tehnoloŠki iskorak u brodotrogiru poloŽena kobilica … · zavarivanje je tehnologija spajanja...

Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebiGodina XIV // broj 73 // Trogir, svibanj 2017.

20 / ŠKVERSKA BESIDA

TEHNOLOŠKI ISKORAK U BRODOTROGIRU

SUPERJAHTA ROYAL ROMANCE NA REMONTU

POLOŽENA KOBILICA ZA ARKTIČKI TANKER

IMPLEMENTACIJA NORME ISO 50001:2011

4X365 DANA OD PRIVATIZACIJE

2 / ŠKVERSKA BESIDA 73-2017. / 3Nakladnik: Brodotrogir d.d. / Realizacija: AXIS-DESIGN d.o.o. / 05_2017

Poštovane kolegice i kolege,

dragi škverani,

Iza nas su četiri godine od privatizacije. Je li se napravilo puno?

Je. Jesmo li mogli više i bolje? Sigurno da jesmo. Radeći dan za

danom možda i nismo svjesni koliko se toga napravilo, ali ako se

okrenemo iza sebe vidjet ćemo da je napravljen i tehnološki isko-

rak. Usvojili smo i implementirali nove 3D alate za izradu tehničke

dokumentacije, izgradili smo i isporučili nastambe za jack up plat-

formu, izgradili dva tankera od 49 500 metričkih tona za vlastitu

tvrtku Trogir Maritime i dali u najam, izgradili smo i isporučili dva

manja broda za krstarenje za domaće naručitelje, dva tankera

sličnih karakteristika za inozemnog naručitelja su u opremanju, a

na navozu se gradi arktički tanker koji je izuzetno složen u tehno-

loškom smislu. Po prvi put zavarujemo jako debele limove koje

nikad nismo zavarivali. Radimo s materijalima koje nitko do sada u

Hrvatskoj nije koristio ili bar ne u ovolikoj mjeri.

Osim brodogradnje, uspješno smo zakoračili i u nautički turizam te

popunili raspoložive vezove čiji se broj iz godine u godinu poveća-

vao. Trenutno u Marini Trogir raspolažemo sa preko 200 vezova u

moru i više od 90 vezova na suhom. U sklopu Brodotrogirove teh-

nološke obnove zajedno sa drugom vrijednom opremom kupljena

su i dva doka na dražbi u Kraljevici. Izgradnjom dvaju bazena i pu-

štanjem u rad dvaju travel liftova od 600 t i 100 t te samohodnih

kolica od 300 t i 60 t proširili smo remontne i servisne aktivnosti na

način da sad imamo najveće infrastrukturne mogućnosti od osnu-

tka brodogradilišta, a pogotovo u segmentu manjih brodova,

odnosno većih jahti u čemu smo među jačima na Mediteranu. U re-

montu je svaki dan sve više brodova koji se stalno izmjenjuju. Takve

izmjene već smo navikli gledati u malom i velikom doku, ali razloga

za zadovoljstvo imamo i kad pogledamo servisni plato marine na

kojem su se počele uređivati različite vrste brodova, a najviše onih

involviranih u nautički turizam što nije ni čudno s obzirom na sko-

rašnji početak turističke sezone.

Usprkos svim pozitivnim pomacima za čiju realizaciju je uloženo

mnogo truda i energije, nastaju povremeni izazovi čije nas rješava-

nje okupira s profesionalne, ali i one ljudske strane jer velika je

odgovornost održavati cijeli sustav stabilnim. Usprkos dobro ispla-

niranim planovima i potezima, naiđu izazovi koji se moraju trenu-

tno i odlučno rješavati .

Stoga nemojmo ni u jednom trenutku posustati i posumnjati u vla-

stite vrijednosti i sposobnosti, svi skupa još odlučnije prionimo

poslu jer su rezultati vidljivi, a oni novi su tek pred nama. Ali, jed-

nako tako vrebaju i izazovi stoga budimo čvrsti i odaberimo pravi

put jer nebrojeno puta do sada smo dokazali da znamo i da

možemo.

TEHNOLOŠKI ISKORAK U BRODOTROGIRURIJEČ UPRAVE

Uprava Brodotrogira d.d.

Predsjednik uprave – dr.sc. Nenad Končar, dipl. ing.

Član uprave – dr.sc. Danko Končar, dipl. ing.

Član uprave – Mateo Tramontana, dipl. ing.

U Brodotrogiru je izgradnja Novogradnje 344, odnosno trupa

arktičkog tankera – ledolomca za njegove djelatnike predsta-

vila veliki izazov kako u tehnologiji zavarivanja tako i u samoj

izvedbi zavarenih spojeva jer po prvi put su se suočili s

ekstremno velikim debljinama i visokom kvalitetom čelika.

Zavarivanje je tehnologija spajanja materijala koja je defini-

rana po točno utvrđenim pravilima i normama te je prije po-

četka zavarivanja potrebno dokazati zavarljivost osnovnog

materijala s dodatnim materijalom za zavarivanje, te provje-

riti mehanička svojstva zavarenog spoja. Aktivnost se naziva

atestacija postupka zavarivanja (WPQR).

Bez imalo vremena za probna zavarivanja i ugađanje parame-

tara zavarivanja, djelatnici Brodotrogira postavili su zadatak

da u što kraćem roku prođu atestacije postupaka zavarivanja

i omoguće nesmetanu proizvodnju. Međutim aktivnosti su se

dodatno komplicirale jer je ispitivanje trebalo provesti pred

dva različita klasifikacijska društva: Bureau Veritas i Russian

Maritime Register of Shipping.

Za izradu trupa Nov.344 pojavila se potreba za atestiranjem 18

različitih postupaka zavarivanja. Morala se dokazati zavarlji-

vost na čelicima kvalitete: DH36, EH36, EH40, FH36 i D500, a radi

se o materijalima koji spadaju u skupine čelika povišene i vi-

soke čvrstoće sa zahtjevima za zadovoljavajuću žilavost na ni-

skim temperaturama -20°C i -40°C.

Zavarljivost se dokazivala različitim postupcima zavarivanja:

REL, MAG, EPP, BUT&FILLET AUTOMATIC WELDING; u različitim vr-

stama spojeva: kutni i sučelni zavari; kao i u različitim položajima

zavarivanja, položenom (PA,PB), vertikalnom (PF) i zidnom polo-

žaju (PC).

Radovi na odobravanju postupaka zavarivanja trajali su svakod-

nevno, nerijetko i vikendima, od prosinca 2016. do travnja 2017.

