DRU©TVO DIPLOMIRANIH INÆENJERA I PRIJATELJA KEMIJSKO-TEHNOLO©KOG STUDIJA U ZAGREBU

G l a s n i KALMA MATRIS ALUMNI CHEMICAE INGENIARIAE

ZAGREBIENSIS (AMACIZ)Broj 32

Travanj 2004.

19 90

2

3

5

8

9

16

20

20

21

21

23

24

27

28

U ovom broju donosimo:

RijeË urednice

14. Godiπnja skupπtinaAMACIZ-a

Pismo Ëlanstvu

Predstavljamo uspjeπnekolege: Zdravka KneæeviÊ

Vijesti iz povijesti

Iz rada sekcija

Znanstveno-struËni kolokviji

Vijesti iz domovinskog iizvandomovinskog AMAC-a

Prikazi i osvrti

S Fakulteta:

Novi udæbenici

Glasnik Ëestita

Susreti generacija

Nekrolog: Branimir Zamola

»lanarina - Preduvjet za boljiGlasnik

RijeË urednice

Poπtovani Ëitatelji,

Za nama je joπ jedna Godiπnjaskupπtina uz popratnemanifestacije, pa Êe Vas uovomu broju predsjednica

poduzetnicima i gospodarstve-nicima, nastojimo pobuditi i miputem Glasnika, a vjerujemo daÊe i Fakultetski klub postati mjestosastanaka i razgovora o buduÊ-nosti i dobrobiti Fakulteta. UVama, pak, koji uæivate iumirovljeniËkim danima, æelimopotaknuti lijepa sjeÊanja na danemladosti i studija.

Pred nama je 85. obljetnicakemijsko-inæenjerskoga studijakoju Êe Fakultet obiljeæiti na DanFakulteta, 20. listopada 2004.sveËanom sjednicom i otvaranjemizloæbe Vizionari kemijsko-inæenjerskoga studija. Izloæba,koja se ubrzano priprema, bit ÊeposveÊena πesnaestorici naπihistaknutih profesora koji suprvenstveno iz ljubavi i osjeÊajapripadnosti uspjeli studij utemeljitii uËiniti ga prepoznatljivim. TajosjeÊaj trebao bi biti i okosnicasvih naπih razmiπljanja i nasto-janja oko novih studija, kakobismo njihovom kvalitetom zadu-æili buduÊe generacije kemijskihinæenjera i dokazali svoj europskiduh.

I na kraju, premda uzaludno, neodustajem od svoga redovitogavapaja. Javite se pismom,telefonom i e-poπtom i pridonesitesvojim zamislima i prilozimakvaliteti Glasnika.

Marija Kaπtelan-Macan

Druπtva i predstavnici sekcija osvemu detaljno izvijestiti, kakobiste osjetili traËak ozraËjazajedniπtva i radosti koje gajesekcije AMACIZ-a. Ozajedniπtvu i osjeÊajupripadnosti matiËnomu fakultetupiπe i idejni zaËetnik, utemeljitelji dugogodiπnji predsjednikDruπtva, professor emeritusBranko Kunst.

Pripadnost i ljubav premaFakultetu izvire iz svake rijeËigeneracije 1953./54. koja seokupila obiljeæivπi 50. obljetnicusvoga upisa. A naπa mlada iuspjeπna kolegica ZdravkaKneæeviÊ u razgovoru zaGlasnik takoer istiËe vaænost ikvalitetu znanja koje je steklatijekom svoga πkolovanja, πto jojje - kao i ekipi koju vodi -omoguÊilo da lako svladadodatne sadræaje potrebne zauspjeπno voenje razvojnihprograma.

ZajedniËko okupljanje i osjeÊajobveze prema matiËnomuSveuËiliπtu, naπoj Alma mater,cilj je i III. Sabora udrugaAMAC/AMCA koji Êe okupitisve AMAC-ovce diljem svijeta iporaditi na boljem povezivanjuizvandomovinskih i domovinskihdruπtava.

Taj osjeÊaj meu Vama, bivπimstudentima, danas uspjeπnimznanstvenicima, profesorima,

G L A S N I K 2 IzvjeπÊe o 14. Godiπnjoj skupπtini AMACIZ-a

IzvjeπÊe o 14. Godiπnjoj skupπtini AMACIZ-a

14. Godiπnja skupπtina AMACIZ-a odræana je 27.veljaËe 2004.u prisutnosti 109 Ëlanova Druπtva.

Dnevni red :

1. Otvaranje skupπtine

2. IzvjeπÊe o radu Druπtva u 2003.

3. Financijsko poslovanje Druπtva

4. IzvjeπÊe nadzornog odbora Druπtva

5. Izbor Upravnog odbora i Savjeta Druπtva

6. Rasprava o izvjeπÊima, prihvaÊanje izvjeπÊa i zakljuËaka

7. Ostalo

Prisutne su pozdravilidekanica FKIT-a prof. dr. sc.Jasenka JelenËiÊ, predsjednicaAMAC-a SveuËiliπta prof. dr.sc. Greta Pifat-Mrzljak i prof.dr. sc. Ivica Dæeba,predsjednik AMCA-Graevinskoga fakulteta.

Predsjednica Druπtva prof. dr.sc. ©tefica Cerjan StefanoviÊizvjestila je o radu Druπtvatijekom 2003., naglasivπi dase nastojalo na pomlaivanjuËlanstva i okupljanju ËlanovaAMACIZ-a putem Glasnika isekcija Druπtva. Novost je dasvi diplomirani studenti FKIT-apostaju Ëlanovi AMACIZ-a, apodatci o njima obzanjuju sena stranici http://www.fkit.hr/hrvatski/osnovno/amaciz/amaciz.htm. To omoguÊujezainteresiranim tvrtkamaizravan kontakt s diplomiraniminæenjerima i njihovimmentorima. Druga pogodnaokolnost je ureenjeFakultetskoga kluba upodrumu zgrade naMaruliÊevu trgu br. 20, kaomjesta okupljanja djelatnika

Fakulteta i Ëlanova AMACIZ-a.

Detaljno je prikazan radsekcija i Glasnika. UrednicaGlasnika prof. dr. sc. MarijaKaπtelan-Macan proËitala jepopis bronËanih, srebrnih izlatnih sponzora Druπtva, anjihova imena su i objavljena.Pozvala je sve Ëlanove Druπtvada se svojim razmiπljanjima iprilozima aktivnije ukljuËe upisanje iduÊih brojevaGlasnika (glasnik@fkit.hr).Voditeljice kolokvija prof. dr.sc. Vera KovaËeviÊ i dr. sc.Mirela Leskovar(mlesko@fkit.hr) organiziralesu tijekom 2003. nizzanimljivih predavanja i daleplan za 2004. Predavanjaodræavaju i novaci i poznatiznanstvenici, uz moto MULTIMULTA, NEMO OMNIANOVIT. Likovna sekcijaDruπtva je dobila svoj atelier upodrumu MaruliÊeva trga br.20 i tako privukla mnogonovih Ëlanova, koje svesrdnopoduËava akademski slikarAleksandar Forenbacher.Slijedio je niz zajedniËkih i

skupnih izloæbi, kolonija kao iaukcije slika Ëlanova Likovnesekcije

Zbor Chemicae ingeniariaealumni pjevao je prigodombeatifikacije Marije PropetogaPetkoviÊ u Blatu na KorËuli ipriprema niz koncerata u2004. Skupπtina je prihvatilaæelju zbora da odsad nosi imeAkademski zbor VladimirPrelog. Sportski susreti odræanisu u proljeÊe i jesen 2003., atako su planirani i u 2004.

Predsjednica je skupπtini daladetaljan pregled svihaktivnosti tijekom 2003. ipredloæila plan za 2004.zamolivπi prisutne da prihvatenjezino izvjeπÊe, jer misli dasu Upravni odbor i ona vodiliDruπtvo s ciljem njegovanjatradicija matiËnoga fakulteta idobre suradnje saSveuËilπtem. Financijskoposlovanje Druπtva prikazalaje blagajnica Nada Trajkov,uz izvjeπÊe Nadzornogaodbora o pravilnomposlovanju.

Skupπtina je prihvatila izvjeπÊepredsjednice i izvjeπÊe ofinancijskom poslovanju.»lanovi Skupπtine sugerirali suneke promjene u financijskomposlovanju. »lanarine plaÊaoko 500 Ëlanova, a Glasnike,pisma i obavijesti prima 1300Ëlanova. Troπkovi poπtarineprevelika su stavka urashodima, pa Upravni odbortreba odluËiti hoÊe li nastavitis dosadaπnom praksom slanjapoπte. Ujedno je predloæenmarketinπki program, kojim bise trebalo poboljπatifinancijsko poslovanje Druπtva.

Nakon usvajanja obaizvjeπÊa, pristupilo se

G L A S N I K3Pismo Ëlanstvu

glasovanju za predsjednikaDruπtva i Ëlanove Upravnogaodbora. Skupπtina je potvrdilapredsjednicu Druπtva ©teficuCerjan StefanoviÊ (FKIT) iËlanove Upravnoga odbora:Nevenku Vrbos (FKIT), JasenkuJelenËiÊ (FKIT),Veru KovaËeviÊ(FKIT), Mladena PajniÊa(PLIVA), Katicu LazariÊ (PLIVA),Mladena Proπtenika (INA),Zdravka ©imunoviÊa (Narodnenovine) i Davora KrniÊa(CHROMOS-AGRO ).PrihvaÊen je i prijedlog oosnivanju Savjeta Druπtva iizabrani su Ëlanovi Savjeta:Branko Kunst, Emir HodæiÊ,Antun ∆apeta i KrunoslavKovaËeviÊ.

Nakon zavrπetka Skupπtine,dekanica FKIT-a pozvala jeprisutne na razgledavanjenovoureenih podrumskihprostora Fakultetskoga kluba iateliera. Poslije toga krenulose na otvaranje izloæbe slikaLikovne sekcije "GLAVE" uGaleriji AMACIZ-a naMaruliÊevu trgu br. 19. Tu suprisutne, osim slika, doËekale ikulinarske delicije novihpedesetak Ëlanova sekcije iugodni zvuci gitare IvanaPaviπiÊa. Druæenje je zavrπilooko 23 sata uz dogovor da Êese Ëlanovi AMACIZ-a okupljatiu Fakultetskomu klubu petkomod 15-21 sat.

Predsjednica Druπtva

Prof. dr. sc. ©tefica CerjanStefanoviÊ

Pismo Ëlanstvu

Na godiπnjoj skupπtini Druπtva diplomiranih inæenjera i prijateljaKemijsko-tehnoloπkog studija (AMACIZ) ponovno je u raspravi ofinancijskom dokumentima (izvjeπÊe o poslovanju Druπtva za2003. i Financijski plan za 2004.) razmatrana moguÊnostsmanjenja naklade Glasnika AMACIZ-a i dostava Glasnika samo“aktivnom” Ëlanstvu, tj. onima, koji redovito plaÊaju godiπnjuËlanarinu.

Iako se razlozi za takvu raspravu Ëine logiËnima, smatram da nitikolege koji predlaæu takve mjere, niti Ëlanice i Ëlanovi Druπtva

Puna Velika predavaonica Puna sudjelovala je u radu Godiπnjeskupπtine.

Predsjedniπtvo Skupπtine, N. Vrbos, A. ∆apeta, T. MatusinoviÊ i©. Cerjan StefanoviÊ prati raspravu E. HodæiÊa.

G L A S N I K 4

koji ne podmiruju obvezuplaÊanja Ëlanarine nisu upotpunosti domislili ciljevepostojanja organizacijealumni (bivπi studentiSveuËiliπta odnosno Fakulteta).Citirat Êu zato neke temeljneideje upisane u Ëlancima 6. i9. Statuta druπtva AMACIZ:

“Ciljevi Druπtva su:

- njegovanje tradicija Fakultetakemijskog inæenjerstva itehnologije (FKIT) izagrebaËkog SveuËiliπta

- povezivanje diplomiranihinæenjera i prijatelja Kemijsko-tehnoloπkog studija radiunapreenja rada FKIT iSveuËiliπta u Zagrebu,

Djelatnosti Druπtva su:

- upoznavanje Ëlanstva sradom Fakulteta i SveuËiliπta,

- povezivanje Ëlanstva zbogsuradnje na nastavnim iznanstvenim zadatcima,

- inicijative za poboljπanjematerijalnih uvjeta nastave naFKIT,

- pomoÊ pri zapoπljavanjumladih inæenjera,

- organiziranje druπtvenogæivota Ëlanstva i priredbiDruπtva.”

