Tehnološkepromjene kojeutječu na radknjižnica

Tehnološkepromjene kojeutječu na radknjižnica

Anja Đurđević

4 temeljna područja promjene

1. uloga knjižnice2. interno

poslovanje3. usluge i službe4. knjižnični fond

1. uloga knjižnice2. interno

poslovanje3. usluge i službe4. knjižnični fond

1. ULOGA KNJIŽNICE

Knjižnice u prošlosti i sadašnjosti

NEKAD:„Zašto je knjižnici

potrebno računalo?“

DANAS:„Imamo Internet,World Wide Web,

digitalne knjižnice, pazašto su nam ondaklasične knjižnice

još uvijek potrebne?“

DANAS:„Imamo Internet,World Wide Web,

digitalne knjižnice, pazašto su nam ondaklasične knjižnice

još uvijek potrebne?“

Fizički ili virtualni prostor?

“Knjižnice su mjesto susretapripadnika određene zajednice,okupljaju ljude, informacijskeizvore u fizičkim oblicima,omogućuju pristup informaciji uelektroničkim oblicima izapošljavaju stručne djelatnikekoji korisnicima pomažu unjihovim informacijskimaktivnostima.”

“Knjižnice su mjesto susretapripadnika određene zajednice,okupljaju ljude, informacijskeizvore u fizičkim oblicima,omogućuju pristup informaciji uelektroničkim oblicima izapošljavaju stručne djelatnikekoji korisnicima pomažu unjihovim informacijskimaktivnostima.”

(Kent, Lyman, Mason, 1996.)

Uporaba tehnologije: vrste knjižnica

“Automatizirana je knjižnica bitnopoboljšanje, ali samo za nekeprobleme i, osim online kataloga,koristi izravno onima koji pružajuusluge, ali ne i onima koji se njimakoriste”(Buckland)

•PAPIRNATA KNJIŽNICAdonedavno se knjižnično poslovanje (npr.nabava, obrada, katalogizacija i cirkulacija) iknjižnična građa zasnivala na papiru ikataložnim listićima

•AUTOMATIZIRANA KNJIŽNICAu zadnjih nekoliko desetljeća knjižnično seposlovnje temelji na računalnoj tehnologiji, aknjižnična je građa još uvijek na papiru isličnim materijalima.

•ELEKTRONIČKA KNJIŽNICA

•DIGITALNA KNJIŽNICA

“Novi model za knjižničneusluge nije papirna ili digitalnaknjižnica, već hibridnaknjižnica s komplementarnimtiskanim i digitalnim izvorimakoji se preklapaju u praksi”(Borgman)

“Automatizirana je knjižnica bitnopoboljšanje, ali samo za nekeprobleme i, osim online kataloga,koristi izravno onima koji pružajuusluge, ali ne i onima koji se njimakoriste”(Buckland)

•PAPIRNATA KNJIŽNICAdonedavno se knjižnično poslovanje (npr.nabava, obrada, katalogizacija i cirkulacija) iknjižnična građa zasnivala na papiru ikataložnim listićima

•AUTOMATIZIRANA KNJIŽNICAu zadnjih nekoliko desetljeća knjižnično seposlovnje temelji na računalnoj tehnologiji, aknjižnična je građa još uvijek na papiru isličnim materijalima.

•ELEKTRONIČKA KNJIŽNICA

•DIGITALNA KNJIŽNICA

2. INTERNO POSLOVANJE

Automatizacija poslovanja

• Težište primjene računalnetehnologije u knjižnicamabilo je do ranih 1980-ih nainternim poslovima, kao štosu identifikacija i nabavagrađe te inventarizacija iposudba.

•početkom 20. stoljeća LC jepokrenula distribuciju kataložnihzapisa koje su druge knjižnice moglepreuzeti, kako se troškovi ne bimultiplicirali, a njihovi se zapisismatraju najautoritativnijimmetapodacima za djelo•uvođenjem online sustavaomogućena je izravna i neposrednarazmjena zapisa među knjižnicamaumjesto jednosmjerne distribucijeizkatalogizacijkog središta u pojedineknjižnice

• Težište primjene računalnetehnologije u knjižnicamabilo je do ranih 1980-ih nainternim poslovima, kao štosu identifikacija i nabavagrađe te inventarizacija iposudba.