Cjelokupni posao okončan je s izvrsnim rezultatima ispitivanja,

a djelatnici Brodotrogira su još jednom pokazali svoju stručnost

i odgovornost te dokazali da im ni najzahtjevniji radni zadaci ne

mogu biti prepreka za postizanje postavljenih ciljeva.

Složenost radnih aktivnosti tijekom procesa:

• Strojna izrada 690 epruveta, različitih oblika

sa zahtjevnom točnošću izrade ±0,05mm

• Na izrađenim epruvetama provedeno je 1.700

(tisuću i sedam stotina) mjerenja i testiranja

• Skoro sva ispitivanja su provedena u našem

laboratoriju za mehanička ispitivanja

Na ekstremno debelim i visoko kvalitetnimlimovima arktičkog tankera uspješno provedena tehnologija zavarivanja

4 / ŠKVERSKA BESIDA 73-2017. / 5

Položena kobilicaza arktički tanker

U tijeku je intenzivna izrada dokumentacije za trup kako bi se

predmontaža sekcija mogla nesmetano odvijati. Opremna doku-

mentacija je također u izradi te se s vlasnikom usko surađuje da

se što prije dostave ulazni podaci za njezinu izradu. Napravljena je

preliminarna specifikacija cjevovoda od nehrđajućeg čelika za

teret, te je Služba nabave proslijedila upit potencijalnim dobav-

ljačima.

Isporučene su čelične trake i radi se na tehnološkom procesu za-

varivanja debelih limova, te se razmatra tehnologija predgrijava-

nja limova prilikom zavarivanja. S brodovlasnikom se intenzivno

raz go vara o isporuci i ugradnji opreme koja je potrebna u veoma

hladnim uvjetima eksploatacije broda.

Radi se na tehnološkom procesu bojanja rano opremljenih sekcija

i njihovo dizanje te montaža na navozu.

U veljači je položena kobilica za brod za prijevoz kon-

denzata, ledolomac klase leda ARC 7, nosivosti 44,000

metričkih tona za ARCTECH HELSINKI SHIPYARD

prema ugovoru o gradnji prednjeg dijela broda koji je

zaključen u srpnju 2016. Brod se gradi pod dvojnom

klasom Bureau Veritas i Russian Maritime Register of

Shipping. Prednji dio arktičkog tankera bit će dug

167m, dok će ukupna dužina broda kad se spoji u Fin-

skoj biti 220 metara.

Duljina: 167 mŠirina: 32,5 mVisina: 18,0 mProjektni gaz: 11,7 mNosivost: 44 000 tona

Značajke prednjegdijela broda kojeggradi HBT:

Brodotrogir – prvo brodogradilište u Hrvatskoj koje je implementiralo normu ISO 50001:2011

Brodotrogir je prvo brodogradilište u Hrvatskoj koje je u svoje

poslovanje implementiralo normu ISO 50001:2011 odnosno Su-

stav upravljanja energijom.

Naime, u travnju o.g. Bureau Veritas Croatia dostavio je konačni

izvještaj o izvršenom certifikacijskom auditu za certifikaciju DIN

EN ISO 50001:2011 u kojem je navedeno da su u Brodotrogiru

ispunjeni svi uvjeti norme te je shodno nalazu predložio da se

izda certifikat za Brodotrogir d.d., HBT d.o.o. , SCT d.o.o.,Tekol Tro-

gir d.o.o., Trogir Piping d.o.o.

Uvođenjem sustava upravljanja energetskom učinkovitošću

prema zahtjevima norme ISO 50001:2011 Brodotrogir dokazuje

zainteresiranim stranama da ima svoju energetsku politiku kroz

certificirani sustav upravljanja energijom.

S uvedenom normom uveli su se određeni standardi i poboljša-

nja, a o čemu su se obaviješteni i djelatnici putem objavljenog

kućnog reda na frekventnim mjestima, uputama na većini stro-

jeva te prigodnim naljepnicama uz prekidače rasvjete koje upo-

zoravaju na koristi od uštede energije.

„Svim djelatnicima savjetuje se racionalna i smanjena potro-

šnja svih vrsta energija i energenata te predlaganje mjera za

poboljšanje energetske učinkovitosti, a pogotovo onima koji

rade u jedinicama s većom potrošnjom električne energije“,

istaknuo je Željko Frančešević, voditelj tima za energetsko

upravljanje.

Iz certificirane norme proizlazi da energetsko upravljanje zahti-

jeva kontinuirano praćenje potrošnje svih vrsta energija i ene-

rgenata, realizaciju prepoznatih prilika za uštedu i smanjenje

troškova za energiju. Ušteda se prema kućnom redu može pro-

voditi na različite načine, isključivanjem rasvjete u prostorijama

u kojima se ne boravi, isključivanje električnih trošila i opreme

koja se ne koristi, zatvaranjem vrata i prozora u klimatiziranim

prostorijama, namjerno blokiranje vrata u klimatiziranim pro-

storijama strogo je zabranjeno i slično, s posebnom preporukom

Tima za energetsko upravljanje da Sustav upravljanja energijom

postane kućni red za sve zaposlenike u Brodotrogiru d.d.

Do 17. tjedna 2017. za ovu Novogradnju 344 je obrađeno ukupno

6.125 t crne metalurgije, vlasniku predano na gotovost 27 sekcija

te se intenzivno radi na još 30 volumenskih sekcija u izradi – pred-

montaži.

Na navozu je uključujući 17 tjedan 2017. montirano 1.153t.

NOVI POSLOVI ISO 50001:2011


NOVI POSLOVI

Izrada dokumentacije u tijekuŠto se tiče Novogradnje 339, s brodovlasnikom je dogovorena lista

materijala i rokovi isporuke te je u tijeku izrada dokumentacije za

opremanje. Izrađena dokumentacija se sukcesivno dostavlja pogonu

(ovoga trenutka za sonde, odušnike, nosače cjevovoda balasta, vi-

šežilne cijevi) s time da se određuju prioriteti slanja dokumentacije

radi poštivanja tehnološkog procesa opremanja. Isto vrijedi i za do-

stavu materijala za opremanje.

Počeli su radovi u strojarnici ravnanjem površina grijanjem te se po-

stavlja skela u tankove tereta i tankove. Očekuje se izvješće o pre-

gledu o zatečenom stanju tankova tereta i tankova balasta koje

mora obaviti Tekol-Trogir d.o.o.

