tehnologija gajenje mrkve

Upload: goran

Post on 08-Jul-2018

278 views

Category:

Documents


6 download

TRANSCRIPT

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    1/28

    TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    Mrkva potiče iz Evrope – tačnije Mediterana, što podrazumeva još Severnu Afriku, iZapadnu Aziju. U ovim područjima i danas ima mnogo divlje mrkve. Evropska senaziva au!us !arota o!!identalis, azijska au!us !arota orientalis. U evropskoj imaviše karotina a u azijskoj anto!ijana. "azlike izme#u divlje i kulutrne mrkve su velike.

    ivlja daje sitan $eo, %ilav koren koji nije do$ar za upotre$u u doma&instvu. 'ormalno se ukršta sa kulturnim sortama, što predstavlja pro$lem u proizvodnjisemena. (prašivanje o$avljaju insekti.

    )ulturne sorte koje su raširene iz Evrope po svetu potiču iz *ran!uske. +edan $roj%uti sorti koje se odlikuju anto!ijanom, potiču iz Avganistana. -roširene su poMediteranu u desetom i jedanaestom veku, a u Zapadnoj Evropi tokom /0 i 0veka.

    -o značaju, spada me#u deset najva%niji vrsta povr&a, zajedno sa kupusom, lukom,

     paradajzom, paprikom, graškom, $oranijom, salatom i krastav!em.U Sr$iju je dopspela iz Ma#arske, te otuda i naziv šargarepa 1ma#arski šargarepa –%uta repa2

    3aji se z$og zade$ljanog korena koji je ranljiv i lekovit, veoma $ogat vitaminom. A.U israni se koristi kao sve%e, kuvano ili kiselo povr&e, često i kao sirovina zaspravljanje sokova.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    2/28

    Botaničke osobine

    Slike 4 i 56 7vast divlje mrkve.

    )oren mrkve je vretenast, !ilindričan ili konusan, čak i loptast, što zavisi od sorte iuslova uspevanja. +estivni deo predstavlja zade$ljali ipokotil ili pravi koren.7entralna %ila prodire u du$inu do 4,8 metara, dok $očne mogu da zauzmu prostor

     prečnika 4,9 m. /zuzetno, u drugoj godini %ivota, !entralni koren mo%e da dostignedu$ljinu i do tri metra. (dlikuje se, dakle, velikom pro$ojnoš&u i do$rom usisnommo&i.

    Sta$lo se javlja tek posle jaroviza!ije koja mo%e da se odvija i kod mladi $iljaka. Uzavisnosti od toga, mrkva %ivi jednu ili dve godine.

    U našim uslovima često se dešava da mrkva iz zimske ili rane prole&ne setve pro!veta pre nego što formira zade$ljali koren, i ponaša se kao jednogodišnja. /nače, normalnadu%ina %ivota je dve godine. U drugoj godini raste sta$lo koje je drvenasto, maljavo,razgranato. osti%e visinu do 4,9 m. :roj grana je vrlo različit, a one se javljaju kao

     primarne, sekundarne i ter!ijalne. 'a vrovima svi grana formiraju se !vasti –štitovi, sa mnoštvom !vetova.

    ;ist mrkve je du$oko urezan, razgranat, o$rastao sitnim maljama. )rupno&a

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    3/28

    )rupno&a i $ujnost liš&a su sortne odlike, kao i du%ine lisni drški. ;ist mrkve jeveoma ranljiv, mirišljav i $ogat karotinima, te je kao takav odlična stočna rana.Z$og toga liš&e tre$a da se koristi u israni stoke, a ne $a!a po njivi posle $er$e.

    7vetovi su grupisani u !vast = štitove. 7vetanje počinje na primarnom štitu, na

    glavnom sta$lu. (vaj štit je i najkrupniji. (dvija se od periferije ka sredini.-ojedinačni !vetovi se sastoje od po pet zakr%ljali čašični i krunični listi&a i pet

     prašnika, sa dva %iga tučka i dva oplodna listi&a 1karpele2. -rašni!i su na dugimdrškama, a tučak je veoma kratak, tako da je ovde veoma izra%ena protandrija.

    -lodnik je o$rastao $odljama koje kasnije ostaju na semenu. U svakoj polovini oplodese po dve semenke, ali u !elom plodu, iako je normalno oplo#en i razvijen odrastusamo dve semenke.

    7eo plod, ili zreo plodnik, dug je svega 5 mm. 7vet, u osnovi čaši!e i kruni!e ima i

    nektarije, kesi!e u kojima se stvara i iz koji se luči slatki i mirišljavi sok – nektar.(vim $iljkama privlači insekte i o$ez$e#uje oplodnju. Miris u!vetale mrkve sa daljineose&a čak i čovek. Mrkva je do$ra medonosna $iljka. 7vetanje traje 5> – 59 dana.

