tema 9a-uvod u opticke metode.ppt
TRANSCRIPT
![Page 1: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/1.jpg)
OPTIČKE METODE U OPTIČKE METODE U ANALITIČKOJ HEMIJIANALITIČKOJ HEMIJIOPTIČKE METODE U OPTIČKE METODE U ANALITIČKOJ HEMIJIANALITIČKOJ HEMIJI
D. Manojlovic, Hemijski fakultet Beograd
![Page 2: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/2.jpg)
Optičke metode hemijske analize se zasnivaju na međusobnoj interakciji elektromagnetnog zračenja i ispitivane supstance.
Njihova glavna karakteristika je univerzalnost.
Pomoću optičkih metoda se mogu analizirati metali, legure, gasovi, rude, minerali, biološke supstance, organska jedinjenja, zemljište itd.
Pored toga se mogu analizrati udaljeni izvori zračenja (Sunce, zvezde i sl.)
![Page 3: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/3.jpg)
PODELA OPTIČKIH METODA
Spektroskopske:
EmisioneApsorpcione
Nespektroskopske
![Page 4: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/4.jpg)
Emisione metode:
-Spektrografija-Plamena fotometrija-Fluorimetrija-Rendgenska spektroskopija-Ramanska spektroskopija-itd.
![Page 5: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/5.jpg)
Apsorpcione metode:
-Kolorimetrija-Spektrofotometrija -AAS -itd.
Nespektroskopske metode:
-Polarimetrija-Refraktometrija -Turbidimetrija -Nefelometrija -itd.
![Page 6: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/6.jpg)
Kod emisionih metoda ispituje se elektromegnetno zračenje koje emituje ispitivana supstanca koja se na pogodan način pobudi (ekscituje)
Kod apsorpcionih metoda ispituje se zračenje koje je prošlo kroz analiziranu supstancu
![Page 7: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/7.jpg)
Kod nespektroskopskih metoda mere se neki drugi parametri zračenja ko što su:
ugao rotacije ravni polarizovanog zračenja –polarimetrija
indeksa prelamanja –refraktometrija
intenzitet rasutog ili rasejnaog zračenja –turbidimetrija i nefelometrija
![Page 8: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/8.jpg)
ELEKTROMAGNETNO ZRAČENJE
Elektromagnetno zračenje ima talasna i čestična (korpuskularna) svojstva
Koda se razmatra prostiranje ovog zračenja u prostoru (prelamanje, difrakcija i interferencija) talasna priroda elektromagnetnog zračenja postaje znatno jasnija.
![Page 9: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/9.jpg)
Kad se posmatra interakcija zračenja sa atomima i molekulima ispitivane supstance (apsorpcija ili emisija) onda moramo primeniti čestično (korpuskularno) razmatranje
Prema talasnoj slici elektromagnetno zračenje se predstavlja kao rasprostiranje oscilujućeg električnog i magnetnog polja u prostoru.
Pri tome vektor električnog polja osciluje normalno na ravan magnetskog polja kao i na pravac prostiranja zračenja.
![Page 10: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/10.jpg)
Skup svih tačaka koje osciluju u istoj fazi predstavljaju talasni front
Zamišljeni pravac normale na talsni front je zrak (svetlosni zrak)
Prostiranje talasa se često zbog jednostavnosti predstavlja pomoću zraka
Elektromagnetni talas: E vektor jačine električnog polja, H vektor jačine magnetskog polja
![Page 11: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/11.jpg)
Elektromagnetsko zračenje se karakteriše, brzinom prostiranja c, talasnom dužinom , frekvencijom , talasnim brojem i energijom E.
Talasna dužina predstavlja najmanje rastojanje između dve tačke koje osciluju u istoj fazi.
Jedinica za talasnu dužinu u SI sistemu je metar (m) ali se mogo češće primenjuje nanometar (nm).
~
![Page 12: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/12.jpg)
Frekvencija, predstavlja broj oscilacija u jedinici vremena.