Novogradnja 329Kontinuirano se radi na izradi nedostajuće dokumentacije za opre-

manje i dovršetku opremanja, prati se dolazak materijala kojeg

treba isporučiti brodovlasnik. Radi se i na tehnologiji pasivizacije

cjevovoda od nehrđajućeg čelika na palubi broda, opremanje tan-

kova goriva te dijelova propulzije broda.

Intenzivno se radi na bojanju i opremanju nadgrađa, provlačenju ka-

bela, opremanju kabina, montaži cjevovoda raznih sustava u na-

dgrađu i oko njega, montaži namještaja, postavljanju PVC podova,

montaži električnih uređaja, pulta tereta i ostale opreme.

U strojarnici se radi na izolaciji stijenki, montaži cjevovoda raznih

sustava, provlačenju kabela i spajanju pojedinih električnih ure-

đaja, opreme i glave razvodne ploče. Montiraju se ograde na ko-

munikacijama, cjevovodi u dimnjaku, prostoru mehaničke radionice

i u drugim prostorima brodske strojarnice te spaja pult u kontrol-

noj kabini strojarnice.

Na glavnoj palubi se obavljaju završni radovi na spajanju cjevovoda

raznih sustava i izrada pojedinih, nedostajućih komponenti za cje-

vovode i ostale opreme. Posebno se vodi računa da se osposobe svi

sustavi potrebni za upućivanje pomoćnih motora u rad. Uz navedene

radove paralelno se obavljaju radovi bojanja koliko je to tehnološki

moguće.

*stanje po novogradnjama do 28.04.2017.

Europska komisija uvrstila Centar za certificiranje zavarivača u datoteku ovlaštenih tijela za certificiranja zavarivačkog osoblja

Europska komisija uvrstila je Centar za certificiranje zavarivača,

koji djeluje u sastavu Brodotrogir-a d.d., u datoteku ovlaštenih

tijela za certificiranja zavarivačkog osoblja. Tome je prethodila

pozitivna ocjena Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i

obrta Republike Hrvatske, odnosno provjera usklađenosti su-

stava upravljanja Centrom za certificiranje sa zahtjevima Pra-

vilnika o tlačnoj opremi što je početkom veljače provela Hrvat -

ska akreditacijska agencija.

Na temelju provedenog postupka ocjenjivanja sposobnosti

Centra za certificiranje zavarivača Hrvatska akreditacijska

agencija izdala je potvrdu o akreditaciji prema zahtjevima

norme HRN EN ISO/IEC 17024:2013

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta na temelju

dostavljene dokumentacije i zahtjeva Brodotrogir-a zaključilo

je kako Centar za certificiranje zavarivača zadovoljava propi-

sane zahtjeve te je priznalo kao neovisnu organizaciju za pro-

vedbu postupaka certifikacije zavarivačkog osoblja za nera -

stavljive spojeve kod tlačne opreme II, III i IV kategorije sukla-

dno točki 3.1.2. Dodatka I i Pravilnika i točki 3.1.2. Dodatka i Di-

rektive EU 2014/68/EU (PED) o čemu je informiralo i Europsku

komisiju.

Uvrštavanjem Centra za certificiranje zavarivača u Nando in-

formacijski sustav (New Approach Notified and Designated Or-

ganization) Brodotrogir je nakon ovlaštenja za certificiranje

zavarivača za rad u brodogradnji i za zavarivanje čeličnih kon-

strukcija, priznat i za certificiranje zavarivača za tlačnu opremu

i posude pod tlakom.

„Brodotrogir je jedina tvrtka u ovom dijelu Hrvatske s ovak-

vim ovlaštenjima što nam omogućava poslovni iskorak i u po-

dručje izrade cjevovoda, spremnika i rezervoara pod tlakom, a

moguće je pružati usluge certificiranja zavarivača i ostalim

zainteresiranim poduzećima i pojedincima koji takvu certifi-

kaciju trebaju“, rekao je Tomislav Andrić, zamjenik voditelja

Centra za certificiranje zavarivača.


TRAVANJ 2016. SVIBANJ 2016.

• Međunarodni sajam inovacija

Inter Innovation u Hotelu Medena

LIPANJ 2016.

• Remonti brodova

• Posjeti učenika

• U poslovanje HBT-a i SCT-a implemen-

tirane norme ISO 14001:2004 i OHSAS

18001:2007

• Svjetska premijera jedrilice Salona380 u Marini Trogir

• Kako gradimo brod? – radionice za djecu

SRPANJ 2016.

• Porinuće Novogradnje 326

• U rad pušten najveći travel lift na Jadranu

STUDENI 2016.

• Potpisan ugovor za dovršetak izgradnje Novogradnje 339

• Porinuta Novogradnja 338 (Almissa)

• Održana 11. radna vježba „Ne ponovilonam se“

TRAVANJ 2017.

• 4 x 365 dana od privatizacije

• Implementacija norme ISO50001:2011; Tehnološki iskorak u Brodotrogiru

RUJAN 2016.

• Jahte na remontu

KOLOVOZ 2016.

• Sezona u Marini u punom jeku

LISTOPAD 2016.

• Brodotrogir domaćin XXII. Simpozija Teorija i praksa brodogradnje - SORTA 2016

• Dokovanje Novogradnje 326 u ViktoruLencu

• Brodotrogir i Adriadiesel na brodo-građevnom sajmu u Hamburgu (SMM)

SIJEČANJ 2017.

• Kruzeri na remontu

• 3x365 dana od privatizacije

4 x 365 dana privatizacije

PROSINAC 2016.

• Svjetsko prestižno priznanje - Songa Fortune proglašen najbolji u svojoj klasi

VELJAČA 2017.

• Položena kobilica za arktički tanker

• Samohodna kolica od 300 t na radu uvranjičkom škveru

OŽUJAK 2017.

• Domaći brodari servisirali svoje cruising brodove u Marini Trogir

• Porinuće i primopredaja Novogradnje 337

• Primopredaja Novogradnje 326


Pripreme za sezonuBrojni brodovi, kruzeri, katamarani, jahte i tra-jekti smještali su se u dokove i na servisniplato Marine Trogir jer se na vrijeme treba pri-premiti za nadolazeću sezonu i svojim putni-cima osigurati udobnost i sigurnost tijekomplovidbe.