     'a velikim par!elama semenske mrkve pčelari mogu da do$iju med spe!ifičnogukusa i mirsa.

    +edan mali deo semena do$ija se oplodnjom pomo&u vetra. Seme mrkve je čvrsto, $odljikavo, elipsoidno – spljošteno, spljošteno, sa čvrstim omotačem. Za prodaju se priprema depilirano = očiš&eno od $odlji.

     'aturalno, sa $odljama, ima ve&u zapreminu, tako da u jednom gramu $ude od ?9> –@>> semenki. (čiš&eno ili depilirano seme je lakše, pa u gramu ima od 8>> – 45>>semenki.)rupno&a semena zavisi od sorte, klimatski i drugi uslova, kao i mesta !vasti na

     $iljki, čak i plodova u !vasti.

    ;itar naturalnog semena ima 5> – B>> grama, a depiliranog B?> = C> grama. Mo%eda se sačuva klijavost =9 godina.U povoljnim uslovima niče za 8 – 49 dana u nepovoljnim, pri ranim setvama, tek

     posle 5> – 59 dana. U zavisnosti od načina i pre!iznosti setve, za ektar se troši 5– ,

     pa i ? kg semena.

    Uslovi uspevanja

    Zemljište za gajenje mrkve tre$a da $ude plodno, du$oko, strukturno, umusno, peskovito, toplo, o!edno, $lago kisele do neutralne reak!ije, pD 9,B – @, naj$olje ?,9.-ar!ela tre$a da $ude ravna ili $lago nagnuta.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    4/28

     'aj$olja zemljišta za mrkvu su du$oki rečni aluvijumi $ogati peskom i umusom,černozem i razne vrste peskuša sa du$okim oraničnim slojem. )valitet zemljišta imanajva%niji uti!aj na formiranje pravilnog korena.

    Slika6 'epravilni o$lik korena.

    Zemljište puno kamenja nije do$ro ni u uslovima navodnjavanja. )ada koren mrkvenai#e na kamen, račva se i pu!a. o$ri predusevi za mrkvu su maunarke, %ita i trave,a loši korenasto i krtolasto $ilje.3linovita zemljišta tre$a da se o$ilno #u$re zgorelim stajnjakom, kako $i se popravila

    struktura i omogu&io rast korena mrkve.

    Temperatura.

    Mrkva spada u drugu od pet toplotni grupa povrtarski vrsta u pogledu reak!ija prema toploti. U tom pogledu slična je grašku, salati i !rnom luku, sa optimalnimtemperaturama za rast i razvi&e od 4? > @ > 7.

    Fo znači da je pri sunčanom vremenu optimalna dnevna temperatura 5B > 7, prio$lačnom 4? > 7 i no&na C=4? > 7.Mlade $iljke i liš&e mrkve izdr%e $ez ošte&enja sla$e kratkotrajne mrazeve od =B do =

    > 7, dok koren 1plod2 ako je u zemlji, izdr%ava =5> > 7.Femperature iznad 59 > 7 ometaju rast mrkve, a kompenza!iona tačka, tj. momenatkada se izjednjačavaju asimila!ija i disimila!ija, i kada $iljka ostaje u %ivotu, ali neuve&ava svoju masu, iznosi B>=B5 > 7.(ptimalna temperatura za ni!anje je 48=5> > 7, ali mrkva niče i na ni%im, npr6 od 8=4>> 7, pa sve do B= > 7.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    5/28

    Z$og ovakvog odnosa prema toploti mrkva mo%e da se seje rano u prole&e, čim uslovivla%nosti to omogu&e.

    0oda je veoma va%na kao faktor koji deluje u smeru pove&anja prinosa na dva načina64. rastvara ranu i omogu&ava normalnu isranu, i

    5. čini zemljište strukturnim i mekšim, što doprinosi pravilnom formiranju plodovakorena.0oda je neopodna od ni!anja pa sve do $er$e. Z$og toga mrkva daje visoke prinose iodličan kvalitet u uslovima navodnjavanja.

    U protivnom, u suvom ratarenju, do$ija se sitan koren, lošeg kvaliteta. Fvrdozemljište utiče na deformisanje, račvanje i pu!anje korena. U okviru iste sorte sa

     par!ele sa suvim i tvrdim zemljištem do$ija se na stotinu tipova i o$lika korena.

    Zemljišta koja teško dr%e vodu tre$a o$ilno po#u$riti zgorelim stajnjakom ili

    umusom, kako $i se o$ez$edio $olji vodni re%im, jer organska materija upija i dr%ivodu.

     'aj$olja vla%nost zemljišta za rast i razvi&e korena mrkve je oko 8>G poljskogvodnog kapa!iteta.0isok prinos i kvalitet mrkve mogu da se do$iju uz o$ilno #u$renje, navodnjavanje iveliku gustinu useva. -ri tome, mrkva, do optimalnog prinosa dolazi uz potrošnjuvode od oko 9>>=?C> mm. )oliki deo vode tre$a da se doda navodnjavanjem, zavisiod prirodni padavina.