Jedinica za merenje frekvencije je Hertz (Hz) i predstavlja jednu oscilaciju u jednoj sekundi. Veza između talasne dužine i frekvencije data je relacijom:
c 1~
C=2,9979·108 m·s-1
![Page 13: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/13.jpg)
Talasni broj, , predstavlja broj talasa na jedinici dužine, obično jedan centimetar.
Kao što smo naveli elektromagnetno zračenje ima i čestične (korpuskularne) osobine.
Prema korpuskularnoj teoriji svetlost se satoji od fotona koji se karakteristiše impulsom, spinom koji je jednak 1 i energijom E.
~
)( hp
![Page 14: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/14.jpg)
Energija fotona data je Planckovom formulom:
chhE
Jsh 3410)000036.0626176.6(
![Page 15: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/15.jpg)
SPEKTAR ELEKTROMAGNETNOG ZRAČENJA
Spektar elektromagnetnog zračenja je podeljen na oblasti:
![Page 16: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/16.jpg)
Podela je napravljena prema načinu dobijanja i detekciji zračenja pojedinih oblasti.
Energija zračenja pojedinih oblasti je znatno različita pa će prema tome biti i različite i promene koje se odigravaju pri interakciji zračenja pojedinih oblasti spektra sa atomima i molekulima ispitivane supstance.
Rentgensko zračenje: dovodi do promene energije elektrona koji se nalaze u unutrašnjim popunjenim orbitalama atoma i molekula.
![Page 17: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/17.jpg)
UV (ultraljubičasto zračenje): dovodi do energetskih promena valentnih elektrona atoma ili molekula supstance
Vis (vidliva oblast spektra): dovodi do energetskih promena valentnih elektrona u atomima i molekulima supstance
IC (infracrveno zračenje): dovodi do promene oscilacija atoma i molekula supstance a zračenje daleke (IC) oblasti dovodi do promene energije rotacije molekula supstance
Zračenje u oblasti ultrakratkih i kratkih radio talasa dovodi do promene orjentacije spina elektrona (elektronska paramagnetna rezonanca) ili jezgra (nuklearna magnetna rezonanca)
![Page 18: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/18.jpg)
X-Ray
![Page 19: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/19.jpg)
![Page 20: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/20.jpg)
![Page 21: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/21.jpg)
![Page 22: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/22.jpg)
PRELAMANJE I ODBIJANJE SVETLOSTI
Svetlost se u homogenoj sredini prostire pravolinijski
Brzina prostiranja svetlosti u optički ređim sredinama je veća nego u optički gušćim sredinama
Prilikom prelaska iz jedne sredine u drugu, na graničnoj površini svetlost se jednim delom odbija, a drugim delom prelama.
![Page 23: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/23.jpg)
Prelamanje svetlosti na granici dveju sredina
![Page 24: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/24.jpg)
Za odbijanje (refleksiju) i prelamanje (refrakciju) svetlosti važe Snellovi zakoni
Svetlost se sa glatkih površina odbija pod istim uglom pod kojim i pada na površinu
Pod upadnim, odnosno odbojnim uglom, podrazumeva se ugao između svetlosnog zraka i normale na površinu.
- Svetlost se prelama kad prelazi iz jedne sredine u drugu, u kojoj nema istu brzinu prostiranja kao u drugoj
![Page 25: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/25.jpg)
- Zrak koji na graničnu površinu padne pod pravim uglom (upadni ugao je nula) ne menja pravac kretanja (ne prelama se)
- Pravci upadnog i prelomnog zraka kao i normala na površinu leže u istoj ravni
- Odnos sinusa upadnog i prelomnog ugla jednak je odnosu brzina prostiranja svetlosti u te dve sredine, odnosno relativnom indeksu prelamanja jedne sredine u odnosu na drugu, .
n
![Page 26: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/26.jpg)
- Prilikom prelaska svetlosti iz optički gušće u optički ređu sredinu zrak se prelama od normale.