•početkom 20. stoljeća LC jepokrenula distribuciju kataložnihzapisa koje su druge knjižnice moglepreuzeti, kako se troškovi ne bimultiplicirali, a njihovi se zapisismatraju najautoritativnijimmetapodacima za djelo•uvođenjem online sustavaomogućena je izravna i neposrednarazmjena zapisa među knjižnicamaumjesto jednosmjerne distribucijeizkatalogizacijkog središta u pojedineknjižnice

Primjer:CROLIST integrirani knjižnični sustav

Sastoji se od 7 modula:• Pretraživanje• Nabava• Katalogizacija• Posudba• Konverzija• Tiskanje• Periodika

Sastoji se od 7 modula:• Pretraživanje• Nabava• Katalogizacija• Posudba• Konverzija• Tiskanje• Periodika

Tehničko upravljanje• Kao i u drugim

područjima, prijeko jepotrebno uspostavitiravnotežu između ljudskihi tehničkih čimbenika-> tehničko upravljanje

• umnogome sličnoupravljanju u ostalimjedinicama nekeorganizacije

• u neku ruku specifičnozbog malobrojnostitehničkog osoblja.

Odnosi se na sve aspekteupravljanja tehnologijom uknjižnici:

• tehničko osoblje, njihovizadaci, znanja, vrijeme

• planiranja i raspodjeletroškova (nabavku računalneopreme i sl.)

• vrednovanja učinkacjelokupnog sustava i njegovihodređenih dijelova.

Definiranje pojma• Kao i u drugim

područjima, prijeko jepotrebno uspostavitiravnotežu između ljudskihi tehničkih čimbenika-> tehničko upravljanje

• umnogome sličnoupravljanju u ostalimjedinicama nekeorganizacije

• u neku ruku specifičnozbog malobrojnostitehničkog osoblja.

Odnosi se na sve aspekteupravljanja tehnologijom uknjižnici:

• tehničko osoblje, njihovizadaci, znanja, vrijeme

• planiranja i raspodjeletroškova (nabavku računalneopreme i sl.)

• vrednovanja učinkacjelokupnog sustava i njegovihodređenih dijelova.

3. USLUGE I SLUŽBE

Informacijska služba

• ICT značajno unaprijedilaknjižničnu uslugu za korisnike - >od online kataloga, lokalnih i širihmreža do elektroničkih izvora.

• Knjižnice - posrednici u nalaženjuinformacija

• pojavom online pretraživanjainformacijskih izvora 70-ih, bazapodataka na CD ROM-ovima 80-ih,te Interneta 90-ih, korisnicidobivaju mogućnost pretraživanjarazličitih izvora bez posrednika.

• “Zašto nam trebaju knjižničari?”

• danas vidimo pomak odjednog kontroliranogokružja prema otvorenom inekontroliranom, često ikaotičnom.

• stopa tiskanog izdavaštvanastavlja rasti, Internet jeomogućio poplavuinformacijskih oblika,njihove distribucije ipristupa.

• u takvom okruženjupostaje očito da jeposredništvo i daljepotrebno, danas moždaviše nego ikad prije.

• ICT značajno unaprijedilaknjižničnu uslugu za korisnike - >od online kataloga, lokalnih i širihmreža do elektroničkih izvora.

• Knjižnice - posrednici u nalaženjuinformacija

• pojavom online pretraživanjainformacijskih izvora 70-ih, bazapodataka na CD ROM-ovima 80-ih,te Interneta 90-ih, korisnicidobivaju mogućnost pretraživanjarazličitih izvora bez posrednika.

• “Zašto nam trebaju knjižničari?”

• danas vidimo pomak odjednog kontroliranogokružja prema otvorenom inekontroliranom, često ikaotičnom.

• stopa tiskanog izdavaštvanastavlja rasti, Internet jeomogućio poplavuinformacijskih oblika,njihove distribucije ipristupa.

• u takvom okruženjupostaje očito da jeposredništvo i daljepotrebno, danas moždaviše nego ikad prije.