Prava i obveze Ëlanova su:

- da biraju i budu birani utijela Druπtva,

- da budu izvjeπtavani o raduDruπtva i njegovih tijela, te ofinancijsko-materijalnomposlovanju,

- da aktivno sudjeluju uizvrπavanju ciljeva Druπtva ipridonose ostvarivanjunjegovih djelatnosti,

- da daju prijedloge, miπljenjai primjedbe na rad Druπtva injegovih tijela,

- da se pridræavaju odredabaovog Statuta i opÊih akataDruπtva,

- da redovito plaÊaju Ëlanarinu,

- da Ëuvaju i podiæu ugledDruπtva

U navedenim ciljevima idjelatnostima Druπtva govorise, dakle, o odnosu bivπihstudenata, diplomiranihinæenjera, i matiËnogafakulteta (SveuËiliπta).Povezanost bivπih studenata imatiËnog fakulteta oËituje sezanimanjem za rad fakulteta injegov napredak. Jer, ne trebazaboraviti da su bivπi studentizavrπetkom studija stekliznanje i zvanje, koje im jeomoguÊilo dobar start u æivot,koje im je doslovno dalo kruhu ruke. Uz njih same, njihovumarljivost i zalaganje, uzærtvovanje njihovih roditeljada ih πkoluju, tom ciljupridonio je i matiËni Fakultetna kojemu su studirali, koji imje omoguÊio stjecanje struËnihznanja i dao im zavrπnudiplomu.

U svijetu se steËenom diplomomFakulteta, pogotovo ako jeFakultet poznat i dobar, bivπistudenti ponose i osjeÊajuzahvalnima za izobrazbu idobivenu diplomu. Ne samozahvalnima, veÊ i duænima,moralno obveznima dakasnije, tijekom uspjeπnekarijere vrate dug, da narazne naËine, pa Ëak ifinancijski pomognu fakultetu/sveuËiliπtu, koje im je dalokruh u ruke. Oni to i rade,pogotovo najuspjeπniji od njihkoji se nalaze na Ëelu jaËih

tvrtki, pa mogu u ime tvrtkematerijalno pomoÊi fakultetu/sveuËiliπtu. Podsticaj za todolazi od organizacije bivπihstudenata - alumni, u nas su todruπtva AMAC. I u Hrvatskojpostoje uvjeti za takvo poma-ganje, iako je naπa sredinamnogo siromaπnija odrazvijenog svijeta. Meutim,prevladati nam je shvaÊanjeda pojedinac od druπtvenezajednice mora samodobivati, bez da neπtozajednici daje. Neke naπekolege to su shvatile, o ËemusvjedoËi posebna rubrikaGlasnika “Naπi sponzori” ukojoj se uz zahvalu navodepojedinci, koji su platili veÊiiznos na ime Ëlanarine.

Cilj je organizacije alumni(AMACIZ-a) da njezinoËlanstvo Ëine svi (ili baremveÊina) bivπi studenti, kojezanima æivot i rad, uspjesi ipoteπkoÊe njihova matiËnogaFakulteta. Sve njih treba otome informirati (putempublikacija kakav je GlasnikAMACIZ-a), a ujedno imorganizirati sastajanje idruæenje s kolegama po struci.Druπtvo AMAC moæe toostvariti ako ima redovitiprihod od Ëlanarine.

Apeliram stoga na sve Ëlanice iËlanove druπtva AMACIZ daredovito podmiruju nevelikusvotu godiπnje Ëlanarine. To jeminimalni oblik vraÊanja“duga Fakultetu” za steËenaznanja, a prihodi od Ëlanarinebit Êe dovoljni da se i nadaljepokriju troπkovi izdavanja idostave Glasnika cjelokupnomËlanstvu AMACIZ-a. Apeliramnadalje i na Ëlanice i ËlanoveDruπtva, koji svoju obvezuplaÊanja Ëlanarine redovito

Pismo Ëlanstvu

G L A S N I K5

podmiruju da podsjete svoje dobre prijatelje,kolege na njihovu duænost.

Na Upravnom odboru Druπtva nije daklezadaÊa da razmiπlja o smanjenju nakladeGlasnika, veÊ naprotiv, da uËlanjenjem svihnaπih joπ neupisanih kolegica i kolega uAMACIZ poveÊa brojnost Ëlanstva, dakle iprihoda od Ëlanarine. Smatram dakle, da biGlasnik i nadalje trebali dobivati svi registriraniËlanovi Druπtva, bez obzira koliko su u Druπtvuaktivni. Neki od novoupisanih Ëlanova Êe se

GLASNIK PREDSTAVLJA USPJE©NE KOLEGE

Razgovor u proteklomu broju potaknuo je Uredniπtvo da Vamovaj puta predstavi uspjeπnu mladu Zdravku KneæeviÊ iz PLIVE.Naπa danaπnja sugovornica Ëlanica je Odbora izvrπnih direktoraPLIVE d.d., izvrπna direktorica globalne poslovne jediniceRAZVOJ u sklopu ISTRAÆIVANJA i RAZVOJA, te Ëlanica UpravePLIVA-ISTRAÆIVA»KOG INSTITUTA d.o.o. Dovoljno razloga da jepredstavimo Ëitateljima Glasnika.

Vjerujemo da smo tim razgovorom otvorili prozor u mnogimanepoznati svijet upravljanja velikim tvrtkama, a s ponosomistiËemo da u tomu uspjeπno sudjeluju naπi bivπi studenti. UzËestitke Zdravki na svemu πto je postigla i zaæelimo joj ispunjenjeprofesionalnih i obiteljskih æelja.

dakako aktivirati u Druπtvu, zapjevati u zboru,pridruæiti se planinarsko-izletniËkoj sekciji,poËeti slikati u likovnoj sekciji ili sudjelovatina Sportskim susretima druπtva i svojomprisutnoπÊu obogatiti rad sekcija. DruπtvoAMACIZ Êe na taj naËin i brojnoπÊu Ëlanstvai njihovom informiranoπÊu i nadalje bitiprimjerom udrugama AMAC na drugimfakultetima.

Branko Kunst

Zdravka KneæeviÊ, roGrozdek, roena je 1966. u–akovu, gdje je zavrπilaosnovnu i srednju πkolu.Fakultet kemijskoga inæe-njerstva i tehnologije upisuje1985., a kao izvrsna studenticadiplomira veÊ 1989. s radomiz podruËja kemijskog inæe-njerstva izraenim pod men-torstvom profesora MarinaHraste. VeÊ je u to vrijemebila PLIVIN stipendist, pa je isam rad napravljen veÊimdijelom u PLIVI.

Iste se godine zapoπljava uPLIVINU poslovnom programuVeterina, i to u proizvodnjisredstava za zaπtitu bilja iveterinarskih proizvoda. Zatim1992. prelazi u PLIVINIstraæivaËki institut i od tadasudjeluje u radu mnogihtimova razvojnih projekatakao mlai istraæivaË, a potomkao istraæivaË specijalist.Glavno podruËje rada su jojfarmaceutski procesi, njihovrazvoj, prijenos tehnologija,razvoj formulacija, izradatehnoloπke i registracijskedokumentacije.

Predstavljamo uspjeπne kolege

G L A S N I K 6

Poslijediplomski studij naFakultetu kemijskog inæenjer-stva i tehnologije zavrπava1993. i stjeËe znanstvenistupanj magistra znanosti.Magistarski rad izradjen je uzmentoriranje prof. M. Hraste(FKIT) i prof. I. Jalπenjaka(FBF), a bavio se procesommikrokapsulacije u vrtloænomsloju.

Tijekom 1997. ZdravkaKneæeviÊ boravi naprofesionalnom usavrπavanjuiz farmaceutske tehnologije irazvoja farmaceutika naFarmaceutskom fakultetu iInstitutu u Marseille-u,Francuska.

PoËetkom 1998. postajeodgovorna za voenjeFarmaceutskog odjelaIstraæivaËkog instituta u kojemse razvijaju novi generiËkilijekovi. PoËetkom 2000.postaje osim toga odgovorna iza voenje razvojnog dijelakemije, te biotehnologije.Uvodi i osnaæuje projektninaËin rada i organizacije kaoi praÊenja troπkova u svimistraæivaËkim i razvojnimcentrima u PLIVI.

Od 2000. do danas proπla jedaljnju struËnu te menedæerskuedukaciju (ciljani seminari iteËajevi). Posebno intezivnuedukaciju kroz teoriju, ali ipraksu na PLIVINIM konkret-nim projektima, ostvarila je upodruËju intelektualnogvlasniπtva te regulatornihzahtjeva i pravila Europe iSAD.

Danas je, kao direktoricaRazvoja u PLIVI odgovorna zarazvoj novih generiËkihlijekova, OTC proizvoda,biotehnoloπkih ("biosimilar")

proizvoda, kao i razvojproizvoda s ekskluzivitetom(nove molekule, novi terapijskisustavi, nove indikacijepostojeÊih lijekova).

©irenjem PLIVE i akvizicijomnovih kompanija radi naintegraciji, konsolidaciji ioptimiranju razvojnih projekatai resursa kompanija u Brnu,Krakovu, Dresdenu, NewJerseju. Uspjeπno upravlja ikoordinira radom razvojnihlaboratorija na navedenimlokacijama s onima uZagrebu, tako da se u tom“globalnom” PLIVA - Razvoju,uspjeπno rade brojni projektiiz podruËja farmaceutske teh-nologije, kemijske sinteze irazvoja procesa, biotehnolo-gije, te projekti predkliniËkog ikliniËkog razvoja lijekova,kako generiËkih, tako iinovativnih.

Nakon svega nabrojanog nijeËudo da je Zdravka KneæeviÊpostala Ëlanom Odboraizvrπnih direktora PLIVE(Executive Committee), teËlanom Uprave PLIVA -ISTRAÆIVA»KOG INSTITUTAd.o.o.

Sa Zdravkom KneæeviÊrazgovarao je Ëlan uredniπtvaGlasnika Kruno KovaËeviÊ.

Uredniπtvo: Zavrπili ste FKIT1989. u rekordnom roku.HoÊete li ukratko opisati πtovas je motiviralo da odaberetenaπ studij i kako vam jeproteklo to studentskorazdoblje?

Zdravka KneæeviÊ: Tehnoloπkisam fakultet upisala jer samzaista voljela kemiju, a æeljela

sam zadræati otvorene opcijeza buduÊnost jer tada nisambila sigurna æelim li raditi uindustriji, na πkoli, fakultetu...

Moja profesorica kemije usrednjoj πkoli u –akovu takodjerje zavrπila naπ fakultet i eto takosam se i ja odluËila. Studij samzavrπila u redovnom roku, aovo u "rekordom roku" moæese pripisati Ëinjenici da je namojoj obrani diplomskoga radauz mene veÊ trËkarao moj tadajednogodiπnji sin Kreπo.

Ur.: Jeste li imali problema sazapoπljavanjem i jeste liodmah dobili posao “u struci”?

Z. K.: Problema nije bilouopÊe, zbog toga sam jakosretna, jer sam veÊ potkraj 2.godine studija izabrana ugrupu stipendista PLIVE. Usvim iskuπenjima koja suslijedila u mome æivotu, to mije puno znaËilo. KonaËno,mjesec dana iza diplome,postala sam i sluæbenoPLIVA©.

Ur: Kako je tekla vaπa struËnakarijera?

Z. K.: Mojih 15 godina u PLIVIsu godine uËenja, rada, πirenjapodruËja svoje osnovne struke(kemijsko inæenjerstvo) znanji-ma iz podruËja relevatnih zaistraæivanje i razvoj, registra-ciju, proizvodnju i intelektualnovlasniπtvo u farmaceutskojindustriji.

Ur.: U kojoj mjeri su vamznanja i naËin razmiπljanjakoje ste dobili na naπemfakultetu pomogli u pristupuposlu i napredovanju ukarijeri?

Z. K.: Miπljenja sam dastudenti s naπeg fakultetaimaju jednu posebnost: oni

Predstavljamo uspjeπne kolege

G L A S N I K7

nisu zarobljeni u svom pro-miπljanju jednim predmetom /strukom/lobijem veÊ uspjeπnoprenose principe/koncepte izjednog podruËja u drugo pririjeπavanju problema. Ovo jeizuzetno korisno u timskomradu jer donosi novi pogled isvjeæa rijeπenja za odreenustruku ("thinking outside thebox"). U samoj PLIVI postojedokazi za ove moje tvrdnje:naime moje kolege, studenti snaπeg fakulteta, vrlo uspjeπnorade i postiæu sjajne rezultateu podruËjima kemije, razvojakemijskih industrijskih procesa,farmaceutske tehnologije, bio--tehnologije, analitike, dizajnaprocesa, opreme, proizvodnihpostrojenja.