    Svetlost

    u našim klimatskim uslovima ima do$ar intenzitet i kvalitet tokom vegeta!ije mrkve. 'aša klima o$iluje velikim $rojem sunčani dana. irektna sunčeva svetlostomogu&uje fotosintezu, dakle $rz porast $iljke, do$ar kvalitet i ukus korena. Ako semrkva seje na zasenjenim površinama, $ilo kao me#uusev ili u sen!i zgrada i drve&a,da&e nizak prinos sla$og kvaliteta .U tom slučaju ne&e pomo&i #u$renje i navodnjavanje, koren !e $iti sitan i neukusan./z tog razloga usev mora da $ude očiš&en od korova, koji zasenjivanjem mogu više daštete nego drugim %ivotnim aktivnostima.

    Đubrenje

    U zavisnosti od preduseva, tipa zemljišta i njegove plodnosti, par!ela za gajenjemrkve tre$a da se #u$ri zgorelim stajnjakom i mineralnim #u$rivima, ili samomineralnim #u$rivima.Ako je predusev #u$ren stajnjakom onda se mrkva #u$ri samo mineralnim '-)#u$rivima.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    6/28

    -rirodna plodnost i #u$renje tre$a da omogu&e pristupačnost po 4>>=49> kg H a azotai kalijuma i 4>>=45> kg fosfora.

    )isela zemljišta kao što su podzoli tre$a da se #u$re kal!ijumom, tj. da se vršikal!ifika!ija, uz dodatak magnezijuma i $ora.

    Iu$renje stajnjakom se o$avlja u jesen, pre du$okog oranja, sa B>=> tHa, uzistovremeno unošenje 4 = 5HB predvi#eni - i ) #u$riva.ruga trečina ili polovina fosfora i kalijuma i polovina planirani azotni #u$rivaunose se u zemljište u prole&e sa predsetvenom pripremom, na du$inu od 8=4> !m.-olovina azotni #u$riva, )A'A ili urea, ostavljaju se za priranjivanje tokomvegeta!ije.-rvo priranjivanje izvodi se pre prvog kultiviranja ili okopavanja, uz o$aveznonavodnjavanje, a drugo kada koren dostigne de$ljinu olovke, kada tre$a o$aviti idrugo kultiviranje radi unošenja #u$riva i uništavanja korova i pokori!e.

     'orme #u$renja na lakim peskovitim zemljištima su ve&e nego na umusnim i plodnim, kao što su černozemi.

    Fako#e, rane sorte se #u$re sa manjom količinom raniva, jer se one rano i u$iraju.-rve $er$e mrkve su mogu&e kada koren do$ije de$ljinu olovke, prema tome otpadadrugo priranjivanje.Ako su predusevi $ili leguminoze na plodnom zemljištu, doze azotni #u$riva sesmanjuju za tre&inu.Feška i glinovita zemljišta o$avezno se #u$re organskim #u$rivima, $ez o$zira na

     predusev, jer su nestrukturna, ladna i tvrda u slučaju zasušivanja. Iu$renjestajnjakom i navodnjavanje čine i ovakva zemljišta do$rim za gajenje mrkve, jer ondane pu!aju i ne o$razuju de$elu pokori!u. 'a njima tre$a gajiti kasne useve.

    Slika6 'edostatak azota.

    Slika6 'edostatak fosfora.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    7/28

    Slika6 'edostatak kalijuma.

    Slika6 'edostatak kal!ijuma.

    Slika6 'edostatak magnezijuma.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    8/28

    Slika6 'edostatak $ora.

    Jarovizacija mrkve

    +aroviza!ija je fiziološki pro!es koji uslovaljava prelazak $iljke iz vegetativne ugenerativnu fazu %ivota, i odvija se pod dejstvom odre#eni temperaturni uslova.)od mrkve ona mo%e da nastupi samo u slučaju ve& razvijene $iljke, ali nezavisno odtoga koliko je ona stara. Samonikla, divlja mrkva, uvek rasipa seme preko leta, aiznikle $iljke preko zime pre%ive stadijum jaroviza!ije i u prole&e !vetaju.

    /spitivanja kulturne mrkve su pokazala da različite sorte imaju du%i ili kra&i period jaroviza!ije, tako da neke !vetaju posle izlaganja niskim temperaturama tokom 49dana, a druge posle 4>> dana. +aroviza!ija mrkve se odvija na niskim pozitivnimtemperaturama, u rasponu od 4=4> > 7.

     'a temperaturama od 4B > 7 jarovizira ?>G $iljaka, a na 49 > 7 nema jaroviza!ije.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    9/28

    /z tog razloga mrkva sejana u isto vreme i na pri$li%no istom lokalitetu !veta različito,u zavisnosti od sorte. U praksi je potvr#eno da sorte normalne !itoplazme iz ju%nikrajeva $r%e pre%ivljavaju jaroviza!iju od oni sa severa, pogotovu ako su to i$ridina $azi muški sterilne !itoplazme.

