TehnosLIST STUDENATA PREHRAMBENO-TEHNOLOŠKOG FAKULTETA

Broj 2Godina 2

PROSINAC 2007u ovom broju donosimo:

TEHNOLOGIJADA 2007-pročitajte kako je bilo Rovinju....

što su naši studenti radili na FESTIVALU ZNANOSTI

koliko su bili uspješni naši studenti u STUDENTSKOJ LIGI 2006/2007

tko se prošle godine vozio u Opel Astri i pobjedio na natječaju

BUDI UZOR

i još mnogo toga in next pages....

TehnOS impressum

TehnosDragi čitatelji!

U ovom broju Tehnosa imamo niz zanimljivih tema koje će sigurno zaokupiti Vašu pažnju. Od znanstve-nih članaka koji su zapaženo prezentirani i na Festivalu znanosti do onih članaka koji dotiču studentske aktivnosti i druženja. Nezaobilazan je izvještaj o zbivanjima s Tehnologijade i s rezultati koje su ostvarili naši studenti u natječući se u studentskoj ligi. Rubrike koje smo otvorili u prošlom broju o praksama, ex diplomcima, istaknutim sportašima & studentima, glazbi, FISEC-u ostale su i dalje aktualne. Posebno nam je drago što je početna ekipa Tehnosa dobila nove članove koji su svojim idejama osvježili ovaj broj, ali i dalje pozivamo naše mlađe studente da nam se pridruže.Zahvaljujemo se Studentskom zboru Sveučilišta J.J.Strossmayera na financijskoj pomoći te svim djelatni-cima fakulteta na susretljivosti i podršci te (pozitivnim) kritikama koje i dalje očekujemo.

UREDNIŠTVO STUDENTSKOG LISTA TEHNOSFranje Kuhača 18, pp 709, 31000 OsijekTel: 031/224-300, Fax 031/ 207-115E-mail: tehnos@ptfos.hr

Žiro račun: 2393000-1102017142

Izdavač: Prehrambeno-tehnološki fakultet OsijekZa izdavača: dr.sc. Srećko Tomas, red.prof.

Glavna urednica: Blanka Bagarić

Uredništvo: Blanka Bagarić Marko Kožul Ivana Koić Novinari: Silvija Perak Ivana Vrdoljak Kristina Habschnied Jelena Danilović Ivana Previšić Ines Matas

Grafička obrada: Branimir Bagarić (Studentski list Poljoprivrednog fakulteta Fenix)

Fotografije: uredništvo i novinari Tehnosa www.festival-znanosti .hr dr.sc. Damir Magdić,doc.

Lektura: uredništvoVolumen: Godina II, Broj 2Godina izdavanja: 2007.Časopis izlazi jednom godišnje

Stari narodi Centralne Amerike, Maje i Asteci, prip-ravljali su napitak čokoladu 400 godina p.n.e. Napi-tak su radili kuhanjem i mljevenjem plodova kakaa koji su zatim miješali u vodi sa sojom, vanilijom i čilijem. Kolumbo, 1502. g. prvi u Europu donio je kakao zrna, ali prije svega iz radoznalosti i kao suve-nir, ne prepoznavajući njegovu pravu vrijednost. Her-nan Cortes, španjolski osvajač 1528. g. otkrio je tajnu spravljanja napitka čokolade. Španjolci su napravili svoju verziju napitka čokolade miješajući šećer, cimet i vaniliju sa kakao zrnom. Ubrzo poslije toga čokolada postiže ogromnu popularnost u kojem su uživali samo bogati slojevi u Španjolskoj. Postupak pripreme napit-ka čokolade bio je dobro čuvana tajna, stoga je treba-lo oko 100 godina da se postupak priprave proširi po Europi. Tako tek sredinom 17. stoljeća diljem Europe (Italije, Nizozemske, Francuske i Engleske) otvaraju se tzv. “Kuće čoklade” (eng. Chocolate House) u kojima se služio čokoladni napitak. Napitak je u to vrijeme bio skup i dostupan samo bogatima. Sredinom 17. stoljeća dolazi do značajnog pada cijena osnovnih sirovina za proizvodnju čokolade.Sa tehnološkog gledišta proizvodnje čokolade, veliki napredak dogodio se 1828. g. kada je Nizozemac Van Houten izumio kakao prešu kojom se uklanja kakao maslac iz kakao zrna, što je omogućilo proizvodnju čokolade u krutom obliku (1847. g. J. S. Fry & Sons proizveli su prvu čokoladu u krutom obliku).U Hrvatskoj, u Zagrebu 1897. g. Otvorena je “Prva hrvatska tvornica kandita Lachman”, koja ubrzo prestaje s radom. 1911. g. u Zagrebu se otvara tvornica “Union”, koja najprije proizvodi bombone, a kasnije i čokolade, a tijekom I. Svj. rata prestaje s radom da bi 1920. g. ponovo započela sa radom. 1921. g. u Požegi se otvara tvornica “Stock”, koja se kasnije primenuje u “Zvečevo”. Zanimljivo je da je tvrtka „Nestle“ u Žvečevu 1936. g. unajmila postrojenje i proizvodila čokolade u periodu od 10 godina. U Osijeku tijekom I. svj. Rata otvara se tvornica “Kaiser i Starck” koja se 1953. zatvara. 1955. g. započinje sa radom tvornica “Kandit”, koja u početku ima primat u prizvodnji bom-bona, a 1962.g. u sklopu tvornice otvara se nova linija za proizvodnju čokolade. Nakon II. svj. rata kondi-torske tvornice u Zagrebu se udružuju u jednu pod na-zivom “Kraš”.Osnovna sirovina za proizvodnju čokolade jest kakao zrno, osušena i fermentirana sjemenka ploda biljke kakaovac. Drvo kakaovac, botaničkog naziva Teobroma kakao što u prijevodu znači „hrana bogova“, potječe iz Amazonske prašume i drugih tropskih područja Južne i Centralne Amerike, a danas se uz gaja u zemljopisnom području 20° južno i sjeverno od od ekvatora gdje pre

vladava klima s prosječnom od ekvatora gdje prev-ladava klim-a s prosječnom godišnjom temperatur-om višom od 27 °C i visokom relativnom vlažnošću tijekom cijele godine (Zapadna Afrika, Jugoistočna Azija i Južna Amerika).Najveći svjetski proizvođač kakao zrna je Obala bjelokosti sa oko 40 % ukupne svjetske proizvod-nje. Kakao stablo rađa 1,5 do 2 kg fermentiranog i osušenog kakao zrna. Fermentacija zrna se provodi odmah nakon branja i traje 5 - 6 dana, tijekom čega dolazi do odumiranja zrna te formiranja prekursora arome i boje zrna. Nakon fermentacije zrno se suši i spremno je za transport i daljnju preradu.Prema „Pravilniku o temeljnim zahtjevima za kakao-proizvode, proizvode slične čokoladi, krem-proiz-vode i bombonske proizvode“ čokolade jesu ho-mogeni proizvodi dobiveni posebnim tehnološkim postupkom, obradom šećera s jednim ili više ovih sastojaka: kakao-loma, kakao-mase, prešane kakao-pogače, kakao-praha, nemasnog kakao-praha i kakao-maslaca s dopuštenim pridodacima ili bez njih. Vrste čokolada jesu: čokolada, čokolada s povećanim ud-jelom šećera, mliječna čokolada, mliječna čokolada s visokim udjelom mlijeka, mliječna čokolada s vrh-njem, čokolada s obranim mlijekom, bijela mliječna čokolada, čokolada u prahu, desertna čokolada, čokoladni preljev. Osnovne operacije proizvodnje

Čokolada

itnjavaju na dimenzije manje od 20 μm tako da se tijekom otapanja proizvoda u ustima ne osjećaju grube čestice. Tijekom končiranja razvija se aroma karakteristična za čokoladu, mijenja se viskoznost, čvrstoća, sman-juje se veličina krutih čestica te se snižava vlažnost, kisel-ost i trpkost čokolade.

vanje kakao zrna, odvajane klice i ljuske, mljevenje zrna, doziranje i miješanje sirovina za proizvodnju čokolade (kakao masa, kakao prah, kakao maslac, šećer, mliječne prerađevine i dr.), valcanje, suho i mokro končiranje, temperiranje, doziranje i paki-ranje. Prženjem kakao zrna razvija se karakteristična aroma, okus i miris zrna. Valcanjem se čestice us

4

TehnOSznanost

Čokolada

Temperiranjem čokoladne mase olakšava se obliko-vanje čokolade te se dobivaju stabilne modifikacije kakao maslaca kako bi čokolada imala ujednačenu sit-nozrnatu strukturu, dobar lom, tvrdoću i sjaj te kako ne bih došlo do sivljenja čokolade tijekom skladištenja.U svjetu se godišnje konzumira čokolade u vrijednosti od oko 20 000 000 000 $. Najveći svjestki proizvođači čokolade su SAD, Njemačka, Velika Britanija, Fran-cuska, itd. Švicarci najviše konzumiraju čokolade, prosječno 12 kg/stanovniku godišnje, slijede Belgijci (8,5), Irci (8,2), Njemci (8,1),..., Hrvati (1,9).Čokolada sadrži relativno visoki udio masti i šećera, stoga s čokoladom, kao i s drugim poslasticama, treba biti umjeren. Kombinacija slatkog okusa i masne struk-ture daju čokoladi jedinstven osjećaj topljenja u ustima. Osim toga u novije vrijeme sve su glasnije tvrdnje, koje su podkrijepljene mnogim znanstvenim istraživanjima, da ta “hrana bogova” ima i neka značajna medicinska svojstva, odnosno može pozitivno utjecati na zdravlje i raspoloženje čovjekaČokolada sadrži visok udio različitih minerala: fos-fora, koji “hrani’ živčane stanice mozga; magnezija, neophodnog za normalno funkcioniranje svih životnih metaboličkih procesa (100 grama čokolade sadrži približno dnevno potrebnu količinu Mg); zatim kalcija, bakra, željeza, kalija i selena i dr. Istraživanja su poka-zala da konzumiranjem tamne čokolade za 10 posto povećava se proizvodnja “dobrog” kolesterola HDL te

se ujedno sprječava njegova ok-sidacija, a time se štite stijenke krvnih žila i srce. Čokolada sadrži različite polifenole i antioksidanse koji, također pospješuju rad srca i smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Znanstvenici su otkrili kako jedna “kockica” tamne čokolade sadrži jednaku količinu fenola kao i čaša crvenog vina. Čokolada može pomoći i kod nekih probavnih tegoba. Flavonoidi iz ka

kaa djeluju tako da u tankom cri-jevu ograničavaju izlučivanje tekućine koja inače dovodi do di-jareje. Tvari iz čokolada potiču transport i pasažu hrane kroz cri-jeva. Nadalje, bez obzira što je to namirnica bogata masnim tvarima ona se vrlo brzo probavlja. Kakao maslac se u količini od 95 - 98% asimilira u tijelu, uz to sadrži stear-insku kiselinu - zasićenu masnu kiselinu koja se u jetri brzo

pregradi u oleinsku kiselinu koju u najvećoj količini nalazimo u prirodi u maslinovom ulju.Ako ponekad osjećate kako vam čokolada daje “kri-la”, može biti da baš to i čini. Naime čokolada sadrži feniletilamin koji blago povisuje krvni tlak i razinu glukoze u krvi, to nas čini budnima te čini da se do-bro osjećamo. Osim toga, čokolada sadrži teobro-min i kofein (kojeg također ima u kavi i čaju) koji povećavaju budnost i koncentraciju te pospješuju mentalne sposobnosti i memoriju. Mnogi vjeruju da je čokolada afrodizijak, čuveni za-vodnik Giacomo Casanova konzumirao je čokoladu prije osvajanja žena. Ne zna se kakve su doista bile njegove ljubavne performanse, ali može se pret-postaviti da je trebao snažnu psihološku podršku, a našao ju je upravo u čokoladi. Zbog svega nevedenog bez imalo grižnje savjesti, UŽIVAJTE U ČOKOLADI!

