telekomunikacijska industrija
DESCRIPTION
Telekomunikacijska industrija. Milan deskar-škrbić Ivana ercegovac Marijana klišanin. 20. siječanj 2012. Uvod. snažan razvoj u protekla dva desteljeća digitalizacija, informatizacija, internetizacija, razvoj novih tehnologija (npr. smart phone) - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
MILAN DESKAR-ŠKRBIĆIVANA ERCEGOVAC
MARIJANA KLIŠANIN
Telekomunikacijska industrija
20. siječanj 2012.
Uvod
snažan razvoj u protekla dva desteljećadigitalizacija, informatizacija, internetizacija, razvoj
novih tehnologija (npr. smart phone)promjena tržišnih uvjeta – razbijanje monopolapromjena legislativa u SAD i EU (npr.
Telecommunications Act 1996)fiksna telefonija, mobilna telefonija, digitalna i satelitska
televizija, internetska-video telefonijaorijentacija na ekonomske karakteristike i ekonomsku
ulogu telekomunikacijske industrije (monopol, ljudski kapital...)
uloga monopola
Malo povijesti
SAD – razvoj modernih telekomunikacija1837. prvi komercijalni telegraf – Morse °& Henry1866. prvi prekooceanski telegraf1876. Bell – telefon
Bell Telephone Company American Telephone % Telegraph (AT&T) razvoj snažnog monopola
1901. – prvi radio (Nikola Tesla 1839.)1927./1929. prva televizija razvoj računalnih mreža i interneta 1960-ih i 1970-ih
ARPANET 1981. – prvi moderniji mrežni sustav
Telekomunikacije – prirodni monopol?
19. st. – državna pošta VS privatne poštanske i telegrafske kompanije (skupe i ograničenog dometa)
krajem 19. st. AT&T – prvi veliki regulirani monopol regulirane cijene u zamjenu za političku zaštitu od konkurencije preko 70 godina monopolističkog položaja
1960.-1990. – postepena liberalizacija telekomunikacijskih usluga snažan razvoj tehnologije nekoliko regulatora i smanjivanje prepreka za ulazak
1996. snažan antimonopolski zakon u telekomunikacijskoj industriji – American Telecommunication Act
velika uloga razvoja interneta i bežićnih mreža
Telekomunikacije i ekonomski razvoj (I)
velika uloga u procesu globalizacije“globalno selo”outsourscing – snažan razvoj Indije 1990ihsnižavanje troškova komunikacije i poslovanjautjecaj na razvoj novih industrijasnažan razvoj financijskih tržišta“knowledge-sharing” – World Knowledge
razvoj znanosti veća informiranost
predmet politoloških i socioloških istraživanja
Telekomunikacije i ekonomski razvoj (II)
empirijska istraživanja započinju 1960ih veliki broj istraživača pronašao čvrstu i pozitivnu korelaciju između
razvoja telekomunikacija i ekonomskog rasta Jipp, 1963; Hardy, 1980; Moss, 1981; Saunders et al., 1994; Lichtenberg,
1995; Greenstein & Spiller, 1996 kauzalnost?
profitabilne javne investicije – relevantan faktor rasta signifikantniji utjecaj u razvijenijim zemljama (viši stupanj
apsorpcije) telekomunikacije i rast –dvosmjerna veza
30 industrijaliziranih zemalja i 25 zemalja u razvoju
utjecaj na ekonomski rast redukcija troškova komunikacije, interakcije i poslovanja širenje tržišta novi proizovdni procesi (npr. just in time) kompleksniji menadžment multinacionalne kompanije organiziranije tržište kapitala
Telekomunikacije i ekonomski razvoj (III)
posljednjih 10ak godina razvoj sofisticiranijih ekonometrijskih metoda i statističkih softwera omogućuje postizanje statistički signifikantnijih rezultata
Shiu, A. i Lam, P.L. (2006.) dinamička panel analiza uzorak 105 zemalja u periodu 1980.-2006. – 2730
opservacija! razvijene zemlje: dvosmjerna veza zemlje u razvoje: jednosmjerna veza od BDP-a prema telekomunikacijama
policy recommendations za zemlje u razvoju viša ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu liberalizacija tržišta telekomunikacijskih operatera nije jedan od ključnih faktora rasta TFP-a moć apsorpcije ulaganja u obrazovanje i trening – ljudski kapital
Shiu, A.; Lam, P.L.: Causal Relationship between Telecommunications and Economic Growth: A Study of 105 Countries; Hong Kong University Paper, June 2008.
Telekomunikacije i ekonomski razvoj (IV)
Waverman, L.; Meschi, M.; Fuss, M. (2005.) analiza uloge telekomunikacija u zemljama u razvoju Social Overhead Capital (SOC) i ekonomski rast
cross-section analiza uzorak od 22 zemlje 1995. i 2003. proxy varijabla: stupanj penetracije i difuzije mobilne
telefonije zemlje s nižim stupnjem penetracije i difuzije mobilne telefonije
ostvaruju niže stope rasta prema hipotezi Barro i Romer – ulaganja u ljudski kapital imaju
visoki povrat, ali i opadajuće prinose konvergencija ovisi i o kvaliteti i dostupnosti telekomunikacijske
infrastrukture
Waverman, L.; Meschi, M.; Fuss, M.: The Impact of Telecoms on Economic Growth in Developing Countries; AEA, 2006.
