GODI

NA X

•

BRO

J 90

• 1

5. V

I. 2

010.

T E M A B R O J A ( s t r a n i c a 7 - 1 8 )

15. obljetnicaobnove rada Komore15. obljetnicaobnove rada Komore

k a z a l o

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G “ B O N A M A R K “ • A M R U © E V A 1 0

• t e l / f a x 0 1 / 4 9 2 2 9 5 2 , t e l 0 1 / 4 8 1 8 6 0 3 , 4 8 1 8 6 0 0 • e m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

L I J E » N I » K E N O V I N E 9 0 • 1 5 . l i p n j a 2 0 1 0 .

3

i m p r e s u m

“LijeËniËke novine“ su glasilo Hrvatske lijeËniËke komoreza staleπka i druπtvena pitanja. »lanovi ih dobivaju besplatno.Godiπnja pretplata: 400,00 kn. PojedinaËni broj 50,00 kn.

LIJE»NI»KE NOVINEGlasilo Hrvatske lijeËniËke komore

ADRESA UREDNI©TVA10000 Zagreb, ©ubiÊeva 9, HrvatskaGLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK

Prof. dr. Æeljko PoljakVlaπka 12, 10000 Zagreb

e-mail:zeljko.poljak@zg.t-com.hrTAJNIK REDAKCIJE

Dr. sc. Draæen PulaniÊ, dr. med.Naklada 17.000 primjeraka

MEDICAL NEWSFOUNDER AND PUBLISHER

The Medical Chamber of CroatiaADDRESS

10000 Zagreb, ©ubiÊeva 9, CroatiaEditor-in-chief Professor Æeljko Poljak, M.D.

Published in 17.000 copies

Rukopisi se πalju na adresu:“LijeËniËke novine HLK“, 10000 Zagreb, ©ubiÊeva 9/ III,

e-mail: hlk@hlk.hr ili izravno uredniku.»lanci ne podlijeæu recenziji i uredniπtvose ne mora slagati s miπljenjem autora.

»lanci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za Ëlanove Komore besplatan.

UPUTA SURADNICIMA

LIJE»NI»KA KOMORA NA INTERNETU:www.hlk.hr • e-mail:hlk@hlk.hr

Hrvatska lijeËniËka komoraTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

Redakcija01/ 45 00 848 (novinarka Borka Cafuk)

UREDNI»KI ODBOR

IZDAVA»KI SAVJET

Oblikovanje A. Boman ViπiÊTisak "Mediaprint - Tiskara Hrastic d.o.o."

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiod 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj:534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene uovom broju "LijeËniËkih novina", cjelokupni odobrenisaæetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputasukladni su Ëlancima 16. i 22. Pravilnika o naËinuoglaπavanja i obavjeπÊivanja o lijekovima, homeopatskimi medicinskim proizvodima (NN br. 62/05).

Draæen BorËiÊ • Nikolina BudiÊBorka Cafuk • Egidio ΔepuliÊ

Stella FatoviÊ FerenËiÊ • Josip JeliÊSlavko LovasiÊ • Adrian LukendaIngrid Márton • Hrvoje Minigo

Mladen PetroveËki • Draæen PulaniÊDario Sambunjak • Katarina Sekelj KauzlariÊ

Ivica VuËak

Prim. dr. Draæen BorËiÊNikolina BudiÊ, dipl. iur.Prim. dr. Egidio ΔepuliÊMr. sc. Dubravko FurlanProf. dr. Herman Haller

Prim. dr. Josip JeliÊProf. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureπa

Prim. dr. Vjekoslav MahovliÊPrim. dr. Hrvoje Minigo

Prim. dr. Dragomir PetricProf. dr. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊ

Dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊPrim. dr. Hrvoje ©obat

RIJE» PREDSJEDNIKA ..... 5

IZ KOMORE ..... 7Godiπnja skupπtina - sveËani i radni dio • 11. sjednica VijeÊa

31. sjednica Izvrπnog odbora • 32. sjednica Izvrπnog odbora

Stav o ugovorima s HZZO-om • U srpnju radionica u Motovunu • Povjerenstvo KarlovaËke æupanije

Sastanak s udrugama lijeËnika u HZZO-u • Aplikacija za izobrazbu lijeËnika na internetu

IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ..... 32KUZ protiv spajanja bolnica • Sjednica VijeÊa HZZO-a • MetaboliËki sindrom • Nagrada akademiku Reineru

Lijekovi i etika • Informatizacija PZZ-a u GospiÊu • Sajam „Medicina i tehnika"

Meunarodni dani presaivanja organa, hepatitisa, celijakije, πtitnjaËe, melanoma

Hrvatski oftalmolozi na europskom ispitu • Kongres hrvatskih kirurga

IZ UDRUGE POSLODAVACA U ZDRAVSTVU ..... 42Poslovanje zdravstvenih ustanova i aktualna pitanja zakonodavne prakse

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 45

LIJE»NICI U SVIJETU ..... 56Skupπtina Komore njemaËkih lijeËnika

NOVOSTI SA STRU»NIH SKUPOVA ..... 57Medikamentalizacija æivota

Sigurnost krvi i krvnih pripravaka

DOMETI HRVATSKE MEDICINE ..... 58Invazivno monitoriranje i operacija mozga kod epilepsije

SVINJSKA GRIPA ..... 60Godina dana nakon objave gripe A H1N1 09

ANTROPOLOGIJA ..... 67Cirkumcizija

DRUGO MI©LJENJE ..... 70Metamedicinska provjera opravdanosti ciljeva medicine

COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ..... 73

MEDICOPOLIS ..... 75Hvala Vam, gospodine predsjedniËe!

NA©I ZABORAVLJENI MEDIKUSI ..... 76Kajetan BleËiÊ i rijeËko zdravstvo

IZ POVIJESTI MEDICINE ..... 80Patocenoze Mediterana

KRATKA LIJE»NI»KA PRI»A ..... 84MaljkoviÊ: Δale i njegova motika

BIOPATOGRAFIJE ..... 86SrËane bolesti hrvatskih skladatelja

IZ FITOTERAPIJE ..... 87LijeËenje hiperplazije prostate

RELIKVIJE RELIKVIARUM ..... 89Bolnica u Pakracu

KALENDAR STRU»NOG USAVR©AVANJA ..... 91

5vlasti. Uskrativπi suglasnost na akte koji su re-gulirali pitanje zakupa lijeËniËkih ordinacija,Komora je izazvala izmjene zakona i ukidanjeprakse davanja svoje suglasnosti. Ostavljenanam je moguÊnost davanja neobvezujuÊegmiπljenja, πto je znaËajno oslabilo utjecajstruke na donoπenje vaænih odluka u sustavu.Time se, meutim, poveÊala odgovornostonih koje odluke donose Ëesto unatoË protiv-ljenju struke.

DjelujuÊi tijekom petnaest godinaobnovljenoga rada naπe Komore postali smoi te kako svjesni potpuno suprotnih oËekivanjasubjekata u sustavu zdravstva. »lanstvo odsvoje organizacije oËekuje bezuvjetnu zaπtituna svim poljima rada i djelovanja lijeËnika,

zdravstvena vlast oËekuje bezuvjetnu podrπkusvim svojim odlukama i spremnost da sankci-onira lijeËnike, a oporba bezuvjetno kritiziranjeprijedloga i postupaka vlasti. Sami pacijentitraæe pak bezuvjetnu potporu i zaπtitu, te osi-guranje kvalitete i sigurnosti zdravstvene us-luge. Pacijenti i javnost ponekad nekritiËnooËekuju sankcioniranje lijeËnika, naπih Ëlanova.Ovako opreËna oËekivanja teπko je zadovoljiti.

Meutim, slaveÊi petnaestu obljet-nicu obnovljenoga rada naπe Komore mislimda moæemo biti zadovoljni, pa i ponosni. Ko-mora je, ponajprije zahvaljujuÊi angaæmanubrojnih kolegica i kolega, svojih Ëlanova,postala respektabilna institucija koja znaËajnosudjeluje u poboljπanju zdravstvenog sustavai kvalitete zdravstvene zaπtite.

Istodobno je postigla velik stupanjkoordinacije djelovanja s drugim komorama,posebice s onima u zdravstvu, a pozicioniralase kao jedna od vodeÊih lijeËniËkih komora u

regiji. Kao predsjednik Komore znam kolikotoga naπi Ëlanovi oËekuju od svoje Komore iznam da je to uvijek viπe nego li je objektivnomoguÊe postiÊi. Djelovanje Komore jasno jeodreeno zakonom utvrenim ovlastima pau nekim prilikama naprosto nije moguÊe os-tvariti viπe, iako i sam imam dojam da smomogli ponekad postupiti na neki drugi, moædabolji naËin. Potpuniji osvrt na 15 godina radai godiπnje izvjeπÊe o radu u razdoblju izmeudvije sjednice Skupπtine moæete proËitati naiduÊim stranicama.

Kako je sad joπ jedna redovita sjed-nica Skupπtine Komore iza nas, moæemo bitizadovoljni zakljuËcima i odlukama. Delegatiiz svih æupanija i Grada Zagreba raspravljali su

• Svojim potpisom car Franjo JosipPrvi potvrdio je 20. studenoga 1891. Zakono ustrojavanju lijeËniËke komore u njemaË-kim, poljskim, Ëeπkim, slovenskim i hrvatskimpokrajinama velike Austro-Ugarske monarhije.ZadaÊa lijeËniËke komore bila je: „ZastupatilijeËniËka stajaliπta, udijeliti svoj savjet ozdravstvenim poslovima kad bi ga Vlada tre-bala i pitala, a dopuπteno je i to uËiniti i svo-jom inicijativom."

