sa:

Zakonom o autorskim i srodnim pravima („Uradni list“ RS, br. 16/07 – službeni

pročišćeni tekst, 68/08, 110/13, 56/15 i 63/16 – ZKUASP).

Završni rad je individualna intelektualna tvorevina, stoga treba biti originalan,

individualnog karaktera odnosno jedinstven. Rad ne smije biti samo sastavljen od

drugih autorskih i nezaštićenih radova (citata ili sažetaka) i bez dodatnih vlastitih

misli, zapažanja, mišljenja, analiza, kritičke procjene itd.

Student treba prilikom pisanja zaključnog rada proučiti mnoštvo postojećih autorskih

i drugih radova odnosno izvora. Njihova primjena mora biti u skladu sa sljedećim

dokumentima:

- Poštovanje autorskih prava i sprječavanje plagiranja na Novoj univerzi

- Tehničke upute za izradu završnih radova, pogotovo u vezi s

citiranjem i preuzimanjem te dokumentiranjem izvora.

Autor završnog rada treba biti student. Mentor studenta upućuje, savjetuje i pruža

mu smjernice i prijedloge za izmjene i dopune te ispravke završnog rada. Mentor se

izravno ne uključuje u kreativni proces studenta. Misli i prijedlozi mentora samo su

materijal za nove ili proširene ideje studenta. Mentor nije ni autor ni koautor završnog

rada studenta.

Poštovanje autorskih prava u izradi završnog rada je odgovornost studenta, dok ga

mentor u tome podržava, odnosno usmjerava. Njihova odgovornost treba biti jasno

naznačena: student mora pri izradi završnog rada dosljedno i ispravno preuzeti

autorske radove drugih autora i slijediti pravila o autorskim pravima, dok mu mentor

treba pomagati na način da ga vodi, usmjerava i upozorava na pogreške.

Mentor treba studenta poticati da opseg individualnog teksta bude u skladu s temom

i sadržajem rada. Opseg individualnosti je, naime, teško općenito odrediti pa je stoga

(uz studenta) upravo mentor taj koji mora procijeniti koliki je udio individualnog teksta

u odnosu na cijeli tekst završnog rada potreban i prikladan. Mentor treba obratiti

posebnu pozornost na poštovanje autorskih prava, posebno na

4 Dokument je napisan na temelju važećih zakona i propisa, mrežne stranice www.plagiarism.org te ostalog

sličnog radnog materijala slovenskih sveučilišta i Instituta za intelektualno vlasništvo.

27

http://www.plagiarism.org/


propisno preuzimanje izvora i literature. Mentor mora u završnom pregledu

završnog rada ponovno provjeriti adekvatnost završnog rada sa stajališta autorskih

prava.

Mentor se treba na početku suradnje sa studentom uvjeriti da je student upoznat

sa smjernicama fakulteta o zaštiti autorskih prava i sprječavanju plagiranja te s

posljedicama kršenja autorskih prava. Mentor treba, između ostalog, studenta

izvijestiti o tome da će prilikom predaje završnog rada biti provjerena izvornost

njegova s pomoću softvera za otkrivanje akademskog plagiranja. Ako izvješće o

provedenoj provjeri izvornosti studentskog rada pokaže:

- 25 % ili manje za 1. stupanj, odnosno 20 % ili manje za 2. i 3. stupanj, rad

zadovoljava uvjete za obranu

- od 26 % do 40 % za 1. stupanj, odnosno od 21% do 35 % za 2. i 3. stupanj,

stručni suradnik je dužan izvješće o nezadovoljavanju uvjeta izvornosti

(podudaranje s drugim tekstovima) elektroničkom poštom poslati mentoru i

studentu. Student mora ispraviti rad ili ukloniti eventualne nedostatke (pogrešno

citiranje, sažimanje, ukloniti prepisane alineje) u odgovarajućem roku te rad

ponovno dostaviti stručnom suradniku na tehničku provjeru. Ako završni rad u

vidu podudaranja s drugim tekstovima ponovno ne zadovoljava uvjete izvornosti,

stručni će suradnik o tome izvijestiti mentora i prodekana za studijska pitanja koji

trebaju poduzeti odgovarajuće mjere

- 41 % ili više za 1. stupanj, odnosno 36 % ili više za 2. i 3. stupanj, stručni će

suradnik o tome izvijestiti mentora i prodekana za studijska pitanja koji trebaju

poduzeti odgovarajuće mjere

- navedeni postotci uvećaju se za 10 postotnih točaka ako su korišteni vlastiti raniji radovi.