Dr. sc. Jurislav Babić

5

TehnOSznanostTehnOS

znanost

TehnOSznanostPlijesni, zajedno s kvascima i mesnatim gljivama čine posebnu skupinu iznimno rasprostranjenih organizama koje jednim imenom zovemo gljive. Plijesni su mik-roorganizmi čije su kolonije građene od končastih stanica (hifa) na čijim krajevima se nalaze strukture za razmnožavanje – spore.Dlakave, sluzave ili prašnjave plijesni bijele, crne, ze-lene, narančaste, crvene ili smeđe boje, mogu rasti na brojnim namirnica i materijalima. Često se nalaze, kao obojene mrlje, na vlažnim zidovima, u kupaonicama i vlažnim prostorijama. Za razliku od bakterija, mogu rasti u supstratu s malo vode, a vole i kiselu sredinu. Prednost končastih stanica plijesni je što mogu pronaći nova staništa i naseliti druga područja. Brojne spore koje (većinom) proizvode, zbog male težine, lako se šire u prostoru i omogućuju veliku rasprostranjenost plijesni. U interakciji s ljudima, plijesni posjeduju i vrlo pozitivna, ali i prilično negativna svojstva. Primjerice, neke su vrste zaslužne za proizvodnju anti-biotika poput penicilina, organskih kiselina (limunske, jabučne), mnogih enzima, namirnica (sirevi s

povijesnih zabilješki mogu prepoznati trovanja ovim spojevima, tek su 1960. godine znanstveno potvrđeni i izolirani prvi mikotoksini. Te je godine u Velikoj Britaniji uginulo više od 100.000 mladih purana i drugih mladih životinja od tajanstvene bolesti naz-vane „X bolest purana“. U brašnu od kikirikija kojim su životinje hranjene otkrivene se plijesni Asper-gillus flavus i A. parasiticus i spojevi koji su pod ultraljubičastim svjetlom obojeni plavom ili zele-nom bojom – prvi mikotoksini, nazvani aflatoksini po plijesni koja ih proizvodi. Od onda je otkriveno više od 300 mikotoksina, a novi se svakodnevno ot-krivaju. U okolišu prepunom konkurencije i preda-tora, poput bakterija, praživotinja, viših životinja, uključujući čovjeka, mikotoksini plijesnima daju selektivnu prednost u preživljavanju. Mnogi miko-toksini inhibiraju rast drugih mikroorganizama, poput patulina koji je mnogo obećavao kao antibi-otik širokog spektra, ali dokazana mu je toksičnost - štetan utjecaj na imunološki i neurološki sustav. Najvažnije skupine mikotoksina su, već spomenuti

plemenitim plijesnima, paste od soje) i dr. (Slika 1.). S druge strane, od samih početaka uzgoja i skladištenja usjeva i drugih namirnica, započela je i borba s plijesnima. Zakiseljavaju, fermentiraju, obezbojavaju i razgrađuju mnoge namirnice čineći ih neukusnim, pa i opasnim za potrošača. Sposobne su biorazgradi-ti i oštetiti i brojne druge materijale korisne čovjeku. Zabilježen je slučaj začepljenja cjevovode za dovod goriva u avionima jer, očito, mogu rasti čak i na kero-zinu. Također, mnoge vrste plijesni su patogene i uz-rokuju bolesti koje se nazivaju mikozama, dok neke proizvode toksične spojeve – mikotoksine. Miko-toksini mogu prouzročiti različite bolesti ljudskog i životinjskog organizma. Iako se danas iz mnogih

aflatoksini, zatim ergot alkaloidi, ohratoksini, zearalenon, trihoteceni i fumonizini..

Ergot alkaloidiTijekom srednjeg vijeka, na desetine tisuća europl-jana umro je od posljedica ergotizma. Poznat od davnina kao ‘’pijana raž’’, ergotizam podrazumijeva vrućicu i grčeve, halucinacije, gangrenu i gubitak udova, trajno ludilo i smrt. Zbog osjećaja vrućine, dobio je ime ignis sacer (sveta vatra) ili vatra Svetog Antuna po redu svećenika koji su se brinuli za bole-snike. Tek su 1597. godine liječnici povezali ergot-izam s gljivom Claviceps purpurea koja najčešće raste na raži i tvori tamne, čvrste roščiće (franc.

Mikotoksini - Bioteroristi u hrani6

Slika 1. Pozitivna uloga plijesni: antibiotici, sirevi s plijesnima, fermentirana riža

TehnOSznanostTehnOS

znanost

Mikotoksini - Bioteroristi u hrani

ergot; Slika 2.). Smatra se da su psihoaktivni sastojci, upravo zbog halucinogenog djelovanja, najvjerojatni-jebili odgovorni za suđenje ‘’vješticama’’ i pogubljenje sedam nevinih žena 1692. godine u Salemu. Tijekom te godine, uslijed vlažnog i hladnog vremena, raž u Novoj Engleskoj je vjerojatno bila onečišćena veli-kim brojem ergota. Zabilježeni su i smrtni slučajevi dojenčadi hranjene mlijekom koje je sadržavalo ergot alkaloide. Zadnja velika epidemija je bila 1951. go-dine Razvojem metoda uklanjanja nečistoća sa žitarica i djelotvornom zaštitom usjeva, izrazito je smanjena učestalost ergotizma u novije vrijeme. Ergot alkaloidi, odnosno prirodni i sintetski derivati lizergične kiseline, su našli primjenu u medicini. Rabe se u liječenju mi-grene, Parkinsonove bolesti, za sprječavanje

prirodno prisutni u okolišu. Ipak, postoje opravdane sumnje da su Sovjetski savez i Irak istraživali i čak proizvodili neke trihotecene kao biološko oružje. Ovaj mikotoksin kod peradi uzrokuje oštećenja kljuna, abnormalno perje, smanjuje proizvodnju jaja zbog tanke ljuske, usporava prirast te izaziva smrt životinje. Toksičnost za probavni i imuni sus-tav je utvrđena i kod ljudi. DON, kojeg proizvode F. graminearum i drugi fuzariji, izrazito snažno djeluje na svinje. Dovodi do probavnih problema i drugih bolesti koje uzrokuju gubitke u prirastu životinja. Osim imunotoksičnog djelovanja, glavni simptom trovanja DONom je povraćanje, po kojem mu je nadjenuto i alternativno ime, vomitoksin. Prema ne-davnim istraživanjima, 20% žitarica na tržištu

krvarenja nakon po-roda, i dr. Dietilamid lizergične kiseline (LSD) poznata je ha-lucinogena droga.

TrihoteceniTrihoteceni su skupi-na više od 80 srodnih mikotoksina od kojih su najznačajniji: T-2 toksin, HT -2 tok-sin, deoksinivalenol (DON), nivalenol, diacetoksiscirpenol, itd., koji rastu na ži-taricama te se mogu pronaći u proizvo-dima poput kruha, tjestenine, dječje hrane, slada, piva i sl. Uglavnom ih pro-izvode plijesni roda Fusarium. T -2 toksin se još ponekad nazi-va i ‘’žutom kišom’’ zbog sumnji da su ga

Europske unije po-zitivno je na T-2 toksin, dok je DON otkriven u 57% analiziranih uzora-ka. Prosječni utvr-đeni unos DONa se smatra neopa-snim za ljudski or-ganizam (manje od 50% neškodljivog dnevnog unosa), dok je unos T-2 toksina bio više nego dvostruko veći od neškodlji-vog dnevnog uno-sa (Slika 3). Treba napomenuti i da su pojedine populaci-je potrošača (npr. dojenčad koja se hrani kašicama od žitarica, vegetari-janci, i dr.) znatno ugroženije prisut-nošću

sovjeti koristili ti-jekom vojnih oper-acija u Aziji 70-ih godina prošlog stoljeća. Kasnije je utvrđeno da je žuta tvar pronađena po lišću zapravo fekalni materijal pčela, a pronađeni trihoteceni su

Tomislav Klapec i Hrvoje Pavlović 7

Slika 2. Roščići (ergot) Claviceps purpurea na raži

ovih mikotoksina u hrani zbog uno-

sa viših količina podložnih namirnica od prosjeka stanovništva.

TehnOSznanost

8

ZearalenonOvaj Fusarium toksin se najčešće nalazi se u kukuruzu i drugim žitaricama, soji, odgovarajućim proizvodima (brašno, pivski slad, pivo), ali i mlijeku. Zearalenon djeluje estrogeno uslijed sličnosti ženskom spolnom hormonu i vezanja za iste receptore u organizmu. Pos-toje istraživanja koje povezuju izloženost ovom tok-sinu i reproduktivne poremećaje poput uranjenog pu-berteta. Zbog anaboličkog djelovanja, derivati ovog mikotoksina se koriste kao hormonski promotori rasta u stočnoj proizvodnji. Srednji unos zearalenona u EU je oko 50% neškodljivog dnevnog unosa, iako ponovno ostaje pitanje pojačane izloženosti pojedinih populaci-jskih podskupina (npr. djeca i konzumacija kukuruznih pahuljica). Zearalenon je pronađen u 80% uzoraka ku-kuruza, 30% uzoraka pšenice i 23% ispitanih dječjih kašica.FumoniziniJoš jedna skupina toksina koje proizvode Fusarium vrste (F. moniliforme, F. proliferatum, F. verticillioides) su fumonizini i mogu se pronaći prvenstveno na

najtoksičnije od svih mikotoksina. Aflatoksini se najčešće nalaze na kukuruzu, kikirikiju, sjemenu pamuka, orasima i uljaricama. Također se mogu naći u brašnu, mlijeku i jajima. Aflatoksini su izra-zito toksični za jetru i imuni sustav. Aflatoksin B1, kao najtoksičniji spoj ove skupine je najjači poznati uzročnik karcinoma jetre za pokusne životinje (Sli-ka 4). Znanstvene studije daju naslutiti da su ljudi manje osjetljivi na karcinogeno djelovanje aflatok-sina od životinja, pa do razvoja raka dolazi najčešće tek u kombinaciji s hepatitisom i/ili lošim prehram-benim statusom. Genotoksični karcinogeni poput aflatoksina nemaju prag djelovanja (koncentracija ispod koje nisu opasni), pa ne postoje ni preporuke o njihovom neškodljivom unosu. Prisutnost u namir-nicama bi trebalo smanjiti na najmanju tehnološko ostvarivu razinu. Obzirom na odgođeno štetno djelovanje aflatoksina, donekle začuđuje priznanje Iraka istražiteljima Ujedinjenih naroda o proizvodnji tisuća litara aflatoksina u svrhe biološkog ratovanja, kao i izradu municije punjene ovim toksinom.