Nakon burnih godina samih po-Ëetaka rada, lijeËniËka komora Dalmacije, aposlije Hrvatske i Jugoslavije, osnaæila je svojutjecaj i do 9. sijeËnja 1946. neprekidno dje-lovala u korist svoga Ëlanstva. Koliko su za-pravo strukovne komore u zdravstvu bile kaoprofesionalne staleπke asocijacije ugledne ismatrane stoæerima obrane interesa svojestruke svjedoËi i Ëinjenica da su 1946. poseb-nim dekretom tadaπnjih vlasti bile ukinute, anjihova imovina oduzeta. Posljedice tih nepra-vednih odluka vlasti trpimo i danas!

Ipak, lijeËniπtvo u Republici Hrvat-skoj je - zahvaljujuÊi novim povijesnim prili-kama i svojim osnivaËima Hrvatskom lijeËniË-kom zboru i Medicinskim fakultetima u Za-grebu i Rijeci - dana 27. lipnja 1995. odræaloprvu sjednicu Skupπtine obnovljene lijeËniËkekomore. Prisustvovalo joj je 110 delegata kojisu usvojili Statut komore i s odobravanjemsasluπali izlaganje tadaπnjeg ministra zdrav-stva prof. dr. Andrije Hebranga koji je skuppozdravio rijeËima: "Komora treba biti mostizmeu dræave, organa uprave i lijeËniËkogstaleæa, jer do sada lijeËniËki staleæ nije dovolj-no ili nije uopÊe sudjelovao u donoπenju pre-sudnih odluka koje se tiËu lijeËniËkog staleæa."VeÊ tijekom prve godine obnovljenog radaKomora se suoËila s posljedicama svoga pre-oπtro iskazanog neslaganja s prijedlozima

DesetljeÊe i polobnovljenog radanaπe Komore

rijeË predsjednika

rijeË predsjednika

6

mora u SR NjemaËkoj putem jednog povjeren-stva rjeπava sporove, a njihovo miπljenje uglav-nom prihvaÊaju osiguravajuÊa druπtva kojatrebaju dati odπtetu. Ovakav naËin rjeπavanjasporova smanjuje broj sudskih procesa, ali jebitno napomenuti da je za to potrebno pri-lagoditi Ëitav pravosudni sustav.

Sve nas se jako se dojmio posjetbolnici u Vukovaru, gdje nas je primila ravna-teljica dr. Vesna Bosanac, kojoj se i ovom pri-likom zahvaljujem. Svi smo bili jako potresenividjevπi u muzeju vukovarske bolnice πto susve proæivljavali naπe kolege doktori zajednos ostalim bolniËkim osobljem i svojim pacijen-tima za vrijeme rata. Moæemo trajno biti po-nosni na njih.

Na kraju, drage kolegice i kolege,sada kada je zapoËela osma godina moga radakao predsjednika, vjerujem da Êemo imatisnage i mudrosti da u ovim teπkim vremenimauzdignutih Ëela ponosno uemo u Europskuuniju. To dugujemo svim kolegicama i kolega-ma koji su svoj rad i svoje æivote ugradili upovijest.

Vaπ predsjednik,prim. dr. Hrvoje Minigo

•••••

su takve izjave potpisale. Kolegama koji susudjelovali neposredno u pregovorima - pr-vom dopredsjedniku komore prim. JosipuJeliÊu i predsjedniku KoHOM-a dr. MarijuMalnaru, ali i kolegama koji su sudjelovali urazgovorima u ime HZZO-a, posebice dræav-nom tajniku dr. Draæenu JurkoviÊu - zahva-ljujem se na uloæenom trudu i energiji i molimih s poloæaja predsjednika Komore da jedna-kim pristupom nastave pregovarati i oko joπnedefiniranih uvjeta rada lijeËnika na terenu.Ovo se ponajprije odnosi na dvojbe oko orga-niziranja Centra opÊe medicine u domovimazdravlja te na sramotno niske naknade kojesu predviene za jedan sat rada lijeËnika ureËenom obliku organiziranja rada, a na kojeje opravdano upozorio i predsjednik naπegPovjerenstva za primarnu zdravstvenu zaπtituprim. Dragomir Petric.

I ove godine ostvaren je susret s do-ktorima iz Mainza. U organizaciji zagrebaËkepodruænice Hrvatskog lijeËniËkog zbora naËelu s prim. Vjekoslavom MahovliÊem bilismo u posjeti Slavonskom Brodu, Osijeku, Vu-kovaru i Iloku. Na Medicinskom fakultetu uOsijeku kolege iz Mainza odræali su Ëetiri zani-mljiva predavanja. Iznimno zanimljiva bila supredavanja o kontroli kvalitete u bolnicamai rjeπavanju sporova pri sumnji na lijeËniËkugreπku. Zanimljivo je i za nas pouËno da Ko-

o vaænim pitanjima, te prihvatili sva izvjeπÊanaπih tijela. Istina, bilo je disonantnih tonova,nekih neutemeljenih kritiziranja, ali sve je todio demokracije πto samo jaËa naπe zajedniËkodjelovanje. SluπajuÊi izlaganja nekih delegatarazmiπljao sam kako na terenu nikad nijedovoljno obavijesti i informacija. Zato je ob-novljena i modernizirana web stranica doπlau pravom trenutku. Istodobno, osigurali smomoguÊnost koriπtenja stranice na engleskomjeziku, te moguÊnost oglaπavanja na naπojnaslovnici uz odreenu naknadu.

Skupπtina je, na moje veliko zado-voljstvo, utvrdila povoljne Ëlanske uvjete zanaπe mlade kolege pripravnike; dok su u tomstatusu oni Komori ne plaÊaju Ëlanarinu. Je-dnako tako, skupπtina je jednoglasno odluËilao kupnji novog poslovnog prostora Komoreu Zagrebu te ovlastila VijeÊe i veÊ imenovanuradnu grupu da nastavi rad na tom zadatku.Ponosim se Ëinjenicom da je u mom drugommandatu, na samu obljetnicu rada Komore,doπlo do ovako velikog pomaka, makar je tajna neki naËin ubrzan prijetnjom deloæacijenaπeg ureda iz ©ubiÊeve ulice broj 9. Na æa-lost, iako smo sanjali da Êemo dobiti povratnasilno nam oduzetih stanova iz HrvatskoglijeËniËkog doma koji su gradili naπi prethod-nici, sud je odluËio drugaËije. Dva puta smozalaganjem svojih odvjetnika, kao i velikimosobnim angaæmanima, izbjegli deloæaciju,ali bojim se da to viπe neÊe biti moguÊe. Jed-nom rijeËju, stan u Hrvatskom lijeËniËkomdomu dodijeljen je nekom drugom i taj nasima pravo iseliti, nakon πto nije pristao na pre-govor oko moæebitnog najma prostora ukome sada djeluje naπ ured. SreÊom, odluË-nim reagiranjem i razumnom prosudbom na-πih delegata, kojima se ujedno zahvaljujem naovoj reakciji, jednako kao i predsjedniku skup-πtine dr. Anti ÆupanoviÊu, dovrπit Êemo po-stupak kupovine svoga prostora i slaviti dvade-setu obljetnicu obnovljenoga rada u vlastitom,funkcionalno prilagoenom, a lijeËnicimaprimjerenom prostoru.

Nakon nekoliko mjeseci teπkih pre-govora, koji su na trenutke bili neugodni kakoza naπu organizaciju tako i za mene osobno,uspjeli smo uz pomoÊ kolega iz gotovo svihudruga lijeËnika primarne zdravstvene zaπtiteostvariti znatno povoljnije akte za ugovaranjes Hrvatskim zavodom za zdravstveno osigura-nje (objavljeni su u najnovijem broju Narodnihnovina). Æao mi je πto se ovakvi pomaci ostva-ruju na neprimjeren naËin, Ëesto uz neuteme-ljene kritike Komore i mene osobno, a pone-kad i uz uvrede na granici klevete. Mislim daovakva komunikacija meu nama, lijeËnicimai visoko obrazovanim graanima, nije dopu-stiva, ali ona najbolje govori o osobama koje Naslovnica Spomen-knjige povodom 10-godiπnjice obnovljenog rada Komore

iz komore

7

iju komora i da je to jedini naËin da se izboreza bolji status svih zdravstvenih djelatnika.

Udruzi poslodavaca u zdravstvu,kao i Komori, u interesu je da naπe zdravstvodobro funkcionira, a bez lijeËnika ono to nemoæe, naglasio je predsjednik UPUZ-a prof.dr. Vlado JukiÊ.

SjeÊam se konstituirajuÊe sjedniceKomore, rekao je predsjednik HrvatskoglijeËniËkog sindikata dr. Ivica BabiÊ. S drugestrane, ministar zdravstva mr. Darko Milino-viÊ, nastavio je BabiÊ, nije naπao za shodnoza pojaviti se na ovoj sveËanoj skupπtini.

