tehnologija - poČetnastudenti.mojsajt.rs/.../tehnologija_predavanje_1.pdf · tehnologija hrane i...
TRANSCRIPT
Tehnologija
Hrane i Pića
Prof.dr Jovanka Popov-Raljić
CILJ ISHRANE
NEDOSTATAK HRANE
1
2
Učiniti sve napore da se ELIMIMIŠU:
• gladovanje i bolesti prouzrokovane gladovanjem
•
• nedostatak hrane i smrtnost ljudi vezana za nedostatak hrane
• nedostatak joda (J) i vitamina A
Učiniti sve napore da se REDUKUJU:
• gladovanje• neuhranjenost, posebno dece, žena i starih osoba
• nedostatak ostalih mikronutrienata, uključujući gvožđe(Fe)
• zarazne i nezarazne bolesti, koje su vezane sa • ishranom• socijalne i druge prepreke ka optimalnom dojenju
beba i • nedovoljna higijena u procesu proizvodnje hrane i
kvarenje hrane (uključujući vodu za piće)
Najvažnije bolestiizazvane nepravilnom
ishranom
Kardiovaskularne bolesti –uključujući
srčani udar
Dijabetes-Tip 1--Tip 2
Bolesti
RAKA
....Gojaznost
GojaznostPrekomerna telesna masa
Ćelije tela neishranjene
Hrana siromašna hranljivim materijama
Nedovoljno kretanje i stres
B
o
l
e
s
t
i
k
r
v
n
i
h
ž
i
l
a
i
s
r
c
a
I
N
F
A
R
K
T
Povišen krvni pritisak
Povišen holesterol
Dijabetes
Žučni i bubrežni kamenci
ASTMA
Hormonalne smetnje
RAK...grudi,želuca,prostate
Umor
Glavobolja
Depresija
Probavne smetnje
Alergije
SASTAV I OSNOVNE KARAKTERISTIKE HRANE
Hrana-sve materije biljnog, životinjskog,mineralnog ili
sintetičkog porekla koje mogu poslužiti za obnavljanje
izvesnih funkcija u ljudskom organizmu,odnosno koje utiču na
- fizički i umni rad
- rastenje
- obnavljanje ćelija
- kretanje
- održavanje stalne toplote...
ESENCIJALNI SASTOJCI HRANE/ NUTRIJENTI
Gradivne i energetske materije: * proteini, masti, ugljeni hidrati
Mineralni elementi: * Makroelementi:
kalcijum, fosfor, magnezijum,
natrijum, kalijum i hlor
* Mikroelementi:
gvožđe, cink, jod, selen, bakar,
mangan, fluor, hrom, molibden
Vitamini: * Rastvorljivi u mastima:
A,D,E i K
* Rastvorljivi u vodi:
C,B-kompleks,P
Voda
FIZIOLOŠKO DELOVANJE OSNOVNIH SASTOJAKA HRANE
Ugljeni
hidrati
Masti Proteini Mineralne
materije
Voda Vitamini
-hleb
-krompir
-šećer
-kolači
-dzem
-maslac
-margarin
-meso
-riba
-sir
-jaja
-mleko
-voće
-povrće
-meso
-voda za piće
-sokovi
-voće
-povrće
-napici
-voće
-povrće
ENERGIJA RAST I RAZVOJ TELAKONTROLA PROCESA
U TELU
ŠTA HRANA TREBA DA ZADOVOLJI?
• Da podmiri energetske potrebe koje su zavisne od stepena prvenstva fizičkog rada i to kombinacijom: - proteina 8-10% (1/3 animalnog porekla) - masti 15-20% i - ugljenih hidrata 70-75%
• Mora osigurati ravnotežu hranljivih materija
• Organizmu mora dati: odredjenu zapreminu, masu i optimalnu količinu zaštitnih materija
1
2
3
SADRŽAJ VODE U NEKIM NAMIRNICAMA RAZLIČITOG POREKLA
namirnica Sadržaj
vode (%)
namirnica Sadržaj
vode(%)
Kafa
Čaj
Pivo
Višnja
Mleko
Vino
Cola pića
Banane
Mrkva sveža
Jaje,belance
99
99
92-95
90
88-90
72-89
89
88
88
88
Negazirani voćni sokovi
Jabuke
Kivi
Sir
Jaje,celo
Meso ribe
Krompir
Svinjetina
Sladoled
Žestoka pića
80-88
84
83
30-80
75
73-75
72
70
60-68
62-67
Namirnica Sadržaj
vode (%)
Namirnica Sadržaj
vode(%)
Kafa
Čaj
Pivo
Višnja
Mleko
Vino
Cola pića
Banane
Mrkva sveža
Jaje,belance
99
99
92-95
90
88-90
72-89
89
88
88
88
Negazirani voćni sokovi
Jabuke
Kivi
Sir
Jaje,celo
Meso ribe
Krompir
Svinjetina
Sladoled
Žestoka pića
80-88
84
83
30-80
75
73-75
72
70
60-68
62-67
Namirnica Sadržaj
vode(%)
Namirnica Sadržaj
vode(%)
Ćuretina,svetlo
Srce
Ćuretina,tamno
Meso zeca