Ur.: Koja su vam znanjanedostajala nakon zavrπetkastudija? Kako po tom pitanjuprocjenjujete mlade kolege kojisada dolaze u vaπe istraæivaËko-razvojne laboratorije?

Z. K. : Kolegama, kao πto je tobilo i meni, nedostaju speci-fiËna znanja za rad u visokoreguliranim farmaceutskimpogonima, kao i za razvojfarmaceutskih proizvoda. Ovaje industrija vrlo reguliranameunarodim standardima teradi u definiranim standardimakvalitete praktiËno cijelog svogdjekruga rada i æivota.

SliËno je i sa studentima kojidolaze s drugih fakulteta, pabio to i Farmaceutsko-biokemijski fakultet. No,mlad, pametan, fleksibilanËovjek s pravilnim pristupomprema radu, sve ovo uspjeπnosvlada. Znanje i iskustvopoveÊavaju se svaki dan uzpredan pristup poslu, okolini,kolegama s kojima radi.

Ur.: Kako uspijevate raditi ivoditi multidisciplinarne timovekemiËara, tehnologa,farmaceuta, biotehnologa, aistovremeno se brinuti orokovima, uloæenom novcu ikvaliteti obavljenog posla?

Z. K.: Uspijevam (nadam se)zato, jer imam sreÊu raditi utimovima s kvalitetnim ljudima,gdje uvaæavamo i sluπamorijeË svake struke kojasudjeluje u naπim projektima.Uspijevamo jer smopragmatiËni i orijentirani krezultatu, a za naπu industrijuto je najËeπÊe - proizvod natræiπtu! A træiπte je i hrvatsko,ali i EU te SAD-a! Cilj nam jebiti kompetentan, konkurentani efikasan tim. Zato uvijekvodimo raËuna o kvalitetiposla, rokovima, cijeni. Samokada radimo u "presjekuskupova" kvalitete/vremena(rokova)/cijene postiæemo svojcilj.

Ur.: Ovaj enormni angaæmanzahtijeva kompletnu osobu.Kako usklaujete svoj privatniæivot s radom u PLIVI?

Z. K. : Ovo mi je nateæi projektod svih koje imam ili sam imalado sada i Ëesto je to jako, jakoteπko! Moj suprug i djeca(Kreπimir i Ivana) su smisao iprioritet moga æivota, ali PLIVAi njezini problemi, ambicije,projekti "gutaju" vrijeme/energiju/ duhovnu snagu.

U jedno sam sigurna: bezpunjenja baterija doma, nipribliæno ne bih mogla pronaÊiu sebi snagu, motivaciju,entuzijazam za teret poslakojim se bavim.

Ur.: Jeste li informirani o raduAMACIZ-a? ©to mislite jesu litakva druπtva potrebna?

Z. K.: Informirana sam prekokolega koji su aktivni kao iputem Glasnika. Ovakva suDruπtva potrebna jer potiËudruæenje (u doba kad nitkonema vremena za sebe) irazmjenu znanja. Zbog drugihprioriteta u ovom razdobljumog æivota, ja nisam aktivanËlan.

Ur.: Vi bolje nego ja poznajetemlau generaciju naπihkolega. Koje biste akcijepredloæili za poticanje veÊeginteresa mladih za rad uAMACIZ-u?

Z. K.: Druπtvene dogaaje("after work party"), gene-racijske kolokvije, struËnapredavanja studentima, nebismo li ih zarazili ljubavljukoju mi imamo prema poslu istruci i pokazali koliko sevaænih i vrijednih stvari moæenapraviti u ovoj zemlji.

Ur.: Za kraj - mjesto æeljazlatnoj ribici - pitanje, na kojene morate odgovoriti ako neæelite. Mislite li da ste postiglimaksimum u ostvarenjuæivotnih ciljeva (osobnih iprofesionalnih)?

Z. K. : Naravno da nisam.Imam joπ puno ciljeva vezanihuz moju obitelj i moju djecu.

Imam napretek ciljeva vezanihza tekuÊe projekte u PLIVI, kaoi ciljeve za struËni razvoj inapredovanje svojih kolegaod kojih sam mnoge i jaodabrala i zapoπljavala. Istotako imam ciljeve za proπirenjesvoga znanja i sposobnosti,kao i za jedan lateralni pomaku svojoj struËnoj karijeri.

Naravno, daj Boæe zdravlja imudrosti, pa Êe i ciljevi postajatidostiæni jedan za drugim.

Predstavljamo uspjeπne kolege

G L A S N I K 8

VIJESTI IZ POVIJESTI

U Velikoj predavaonici FKIT na MaruliÊevu trgu br. 20 okupilismo se 2. travnja 2004. da bismo obiljeæili 100. obljetnicuroenja i 20. obljetnicu smrti naπega istaknutoga profesora,akademika Miroslava Karπulina.

Akademik Miroslav Karπulin

(PrzemÝsl, 4. IV. 1904.-Zagreb, 12. II. 1984.)

Premda je u mladosti studiraona dva fakulteta i radio u viπesveuËiliπnih zavoda stjeËuÊiπirinu znanja, profesor jeKarπulin bio sudbinski vezanuz Zavod za fizikalnu kemiju.Radio je tamo kao demonstra-tor profesora Plotnikova, da bise 1945. vratio kao izvanredniprofesor. Tada zapoËinjerazdoblje njegova joπ inten-zivnijeg znanstvenoga i nas-tavnoga rada, πto je urodiloplodom. U zvanje redovitogaprofesora fizikalne kemijeizabran je 1952., a istegodine postaje redovitimËlanom JAZU (danas HAZU).Do umirovljenja 1977. bio je

predstojnikom Zavoda i uzfizikalnu kemiju predavaomnoge druge predmetevezane uz svoj znanstveniinteres: elektrokemiju, korozijui kemiju silikata. Pokrenuo je iposlijediplomske studijeKorozija i zaπtita materijala(1961.) i Kemija i tehnologijasilikata (1963.) te sudjelovaou osnivanju nekoliko fakulteta iinstituta.

Na SveËanoj sjednici kojomsu se okupljeni prisjetili æivotai djela profesora Karπulinagovorili su njegovi dugogodiπnjisuradnici: prof. dr. sc. Olga©arc-Lahodny, prof. emer.Branko Kunst, prof. dr. sc.Ivan Esih, prof. dr. sc. EmaLisac i prof. dr. sc. Ivica ©tern,koji su ujedno i autori prilogau prigodnoj knjiæici iz edicijeIstaknuti profesori posveÊenojakademiku Karπulinu. Uz njih,skupu su se obratili dekanicaFakulteta prof. dr. sc. JasenkaJelenËiÊ i predstojnik Zavodaza fizikalnu kemiju doc. dr. sc.Marko RogoπiÊ. Urednicaedicije prof. dr. sc. MarijaKaπtelan-Macan predstavila jeprigodnu knjiæicu.

Odavπi priznanje svomuuglednomu Ëlanu, prisutne supozdravili predstavnici HAZU,dræavni tajnik za visokoπkolstvo prof. dr. sc JurajBoæiËeviÊ, dekani Kemijsko-

tehnoloπkoga fakulteta uSplitu i Metalurπkoga fakultetau Sisku prof. dr. sc. Ivka KlariÊi prof. dr. sc. Josip »rnko tepredsjednik Druπtva zaistraæivanje materijala dr. sc.Darko Rajhembah.

Brojni uzvanici i ËlanoviFakultetskoga vijeÊa bili suposlije sveËane sjednicebogatiji za spoznaje ojednomu od najuglednijihnaπih profesora, a svoje sudojmove mogli izmijeniti nadomjenku koji je Uprava FKITpriredila u Klubu nastavnika.

Ur.

Vijesti iz povijesti

G L A S N I K9

IZ RADA SEKCIJA

Ponovno Vam javljamo svjeæa zbivanja o uspjesima naπihsekcija. Zboraπi se zasluæeno hvale uspjeπno odræanim godiπnjimkoncertom, a odsad se diËe i imenom Vladimira Preloga. Likovnaje sekcija ove godine svojom izloæbom portreta pokazalanapredak u tehnici crtanja i slikanja, a planinari osvajaju sve viπevrhunce. Ljubitelji sporta morat Êe svoju rubriku priËekati doiduÊega broja, u vrijeme priprave ovoga proljetni susreti joπ nisubili odræani.

Osvrt na godiπnji koncert Zbora

Veliki uspjeh i promjena imena u Akademski zbor“Vladimir Prelog”

U nedjelju 7. oæujka uHrvatskom glazbenom zavodunaπ Zbor je, pod ravnanjemdirigentice Ive Juras, odræaosvoj tradicionalni godiπnjikoncert. Dvorana je biladoslovce dupkom puna naπihkolega, prijatelja i gostiju.Kao πto se veÊ uobiËajilo,koncert je bio koncipiran udva odvojena dijela, spauzom za druæenje publike iËlanova zbora.

U prvom dijelu smo otpjevalisedam skladbi preteænorenesansnog i romantiËnogrepertoara stranih autora.ZapoËeli smo s faπniËkomrugalicom iz 16./17. stoljeÊaAdriana Banchieria“Capricciata”. To je veselaskladba u dva dijela, u kojojse osim rijeËi rugalice Ëuju iglasovi kukavice, Êuka, maËkei psa. Moæemo samo zamislitikako je to izgledalo nekada, u

originalnoj odjeÊi onogavremena. Dio toga duhapjesmom smo uspjeli doËaratinaπoj publici. Pjesma Orlandadi Lassa “O occhi, manzamia”, ljubavna je, punauzdaha, prava renesansnaskladba. TreÊa u nizu glazbe16. stoljeÊa bila je “Il est belet bon” Pierra Passareaua, ukojoj na jedan veseli naËin,æena hvali svoga muæa injegove vrline. U dijelu pjesmeopet se Ëuju æivotinjskiglasovi, ovaj puta kokice, gdjesmo kontrolom ritma i glasanastojali biti πto autentiËniji.Nakon toga doπla je “April isin my mistress’ face” ThomasaMorleya. Zaljubljeni mladiÊpjeva o stanju duha njegovedrage, koje usporeuje smjesecima u godini. Iako muizgled njena lica daje nadu,njene oËi, grudi, a naroËitosrce obeshrabruju ga,pokazujuÊi hladnoÊu prosinca.

Primjer romantizma 19.stoljeÊa u naπem repertoarupredstavljala je pjesma FelixaMendelssohna “DieNachtigall”. Zaista pjevnamelodija, koju smo radootpjevali. Tom æanru pripada i“Dein Herzlein mild”Johannesa Brahmsa, punaemocija, gdje mladiÊ pjeva oodabranici, pupoljku. Prvi diokoncerta zavrπili smo takoerljubavnom pjesmom LucianaBeria: “E si fussi pisci”. Solodionice su otpjevali naπi gostiMarijana ©okËeviÊ i MajaMejovπek, soprani, teDomagoj DorotiÊ, tenor. Temusicilijanske pjesme obradio jenedavno preminuli talijanskiskladatelj Berio. Bilo je tuËeznutljivih rijeËi zaljubljenogmladiÊa koji bi poput ribe iliPred poËetak godiπnjeg koncerta.

Iz rada sekcija

G L A S N I K 10

ptice preπao velike daljine dabi se susreo sa svojomdragom. Ali, u pozadini ovepjesme Ëuli su se topot i rzanjekonja, πto su ga pokuπalidoËarati naπi baritoni i basovi.Slijedila je pauza, vrijemeinteresantnih susreta sposjetiteljima koji su namuputili prve pohvalnekomentare.

Nakon pauze najavljivaË (Ëlanzbora Mladen BrajdiÊ)obznanio je odluku nedavnoodræane Skupπtine AMACIZ-ada zboru promijeni ime uAkademski zbor “VladimirPrelog”.

Do tog je preimenovanjadoπlo na æelju Ëlanova zbora iSkupπtine AMACIZ-a, a biloga je moguÊe provesti tekkada je ga Prelog, udovicanaπeg nobelovca, dala svojpristanak. Iz njezinoga pisma,koje je takoer proËitano, biloje vidljivo da je ga Prelogprijedlog prihvatila sazadovoljstvom, a navela je i“da bi se Vlado tomeradovao”. Sve ovo izazvalo jeburan aplauz u dvorani.