Vlada RH bacila je rukavicu u licegraanima, a sindikati su bacili kocku - idemopreko Rubikona, istaknuo je BabiÊ te dodaoda je u tijeku prikupljanje potpisa za referen-dum o zadræavanju vaæeÊih zakonskih odredbio produæenoj primjeni pravnih pravila sadræa-nih u kolektivnim ugovorima i o otkazivanjukolektivnih ugovora. Predsjednica Koalicije

udruga u zdravstvu dr. sc. Mensura DraæiÊnaglasila je da je KUZ-u jako stalo do suradnjesa zdravstvenim radnicima. KUZ ima potpisanSporazum s Komorom koji je pridonio da kaoudruæeni pacijenti traæimo i naemo svojemjesto u druπtvu, svugdje gdje moæemo una-prijediti sustav, rekla je DraæiÊ.

Suradnja izmeu Hrvatske odvjet-niËke komore i lijeËniËke komore poËela jekada se osnivala lijeËniËka komora, prisjetiose izvrπni tajnik Hrvatske odvjetniËke komoredipl. iur. Darko Horvat. ©to reÊi o dvije pro-fesije koje su razliËite a imaju dodirnih toËakaosim da lijeËnici lijeËe duh i tijelo, a odvjetnicibi trebali lijeËiti pravo. ZahvaljujuÊi lijeËniËkojprofesiji, u naπoj profesiji moæemo steÊi novaznanja uËeÊi od lijeËnika sudskih vjeπtaka,zahvaljujuÊi kojima bolje obavljamo svoj po-sao, zakljuËio je Horvat.

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo osvrnuo se na 15 godina obnov-

ljenoga njezina rada. Donosimo predsjednikovpovijesni osvrt u cijelosti.

Iz burne povijesti Komore

Potpisom Cara Franje Josipa I 20.studenog 1891. stupio je na snagu Zakon oustrojavanju lijeËniËkih komora u njemaËkim,poljskim, Ëeπkim, slovenskim i hrvatskim po-krajinama. ZadaÊa im je bila: "Zastupati lijeË-niËka stajaliπta, udijeliti svoj savjet o zdrav-stvenim poslovima kad bi ga Vlada trebala ipitala, a dopuπteno je i to uËiniti i svojom ini-cijativom."

Odlukom Ministarstva unutraπnjihposlova u BeËu 26. svibnja 1893. ustrojena jeLijeËniËka komora za Dalmaciju sa srediπtemu Zadru, glavnom gradu Kraljevine Dalmacije,ali ona nije djelovala. Novom Odlukom Mi-nistarstva unutraπnjih poslova u BeËu 11. listo-pada 1902., a na molbu veÊine dalmatinskih

• Komora je tijekom 15 godina odobnove rada na dobrobit kolega i zdravstvau cjelini dosegla razinu potrebnu da poËnena sebe preuzimati i druge javne ovlasti kakobi se u narednim godinama mogli odvojitidræavna administracija i struËni dio, izjavio jedræavni tajnik Ministarstva zdravstva i socijal-ne skrbi dr. Ante Zvonimir Golem na obilje-æavanju 15. obljetnice obnove rada Komoreu okviru sveËane godiπnje Skupπtine odræane12. lipnja u Hrvatskom lijeËniËkom domu uZagrebu. Komora je perjanica svih profesijau zdravstvu i trebala bi iÊi uvijek jedan koraknaprijed, dodao je.

Suradnja Komore i Akademije me-dicinskih znanosti Hrvatske nuæna je i uvijekje bila uspjeπna, istaknuo je njezin predsjednikakademik Æeljko Reiner te dodao da je pono-san πto je sudjelovao u stvaranju Komore kadaje raen prvi Zakon o zdravstvenoj zaπtiti.

Zamjenica proËelnika Ureda zazdravstvo i socijalnu skrb Grada Zagreba dr.Lidija HrastiÊ Novak rekla je da je u posljed-njih deset godina suradnja s Komorom sveintenzivnija. Premda se ne slaæemo u svemu,nastavila je, postiæemo dogovore πto je i naj-vaænije.

Razlika izmeu datuma osnivanjaHrvatske komore dentalne medicine i Hrvat-ske lijeËniËke komore svega je dva, tri dana,i od samog poËetka obje komore izvrsnosurauju, izjavio je zamjenik predsjednikaHrvatske komore dentalne medicine prof. dr.Pavel Kobler. Vaæno je da kolege, naglasioje Kobler, prepoznaju da komore nisu samesebi svrha veÊ su ovdje da πtite staleæ i radeu njegovu korist. Predsjednica Hrvatske ko-more fizioterapeuta Mirjana GrubiπiÊ istak-nula je da se nada daljnjoj dobroj suradnji ob-

SveËana godiπnjaskupπtina Komorei 15. obljetnicaobnove njezina rada

Dr. A. Z. Golem: Komora trebapreuzeti i druge javne ovlasti

Borka Cafuk

iz komore

8

i o samom radu lijeËnika. SveuËiliπnim profe-sorima, docentima i asistentima nije dozvo-ljeno da primaju koje drugo plaÊeno namje-πtenje. Isto vrijedi i za ravnatelje kliniËkihbolnica. Svim ostalim lijeËnicima bilo je doz-voljeno primiti joπ jedno plaÊeno mjesto. Sva-kom lijeËniku uz vrπenje privatne lijeËniËkeprakse bilo je dopuπteno joπ jedno fiksno javnonamjeπtenje i joπ jedno pauπalno honorarnonamjeπtenje.

Zakonom o lijeËnicima od 1931.utvruje se novi ustroj lijeËniËkih komora uKraljevini Jugoslaviji, a iste godine na Skupπtinikomore u Splitu raspravlja se o pitanju stranihdræavljana, poglavito ruskih i talijanskih kojisu obavljali praksu na teritoriju Primorske ba-novine. Pohvaljena je suradnja s Banskim sa-nitetskim savjetom jer ni jedna sjednica togatijela vlasti nije odræana bez predstavnika ko-more. Raspravljalo se i o raznim natjeËajima,imenovanjima, gradnji bolnica i zdravstvenihstanica. Raspravljalo se i o djelovanju zdrav-stvenih udruæenih opÊina kao lokalne vlasti,a odreen je i delegat komore za Financijskudirekciju u Splitu koji Êe raspravljati o rekla-macijama lijeËnika u sluËaju oporezivanja.Presuivalo se i o meusobnim sporovimaopÊinskih lijeËnika. Svih deset lijeËniËkihkomora Kraljevine Jugoslavije udruæilo se 10.travnja 1931. u Savez lijeËniËkih komora kaovrhovnu staleπku instituciju i stalno savjeto-davno tijelo Ministarstva narodnog zdravljau svim lijeËniËkim pitanjima. Savez je pokre-nuo i tiskao svoj Glasnik.

Na kongresu Jugoslavenskog lijeË-niËkog druπtva 1933. daje se potpora SavezulijeËniËkih komora i protestira se protiv odlukeGlavnog sanitetskog savjeta (na razini dræave)koji nije uzeo u obzir prijedlog "πto ga je za-

lijeËnika, za sjediπte LijeËniËke komore zaKraljevinu Dalmaciju odreen je Split. Os-novni zahtjev lijeËnika Hrvata bio je da hrvat-ski jezik bude sluæbenim jezikom lijeËniËkekomore.

U Kotarskom poglavarstvu u Splitukonstituirana je 11. svibnja 1903. LijeËniËkakomora u Kraljevini Dalmaciji. Njezino pred-sjedniπtvo odaslalo je Ëlanstvu na miπljenje"pravilnik i poslovnik po kome bi se komoraravnala", a kako mjesecima nije bilo odgovoraupuÊen je Ëlanovima apel u kome se kaæe:"Poslovnik i pravilnik je skoro godinu dana dasu otputovali, ali se nisu joπ amo povratili.Uzalud svako privatno poticanje, svaka pisa-nija, nema ih, pa nema! Potpisano Predsjed-niπtvo LieËniËke komore znade da je indolen-cija jedna od znaËajnih crta nas juænjaka, alina ovakvu indolenciju ili, joπ bolje, omalova-æavanje ustanove kojoj smo Ëlanovi nije bilospravno."

Na sjednici austrijskih lijeËniËkihkomora u BeËu 1913., na kojoj su nazoËili ipredstavnici komore iz Dalmacije, predsjednikje izvijestio o koracima "koje treba poduzetiprotiv Vlade koja je pod pritiskom socijalno-demokratskih zastupnika ukinula neke ododluka komore. U tajnoj debati raspravljalose i o pitanjima koja su postala aktualna prigo-dom borbe lijeËnika s bolesniËkim blagajnamau Donjoj Austriji."

Nakon udara Kralja Aleksandra1929. utemeljena je Kraljevina Jugoslavija sustrojem banovina, te je ustrojeno 10 lijeË-niËkih komora za svaku od banovina i GradBeograd.

Na konferenciji lijeËniËkih komoraKraljevine Jugoslavije 1930. raspravljalo se oodnosu lijeËnika prema socijalnom osiguranju

konski i sporazumno s druπtvom lijeËnika Ju-goslavije uputio Savez komora". Radilo se oproblemu lijeËnika koji nisu primili plaÊu pet,πest mjeseci, a i cijepili su bez naplate. Isto ta-ko, neka mjesta u sustavu zdravstva popu-njena su bez natjeËaja i na nezakonit naËin.

Od 1941. Komora djeluje kao LijeË-niËka komora Nezavisne Dræave Hrvatske sasjediπtem u Zagrebu, a 1945. temeljem od-luke Ministarstva narodnog zdravlja FederalneDræave Hrvatske ona mijenja ime u LijeËniËkakomora Federalne Dræave Hrvatske.