0

50

100

150

200

250

Dnevni unos trihotecena

%

Tolerirani dnevni unos

Unos T-2 u EU, 2002

Unos DON-a u EU, 2002

Slika 3. Dnevni unos T-2 toksina i deoksinivalenola u Europskoj unijikukuruzu. Konji su posebno osjetljivi na ove miko-toksine koji izazivaju leukoencefalomalaciju uz teške neurološke simptome pa se ova bolest naziva i konjskim ludilom. Uzrokuju i bolest pluća u svinja. Pretpostavlja se bi kronični unos putem hrane mogao povećati rizik obolijevanja od raka jednjaka, iako ove tvrdnje nisu do kraja znanstveno potvrđene. Šezdeset i šest % uzoraka kukuruza u EU je 2002. godine sadržavalo fumonizin B1. Prosječni unos hranom dostiže tek petinu toler-iranog dnevnog unosa, mada bi dojenčad i mala djeca mogla biti posebno ugrožena.AflatoksiniAspergillus flavus i A. parasiticus proizvode

OhratoksiniNajpoznatiji predstavnik je ohratoksin A kojeg izlučuju rodovi Penicillium i Aspergillus. Može se pronaći u žitaricama, kavi, sušenom voću, kikirik-iju, vinu, pivu i mesu. Toksično djeluju na jetru, bubrege, imunološki sustav, a mogu izazvati i rak pokusnih životinja. Postoje naznake da bi izloženost ohratoksinu A mogla biti povezana s tzv. endem-skom nefropatijom. Riječ je o bolesti bubrega koja se javlja uz Savu (Brodska Posavina u RH), Dunav i pritoke. Prevladava mišljenje da je uzrok ove bolesti multifaktorijalan te da je ohratoksin A tek jedan od pridonosećih činioca (uz genetsku predispoziciju,

TehnOSznanostTehnOS

znanost

9

policikličke aromatske amine u bunar-skoj vodi, i dr.). U Europskoj uniji je 2002. godine 55% pregledanih uzoraka žitarica bilo pozitivno na ohratoksine, iako je procijenjeni prosječni dnevni unos bio znatno niži od toleriranog dnevnog unosa.

Suzbijanje mikotoksina u hrani

Prema procjenama, više od četvrtine svih poljoprivrednih proizvoda u svijetu je u većoj ili manjoj mjeri onečišćeno mikotoksinima. Stoga se u proizvodnji sigurnih namirnica mora-ju iskoristiti znanja stručnjaka

namirnica (dok su još na polju ili u skladištu) od iznimnog su značaja u proizvodnji nutritivno vrijed-nih i mikotoksikološki sigurnih namirnica. Ti mali, zločesti bioteroristi su zaslužili našu nepodvojenu pozornost…

Slika 4. Toksični učinak različitih doza aflatoksina na jetru štakoraiz različitih područja znanosti. Mjere koje se pri tome poduzimaju mogu se podijeliti na predžetvene, žetvene, skladištenje i dekontaminaciju. Predžetvene mjere podrazumijevaju uzgoj biljnih sorti otpornih na različite plijesni (križanjem ili genetskim inženjeringom), agrotehničke mjere (testiranje, gnojid-ba, navodnjavanje, plodored kultura, nadzor tem-perature i vlage prilikom sjetve, i sl.), kao i primjenu različitih spojeva u antifungalnoj zaštiti sjemena i zaštiti od insekata i korova tijekom uzgoja..Žetva se mora izvršiti pravodobno, za suhog vremena koje ne pogoduje rastu plijesni. Potrebno je i ukloniti sve oštećeno zrno jer predstavlja pogodno mjesto kva-renja i rasta plijesni, te brzo osušiti vlažnije žitarice prije skladištenja.Tijekom skladištenja potrebno je strogo kontrolirati temperaturu i vlagu uskladištenih žitarica, nadzirati populaciju kukaca i glodavaca te koristiti fungicide i druga sredstva (eterična ulja) i postupke (primjena gama zračenja) u smanjenju populacije plijesni.Dekontaminacija obuhvaća niz različitih metoda uklan-janja mikotoksina. Fizikalne metode su izdvajanje oštećenih i/ili pljesnivih zrna/plodova/oraha, meljavu i izdvajanje frakcija, toplinsko tretiranje (prženje), izla-ganje suncu (npr. dekontaminacija aflatoksina u ulji-ma), adsorpciju mikotoksina na različite tvari (npr. pri dekontaminaciji mlijeka ili dodatak u krmiva). Kemi-jske metode dekontaminacije mikotoksina se zasnivaju na uporabi različitih spojeva, poput amonijaka, lužina, vodikovog peroksida, itd. Biološke metode podra-zumijevaju primjenu mikroorganizama (npr. bakterije mliječne kiseline, kvasci i dr.), ili enzima u uklanjanju mikotoksina iz sirovina i namirnica.

Dobro poznavanje svojstava plijesni, uvjeta pogodnih za biosintezu mikotoksina i postupaka zaštite

TehnOSznanost

GMO

enetski

odificirani

rganizmi

10

Područje suvremene biotehnologije, u kojem genetski modificirani organizmi (GMO) zau-zimaju posebno mjesto, općenito se smatra visokom tehnologijom budućnosti, koju mora-mo pomno pratiti, usvajati ili odbijati.

Na zanimljiv i svima razumljiv način, nastojalo se približiti ovu problematiku svima onima koji nisu znanstvenici, ali shvaćaju važnost znanosti u svakod-nevnom životu. Pored genetički modificiranih organiza-ma, u ovom je predavanju posebna pažnja posvećena genetičkom inženjeringu kao najnovijoj primjeni su-vremene biotehnologije u proizvodnji namirnica do-bivenih upravo iz organizama preinačenih tehnologijom rekombinantne DNA. Prije no što se počne govoriti o toj problematici, radi boljeg razumijevanja potrebno je razjasniti neke temeljne pojmove i definirati ih, kako ne bi izazvali nedoumice i zabune.GENETIČKI MODIFICIRANI ORGANIZMI su oni organizmi u čiji smo genom intervenirali i promije-nili ga, najčešće ubacivanjem gena jedne vrste u genom druge vrste pomoću tzv. rekombinantne DNA teh-nologije, gen -tehnologije ili ono što je svima poznato – genetičkog inženjeringa.

Ovakvi se genetički preinačeni organizmi nazivaju još i TRANSGENI, jer sadrže umjetno ugrađeni genetički materijal nekog drugog organizma. Genetski se preinačiti mogu biljke, životinje i MO. Nakon otkrića molekule DNA, što zahvaljujemo Watsonu i Cricku, znanstvenici su dobili mogućnost identificirati gene te ih iz jedne vrste organizma prenijeti u drugi.Genetičku osnovu svih organizama čine molekule DNA (geni) koje se tijekom razmnožavanja živih bića pravilno prenose s roditelja na potomstvo. Genima nazivamo one dijelove DNA koji određuju neku osobinu, a sadržavaju od nekoliko desetaka do nekoliko tisuća nukleotidnih baza, poredanih u točno određenom slijedu.Geni su temeljne nasljedne jedinice, a njihovo je postojanje nagovijestio Gregor Mendel sredinom 19. stoljeća.

TehnOSznanostTehnOS

znanost

rganizmi

11

Ova je tehnologija pronašla široku primjenu u : poljoprivredi ( usporavanje procesa dozrijevanja voća i povrća, duže vrijeme skladištenja, manji troškovi proizvodnje, smanjenje zagađenosti tla uslijed otpornosti biljnih vrsta na određene insekte i biljne bolesti, veći prinosi itd.) proizvodnji hrane ( poboljšan miris, okus, aroma, tekstura, boja, veći sadržaj vitamina, minerala i an-tioksidansa, bolji profil masnih kiselina, oplemenji-vanje proteinima, jodom i cinkom, „ zlatna riža ” ) medicini ( inzulin, glukagon, cjepiva protiv hepa-titisa B, proizvodnja lijekova, vitamin C, genska terapija, funkcionalna hrana – probiotici…)

Kao nedostatke primjene ove teh nologije u budućnosti mnogi ističu njen štetan utjecaj na : OKOLIŠ (genetički zagađivači- superkorovi,supermikroorganizmi, bježanje gena s novih usjeva, križanje sa srodnim vrstama, uništavanje korisnih kukaca, otpornost na herbicide …)ZDRAVLJE LJUDI ( toksičnost, alergije, ugradnja novoga gena igra je slučaja, horizontalni transfer gena – stvaranje novih oblika bakterija i virusa, OTPORNOST NA ANTI-BIOTIKE – nemogućnost liječenja određenih boles-ti) ZDRAVLJE ŽIVOTINJA ( poremećaji u radu srca i mozga, artritis, deformaci-je nogu…)

Genetski modificirani organizmi u hrani mogu se de-tektirati jedino u specijaliziranim i ovlaštenim labo-ratorijima koji bi trebali imati međunarodne certi-fikate za rad. Koriste se dvije kvantitativne metode pomoću kojih je moguće odrediti količinu GMO - a u hrani, a to su PCR metoda ( lančana reakcija poli-merazom ) te još nedovoljno istražena tzv. „microar-ray” tehnika.Određivanje količine GMO – a u hrani provodi se zbog zakonske regulative i zaštite potrošača. Propis o genetski modificiranim usjevima što ga je 1998. i 2000. godine donijela EU određuje da usjevi koji sadrže više od 0,9 % GMO moraju biti označeni.

Svaki gen određuje strukturu određene bjelančevine, a o bjelančevinama ovisi građa, izgled i funkcioniranje organizma. Skup svih molekula DNA koje čine nasljedni materi-jal određene vrste organizama, tj. cjelokupni genetički materijal- naziva se GENOM. Spoznaje o građi i strukturi DNA te genima kao os-novnim jedinicama nasljeđivanja svih živih bića, dovele su do pronalaženja mogućnosti manipulacije nasljednom tvari, s jednim ciljem, da se živi organizmi mijenjaju i prilagode čovjeku. Genetičko inženjerstvo podrazumijeva prenošenje gena iz životinje, biljke, bakterije ili virusa u drugi organizam (najčešće biljku) te se tada ireverzibilno mijenja genetski kod koji opisuje karakteristike poje-dinog organizma. Ovako modificiran genetički materi-jal ne samo da odražava nova svojstva, nego se dalje prenosi na buduće potomstvo. GMO prisutni su danas u brojnim sferama našeg života, počevši od medicine i poljoprivrede pa sve do same hrane koju konzumira-mo. GM HRANA naziv je za prehrambene proizvode dobivene iz organizama promijenjenih genetičkim inženjeringom. Danas u svijetu postoji 50 – ak vrsta GM biljaka koje su u komercijalnoj primjeni. Najčešće manipulirane biljne vrste su riža, soja, kukuruz, krumpir i rajčica.Ako možemo identificirati, prepoznati i izolirati odgovarajući gen koji je odgovoran za svojstvo koje želimo, možemo ga prenijeti iz jednog u drugi orga-nizam koristeći se rDNA tehnologijom, čak i kada se radi o različitim biljnim vrstama. Taj se gen izrezuje iz genoma davatelja pomoću enzima te nastaju fragmenti DNA. Da bi se neki organizam uspješno genetičkimodificirao, potrebno je konstruirati genetički vektor koji će prenijeti i ugraditi željeni dio DNA sa željenim genom u organizam domaćina. Vektori su uspješni genetički paraziti - virusi, plazmidi i mobilni genetički elementi, koji su sposobni napasti biljnu ili životinjsku stanicu i ugraditi svoj nasljedni materijal u kromosome koje ta stanica sadrži. Tri su najčešće korištena načina unosa željenog gena u genom domaćina : pomoću bakterijskog plazmida, što je ujed-no i najčešći način, genskim pištoljem( gene - gun tehnikom ) ili elektroporacijom.Čini se kao da je dobrobit koju može dati neki genetički modificiran organizam nemjerljiva, osobito kada se go-vori o primjeni ove tehnologije u medicini budućnosti. Ipak, u javnosti puno glasnije odjekuju vijesti i infor-macije o opasnostima koje donosi ova tehnologija i riz-icima koje preuzimamo manipulirajući genima.