Šunka
Kobasice
Jetra
Ovčije meso
Usitnjeno
govedje meso
66
64
63
61
52-61
52-57
56
55
54
Piletina, grudi
Piletina, batak
Hleb
Jaje,žumance
Tost
Maslac
Margarin(80%masti)
Pšenično brašno
Krekeri
Kukuruzni čips
Biljna ulja
54
53
45-50
49
35
16
16
12
3-5
1
u tragovima
Udeo osnovnih materija u građi tela čoveka telesne mase 70 kg
p
pt
p
p
p
= 70 kg =
Ugljeni hidrati 0,5-0,8 kg
Mineralne materije
2,5-3 kg
Masti 7-10 kg
Proteini 15-17 kg
Voda 40-45 kg
UTICAJ DEHIDRATACIJE NA STANJE ORGANIZMA
0 Normalni nivo
5Žedj, umor, sušenje usta,
bledilo lica
10
Razni znakovi toplotne iscrpljenosti, drhtavica,
glavobolja, povećana telesna temperatura i
ubrzan puls, promuklost glasa, nezainteresovanost
15Rizik od toplotnog kolapsa, oticanja jezika,
smanjenje volumena krvi i urina,
nepokretnost mišića, halucinacije
20 Krajnja granica preživljavanja
VITAMINI
* Vitamini su organska jedinjenja neophodna za održavanje dobrog zdravlja u doba rastenja i razvoja, posebno mladog organizma, izuzev vitamina D, koji naš organizam moše da sintetizuje iz provitamina D(u našoj koži)
OSOBINE VITAMINA
VitaminiVitamini
* Važni za život
* Uglavnom se mogu sintetizovati u organizmu i moraju se unositi kroz hranu
* Funkcionišu kao koenzimi, ali imaju i druge važne funkcije
* Moraju se poznavati dnevne potrebe
Vitamini rastvorljivi u mastima
(liposolubilni)
Vitamini rastvorljivi u vodi
(hidrosolubilni)A, D, E i K
• za transport krvlju potreban
proteinski nosač
• akumulišu se u organizmu
• potrebno periodično unošenje u
•organizam
• postoji mogućnost od dostizanja
praga toksičnosti
B-komleks, C
• lako se prenose krvlju
• lako se izlučuju iz organizma
• moraju se unositi često u malim dozama
• ne postoji opasnost od dostizanja
toksične doze
MASTI
• Masti su sve materije biljnog ili životinjskog porekla koje se nalaze u gotovo svim namirnicama
Sadržaj masti u nekim vrstama namirnica i količina energije koja se obezbeđuje iz masti
Vrsta namirnicaVeličina
porcija
Sadržaj vode
(%)
Sadržaj masti
(%)
Energija
(kJ/g)
Energija u
porciji (kJ)
Salatno ulje
Maslac, margarin
i majonez
Med
Rafinisani šećer
Dzem, žele
Senf
Badem
Čokolada
Kreker
Hleb
Kuvana riža
Banana
Narandža
Belance jajeta
1 kašika
1 kašika
1 kašika
1 kašika
1 kašika
1 kašika
50 g
50 g
1 komad
1 parče
½ čaše
1 komad
1 komad
1 komad
0
15
15
0
30
80
0
0
5
35
75
75
80
90
100
80
0
0
0
5
55
35
10
5
0
0
0
0
37,6
29,2
12,5
16,7
12,5
4,2
25,1
20,1
16,7
12,5
4,2
4,2
0,5
0,5
500
440
250
190
230
40
1590
1340
40
290
440
440
65
65
Podela masti prema zasićenostiMASTI
ZASIĆENE MASTINEZASIĆENE MASTI
Mononezasićene Polinezasićene
-Goveđi loj
-Svinjska mast
-Ovčiji loj
-Kokošija mast
-Kokosova mast
-Mlečna mast
-Puter
-Sir
-Jogurt
- Maslinovo ulje
- Bademovo ulje
Linolna
kiselina (omega 6)
Linolenska
kiselina (omega 3)
-Sojino ulje
-Suncokretovo ulje
-Ulje kukuruzne klice
-Sezamovo ulje
-Ulje iz semena lana
-Sojino ulje
-Ulje iz bundevinih klica
-Orahovo ulje
Relativna slatkoća različitih zaslađivača
Relativna slatkoća Zaslađivač
500
160
100
30
1,7
1,0
0,7
0,5
0,3
0
Saharin(veštački zaslađivač)
Aspartman
Ciklamat
Triptofan(aminokiselina)
Fruktoza(šećer)
Saharoza(šećer-standard)
Glukoza(šećer)
Manitol, sorbitol, inozitol(šećerni alkoholi)
Maltoza, laktoza, galaktoza(šećeri)
Skrob(polisaharid)
PROCENA ENERGIJE NA DAN PREMA STAROSTI,
POLU I FIZIČKOJ AKTIVNOSTI
Procena količina energije u kcal zaokružena na najbližih
2000 kcal ili 8372 kJ.