Iste je godine Komora priopÊila:«Ima se oglasiti preko novina da se svi lijeËniciimaju prijaviti (ime i prezime, zvanje, adresu,imaju li privatnu praksu ili ne), zatim da sviprijavljeni lijeËnici odmah izravno ovoj komoriuplate Ëlanske doprinose do konca 1945. -oni s privatnom praksom 200 dinara, a lijeËni-ci bez privatne prakse 100 dinarafl.

Ministarstvo narodnog zdravlja FNRJ 9. sijeËnja 1946. raspisalo je obustavu radastaleπkih komora i odredilo da, do daljnjeg,ulogu Komore preuzme Ministarstvo narod-nog zdravlja i to: registraciju lijeËnika, potvrduo opÊem pravu prakse, pripravniËki staæ i dr.,a sve druge funkcije Komore (rjeπenje o mje-snom pravu prakse, disciplinski i obavijesti okriviËnom postupku) preuzimaju okruæni na-rodni odbori.

U Hrvatskom lijeËniËkom zboru1989. formira se Radna grupa za izradu pri-jedloga Statuta Komore, a 1993. formira seInicijalni odbor za osnivanje Komore Ëiji suËlanovi bili predstavnici zakonom utvrenihosnivaËa komore: Hrvatskog lijeËniËkog zborai medicinskih fakulteta u Zagrebu i Rijeci.Komora obnavlja svoj rad 1995. na temeljuËlanka 43. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske(NN br.56/90) i Ëlanka 171. stavka 1. Zakonao zdravstvenoj zaπtiti (NN br. 75/93., 11/94.,1/97 - proËiπÊeni tekst, 117/97., 95/00. i 129/00) pod novim imenom Hrvatska lijeËniËkakomora.

Na Skupπtini 27. lipnja 1995., nakojoj je sudjelovalo 110 delegata, Komoradonosi Statut, a tadaπnji ministar zdravstvapozdravlja rijeËima: «Komora treba biti mostizmeu dræave, organa uprave i lijeËniËkogstaleæa, jer do sada lijeËniËki staleæ nije do-voljno ili nije uopÊe sudjelovao u donoπenjupresudnih odluka koje se tiËu lijeËniËkogstaleæa.fl

Nakon uskrate suglasnosti 1996. naPravilnik o uvjetima za davanje u zakup zdrav-stvenih ustanova primarne zdravstvene zaπtitei ljeËiliπta, na πto je Komora imala zakonomutvreno pravo, isti ministar zdravstva pred-laæe Saboru promjene Zakona o zdravstvenojzaπtiti kojima Êe se pravo Komore na davanje

RizniËar Komore prim. dr. Vjekoslav MahovliÊ, prvi dopredsjednik prim. dr. Josip JeliÊi predsjednik AMZH-a akademik Æeljko Reiner, a u pozadini urednik LijeËniËkih novina prof. dr. Æeljko Poljak,

dopredsjednik VijeÊa prim. dr. Ivan Horvatek i predsjednik Æupanijskog povjerenstvaPoæeπko-slavonske æupanije mr. sc. Marijan Cesarik

iz komore

suglasnosti na akte koji se odnose na lijeËnikepreinaËiti u davanje neobvezujuÊeg miπljenja.

Zakonom o lijeËniπtvu 2003. utvr-ena su prava i obaveze lijeËnika, te ovlasti iposlovi same Komore. Komora slavi 10. ob-ljetnicu obnovljenog rada 2005. i u povodutoga izdaje Spomen-knjigu u kojoj je iscrpnoopisano sve πto je Komora uËinila u prvih de-set godina obnovljenog rada.

Danas je Komora samostalna i neo-visna strukovna organizacija sa svojstvompravne osobe i javnim ovlastima, koja πtiti pra-va i zastupa interese lijeËnika te unapreujelijeËniËku djelatnost. Broji 17.596 Ëlanova.Javne ovlasti Komore obuhvaÊaju voenjeImenika lijeËnika u RH; obnavljanje i oduzima-nje licence; provoenje struËnog nadzora nadradom lijeËnika; odreivanje najniæe cijenerada privatnih lijeËnika i odobravanje poje-dinaËne cijene lijeËniËkih usluga privatnih li-jeËnika. Osim javnih ovlasti Komora obavljai niz poslova sukladno Ëlanku 38. Zakona olijeËniπtvu, poput Ëuvanja i unapreenja polo-æaja i ugleda lijeËnika, predlaganja osnovnemreæe zdravstvene zaπtite, organiziranja, nad-ziranja i vrednovanja trajnog struËnog usavr-πavanja lijeËnika u suradnji s medicinskim fa-kultetima i struËnim druπtvima itd.

OËekivanja i zahtjevi upuÊeni Ko-mori doista ovise o grupaciji iz koje dolaze patako Ëlanovi oËekuju bezuvjetnu zaπtita nasvim poljima rada i djelovanja lijeËnika. Zdrav-stvena vlast traæi bezuvjetnu podrπku svimsvojim odlukama te sankcioniranje lijeËnika.Oporba oËekuje bezuvjetno kritiziranje prije-dloga i postupaka vlasti, a pacijenti bezu-vjetnu potporu njihovim traæenjima, jamstvokvalitete i pristupaËnosti zdravstvene usluge,zaπtitu svojih prava pred odlukama zdrav-stvene administracije, ali i sankcioniranjelijeËnika.

15 godinaobnovljenog rada

U posljednjih 15 godina Komora sebavila brojnim aktivnostima, nastavio jepredsjednik Komore. Ostvarena je suradnjas medicinskim fakultetima, potpisan Spora-zum s dekanskom konferencijom, radi se naKatalogu znanja i vjeπtina doktora medicinei redovito se godinama materijalno podupirususreti studenata medicine (ZIMS).

Od poËetka je Komora aktivno su-djelovala u pristupnim pregovorima s Europ-skom unijom te u donoπenju posebnih zakonao priznavanju kvalifikacija. Izborila je zakonskuovlast davanja pozitivnog miπljenja na aktekoji se odnose na pripravnike, nametnula jeraspravu o nedostatku lijeËnika i raspravu onezadovoljavajuÊem poloæaju pripravnika, aomoguÊila je dragovoljno Ëlanstvo priprav-

nicima i prije poloæenoga dræavnog ispita.Komora je ishodila donoπenje objektivnih mje-rila za prijem na specijalizaciju, suorganizatorje struËnih skupova specijalizanata te ihzastupa u meunarodnim udrugama isudjeluje u harmoniziranju specijalizacija.Ostvarila je godinama aktualno traæenjepriznavanja uæih specijalizacija pod povoljnimuvjetima.

U PZZ-u Komora je aktivno uz an-gaæman svih svojih potencijala sudjelovala udonoπenju Nacionalne strategije razvitkazdravstva, Mreæe javnog zdravstva i Plana mje-ra zdravstvene zaπtite, profesionalnog zakonaza doktore medicine, zdravstvenih zakona ipodzakonskih akata koji reguliraju ovo pod-ruËje. Viπe puta uspjeπno je posredovala prisklapanju ugovora s osiguravateljima, surai-vala je sa svim udrugama lijeËnika koji rade uovom dijelu sustava itd.

Komora je dala punu potporu tra-æenjima sindikata pri donoπenju i provoenjuKolektivnog ugovora i kod organiziranja pro-svjeda. Ustrajala je u zahtjevu da se i za lijeË-nike, kao i za druge profesionalce, osigurapravo na rad izvan punog radnog vremena,organizirala je struËne skupove, meu kojimasu bili zapaæeniji oni o kvaliteti i primjeni DTS-a, ishodila je donoπenje Pravilnika o ustrojubolnica, te izradila prijedlog novog pravilnikao primarijatu i drugo.

U svezi s lijeËnicima privatnicimaKomora je utvrdila i objavila minimalne cijenezdravstvenih postupaka i od 2006. ovjerilaoko 600 cjenika te osigurala predstavnike usvim povjerenstvima za oËevid prije otvaranjaprivatnih ordinacija, poliklinika i trgovaËkihdruπtava, a lijeËnicima privatnicima bio je po-sveÊen jedan od godiπnjih simpozija Komore.

Izmjenom Statuta lijeËnici u jav-nom zdravstvu i u ostalim djelatnostima dobilisu posebno povjerenstvo u okviru Izvrπnogodbora. LijeËnici u mirovini redoviti su ËlanoviKomore pod povlaπtenim uvjetima, ukinutaje dobna granica za licencu, a Komora mate-

rijalno svake godine pomaæe skupove umi-rovljenih doktora medicine.

Komorsku mreænu stranicu dnevnoobie viπe od 700 posjetitelja, a uz pomoÊpartnera osmislili smo i koristimo vlastiti infor-matiËki program za trajnu izobrazbu koji nudi-mo i na træiπtima u regiji. Posebnim ugovo-rima o trajnoj suradnji lijeËnici imaju velikepogodnosti u ZagrebaËkoj i Splitskoj bancikoje su sponzorirale i brojne aktivnosti Komo-re. Uz pogodnosti pri samom Basler osigura-nju, Komora je ostvarila i konkretnu dobit sud-jelujuÊi pravodobno u ulaganjima u dioniceove profitabilne tvrtke. Od 2006. ugovorenaje pravna zaπtita sa specijaliziranim odvje-tniËkim uredima za naπe Ëlanstvo itd.