KATAMARANIPomorske kompanije Jadrolinija i Kapetan Luka navrijeme uredili svoje brodove

Na Jadrolinijinom katamaranu Judita obavilo se bojanje podvod-

nog i nadvodnog dijela trupa, radovi na palubi, pregledali su se

i servisirali glavni

i pomoćni motori,

demontirali, pregle -

dali i očistiti cjevo-

vodi i ventili, uredili

sigurnosni sustavi,

struja te servisirala

brodska elektroni -

ka dok se na kata-

maranu Krilo uredio donji dio trupa kao i na Krilo Staru na kojem

se uz to obavilo i pjeskarenje podvodnog dijela oplate te su se pre-

gledali propeler, osovina i kormilo.

SERVISNI CENTAR TROGIR REMONT

Judita

KRUZERIKruzeri La Belle De

l'Adriatique, Artemis i

Athena svake godine

gotovo u isto vrijeme

uplovljavaju u naše

dokove. Ove godine

im se uredio pod -

vodni i nadvodni dio

trupa, na La Belle

De l'Adriatique cjevo-

vodi, a na Artemisu i

Atheni glavni i pomo-

ćni motori, osovinski

vodovi, propelerne

osovine kao i ostali

različiti radovi koji

zadiru u cjevarske,

bravarske i elektro

poslove.

JAHTETijekom prethodnog perioda na redovito godišnje održavanje pri-

stigle su i luksuzne jahte – Vitamin, Bluemar II, Lady Sunshine, Fa-

mi ly Day, 'joyMe, Tuscan Sun i Bonita II. Na svima se očistio i obojao

podvodni dio trupa, a ovisno o potrebama radovi su se i proširili na

pregled i servisiranje glavnih i pomoćnih motora, sidrenih vitala,

podvodnih ventila,

jet propulzora, brod -

skih rashladnika, sta -

bilizatora, preinačila

se ventilacija, izmje-

rila zračnosti prope-

lerne osovine i kormi -

la, ispolirale propele

te obavili drugi slični

poslovi.

TRAJEKTINa trajektu Hrvat naj-

prije su se obavili radovi

u unutrašnjem dijelu

broda, bravarski i cje-

varski radovi na palubi,

glavnim i pomoćnim mo-

torima, propulzijama,

kli ma jedinicama, splavima i mes sistemu kao i elektro radovi na

palubi i u nastambama nakon čega je brod premješten u veliki

DOK 15 gdje se obavilo uređenje trupa.

Ostali brodovi i plovna opremaEastcoast-brod za prijevoz tereta i ribarica Jadran I

Na brodu se, servisirao glavni motor i ventili te rekonstruirao

jedan tank uz neizostavno čišćenje podvodnog dijela trupa jed-

nako kao i kod ribarice Jadran I na kojoj se uz to demontirala oso-

vina, izmjerila zračnost ležajeva i servisirali podvodni ventili.

Jadran I je u vlasništvu tvrtke za ulov i preradu ribe Sardina d.o.o.

iz Postira s otoka Brača.

U veliki DOK 15 smjesti -

la se Pomgradova plo-

vna oprema, klapeta

–KL 57 (30 m), ponton –

SPL XXVIII (36 m) i grta-

lica GRT 21 (14 m), koja

služi u izvedbi zahtjev -

nih geotehničkih rado -

va, odnosno za izgradnju putničkih luka, nautičkih marina i drugih

građevinskih priobalnih pothvata. Na njima se uredio donji dio

trupa te su se izmijenili potrebni limovi.

U veliki Dok 15 na redoviti servis uplovila je superjahta

Royal Romance. S obzirom na dimenzije, radi se o naj-

većoj jahti do sada koja je pristigla na remont u trogir-

ski škver. U narednim danima, djelatnici Servisnog

centra Trogir obavit će redoviti pregled te servisirati

opremu i urediti podvodni dio trupa.

Naime, obavit će se servis sigurnosne opreme, protu-

požarne i splavi za spašavanje, pregledati podvodni

ventili, popraviti sidra i obaviti uređenje podvodnog di-

jela trupa, čišćenje, bojanje i izmjena cink protektora.

Jahta je duga 92 m, široka 14.3 m gaza 3.85 m. Donji dio

trupa napravljen je od čelika, nadgrađe od aluminija u

kombinaciji s tikovim palubama, a sve prema dizajnu

kojeg potpisuju De Voogt Naval Architects i Seymour

Diamond. Izgrađena je u nizozemskom brodogradilištu

Feadship 2014, a potpuno uređena predana je vlasniku

2015. U sedam luksuznih kabina može ugostiti 14 put-

nika o kojima brine 22 člana posade smještenih u deset

kabina.

Osim luksuzno uređenih salona i kabina, gosti mogu bo-

raviti i na jednoj od četiri palube, pogotovo na onoj

glavnoj na kojoj se nalazi sunčalište i dvanaest metarski

bazen iz kojeg padaju kaskadni slapovi pružajući im ti-

jekom vožnje veličanstven doživljaj.

Jahtu pokreću dva MTU dieselska motora od po 3000 KS

koji razvijaju maksimalnu brzinu do 15 čvorova ili ugo-

dnu brzinu krstarenja do 12 čvorova.

Prestižna superjahta Royal Romance– važna referenca za SCT

„Ovaj projekt s Royal Romanceom nam je važan prvenstvenokao referen ca za buduće veće poslove jer ovakve superjahtečine temelj naših budućih planova. Danas se većina superjahti

servisira u brodo gradi liš ti -ma u Francuskoj, Španjol-skoj i Njemačkoj i sasvimje jasno da će zbog pre-stiža i dalje jedan dio vla-snika željeti svoje brodoveservisirati u tim zemljama,no ovaj projekt nam je va žan da jasno pokažemokako i u Hrvatskoj, a po-sebno u Trogiru postoji

know-how, resursi, ali i povjerenje vlasnika da se obave ovakosloženi poslovi. Ponosni smo i na svoj 600-tonski travel lift, je-dini takav na Jadranu, koji nam omogućuje da uz 2 plutajućadoka pomoću kojih možemo raditi na superjahtama dužinei do 150 metara, imamo opciju izvlačenja brodova do 55 m nasuhi dok,“ istaknuo je Alen Kajmović, direktor SCT-a.

Vitamin

La Belle De l'Adriatique

Artemis

Plovna oprema

Hrvat


MARINA TROGIR

Tijekom proteklih nekoliko mjeseci u Marini Trogir i dokovima

servisirali su se brojni brodovi za kružna putovanja Jadranom,

Vilma, Kapetan Bota, La Perla, Corona, Mystic, Atlantic, Admiral,

Fantazija, Spalato, Adriatic Pearl....