Pri nekom upadnom uglu i* prelomni ugao je r= 90o. Ako svetlosni zrak padne na graničnu
površinu pod uglom većim od ovog graničnog ugla neće prelaziti u drugu sredinu jer dolazi do totalne unutrašnje refleksije
nCC
ri
2
1
sinsin
![Page 27: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/27.jpg)
Totalno unutrašnje odbijanje; i*-granični upadni ugao
![Page 28: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/28.jpg)
Na pojavi totalne refleksije zasniva se primena povratnih prizmi, odnosno prizmi totalne refleksije.
Ove prizme mogu da skrenu zrak za 90° i 180° kao i da promene raspored zraka.
![Page 29: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/29.jpg)
Prizme imaju veliku primenu jer uspešno zamenjuju ogledala
Prednost ovih prizmi nad metalnim površinama (ogledalima) je u tome što prizme odbijaju svu svetlost koja na njih padne (kod ogledla je koeficijent refleksije uvek manji od jedinice).
Pored toga prizme su vremenski postojane jer kod ogledala dolazi do habanja metalnih površina
![Page 30: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/30.jpg)
INTERFERENCIJA SVETLOST
Interferencija svetlosti je pojava međusobnog pojačavanja ili slabljenja svetlosti u slučaju kada se dva svetlosna zraka nađu u istoj tački u prostoru.
Pojava interferencije svetlosti može se javiti u trajnom obliku samo sa koherentnom svetlošću (svi zraci osciluju u istoj fazi).
Može se smatrati da je koherentna ona svetlost koja se dobija iz izvora malih dimenzija (tačkastog izvora) kada se posmatra na udaljenosti koja je velika u odnosu na dimenzije izvora.
![Page 31: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/31.jpg)
![Page 32: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/32.jpg)
POLARIZACIJA SVETLOSTI
Kao što je već navedeno svetlost predstavlja elektromagnetni talas čiji električni i magnetni vektor osciluju normalno na smer prostiranja.
Kod bele svetlosti, smer oscilacija se idealno nepravilno menja, tako da se ni jednom smeru ne daje prednost i svi smerovi oscilacija su zastupljeni.
Kod polarizovane svetlosti postoje “povlašćeni” pravci oscilovanja
![Page 33: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/33.jpg)
Kod linearno polarizovane svetlosti oscilacije se dešavaju samo u jednom smeru u ravni koja je normalna na smer oscilovanja
Projekcija oscilacija ovako polarizovane svetlosti je prava
![Page 34: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/34.jpg)
Kod eleiptički odnosno cirkularno polarizovane svetlosti preovlađuju pojedini pravci oscilovanja, tako da projekcija odgovara elipsi odnosno krugu.
Svetlost može biti sastavljena od polarizovane i od prirodne komponenete.
Prirodna svetlost ima stepen polarizacije 0%, a potpuno polarizovana svetlost 100%.
![Page 35: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/35.jpg)
Linearno polarizovana svetlost se praktično dobija refleksijom sa površine staklene ploče ili pomoću optičkih prizmi koje su napravljene od materijala koji pokazuje dvojno prelamanje – Nickolova prizma
Islandski kalcit, turmalin i korund su prirodni kristali koji razlažu svetlost na dva linearno polarizovana zraka (redovni i neredovni)
Ovi zraci osciluju u dve ravni koje su međusobno normalne i ako se pomoću zaklona ili na neki drugi način jedan zrak ukloni dobićemo samo drugi zrak.
![Page 36: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/36.jpg)
Nickolova prizma- je načinjena od kosog paralelopipeda kristala islandskog kalcita koji je u ravni kraće dijagonale razrezan, izbrušen i zalepljen kanada balzamom (nD=1.54) Radovan zrak se potpuno prelama (nD=1.66) i apsorbuje se na zatamljenom zidu, dok neredovan zrak ima manji indeks prelamanja (nD=1.49) od kanada balzama i zato prolazi kroz taj sloj, samo je malo paralelno pomeren.