Ovo je, istaknuo je predsjednik,godina recesije i nezavidnog poloæaja lijeËnikau svim segmentima zdravstvenog sustava, alii onih u mirovini pa su i izazovi pred Ëlano-vima Komore jednako veliki kao πto su bili itijekom povijesti. Odgovor na izazove je uiskustvu organiziranog djelovanja lijeËnika naovim prostorima, zajedniËkom djelovanju svihËlanova kroz tijela Komore, a poπtujuÊiprincipe demokracije i utvrenih procedura,u potpunoj neovisnosti rada tijela Komore odpolitiËkih utjecaja i utjecaja pojedinaca te ukonstruktivnoj suradnji i proaktivnom pristupuproblemima, zakljuËio je Minigo.

Predstavljena novamreæna stranica

Miroslav Benak, predstavnik su-radne tvrtke Komore „Perpetuum mobile",predstavio je nove mreæne stranice Komore.Mreæna stranica www.hlk.hr osuvremenjenaje u skladu s trendovima, a sadræaj je restru-kturiran da bude dostupniji Ëlanovima Ko-more. Uvedena je i stranica na engleskomjeziku zbog pristupa Europskoj uniji i interesastranih lijeËnika da rade u Hrvatskoj. Zani-mljivo je istaknuti da mreæna stranica Komorednevno ima prosjeËno oko 670 posjetitelja ida dnevno ima preko 10 tisuÊa hitova. 9

iz komore

10

Josip MiËija, dr. med.Æivko MiπeviÊ, dr. med.Mira Mlinac LucijaniÊ, dr. med.dr. sc. Vladimir MozetiË, dr. med.prof. dr. sc. Vjekoslav NankoviÊ, dr. med.prof. dr. sc. Mladen ©tulhofer, dr. med.Marija ©vagelj, dr. med.Marija Vrkljan Ilijevski, dr. med.Zdravniπka zbornica Slovenije

Zahvalnicu su dobili:Ali Allouch, dr. med.Tatjana BabiÊ, dipl. iur.Valentina BaËak, dr. med.mr. sc. prim. Æeljko BaklaiÊ, dr. med.prof. dr. sc. Sran Banac, dr. med.mr. sc. Vladimir Bauer, dr. med.mr. sc. prim.Jadranka BlaπkoviÊ Kokeza, dr. med.Tihomir BradiÊ, dr. med.mr. sc. Hrvoje BrajËiÊ, dr. med.prof. dr. sc. Vesna Brinar, dr. med.Josip BubiËiÊ, dr. med.Meri Bura, dr. med.Mirela BuπiÊ, dr. med.Borka Cafuk, dipl. nov.doc. dr. sc. Tedi CicvariÊ, dr. med.Slavica Conjar, dr. med.Ksenija »ajko, dr. med.Alen »argonja, dr. med.doc. dr. sc. prim. Vesna »oliÊ Cvrlje, dr. med.Darko »upen, dr. med.Darko DelaË, dr. med.prim. Vladimir DugaËki, dr. med.doc. dr. sc. Æeljko DuiÊ, dr. med.Aleksandar Dæakula, dr. med.dr. sc. Oktavija –akoviÊ Rode, dr. med.Andreja Filija, dr. med.dr. sc. prim. Ivan FistoniÊ, dr. med.Slavica Gabelica, dr. med.mr. sc. prim. Lovel Giunio, dr. med.Jeanette GjuriÊ, dr. med.Marija Gluhak, dr. med.Slavka GospiÊ, dr. med.Ena GrbiÊ, dr. med.prof. dr. sc. prim. Radoslav Herman, dr. med.Boris HreËkovski, dr. med.dr. sc. prim. Azra HurπidiÊ RaduloviÊ, dr. med.Nedjeljko IvanËeviÊ, dipl. iur.Ante IvanËiÊ, dr. med.mr. sc. Branka IveziÊ, dr. med.doc. dr. sc. Mirko IvkiÊ, dr. med.Dolores Janko Labinac, dr. med.Nada John, dr. med.dr. sc. Æeljko JovanoviÊ, dr. med.prof. dr. sc. Vlado JukiÊ, dr. med.Zvonko JukiÊ, dr. med.mr. sc. Josip KalajæiÊ, dr. med.IvanËica KalπanMirko KaraËiÊ, dr. med.Mijo Karaula, dipl. iur.Miroslav KasiÊ, dr. med.Gordana KesiÊ ValpotiÊ, dr. med.©ime KevriÊ, dr. med.Ljiljana Klarin, dr. med.Mirjana Kolarek Karakaπ, dr. med.Milan KomorËec, dipl. iur.Andrina Kopjar, dr. med.Diana Kralj, dr. med.Sanja Krapinec, dr. med.Kata KreπiÊ, dr. med.Tomislav Kuæina, dr. med.Draæen KvesiÊ, dr. med.Smiljana Labor PetkoviÊ, dr. med.Maja LackoviÊ, dipl. iur.Franciska LanËiÊ, dr. med.Æeljko Lisac, dr. med.Marina Lokner, dr. med.Vlasta Lorencin PetroviÊ, dr. med.Diana LovrenËiÊ, dr. med.prof. dr. sc. Mate LjubiËiÊ, dr. med.

Priznanja najzasluænijima

Predsjednik Povjerenstva za dodjelupriznanja i drugi dopredsjednik Komore prim.dr. Draæen BorËiÊ objavio je imena zasluænihlijeËnika, radnika i suradnika Komore, a prim.Minigo i predsjednica VijeÊa Komore doc. dr.Ljiljana PeriÊ podijelili su im priznanja. U nas-tavku donosimo popis nagraenih.

Diplomu su dobili:Fulvia Akrapprof. dr. sc. Damir BabiÊ, dr. med.mr. sc. Ivica BabiÊ, dr. med.mr. sc. prim. Ljiljana Betica RadiÊ, dr. med.prim. Milan BlaæeviÊ, dr. med.prim. Draæen BorËiÊ, dr. med.Nikolina BudiÊ, dipl. iur.mr. sc. Marijan Cesarik, dr. med.mr. sc. prim. Egidio ΔepuliÊ, dr. med.akademkinja Vida Demarinprof. dr. sc. Zlatko Domljan, dr. med.mr. sc. Julijana FraninoviÊ MarkoviÊ, dr. med.mr. sc. Dubravko Furlan, dr. med.prof. dr. sc. Mirko Gjuraπin, dr. med.prim. Josip GjuroviÊ, dr. med.Vesna Grosprof. dr. sc. Herman Haller, dr. med.Stanko Hautz, dipl. iur.Ivan Horvatek, dr. med.mr. sc. Zlatko Houra, dr. med.Vlasta Jasprica Hrelec, dr. med.Davor Jelaska, dr. med.prim. Josip JeliÊ, dr. med.prof. dr. sc. Tatjana Jeren Beus, dr. med.prof. dr. sc. Vesna Jureπa, dr. med.mr. sc. Ivo JuriÊ, dr. med.Boæica KekeljTomo KovaË, dr. med.Zvonimir KovaË, dr. med.doc. dr. sc. Damir KovaËeviÊ, dr. med.prof. dr. sc. Sven Kurbel, dr. med.prim. Slavko LovasiÊ, dr. med.Miljenko Ljoka, dr. med.prim. Vjekoslav MahovliÊ, dr. med.Nenad Majcan, dr. med.prof. dr. sc. Darko Manestar, dr. med.Petar MatijaπeviÊ, dr. med.prim. Hrvoje Minigo, dr. med.prim. Danijel Mrazovac, dr. med.doc. dr. sc. Ljiljana PeriÊ, dr. med.Milan PetranoviÊ, dipl. iur.prim. Dragomir Petric, dr. med.prof. dr. sc. Æeljko Poljak, dr. med.Professor emeritus, dr. sc.Ljiljana RandiÊ, dr. med.Radmila Rumek »rne, dipl. iur.prof. dr. sc.Mirjana Sabljar MatovinoviÊ, dr. med.Katarina Sekelj KauzlariÊ, dr. med.doc. dr. sc. prim. Hrvoje ©obat, dr. med.Asja ValkoviÊ Mika, dr. med.prof. dr. sc. Boæidar Vrhovac, dr. med. (posthumno)mr. sc. Neven VrsaloviÊ CareviÊ, dr. med.Ante ÆupanoviÊ, dr. med.

Povelje su dobili:Æeljka Bakliæa, dr. med.mr. Ivo BlaÊe, dr. med.prof. dr. sc. Nada »ikeπ, dr. med.Marino Derossi, dr. med.Darko Dogan, dr. med.prof. dr. sc. Ante DraæanËiÊ, dr. med.mr. sc. Dragutin Juraga, dr. med.prof. dr. sc. Boris Labar, dr. med.Ninoslav Leko, dr. med.mr. SreÊko LjubiËiÊ, dr. med.