    Kako se seje mrkva?

    Dolan#ani su naj$olji proizvo#ači mrkve. (ni imaju naj$olje sorte i i$ride i idealneuslove za proizvodnju korena mrkve. 'jiova istra%ivanja su pokazala da razne sortemrkve tre$a gajiti na različite načine.

    Sorte tipa 'antes naj$olje rezultate daju u setvi na lejama širokim 45> !m, koje imajušest redova na rastojanju od po 4!m. Sam red je u stvari traka širine ? !m u kojoj jeseme difuzno ili !ik=!ak raspore#eno, tako da o$ez$edi gustinu od 4>> $iljaka pometru kvadratnom, ili 4?=4@ $iljaka po du%nom mestru u redu. (vakvom gustinom

    o$ez$e#uje se vegeta!ioni prostor od 4 J ? !m za svaku $iljku, minimum.

    "asotjanja izme#u leja su >=9> !m, kako $i se po stazama kretali točkovi mašina. Zasorte tipa Kantene 1SantenaL2, zavisno od toga da li se %eli sitniji ili krupniji koren,

     predla%u se dva načina setve.

    -rvi je setva u dvorede pantljike u kojima je razmak izme#u redova 4> !m, dok jerastojanje izme#u pantjika > !m. "edovi u pantljikama su tako#e široki 9=? !m, sadifuzno rasutim semenom, tako da je rastojanje od 4> !m od sredine jednog od sredinedrugog reda.

    Sa prose!no 5@ $iljaka po du%nom metru do$ija se sklop od 4>8 $iljaka pokvadratnom metru koji o$ez$e#uje krupan koren. -antljike se seju na ravno površini,

     $ez formiranja leja.

    Za sitniji koren sorte u ovom tipu tre$a sejati guš&e, u jednorede trake široke 59 !m sadifuznim rasporedom $iljaka i gustinu od B $iljke po du%nom metru, što, uzrastojanje od 9 !m izme#u traka o$ez$e#uje sklop od B> $iljaka po kvadratnommetru.

    Sorte u tipu *lako ili *laker, koje imaju vrlo krupan koren, seju se u proste redovne naravnoj površini, sa rastojanjem od B>=> J B=!m. Kto daje gustinu od 59=B> $iljaka

     po du%nom ili @9=C> $iljaka po kvadratnom metru.

    (ve sorte se gaje i na $ankovoma &ije su središnje linije udaljene @9 !m. :ankovi suna vru široke 49 a u osnovi B> !m, visine 49=5>!m.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    10/28

     'a nji se seju pantljike ili dvorede trake sa @ !m rastojanja izme#u redova i istim $rojem $iljaka po kvadratnom metru, kao i kod setve u o$i&ne redove, dakle @9=C>Hm

    U redu se $iljke ostavljaju na =9 !m razmaka, reda, uz gajenje po 5>=ak $iljaka pometru u svakom redu, ili >=ak $iljaka po metru du%ine $anka.

    /z$or na&ina setve diktiraju konkretni uslovi, zatevi tr%išta i na&in navodnjavanja. 'avodnjavanje $razdama diktira izgradnju $ankova, vešta&ka kiša – setvu na ravnoj površini.

    U malim $aštama setvu mrkve tre$a o$avljati na $ankovima, $ez o$zira na tip sorte.Samim formiranjem $ankova omogu&ava se optimalna plodnost, aera!ija i strukturazemljišta, a po formiranim kanalima mogu&e je o$aviti idealno navodnjavanje

     $razdama ili natapanjem.

     'a velikim površinama se koriste pose$no konstruisani agregati za formiranje leja ili $ankova uz istovremenu, pre!iznu setvu.

    Mrkva se seje na du$inu od 4,9 – 5 !m uz valjanje lakim, rešetkastim valj!ima. 'i!anje traje, iz rane prole&ne setve, oko 54 dan. Me#utim, postoje mere tretmanasemena koje u$rzavaju ni!anje. Fo su6 naklijavanje i jaroviza!ija semena.

    Slike 4=96 Savremena o$rada zemljišta i proizvodnja mrkve fotografije ustupljenelju$aznoš&u firme $ejoN Zaden.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    11/28

    Naklijavanje semena

    ($avlja se tako što se vre&i!a sa semenom kvasi umakanjem u ladnu vodu svaki petsati tokom 4=5 dana, o!edi i ostavi na temperaturi od 48 = 5> > 7, s tim što se voda

     posle svakog namakanja menja. Usled ovoga kvašenja i dr%anja u toploj prostorijiseme na$u$ri. -re setve tre$a malo da se prosuši kako $i se ni!anje olakšalo inormalno nastavilo.