1. veći pristup izvorima izvanknjižnice (umreženi izvoriuključujući Internet)

2. nedostatak geografskogograničenja za korisnike (korisnikviše ne mora doći u knjižnicu da bidobio informaciju)

3. potreba za različitim uslugama zarazličite grupe korisnika u svjetlusmanjenja proračuna(npr. oneunutar i one izvan ustanove)

4. sve veća kompleksnost izvorainformacija i potreba zaspecijaliziranim znanjima

5. nove mogućnosti za odgovaranjena korisničke upite (prvenstveno uzapošljavanju osloblja)

5 razloga promjene informacijske službe1. veći pristup izvorima izvan

knjižnice (umreženi izvoriuključujući Internet)

2. nedostatak geografskogograničenja za korisnike (korisnikviše ne mora doći u knjižnicu da bidobio informaciju)

3. potreba za različitim uslugama zarazličite grupe korisnika u svjetlusmanjenja proračuna(npr. oneunutar i one izvan ustanove)

4. sve veća kompleksnost izvorainformacija i potreba zaspecijaliziranim znanjima

5. nove mogućnosti za odgovaranjena korisničke upite (prvenstveno uzapošljavanju osloblja)(Mardikian i Kesselman)

Ukratko...

ICT izazovi:• zadovoljavanja potreba

ne samo korisnika kojidolaze u knjižnicu

• Zadovoljavanje potrebaudaljenih korisnika kojiknjižnici pristupaju prekoračunala

• izazov poznavanja ipristupanja ogromnombroju informacijskihizvora i građi koji sefizički ne nalazi uknjižnici

Usluge stoga moraju:biti prilagođenije, fleksibilnije, personaliziraneza pojedine korisnike (uzimajući u obzir različitenavike čitanja), stavove, sustave vrijednosti ipristupa tehnologiji.

Neki praktični odgovori na novo okruženje:digitalna informacijska služba, web portali,FAQ, baze, online tečajeve, prisutnostknjižničara informatora kod računala zakorisnike, polica s knjigama i časopisimakako bi na zahtjev mogli pružiti korisnikupotrebnu pomoć (roving reference),uvođenje termina za pružanje savjeta zaposebne probleme, uključivanje starijih iiskusnijih studenata u rad s mlađimstudentima (peer mentors), programirazmjene, poduke i zapošljavanja osoblja

ICT izazovi:• zadovoljavanja potreba

ne samo korisnika kojidolaze u knjižnicu

• Zadovoljavanje potrebaudaljenih korisnika kojiknjižnici pristupaju prekoračunala

• izazov poznavanja ipristupanja ogromnombroju informacijskihizvora i građi koji sefizički ne nalazi uknjižnici

Neki praktični odgovori na novo okruženje:digitalna informacijska služba, web portali,FAQ, baze, online tečajeve, prisutnostknjižničara informatora kod računala zakorisnike, polica s knjigama i časopisimakako bi na zahtjev mogli pružiti korisnikupotrebnu pomoć (roving reference),uvođenje termina za pružanje savjeta zaposebne probleme, uključivanje starijih iiskusnijih studenata u rad s mlađimstudentima (peer mentors), programirazmjene, poduke i zapošljavanja osoblja

Prilagodba

Gorman (danas)1. knjižnice služe

čovječanstvu3. koristi tehnologiju

inteligentno kako bipoboljšao uslugu

4. štiti slobodan pristupznanju.

Ranganathan (1931.)1. knjige su tu da se

koriste3. svakom čitatelju

njegova knjiga4. štedi čitateljevo

vrijeme

Gorman (danas)1. knjižnice služe

čovječanstvu3. koristi tehnologiju

inteligentno kako bipoboljšao uslugu

4. štiti slobodan pristupznanju.

Ranganathan (1931.)1. knjige su tu da se

koriste3. svakom čitatelju

njegova knjiga4. štedi čitateljevo

vrijeme

4. KNJIŽNIČNI FOND

Novi informacijski izvori

• E-knjige• E-časopisi• Internet• World Wide Web

• E-knjige• E-časopisi• Internet• World Wide Web

Tiskani ili elektronički izvori?