Mario Malnar, dr. med.Ljerka MariÊ, dr.med.Anita MarjanoviÊdr. sc. Anton MaroviÊ, dr. med.Ingrid Marton, dr. med.Franko MaruπiÊ, dr. med.Zlatko Mihaldinec, dr. med.Marija MoroviÊ, dr. med.prof. dr. sc. Mirando MrsiÊ, dr. med.Dinka NakiÊ, dr. med.Mirjana NesanoviÊ, dr. med.prim. Milivoj Novak, dr. med.Ljerka NuiÊ MaljkoviÊ, dr. med.Jadranka Perina, dr. med.doc. dr. sc. Viktor PerπiÊ, dr. med.mr. Dragutin PetkoviÊ, dr. med.prim. Boris PetriËiÊ, dr. med.Dubravka Pezelj Duliba, dr. med.mr. sc. Davorin PezeroviÊ, dr. med.Tajana Pilko Koπtan, dipl. fonetiËarDamir PleËko, dr. med.dr. sc. Zdravka PoljakoviÊ, dr. med.mr.sc. Stanka PopijaË KljuËar, dr. med.mr. sc. Gordana PrljeviÊ, dr. med.dr. sc. Draæen PulaniÊ, dr. med.Paula RadiπiÊ Huzjan, dr. med.Ivan Radoπ, dr. med.mr. sc. prim. Vesna Ramljak, dr. med.Flora RubiniÊ Musafia, dr. med.prof. dr. sc. Tomislav Rukavina, dr. med.Hussein Saghir, dr. med.dr. sc. Vesna Sitar SreboËan, dr. med.mr. sc. Elvira Smoje, dr. med.Dragan Smoljanac, dr. med.mr. sc. Ankica SmoljanoviÊ, dr. med.dr. sc. prim. Mladen Stanec, dr. med.Milenko Striæak, dr. med.Ivan ©imuniÊ, dr. med.prim. Rajka ©imunoviÊ, dr. med.Nadica ©omodi, dr. med.prof. dr. sc. Alan ©ustiÊ, dr. med.Slavica Terihaj Labus, dr. med.doc. dr. sc. Hrvoje Tiljak, dr. med.dr. sc. prim. Spomenka Tomek RoksandiÊ, dr. med.prim. Vladimir TonkoviÊ, dr. med.Marica TopiÊ, dr .med.mr. sc. Ante UtrobiËiÊ, dr. med.mr. sc. Draæenka Vadla, dr. med.Suzi Vatavuk, dr. med.mr. sc. Miroslav Venus, dr. med.mr. sc. prim.Nevenka Vinter Repalust, dr. med.dr. sc. Jadranka VlaπiÊ Matas, dr. med.Hrvoje VraæiÊ, dr. med.doc. dr. sc. Radovan Vrhovac, dr. med.mr. sc. Ivica VuËak, dr. med.Predrag VuËkoviÊ, dr. med.Boro Vukoja, dr. med.Mario Wokaunn, dr. med.Linda Zanchi, dr. med.mr. sc. Boris ZmijanoviÊ, dr. med.Nikola ÆgrabliÊ, dr. med.mr. Ivan Æokalj, dr. med.Basler osiguranje, ZagrebTvrtka „Bonamark"Hrvatska komora dentalne medicineHrvatska komora fizioterapeutaHrvatska komora medicinskih biokemiËaraHrvatska komora medicinskih sestaraHrvatska komora primaljaHrvatska ljekarniËka komoraHrvatska odvjetniËka komoraKoalicija udruga u zdravstvu»asopis „Medix"OdvjetniËki ured Vladimir PeneziÊOdvjetniËki ured Ante VukorepaTvrtka „Perpetuum Mobile"Pliva, HrvatskaSociété Générale Group - Splitska bankaTvrtka „Spektar putovanja"

iz komore

11

Komori je nuæno osiguratiodgovarajuÊi prostor zanastavak rada

Skupπtina je donijela odluku kojomodobrava nabavu poslovnog prostora za po-trebe Komore kupnjom putem kredita banke,uz uvjet da rata kredita ne bude veÊa od200.000 kuna, a maksimalno uËeπÊe 30 posto.

Pri razmatranju ponuda za kupnjuposlovnog prostora treba se voditi za krite-rijima koje je Komora objavila u Javnom pozi-vu za prikupljanje za zakup ili kupovinu pos-lovnog prostora, koji je 26. travnja objavljenu dnevnim novinama. Cijena, zakljuËila jeSkupπtina, nije odluËujuÊi faktor jer prostormora biti na primjerenome mjestu i odgova-rati ugledu Komore. Za provedbu ove odlukeSkupπtina je ovlastila VijeÊe Komore. Radirjeπenja ovoga goruÊeg pitanja i u sluËaju po-trebe VijeÊe moæe odluËiti o prodaji stana uvlasniπtvu Komore u ©ubiÊevoj 11.

Naime, na radnom dijelu Skupπtine12. lipnja izneseno je pitanje s kojom se Ko-mora veÊ godinama suoËava. Komora je smje-πtena u poslovnom prostoru u ©ubiÊevoj 9 i11. Od toga je u njenom vlasniπtvu samo stanu ©ubiÊevoj 11, dok su dva stana u ©ubiÊevoj9 unajmljena, a jedan je u bespravnom posje-du. Za taj je stan u tijeku ovrπni postupak kojiÊe imati za posljedicu deloæaciju. Do sada sudonesena dva rjeπenja o deloæaciji, a obje suodgoene. Predsjednik Komore prim. Minigoobjasnio je da je taj stan na koriπtenje Komori

• Radi upozorenja na neprimjerenesadræaje koncesijskih ugovora za obavljanjejavne zdravstvene sluæbe Skupπtina je naradnom dijelu sjednice 12. lipnja zaduæilastruËne sluæbe Komore da analiziraju konce-sijske ugovore i da se Komora izravno obratiMinistarstvu zdravstva s traæenjem da se pro-blematiËni koncesijski ugovori izmijene te dareagiraju i prema regionalnoj razini.

Takoer, Skupπtina je podræala pri-jedlog dr. Linde Zanchi i dr. Mirjane Kola-rek-Karakaπ, predstavnica ginekologa i pedi-jatara u Povjerenstvu za primarnu zdrav-stvenu zaπtitu Izvrπnog odbora Komore, dase izmijeni Statut u pogledu sastava ËlanovaPovjerenstva za PZZ te da u njegovom sastavui ubuduÊe budu predstavnici ginekologa i pe-dijatara u PZZ-u. Naime, doktorice su postaleËlanicama Povjerenstva zahvaljujuÊi odlucipredsjednika Povjerenstva prim. dr. Drago-mira Petrica, πto se pokazalo vrlo korisnim.Stoga je Skupπtina uputila njihov prijedlogstruËnim sluæbama Komore da ispitaju kakose to moæe provesti.

»lanica Skupπtine dr. Josipa RodiÊzatraæila kao predstavnica oko 500 lijeËnikau primarnoj zdravstvenoj zaπtiti koji se sluæeprogramom Lord Primus, zatraæila je od Skup-πtine da se zaπtite lijeËnici izvrgnuti kaænja-vanju i mobingu. Naime, Ministarstvo zdrav-stva i HZZO ne dopuπtaju relicenciranje togaprograma od oæujka 2009. i primoravaju li-jeËnike da prijeu na neki drugi program zna-juÊi da oni ne mogu u novi program prenijetisve podatke o svojim pacijentima. LijeËnicimase zbog toga prijeti i otkazima.

Predsjednik Komore je istaknuo daje Komora veÊ reagirala na taj sluËaj i zahtije-vala da se lijeËnici ne kaænjavaju, a u meuvre-menu je sluËaj zavrπio na sudu.

Skupπtina je zakljuËila da se pono-vo zatraæi da se ti lijeËnici ne kaænjavaju ma-terijalno i da struËno ne smiju trpjeti te da ihse ne primorava na drugi program sve dookonËanja sudskog postupka, odnosno sporas vlasnikom programa.

Radni dio SkupπtineOd Ministarstva je nuæno

traæiti da se izmijene sadræajnoneprimjereni koncesijski ugovori

Borka Cafuk

Predsjednik Komoreprim. dr. Hrvoje Minigo

iz komore

12

proteklog razdoblja od lipnja 2009. do lipnja2010. na dnevnom redu bili prijedlozi izmjenazakona znaËajnih za zdravstvo (Zakon o sto-matoloπkoj djelatnosti, Zakon o medicinskipotpomognutoj oplodnji, Zakon o ograniËa-vanju uporabe duhanskih proizvoda, Zakono obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakono zdravstvenoj zaπtiti, Zakon o Hrvatskom cr-venom kriæu), Komori je na ovaj naËin bilo iz-ravno omoguÊeno iznoπenje vlastitih stavovai prijedloga. Osnovni cilj ove aktivnosti bio jezaprijeËiti ustrojavanje loπih rjeπenja koja bise negativno odrazila na lijeËniπtvo.

Nastavljena je i praksa odræavanjasastanaka poËetkom prosinca svake godine slijeËnicima saborskim zastupnicima. Saborskizastupnici Êe biti pozvani da aktivno sudjelujui u ovogodiπnjoj Motovunskoj ljetnoj πkoli usuorganizaciji Komore i ©NZ-a „Andrija ©tam-par" na temu jednogodiπnjeg iskustva u orga-nizaciji i radu savjeta za zdravlje.

2. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

• zakonodavna aktivnost OstvarujuÊi suradnju s Ministar-stvom zdravstva i socijalne skrbi (MZSS), Ko-mora stalno i odmah, najËeπÊe u roku od sa-mo nekoliko dana, dostavlja svoje miπljenjeo svakom prijedlogu i nacrtu prijedloga za-kona i podzakonskih akata koje predlaæeMinistarstvo.

Izdvojiti Êu samo neke znaËajnijedjelatnosti. Komora je dostavila miπljenje o

dao Hrvatski lijeËniËki zbor. Iako je Komorapokuπala ishoditi pravnu osnovu da ostane unjemu, nije u tome uspjela. Stan koji su gradilihrvatski lijeËnici u sklopu Hrvatskog lijeËniË-kog doma bio je prije mnogo godina naci-onaliziran i dan Gradu Zagrebu, koji ga je daoMinistarstvu unutarnjih poslova, a ono svomdjelatniku koji sudskim putem traæi deloæaciju.Premda su Komori godinama obeÊavali po-moÊ, odnosno prostor, ministri zdravstva igradonaËelnici Zagreba, sve je ostalo na obe-Êanjima i stoga je sada posljednji trenutak zaosiguranje odgovarajuÊeg prostora za nas-tavak rada Komore.