    Jarovizacija semena

    +aroviza!ija semena nema veze sa jaroviza!ijom $iljaka koja utiče na njiovo prorastanje i !vetanje. /zvodi se ovako6 na 4kg semena dodaje se litar vode i čuva naso$noj temperaturi od 49=5> > 7 =9 dana, tj. dok seme ne krene sa klijanjem.-otom se prenosi u fri%ider na >=4 > 7 gde se dr%i 4>=49 dana, a onda seje u vla%nuzemlju.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    12/28

    (vako jarovizirano seme niče za @=8 dana ranije od nejarovljenog i =9 dana ranije odnaklijavanog. Kto je pri svemu najva%nije = ne utiče na jaroviza!iju $iljaka, jer jeutvr#eno da mrkva mo%e da jarovizira samo ako je formirala kompletnu $iljku, daklekada razvije koren i liš&e.

    Z$og čega onda pro!vetale $iljke često imaju $elu $oju korenaO/z dva razloga. -rvi, i najčeš&i, je taj da mlada mrkva uvek ima koren $ele $oje, kojisa porastom, vremenom do$ija najpre %utu a kasnije narand%astu $oju.

    Ukoliko se u to vreme steknu uslovi za !vetanje, usled delovanja sklopa klimatskiuslova, $iljka počne da razvija !vetonosno sta$lo, zanemaruju&i nagomilavanjekarotina od koga potiče narand%asta $oja korena.

    U tom slučaju sva raspolo%iva rana stavlja se u slu%$u formiranja !vetova i semena,koje je krajnji !ilj %ivota svake $iljke. )oren ovde ima ulogu da rani $iljku koja

    o$ez$e#uje potomstvo, a ne da slu%i kao rezervoar rane za slede&u sezonu, koja jeuo$ičajena u dvogodišnjem, za čoveka po%eljnom, načinu %ivota mrkve.

    rugi, dosta re#i slučaj, je da u semenu ima primesa divlje mrkve i njeni i$rida sakulturnim sortama.

     'jiovo prisustvo se o!enjuje pri gajenju mrkve na temperaturama iznad 49 > 7,dakle setvom u maju i junu mese!u.

    Korišenje !erbici"a

    Mrkva je otporna na više er$i!ida, tj. postoji dosta selektivni preparata uza ovu $iljku. +edan od nji je treflan ili %upilan, koji se unosi pre setve, agregatom za pripremu zemljišta, na du$inu od 9=4> !m.

    Za ektar je doza ista kao i za $iljke gajene iz rasada, 4,9 =5 kg, što znači o$ično 4,9ako je zemljište peskovito, tj.lakog meaničkog sastava.

    -osle setve, a pre ni!anja, mogu da se koriste stomp plus prometrin ili afalon, =9 litP4,9 – 5 kg Ha.

    Fako#e, u iznikloj mrkvi, kada $iljke imaju 9 – ? listova i visinu 4>=49 !m, mo%e dase koristi afalon u dozi >.@9 kgHa, ali samo protiv širokolisni korova.

    Uskolisne korove ne uništava ve& samo zaustavlja u porastu, što omogu&ava mrkvi dai nadraste, tako da je onda lako izvesti okopavanje, plevljenje i prore#ivanje.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    13/28

    U iznikloj mrkvi protiv korova mo%e se koristiti i er$i!id fuzilejd 1*usilade2, 4=5litHa, ako preovladuju jednogodišnji uskolisni korovi. U slučaju da se pojavivišegodišnji, kao što je divlji sirak, doza se pove&ava na 5= lit H a.

    -rska se u fazi intenzivnog porasta korova. 'e deluje na širokolisne i dikotiledone

    korove.-ored mrkve, koristi se na ovaj način u svim dikotiledonim gajenim $iljkama i luku.

    #okovi setve

     'ajve&i prinos mrkva daje iz rane prole&ne setve. :er$e mogu da počnu kada korendostigne de$ljinu olovke, pa na dalje. Mrkvu iz prvi prolečni rokova tre$a potrošitido jeseni. :er$e počinju u junu.

    Za jesenju $er$u i čuvanje preko zime, mrkvu tre$a sejati u maju 1na višim terenima2 i

    u junu u ravni!ama Sr$ije i 0ojvodine.+unska setva mo%e da $ude postrna ili redovna, ali o$avezno u uslovimanavodnjavanja. U protivnom, do$ar prinos i kvalitet nisu osigurani.

    Kema navodnjavanja mrkve u $razde i kap po kapN.

    Mrkva za proizvodnju semena po sistemu seme – seme, $ez va#enja i pregledanjaizvodni!a, seje se krajem avgusta ili početkom septem$ra, uz o$aveznonavodnjavanje.:ez prirodne ili veštačke kiše ni!anje mo%e da potraje i B9 dana. Seme za ovaj način

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    14/28

     proizvodnje mora da $ude protupno sortno čisto, do$ijeno iz oda$rani $iljaka, kako $i $ili apsolutno sigurni da nema i$rida sa divljom mrkvom.