U drugom dijelu koncertadominirali su domaÊi autori, aizveli smo i nekoliko obradanarodnih skladbi iz drugihdræava. ZapoËeli smo s“Protuletjem”, u obradi PavlaMarkovca, koji je poznatojmeimurskoj melodiji prido-dao malo snaænije, buntovnijerijeËi. Tako se, osim o dolaskuproljeÊa, u finalu predskazujuvremena borbe za opÊu prav-du i jednakost. Slijedila je“Zagorska pjesma” Josipa©tolcera-Slavenskog sa svojimπirokim, raspjevanim dijelo-vima, te opet brzim umetcimapoput cvrkuta grlica nadzagorskim krajobrazom.Nedavno je poznati zborovo-a, dirigent i skladatelj EmilCossetto obiljeæio 85. godinuæivota. Ovom smo prilikomizveli njegovu skladbu “Joπjenput”, nostalgiËnu pjesmu ukojoj se izraæava ljubavprema svome kraju, sa svimdetaljima æivota meubregima, trnacem, kletima,ËuËekima.

Slijedila je “Makedonskahumoreska” doajena

makedonske glazbe TodoraSkalovskog. Sa samo nekolikorijeËi o ljubavi, kojuprotagonisti ne æele doæivjetisamo kao svau i borbupartnera, autor je majstorskiispriËao u 3+2+2 ritmu. Ukratkom solu, poput vapaja,nastupio je Dragan Peka, naπgost tenor iz kazaliπta“Komedija”. Izvedba se oËitojako svidjela publici, pa nas jenagradila dugotrajnimpljeskom. Koncert je ulazio uzavrπnicu. Slijedilo jemeunarodno iznenaenje.Bila je to pjesmna “PokareKare” s Novog Zelanda,nastala tijekom 1. svjetskograta, kada su se mladiÊiopraπtali od djevojaka iuvjeravali ih u trajnost svojeljubavi. Skladba je vrlomelodiozna, a Ëeznutljiviglasovi mladiÊa i djevojke nanaπem su koncertu dolazili izgrla tenora DomagojaDorotiÊa i sopranisticeMarijane ©okËeviÊ, ËlanovaHNK-a. Publika je i opet bilaoduπevljena, a simpatije sunaroËito bile usmjereneMarijani.

Zbor na pozornici Hrvatskog glazbenog zavoda.

Iz rada sekcija

G L A S N I K11

Slijedila je obradakorËulanske pjesme “DobraveËer ruæo moja”, drugogovogodiπnjeg jubilarca, DinkaFia, koji obiljeæava 80.godinu æivota. OËito nam jeova vrsta dalmatinskog melosabliska, izvodimo je na klapskinaËin, tako da je publika bilavrlo zadovoljna. Koncert smozavrπili BerdoviÊevomobradom dubrovaËkog“Lina”. Brz tempo, naizmje-niËni dijalog muπkih i æenskihdionica, te urnebesni finalebili su dovoljni da publikadugim pljeskom izmami tridodatka: makedonsku,novozelandsku i dalmatinskupjesmu. Slijedilo je cvijeÊedirigentici i solistima, teodlazak na zajedniËko druæe-nje. U tom nam se dijeluprikljuËila predsjednicaAMACIZ-a ©tefica Cerjan-StefanoviÊ, te goπÊa, predsjed-nica Skupπtine grada Zagrebaga Morana PalikoviÊ-Gruden,kojoj se koncert neobiËnosvidio.

Planovi zbora pod novimimenom takoer suambiciozni. Uskoro nasoËekuje gostovanje u RogaπkojSlatini (uzvratni posjettamoπnjem muπkom zboru),zatim Smotra glazbenihamatera Zagreba, misa uNovom Brestju, te nastup na3. Saboru udruga AMAC-a,koji se odræava prvih danasrpnja. Ukoliko to financijskeprilike budu dozvolile, odræatÊemo i jedan koncert malodalje od Zagreba.Izvjeæbanog programa i voljeimamo dovoljno...

Kruno KovaËeviÊ

»estitke Zboru: Osim mnogobrojnih usmenih, Zboru su stigle idvije pisane Ëestitke:

Iz rada sekcija

Dragi moji Prelogovci,

Oslovljavam vas novimimenom jer mi se sviapromjena, a usuujem senazvati vas “mojim” jer pratimvaπ rad i razvoj od osnutka.Oduπevili ste me svojimnedjeljnim koncertom. Uæivalasam u svakom otpjevanomtonu jer izrasli ste u zbor vrlovisoke razine. Uvijek ste biliizrazito muzikalni, ali ovosada je posve novo ruho.

Pokazali ste svoju moÊ velikimvolumenom tona koji seznalaËki pretvara u senzibilnipiano. Boja vam je ujedna-Ëena u svim registrima, zvukhomogen i jako su dobrousklaene sve dionice. Niπtanije strπalo, sve je bilozaobljeno i uhu vrlo ugodno.OËito ste posluπni uËenicisvoje dirigentice. Bravo!

U prvom dijelu koncerta (smioje biti malo duæi) sam vasdoæivjela zaista u novomsvjetlu. Pjevali ste nadahnuto,posebno Mendelssohn-a.Zapravo, teπko je izdvojiti bilokoju kompoziciju iz takodobro odabranog repertoir-a.Ipak, “Dobra veËer ruæomoja” otpjevana na bis,ganula me do suza.

Hvala vam svima naprekrasnom ugoaju, primitemoje iskrene Ëestitke i nekavam ovo pisamce posluæi kaopoticaj da ustrajete i dalje.

Vaπa vjerna Spomenka (KovaË),Osijek

Dragi kolegice i kolegezboraπi!

Joπ uvijek pod dojmom izvan-rednog zvukovnog ugodjajakoji je Zbor na Ëelu s vaπomizvanrednom dirigenticomprof. Juras priredio na godiπ-njem koncertu, πaljem Vamiskrene Ëestitke. Posebno bihistaknuo drugi dio koncerta ukojem je cijeli Zbor i ritmiËki iglasovno bio na nivouzadatka: od piana do fortesve ste “otpraπili” vrhunski.Svima vam æelim puno daljnjihuspjeha u koje ne trebasumnjati, jer vi ste kao vino...

Puno pozdrava svima, VasJura(toviÊ)!

G L A S N I K 12

Oproπtaj s akademskimzborom Chemicaeingeniariae alumni

Premda sam kao urednicasvjesna da Êe ovo pismoZboru zvuËati disonantno,osjeÊala sam potrebu iznijetisvoje miπljenje kao njegovautemeljiteljica i dugogodiπnjapjevaËica. Nadam se da Êeme prijatelji iz zbora razumijeti,kao πto ja razumijem njihovooduπevljenje novim imenom.Nositi ime Vladimira Prelogavelika je Ëast, ali to ime negovori niπta o korijenimazbora i Druπtvu unutar kojegadjeluje. Ni tumaËenje da jedosadaπnje latinsko ime zboraveÊini nerazumljivo nije baπutjeπno za akademsku sredinuu kojoj zbor djeluje.

Dragi Zbore, moje si dijete.Stvoren si iz ljubavi premaglazbi i u radosti zajedniË-koga pjevanja. Nadjenulasam ti ime koje je govorilo otvojim akademskim korijenimai sredini iz koje si ponikao.Bdjela sam nad tvojim prvimnesigurnim koracima i sponosom doËekala tvoj prvijavni nastup. SjeÊaπ li seZbore toga koncerta usredratnoga vihora? SjeÊaπ li seoduπevljenja pune dvorane iponeke suze?

Okruæen ljubavlju napredovaosi neuobiËajeno brzo. Jesi lizaboravio radost naπihboæiÊnih koncerata? Prisjetise nastupa pred prepunomvelikom dvoranom u"Lisinskom". Sjeti se oduπevlje-nja otpjevanim budnicama naprvomu skupu izvandomovin-skoga AMAC-a. SveuËiliπte,tvoja matiËna kuÊa, ponosila

Iz rada sekcija

se tih godina tobom.

Prohujalo je prvih deset godina,a o tvomu radu svjedoËila jepovelika hrpa nauËenognotnog teksta i lijep brojuspjeπnih nastupa. Veselio sise svakomu nastupu ioduπevljavao publiku radoπÊukoja je proæimala tvojeËlanove. A tada, kao da si sezasitio “obiËnih” skladbi izaæelio dokazati kako moæeπviπe i bolje. Pjevao si tehniËkisavrπenije, ali radosti je bivalosve manje. Osjetila sam dame viπe ne trebaπ i, premdateπka srca, napustila sam te.Ali te nisam zaboravila niprestala voljeti. Pratila samtvoje uspjehe i radovala se stobom. I potajno vjerovala daÊu ti se jednom vratiti.

Sluπala sam tvoj ovogodiπnjinastup na pozornici s kojesam godinama publici priËalapriËu o tebi i tvomuodrastanju. O predanostitvojih Ëlanova glazbi, oradosti pjevanja, o zanosunakon uspjeπno odræanogakoncerta. Bio si izvrstan voen

rukom mlade i poletne dirigen-tice, glasovi pjevaËa zvuËalisu unisono, premda meæalostio sve manji broj stalnihpjevaËa. Pokuπala samprebrojiti altove, u dvorani ihje bilo viπe, nego na pozor-nici, da ne spominjem one kojiviπe ne dolaze na tvojekoncerte.

Na poËetku drugoga dijelaizvjestio si nas da si odluËiopromijeniti ime. Dvorana jepljeskala, a moje se srcestezalo. Osjetila sam da si menapustio odbacivπi ime koje sinosio i kojim si se nekadaponosio. Ime kojim sisvjedoËio o svomu identitetu,ime koje je kemijske inæenjere,pjevaËe uËinilo poznatimadiljem Domovine i dijelasvijeta. Neka ti novo imeslavna Ëovjeka donese noveuspjehe. Æelim ti to od srca.

Zbogom, moj Zbore. Zauvijek.

Tvoja utemeljiteljica

Godiπnja izloæba likovne sekcije

Godiπnja izloæba Likovnesekcije otvorena je 27. veljaËeu Galeriji AMACIZ, MaruliÊevtrg 19. Izloæbu je postavio ikomentar napisao prof.Aleksander Forenbacher, aurednice kataloga su BiserkaTkalËec i Alka Horvat. Izloæbuje otvorila Æeljka HodæiÊmjesto voditeljice Galerije

Biserke TkalËec, koja zbogbolesti nije bila prisutna.

Poslije pozdravnoga govorapoËeo je kratki umjetniËkiprogram. Svoju simpatiËnupjesmu o Likovnoj sekcijiproËitala je Ëlanica sekcijegospoa Boæena ©anti, a biloje i vrlo lijepih pjesama IvanaPaviπiÊa uz gitaru.

G L A S N I K13

Slijedilo je razgledavanje izloæbe. Izloæba jetematska. Tema je teπka kao πto je to prof.Forenbacher napisao, najteæa tema figuracije,ljudska glava. Zbog zahtjevnosti teme bilo jepotrebno najprije studiranje u olovci, da bi semoglo pristupiti izradbi slike akrilom ili uljem.

Na izloæbi su prikazane studije glave u olovci iugljenu i vrlo lijepi akvareli. Takoer su prika-

Uæivanje u jelu... ...i glazbi na otvaranju izloæbe.

Iz rada sekcija

zani portreti naslikani akrilom i uljem na platnu.Posjetitelji su pokazali primjereni interes pa suza nagradu, nakon razgledavanja izloæe,pozvani na druæenje uz kolaËe i piÊe, kao πto jeto veÊ naπ dobar obiËaj.

Vesna Hrust

Iz kataloga izloæbe GLAVE: Dvanaesta izloæba Likovne sekcije AMACIZ-a jeznatna izloæba. Znatna po temi, znatna pobroju izlagaËa, znatna i po rezultatu.Tema je najteæa tema figuracije: ljudska glava.No kad je cilj visok s njim rastu i snage. Doznatne su se razine podjednako digli radovirazliËitih stilskih obiljeæja.

PoËnimo s racionalnim pristupom."Ana" Zorke Proπtenik odlikuje se jasnom iekonomiËnom konstruktivnoπÊu. Isto se moæe reÊi iza suptilan, elegantan pripremni crteæ "Maja"©tefice Cerjan.Racionalno su oblikovane i neke slike: "Maja"Danke ©alek, "Tit" Vere GlaviÊ, "Autoportret"Ivanke Pavuπek.Ekspresija: Izrazita i slikana sa zamahom je"Renata" Vesne Hrust. U ovu kategoriju spadaju iæestoki kolor ©tefanije ©imuniÊ i crteæi JasneAbramiÊ.Na kraju, naiva nas i opet razveseljuje svojomprostoduπnoπÊu i poneπto grotesknom lirikom(glave Nade StubiËar i Nine Hebrang).

F.

G L A S N I K 14

Planinarsko-izletniËkasekcija

Dragi planinari i izletniciAMACIZ-a!