Izvrπni odbor Komore donio je sto-ga 16. travnja odluku da se pokrene postupakza traæenje novog poslovnog prostora i ime-novao Komisiju za odabir najpovoljnijeg po-nuditelja. U njenom su sastavu predsjednikKomore prim. Minigo, predsjednica VijeÊaKomore doc. dr. Ljiljana PeriÊ, rizniËar prim.dr. Vjekoslav MahovliÊ, mr. sc. Marijan Ce-sarik i dr. sc. Vladimir MozetiË. Od 26 pristi-glih ponuda na javni poziv, bilo je samo πestprostora koji su udovoljavali uvjetima, od togasu dva nuena u zakup a ostatak na prodaju. Skupπtini je prezentirano svih πestprostora, s prednostima, nedostacima i cije-nama. BuduÊu da Skupπtina nije bila zado-voljna niti jednim prostorom, donijela je gor-nju odluku.

IzvjeπÊe predsjednikao radu Komore

Predsjednik Komore prim. Minigopodnio je Skupπtini izvjeπÊe o radu Komoreu razdoblju od 6. lipnja 2009. do 12. lipnjaove godine. IzvjeπÊe je popratio i sa stati-stiËkim pokazateljima rada tijela Komore, ukojima sudjeluje 257 Ëlanova Komore i njezi-nih struËnih sluæbi. Izmeu ostalog, tijelaKomore odræala su 148 sjednica i donijela1517 zakljuËaka. StruËne sluæbe Komore, ukojima je zaposleno 15 radnika, zaprimilo je28 080 pismena, a poslalo ih 6618.

Zaprimljeno je i viπe od 10 tisuÊaulaznih telefonskih poziva. Sve zajedno, odr-æano je 557 razliËitih struËnih skupova i teËa-jeva te 393 sastanka. IzvjeπÊe predsjednika opregledu aktivnosti Komore donosimo ucijelosti.

1. Sabor RH - Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb

Redovito aktivno sudjelujem u raduovoga Saborskog odbora. Kako su tijekom

prijedlogu Zakona o djelatnostima u zdravstvute primjedbe na nacrt Pravilnika o minimalnimuvjetima u pogledu prostora, radnika i medi-cinsko-tehniËke opreme za obavljanje zdrav-stvene djelatnosti, na prijedlog Pravilnika odjelatnosti, prostoru, struËnim radnicima imedicinsko-tehniËkoj opremi za obavljanjedjelatnosti planiranja, prikupljanja i testiranjakrvi te proizvodnje, Ëuvanja, raspodjele od-nosno izdavanja krvnih pripravaka, na prijed-log Pravilnika o specijalistiËkom usavrπavanjudoktora medicine, na prijedlog Pravilnika ominimalnim uvjetima u pogledu prostora,radnika i medicinsko-tehniËke opreme zaobavljanje djelatnosti hitne medicine te naprijedlog Pravilnika o mjerilima za razvrsta-vanje lijekova te o propisivanju i izdavanjulijekova na recept.

Komora je, sukladno svojim zako-nom utvrenim ovlastima, a uz aktivno sudje-lovanje svih æupanijskih povjerenstava, dalamiπljenje o prijedlogu Mreæe javne zdrav-stvene sluæbe, kao i miπljenje o njezinim izmje-nama.

Odræani su brojni sastanci s dræav-nim tajnikom MZSS-a dr. Antom Zvonimi-rom Golemom na kojima se raspravljalo oprijedlozima Komore, a ustrajalo se i na nuæ-nim izmjenama u pravilnicima koji regulirajuustroj bolniËkih ustrojstvenih jedinica te naprijedlogu izmjena Pravilnika o mjerilima zapriznavanje naziva primarius. MZSS je natraæenje Komore razmotrilo i uvjete provoe-nja natjeËaja za pripravniËki staæ, kao i plan iprogram samog pripravniËkog staæa s obzi-

Predsjednik Visokog Ëasnog sudadipl. iur. Milan PetranoviÊ i predsjednik»asnog suda dipl. iur. Stanko Hautz

iz komore

14

tavljenih faktura i izvjeπÊa Komore o obav-ljenom nadzoru, sukladno planu. U razdobljuizmeu dvije skupπtine obavljeno je ukupno10 struËnih nadzora u razliËitim djelatnostimazdravstvenih ustanova, u nekoliko gradova uHrvatskoj. Provedeno je osam redovitih struË-nih nadzora i dva izvanredna struËna nadzora(KB „Sestre milosrdnice" Klinika za kirurgijui Klinika za djeËje bolesti, Zagreb). Dinamikai potreba obavljanja struËnih nadzora moratÊe se uskladiti s predvienim iznosom, koji jenedostatan za obavljanje nadzora nad radomlijeËnika.

Vaæno je istaknuti da Komora napoziv i traæenje MZSS-a stalno dostavlja ek-spertna miπljenja lijeËnika Ëlanova Komore,a na teret sredstava Komore. Jednako tako,kad se ukaæe potreba, eksperti Komore sudje-luju na poziv zdravstvene inspekcije MZSS-a u inspekcijskom nadzoru.

• sudjelovanje predstavnika Komore u radupovjerenstava MZSS-a

OstvarujuÊi suradnju s MZSS-om,predstavnici Komore i dalje sudjeluju u radupovjerenstava tog Ministarstva, od kojih pri-mjerice navodimo:1. Povjerenstvo za unapreivanje suradnjeMZSS-a, HZZO-a i Komore - prim. dr. DanijelMrazovac2. Povjerenstvo za prihvaÊanje pokroviteljstva- prof. dr. Ljiljana RandiÊ, dr. KatarinaSekelj-KauzlariÊ3. Povjerenstvo za minimalno invazivnu iendoskopsku kirurgiju - prim. dr. MiroslavKopjar

rom na to da Komora ima zakonom utvrenopravo davanja pozitivnog miπljenja o tome.Komora je odræala i veÊi broj sastanaka s dr-æavnim tajnikom dr. Draæenom JurkoviÊemvezano na temu uvoenja koncesija za oba-vljanje javne zdravstvene sluæbe i sklapanjaugovora privatnih ugovornih lijeËnika s HZZO-om.

U postupku harmoniziranja dodi-plomske, poslijediplomske i specijalistiËkeizobrazbe predstavnici Komore sudjeluju uradu Srediπnjeg povjerenstva za harmoni-zaciju specijalizacija, a u tijeku je postupakizrade Kataloga znanja i vjeπtina doktora me-dicine te planova i programa lijeËniËkih speci-jalizacija. Ove aktivnosti privode se kraju, aveÊ je objavljen plan i program specijalizacijeiz hitne medicine kao dio novog Pravilnika ospecijalistiËkom usavrπavanju doktora medi-cine koji je objavljen u rujnu 2009. Nastavljase rad na finalizaciji planova i programa spe-cijalizacija, a zajedno s medicinskim fakulte-tima i na programima teorijskog dijela specija-lizacije koji bi se organizirao kao struËni pos-lijediplomski studij.

I u razdoblju izmeu dvije skup-πtine Komora je nastavila aktivno raditi na pri-znavanju inozemnih struËnih kvalifikacijalijeËnika - specijalizacija i uæih specijalizacija,a na traæenje MZSS-a. Isto tako daju se redo-vito struËna miπljenja u postupku priznavanjapripravniËkog staæa obavljenog u inozemstvu.

O djelatnostima vezanim uz pro-voenje mjera definiranih Nacionalnomstrategijom razvitka zdravstva 2006.-2011.i mjera najavljenih tijekom reforme zdrav-stvenog sustava te o svojim stavovima o to-me, Komora je redovito obavjeπtavala Ëla-nove i javnost.

Od poËetka pregovora s Europ-skom unijom predstavnik Komore sudjelujeu radu radne grupe za poglavlje III (Usluge ipravo poslovnog nastana), koje pokriva ipodruËje harmoniziranja dodiplomskih studijai specijalizacija u Hrvatskoj.

• suradnja s MZSS-om na projektima kojefinancira Svjetska banka za obnovu i razvoj U razdoblju izmeu dvije skupπtineKomora je stalno suraivala s MZSS-om naprojektu koji financira Svjetska banka. Radi seo Projektu unapreenja hitne medicinskepomoÊi i investicijskog planiranja u zdravstvu.