    /z ovog roka $iljke do zime formiraju koren de$ljine olovke i tako prezimljavaju.-ar!ela tre$a da $ude o!edna, kako se preko zime na njoj ne $i zadr%avala voda. U

    tom slučaju $iljke izmrzavaju, guše se i propadaju.

    S prvim prole&nim danima ova mrkva se priranjuje azotnim #u$rivima, okopava i prore#uje. U to vreme !vetonosna sta$la još nisu počela da rastu, ve& samo lisnarozeta. Fo je pogodan momenat za $er$u mladi korenova i prodaju na pija!i.

    -eriod $er$e je kratak, 4>=49 dana, jer se svakodnevno odigravaju pripreme $iljke za!vetanje, usled čega koren otvrdne, ogru$i, gu$i narand%astu $oju i do$ija mnoštvo%ili!a.

    Z$og toga je jesenja setva za ranu $er$u korena mogu&a samo u uslovima kada postojisigurno tr%ište za kratak period vremena, o$ično u martu.Fada postoji mrkva iz trapa, normalnog izgleda i krupno&e, i predstavlja jakukonkuren!iju.

    Ne$a tokom ve$etacije

    :or$a protiv korova i pokori!e, prore#ivanje, priranjivanje, navodnjavanje i zaštitaod $olesti i štetočina su osnovne mere nege mrkve.

    :or$a protiv pokori!e je va%na dok mrkva ne nikne. -ri ni!anju, iz sitnog semenaraste veoma ne%na $iljči!a sa dva dugačka kotiledona listi&a. Z$og toga su za gajenjemrkve neopodna strukturna zemljišta i navodnjavanje. -okori!a je veliki neprijateljmrkvi pri ni!anju iz letnje setve. ešava se da setva mora da se ponovi usled

     propadanja ponika ispod pokori!e.

    U$rzo po ni!anju, kada se razviju 5=B prava lista, izvodi se prvo prore#ivanje.

    Fre$a te%iti da to $ude o$avljeno što $olje, kako $i se drugim prore#ivanjem, koje seo$avlja kada mrkva dostigne de$ljinu olovke, čupao što manji $roj $iljaka. :iljke iz

    drugog prore#ivanja ve& imaju narand%astu $oju korena, pogotovu u gornjoj polovini,i do$re su za potrošnju u doma&instvu.

    -osle prore#ivanja tre$a da se o$avi priranjivanje, okopavanje i navodnjavanje. /stotako, tre$a da se počne i sa zaštitom liš&a od $olesti, prskanjem nekim od fungi!ida,kako $i se sprečila pojava njiovog sušenja i propadanja usled gljivični zaraza kojemogu da se jave.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    15/28

    Bolesti i štetočine mrkve

    :olesti mrkve se javljaju na liš&u i korenu.

    ;iš&e o$oljeva od gljivi!a plamenjače 1-lasmopara nivea2, !erkospore 17er!ospora

    !arotae2, alternarije ili !rne pegavosti 1Alternaria dau!i2, r#e 1Uromi!es graminis2,krastavosti 1-Ltomonas spp. i 7lostridium spp.2.U našim uslovima liš&e mrkve naj!eš&e propada, po!rni i osuši se, usled napadagljivi!a Alternaria dau!i.

    -reventivna prskanja !ine$om, preparati na $azi kaptana, antirakol ili poliramsprečavanju njenu pojavu i širenje.

    (d gljivični $olesti na korenu se javljaju štete od S!lerotinia s!lerotiorum minor,"izo!tonia viola!ea i -Ltium spp. a liš&e još mogu da napadnu i $akterije

    antomonas !arotae.

    (ve $olesti se sprečavaju preventivnim merama, u prvo redu plodoredom u kome semrkva ne gaji zajedno sa srodnim, korenastim $iljkama, a onda prskanjemsistemičnim fungi!idima efikasanim protiv pamenjače i pepelni!e. /z$gr fungi!ida jeveliki i sličan je kao kod prskanja paradajza i krompira.

    Seme tako%e treba "a bu"e "ezin&ikovano.

    )oren mrkve mogu da napadnu %ičnja!i – larve Elateridae, gr!i!e – larve S!ara$aidae

    uglavnom gundelji 1Melolonta melolonta2, onda rov!i 13rLullotalpa grillotalpa2,sovi!e 1Agriotes spp.,2 nematode 1MeloidogLne alpa2, ali najve!e štete nanose ipaklarve mrkvine muve 1-sila rosae, ili -LtonLza o$!urella2.