S izleta u Samobor-Slani dol-VrhovËak.

Iz rada sekcija

Uz plan izleta za 2004. evo inekoliko rijeËi o naπimproπlogodiπnjim aktivnostima.

Godina 2003. donijela je πestlijepih izleta. Od godiπnjeskupπtine AMACIZ-a u oæujku2003. realizirali smo izlete uKriæevce, Bizek-Kamene svate,Starigrad-Paklenicu, Platak-Snjeænik, Vodenicu-Ozalj-Vivodinu i Samobor-Slani Dol-VrhovËak.

Godiπnji izlet 9.3.2003. bioje u Kriæevce. Vrlo uspjeπan,kao i svake godine, sa 125sudionika. Naπ drugi izlet 21.4. 2003. bio je na zapadnustranu Medvednice u potraziza Panonskim morem. Iπli smou kamenolom u Bizeku traæeÊifosile i zatim na Kamenesvate. Ovaj puta javilo sesamo 6 AMACIZ-ovaca, aliubrojivπi i Kapelaπe AMACIZ-ovce bilo nas je neπto viπe.Zatim smo 17. i 18. 5. 2003.iπli, opet zajedno s HP"Kapelom", u Paklenicu.

Imali smo 20 mjesta rezervi-ranih u njihovom autobusu.Interes slab, bilo nas je samodevet, πteta. Izlet je bio super.Velebit je predivan, a ulaskomu Veliku Paklenicu odjednomste s vrlo malo napora u srcuVelebita, pod njegovim naj-viπim vrhovima. No nemojtebiti æalosni zbog propuπteneprilike. Ove Êemo godineponoviti izlet s malo nadopu-njenim itinerarijem.

SljedeÊi izlet bio je tek ujesen,poËetkom listopada. Krenuli

smo nas 26 odvaænih putPlatka usprkos svim loπimvremenskim prognozama. SPlatka smo se uputili na Snje-ænik koji se pokazao u svomelementu. Izlet je bio avantura,no to ste sigurno veÊ proËitaliu Glasniku broj 31. Ovaj izletÊemo takoer ponovit no ovajputa u lipnju, nadajuÊi semirnijem Snjeæniku. U stude-nom, u nedjelju 16. StaπkoFranËiπkoviÊ vodio nas je uOzaljski kraj. Izlet je bio posudionicima naπ najbrojnijiizlet, Ëak 51 AMACIZ-ovac.Traæilo se mjesto viπe uautobusu, prvi puta imala samlistu Ëekanja. PoËeli smo sposjetom samostanu u Sveti-

cama, penjali se na Vodenicu,razgledavali Ozalj, Grad iMunjaru, posjetili Vivodinugdje smo fino jeli. Super! Iposljednji izlet 2003. odveoje nas 39 izletnika u poznatinam Samobor na malo druk-Ëiji naËin. Slani Dol, Grgos iGrgosova πpilja, VrhovËak kodPavlina. Mogu mirno ustvrditida je izlet bio vrlo uspjeπan.

Toliko o lanjskim zbivanjima uIzletniËko-planinarskoj sekciji.A πto se tiËe naπe sadaπnjostidragi planinari i ostali ËlanoviAMACIZ-a pozivam Vas nasuradnju. Ako imate idejukuda bi nas mogao odvesti

poneki izlet, javite se. Akoimate hrabrosti voditi kojiizlet, opet se javite. Ako imatedigitalni fotoaparat doite naizlet, slike objavljujemo nanaπoj stranici na adresi

http://www.fkit.hr/hrvatski/osnovno/amaciz/planinari.htmda svi vide kako nam je bilolijepo. Jeste li pogledali?

Ako imate bilo kakve ideje uvezi s planinarenjem u naπojsekciji, javite se. Svakasugestija je dobrodoπla.Pomognite mi proπiriti planizleta za ubuduÊe.

Vaπa

Alka Horvat

G L A S N I K15

S godiπnjeg izleta u Dugu Resu i okolicu

izlet datum cilj voditelj izleta prijevoz

1. 14. oæujka izlet uz Godiπnju E. HodæiÊ javni prijevoznedjelja skupπtinu AMACIZ-a Vlak

2. travanj IstoËna Medvednica B. AbramoviÊ javni prijevoznedjelja Grohot autobus

3. 8/9 svibnja Velebit M. Cvelbar iznajmljeni autobussubota/nedjelja Velika Paklenica dvodnevni izlet

4. lipanj Platak S. Ferina iznajmljenisubota Snjeænik A. Horvat autobus

5. rujan Zeleni vir S. Ferina iznajmljeninedjelja Vraæji prolaz A. Horvat autobus

6. listopad BoË, Slovenija M. PetkoviÊ iznajmljeninedjelja autobus

7. studeni Drenin S. FranËiπ- iznajmljeninedjelja Hrvatsko primorje koviÊ autobus

8. prosinac Samoborske gorje voditelj javni prijevoznedjelja naknadno autobus

Plan izleta u 2004. godini

PripremajuÊi se za Godiπnjuskupπtinu Upravni odborDruπtva planirao i tzv.Godiπnji izlet Planinarsko-izletniËke sekcije 14. oæujka2004. Kao organizator izletapredloæio sam da vlakomposjetimo KarlovaËkuæupaniju. OdluËio sam se zaDugu Resu zbog pogodnihstaza za planinarenje i πetnjuuz Mreænicu te iznimnougodnog ugostiteljskogobjekta motela "Roganac",koji moæe primiti naπu poveÊugrupu.

Prijavilo se 100 Ëlanova iprijatelja naπeg Druπtva.

Program izleta organizirao samu suradnji s voditeljicomTuristiËke zajednice Duga Resa,Anom PiπkuriÊ. Po dolasku uDugu Resu i dobrodoπlicevoditeljice TuristiËke zajednicekrenuli smo do galerijeakademskoga slikara VladimiraBaπiÊa, gdje nas je ugostilanjegova supruga Mirjana.

Nakon toga jedna je skupinakrenula na osvajanje Vinice(321 m), a druga se πetnjomuz Mreænicu i parkove DugeRese uputila prema motelu"Roganac", na obliænjemubreæuljku udaljenom oko polasata. U motelu smo se okupili

na ruËku i uz sastav "Dobrevibracije" ugodno se zabavili idruæili do polaska na vlak.

Ovaj puta mi je lakπe doËaratiatmosferu izleta, jer smodospjeli i na stranice"VeËernjaka", pa Vamprilaæem reportaæu"Ogledalo" o naπem boravkuu Dugoj Resi.

Do sljedeÊega druæenjasrdaËno Vas pozdravlja

Emir HodæiÊ

Iz rada sekcija

G L A S N I K 16

ZNANSTVENO-STRU»NI KOLOKVIJI

Kao πto ste proËitali u izvjeπÊu predsjednice Druπtva imamo novuvoditeljicu kolokvija doc. dr. sc. Mirelu Leskovar. UËila je odizvrsne profesorice Vere KovaËeviÊ koja Êe joj zasigurno inadalje pomagati savjetima. Profesorici KovaËeviÊ zahvaljujemona lijepo opremljenim i uvijek navrijeme dostavljanim tekstovimaza Glasnik uz javnu ispriku πto smo je u broju 31. zaboravilipotpisati pod tekst.

Znanstveno-struËni kolokviji

“ Jer æivot-alkemista stari - umijeÊe znade nepoznato...Od muke, bolova i sumnja - u mome srcu stvara zlato...”

(D. CesariÊ, Spoznaje)

Spoznaje o novom, spoznajeo poznatom, spoznaje ospoznatom - pa zaboravlje-nom - sve to nudi nam se cijeliæivot.

Pitanje je samo koliko smospremni spoznati. Istina je daje istina - “ MNOGI ZNAJUMNOGO, NITKO NE ZNASVE” (Multi multa, nemoomnia novit) sentencija kojanas vodi i ohrabruje krozkolokvije, koji se nastavljajusve tamo od 1920. - i vode

G L A S N I K17Znanstveno-struËni kolokviji

nas u nove spoznaje, poredostalog i o æivotu.

Na Godiπnjoj skupπtiniDruπtva diplomiranih inæenjerai prijatelja kemijsko tehnoloπkogstudija SveuËiliπta u Zagrebu,AMACIZ, odræanoj 27.02.2004., predsjednica Druπtvaprof.dr.sc. ©tefica Cerjan-StefanoviÊ podsjetila nas je naodræane znanstvene kolokvijei steËene (nove) spoznaje - zaone mlade i starije - ne pogodinama, veÊ po duhu!

Pozvani su opet svi ‘duhommladi’ da dou na kolokvije ida aktivno sudjeluju i stvore‘kreativnu atmosferu’ koja nasi vodi do novih spoznaja.

Predstavljena je, uz dole pot-pisanu dosadaπnju voditeljicukolokvija, nova voditeljicaznanstvenih kolokvija doc.dr.sc. Mirela Leskovac, koja Êepreuzeti voenje kolokvija odlipnja 2004.

Inicijativa ukljuËivanja znan-stvenih novaka u aktivnostikolokvija, bilo kao predavaËai/ili kao sluπatelja, Ëini se daje zaæivjela iz jednostavnograzloga - potrebe za spoz-najom (i moæda ‘preporuke’mentora). Ipak vaæan jerezultat, zar ne?

U istom smislu dobro su doπle idruge pokrenute inicijative naFakultetu za ukljuËivanjemstudenata kao sluπaËa - zaπtone i predavaËa, na kolokvijimakoje predlaæem da se objedineterminski i vremenski u cilju ra-cionalnog koriπtenja vremena!

Pozvani su ponovno svi domaÊiËasopisi da kroz izravnekontakte s autorima realizirajuobjavljivanje radova i takodokumentiraju znanstvene i

struËne spoznaje o nama inaπoj sredini. Kontakt e-adresesvih Ëasopisa koji su se odazvalisuradnji su navedene u Glasnikubr. 31, prosinac 2003.

U nastavku slijedi pregledkolokvija, uz takoernavedene kontakt e-adreseautora, radi moguÊnosti bræerealizacije ideje o objavlji-vanju u domaÊim Ëasopisima,ali i zbog uspostave ostalihkontakata autora i zaintere-sirane znanstvene i struËnesredine. Slijedi opÊa isprikaza promjene nekih termina ikolokvija u odnosu na ranijedani plan, koji su uslijedili izobjektivnih razloga.

Pregled kolokvija, tema isadræaja, odræanih odrujna 2003. do oæujka2004.

• Predavanje dr. sc. MarijaKaπtelan Macan (mentorica) imr.sc. Danijela Aπperger(znanstveni novak) (FKIT,Zagreb), 29.rujna 2003.

“ Uzorkovanje zakromatografsku analizuslitina “

u uvodnom dijelu predstavljenoje od strane mentorice. U pre-davanju je obrazloæen cilj tj.kako detektirati i odreditimetalne ione u dentalnimslitinama i slitinama bakra,odnosno broncama, mikro-destruktivnim uzorkovanjem invivo, u ustima pacijenta, kao iuzorkovanjem in situ na razli-Ëitim arheoloπkim i drugim

objektima. Opisana je metodaanodnog otapanja, kao imetoda mikrouzorkovanjaslitina, te tankoslojna kromato-grafija kao metoda detekcije iodreivanja metala. Prednostkromatografskog odreivanjauz anodno uzorkovanje slitinaje u jednostavnosti i brzinimetode, kao i moguÊnostimikrodestruktivne analize, πtoje od osobitog znaËenja zaispitivane slitine.

kontakt adresa:mmacan@fkit.hr;diva@fkit.hr.

• Predavanje dr.sc. ©teficaCerjan-StefanoviÊ (mentorica) idr.sc. Tomislav BolanËa(znanstveni novak) (FKIT),Zagreb), 13. listopada 2003.

“Ionska kromatografija uanalizi voda“

predstavljeno je uvodno odstrane mentorice kao dioaktivnosti znanstvenogaprojekta. U predavanju sudetaljnije opisane moguÊnostiprimjene umjetnih neuronskihmreæa u definiranju ionskogkromatografskog sustava.Primjenom metoda eksperi-mentalnog dizajna postavljenje ionski kromatografski modelvremena zadræavanja za po-trebe ekperimentalnog rada.Model vremena zadræavanjaizraen umjetnim neuronskimmreæama usporeen je sviπestrukom linearnomregresijom, a postavljenimodeli koriπteni su zaoptimiranje ionskog kroma-tografskog sustava.

kontakt adresa:

scerjan@fkit.hr; tbolanca@fkit.hr.

G L A S N I K 18

• Predavanje dr.sc. ZoricaVeksli i mr.sc. Jelena »ulin(Institut “Ruer BoπkoviÊ”,Zagreb),

10. studenoga 2003.