Na svima se uredio podvodni dio trupa te promijenili cink pro-

tektori, a ovisno o pojedinačnim potrebama radilo se na prope-

lernim osovinama, propelama, ventilima i slično.

Svi brodovi novije su izgradnje, lijepo i moderno uređeni. Tije-

kom ljeta krstare jadranskom obalom, uglavnom od Splita do Du-

brovnika sa zaustavljanjima po otocima Hvaru, Braču, Visu,

Mljetu, Korčuli i Elafitima. Približno su jednakih dimenzija cca 40

m dužine i u 20 - ak klimatiziranih i prostranih kabina mogu pri-

miti 40-ak putnika koji tijekom vožnje mogu uživati u prostra-

nom salonu ili pak na jednoj od sunčanih paluba.

Samohodna kolica ABI TRAILERS MBT 300 t u veljači su ote-

gljena iz Marine Trogir u vranjičko brodogradilište Creator

Shipbuilding kako bi transportira i novogradnju Dioclea iz

hale u kojoj se gradila do obale gdje se brod uz asistenciju

dviju dizalica trebao porinuti u more. Naime, „Dioclea“ je

brod namijenjen za kružna putovanja, dug je 47.30 m i širok

8.60 m, trenutne težine 290 t, a koja će po postavljanju bala-

sta iznositi 499 t.

Operacija prebacivanja protekla je u redu, a kako se radi o je-

dinstvenoj servisnoj opremi u Hrvatskoj, za pretpostaviti je

da će se ovakve i slične akcije ponavljati te da će se brodovi

do 300 t uz ovakvu uslugu moći brzo, efikasno i sigurno tran-

sportirati do željene lokacije.

Osim što su se jahte na remont smještale u dokove, brojne

su se servisirale i na platou Marine Trogir poput STARGAZER

(39 m), M/Y CHOCO SUNSEEKER 86 (26M), M/Y LADY ADEL-

HAIDE ASTONDOA 88 (26 M), M/Y LONDALI ASTONDOA 78 (24

M), M/Y PEGASOS ELEGANCE 76 (23 M), M/Y DEBORAH

PRINCESS V53 (17 M), M/Y MAJESTIC PRINCESS V57 (19 M), M/Y

SPARK ABSOLUTE 52 (16 M), M/Y AGATA ABATI 47 (14 M), M/Y

HERA (19 M) kao i brojne jedrilice različitih dužina S/Y HAR-

MONY, S/Y PESCIOLINA, S/Y DORA, S/Y ANNA MARIA, S/Y

BOGEY I te još 15 vlasničkih brodova.

Veliki broj „kriljanskih “kruzera servisirao se u Marini Trogir

Dioclea

Vilma

Kapetan Bota

Spalato

Fantazija

Admiral

Atlantic

Adriatic Pearl

Corona

La Perla

Mystic

Novogradnja „Dioclea“ porinuta u more uz pomoć SCT-ovih samohodnih kolica od 300 t

l

„Dok premještam i slažem brodove samohodnim

kolicima bilo od 300 t ili 60 t imam osjećaj da igram

„Tetris“ jer brodove u marini je potrebno dobro po-

složiti kako bi imali dovoljno mjesta i za one u na-

javi. Ispunjen sam kad ih vidim tako lijepo poredane

i zadovoljan kad sve dobro prođe jer i s njima je po-

trebno pažljivo manipulirati i primjenjivati zakoni-

tosti vage kako ne bi došlo do oštećenja.“

A da se radi o vrlo moćnoj opremi i dobro obučenoj

ekipi govori i činjenica da su oprema i djelatnici tra-

ženi i u drugim brodogradilištima kao nedavno u

onom vranjičkom Creator Shipbuilding gdje su bili

angažirani na premještanju novog broda iz hale u

more.

73-2017. / 1514 / ŠKVERSKA BESIDA

RAZGOVOR

Djelatnici su raspoređeni na svojim mjestima i pomno prate tijek

premještanja jer naravno brod nije namijenjen da leti već da plovi,

stoga je akciju potrebno čvrsto držati pod kontrolom i ništa ne

prepuštati slučaju. Brodove koji dolaze na servis potrebno je što

prije i sigurnije izvući iz mora i postaviti na obalu gdje će im se ure-

đivati trup, servisirati oprema i pregledati uređaji.

U cijeloj operaciji pogled plijeni čovjek koji pomiče „botune na ne-

kakvoj škatuli“. U prvi mah se čini da se zabavlja s joystickom i igra

neku vrlo zanimljivu igricu, ali po njegovom izrazu lica i atmosferi

na platou, jasno je da se radi o vrlo ozbiljnom poslu i da tu mjesta

za igru nema .

Rukovoditelj pokretnim hidrauličkim dizalicama Tino Barada po-

moću svoje „ škatule“ odvaja brod od morske površine i podiže ga

u visinu. Ma gle čuda, tko je još vidio da brod leti? Ali, vješte Tinove

ruke nastavljaju „igru“ navodeći brod točno na potkladu postav-

ljenu na obali. Posljednji potezi i brod je postavljen na kopno. Tu

transportu nije kraj jer treba osloboditi početnu poziciju za druge

brodove, a ovaj koji je netom izvađen premjestit će se na najpo-

godnije mjesto za uređenje.

Manipulirajući samohodnom dizalicom i to ne bilo kakvom već

onom najvećom, ne samo na Jadranu već i na ovom dijelu Medite-

rana, a ujedno i brodovima velike vrijednosti, Tino mora biti vrlo

staložen i razmišljati o svakom svom pokretu jer svjestan je da i

najmanja greška može izazvati veliku štetu.

„I nakon 15 godina rada na travel liftovima i stečenom iskustvu,

Tino Barada, rukovoditelj pokretnih hidrauličkih dizalica u SCT-u:

Dok slažem brodove u marini osjećam se kao da igram Tetris

svaki put dok traje operacija premještanja brodova osjećam kne-

dlu u grlu i to sve do trenutka dok brod ne smjestim na kopno. Kao

i u svakom poslu uvijek postoji mogućnost da se nešto iskompli-

cira, ne nužno mojom aktivnošću, ali može poskočiti kaiš, može se

raditi o gnjilom trupu broda, mogu se presjeći brage i još mnogo

toga, a najvažniji mi je zadatak voditi računa o ljudima i njihovoj

sigurnosti. Stoga moram biti pribran i pripravan u svakom trenu-

tku, znati procijeniti situaciju i djelovati na vrijeme. Radim s veli-

kom i moćnom opremom i brodovima koji jednako kao i ljudi

zahtijevaju posebnu brigu i pažnju, a kada im pristupam na takav

način siguran sam da će mi tako i vratiti “- kaže nam Tino.