![Page 37: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/37.jpg)
DIFRAKCIJA SVETLOSTI
Pojava difrakcije (savijanja), kao i pojave interferencije i polarizacije karakteristične su za talasne procese
Difrakcija svetlosti je veoma složena pojava
Difrakcija se može shvatiti posmatranjem prostiranja svetlosti iz nekog izvora S kroz pukotinu a-b do ekrana (zaklona) K
![Page 38: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/38.jpg)
Kada bi se svetlosni zraci prostirali pravolinijski iz izvora S ka pukotini a-b onda bi na zaklonu K trebalo da bude osvetljena samo površina AB, pri čemu tačke A i B leže na pravcima SaA i SbB
Ovo važi samo ako pukotina a-b ima dovoljno velike dimenzije
![Page 39: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/39.jpg)
Ako je otvor a-b 0,3 mm i manji javlja se otstupanje od pravolinijskog i na zaklonu K se svetlost se javlja i van područja AB (do tačke C i D).
Pri smanjenju linearnih dimenzija pukotine a-b ova pojava dolazi sve više do izražaja i svetlost se sve više širi oko otvora AB
Kad se otvor još više smanji dolazi do pojave interferencije svetlosti i dobija se difrakciona slika od niza koncentričnih krugova.
![Page 40: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/40.jpg)
Ako je pukotina izdužna dobija se difrakciona slika od niza svetlih i tamih linija, ukoliko je svetlost monohromatska.
Ako se koristi polihromatska (bela) svetlost silka se sastoji od krugova ili linija različite boje između kojih se javljaju tamne oblasti
![Page 41: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/41.jpg)
Prema tome kod difrakcije polihromatske svetlosti dolazi do njenog razlaganja po pojedinim talasnim dužinama
![Page 42: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/42.jpg)
IZVORI ZRAČENJA
Izvori zračenja su sastavni deo svakog aparata koji se koristi kod optičkih metoda
Izvor zračenja može imati standard za kalibraciju skale talasnih dužina ili energetske osteljivosti spektralnih aparata.
Prema tipu spektra koji emituju izvori zračenja se dele na:- izvore koji emituju kontinualan; - izvore koji emituju diskontinualan spektar.
![Page 43: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/43.jpg)
Kontinualni spektar je okarakterisan neprekidnom raspodelom energije u širokom intervalu frekvencije bez oštrih linija i traka
Diskontinualni spektar se sastoji od niza odvojenih, manje ili više oštrih linija i traka
Oštra granica između ove dve vrste izvora ne postoji jer ima izvora koji u jednoj oblasti talasnih dužina emituju kontinualni spektar a u drugoj diskontinualni (vodonična lampa)
![Page 44: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/44.jpg)
Kod apsorpcionih metoda se uglavnom koriste izvori sa kontinualnim zračenjem, a kod emisionih izvori sa diskontinualnim zračenjem
Svi izvori zračenja krakterišu se spektralnom raspodelom energije zračenja i karakterom njene vremenske zavisnosti
![Page 45: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/45.jpg)
IZVORI KONTINUALNOG ZRAČENJA
Primenjuju se dva tipa izvora kontinualnog zračenja:
termički izvori iizvori sa električnim pražnjenjem
TERMIČKI IZVORI
U termičke izvore spadaju lampe sa zagrevanom niti, štapićem ili spiralom
![Page 46: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/46.jpg)
Zagrevno telo je najčešće napravljeno od teško topljivih metala (W), njihovih legura ili oksida pojedinih metala
Usijana nit ovih lampi, koje se približno ponašaju kao crno telo, emituju kontinualan spektar sa energetskom raspodelom koja je određena temperaturom tela
![Page 47: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/47.jpg)
Maksimum emisije zračenja se pomera ka nižim talasnim dužinama kada temperatura u usijanom telu raste
Prema Wienom zakonu pomeranja:
Tconst.