TehnOSznanost

12

Prihvaćanje genetičkog inženjeringa od strane potrošača razlikuje se ovisno o tome u kojoj se teh-nologiji genetičko inženjerstvo primjenjuje. Poka-zalo se da potrošači podržavaju primjenu genetičkog inženjeringa u medicinske svrhe, dok je primjena ove tehnologije u proizvodnji namirnica izazvala burne reakcije javnosti i stručnih krugova vezano uz poten-cijalne opasnosti za okoliš i zdravlje ljudi. Općenito se smatra da se u komercijalizaciju GMO išlo prebrzo, bez dovoljno istraživanja, kontrola i komunikacije s potrošačima.Vrlo je teško izreći generalnu tvrdnju o sigurnosti genetički preinačene hrane, odnosno, preporuke i tvrd-nje o sigurnosti trebale bi se davati pojedinačno za svaku novu namirnicu dobivenu genetičkim inženjerstvom. Zbog prisutnosti genetički preinačene hrane u svakod-nevnoj prehrani, javljaju se strah i zbunjenost u vezi s manama i prednostima ovakve hrane. Stručnjaci su suglasni da potrošaču treba pružiti mogućnost oda-bira između konvencionalno uzgojene i genetički preinačene hrane. Osnovno etičko pitanje vezano uz

suvremenu biotehnologiju je racionalno iskorištavanje prednosti koje genetičko inženjerstvo i kloniranje pružaju, a da se pri tom spriječe potencijalne nega-tivne posljedice ovih novih tehnologija na čovjeka i njegovu životnu sredinu. Jasnijem definiranju prob-lematike i iznalaženju mogućih rješenja doprinijelo bi objektivno informiranje javnosti putem efikasne edukacije te precizno formulirana zakonska regula-tiva u ovom području.Nema sumnje da su otvorene nove mogućnosti za bolji i kvalitetniji život, no postavlja se pitanje zlouporabe poznavanja genetike. Vrtoglavi razvoj znanosti i tehnologije otvara niz pitanja s kojima se dosada nismo susreli i postavlja pred nas veliku odgovornost da se ta znanja iskoriste na dobrobit, a ne na štetu čovječanstva. Bez obzira na moguće poz-itivne učinke, koje će budućnost pokazati, zahtjevi potrošača za redovitom kontrolom GM hrane na tržištu kao i njenim označavanjem u potpunosti su opravdani, jer je svačije pravo imati mogućnost iz-bora.

Valentina Grbec

TehnOSznanost

13

TehnOSfakultet

Ex-d

iplo

mci

....

inte

rvju

Blanka: Kada ste diplomirali i na kojem smjeru te tko Vam je bio mentor? Branka: 07/2006 mentor nam je bio Jovica Hardi - isto i za Dragana.Blanka: Gdje trenutačno radite, kako ste zadovoljni poslom?Branka: Oboje radimo u Plivi (Pliva Hrvatska d.o.o.).Dragan je Analitičar u HPLC laboratoriju,a ja sam Specijalist za praćenjestabiliteta. Zadovoljni smo, posao je zahtjevan, puno se radi, puno uči, idemo naedukacije, uglavnom nije nam dosadno!Blanka: Sto pamtite iz studentskih dana?Branka & Dragan: Pamtimo dane bezbrižnog sjedenja na kavi u Tvrđi prije ispita,a i poslijeispita. Druženja, sportska natjecanja,ma sve, nismo još ništazaboravili, diplomirali smo prije samo godinu i pol dana. :-)Blanka: Koliko su traženi naši inženjeri?Dragan: Dosta su traženi pod uvjetom da su spremni promi-jeniti lokaciju.Branka: Slažem se :-) Ne treba se vezati za jedno mjesto, treba ići tamo gdje ima posla.Blanka: Koliko je bilo teško naći zaposlenje?Branka: Nije lako, ja sam poslala oko 30-ak, možda i više zamolbi (doduše to jebilo u ljetnom periodu - dani godišnjih odmora), nazvalo me je negdje okonjih cca 10. Uglavnom svi traže radno iskustvo od min. godinu dana pa jezbog toga teško. Ako se prijavite na portalu Moj Posao onda je puno lakše.Blanka: I tradicionalno za kraj, poruka našim studentima!Dragan: Učenje, ali ne u količini da ometa redovno izlaženje, zabavljanje i provod!

Dragan VuksanovićBranka Vučković

TehnOS fakultet

Sanda Hasenay, dipl. ing.; dipl. knjiž.

Knjižnica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku (knjižnica PTF-a) je visokoškolska knjižnica za po-dručje prehrambene tehnologije i biotehnologije. Korisnici knjižnice PTF-a osim tiskane građe, imaju omogu-ćen pristup i elektroničkim izvorima znanstvenih podataka. Pretraživanje i prosudba kvalitete, kako papirne građe tako i elektroničkih izvora namijenjeni su prije svega članovima Sveučilišne zajednice (studentima, postdiplomantima i ostalim članovima akademske zajednice). Edukacija korisnika postaje tako važan segment aktivnosti u knjižnici. Da bi omogućili što kvalitetniji rad svojim korisnicima knjižničarke u knjižnici PTF-a provode izobrazbu zainteresiranih korisnika. Edukacija je prvenstveno namijenjena studentima Knjižnice Pre-hrambeno-tehnološkog fakulteta. Korisnik koji je zainteresiran za edukaciju može se osobno prijaviti u knjiž-nici PTF-a i dogovoriti se s knjižničarkom o terminu održavanja. Edukacija se provodi se u nekoliko razina:1. pretraživanje abecednog i stručnog kataloga knjižnice2. pretraživanje papirne građe (knjige i referentna zbirka)3. pretraživanje zajedničkog elektroničkog kataloga (Prirodoslovlje)4. pretraživanje zajedničkog elektroničkog kataloga (NSK)5. pretraživanje baza podataka (OVID)6. upute za citiranje ( prema pravilniku PTF-a o citiranju)

1. RAZINA – PRETRAŽIVANJE ABECEDNOG I STRUČNOG KATALOGA KNJIŽNICEKorisnik se upoznaje s abecednim i stručnim katalogom PTF-a, te se osposobljava za pretraživanje po ponu-đenim parametrima.

2. RAZINA – PRETRAŽIVANJE PAPIRNE GRAĐE (KNJIGE I REFERENTNA ZBIRKA)Korisnik nakon pregleda kataloga dobije na uvid građu koja mu je potrebna, a zatim uz knjižničarku pokušava pronaći pojam u samoj knjizi, odnosno enciklopediji ili priručniku. Korisnik se upućuje kako pronaći pojam uz pomoć kazala. Također se upoznaje s načinom pretrage serijskih publikacija. 3. RAZINA – PRETRAŽIVANJE ZAJEDNIČKOG ELEKTRONIČKOG KATALOGA (PRIRODOSLOVLJE)Nakon prve i druge razine korisnik se upoznaje s zajedničkim elektroničkim katalogom (Prirodoslovlje) i os-posobljava se za pretraživanje po svim ponuđenim parametrima mrežne inačice kataloga.

Papirna građa

Serijske publikacije

EDUKACIJA KORISNIKA KNJIŽNICEPREHRAMBENO-TEHNOLOŠKOG FAKULTETA U OSIJEKU

14

TehnOSfakultet

Sanda Hasenay, dipl. ing.; dipl. knjiž.

Zajednički e-katalog Prirodoslovlja

Online katalozi

4. RAZINA – PRETRAŽIVANJE ZAJEDNIČKOG ELEKTRONIČKOG KATALOGA (NSK)Korisnik se upoznaje sa strojno čitljivim katalogom (OPAC-om) NSK, te se osposobljava za pretraživanje po svim ponuđenim parametrima mrežne inačice kataloga.5. RAZINA – PRETRAŽIVANJE BAZA PODATAKA (OVID)Korisnik se upoznaje s online bazama podataka po područjima. Upućuju se u načine pretraživanja i prosudbe kvalitete elektroničkih izvora. Nakon toga posebno se upoznaju s nekim od baza (http://www.online-baze.hr/ob/baze/prirodne) s posebnim osvrtom na: CC, Science Direct, Springer,Wiley Interscience, Blackwell Syner-gy, Ebsco, jer su to baze podataka koje su korisnicima najinteresantnije.6. RAZINA – UPUTE ZA PISANJE DIPLOMSKOG RADA ( PREMA PRAVILNIKU PTF-a) Prehrambeno-tehnološki fakultet, Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku od 06. 02. 2001. godine ima upute za pisanje diplomskog rada. Svaki korisnik (diplomant) koji je na početku pisanja rada s knjižničarkom pre-gleda Upute, a posebna se pažnja posvećuje obradi literature i načinu pisanja iste.

Skupni e-katalog NSK

Početna stranica Centra za online baze podataka

Početna stranica za pretragu Current Contentsa

EDUKACIJA KORISNIKA KNJIŽNICEPREHRAMBENO-TEHNOLOŠKOG FAKULTETA U OSIJEKU

15

TehnOS fakultet

Budi uzor

16

Petra Krivak :

„Njam Njam“ dječja hrana Proizvodila bi kašastu hranu za djecu. Lokacija je u Međimurskoj žu-paniji i bila bi među prvim poduzetnicima u Hrvatskoj ovog tipa. Njezi-ni proizvodi se upotrebljavaju svakodnevno što daje veliku financijsku perspektivu. Zbog blizine sirovina, cijenafinalnog proizvoda bila bi konkurentna sadašnjim proizvođačima. Me-đimurskažupanija je jedan od najrazvijenijih dijelova Hrvatske. Pretežito jeravničarski dio Hrvatske sa razvijenom poljodjelskom, mesnom i mli-ječnomindustrijom. Ovi uvjeti pogoduju razvoju raznih novih proizvodnih iuslužnih djelatnosti pa je stoga došla ideja za proizvodnju kašastedječje hrane.

Dojmovi: jako lijepo iskustvo koje mi je pružilo razne informacije omogućnostima samostalnog istraživanja i načinima funkcioniranja eko-nomskogdijela proizvodnog procesa.

Na sajamskom prostoru Pampas u vremenu od 9. do 12. svibnja 2007. održavala se 3. Međunarodna izlož-ba inovacija, prototipova i poslovnih planova BUDI UZOR 2007. Sve je to u organizaciji Osječkog sajma d.o.o., HOK Obrtničke komore Osječko-baranjske županije Osijek, Tehnologijsko-razvojnog centra i Hrvat-ske udruge inovatora-poduzetnika u Osijeku.