Kako bi se ova vrlo zahtjevna transportna operacija mogla uspje-

šno i odraditi Tino kaže da cijela operacija vađenja i spuštanja

broda u more ne bi bila moguća bez njegovih kolega ronioca i

mornara.

„Ronioci su ključan faktor jer na njima je onaj dio odgovornosti

kojeg ne vidimo na površini. Sve njihove aktivnosti odvijaju se pod

morem, moraju dobro namjestiti kaiše, postaviti drvene i plasti-

čne umetke da zaštite oplatu i slično dok kolege mornari moraju

dobro odraditi svoj dio posla na obali. Dobra koordinacija među

nama ključ je dobre i kvalitetne usluge i garancija je uspjeha “-

kaže Tino.

Osim travel lifta od 600 t i 100 t Tino rukuje i s dva para samohod-

nih kolica od 300 t i 60 t koja također služe za premještanje bro-

dova po marini.

Brod u bazenu, jedan od dva raspoloživa travel lifta,

600 t i 100 t na servisnom platou Marine Trogir čeka

da upali svoje motore. Veliki travel lift namješta se

nad bazen, zatežu se kaiševi, djelatnici marine raz-

mjenjuju posljednje informacije i akcija premješta-

nja broda iz mora na kopno može započeti. Brod se

već za nekoliko trenutaka odvaja od morske povr-

šine i kao ptica započinje svoj let prema obali.

Za neke možda nezamjetljiva, svakodnevna slika

u marini, a za neke opet veličanstven prizor koji

oduzima dah.


TEMATSKO PREDAVANJE U BRODOTROGIRU

U veljači se u Brodotrogirovoj Tehničkoj knjižnici održalo temat-

sko predavanje pod nazivom Zdravlje ili bolest-biramo li sami? Pre-

davanje je za za cilj imalo osvijestiti ljude o zdravom načinu

življenja i objasniti im kakve posljedice mogu nastati ukoliko dođe

do narušavanja prirodnih procesa u organizmu. Tijekom jedno-

satnog predavanja Maja Zupančić, nutricionistica i voditeljica

detox programa u Hotelu Medena i dr. Ivan Vladić, abdominalni ki-

rurg iz zagrebačke bolnice Merkur koji se bavi istraživanjem kom-

plementarne i integrativne medicine te prirodne prehrane, oku p -

ljenima su dali stručne savjete kako pomoću hrane iz prirode odr-

žati tijelo u balansu i vratiti mu izgubljenu ravnotežu.

A da su nutritivne metode doista i efikasne potvrdila je i Jasenka

Sabjan koja je pod Majinom palicom prošla kuru detoxa u Hotelu

Medena. Ona je svojim kolegama iz Brodotrogira prezentirala isku-

stva i doživljaje te im ukazala na pozitivne pomake koje je osjetila

na cjelokupno zdravstveno stanje nakon tog tretmana.

„Nakon programa nemam više glavobolju, osjećam povećanje ener-

gije, snage, izdržljivosti, vitalnosti, raspoloženja, problemi s kožom

su potpuno nestali, a i kosa je zdravija i sjajnija, bolje spavam, nema

više problema menopauze i izgubila sam 4 kg. Nakon što sam us-

pješno prošla program preporučila bih ga svima bez obzira na

zdravstvene probleme, a ja bih ga rado ponovila jer je to nešto naj-

bolje što sam ikad napravila za sebe. Nakon svega moje je tijelo

spremno za novi život“ – kazala je gđa Jasenka Sabjan.

Bilo je očito da su predavači tijekom predavanja o zdravoj ishrani

te njenim lošim utjecajima vrlo zaintrigirali publiku te se otvorila

i vrlo živahna diskusija. Mnogi su željeli dobiti odgovore na pitanja

o svakodnevnoj ishrani, svrsishodnosti čišćenja tijela prirodnim

putem te kako ponovo uravnotežiti stanje duha i tijela, na što im

je dr. Vladić rekao: „Ja sam svoje osobne zdravstvene probleme ri-

ješio promjenom prehrambenih navika. Suvremen i brzi način živ-

ljenja, premalo sna, boravak u zatvorenom prostoru i loše pre -

hrambene navike dovele su moj organizam u neravnotežu i na-

stupila je bolest. Potpuno sam promijenio način i stil življenja.

Okrenuo sam se prirodi, izbacio sam procesuiranu hranu koju na-

lazimo na policama trgovina jer ta je hrana dehidrirana, oboga-

ćena aditivima i u suprotnosti je sa zdravim načinom ishrane.

Počeo sam se hraniti sirovim voćem, povrćem i orašastim plodo-

vima koji su bogati vodom i vlaknima i vrlo su važni za normalan

rad crijevne peristaltike i probavu kao i za detoksikaciju tijela“.

Stoga je Maja Zupančić savjetovala sve one koji se osjećaju neza-

dovoljno, depresivno i umorno te imaju fizičke indikacije poput

glavobolje, bolova u leđima te manjak pozitivne i radne energije

da naprave Detox program koji se jednom mjesečno održava u Ho-

telu Medena jer kako kaže:

„Uz pomoć Detox programa nezdrave životne navike mogu se pro-

mijeniti i tijelo ponovo dovesti u ravnotežu. Svi oni koji ga žele

isprobati naučit će kako uz pravilnu ishranu i mnogo kretanja oči-

stiti tijelo od toksina te kako ga na najjednostavniji način održati

punim energije i dugoročno zdravim“.

Mnoga pitanja su se rasvijetlila, ali ostalo je još mnogo toga za

naučiti i isprobati jer kako su naši predavači kazali Detox program

koristan je svakome onome tko želi preventivno djelovati i oču-

vati svoje zdravlje, ali i onome kome su zdravstveni problemi već

nastupili.

O svim detaljima detox programa možete više doznati putem web

stranice http://www.detox-mrsavljenje.hr/

POSJETE

Budući inženjeri brodogradnje novostečenaznanja pretočili u seminarske i završne radove

Desetak studenata sa splitskog FESB-a, Preddiplomskog i Stručnog

studija Brodogradnje, 2. i 3. godine, posjetilo je škver s namjerom

da se bolje upoznaju s poslovima remonta, a sve u sklopu kolegija

Oprema broda, Opremanje broda i Remont i održavanje plovnih

objekata za koje je osim teoretskog dijela nastave predviđena i ona

terenska. Prema riječima prof. Ljubenkova ove posjete imaju za cilj

studentima približiti gradivo usvojeno na predavanjima i usmje-

ravati ih kako teoretsko znanje primjenjivati u praksi.