max
![Page 48: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/48.jpg)
Spektralna raspodela zračenja crnog telapo Planckovoj formuli
![Page 49: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/49.jpg)
Energija zračenja koje emituje crno telo u jedinici vremena po jedinici površine data je Stefen-Boltzmanovim zakonom:
gde je -koeficijent proporcionalnosti, a za realna tela važi:
gde je -emisioni koeficijent (emisivnost) koji je za realna tela manji od jedinice
W
4TkW k
4TkeW
e
![Page 50: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/50.jpg)
Od kontinualnih izvora zračenja široku primenu imaja volframova lampa (u vidljivoj i UV oblasti), Nernstov i globar štapić (u IC oblasti)
Volframova lampa se sastoji od evakuisanog staklenog balona ili balona sa inertnim gasom u kome se nalazi volframovo vlakno
Napajanje lampe se izvodi stabilizovanim naponom od 6 V i jačinom struje od 45 A, a usijano vlakno emituje zračenje u oblasti od 320 – 1100 nm
![Page 51: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/51.jpg)
Nernstov štapić je cilindrični štapić veličine 30x(1-3) mm izrađen od smese ZrO2 (80%) i ThO2 (10%) sa primesama drugih oksida (MgO, CaO)
Na kraju štapića se nalaze Pt-elektrode na koje se dovodi napon od 100 V
Na sobnoj temperaturi štapić ima veliki otpor i napon od 100 V nije dovoljan da ga usija, pa se zbog toga prethodno zagreva do oko 1000 K kada mu se otpor znatno smanjuje i njegovo dalje zagrevanje se odvija na račun električne struje.
![Page 52: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/52.jpg)
Radna temperatura mu je oko 1600 K
Globar štapić je napravljen od silicijum-karbida i u zavisnosti od namene njegove dimenzije variraju (u dužini od 25 do 100 mm a u prečniku od 0,8 do 5,0 mm)
Radni napon je od 30 - 50 V, a jačina struje od 5-6 A
Ne zahtevaju prethodno zagrevanje zbog znatno manjeg otpora a radna temperatura im je obično oko 1300 K
![Page 53: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/53.jpg)
Spektralna raspodela Nernstovog i globar štapića
![Page 54: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/54.jpg)
Izvori kontinualnog zračenja sa električnim pražnjenjem
Gasna pražnjenja mogu imati kontinualni i diskontinualni spektar zračenja.
U ovu grupu spadaju vodonična i deuterijumska lampa koje se sastoje od kvarcne cevi napunjene vodonikom ili deuterijumom u kojima se izvodi pražnjenje pri pritisku od nekoliko milibara.
U spektroskopskoj praksi se primenjuju visokonaponske (2-3 kV i 1 A) niskonaponske lampe (220 V uz DC ili AC napajanje).
![Page 55: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/55.jpg)
Niskonaponske su jednostavnije za upotrebu i daju intenzivnije spektre
Deuterijumske lampe imaju veći intenzitet kontinualnog spektra od vodoničnih lampi istih karakteristika
Opseg primene vodoničih lampi je od 200 do 380 nm, a deuterijumskih od 185 do 200 nm
Na većim talasnim dužinama vodonične lampe daju diskretan spektar i služe za proveru kalibracija skala talasnih dužina kod spektralnih aparata.
![Page 56: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/56.jpg)
Deuterijumske lampe se koriste u atomskoj apsorpcionoj spektrofotometriji (AAS) za korekciju pozadinskog zračenja
Karakteristike izvora kontinualnog zračenja se menjaju sa promenom talasne dužine pa je za širu oblast neophodno koristiti različite izvore zračenja
U obalsti od 200-1000 nm koriste se vodonična i volframova lampa.
![Page 57: TEMA 9a-UVOD U OPTICKE METODE.ppt](https://reader034.vdocuments.net/reader034/viewer/2022051521/58495c5b1a28aba93a8df611/html5/thumbnails/57.jpg)