BUDI UZOR je prilika za svaku mlađu osobu sa idejom, jer ako se iskažete i dobro organizirate svoj poslovni plan možete dobiti mogućnost i za njegovu realizaciju.Inače, program „BUDI UZOR“ provodi se u svakoj akademskoj godini i u sklopu projekta održava se natje-canje u poslovnim planovima za studente. Ove godine u sklopu natječaja za najbolji poslovni plan prvi puta provedena je još jedna kategorija pod na-zivom „Elevator pitch“ u kojoj su studenti u 60’ morali prezentirati svoj proizvod i uvjeriti investitore da je njihov proizvod isplativa investicija.Studenti su se natjecali za Opel Astru Enjoy (na korištenje 30 dana) kao glavnu nagradu, a podijeljene su i medalje te nagrade besplatne inkubacije na 6 mjeseci u inkubatoru TERA-e.Studenti treće godine našeg fakulteta pokazali su se kao dobri inovatori, pa je tako glavnu nagradu dobila Anita Jelašac sa poslovnim planom „Sirup od crne rotkvice“. Uz nju, istaknula se i Josipa Plavšić koja je osvojila zlatnu medalju sa poslovnim planom „Kaciga za masažu-Freud“, a Petra Krivak sa „Dječjom hra-nom Njam-Njam“ osvojila je srebrnu medalju.Osim osvojenih medalja, spomenute studentice su dobile mogućnost korištenje inkubatora TERA-e.U kategoriji „Elevator pitch“ iskazale su se Anita Jelašac, Josipa Plavšić i Andrea Čondor.

17

TehnOSfakultet

Josipa Plavšić :

Naziv mog poslovnog plana je Kaciga za masažu glave uz omi-ljenu glazbu («Freud»). Svi tragamo za trenucima opuštanja, a za njih imamo sve manje vremena i zato sam se sjetila ovog pro-izvoda koji se ističe svojom brzinom relaksacije (jer bi djelovao na točno određene dijelove glave)Sudjelovanje na ovako jednom projektu mi je donijelo puno isku-stva, ali ono najvažnije tek dolazi, jer sam dobila 6 mjeseci in-kubacije svoje inovacije pa se nadam da će možda neki prototip ugledati svjetlo dana.

Anita Jelašac:Ove godine sudjelovala sam na natjecanju “BUDI UZOR” sa izradom poslov-nog plana “Sirup od crne rotkvice s medom”.Na ideju sam došla na temelju iskustva trogodišnjeg brata.Sama izrada poslovnog plana bila je dugotrajna, zahtjevna, naporna iiscrpljujuća. Uz poslovni plan napravila sam i plakat o poslovnom planu,te sam sudjelovala i na “Elevator pitch”-u.

S ovim poslovnim planom na natjecanju uz mnoge druge konkurente, 400studenata, osvojila zlatnu medalju Budi uzor i glavnu nagradu; korištenjenovog automobila Opel Astra Enjoy na mjesec dana.Po osvojenju nagrade bila sam jako uzbuđena, i toga trena i par dana nakon.Nisam jednostavno mogla vjerovati da sam BAŠ JA od svih natjecateljadobila, ne samo zlato, već i samu GLAVNU NAGRADU čemu se ni u snu ni-samnadala. Jako sam sretna što sam to sve osvojila jer sada znam da je svemoguće postići i dostići u životu ako se potrudim...Ovo iskustvo ću zauvijek pamtiti.Uz samu medalju dobila sam i diplomu za sudjelovanje na Budi uzor ipotvrdu za 6-to mjesečnu inkubaciju za realizaciju same ideje.

Nagrada mi je uručena mjesec dana poslije. Osobni vozač (pošto nemampoloženi vozački) je Josip Gulaš II god PTF-a. Auto mi se jako sviđa, lagano “ide”. Jedino plaćam sama benzin tako da ću tu imati malo izdatka, ali svejedno se isplati.

18

TehnOS fakultet

PodružnicaStudentskog Zbora

našeg fakulteta

U prvom broju Tehnosa predstavili smo našu Podružnicu onako malo više teoretski, sada ćemo biti malo praktič-niji. Za početak da Vas upoznamo s promjenama koje su obilježile prošlu godinu. Izmjenila se struktura Pred-sjedništva Podružnice i od kraja siječnja 2007. predsjed-nica Podružnice SZ-a PTF-a je Blanka Bagarić, a pot-predsjednik Leonard Kirić. Studentski zbor Sveučilišta J.J.Strossmayera od veljače 2007. ima novog Predsjedni-ka Skupštine Krešimira Belčića.Dok se očekuje izbor za predstavnika prve godine pri Fa-kultetskom vijeću, na drugoj godini još nisu ponovljeni izbori te ih još uvijek predstavlja prošlogodišnji dvojac Antun Jozinović sa zamjenicom Ivanom Petrović. Na tre-ćoj godini naše prve generacije bolonjaca održani su iz-bori te je svoje mjesto u Fakultetskom vijeću dobio

Od projekata koji su nam odobreni na natječaju Student-skog zbora Sveučilišta u suradnji s FISEC-om realizirana je ovogodišnja tehnologijada te naše studentske novine. Ove godine naš fakultet je organizator XII.tehnologijade stoga imamo pune ruke posla.Studentski zbor Sveučilišta J.J.Strossmayera ima novu in-ternetsku stranicu pa nas možete i tamo posjetiti: www.szbor-os.hr . Još jednom Vas pozivamo da se uključite prema svojim mogućnostima u rad studentskih organizcija pri fakul-tetu -FISEC, Tehnos, Podružnica (sve nas možete pronaći u dvorištu,druga vrata od kantine) posebno naše nove studente-brucoše jer mi smo tu za Vas-da nam zajedno studiranje bude lakše i zanimljivije.

Kristijan Jakšić.Donesen je novi zakon o studentskom zboru kojeg je po-tvrdio Hrvatski sabor 21.lipnja 2007. tako da će novi studentski izbori biti održani u ožujku 2008.Podružnica se aktivirala u suradnji s prodekanom za na-stavu dr.sc.Damirom Magdićem pri predstavljanju našeg fakulteta na Smotri Sveučilišta u Osijeku održanom u prostorima Ekonomskog fakulteta 21. i 22. travnja 2007. te na 1.Smotri sveučilišta u Đakovu koju je 11.svibnja 2007. organizirala za svoje maturante Đakovačka Udru-ga Studenata. Naša predsjednica je 16.svibnja 2007. na Radio Plus u emisiji posvećenoj studentima Kantina odradila posao predstavljanja fakulteta od strane naše Podružnice SZ-a o studijskim programima na fakultetu te aktivnostima u koje su uključeni naši studenti.

TehnOSfakultetfakultet

19

TEHNOLOGIJADA 2007

TehnOS fakultet

20

Mjesto radnje: Villas Rubin, RovinjVrijeme radnje: 30.06.2007.-06.06.2007.Vremenska prognoza: nepovoljnaBroj sudionika: cca 600Glavni organizator: Grafički fakultet, Zagreb

I ove godine na put nismo krenuli sami, tradicionalno društvo u autobusu pravili su nam ETF-ovci koji su nam osigurali malo prave filmske akcije. Nakon posljednjeg stajanja da bi izbjegli igru brojalice upitali smo da li svatko ima svog susjeda, nitko nije reagirao negativno, dok nakon 10 minuta vožnje (baš kad smo se spustili sa zadnjih kilometara autoceste u Istri) nisu ETF-ovci primijetili da su ipak ostavili dvojicu svojih kolega! I tada kreće prava potjera, naravno izgubljeni su imali dovoljno sreće pa su ih neki dobri ljudi povezli do našeg busa. To je bila tek uvertira.Kada smo stigli na mjesto radnje i shvatili kakav smo smještaj dobili (zahvaljujemo organizatoru !!!) uslijedio je drugi hladni tuš. Uz uporne reklamacije uspjeli smo premjestiti tek dio naše ekipe u malo pristojnije sobe (od obećavajuće tri zvjezdice, do-bili smo dvije). Ostali fakulteti na smještaj nisu imali prigovora (naime, mi smo jedini koji smo treću zvjezdicu tražili po nebu). No na hranu se nismo mogli požaliti, na vrijeme svakako, ali to ionako nije plaćeno u sklopu aranžmana pa se nemamo kome žaliti, nožne prstiće u japankama su osunčali tek oni s malo više sreće (ako su u tom trenutku bili u funkciji navijača, a ne igrača), a oni hrabriji su se i okupali u moru.Valjda smo svu (ne)sreću koju smo ponijeli sa sobom iz Osije-ka izgubili putem do Rovinja jer smo odmah na početku os-tali, čudnim spletom okolnosti, bez svoga asa iz rukava. Svi sudionici tehnologijade do kraja susreta bili su pod povećalom zbog tih nemilih događaja (to je šifra 6 za našu ekipu s PTF-a koja zna o čemu je riječ).Oko naše znanstvene ekipe smo se preznojili pa barem jedno pet puta i mislim da nam je svima laknulo kada smo stigli u Rovinj jer tada je bilo prekasno da se jedna od naše tri hrabre cure iznenada zaposli i u zadnji tren napusti ekipu ili neki slični scenarij..

TehnOSfakultet

21

Željka Marić je probila led kao prva izlagačica znanstvenog rada, Tomislava Tičić je pokušala čokoladom malo zasladiti komisiju, a Nela Drača nas je sve ugodno iznenadila, prvo svojom spremnošću da uleti tri dana prije samog puta u znanstvenu ekipu do toga da je osvojila u pojedinačnoj konkurenciji 3.mjesto. Ekipno je PTF osvojio 5. mjesto što ostavlja dovoljno mjesta za napredak na sljedećoj tehnologijadi.Od sportskih susreta, najzanimljiviji su bili oni nogometni ogledi, kako nogome-taša tako jednako i nogometašica. Za svaku pohvalu je naša muška nogometna ekipa koja se odlično posložila, pravi je gušt bio gledati njihove utakmice što je na kraju rezultiralo osvojenim 3. mjestom. Iako smo navikli na tradicionalno prva ili druga mjesta naših nogometašica ovoga puta nedostajalo je malo sport-ske sreće, kada se ekipa uigrala, uslijedile su ozljede, ali ohrabruje činjenica da je ekipa većinom sastavljena od studentica druge i treće godine studija što daje nadu da bi već sljedeće godine mogle opet priprijetiti samom vrhu.Naša mješovita odbojkaška ekipa suvereno je vladala terenom sve do finala kada jednostavno nije išlo. Košarkaši i košarkašice standardno. Oni stvarno vjeruju da je najbitnije sudje-lovati, ali sve pohvale za njihov trud i zalaganje na terenu.Naš odbojkaš Karlo Dudaš iznenadio je, kako nas, tako i konkurenciju s drugih fakulteta (ovo se najviše odnosi na KTF i njihovog vrsnog atletičara) osvojivši 1.mjesto u crossu.Tamara Nikolić, standardno odlična, osvojila je 1.mjesto u crossu i 2.mjesto u plivanju.Oko stolnotenisača stvorila se velika prašina (tko je bio zna o čemu se radi), no oni se nisu dali, i bolji nego ikad, osvojili su 2.mjesto.U šahu, koji je ove godine po prvi puta bio pojedinačan, David Škrbić osvojio je 2.mjesto. Muško i žensko streljaštvo rezultiralo je osvojenim 4.mjestom.Ekipno smo osvojili 3.mjesto, ne možemo reći da smo ne zadovoljni, no kad bi se zbrojio zabavni program, u kojem smo imali pobjednike u karaokama (klapa??), ?? pratilju misice tehnologijade, mislim da bi bili u ozbiljnijoj kon-kurenciji za 2.mjesto.Naravno, ponosni smo na naše cure, Marijetu Mraz, najbolju nogometašicu turnira i Jelenu Danilović, najbolju odbojkašicu turnira.No sljedeće godine mi smo organizatori 12. tehnologijade. Čeka nas puno po-sla, nadamo se da ćemo to dobro odraditi i da ćemo kući ponijeti još koji pehar i medalju više.