Nakon što su zavirili u svaki kutak velikog i malog plutajućeg doka

komentirali su da im se najviše svidjela strojarnica velikog doka

gdje su imali priliku vidjeti strojeve i uređaje koji u sinkronizira-

nom radnom ritmu podižu i spuštaju dok u more. Studenti su za-

dovoljni viđenim, a neki od njih i iznenađeni predstavljenim jer

ipak im je ovo tek početna faza upoznavanja s brodograđevnom

industrijom i strukom.

Nekolicina studenata pokazala je interes za detaljnijim upozna-

vanjem remontnih poslova i organizacijom poslovanja stoga su

im omogućeni i češći posjeti i detaljniji uvid u poslovanje. Dobi-

vene informacije pretočili su u seminarske i završne radove pri

čemu su im pomogli i naši inženjeri.

Sveučilišne dvorane studentizamijenili škverskim dokovima i radionicama

Grupa od četrdesetak studenata Pomorskog fakulteta, 3. godine Pred-

diplomskog studija Pomorski menadžment, u pratnji svoje profesorice

Račić posjetilo je naše brodogradilište. Njihov interes da se bolje upoz-

naju s radom i organizacijom brodogradilišta proizašao je iz nastav-

nog kolegija Pomorstvo i brodogradnja kojeg prof. Račić i predaje.

Studenti su na kolegiju dobili potrebno teoretsko znanje, ali kako bi

usvojeno znanje mogli povezati i s onim praktičnim bilo ih je potre-

bno pobliže upoznati s pomorstvom i brodogradnjom na čemu se i taj

kolegij i temelji.

Dvije grupe splitskih studenata, jedna

s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva

i brodogradnje (FESB), a druga s Po-

morskog fakulteta nakratko su sveuči-

lišne dvorane zamijenili škverskim do -

kovima i radionicama gdje su se po-

bliže upoznali s poslovanjem remonta

i organizacijom brodogradilišta i što

im je pomoglo da svoje buduće zanima-

nje sagledaju u malo jasnijem svjetlu.

Zdravlje ili bolest – biramo li sami?

Studenti splitskog Pomorskog fakulteta:Lakše je učiti kada se teorija i praksa povežu

Upravo u trenutku dok su boravili na opremnoj obali, mali DOK 4 je

uranjao u more i pripremao za prihvat i smještaj jednog broda tako

da im je dobar trenutak posjete omogućio i dodatno, korisno, ali i vrlo

interesantno iskustvo.

Profesorica smatra da je studentima ovakav vid nastave vrlo koristan

jer da nastavni dio programa na fakultetu nije dovoljan u poi ma -

nju jasnije slike o budućoj struci i aktivnostima vezanima za nju.

Stoga i radi na terenskoj nastavi kojom želi objediniti znanje i kvali-

tetno ih osposobiti za buduće zanimanje.


RAZGOVOR S VILIMOM HALBARTHOM

Četvrta godina od privatizacije obilježit će se na-

dasve umjetničkom gestom skulptora Vilima Hal-

bartha koji u svom ateljeu za ovu prigodu priprema

dva posebna djela jer u njegovom stvaralaštvu bro-

dova i trogirskog brodogradilišta nikad dosta, oni

su njegova neiscrpna inspiracija koja u potpunosti

obuzima njegove skulpture, izložbene prostore i

vjernu publiku pred koju izlaže.

Naime, Vilim je u kreativnoj fazi razmišljanja o dvije

skulpture koje će obogatiti škverski prostor, odno-

sno prostor vrta koji se nalazi ispred Upravne zgrade.

„Za mene je ovo jedan vrlo zahtjevan zadatak zato

što se radi o povijesnoj zgradi i prekrasnom oko-

lišu. Treba ispuniti više uvjeta da se osmisle djela

koja neće narušavati arhitekturu niti napustiti te-

matiku brodogradnje, treba zadovoljiti spoj između

kulturnog dobra, starine i moderne skulpture

kakav i inače u škveru radim. U svijetu se pronalaze

mnogi takvi primjeri npr. staklena piramida usred

Louvrea u Parizu ili moderna arhitektura uz stara

zdanja. Imajući u vidu takve kriterije jasno je da ove

dvije skulpture za mene predstavljaju najveći iza-

zov i zadatak do sada. Skulpture će biti napravljene

od brodograđevnog čelika kojima će biti pomirena

starina i modernost. Izrada ovih skulptura je ujedno

i nastavak mog dosadašnjeg rada i uspješne suradnje

s trogirskim škverom“.

Suživot brodogradnje i umjetnosti stalno okupiraju

Vilimove misli i djela, a njihov spoj za njega predstav-

lja pokretačku životnu snagu koju rado prenosi na

svoju publiku i s njome je dijeli.

U ožujku je u Sveučilišnoj knjižnici Vasko Lipovac

u Splitu realizirao još jednu izložbu na tu temu –

„Brodo-lego, Trogir-brodo“ i pokazao je da je ostao vje-

ran svom stilu kojeg gaji od svojih umjetničkih poče-

taka, a inspiriran je brodogradilištem i oblicima koji

prevladavaju u njemu, ne nužno velikim brodovima

već i onim najsitnijim dijelovima od kojih brod na-

staje.

I upravo ti dijelovi bili su inspiracija za njegovu iz-

ložbu „Brodo-lego, Trogir-brodo“ prema kojoj izgra-

dnju brodova doživljava, pa tako i stvara, kao lego

kockice koje postepeno slaže u brod i smješta ga u iz-

ložbeni prostor. U njegovim umjetničkim vizijama taj

brod pripada njegovoj publici, njemu i njegovom

Vilim Halbarth – akademski kipar: Inspiraciju koju crpim iz trogirskogškvera i njegovih škverana moram podijeliti sa svojom publikom

gradu iz čijeg neposrednog brodograđevnog okruženja crpi vje-

čnu inspiraciju.

Izložba je koncipirana i govori o tome kako nastaje sam projekt

broda počevši od nacrta, tlocrta i bokocrta za koje su zaslužni

brojni ljudi, od onih koji rade u projektnom uredu, onih koji ski-

daju limove i stavljaju ih na rezanje, onih koji ih zavaruju i rade

sekcije koje izgledaju kao lego kockice, prenose vrijedni dizali-

čari i dizaličarke, armaturisti, brusači, zavarivači, čistači i čista-

čice sve do pitura i svih onih koji sudjeluju u spajanju tih lego

kockica da bi dobili skulpturu gigantskih razmjera koja se zove

brod.