Korisnicima su potrebni informacijskiizvori koji postoje u nizu različitihformata - jedni bi htjeli da knjižniceprikupljaju veće količine tiskane građe, adrugi veću količinu digitalne građe.Ove nesuglasice često dovode do pravihrasprava o udjelu e-građe u knjižnicamatehnološke promjene utječu i na samuizgradnju knjižničnih zbirki i nabavnuslužbu, gdje se odlučuje koji je tip građepogodniji za određenu knjižnicu, vodećise pritom točno određenim kriterijimaselekcije.

Korisnicima su potrebni informacijskiizvori koji postoje u nizu različitihformata - jedni bi htjeli da knjižniceprikupljaju veće količine tiskane građe, adrugi veću količinu digitalne građe.Ove nesuglasice često dovode do pravihrasprava o udjelu e-građe u knjižnicamatehnološke promjene utječu i na samuizgradnju knjižničnih zbirki i nabavnuslužbu, gdje se odlučuje koji je tip građepogodniji za određenu knjižnicu, vodećise pritom točno određenim kriterijimaselekcije.

Digitalizacija

Pojavom elektroničkih medija iusavršavanjem procesadigitalizacije pojam očuvanjapočinje se dijeliti na dva dijela:

• očuvanje informacijskogsadržaja, tj. informacije kojuodređeni dokument nosi

• očuvanje fizičkog objekta kaonositelja informacijaDIGITALIZACIJA – spremanjeinformacijskog sadržajaodvojeno od objekta nositelja

Razlozi zadigitalizaciju:

• zaštita izvornika• povećanje

dostupnosti• stvaranje novih

ponuda i usluga• digitalizacija na

zahtjev

Pojavom elektroničkih medija iusavršavanjem procesadigitalizacije pojam očuvanjapočinje se dijeliti na dva dijela:

• očuvanje informacijskogsadržaja, tj. informacije kojuodređeni dokument nosi

• očuvanje fizičkog objekta kaonositelja informacijaDIGITALIZACIJA – spremanjeinformacijskog sadržajaodvojeno od objekta nositelja

Razlozi zadigitalizaciju:

• zaštita izvornika• povećanje

dostupnosti• stvaranje novih

ponuda i usluga• digitalizacija na

zahtjev

Literatura• Borgman, Christine. Od Gutenberga do globalnog informacijskog

povezivanja: pristup informaciji u umreženom svijetu. / uredila T. Aparac-Jelušić. Lokve : Naklada Benja ; Zadar : Gradska knjižnica Zadar, 2002. .

• Buckland, Michael. Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga. Lokve:Naklada Benja; Rijeka: Gradska knjižnica, 2000.

• Gorman, Michael. Our enduring values: librarianship i 21st century.Chicago; London: American Library Association, 2000.

• Informacijske znanosti u procesu promjena/ urednica Jadranka Lasić-Lazić.Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka zainformacijske znanosti, 2005.

• Wilson, Thomas Carl. Sistemski knjižničar: oblikovanje uloga, definiranjevještina. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006.

• Stančić, Hrvoje. Digitalizacija. Zagreb: Zavod za informacijske studijeOdsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta, 2009.

• Vrana, Radovan; Kovačević, Jasna. Položaj knjižnice u umreženom društvu.// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 3/4(2010), str. 25-41.

• Borgman, Christine. Od Gutenberga do globalnog informacijskogpovezivanja: pristup informaciji u umreženom svijetu. / uredila T. Aparac-Jelušić. Lokve : Naklada Benja ; Zadar : Gradska knjižnica Zadar, 2002. .

• Buckland, Michael. Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga. Lokve:Naklada Benja; Rijeka: Gradska knjižnica, 2000.

• Gorman, Michael. Our enduring values: librarianship i 21st century.Chicago; London: American Library Association, 2000.

• Informacijske znanosti u procesu promjena/ urednica Jadranka Lasić-Lazić.Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka zainformacijske znanosti, 2005.

• Wilson, Thomas Carl. Sistemski knjižničar: oblikovanje uloga, definiranjevještina. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006.

• Stančić, Hrvoje. Digitalizacija. Zagreb: Zavod za informacijske studijeOdsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta, 2009.

• Vrana, Radovan; Kovačević, Jasna. Položaj knjižnice u umreženom društvu.// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, 3/4(2010), str. 25-41.

Hvala na pažnji!