Potrebe energije za pojedince mogu biti veće ili manje od ovih prosečno procenjenih
vrednostiStarost
(godina)
Pol/nivo aktivnosti
Muškarci Žene
Sedeći
kcal/kJ
Umereno
aktivan
kcal/kJ
Aktivan
kcal/kJ
Sedeća
kcal/kJ
Umereno
aktivna
kcal/kJ
Aktivna
kcal/kJ
18 2400/10046 2800/11721 3200/13395 1800/7535 2000/8372 2400/10046
19-20 2400/10046 2800/11721 3000/12558 2000/8372 2200/9209 2400/10046
21-25 2400/10046 2800/11721 3000/12558 2000/8372 2200/9209 2400/10046
26-30 2400/10046 2600/10884 3000/12558 1800/7535 2000/8372 2400/10046
31-35 2400/10046 2600/10884 3000/12558 1800/7535 2000/8372 2200/9209
36-40 2400/10046 2600/10884 2800/11721 1800/7535 2000/8372 2200/9209
41-45 2200/9209 2600/10884 2800/11721 1800/7535 2000/8372 2200/9209
( Popov – Raljić , 2015.)
III PRINCIPA RACIONALNE ISHRANE
1. Energetske potrebe organizma
* proteini (meso, riba, jaja, mleko...)
* ugljeni hidrati (skrob, šećer, povrće, voće...)
* masti (biljna ulja, životinjske masti, margarin...)
2. Biološke potrebe organizma(specifične potrebe u životnim namirnicama)
* masne kiseline (linolna, linolenska)
* aminokiseline
* mineralne materije ( Ca, P, Cl, Na, K, Mg)
* oligoelementi (Fe, Cu, Cr, Zn, Mn, F, J,...)
* vitamini rastvorljivi u vodi (C, kompleks B i PP)
* vitamini rastvorljivi u mastima (A, D, E i K)
* celulozne supstance i voda.
3. Ravnoteža između pojedinih sastojaka da bi hrana bila energetski i biološki punovredna
* odnos životinjskih i biljnih proteina
* odnos životinjskih i biljnih masnoća
* ravnoteža energetskih i bioloških potreba
* ravnoteža između pojedinih mineralnih materija
* ravnoteža između namirnica koje daju kisele razgradne produkte sa onima koji daju bazne
* ravnoteža između pojedinih vitamina, kao i vitamina i mineralnih materija
SADRŽAJ HOLESTEROLA
• S obzirom na zdravstveni značaj, važno je napomenuti da tri elementa u ishrani čoveka utiču na nivo holesterola u krvi:
- sadržaj aterogenih masnih kiselina
- sadržaj holesterola u hrani i
- energetski unos
• U celokupnom dnevnom unosu
vrednost AI ne bi smela da pređe 50 jedinica.
NIVO HOLESTEROLA U KRVI
kJ HOLESTEROL(mg) AI
GOVEDINA 530 68 4,50
grudi 1044 65 6,72
rosbratna 1201 65 11,02
masna1364
65 12,29
jezik 934 408 10,36
SVINJETINA 745 60 5,27
masna
188360 13,59
jezik 1005 140 11,54
kJ HOLESTEROL(mg) AI
TELETINA 473 68 4,27
jezik 561 40 8,87
JAGNJETINA 508 71 4,53
kotlet1550
71 13,54
OVČETINA 1226 78 11,72
KOKOŠ
belo meso 485 69 4,29
crveno(batak) 527 110 6,94
GUSKA 828 75 6,82
kJ HOLESTEROL(mg) AI
PATKA
meso bez kože 510 110 6,62
srednje masno 1427 80 10,74ĆURKA
belo meso 559 82 5,61
crveno 778 82 7,56
IZNUTRICE
srce svinjsko 391 140 7,68
jetra kokoške 536 500 26,04
mozak teleći 460 2000 102,13
kJ HOLESTEROL(mg) AI
mozak svinjski 5532000
102,27
mozak goveđi 5742000
103,10
Proizvodi od mesa
hrenovke(svinjsko i goveđe
meso)
1339 50 9,78
hrenovke (pileće meso) 1079 100 10,12
mesni narezak 1774 92 13,08
hamburger (gov.m.) 1506 120 13,71
RIBE, ŠKOLJKE I PRERAĐEVINE
pastrmka(55g) 359 55 3,51
losos(65g) 908 35 4,84
kJ HOLESTEROL(mg) AI
som(55g) 728 70 6,95
sardine 906 100 9,47
JAJA
belance(kokoške) 184 0 10,00
1 celo jaje 632 520 30,18
žumance(100g) 1510 1300 77,53ULJA I MASTI
repičino ulje 3766 0 4,97
sunc.ulje 3766 0 7,90
sojino ulje 3766 0 10,60