“Istraæivanje strukturne idinamiËke heterogenosti upolimerima spektroskopijomelektronske spinske rezo-nancije“

opisalo je metodu elektronskespinske rezonancije (ESR) kaojednu od spektroskopskihmetoda koja moæe odreivatistrukturne karakteristike uamorfnim polimerima urasponu od 0,5 do 5 nm.Metoda istraæivanja temelji sena ugradnji stabilnih slobodnihradikala pogodne strukture upolimernu matricu (spinskeprobe) ili na selektivnomvezivanju na polimernumolekulu (spinska oznaka).Metoda daje moguÊnostistraæivanja polimera, kopo-limera, polimernih smjesa imreæa, na pr. molekulne dina-mike, raspodjele slobodnogvolumena, faznog razdvajanjai morfologije.

kontakt adresa:veksli@rudjer.irb.hr;jculin@rudjer.irb.hr.

• Predavanje dr.sc. MaricaMediÊ-©ariÊ (Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb),

15. prosinca 2003.

“NajËeπÊe koriπteni analgetici“

opisalo je simptome boli kodpacijenata i naËine suzbijanjaboli pomoÊu razliËitih vrstaanalgetika. Objaπnjen je

mehanizam djelovanja, kao inajvaæniji predstavnici skupinalijekova. Glavna obiljeæja ovihlijekova su snaæno protuupalnoi antipiretsko djelovanje, uzumjereno analgetsko djelo-vanje, ali i uz izvjesna neæe-ljena djelovanja. Navedena sui novija istraæivanja novihgeneracija lijekova s ciljemizbora djelotvornog lijeka saπto manje neæeljenih uËinaka.

kontakt adresa:bebamms@pharma.hr.

• Predavanje dr.sc. JurajBoæiËeviÊ (FKIT, Zagreb),26. sijeËnja 2004.

“Mladi istraæivaËi ipoduzetniπtvo“

izloæilo je pojam inovacija,koji ima πire znaËenje, teobuhvaÊa obnovu i poveÊanjeopsega proizvoda, usluga ipridruæenih træiπta,uspostavljanje novih metodaproizvodnje, opskrbe i distri-bucije, te promjenu poslovod-stva, organizacije rada,radnih uvjeta i vjeπtina osoblja.U srediπtu zanimanja je odgoji obrazovanje, koje moæepridonijeti nedovoljnorazvijenoj inovacijskoj kulturi uHrvatskoj i oduprijeti seosvajanju hrvatskog træiπta iprostora od strane zemalja srazvijenom nacionalnominovacijskom infrastrukturom.Suvremeno obrazovanje iodgoj mlade generacijeinæenjera vodi do razvojakreativnosti i sklonosti zainovacije.

kontakt adresa:

jbozic@fkit.hr.

• Predavanje dr.sc. NataπaZabukovec Logar (NationalInstitute of Chemistry,Slovenija),

13. veljaËe 2004.

“New approaches in struc-ture analysis of porousmaterials”

prikazalo je zeolite i zeolitima-sliËne materijale kao kristalneporozne krutine, koji djeluju‘poput sita’ na molekularnomnivou. NajËeπÊe se koriste kaokatalizatori u naftnoj industriji,te predstavljaju, zbog jedin-stvene grae i povrπinskihfizikalno-kemijskih svojstava,osnove za nove tehnologijekoje ukljuËuju oËuvanjeenergije i nove reakcije.OdgovarajuÊi naËin sintezeomoguÊuje dobivanje kontro-lirane strukture pora, uzizvjesne teπkoÊe odreivanjastrukture zbog male koncen-tracije aktivnih metalnihmjesta. Opisane su konven-cionalne metode rendgenskedifrakcije, kao i nove metode,kao moÊni alati kojima semoæe analizirati kompleksnastruktura zeolitnih materijala.

kontakt adresa:natasa.zabukovec@ki.si.

• Predavanje dr.sc. EmaStupniπek-Lisac (mentorica) idipl. inæ. Helena OtmaËiÊ(znanstveni novak) (FKIT,Zagreb),

22. oæujka 2004.

“Novi netoksiËni inhibitorikorozije metala”

predstavilo je u uvodnomdijelu, od strane mentorice,

Znanstveno-struËni kolokviji

G L A S N I K19

Plan znanstvenih kolokvija u 2004. godini

PredavaËi Tema Datum

Ferdo BaπiÊ i Æeljka VaiÊ Monitoring tla i agroekosustava 19. IV. 2004.(Agronomski fakultet) plinsko-energetskog sustava Molve

Znanstveni novaci FKITJuraj ©ipuπiÊ, Stanko Kurajica Razvoj modela procesa hidratacije 10. V. 2004.(mentor T. MatusinoviÊ)

Witold Brostow Prediction of long-term reliability 31. V. 2004.(Univ. of North Texas) polymeric materials from short term tests

Mladen Mintas i Silvana RaiÊ Novi antitumorski i antivirusni predvodni 14. VI. 2004.(FKIT) spojevi i prolijekovi za gensku terapiju raka

Emir CeriÊ (INA d.d.) Novosti u razvitku preradbe nafte 20. IX. 2004.

Branka Zorc (FBF) Opioidni analgetici - -. X. 2004.

Dragica KrstiÊ (INA d.d.) Istraæivanje propadanja kamenih - -. X. 2004.(Restauratorski zavod) spomenika i metode zaπtite

Znanstveni novaci FKITKristina StarËeviÊ Sinteza bioloπki aktivnih spojeva i - -. XI. 2004.(mentor G. Karminski-Zamola) vezivanja supstanci na isjeËke DNA

Znanstveni novaci FKITGordana MatijaπiÊ Utjecaj karakteristika disperzne faze - -. XII. 2004.(mentor Antun GlasnoviÊ) na reoloπka svojstva suspenzija

πire aktivnosti znanstvenogprojekta ukljuËivπi korozijskodjelovanje agresivnih kompo-nenata u nekom mediju, kojese vrlo Ëesto smanjuje prim-jenom inhibitora korozijemetala. Djelotvorne, ali vrlotoksiËne, komercijalne inhi-bitore potrebno je zamijeniti

Znanstveno-struËni kolokviji

ekoloπki prihvatljivim spojevima.Opisani su novi sintetiziraniinhibitori koji nisu toksiËni, aimaju dobra inhibitorskasvojstva na koroziju bakra uraznim uvjetima. Modernemetode analize daju odgovoreo utjecaju sastava i struktureispitivanih spojeva kao i

mehanizam inhibitorskogdjelovanja.

kontakt adresa:

elisac@fkit.hr; hotmac@fkit.hr.

Vera KovaËeviÊ

G L A S N I K 20

IZ DOMOVINSKIH I IZVANDOMOVINSKIH AMAC-a

Mjesto planiranoga razgovora sa Zlatkom GrubiπiÊ-Gallot kojije - zbog sprijeËenosti naπe ugledne kolegice koja je svoj radnivijek provela u Strassbourgu-odgoen za iduÊi broj, donosimoprikaz novoga broja AMAC-Glasnika Saveza druπtava bivπihstudenata i prijatelja SveuËiliπta u Zagrebu i najavu Saboraudruga AMAC-a iz zemlje i inozemstva.

U dvobroju 2-3 s nadnevkom1. oæujka 2004. predsjednicaAMAC-a, dr. sc. Greta Pifat-Mrzljak, poziva nas na III.Sabor udruga AMAC/AMCAkoji Êe se odræati u Zagrebuod 30. lipnja do 3. srpnja2004. Na Saboru se predviadonoπenje Statuta, izborupravnih tijela te oËekujuizvjeπtaji pojedinih udruga.Rektorica prof. dr. sc. HelenaJasna Mencer izvjestila je Ëita-telje o dogaajima vezanim

Iz domovinskih i izvandomovinskih AMAC-a

uz sveËanu sjednicu Senata upovodu Dies Academicus iviziji razvoja SveuËiliπta nakoju gleda s optimizmom ivjerom da Êe se uskoro vidjetirezultati napora koji se sadaulaæu. Prenesen je iz VjesnikovePanorame subotom i zanimljivrazgovor s prof. dr. G. Pifat-Mrzljak o pokretanju datotekehrvatskih znanstvenika u dijas-pori. Vrlo su zanimljivi i korisnipriloæeni popisi i podatci oAMAC/AMCA udrugama u

Hrvatskoj i inozemstvu. Kratkiæivotopisi dvaju uglednihznanstvenika, MiroslavaRadmana i Emilija Marina,redovitih Ëlanova francuskihakademija dokaz suvrijednosti naπe znanstvenedijaspore. Prikazano je djelo-vanje AMCA FA Graevin-skog fakulteta i AMCA UK. Uznekrologe Æ. Dolinaru i K.Vaughan Wilkes izvjeπteno jeo postavljanju spomen ploËeFranu BoπnjakoviÊu, svjetskipoznatom termodinamiËaru naobiteljskoj kuÊi u Jurjevskojulici u Zagrebu te spomenploËe posveÊene svimHrvatima koji su u Trnavistudirali i predavali. O priloguR. Franz-©tern o prvim æenamana SveuËiliπtu pisali smo uproπlom broju Glasnika.

MKM.

PRIKAZI I OSVRTI

BuduÊi da nitko nije ni pokuπao odgovoriti na pitanje u ovoj rubrici izproπloga broja, ostala sam bogatija za jednu nepodijeljenu knjigu. DaËitatelji ne bi ostali siromaπniji za sedam novih struËnih pojmova, evoodgovora: zvonovina je bronca, mjed je bakar, salitrovina je duπiËnakiselina, solovina je solna kiselina, odbjeænost je centrifugalna, adobjeænost centripetalna sila, dok je gustiπte kondenzator.

PouËena neuspjehom, danas ne postavljam pitanja, premda ima joπ vrlozanimljivih struËnih naziva, negoVam nudim novosti i "novosti" izsvijeta znanosti.

Bakterijske baterije

U duhu interdisciplinarne su-radnje, elektrokemiËari seudruæuju s biolozima u poku-πaju konstruiranja “bakterijskih

baterija”. O Ëemu je rijeË?Ideja je vrlo jednostavna: bak-terije sluæe kao katalizatori,razgraujuÊi organske tvari.Pri tom nastaju slobodnielektroni, koji se kombiniraju s

kisikom i vodikovim atomimadajuÊi vodu. Treba samo naÊinaËina kako taj proces izvuÊiiz unutraπnjosti stanice da bise stvorio ekonomiËan i samo-razmnoæavajuÊi izvor elek-triËne energije!Teorijski gledano prednostibakterijskih gorivih Êelija nadklasiËnima su uvjerljive:bakterije su kao katalizatorpraktiËki besplatne kad ih seusporedi s platinom, a nije impotrebno ni vrlo Ëisto i koncen-trirano gorivo (u klasiËnimÊelijama veÊinom vodik ilimetanol), veÊ bi im dostajale iotpadne vode bogate organ-

G L A S N I K21Prikazi i osvrti/S Fakulteta

skim tvarima. Odmah na umpadaju poljoprivredna gospo-darstva koja bi se opskrbljivalaelektriËnom energijom izvlastitih bakterijskih postro-jenja za proËiπÊavanjeotpadnih voda... Naravno,kao i kod svih sjajnih ideja,najveÊi problem je praktiËnenaravi - struja koju daju takvebakterijske baterije joπ jeuvijek vrlo slaba, a i obujambi im trebao biti pozamaπan.

U igri su trenutno dva sojabakterija. Dobro poznatuEscherichia coli moæe senavesti da daje struju od 1,5mA/cm2 pod naponom 0,2 V(Uwe Schröder, 2003.), alisamo uz primjenu pomoÊnihsredstava koja skraÊuju æivotnivijek Êelije. Drugi kandidat jebakterija iz oceanskih sedime-nata, Geobacter sulfurreducens,koja vrlo rado predaje svojesuviπne elektrone, te uz pargrafitnih elektroda i otpadnevode kao gorivo daje vrlojednostavnu i robustnu Êeliju(Institut za okoliπ, Penn State,SAD). No Geobacteri imajuznatno sporiji metabolizam odEscherichia, te se dobivenestruje mjere tek mikroamperima.

BuduÊa istraæivanja usmjeritÊe se ka kombiniranju dobrihstrana oba soja radi posti-zanja i brzog metabolizma ilakog predavanja elektrona,bilo njihovom istovremenomuporabom, bilo genetiËkimmodifikacijama...