TehnOS fakultet

22

GENERAL ASSEMBLY OF

FISEC 2007

SPLIT

U noći 21. travnja našli smo se u Westu i oko 3 sata utrčali u vlak za Zagreb. Iako su sjedala u vlaku bila vrlo neudobna, umorni (!) od izlaska, uspjeli smo zas-pati. Kada je Pero pred jutro ugledao tunel shvatio je da idemo nekim čudnim putem za Zagreb, i to preko Bjelovara (čudni su putevi Inesini). U Zagrebu smo presjeli na bus za Split. Na kolodvoru nas je dočekao predsjednik FISEC-a Split, Zlaja, koji je i sljedećih 6 dana uz predsjedničke dužnosti, obavl-jao i dužnost taxi službe. U Splitu smo bili smješteni u novom dijelu studentskog doma na Spinutu.Generalna Skupština službeno je otvorena 23. travnja na Ekonomskom fakultetu u Splitu.Održana su četiri službena sastanka predstavnika FISEC-a iz Hrvatske (Zagreb, Split, Osijek), Srbije (Beograd, Novi Sad), Makedonije (Skopje), Njemačke (Berlin, Munchen), Bugarske (Plovdiv), Bosne i Her-cegovine (Tuzla) i Turske (Istanbul).

Prihvaćeno je izvješće s Generane Skupštine FISEC-a 2006. godine iz Plovdiva, Bugarska. Došlo je i do promjena u vodstvu FISEC-a Europe, te je izabrana nova predsjednica Kristina Radović (Split), potpred-sjednik (Beograd), tajnik (Skopje) i blagajnik (Istan-bul). Predsjedništvo je za blagajnika predložilo Ines Matas, no ona je odbila kandidaturu. Novi Sad biti će domaćin sljedeće Konvencije o prehrani (Food Convention) u studenom 2007 go-dine.

U sklopu programa održane su prezentacije fakulteta sudionika, te Traid fair, predstavljanje i degustacija prehrambenih proizvoda regija i zemalja sudionika. Kratkom prezentacijom predstavili smo Sveučilište i fakultet, te kulen i rakiju šljivovicu. Osvojili smo treće mjesto u „best food presentation“ , iza Splita i Zagreba.

TehnOSfakultet

23

Svako jutro organizatori su nas izvlačili iz kreveta kako bi posjetili industrije.Drugo jutro krenuli smo na duuog putovanje u Zadar. U Zadru nas je dočekao vodič i ručak. Obišli smo Marasku, tvornicu alkoholnih i bezalkoholnih pića. Sljedeći dan odredište nam je bio Šibenik. Moramo prizna-ti da nas tamo i nisu baš tako lijepo dočekali. Odmah iz busa napao nas je jedan stariji mještanin koji je naplaćivao parking, tj. uopće nam nije dao da iziđemo iz busa (!?) jer nemamo vodiča (vodič nas je čekao u gradu). Nekako smo uspjeli izaći iz busa i posjetiti vinograde i vinariju Vinop-lod. Na povratku smo posjetili i NP Krk.U Dugopolju smo obišli prehrambenu industriju SMS, te tvornicu PVC ambalažnih folija u Trilju. Posjetili smo i Jadransku pivovaru i pekaru Babić u Spli-tu.Na kraju možemo reći da će nam u najboljem sjećanju ostati likeri Maraskino, vrhunsko kvalitetno vino Babić i Trade fair, koji je bio jako dobro organiziran.Sve pohvale organizatoru i nama koji smo uskladili noćni život i dnevne obaveze, te šest dana izdržali taj naporni tempo.Vidimo se u Novom Sadu!

Ivana VrdoljakAndrej JovičićTomislav PetrešinInes Matas

TehnOS fakultet

24

FEST

IVA

LU Z

NA

NO

STI

Stud

enti

PTF

-a p

rvi p

uta

naOve godine održan je peti po redu Festival znanosti na temu Hrana i zdravlje. U tjednu od 23.-28.trav-nja imali smo priliku upoznati se s fizičarom u kuhinji, saznati jesu li mršavice zdravije od debeljuca, kakva je to hrana za mozak I što se krije u šalici užitka…ali i broj-ne druge teme pojasnili su mladi znanstvenici I studenti našega Sveučilišta, složni u jednom cilju – da znanost približe mladima.Iako je naš fakultet redoviti sudi-onik dosadašnjih Festivala zna-nosti, ove

godine predstavili smo se s do sada najbogatijim programom sa čak 11 predavanja i 4 radionice. I još jedna zanimljivost – osim na-ših znanstvenika, boje fakulteta prvi puta branili su studenti! (točnije studentice) Svoj posao odradili su zaista odlično.Ne smijemo zaboraviti ni naše studente volontere koji su sud-jelovali u promoviranju Festiva-la. Posebne zahvale upućujemo mentorima na pomoći i savjetima, osobito asistentu Ivici Strelecu

na izradi odličnih plakata i brošura. Ni nagrade nisu izostale. Tako je za najbolje predavanje s našeg fakulteta nagrađena studentica Valentina Grbec na temu ‘’Genetički modificirana hrana’’, a najboljom radionicom proglašeni su ‘’Mikroorganizmi u hrani’’ pod vodstvom dr. sc. Hrvoja Pavlovića i dr. sc. Lidije Lenart.

Kroz radionice našeg fakulteta prošli su brojni pos-jetitelji, dok su studenti u punim dvoranama bodrili svoje kolege i nagrađivali pljeskom njihova preda-vanja.Ako smo bilo kome našim nastupom izazvali osmi-jeh na lice i zainteresirali za znanost, onda je Festival znanosti u potpunosti uspio!

A za kraj, što drugo reći, nego pozvati vas i iduće go-dine na festivalsku pozornicu!

Andreja Čondor

Što kažu studenti o Festivalu?Glas sudionika

Josipa Plavšić & Ivana Previšić

Ove godine smo prvi puta nastupale, s predavanjem ‘’Trendovi u proizvodnji i potrošnji hrane’’. I jako nam se svidjelo! Osim što smo se potrudile oko pre-zentacije

TehnOSfakultet

25

poprilično smo se I zabavile, a kad smo izašle pred punu dvoranu I tremu smo uspjele razbiti jer smo bile zajedno! Mislimo da je to prava prilika za studente da se pokažu ili barem steknu iskustvo takve vrste nastupa.Nama se sviđa! Nastupit ćemo i sljedeće godine.Ma Festival znanosti je zakon!

Danijela Vuković

Kao studentica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, te veliki ljubitelj hrane (ćevapi BH) imala sam zado-voljstvo prvi put sudjelovati na Festivalu znanosti čija je tema upravo i bila HRANA. Kroz tjedan dana, ko-liko je festival trajao,

pravilnoj prehrani. Jako sam zadovoljna uspjehom radionice. Posjećenost je bila odlična, sudjelovali su učenici srednjih i osnovnih škola, između ostalih iz OŠ ‘’Grigor Vitez“, koju sam i ja pohađala. Budući da im se jako svidjela prezentacija pozvali su me da ju održim i u njihovoj školi! Posebno su mi se svi-djele reakcije učenika koji su bili iznenađeni pojed-inim činjenicama!

Glas volontera

Kristijan Jakšić

Imao sam jednu od ‘’zahtjevnijih’’ uloga

i na kojem smo mi studenti u najvećem broju izlagali svoje radove, družili se i učili jedni od drugih, drago mi je što je i ove godine zabilježen sve veći odaziv posjetitelja koji su iz bogatog programa izabrali nešto za sebe i odlučili se informirati, te ostati u koraku s vremenom. Nadam se da je moja tema o kavi, ‘’Šalica užitka i zadovoljstva“, ujedno bila i aktualna i poučna. Do sljedeće godine, nadam se u još većem broju, pozdrav!!!

Vlatka Buzjak

Sudjelovala sam na Festivalu znanosti s radionicom o energetskoj vrijednosti hrane i

na Festivalu znanosti (he he).Naime, zajedno s nekoliko kolega, bio sam zadužen za dijeljenje pro-motivnih materijala i informiranje ljudi o samom festivalu. Osim toga prisustvovao sam na određenim predavanjima, radionicama i debatama koji su pobudili u meni veliki interes i ovim putem pohvaljujem sve koji su na bilo koji način doprinijeli održavanju festivala. Smatram da je ovo jedan vrlo kvalitetan način da mladi steknu nova znanja i samim time pozivam sve da se i iduće godine odazovu ovom hvale vrijednom projektu.

www,festivalznanosti.hr

Cijeli životnije dosta za šah

TehnOS fakultet

26

Intervju s Davidom Škrbićem

U ovom broju vam predstavljamo jednog zaista posebnog sportaša. David Škrbić rođen je 11.09.1978. u Kneževu,osnovnu školu je započeo u Bilju a završio u Pečuhu gdje je išao i u srednju Kemijsko-tehničku školu, danas je apsolvent na našem fakultetu. Godinama igra šah za naš fakultet i uvijek ima dobre rezultate. Osvo-jio je dosta medalja za fakultet na Tehnologijadama i na Studentskoj ligi. Ovo je njegova kratka priča o šahu koji ga prati kroz veći dio života.Ivana: Davide, kad si počeo igrati šah?David: Već sa 4-5 godina sam pomalo znao igrati. Znao sam složiti i micati figure.Ozbiljnije sam se počeo baviti šahom prije 13 godina. Na to me potaknula jedna kompjuterska igrica.

Ivana: Što te najviše veseli u šahu?David: Volim igrati s kompjuterom. Volim lijepa ot-varanja, kombinacije.

Ivana: A što ti smeta?David: Kad netko prođe pored mene, kad priča, kad netko udara po satu, stolice, svijetlo ,garnitura, sve mi smeta ako nije kako treba. Ivana: Što napraviš kad se naljutiš?David: Opsujem tiho, ustanem se i odem.

Ivana: Jesi živčan dok igraš?David: Jesam, ali znam gubiti. Mogu podnijeti poraz.

Ivana: Gdje sad igraš šah ?David: Igram u klubu u Bilju, prvu ploču. Tamo igram zadnjih 5 godina. Prije sam igrao uPečuhu. Registriran sam kao igrač oko 13 godina. Ivana: Koji su najjači turniri na kojima sudjeluješ?David: Bizovac je najbolji turnir. Tamo dolaze velema-jstori. Igram i u Pečuhu,Bošnjacima.

Ivana:Koliko bodova imaš?

David: Hrvatski rejting 1883, ELO 2037. Kad diplo-miram posvetit ću se malo više šahu jer sesa 2000 bodova prelazi u višu kategoriju tj. prvu.

Ivana: Što ćeš nakon diplome?David: Raditi. Planiram se oženiti i planirati djecu i unuke. Ako budem imao mogućnost nastavio bih dalje učiti.

Ivana: A šah?David: Nastavit ću sa šahom. Možda i profesionalno ali šanse za to su 5%. Ivana: Tko su ti uzori u šahu?David: Kasparov, Emanuel, Lasker, Fischer, Kar-pov- njegove završnice.

Ivana: Učiš li o šahu?David: Imam 120 knjiga, 5 šahovskih automata i kompjuter. Igram u prosjeku oko 4 sata dnevno.

Ivana: Želiš li u profesionalce?David: Ne znam. Kad pređeš u profesionalce to više nije lijepo. Ali nastavit ću igrati šah.