    ;iš!e napadaju lisne vaši 1MLzus persi!ae2, grinje 1FetranL!us telarius i F. urti!ae2,onda mrkvina lisna $uva 1Fioza viridula Zett.2

    Qi!nja!i, rov!i, grči!e i sovi!e suz$ijaju se

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    16/28

    de$ljinu olovke. Za rane useve dovoljan je jedan tretman, a kod kasni se izvodi dva puta – u maju i krajem jula, da $i se sprečile štete od larvi druge genera!ije.

    Mrkvina muva ima telo !rne $oje, dugo =9mm . 3lava je sme#a a noge %ute. ;arvesu $oje slonove kosti, duge do 8 mm. Qenke pola%u jaja u maju na vratu korena ili po

    zemlji oko $iljke.

    +edna %enka mo%e da polo%i i po 4>> jaja, iz koji se, posle nedelju dana, legu larve iu$ušuju u mrkvu. 'ajviše i ima na vratu ili pri vru korena. )od stare mrkve ima idu% čitavog korena.

     'apadnut koren je pun odnika i izmeta larvi, a mogu da se na#u i one, ako se pa%ljivo pregleda. Za B>=9 dana israne larve dostignu maksimalni razvoj, izlaze izkorena u zemlju i tu se pretvaraju u lutke. +edan deo ovi lutki daje drugu genera!ijuinsekata koji izle&u iz zemlje, pare se i pola%u jaja, a ve&i deo ostaje u zemlji do

    idu&eg prole&a. Z$og toga je plodored veoma va%na mera u suz$ijanju ove štetočine. 'apadnuta mrkva nema upotre$nu vrednost u izrani ljudi.

    Mrkvine lisne $uve su sitni, %utozeleni insekti sa prozra!nim krlima. Spljoštene larve $ez krila, sa navlakom od voštani kona!a na se$i, %ive na nali!ju liš!a gde sišusokove. :iljke zaostaju u porastu, liš&e se kovrd%a , kao pri napadu lisni vaši.

     'ajve&e štete nastaju kod useva za seme, dakle u drugoj godini %ivota mrkve.

    Suz$ijanje ove štetočine isto je kao i za lisne vaši, a započinje odma pošto se primetinjeno prisustvo.

    Slika6 Simptomi plamenjače.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    17/28

    Slika6 Simptomi alternariozeAlternaria dau!i.

    Slika6 Simptomi alternarioze.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    18/28

    Slika6 Simptomi alternariozeAlternaria radi!ana.

    Slika6 -epelni!a mrkve.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    19/28

    Slika6 7ekosporna pegavost

    Slika6 :ela trule%.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    20/28

    Slika6 mikoplazma Aster Rellos.

    Slika6 mikoplazma Aster Rellos.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    21/28

    Slika6 -Lmatotri!opsis omnivora.

    Slika6 -Lmatotri!opsis omnivora.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    22/28

    Slika6 :akterioza Erinia spp..

    Slika6 (šte&enja = guke od korenovi nematoda.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    23/28

    Slika6 (šte&enja = guke od korenovi nematoda.

    Slika6 (šte&enja mrkvina muva.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    24/28

    Slika6 Mrkvina muva.

    Berba i čuvanje mrkve

    Mrkva se vadi iz zemljišta za upotre$u u israni od momenta kada dostigne de$ljinuolovke, pa sve do kasne jeseni."učna $er$a mo%e da se o$avi čupanjem ili va#enjem spe!ijalnim vilama za repu. Fose radi po umereno vla%nom zemljištu, kako $i koren ostao što čistiji.

    Za tr%ište se pere i pakuje u vezi!e, gaj$i!e ili mre%aste vre&e. Za dalja tr%išta, ranamrkva se pakuje sa liš&em , u veze teške oko 4 kg, kako $i se što $olje sačuvala

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    25/28

    sve%ina ploda. ;iš&e se otkida neposredno pred prodaju, jer kod nas nema navika zakoroš&enjem liš&a, osim za isranu stoke.

     'a velikim površinama mrkva se vadi spe!ijalnim kom$ajnima koji o$ično vade podva reda i elevatorom koren u$a!uju u prikoli!u pored agragata za va#enje.

    Slika a i $6 Meanizovano va#enje mrkve.

    U nedostatku ovi, skupi ali i efikasni mašina, mnogi koriste o$ičan jedno$razni plug koji zavata jedan red i iz$a!uje mrkvu na stranu. -osle svakog izoranog redaostaje pova#ena mrkva se skuplja rukama, a tek onda se pristupa va#enju slede&eg.