Plagijatom se smatra prikazivanje rada drugog autora kao vlastitog bez navođenja

imena pravog autora ili bez navođenja izvora. Ako se u predanom zaključnom radu

otkrije plagijat, protiv studenta se može pokrenuti stegovni postupak.

Plagijat u završnom radu može biti prisutan na sljedeće načine:

- student tuđe autorsko djelo naznači svojim imenom

Primjer: student seminarski ili završni rad drugog autora (odnosno više dijelova

različitih seminarskih ili završnih radova) potpiše svojim imenom te ga preda

kao vlastiti rad.

- student prilikom preuzimanja (citiranja i sažimanja) ne navede ime (pravog)

autora


Primjer: student u završni rad uključi alineju koju je doslovno prepisao iz knjige, a da

pritom nije naveo autora, već je prikazao kao da je riječ o njegovu autorskom

tekstu.

Plagijatom se smatra i:

- prisvajanje i prikazivanje tuđih ideja ili riječi kao vlastitih

- krađa te uzimanje ideja i riječi nekoga drugoga kao svojih

- predstavljanje nove i originalne ideje ili proizvoda koji je izveden iz već

postojećeg izvora nekog drugog kao vlastitog, bez navođenja imena

pravog autora odnosno bez navođenja izvora

Autoplagijat (doslovno navođenje vlastitih radova bez odgovarajućih citata) nije dozvoljen. Udio samocitiranja (sažetak vlastitih tekstova sa odgovarajućim citatima) ne smije biti veći od deset posto.

Mentor je dužan prije odobrenja adekvatnosti rada za obranu osigurati

poštovanje Tehničkih uputa za izradu završnih radova. Također je dužan

podnijeti zahtjev za izvještaj o plagiranju, popuniti Izjavu o adekvatnosti

završnog rada i poslati ju u ured za studentska pitanja fakulteta.

U slučaju sumnje na plagijat, slijedimo postupak u četirima koracima koji su detaljnije

objašnjeni:

- prvi korak : prepoznavanje plagijata

- drugi korak: potvrda sumnje da je riječ o plagijatu

- treći korak: procjena značenja plagijata

- četvrti korak: poduzimanje mjera u slučaju plagiranja.

Poduzimanje mjera povjerenstva za obranu završnog rada

Plagijat može otkriti i član povjerenstva za obranu završnog rada (u daljnjem tekstu:

povjerenstvo za obranu). U takvom slučaju preporučujemo da o svojim nalazima

obavijesti drugog člana povjerenstva za obranu. Povjerenstvo (oba člana suglasno,

a može i samo jedan član) može, s obzirom na procjenu značenja plagijata, poduzeti

sljedeće mjere:

- kada je kvantitativno i sadržajno značenje plagijata iznimno veliko (riječ je o

»teškoj povredi«), povjerenstvo za obranu prije službenog datuma obrane (bilo

nekoliko dana prije ili u vrijeme početka obrane) utvrđuje da nisu ispunjeni svi

uvjeti za obranu, stoga obrana ne počinje; povjerenstvo treba u zapisnik obrane

unijeti kako obrana nije bila provedena zbog sumnje na plagiranje i predlaže

pokretanje stegovnog postupka

- kada je kvantitativno i sadržajno značenje plagijata malo (riječ je o »lakšoj

povredi«), povjerenstvo provede obranu, ali u završnom radu utvrdi manje

greške i zahtijeva od studenta dopunu završnog rada odnosno ispravak

29


grešaka. O potrebnim izmjenama i roku izvršenja (najviše 30 dana) student je

obaviješten izravno na usmenoj obrani, a sve to unosi se u zapisnik obrane

završnog rada. Zapisnik se dostavlja uredu za studentska pitanja koji ga dalje

treba uručiti studentu. Povjerenstvo za obranu u roku od sedam dana nakon

primitka popravaka mora obaviti pregled istih.

A. Ako su svi popravci učinjeni propisno, povjerenstvo će zapisnik za obranu

nadopuniti utvrđenom ocjenom završnog rada i rješenjem o uspješnoj obrani

završnog rada.