Ivana: Imaš li još neki hobi pored šaha?David: Da, dočasnik sam u vatrogascima, ići ću za časnika kad diplomiram.

Naša vrijedna novinarka Ivana Koić ovaj je intervju pripremila dok David još nije diplomirao. Uredništvo Tehnosa Davidu želi puno uspjeha na poslu i u budućim šahovskim natjecanjima te mu i na ovaj način zah-valjujemo na velikim šahovskim rezultatima koje je ostvario kao student braneći boje našeg fakulteta i Sveučilišta.

TehnOSfakultet

27

HLADNO PIVO U OSIJEKUNajpoznatija hrvatska rock grupa iz zagrebačkih Gajnica održala je 6.06.2007. go-dine u sklopu svoje velike promotivne turneje “Uz Žuju nije sve tako sivo” nakon Zagreba, Rijeke i Pule odličan koncert i u Osijeku. Novi album ˝Knjiga žalbe˝je stvarana na nekoliko lokacija po Hrvatskoj, a na poboljšanju al-buma sudjelovao je Brad Blackwood, poznat po suradnji sa teksaškim rockerima ZZ Top i gothic rock bendom Evanescence. Na albu-mu je 12 pjesama koje se kao i većina starijih pjesama HP-a bavi društvenim problemima, ljubavnim jadima,…. na pomalo ˝pomak-nut˝, ali tipičan ˝hladnopivovski˝ način. Za sada najpoznatije pjesme sa novog albuma ˝Sreća˝ vrti se po svim hrvatskim radio posta-jama i ˝Nije sve tako sivo˝! Nekako je ovaj album drugačiji, raznovrsniji od starijih, te svatko može pronači nešto za sebe. Osim raznovrsnosti pjesama neki će sretnici koji kupe originalan CD dobiti i kožni omot al-buma te knjižicu koja na 46 stranica priča o povijesti grupe i nastanku albuma. Međutim, ta ponuda vrijedi samo za prvih 7500 ku-paca. Publika je jako dobro prihvatila novi dugoočekivani album koji je nekoliko tjedana nakon spektakularne promocije bio najproda-vaniji hrvatski album.U Osijeku je koncert održan u športskoj dvorani Zrinjevac.

Sama punk-rock večer počela je dvjema predgrupama, Sep-ticom iz Vinkovaca i splitskim punk-metal bendom Đubrilo iz Splita. Manje poznate nade dobro su zagrijale osječku pub-liku. Koncert Hladnog Piva je počeo instrumentalom Couvert iz novog albuma ˝Knjiga žalbe˝ te se nastavio starim pozdra-vom ˝Dobra večer i dobro došli svi˝! Cijeli je koncert bio jako dobar mix svih pjesama iz novog albuma i nažalost samo nekih starih pjesama. Atmosfera je bila i više nego fantastična. Mile kao i uvijek uspio održati pravu komunikaciju sa publikom koja je od ushićenja ludovala, skakala, od vrućine se polijev-ala vodom, pivom,..... Nakon 2 bisa koncert je završio nakon dobra 2 sata prave rock svirke, a ekipa HP-a se preselila u susjedni Hig gdje su se dečki družili s obožavateljima, dijelili autograme, razgovarali o novom albumu......

Vjerujemo da se malo tko nadao da će nam Hladno pivo tako brzo doći opet u Osijek. Dečki su se priključili humanitarnoj akciji „Želim hodati“ koju organizira Udruga proizašla iz Do-movinskog rata u prikupljanju novčane pomoći za liječenje gospodina Srećka Josića koncertom koji je održan 2.prosinca 2007. na staroj lokaciji (športska dvorana Zrinjevac) te je sav prihod od koncerta namijenjen liječenju gospodina Josića.

Hladno pivo ne prati uspjeh samo u glazbenim vodama. Nji-hove su internetske stranice osvojile ˝Silver bra˝ nagradu u kategoriji C1. WEBSITES na međunarodnom festivalu

kreativnih komunikacija Magdalena u Mariboru. Također je dizajn albu-ma ˝Knjiga žalbe˝ osvojio ˝Brončano zvono˝ na 15. jubilarnom FESTO-u ( Nacionalni festival tržišnog komu-niciranja) u kategoriji ˝Sredstva iz-ravne komuniracije-6 ambalaža.

TehnOS fakultet

28

STUDENTSKA LIGA 2006/07

ž KOŠARKA

voditelj: Sanja Mirošničenko (Korošec)

Sanja Mirošničenko (Korošec)Maja Vugrinec

Žana LukićAna DžamboIvana Koić

Nikolina JugIvana BaotićIvana Debelić

Ana KrislaBlanka BagarićMarija Šravanja

Osvojile su pehar za 3.mjesto

m/ž BILIJAR

Marko MarkovićTomislav Petrolečki

Neda Šimunić (pehar za 1.mjesto u ženskoj konkurenciji)Ivana Vrdoljak (pehar za 2.mjesto u ženskoj konkurenciji)

ž KUGLANJE

voditelj: Nina Mandić

Maja Šarlija (1.pojedinačno)Nina MandićInes Matas

Senka PresečanIvana VrdoljakNikolina JugAnita Egyed

Osvojile su pehar za 1.mjesto

TehnOSfakultet

29

ž ODBOJKA

voditelj: Jelena Danilović

Jelena DanilovićInes Matas

Tatjana IvančićBlanka Bagarić

Stela MateTanja Marković

Maja Šarlija

Osvojile su pehar za 3.mjesto

m NOGOMET

voditelj: Viktor Kertez

Viktor KertezAndrej Dješka

Zvonimir BuljanDino DuvnjakBoris MiškićJosip GulšIgor LjubasJosip Zeko

Dejan KresojaMario Oreški

Radoslav BudimirNikola BatinićStjepan Siladi

m ODBOJKA

voditelj: Luka Ivanović

Luka IvanovićKarlo Dudaš

Luka NolRanko StanišićStjepan ŠpremHrvoje Sučić

Domagoj Blekić

Osvojili su pehar za 3.mjesto

TehnOS fakultet

30

ž NOGOMET

voditelj: Marijeta Mraz

Marijeta MrazMaja VugrinecIvana Baotić

Blanka BalickiFedra Budetić

Tamara FundakNikolina JugŽana LukićIvana KoićInes Matas

Osvojile 5.mjesto

ž RUKOMET

voditelj: Blanka Bagarić

Blanka BagarićInes Matas

Ivana BaotićIvana Koić

Ružica Keleminec

Mirna ErmenićMartina ŽigićŽana Lukić

Željka Bešvir

Osvojile 4.mjesto

m KOŠARKA

voditelj: Tomislav Peteršin

Tomislav PetrešinAndrej JovičićDino Duvnjak

Krunoslav GrozajMario Bencek

Vladimir DevićNikola Mežnarić

Marko Bijelić-Curkić

ž ŠAH EKIPNO

Ivana VrdoljakIvana Koić

Osvojile pehar za 1.mjesto

m/ž PLIVANJE

voditelji: Dalibor Andrašek i Ines Matas

Dalibor AndršekInes Matas ( medalja za

3.mjesto)Jelena Danilović

m ŠAH EKIPNO

voditelj: Ivana Vrdoljak

David ŠkrbićPetar Burić

Ivana VrdoljakKrešimir Golubić

m KUGLANJE

Tomislav PetrešinAndrej JovičićLuka Ivanović

Marko Bijelić CurkićŽarko Petrović

Marko Marković

Usprkos trudu, za šest čunjeva pobjeglo im je treće mjesto. Natjecanja u studentskoj ligi za akademsku godinu 2007./2008. već su

počela i našim studentima-sportašima želimo puno uspjeha, sportske sreće, što manje ozljeda i još bolje rezultate!

TehnOSfakultet

31

NAJVOLONTER

Andrea Kobašsu se upoznavši se s idejom Volonterskog centra, uključili u njegov rad, a isto tako su se prijavili u Vo-lonterski centar, dakle primjer su ostalim našim stu-dentima da krenu njihovim stopamaBlanka: Gdje je smješten Volonterski centar?Andrea: Volonterski centar smješten je na Vijenacu Ivana Mažuranića 3.Oni imaju bazu volontera, upućuju i nude poslove za volontere.Volonterski centar je osno-van 2005. i i pohvalno je da ima više volontera nego mjesta za volontiranje.Blanka: Koje su tvoje druge aktivnosti osim rada u Info-centru?Andrea: Sudjelujem na projektu Volonterskog centra «Pomoć u učenju»- držanje instrukcija iz matematike i kemije djeci bez roditeljske skrbi iz SOS dječjeg sela Ladimirevci, volonterstvo u tri udruge branitelja liječenih od PTSP i njihovih obitelji te razne druge blic akcije ( Škole u prirodi u Zlatnoj Gredi u orga-nizaciji «Zeleni Osijek» ).Blanka: Koliko tjedno vremena posvećuješ volonter-stvu?Andrea: Ovisi o potrebi, oko 20 sati pa i više.Blanka: Što te motivira na volontiranje?Andrea: Volim pomagati drugima, to me ispunjava kao osobu. Imam priliku upoznati nove ljude, stjecati nova znanja i iskustva. Volontiranjem si otvaram vrata za budućnost.

Zadovoljstvo nam je predstaviti Vam studenticu 4.godine našeg falulteta Andreu Kobaš koja je no-minirana od strane Regionalnog Info-centra za mlade u Osijeku izabrana za volontera godine.

Blanka: Kada i kako si se počela baviti volonters-kim radom?Andrea: U trećem mjesecu 2007. godine treningom «Biti volonter» na koji sam otišla s prijateljicom Anitom Jelašac. U svibnju održan volonterski kamp u Zlatnoj Gredi, tamo sam se susrela sa idejom o In-fo-centru za mlade. U rad Info-centra sam uključena od početka, od uređivanja prostora do sada kada sam koordinator volontera. Info-centar je projekt PRONI Centra za socijalno podučavanje i počeo je s radom 26.10.2007. u suradnji s gradom Osijekom i Mini-starstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. U Info-centru ima 20 volontera koji odrađuju različite aktivnosti po vlastitom izboru ( uređivanje prostora, organiziranje i sudjelovanje u radionicama, dežurstva..). Blanka: Za one koji ne znaju gdje se nalazi Info-centar u Osijeku?Andrea: Adresa Info-centra je Ribarska 1.Blanka: Da li je još netko osim tebe uključen u vo-lonterski rad s našeg fakulteta?Andrea: Posebno mi je drago mi je istaknuti da s našeg fakulteta volontira 4 studenata – Luka Ivanović, Kristina Klarić, Anita Jelašac, Damir Vuković koji

TehnOS fakultet

32

Blanka: Kako uspijevaš uskladiti druge obaveze- prije svega fakultetske obaveze?Andrea: Volontiram u slobodno vrijeme tako da fakultet ne trpi. Nekad je teže uskladiti sve to, ali ako se dobro organizira vrijeme sve se stigne pogo-tovo zato što mi volontiranje pruža unutarnje zado-voljstvo.Blanka: Koliko su mladi zainteresirani za volonti-ranje?Andrea: Mladi koji se susretnu s nekim volonterom i mjestom gdje se volontira često se žele uključiti u volonterski rad, dok oni koji nemaju nikakvih doticaja s volonterstvom rijetko će samoinicijativno početi volontirati. Blanka: Kakav je odaziv mladih za Info-centrom?