    Zrela mrkva se čuva u trapovima, u vla%nom pesku, koji se pokrivaju slamom izemljom de$ljine desetak !m. u% trapa i po vertikali, na svaki 4.9 – 5m, mora da seosigura ventila!ija, $ilo šupljim keramičkim !evima ilil drvenim letvama.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    26/28

    U podrumu, gara%i ili dvorištu, mrkva se čuva u sandu!ima sa mokrim peskom, tako poredana da se plodovi ne dodiruju. Za čuvanje preko zime ostavljaju se samo potpuno zdravi korenovi sa skra&enim liš#em, $lizu

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    27/28

    Minerali mrkve sastoje se uglavnom od makroelemenata. Fako kalijuma ima od 599=B8@ mg G, fosfora od B4=Bmg, kal!ijuma B@=9>, natrijuma 9=@, magnezijuma 48=54, sumpora 5>=5, gvo%da >.@=5.?8, $akra >.>? –>.49, mangana od >.>=>.B>, !inkaoko >.4 ko$alta >.>>5 , joda >.>>B, sve u miligramima na 4>> grama sve%eg ploda. Ukorenu mrkve na#eni su i drugi minerali, npr. aluminijum, $or, $rom, fluor, arsen,uran, moli$den, olovo i litijum a u liš&u i semenu – ko$alt. Mnogi od ovi elemenatasu otrovni, ali i u mrkvi ima u vrlo malim količinama koje se označavaju kao tragovi,tako da $i štetili tek ako $i čovek konzumirao tone mrkve na dan.

    (d vitamina, mrkva se po sadr%aju A vitamina . tj. $eta karotina – provitamina Aizdvaja od svi drugi vrsta povr&a, i dr%i prvo mesto. U zavisnosti od razni, ve&

     pominjani uslova i sorte ili i$rida, koren mrkve mo%e da sadr%i ?=59 mgG $etakarotina, što iznosi od 4>>>> – 4??> inter jedini!a A vitamina 1 >.>? mikrograma

     $eta karotina odgovora >.B mikrograma vitamina A, što odgovara jednojinterna!ionalnoj jedini!i2.

    U našoj zemlji, gde vlada sunčana klima, mrkva je veoma $ogata $eta karotinom,usled čega koren do$ija tamno narand%astu $oju. Mrkva je relativno siromašna drugimvitaminima. Fako 7 vitamina sadr%i od ?,C – 4B.mgG manje u sortama a više ui$ridima. -rosečan sadr%aj askor$inske kiseline 1 7 vitam 2. kod sorti iznosi C.4 ai$rida 44mgG u zrelom korenu.

     'aravno, ovaj vitamin je pristupačan čoveku samo ako se koristi sve%a, rendisanamrkva ili sve%e is!e#en sok.

     'asuprot ove, avitamin se najte%e koristi iz sve%eg korena, jer se nalazi u &elijskom prostoru zatvorenom 44 !eluloznim zidovima. Fako, ima podataka o tome da se $etakarotin iskoristi samo sa 5G sve%e, 48G iz kuvane, oko 85G iz sirove rendisane iskoro potpuno iz sve%eg soka.

    -rosečan sadr%aj ostali vitamina u mrkvi izra%en je u mg na 4>> grama, je slede&i 6:4 >.>@, :5 >.>?=>.>45, :B >.5@, :9 >.8>, :? >.>?, D 1 $iotna 2 >.>>@ i folne kiseline>.>>@ . )ao što se kod paprike nalazi rutin ili vitamin ", u mrkvi ima vitamina E,takoferola, 4.5 mg G i ) vitamina.

    -ored ovi, mrkva sadr%i niz aktivni materija, kao što su inozitol, olin i ja$učna

    kiselina 14>>=4@>mgG2. /ma vrlo malo oksalne kiseline, do BmgG, tako da tako re&ine sadr%i štetne sastojke, u koje $i se u$rojali purinske $aze i mokra&na kiselina.

    -o svom sastavu mrkva nije samo ranljiva,ve& i lekovita namirni!a. Mo%e se na&i podatak da ona poma%e u lečenju tridesetak vrsta $olesti. Ura#ena su ispitivnjalekovitost mrkve u sprečavanju raka pluča. 'ekoliko iljada radnika čikaški%eljezara, koji %ive i rade u zaga#enoj sredini, podelili su u dve jednake grupe.

  • 8/19/2019 TEHNOLOGIJA GAJENJE MRKVE

    28/28

    -rva grupa je svakodnevno do$ijala mrkvu u rani, a drugoj ova namirni!a nijeservirana. U o$e grupe $io je gotovo isti $roj pušača, i o$e su %ivele u istim uslovima,ali u grupi koja se ranila mrkvom nije za$ele%en ni jedan slučaj raka plu&a tokomniza godina, dok je u drugoj taj pro!enat $io znatan, iznad proseka. Z$og toga se

     pouzdano mo%e re&i da mrkva ima antikan!erogeno dejstvo.

    (na pojačava rad jetre, čime se organizam lakše štiti od $olesti, a samim tim seusporavaju i pro!es starenja. Sprečava truljenje rane u !revima, poma%e njiovomčiš&enju, otklanja gasove i nadimanje.:ogatstvo kalijumovim solima čini je do$rim diuretikom, a visok sadr%aj !eluloze,emi!eluloze i pektina daje purgativno dejstvo, te je mrkva pravi