Prema Ëasopisu Science et vie"prepjevala"

J. Macan

»udotvorna pasta za zube

Kako bismo ilustrirali kolikotreba vjerovati "znanstveno"utemeljenim proizvodimadonosimo reklamu objavljenuu Ëasopisu "Svijet" iz 1940-ih.I danas nas mediji bombardirajureklamama temeljenim na"znanosti" i uvjeravaju datvrda voda nije zdrava zapiÊe, ali da potrebe organiz-ma za kalcijem i magnezijemtreba nadoknaditi tabletama,da je hormonska terapija zaæene u menopauzi nuænostbez koje æivot nema smisla isliËno. Ljudska populacija sluæikao pokusni kuniÊ, a πto Êe biti za 10, 20 ili 50 godina kada sedokaæu posljedice?

S FAKULTETA

Na Fakultetu ima uvijek novih zbivanja. U zadnje vrijeme bilismo okupirani predlaganjem novih studijskih programa u skladu snovim Zakonom i europskim trendovima, ali o tomu moæda uiduÊemu broju kada se postigne konaËan dogovor na VijeÊu. Inadalje se ureuju fakultetski prostori, istiËem ureenjestudentskih laboratorija u Zavodu za elektrokemiju i Zavodu zaanalitiËku kemiju, πto je bitno pridonijelo kvaliteti studiranja.Tomu Êe pridonijeti i novi udæbenici naπih profesora.

Novi udæbenici

RijeË je o drugom izmijenjenom idopunjenom izdanju istogaudæbenika. Knjiga obuhvaÊa171 stranicu i podijeljena jena poglavlja: Stanje izmijeπa-nosti i stanje disperznosti;Procesi odvajanja: Djelotvor-nost separatora; Sedimen-tacija; Filtracija; Otpraπivanje;Procesi kontaktiranja: Fluidiza-

Marin Hraste, MehaniËkoprocesno inæenjerstvo

SveuËiliπni udæbenik

Nakladnik: Hinus, Zagreb2003.

Recenzenti: prof. dr. sc. EgonBauman, prof. dr. sc. ZoranGomzi, prof. dr. sc. BrankoTripalo

G L A S N I K 22 S Fakulteta

cija; MehaniËko mijeπanje;Procesi usitnjavanja: Osnovimehanike loma; Drobljenje imljevenje; Procesi okrupnja-vanja: Mehanizmi vezivanja;Granuliranje. Iza svakogapoglavlja popis je literature.

Iz recenzija:

Predloæeni rukopis ne samo dau potpunosti ispunjava zahtjevenavedenog nastavnog programaosnovnog predmeta veÊ Êe izvannastave biti rijetko koristan iupotrebljiv svim kemijskim inæe-njerima koji se u praksi susreÊus problemima mehaniËkih ope-racija kako pri radu u pogonutako i pri projektiranju [...].Posebno istiËem dva posljednjapoglavlja posveÊena procesimau kojima dolazi do promjenestanja disperznosti tj. procesimausitnjavanja i okrupnjavanjakroz koje se, koriπtenjem ovemetodologije, mogu rjeπavatimnogi problemi u farmaceutskoj,prehrambenoj i sliËnim indus-trijama.

Izvornost djela oËituje se u viso-koj znanstvenoj razini objaπnja-vanja teorijskih osnova svake odnavedenih operacija.

Autor u svojim navodima citirasve vaænije autore s podruËjamehaniËkih operacija u razdoblju1960 - 2000. U hrvatskojstruËnoj literaturi ne postoji djeloovakvog opsega i sadræaja.Veliki doprinos knjige je u [...]raπËiπÊavanju terminoloπkihnedoumica i jasnom definiranjumjernih jedinica.

Marija Kaπtelan-Macan,Kemijska analiza u sustavukvalitete

SveuËiliπni udæbenik

Nakladnik: ©kolska knjiga,

Zagreb 2003.

Urednica: Dubravka BeπeniÊ

Recenzenti: Prof. dr. sc. LjerkaBokiÊ, akademik Æarko DadiÊ,mr. sc. Antun Dürrigl, dr. sc.SreÊko Turina

Na 337 stranica skraÊenogA4 formata knjiga govori omodernomu pristupu kemijskojanalizi, rezultati koje su temeljvaænih odluka u proizvodnji,u brizi za okoliπ i za ljudskozdravlje. Stoga bavljenjekemijskom analizom zahtijevaπirinu znanja, πto vodi korisnojinformaciji i kvalitetnom proiz-vodu. Kako je uspostavljanjesustava kvalitete nuænost zasve koji æele sudjelovati umeunarodnoj razmjeniznanja, dobara i informacija,ova knjiga moæe posluæiti kaovodiË na tome putu, jerukazuje na struËan i etiËanpristup rjeπavanju problema.

Iz recenzija:

Knjiga “Kemijska analiza usustavu kvalitete” autoriceMarije Kaπtelan-Macan πtivoje od posebnog znaËenja, nesamo zato jer je to prvijenac uhrvatskoj struËnoj i znanstveno-nastavnoj literaturi, nego istoga πto je pisano primjerenozahtjevima modernog udæbe-nika. Autorica Ëesto zanema-renu Ëinjenicu o multidiscipli-narnom karakteru kemijskeanalize na lako sljediv irazumljiv naËin povezuje s joπuvijek nedovoljno poznatom isloæenom graom sustavskograzmiπljanja i informacijsketeorije, pa se u Ëitateljarazvija znatiæelja i pozitivanodnos prema tom, u sliËnimradovima, Ëesto zamrπeno isuhoparno prikazanom πtivu.

U poglavlju “Sustav kvalitete”obrauje se vaæna tema,donedavna uvelike zapostavljanai zanemarivana, tema o kojojsu studenti do sada premalo irijetko poduËavani. Ona sekao “lajtmotiv” provlaËi dokonca knjige nenametljivo, aliuvjerljivo, pa je Ëitatelj usvajakao razumljivu potrebu,sastavnicu svagdanjeg æivota irada.

Pod naslovom “PriËa okvaliteti” deset se kratkihpoglavlja isprepliÊe s tekstomknjige. Taj dio tekstaupotpunjuje sadræaj knjige idaje vrlo dobre informacije orazvoju kemijskog inæenjerstvau Hrvatskoj.

Zvonimir ©oljiÊ, Kvalitativnakemijska analizaanorganskih tvari

SveuËiliπni udæbenik

Nakladnici: Fakultetkemijskoga inæenjerstva itehnologije i HINUS, Zagreb

Recenzenti: prof. dr. sc.Dubravka MaljkoviÊ, prof. dr.sc. Njegomir RadiÊ, dr. sc.SreÊko Turina.

Autor na 388 stranica B5formata daje detaljne upute ilaboratorijske propise zasemimikro kvalitativnu analizuanorganskih sastojaka premaprihvaÊenoj klasiËnoj sistemat-skoj analizi. U odnosu naprethodne knjige sliËnasadræaja - na koje se autor upredgovoru poziva - ovdje jesadræaj proπiren postupcimadokazivanja kationa i anionakoji se rjee analizirajuklasiËnim postupcima ili nisuobuhvaÊeni sistematskom

G L A S N I K23Glasnik Ëestita

analizom. Dodana su takoerpoglavlja o kvalitativnojanalizi metala i slitina te oprimjeni papirne i tankoslojnekromatografije u anorganskojanalizi. Knjiga je opremljena s48 tablica i 54 slike teKazalom koje obuhvaÊa oko500 najvaænijih pojmova.

Iz recenzija:

Sadræaj djela od velikog jeznaËenja za praktiËan radstudenata u svladavanju graekvalitativne analitiËke kemije.Djelo je izraslo na obrazovnomi struËnom naslijeu Zavodaza analitiËku kemiju FKIT uZagrebu te dugogodiπnjemnastavnom i laboratorijskomiskustvu autora. [...] Osim zapotrebe obrazovanja nasveuËiliπnom i struËnom studijudjelo je i od interesa zaanalitiËare u praksi kao nuæanlaboratorijski priruËnik.

Dugogodiπnje nastavno iskus-tvo autora i veliko iskustvo upisanju udæbenika ogledaju seu odnosu teorijskog i praktiË-kog dijela udæbenika, jasnoÊii preglednosti iznijetogagradiva. Posebno su vrijednidijelovi koji se odnose napoglavlja koja inaËe nenalazimo u standardnimudæbenicima ove vrste. [...]Autor je glavna poglavlja vrloprikladno popratiofotografijama i osnovnimpodatcima o poznatimkemiËarima koji su dali prinosrazvitku kemijske analize.

Glasnik Ëestita:

Prof. dr. sc. Jurju BoæiËeviÊu na postavljenju na duænost dræavnogatajnika za visoko πkolstvo u Ministarstvu znanosti, obrazovanja iπporta.

»estitamo na unaprijeenjima:

-docentima

Dr. sc. Silvani RaiÊ

-asitentima

Gordani MatijaπiÊ

Jeleni Macan

Karmen Margeta

»estitamo na postignutimzvanjima ( do kraja travnja2004.)

- doktorima znanosti

Nenadu Bolfu, kemijskoinæenjerstvo(mentor Juraj BoæiËeviÊ)

Sandri BabiÊ, kemija(mentorica Marija Kaπtelan-Macan)Jurju ©ipuπiÊu, kemijskoinæenjerstvo(mentor Tomislav MatusinoviÊ)

- magistrima znanosti

Ani VrsaloviÊ -PreseËki,kemijsko inæenjerstvo(mentorica –ura VasiÊ-RaËki)

Karmen Margeta, kemija(mentorica ©tefica CerjanStefanoviÊ)

Dragani MutavdæiÊ, kemija(mentorica Marija Kaπtelan-Macan)

Dragici KrstiÊ, kemijskoinæenjerstvo(mentorica Felicita Briπki)

Marku –ereku, kemija(mentorica Grace Karminski-Zamola)

Ivanu BrnardiÊu, kemijskoinæenjerstvo(mentorica Marica IvankoviÊ)

Zvonimiru MatusinoviÊu,kemijsko inæenjerstvo(mentor Marko RogoπiÊ)

- diplomiranim inæenjerima

Sanji MustaË(mentor Antun GlasnoviÊ)

Tamari Kusin(mentorica Felicita Briπki)

Kseniji BartolËiÊ(mentorica Jasenka JelenËiÊ)

Ivani ©egaviÊ(mentor Zvonimir JanoviÊ)

Damiru Bosnaru(mentor Zoran Gomzi)

Zrinki ©tuliÊ(mentorica Felicita Briπki)

Dragici PetriËeviÊ(mentorica Mirjana Metikoπ-HukoviÊ)

Tatjani IgnjatiÊ(mentor Laszlo Sipos)

Renati Korajac(mentor Stanislav Kurajica)

Mariu PanjiËku(mentorica –ura VasiÊ RaËki)

Ivani ©tagljar Mikac(mentorica Sanja Martinez)

Luki KrniÊu(mentor Marin Hraste)

Ivanu Rimcu(mentorica Stanka ZrnËeviÊ)

Tomislavu Houri(mentorica Aleksandra Sander)

G L A S N I K 24 Susreti generacija

Sandi AntunoviÊ(mentor Zoran Gomzi)

Ivani »oviÊ(mentorica Zlata Hrnjak-MurgiÊ)

Tini BrajdiÊ(mentorica Ema Lisac)

Nevenu Ukrainczyku(mentor Juraj BoæiËeviÊ)

Predragu Kardumu(mentor Juraj BoæiËeviÊ)

Marku Ukrainczyku(mentor Juraj BoæiËeviÊ)

Borisu Andreaniju(mentorica Ljubica MatijaπeviÊ)

Mirjani Mihac (mentoricaVesna Rek)

Ankici ZlatiÊ(mentor Tomislav MatusinoviÊ)

SUSRETI GENERACIJA

Evo joπ jedne generacije "pedesetgodiπnjaka", upisanih πk. god.1953./54. Æelimo im joπ puno zajedniËkih susreta i lijepihuspomena.

Uredniπtvo bi bilo vrlo zadovoljno kada bismo primili izvjeπtaj sokupljanja i mlaih generacija. Da znate kako je to lijep osjeÊaj,odmah biste se sastali.

Bilo je lijepo, nakon gotovo50 godina, ponovo se 3.lipnja 2003. sastati u naπojvelikoj predavaonici naMaruliÊevu trgu br. 20. Mnogiod nas ovdje su se upoznalipoËetkom srpnja 1953. naprijamnom ispitu. Ispit je biousmeni, a ispitivaËi naπiuvaæeni profesori, gaKrajovan i gospodin Kugler.Bilo nas je primljeno 37 odoko 150 prijavljenih. No,ukidanjem numerus clausus,po tadaπnjoj saveznoj

skupπtini krajem kolovoza istegodine, ujesen nas upisujepreko 170. Prva selekcijapoËinje veÊ krajem prvogasemestra-nakon kristalografije,stehiometrije i anorganskekemije I. Upis u drugu godinubio je uvjetovan poloæenimispitima od 24 sata upisanihkolegija. Redovito nas je II.godinu upisalo samo 54, tejoπ dvadesetak parcijalno. Tajje broj i diplomirao, to je gene-racija koja se zbliæila, stvorilaprijateljstva i odræavala stalnu

vezu i koju nije bilo teπkookupiti, ili naÊi razlog zasastanak i druæenje.