Literatura
Shiu, A.; Lam, P.L.: Causal Relationship between Telecommunications and Economic Growth: A Study of 105 Countries; Hong Kong University Paper, June 2008.
Waverman, L.; Meschi, M.; Fuss, M.: The Impact of Telecoms on Economic Growth in Developing Countries; AEA, 2006.
Liberalizacija tržišta
2003. Zakon o telekomunikacijama 1. korak prema liberalizaciji tržište usuglašavanje sa standardima EU zaštita korisnika telekom usluga kraj monopola u fiksnoj telefoniji i duopola u mobilnoj
dolaskom konkurencije osnivanje jedinstvenog regulatornog tijela
Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAKOM) DJELOKRUG – upravljanje radiofrenkvecijskim spektrom, rješavanje
problematike radio-telekomunikacijske terminalne opreme, suradnja s inozemnim regulatornim tijelima u telekomunikacijama, te obavljanje stručnog nadzor nad pružanjem telekomunikacijskih usluga.
CILJ - osigurati uvjete za održivo tržišno nadmetanje u segmentu telekomunikacija, na dobrobit gospodarstva i svih građana RH.
Fiksna telefonija prije liberalizacije
Isključivi pružatelj usluga bio je HPT (HT) - monopol
Vrlo visoke cijene postojećih usluga
Ograničeno uvođenje novih usluga postojao samo ISDN i analogni pristup Internetu
veliki raskorak u odnosu na Europu
Internet prije liberalizacije
1991. službeno je započelo uvođenje interneta u RH
početak rada Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet, 1. pružatelja internet usluga (Internet Service Provider - ISP) kod nas, sljedećih nekoliko godina i jedini
studeni 1992. - uspostavljena prva međunarodna komunikacijska veza koja je CARNetova računala u Zagrebu povezala s Austrijom. Time je RH povezana na internet.
Pojavljuje se nekoliko vrlo malih pružatelja, zanemariv udio (Iskon, GlobalNet i sl.)
Mobilna telefonija prije liberalizacije
1990. 1. NMT mobilna mreža CRONET (099), popularni Mobitel
Sporo uvođenje novih tehnologija - 1997. GSM1999. dolazak prvog konkurenta - VIPnetSlijedi daljnje širenje GSM mreže, HT još uvijek u
povlaštenom položajuNeposredno prije početka liberalizacije Vipnet
zauzima 50,3% tržišta mobilne telefonije – duopol
Fiksna telefonija i Internet poslije liberalizacije
Kraj 2007. – tržišni udjeli u fiksnoj telefoniji: 88% T-HT, 12% svi ostali operateri (Optima je vodeći alternativni
operater)
Spor T-HT-a i Republike Hrvatske oko vlasništva infrastrukture problem s tajnim ugovorima prilikom prodaje Deutsche
Telekomu
Lipanj 2006. – T-HT kupuje Iskon (2. najveći pružatelj Internet usluga) – dvojbena odluka Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja posljedica: otežano djelovanje alternativnih operatera –
diktiranje cijene – korak unazad
Uvođenje vlastite infrastrukture od strane alternativnih operatera (skupa investicija – potreban veliki kapital, dugoročna isplativost)
Zadnjih godina došlo je do velikog širenja širokopojasnog pristupa Internetu (ADSL) zbog snižavanja cijene – T-HT i Iskon tržišni predvodnici (prikriveni monopol zbog istog vlasnika)
Operatori u nepokretnoj ( fiksnoj ) mreži
Udio operatera obzirom na broj korisnika
10 komercijalnih operatera HT , Amis Telekom,
B.NET Hrvatska,H1 Telekom, Iskon, Metronet, Optima Telekom, Primatel, VIPnet, Voljatel
1.593.794 ukupno korisnika
42,07 % gustoće 589.380 prenesenih
brojeva (rujan 2011.)
Glavni telekomunikacijski operatori u Hrvatskoj
Broj korisnika širokopojasnog pristupa internetu
• Konstantno pozitivan trend • Za dinamiku ovog dijela tržišta najzaslužniji su:
• povoljniji omjer cijena i kvaliteta usluge, • povećana dostupnost Interneta • stalno rastuća svijest korisnika o Internetu kao izvoru poslovnih, zabavnih i inih informacija
Mobilna telefonija nakon liberalizacije
1999. - na tržište ulazi VIPnet početak uvođenja novih usluga (GSM mreža – SMS, WAP
itd.) početak velikog povećanja broja korisnika mobilne telefonije
2001. - Deutsche Telekom postaje većinski vlasnik HT-a (rebranding u T-HT 2004.)