Prema Vilimovim riječima za tako veliku gigantsku skulpturu

zaslužni su svi škverani, jednako kao i za njegovo umjetničko

stvaralaštvo, stoga su upravo oni tema njegovih radova i izložbi

jer njihova znanja i vještine te nadasve ljudski pristup, ljubav i

ponos koji se vidi na porinućima za njega su inspiracija koju ne

može zatomiti ni zaobići .

20 / ŠKVERSKA BESIDA

aš veliki književnik i moreplovac Joža Horvat u svojoj legen-

darnoj "Besi", knjizi u kojoj detaljno opisuje svoje putovanje

jedrima oko svita, spominje na jednome mistu kako ga je na po-

linezijskim otocima ponajviše oduševija način života, skroman, ali

sadržajan, po miri čovika. Međutim, u isto vrime se iznenadija ve-

likim brojem nedovršenih objekata razasutih svudi unaokolo.

Ono, kreneš u đir po otoku, guštaš u pogledu na kristalno čisto

more, tirkizne lagune, oko tebe sve je puno zelenila, rastu palme,

vise banane, miriše mango, papaja, sve je u cviću i raskoši kad ono

– trč-trč pa nika ruševina. Vidiš da je neko nešto počeja radit, ali je

u po gradnje sta i – nesta.

Kad je pita svoje domaćine o čemu se tu radi, oni su mu nehajno

odmahnuli rukom i rekli – FIU. Barba Joži ispočetka nije bilo sasvim

jasno šta in dođe ti FIU, je li to možda kratica za propali lanac tr-

govina ili nešto slično, ali je onda dobija dodatno objašnjenje.

Znate – rekli su mu Polinežani v mi smo vam puno vridni ljudi, (kh

kh, čekajte da se nakašljen) i kad počnemo nešto radit, sve napra-

vimo cakum-pakum, ali eto, koji put, ali stvarno samo koji put nam

se dogodi da nas u pola posla uvati FIU.

Ma dajte molim vas kažite mi više šta vam je taj FIU, da nije koja

beštija iz prašume? – inzistira je barba Joža.

Ma ke beštija, ništa slično tome, jednostavno – štufamo se, dig -

nemo ruke i nema ni boga ni gospe koja bi nas uspila nagovorit da

taj posal obavimo do kraja. Nemojte krivo shvatit, mi već sutra

možemo započet gradit nešto skroz novo, ali na ovo, di nas je stre-

fija FIU, više se ne vraćamo. Nikad!

Zanimljiv pristup, u potpunom neskladu s našim, ajmo reć – zapad-

njačkim shvaćanjima, ali još je zanimljiviji podatak da je upravo na

tim, nama dalekim otocima, zabilježena najniža stopa oboljenja od

srčanih bolesti. Tamo su ljudi opušteni, sritni i zadovoljni.

Od tih se vrimena naša modra balota puno puti okrenila, obrnila,

rastresla, istumbala, umrežila i sad, ne bi tija povlačit neke nez-

godne paralele, meridijane još i manje, ali dok đirajem ovim nes-

riknjim gradom pod zaštitom svetoga UNESCO-a, primjećujem da

palmina pipa nije jedina zvir koja ga je poharala u zadnje vrime.

Ima bit da je neko u teču u kojoj se kuvala naša popara ubacija i

prstohvat FIUA.

Pritom uopće ne mislim o stoljetnom snu Trogirana koji je osta

visit negdi između Mostara i Splita (a uopće nije bija zamišljen ka

viseći ), jer sam uvjeren da radovi nisu zapeli zbog diletantskih pro-

jekata, sumnjivog financiranja ili aljkavog odnosa izvođača već

jedinog mogućeg razloga, a on se zove – prevencija srčanih obo-

ljenja. Bolje fijuknit nego cijuknit.

Mene puno više zabrinjava jedna druga stvar – a to je da smo se

štufali mora.

Slušam nikidan razgovor dva naša škveranina – stari moj, iman ti ja

brod, pasaru od šest metri s kabinon, ali iskreno ću ti reć – meni je

postalo tlaka ić na more, pogotovo liti. Izvaljaju me valovi, isprži

sunce, nagucan se dima iz motora, žena se uzgrinta, dica rigaju,

uvečer se doma vratin pet puta umorniji nego ujutro kad san

odrišija cimu. Od sad ću lipo ovako – odvest familiju na plažu –

auton naravski, razastrit šugamane, njih poslat neka se kupaju i

sunčaju, a ja ću za to vrime povuć u debelu ladovinu i pijuckat pivo.

Tako je prijatelju, potpuno te razumin, tija sam mu stisnut ruku,

ali mi se isto ništo ingropalo u prsi. U što smo se pritvorili? Mi ka

ljudi s mora, pivamo na sav glas – more naše plavo, sve nan želje

znaš – zaklinjemo se u njega v more, ti si život naš – a šta je prava

istina – okrenuli smo mu leđa, ne znamo više idrit, ne znamo ves-

lat, ne znamo njanke plivat. Ajde priznajte, ko od nas može otpli-

vat pedeset metri po mušku, onako od kolpa, a da ga nakon toga

ne triba po dana revenjavat? A leptiron, oću reć – baterflajon?

Otkad je Veljko partija, ne more niko.

Ae, znam već šta ćete reć, ma ko je vidija plivat i umitat se, to nam

nije potriba, mi se onako elegantno, damski, održavamo na povr -

šini tek toliko da ne potonemo, a najviše se volimo brčkat u plića -

ku. Eventualno bacit na picigin, a otplivamo bokun dalje samo kad

se tribamo popišat.

A šta'š kad je nam je tako lakše. Brodovi će nam umirat od tuge, a

mi ćemo u neidentificiranim plažnim objektima sklepanima od

dva zvučnika, tri plastična stola i rashodovanog šanka iz zdrav -

ljaka, udrit po pivu, tipičnom mediteranskome piću, a nakon treće

krigle počet se tapšat po nabreklome trbuju, gledat ispod oka

zgodne strankinje i onako potiho u po glasa, više za sebe ispustit

jedno sudbonosno FIUUUU.

N

tehnoloŠki iskorak u brodotrogiru poloŽena kobilica … · zavarivanje je tehnologija spajanja...

Documents