Ovogodiπnje okupljanje bilo jeipak posebno radi 50. obljet-nice upisa, pa je dogovorenoda se okupimo pred velikompredavaonicom toËno u 12sati, πto je i tijekom studija biotermin naπih neobveznihsastanaka. Susret je nastavljenu predavaonici, gdje nas jepozdravila predsjednicaAMACIZ-a, prof. dr. sc. ©tefica

G L A S N I K25Susreti generacija

Cerjan-StefanoviÊ i predstavilasadaπnjim brucoπima. Bilonam je zadovoljstvo vidjetiobnovljenu predavaonicu sproπirenim periodnim sustavomelemenata, te zidove opleme-njene portretima naπiheminentnih profesora. Jedinonadostaje pokus difuzije ispodperidnog sustava, koji jepostavljan dugi niz godina.Nakon minute πutnje za svenaπe profesore i kolege kojihviπe nema meu nama, prof.Cerjan upoznala nas je sDjelovanjem AMACIZ-a, poz-vala nas na aktivno sudjelo-vanje u njegovu radu, te nampodijelila zadnji broj Glasnikadruπtva. Potom smo se uputiliu susjednu zgradu naMaruliÊevu trgu br. 19., ukojoj je od 1991. smjeπtendekanat FKIT te neki zavodi. UvjeÊnici nas je doËekala gos-poa dekanica, prof. dr. sc.Jasenka JelenËiÊ. U srdaËnomrazgovoru prestavljen jeprogram studija Kemijskoginæenjerstva i tehnologije. UvijeÊnici su i portreti svihdekana, od prvoga, profesoraVladimira Njegovana dopretposljednje profesoriceStanke ZrnËeviÊ, koji dajuvijeÊnici sveËani ugoaj, anas ispunjavaju zadovoljstvomi ponosom πto smo imali tolikovrhunskih znanstvenika isjajnih profesora.

Uz predavanje gospoedekanice mogli smo na videoprojekciji vidjeti detalje nas-tavnih planova i programa, teuoËiti razlike koje su se dogo-dile u odnosu na programstudija naπe generacije.Kolega profesor ZvonimirJanoviÊ zahvalio je gospoidekanici u ime naπe genera-cije na srdaËnom prijemu,

nakon Ëega smo se uputili nazajedniËki ruËak i nastavakdruæenja.

Bilo nam je posebno drago dasu se naπem sastankuodazvala dva naπa dragaprofesora s kojima smotijekom studija imali izuzetneodnose, a posebno se zbliæilina struËnim ekskurzijama,gdje su nam bili pravi vodiËi uoËiglednoj nastavi. To su biliprofesor Egon Bauman iprofesor Boris Prohaska, naËemu im zahvaljujemo.

Sastanak je bio prilika da serezimira uËinak ove generacije- koliko smo bili uspjeπni? Odupisanih 170 u πk. god.1953./53., a prema podat-cima iz monografije Kemijsko-tehnoloπki studij 1919.-1989.diplomiralo nas je 72. Odtoga je bilo 20 doktora znanosti,od toga 10 sveuËiliπnih pro-fesora, 12 magistara znanosti,te 40 diplomiranih inæenjera.Kemijsko obrazovanje uzpolivalentno, makar enciklo-pedijsko tehniËko obrazovanje,omoguÊilo nam je da se vrlobrzo ukljuËimo u gotovo svedjelatnosti od fakulteta iinstituta do gotovo svih indus-trijskih grana - petrokemije iplastiËnih masa, aluminija,metalurgije, stakla i keramike,cementa, farmaceutike,kozmetike, elektrokemije,celuloze i papira, tekstila,boja i premaza, prehrambeneindustrije (ulja, masti, preradamesa, πeÊerana, konditorskadjelatnost), proizvodnjekemikalija i dr.

Ova je generacija vrlo uspjeπ-no sudjelovala u intenzivnomindustrijskom razvoju naπezemlje, posebno u razdoblju1960.- 1980. Sjetili smo se i

kolega koje nisu doËekaleradost sastanka. To su: GojkoArneri, Ivan Eπkinja, AlfredHuebner, Vladimir MaËek,Tugomir Marin, Antun Mauko,Hamdija MeπinoviÊ, AlfonzaMueler, Nelly Quinzy, MihoRadovani, Branka TeodoroviÊ,Elie Trad, Ljudevit Povodnik,Josip ©ikiÊ i Marcel OrπiÊ.

Dogovorili smo da sljedeÊeokupljanje zakaæemo za dvijegodine, πto je aklamacijomprihvaÊeno. Druæenje jenastavljeno do ranih veËernjihsati.

Organizacijski odbor:

Ivan Butula, ZvonimirJanoviÊ, Mihael Zambelli,

Nina Cerkovnikov,Aleksandar ©olc i Zlatko

©imunoviÊ

G L A S N I K 26

Prvi red slijeva na desno: Aleksandar ©olc, Marta Miterko, Boris TomljanoviÊ, –uro PetroviÊ, EmilAluniÊ, Nikola Wolf, Nevina ©temberger (Russian), Ivanka Pauπek (MoroviÊ), Tugomir Filipan, GustavJanekoviÊ, Velimir AlaupoviÊ, Ante Vrhovac.

Drugi red: Zlatko ©imunoviÊ, Ljubinka Vitale (PlavljaniÊ), Vilko Ondruπek, –ura Ferber (Irutek), Boæidar©uπkoviÊ, Branka Prib (KriπkoviÊ), Anela PaliÊ (VerbiÊ), Petar TomiËiÊ, Boris ÆuriÊ, Mihael Zambelli,Vasja MitroviÊ (ViloviÊ), Emil Grohovac, Nevenka Zambelli.

TreÊi red: Boris Prohaska, Zvonimir JanoviÊ, Ante Mrπe, Ivan Butula, Vilim Slukan, Ljerka Eπkinja (Kralj),Vladimir KriπkoviÊ, Neven Tadin, Ivan MikulËiÊ, Paπko Goleπ, Dragutin AjdukoviÊ.

Fotografirao: Nikola MarinËiÊ

Susreti generacija

G L A S N I K27Nekrolog

NEKROLOG

Branimir Zamola (Mostar 1935.- Zagreb 2003.)

Za mnoge koji su ga poznavali Branko Zamola neoËekivano jepreminuo 5. prosinca 2003. Hladan prosinaËki dan okupio je nazagrebaËkomu groblju Miroπevac njegove brojne prijatelje,kolege i poznanike. Od njega se oprostio dr. sc. MarijanBoπnjak prikazavπi pokojnikov struËni i znanstveni razvoj.Donosimo izvode iz oproπtajnoga govora.

Branimir Zamola roen je 10.prosinca 1935. u Mostaru.Osnovnu i kemijsku tehniËkuπkolu zavrπio je u Zagrebu tese poslije poloæene gimnazijskemature upisuje 1954. naKemijsko-tehnoloπki smjerTehniËkoga fakulteta. Diplomi-rao je 1961. i zaposlio u PLIVIna investicijskom programu zaizgradnju tvornice tetraciklina.IduÊe godine odlazi u tvorniculijekova "Krka", gdje utemeljujeodjel za biotehnologiju i do1968. vodi izgradnju tvorniceantibiotika. Iste godine prelaziu "Serum zavod Kalinovica" ipostaje direktorom instituta.Vodi izgradnju prvogapogona za proizvodnjubioinsekticida i s kolegama

utemeljuje novu farmaceutskutvrtku "Sezak". U ljubljanski"Lek" prelazi 1970. kaosavjetnik direktora za patente,da bi 1971. preuzeo nadzornad izgradnjom tvorniceBelupo u Koprivnici.

Na Prehrambeno-biotehnoloπkomfakultetu SveuËiliπta u Zagrebubrani 1973. disertaciju"Utjecaj odabranih parametarauzgoja na sporulaciju bakterijeBacillus thuringiensis".

1976. odlazi u Udine gdjeosniva institut za kemijska ibiotehnoloπka istraæivanja ivodi odjel za proizvodnjubioinsekticida, da bi 1984.preπao u πvicarsku tvrtkuPutoma AG u Luzernu. Za tutvrtku u Milanu utemeljujemikrobioloπki laboratorijistraæujuÊi i pronalazeÊi novesojeve i proizvode.

U Hrvatsku se vraÊa 1992. iradi u Upravi za industriju ibrodogradnju Ministarstvagospodarstva RH.

Branko Zamola dao je velikprinos razvoju biotehnologije,posebice kao pronalazaË.Autor je viπe patenata itehnoloπkih postupaka koji serabe u 50 zemalja Europe i

svijeta. Za svoj je rad bioviπestruko nagraivan, meuostalim i visokom slovenskomnagradom za pronalaske"Boris KidriË" 1977.

Znanstveni interes B. Zamolebio je usmjeren na procesnoinæenjerstvo, utjecaj aeracije imijeπanja na rast industrijskihmikroorganizama i proizvod-nju metabolita. Uz znanstveneradove i patente vodio jepreko trideset projekata irazvojnih programa. Sudjelo-vao je u radu strukovnihudruga u Hrvatskoj i inozem-stvu, organizacijskih odboradomaÊih i meunarodnihskupova i ureivaËkogaodbora Ëasopisa Food Tech-nology and Biotechnology.Sudjelovao je u nastaviposlijediplomskoga studijaProcesno inæenjerstvo naTehnoloπkomu fakultetu 1974.-78. predavajuÊi projektiranjeu farmaceutskoj industriji. Od1986. predavaË je kolegijaindustrijska mikrobiologijadodiplomskoga studija, a od1996. nositelj kolegija zaπtitaintelektualnog vlasniπtva PSBiotehnologija-Bioprocesnoinæenjerstvo Prehrambeno-biotehnoloπkoga fakulteta. Naistomu fakultetu izabran je1998. u naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovitiprofesor.

Navedeni podatci govore oæivotu ispunjenom bogatomstruËnom, znanstvenom inastavnom djelatnoπÊu. StogaÊemo kolegu BranimiraZamolu zadræati u dugomsjeÊanju.

M. Boπnjak

G L A S N I K 28

Nakladnik: Druπtvo diplomiranih inæenjera i prijatelja

Kemijsko-tehnoloπkog studija u Zagrebu (AMACIZ)

Uredniπtvo: Marija Kaπtelan-Macan, glavna urednica (FKIT)

Kruno KovaËeviÊ, (PLIVA d. d.)

Adi »ajeviÊ, grafiËki urednik (Dizajn Studio ADI)

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Adresa uredniπtva:

Fakultet kemijskog inæenjerstva i tehnologije,

10000 Zagreb, MaruliÊev trg br. 19

e-adresa: glasnik@fkit.hr

Tisak: Narodne novine, Zagreb

»LANARINA - Preduvjet za aktivni AMACIZ !

Popis novih sponzora i podupiratelja Druπtva zakljuËen je s 31. oæujkom 2004. Upravni odborzahvaljuje njima i svim Ëlanovima koji redovito plaÊaju Ëlanarinu.

Srebrni sponzorFrano Gattin

BronËani sponzoriAnte Raos

Nada AndrassyAna LypoltSilvije ©tetiÊ

Marijan DukiÊRanka »atiÊMarija MatiÊ

Milan KrajnoviÊAnica LovrenËiÊ-SaboloviÊ

Milko KrmpotiÊ

»lanovi-podupiratelji DruπtvaSanko Bakija

Napomena: Neki Ëlanovi nisu na uplatnici naveli Ëlanski broj ili ime pa ih, naæalost, zasad nismocitirali kao sponzore. Molimo ih da se jave, kako bismo ih naknadno uvrstili u popis.Upravni odbor Druπtva zahvaljuje darovateljima i svim Ëlanovima koji redovito uplaÊuju Ëlanarinu.PodsjeÊamo da se uplate πalju na æiro-raËun Druπtva br. 2360000-1101408998. Svakako navedite imepoπiljatelja.

Uredniπtvo

»itajte “GLASNIK” i na web- stranicama AMACIZ-a !

web-stranice: http://www.fkit.hr/amaciz

http://www.fkit.hr/hrvatski/osnovno/amaciz/amaciz.htm