2005. - 3. mobilni operater Tele2 snižavanje cijena za više od 50% problemi: vrlo mala infrastruktura i ograničene usluge)
Nakon prvih 9 mjeseci 2008: T-mobile 46,4%, VIPnet 42,4% tržišnog udjela, Tele2 11,2%
Značajan napredak nakon liberalizacije – vrlo profitabilno područje telekomunikacijske industrije u RH - 120% penetracija tržišta! , ali i u cijelom svijetu
Inovativnost usluga i aplikacija – SMS placanje parkinga, ZET karata i sl.
Operateri u pokretnoj ( mobilnoj ) mreži
Udio operatera obzirom na broj korisnika
3 komercijalna operatora: HT, VIPnet, TELE2
5.422.339 korisnika 126,38 % gustoće 269.865 prenesenih
brojeva (2011.)
Glavni telekomunikacijski operatori u Hrvatskoj
Današnji stanje telekomunikacija - najave
Revolucija u svijetu najveći rast i motor cijelog tržišta telekomunikacija postao je brzi
internet i usluge koje se na njega nadopunjuju uvođenjem 4. generacije mobilne mreže internetski promet na
mobitelima postaje veći nego na računalima, podaci postaju dostupni uvijek i svuda, što potpuno mijenja način života s tehnologijom
gotovo svi mobilni operateri nude flat-tarife za pristup mobilnom internet
analitičari mobilnih i fiksnih operatera diljem svijeta - prvi put mobilni internet nadvladao fiksni
Hrvatska američka telekomunikacijska kompanija VelaTel planira graditi novu
nacionalnu bežičnu širokopojasnu mrežu kojom će konkurirati HTu i VIPnetu
plan –ožujku 2012. - 1. faza završena, spajanje prvih korisnika na novu mrežu VelaTel - bit će to 1.komercijalna 4G mreža u Hrvatskoj (kombinira Wimax i LTE
tehnologiju )
Današnji stanje telekomunikacija - najave
Širokopojasni internet Hrvatska - gustoća oko 18% - zemlje EU u prosjeku oko 30% nova Strategija razvoja širokopojasnog pristupa internetu u
Hrvatskoj od 2012. do 2015. godine Cilj - prevladati digitalni jaz između većih gradova i ruralnih sredina
koje su ostale daleko od blagodati brzog pristupa internetu Smanjenje cijena
u Europi prosječna cijena 1Mbps (megabita u sekundi) oko 17 kuna, u Hrvatskoj gotovo 100 kuna.
Povecanje prosječne brzine interneta Najbrži internet skandinavske zemlje - Finska 22 Mbps, Švedska 18,2
Mbps Hrvatska 2 Mbps
Fiksna mreža – pad broj korisnika – prelazak na mobilnu mrežu
Paketi telekomunikacijskih usluga – veći broj korisnika paketa i veća ponuda paketa od strane operatera
Prepreke razvoju telekomunikacija
Problemi telekom operatera (investitora) HAKOM daje prekratke rokove za usvajanje europskih zakonodavnih
regulativa nestalnost odluka koje država donosi - takva praksa onemogućuje
dugoročno planiranje porez na usluge mobilne telefonije danas iznosi 29 %
2009.-2012. uveden tzv. mobilni harač, krizni porez 2012. najava ponovnog uvođenje poreza od 6% na prihod od mobilne
telefonije, SMS i MMS poruka Smatraju da ih država u odnosu na druge industrije diskriminira i direktno
destimulira investicije Primjer HTa
prije krize - ulaganje u infrastrukturu iznosilo 18% bruto prihoda 2010. – smanjenje ulaganja za 500 milijuna kuna
rezultira – smanjenjem ulaganja u najnapredniju infrastrukturu i smanjenjem broja zaposlenih
zahtjevi operatera - ukidanje poreza u cilju oslobađanja investicijskih sredstava za razvoj optičke i LTE mreže
Zaključak
liberalizacija je snažno povećala telekomunikacijski promet zbog čega operateri moraju ulagati u usko grlo postojeće telekomunikacijske infrastrukture Broj prenesenih brojeva u pokretnoj i fiksnoj mreži se znatno povećao Udio HTa kao operatera nepokretnih mreža s obzirom na broj korisnika je po prvi put
krajem 2011. pao ispod 60%
zajedničko korištenje infrastrukture se stabiliziralo osigurana budućnost digitalnih elektroničkih medija rast širokopojasnog pristupa je postao zamjetan usluge dosegle europski standard IPTV (Televizija utemeljena na internetskom protokolu)
Od približno 1.5 milijuna kućanstava s TV uređajem u RH trenutno oko 40% koristi televizijske usluge nekog od kabelskih, IPTV ili satelitskih operatora.
Očekuje se stabilan rast novih IPTV korisnika.
Kada se zbroji i oduzme očito je da Hrvatska napreduje u smislu mobilnih tehnologija i općenito širenja IT-a