Andrea: S obzirom da je Info-centar na samom početku svog rada mladi još nisu dovoljno upoznati s postojan-jem Info-centra i mogućnostima koje nudi, zbog toga odaziv mladih nije izrazito velik no nadamo se da će uskoro porasti.Blanka: Što tebi znači ova nagrada?Andrea: Ova nagrada je nagrada za moj trud, a samim time je i poticaj za daljnji volonterski rad jer je moj trud primjećen.Blanka: I nešto za kraj!Andrea: Pozivam mlade da se uključe u volonterski rad jer on može pozitivno utjecati na svačiji život i njime se otvaraju mnoge mogućnosti za napredovanje u životu.

Blanka Bagarić

TehnOSfakultet

33

tuzla summer university

te kao i prethodnih godina okupio mnoge profesore i brojne studente sa univerziteta iz zemlje i inozemstva, a među njima bili smo i mi.

Tuzla se pokazala kao izuzetan domaćin, naš jedini zadatak bio je da organiziramo prijevoz do Tuzle, dok su smještaj, hrana i ostale studentske aktivnosti uključujući i dosta zabave bili naravno osigurani.Budući da se LJUT održavao u vrijeme ispitnih rokova, odlučili smo ga posjetiti samo jedan vikend u periodu od 06.-08. srpnja 07.

Odmah po dolasku u Tuzlu, u večernjim satima, dočekali su nas članovi organizacijskog odbora i smjestili u studentski dom, te su nas poveli u kratko razgledavanje najužeg centra grada i upoznavanje sa tuzlanskim noćnim životom. Budući da je Tuzla indus-trijski grad još uvijek je aktualan «korzo» i svi kafići se zatvaraju već nakon 23h. Međutim za nas kao i brojne sudionike ovog seminara bio je organiziran party zat-vorenog karaktera, gdje smo se imali priliku upoznati sa tuzlanskim pilsnerom.

Već rano ujutro u prostorijama Univerziteta održana su predavanja iz područja telekomunikacija i njezine primjene u elektrogospodarstvu «Linux kao alterna-tiva», Fakulteta elektrotehnike u Tuzli.

Nakon predavanja slijede šetnja gradskom jezgrom i upoznavanje s njezinom izrazitom slobodarskom tradicijom, te brojnim prepoznatljivim simbolima grada kao što su Most s kipovima, Bacač diska, Leda, kao i upoznavanje sa tuzlanskim nacionalnim jelima, te odlazak

LJETNI UNIVERZITET U TUZLI

Što je LJUT:

Ljetni univerzitet u Tuzli, je tradicionalna i u BiH je-dinstvena manifestacija, koja se ove godine održala po 12. put.Od 1994, Univerzitet u Tuzli i YSY iz Amsterdama (Nizozemska) su zajedno radili na različitim projek-tima. Jedan takav projekt je Internacionalni Ljetni Univerzitet Tuzla (LJUT) koji je po međunarodnim relativnim ocjenama označen kao vrlo značajan i dobro vođen projekt, koji je ujedno i jedinstven u jugoistočnoj Europi. Od 1996, svakog ljeta studenti iz Europe, Sjeverne Amerike i Australije sakupljaju se u Tuzli kako bi održali tečajeve iz različitih zn-anstvenih disciplina. Također se svake godine broj studenata, koji sudjeluje stalno povećava.

Program LJUT-a ima tri cilja.

Prvi cilj je razmjena informacija. Strani eksperti iz društvenih, tehničkih i prirodnih znanosti, prezentira-ju aktualna znanja i praktične rezultate kako studen-tima, tako i asistentima, profesorima i stručnjacima.Drugi cilj je da se stimuliraju internacionalni kon-takti koji će dovesti do novih projekata i inicijativa. Treći cilj LJUT-a je da se stvori polje za suradnju studenata iz cijele regije.Dvanaesti po redu Ljetni Univerzitet, LJUT Tuzla 2007. održao se u periodu od 02. 07. - 12. 07. 2007. a tema ovogodišnje manifestacije nosila je naziv ”En-ergija ... temelj budućnosti “ ,

TehnOS fakultet

34

na karting i kupanje na slanom Panonskom jezeru. Večernji sati ponovo su prošli u veselom raspoloženju.Nedjelja je bila rezervirana za roštilj izvan grada u Muškim vodama, te slijedi povratak u Osijek.Sve u svemu imamo samo riječi hvale i prekrasna sjećanja na ovo putovanje.

Danilović Jelena, Ivančić Nikolina,

Jovičić Andrej, Matas Ines, Meteš Ivan i Prka Marija.

TehnOSfakultet

35

Vlatka & Andreja: ‘’Prague challenge 2007’’

Stručnu praksu odradile smo u Češkoj, točnije u Pragu, na Institutu za kemijsku tehnologiju u trajanju od šest do osam tjedana gdje smo sudjelovale u određenim istraživač-kim projektima. Prava prilika za proširenje znanja jer smo na projektima samostalno radile te smo se susrele sa zaista odlično opremljenim laboratorijima.

Bile smo smještene u studentskom domu ‘’Sazava’’, 40-ak minuta vožnje metroom udaljenog od našeg radnog mjesta. U domu su bili smješteni i ostali studenti na stručnoj prak-si iz različitih zemalja (Njemačka, Španjolska, Portugal, Irska, Engleska, Mađarska, Danska, Norveška, Poljska, Malta, Japan, Kina, Kazahstan, Saudijska Arabija, Kanada, SAD, Ekvador, Kolumbija…šaroliko društvo:-) Nakon posla smo zajedno odlazili na rekreaciju, razgleda-vanja, posjet muzejima, izložbama – jer je Prag zaista grad koji puno nudi! Vikende smo često provodili na putovanji-ma, po Češkoj ili u inozemstvu, koje je za nas organizirao lokalni IAESTE odjel. Također, organizirali smo interna-cionalne partije na kojima su predstavljane različite zemlje s tradicionalnim jelima i pićima. To je bilo nezaboravno iskustvo, puno smo toga naučili i jako se dobro zabavili i svima bi to preporučili. Zato, ako imate priliku odraditi praksu na ovakav način, nemojte to propustiti!

TehnOS fakultet

36

Moja inozemna destinacija u kojoj sam odradila stručnu praksu bila je Turska,točnije Ege University u Izmiru (jedno od najboljih Sve-učilišta u toj zemlji), Faculty of Engineering, Department of Food Engineering. Odletjela sam za Tursku 17.srpnja., a vratila se 18. rujna 2007. i mogu reći da su mi ta dva mjeseca brzo prošla iako sam tamo bila jedini student na praksi. Smjestili su me u guest house Sveučilišta tako da mi je smještaj bio ravan onome u hotelu. Većinu prakse sam odradila na Kontroli kakvoće na projektu Dr.Oetkera radeći analize na kikirikijima i pistacijama, dok sam neko kraće vrijeme provela i na projektima koji su se radili na kolegiju Ambalaže i Biotehnologije. Jako sam zadovoljna što se tiče kvalitete moje prakse jer se moj mentor u surad-nji s profesorima i asistentima potrudio da mi svaki radni dan bude ispunjen. Turci su izuzetno gostoljubivi ljudi s velikim interesom prema našoj zemlji, ljudima i običajima tako da su se do-bro brinuli za mene, a mladi ljudi su poput nas, nisu sve djevojke zamotane u marame i jednako se kao i mi znaju dobro zabaviti. Izmir je ogroman i prekrasan grad smje-šten na obali Egejskog mora u kojemu živi preko 3 miliju-na ljudi tako da sam predvečer, kada se temperatura spusti na podnošljivih 30°C,imala što razgledavati. Obišla sam okolna turistička mjesta, Kusadasi, Efes, Cesme, nacio-nalni park (u kojem je dozvoljeno kupanje!), Canakkale-Troya, a zadnji vikend sam provela u Istanbulu koji je bio šećer na kraju.

Merhaba Turkey (by Blanka)

TehnOS

37

fakultet

Osječko Ljeto Mladih je organizacija s tradicijom, tradicijom dugom sada već dvadeset i sedam godina. Preu-zimanjem OLJM-a od Studentskog centra prije šest godina, Studentski zbor, podigao je samu organizaciju na novu razinu jer je osim samih koncerata i zabavnih sadržaja u raspored događanja uvrstio i radionice, predsta-ve i ostale sadržaje koje vode sami studenti. Tako je OLJM postalo festival koji uključuje kulturna i športska događanja koje vode sami studenti. OLJM ujedno je i najkapitalniji i najpoznatiji projekt u organizaciji Stu-dentskog zbora u Osijeku.Studenti, njih oko osamnaest tisuća, kreatori su i konzumatori OLJM-a. Njihova volja, želja za kvalitetnim, a ne samo kvantitativnim studentskim životom, u potpunosti se izražava kroz samu manifestaciju OLJM-a.

TehnOS fakultet

Stari studenti se javljaju u referadu koja vodi svojevrsnu, neslužbenu, evidenciju o zapošljavanju inženjera, te ponekada služi kao posredna stanica pri zapošljavanju. Također se mnogi inženjeri javljaju zbog upisa post-diplomskih studija. Novu stranicu referade svakodnevno uređuje gđa. Re-nata tako da uvijek ima pune ruke posla s obavijestima o ispitima, potpisima, rokovima i sl. Informatizacija (ISVU) je poboljšala rad referade, ali svejedno je velik posao ostao i na papirologiji. Resorno ministarstvo se pobrinulo za nove kompjutere i daljnju informatizaci-ju. Naš fakultet je spreman za uvođenje e-indeksa pa će već 2007./’08. svi studenti biti u sustavu ISVU, a to će dodatno olakšati posao gospođama iz referade. Osim rada sa studentima i administracije, još se brinu o dovoljnim količinama krede, produžnih kabela... Kod njih se može naći sve - od igle do slona! Iz studentskog kuta, gospođe Jasna i Renata čine studiranje ugodnijim!

Kristina HabschniedTatjana Ivančić

Studentska referada Prvi kat, prva vrata lijevo, soba 60-studentska referada Prehrambeno tehnološkog fakulteta. Dvije gospođe koje ovdje rade zovu se Jasna Marković (dipl. oec., voditeljica referade) i Renata Rašić (voditeljica studentskih poslova), a dobro su poznate svim studentima (pogotovo pod nazivima tete iz re-ferade). Ovaj fantastični dvojac uvijek ima puno po-sla, ali isto tako su uvijek na raspolaganju za sve ad-ministrativne poslove i probleme studenata. Iako na vratima piše da rad sa studentima traje od 9-12, ner-jetko se to produži po potrebi. Nađe se vremena i za ugodno čavrljanje s bivšim i sadašnjim studentima, ali i profesorima i asistentima jer svi vole svratiti u referadu. Uvijek nasmijana i dobro raspoložena gospođa Jasna odgovorila nam je na nekoliko pitanja pa smo tako saznale da u našoj referadi radi od 1989. godine, a od 2000. god. posao joj je olakšan jer je zaposlena i gospođa Renata koja je preuzela poslove sa studen-tima (na tzv. šalteru). Rad sa studentima je zanimljiv i opuštajući, a olakotna okolnost je to što naš fakultet nema ogroman broj studenata pa gotovo svakoga tko uđe u referadu znaju po imenu. Za vrijeme upisa je najveća gužva i to je najstresniji dio posla. Adminis-tracija je, kažu, dovoljno naporna i njima pa svojim studentima nastoje što više olakšati sve birokratske poslove. Inače, kontakti sa bivšim studentima se održavaju redovito i to su uglavnom poluprijeteljski odnosi na bazi poštovanja.

38