B. Ako student ne preda ispravljeni završni rad u dogovorenom vremenu ili

povjerenstvo za obranu procijeni da greške nisu ispravljene, povjerenstvo će zapisnik

za obranu nadopuniti utvrđenom nedovoljnom (5) završnom ocjenom završnog rada.

Predsjednik povjerenstva treba dopunjeni zapisnik predati uredu za studentska

pitanja fakulteta koji studenta obavještava o (ne)uspješnoj obrani i ocjeni završnog

rada.

Poduzimanje mjera trećih osoba

Plagijat može otkriti i druga osoba (na primjer prodekan, stručni suradnici u uredu za

studentska pitanja ili u knjižnici). U tom slučaju, izvještavamo mentora o sumnji na

plagijat. Uz obavijest dostavljamo i eventualne dokaze ili naznake o njihovoj

dostupnosti.

Obavijest dostavljamo i prodekanu nadležnom za obrazovanje. Mentor poduzima

jednu od sljedećim mjera:

- obavlja razgovor sa studentom u okviru redovnog mentorskog rada - podnosi zahtjev za pokretanje stegovnog postupka - provodi obranu rada te zahtjev za odgovarajuće popravke i dopune završnog rada.

Otkriće plagijata nakon obrane diplome

Ako se nakon uspješne obrane završnog rada ili nakon podjele diplome pojavi

osnovana sumnja da je zaključni rad studenta (u cijelosti ili djelomično) plagijat, o

tome se izvještava prodekana koji je nadležan za obrazovanje i koji će poduzeti

odgovarajuće mjere sukladno važećim propisima.

30


Upute stupaju na snagu i primjenjuju se prvi sljedeći dan nakon što ih je

usvojio Upravni odbor NU-a. Studenti koji su temu zaključnog rada prijavili

prije usvajanja ovih uputa, mogu koristiti stare upute do 30. rujna 2017. godine.

Datum: 29. Svibanj 2017

prof. dr. Peter Jambrek

predsjednik Upravnog odbora Nove univerze

31


Prilog 1.

NOVA UNIVERZA


NASLOV ZAVRŠNOG RADA

Diplomski rad

Ime i prezime

Mjesto, 2017.

32


Prilog 2.

NOVA UNIVERZA


NASLOV ZAVRŠNOG RADA

DIPLOMSKI RAD

Kandidat/Kandidatkinja: Ime i prezime

Upisni br.:

Studijski program:

Mentor/Mentorica: prof. dr. Ime i prezime

Mjesto, 2017.

33


Prilog 3.

Izjava o autorstvu i objava imena lektora

Svojim potpisom potvrđujem sljedeće:

ovaj završni rad isključivo je rezultat mog vlastitog istraživačkog rada

rad je ispravljen sukladno primjedbama mentora i članova povjerenstva

svi korišteni izvori i mišljenja drugih autora koje koristim u završnom radu

propisno su navedeni odnosno citirani sukladno uputama fakulteta

svjestan/svjesna sam da je plagiranje - predstavljanje tuđih djela, bilo u obliku

citata ili doslovnog parafraziranja, bilo u grafičkom obliku, kojim su tuđe misli

odnosno ideje predstavljene kao moje vlastite - kazneno djelo prema Zakonu o

autorskim i srodnim pravima (ZASP) – Uradni list RS, št. 21/1995, 9/2001,

30/2001 – ZCUKPIL, 43/2004, 17/2006, 114/2006 – ZUE, 139/2006, 68/2008,

110/2013, 56/2015, 63/2016

elektronička verzija identična je onoj tiskanoj te dajem suglasnost za objavu

završnog rada na internetu

završni rad lektorirao/lektorirala je .

Mjesto i datum Ime i prezime

(vlastoručni potpis)

34


Prilog 4. Izjava lektora

Dolje potpisani ________________________________________________________, (ime i prezime i strukovni naziv)

rođ. dana_________ u kraju __________, izjavljujem, da je završno djelo sa naslovom

_____________________________________________________________________

avtora ______________________________________________________________,

(ime i prezime)

napisano sukladno gramatičkim i jezičkim standardima.

Mjesto i datum, _______________, _________________________

______________________

(potpis lektora)

tehniČke upute za izradu zavrŠnih radova - evro-pf.siŒke-upute-za-izradu... · tablice,...

Documents