• suradnja u nadzoru nad radom lijeËnikaMZSS je za razdoblje 2009/

2010.predvidjelo za potrebe obavljanjastruËnog nadzora nad radom lijeËnika zaKomoru u proraËunu RH iznos od 259.000,00kuna i Ugovorom od 15. veljaËe 2010. obve-zalo se isplatiti ta sredstva temeljem ispos-

4. Povjerenstvo za transplantaciju organa,tkiva i stanica - prim. dr. Hrvoje Minigo5. Povjerenstvo za koordinaciju izrade pri-jedloga planova i programa lijeËniËkih specija-lizacija - prim. dr. Hrvoje Minigo i dr.Katarina Sekelj-KauzlariÊ6. Povjerenstvo za upravljanje projektom in-formatizacije zdravstvenog sustava i sustavazdravstvenog osiguranja Republike Hrvatske,Project Management Unit - prim. dr. HrvojeMinigo7. Projektni tim PMU za provedbu Ugovorasklopljenih u postupku nabave Izvedbenogrjeπenja informatizacije sustava primarnezdravstvene zaπtite za I. Grupu i za II. Grupu- prim. dr. Dragomir Petric8. Povjerenstvo za definiranje i izradu prijed-loga akreditacijskih standarda bolniËkogzdravstvenog sustava - dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ9. StruËna radna skupina za primjenu i pro-vedbu projekta unapreenja HMP-a i inve-sticijskog planiranja u zdravstvu - Kom-ponenta 1 - dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ;Komponenta 2 - prim. dr. Josip JeliÊ10. StruËna radna skupina za koordinaciju,praÊenje i usmjeravanje reforme zdravstva -dr. Mirjana Kolarek-Karakaπ, dr. –ura©panoviÊ, dr. Linda Zanchi, dr. Davorko »u-kelj, prof. dr. Branimir JakπiÊ i prim. dr. JosipJeliÊ11. Sudjelovanje predstavnika Komore u radupovjerenstava koja obavljaju oËevide prijeizdavanja rjeπenja za obavljanje zdravstvenedjelatnosti - predstavnici æupanijskih povje-renstava raznih specijalnosti.

Predsjednik Skupπtine dr. Ante ÆupanoviÊ i predsjednica VijeÊa doc. dr. Ljiljana PeriÊ

iz komore

15

osnovne zdravstvene zaπtite i rad u tzv. Cen-tru opÊe medicine (COM) pri domovima zd-ravlja. Iako smo pravodobno, a na traæenjeHZZO-a, imenovali svoje predstavnike - ËlanaVijeÊa Komore prim. dr. Slavka LovasiÊa ipredsjednika Skupπtine dr. Antu ÆupanoviÊa- u radnu skupinu za izradu Ugovora o raduu COM-u nismo odmah ostvarili aktivno su-djelovanje u definiranju ovih vaænih Ugovora.Kasnije je, zahvaljujuÊi brojnim aktivnostimaKomore, ali i pozitivnom stavu dræavnogtajnika dr. Draæena JurkoviÊa - poboljπanasuradnja i njezin ishod oËekujemo uskoro.

Predstavnici Izvrπnog odbora u su-radnji s Ëlanovima Upravnog odbora Hrvat-skog druπtva za medicinu rada HLZ-a aktivnosu sudjelovali u pripremi akata za ugovaranjeusluga medicine rada, ali i pri izradi prijedlogana cjenik nekih posebnim pravilnicimautvrenih pregleda.

6. Koordinacija komora

Komora ostvaruje trajnu i dobru su-radnju sa strukovnim komorama zdravstvenihradnika i to s Hrvatskom komorom dentalnemedicine, Hrvatskom ljekarniËkom komorom,Hrvatskom komorom medicinskih biokemi-Ëara, Hrvatskom komorom medicinskih sesta-ra, Hrvatskom komorom fizioterapeuta, Hr-vatskom psiholoπkom komorom i Hrvatskomkomorom primalja. Takoer, Komora ostva-ruje i bilateralnu suradnju sa Zdravniπkomzbornicom Slovenije, Lekarskom komoromSrbije i Makedonskom lijeËniËkom komorom.

7. Dekanska konferencijamedicinskih fakulteta RH

Suradnja s dekanskom konferen-cijom medicinskih fakulteta u Hrvatskoj ogle-da se primarno u intenzivnoj izradi prijedlogai planova lijeËniËkih specijalizacija.

Ostvaruje se i suradnja sa svim ka-tedrama medicinskih fakulteta na podruËjudefiniranja znanja, kompetencija i stavovadoktora medicine s obzirom na predstojeÊeukidanje pripravniËkog staæa za doktoremedicine. U Komori se izvodi dio praktiËnenastave u suradnji s ©NZ-om „Andrija ©ta-mpar", koja je dio MEF-a Zagreb.

U proteklom razdoblju ostvarenaje iznimno dobra suradnja s Referentnim cen-trom MZSS-a za poremeÊaje uzrokovane stre-som, Regionalni centar za psihotraumu,Klinika za psihijatriju KB „Dubrava", koji jestruËni nositelj projekta „Stres u lijeËnika".

Rezultati tog projekta prikazani suna IV Simpoziju u organizaciji Komore

3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta, Vladina Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Ministarstvo pravosua

Komora je u proteklom razdobljuostvarivala i uspjeπnu suradnju s ovim Mini-starstvom i Agencijom na podruËju prizna-vanja visokoπkolskih kvalifikacija steËenih uinozemstvu, te Ministarstvom pravosua.

U Agenciji za strukovno obrazo-vanje, u Sektorskom vijeÊu za zdravstvoaktivna je Ëlanica dr. Katarina Sekelj-Kau-zlariÊ.

Na traæenje Ministarstva pravo-sua, Komora je dostavila svoj prijedlog iz-mjena i dopuna Kaznenog zakona RepublikeHrvatske.

4. Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu

Kao predsjednik Komore sudjelujemu radu ove Agencije kao Ëlan njenog Uprav-nog vijeÊa, a brojni Ëlanovi Komore aktivni suu Srediπnjem povjerenstvu za kvalitetu iakreditaciju u zdravstvu, te u PovjerenstvuMinistarstva zdravstva za akreditaciju ubolniËkim sustavima.

5. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaπtite zdravlja na radu

Prvi dopredsjednik Komore prim.dr. Josip JeliÊ kao Ëlan Izvrπnog odbora,stalno sudjeluje u radu Upravnog vijeÊa HZZO-a i na taj naËin izravno prenosi stavove imiπljenja Komore o prijedlozima izmjena aka-ta HZZO-a za ugovaranje s privatnim ugovor-nim lijeËnicima i zdravstvenim ustanovama,o Osnovnoj i dopunskoj listi lijekova i o nor-mativnim aktima Ëije je donoπenje u nadleæ-nosti HZZO-a.

U ovoj je aktivnosti neko vrijemenastao zastoj. Prigovorili smo HZZO-u zbognepoπtivanja naπih predstavnika, ali i zbogmetodologije koja se koristila prilikom do-noπenja vaænih akata Zavoda. U suradnji sgotovo svim udrugama koje predstavljajuprimarnu zdravstvenu zaπtitu pregovore smonastavili na viπe razina, a posebna pitanjapredstavljaju utvrivanje Ugovora o pruæanju

«Zdravlje na radu i zdrav radni okoliπ - kljuËkvalitete rada lijeËnikafl odræanom u Opatijiu oæujku ove godine. Projekt istraæivanja stre-sa u lijeËnika pokrenut je na poticaj Komorei odvija se veÊ treÊu godinu, a uskoro se oËe-kuje i iscrpna objava rezultata.

Istodobno je ostvarena i iznimnodobra suradnja sa Suradnim centrom Svjetskezdravstvene organizacije za medicinu rada,©NZ „Andrija ©tampar", tako da je i ovaj Cen-tar bio jedan od suorganizatora simpozija ozaπtiti psihofiziËkog zdravlja lijeËnika s me-unarodnim sudjelovanjem.

8. Hrvatski lijeËniËki zbor

Sa zadovoljstvom mogu reÊi da jesuradnja s HLZ-om dobra na svim razinama,i to kako s njegovim tijelima (Skupπtina, Glav-ni odbor i Savjet) tako i s regionalnim podruæ-nicama.

Osobno redovito sudjelujem u ra-du Glavnog odbora HLZ-a. Ostvaruje se i sveuspjeπnija suradnja s veÊim brojem struËnihdruπtava HLZ-a, a s nekima smo i tradici-onalno suorganizatori struËnih skupova (npr.Hrvatsko druπtvo za kvalitetu).

Komora, takoer, materijalno po-dupire rad æupanijskih podruænica HLZ-a aposebice prilikom organiziranja struËnih sku-pova HLZ-a. Pored toga snosi reæijske troπkoveza koriπtenje poslovnih prostora u nekim po-druænicama koje istovremeno koriste i æupa-nijska povjerenstva Komore. Redovito podr-æava organizaciju ZagrebaËkog studentskogkongresa ZIMS, rad Druπtva umirovljenihlijeËnika i aktivnosti ZagrebaËke podruæniceZbora.

PodupiruÊi humanitarni karakterLijeËniËkog bala, Komora se u oæujku 2010.odazvala i prihvatila suorganizaciju „LijeËniË-kog bala". Sredstva prikupljena na balu do-nirana su djeci oboljeloj od dijabetesa.

9. Hrvatski lijeËniËki sindikat

Komora i Sindikat usko surauju napodruËjima zajedniËkog interesa, i toprimarno na dijelu onih koji se tiËu plaÊalijeËnika i uvjeta njihova rada.

Ostvaruje se i uspjeπna suradnja naizradi miπljenja o pojedinim zakonskim pri-jedlozima.

Predsjednik HLS-a dr. Ivica BabiÊËlan je VijeÊa Komore i redovito sudjeluje unjegovu radu i na utvrivanju stavova Komoreprema vaænim pitanjima za lijeËnike zapo-slene u javnom sektoru.

iz komore

16

NastojeÊi javnosti kroz medije pri-bliæiti problematiku lijeËniπtva i druge aktu-alne i zanimljive teme, Komora redovito odr-æava tiskovne konferencije. Tako je od proπlo-godiπnje sjednice Skupπtine do danas odræanai tiskovna konferencija na kojoj su prezentiranizakljuËci simpozija „Zdravlje na radu i zdravradni okoliπ - kljuË kvalitete rada lijeËnika" kojije odræan u oæujku 2010. u Opatiji.

13. Mreæna stranica

Od lipnja 2005. Komora ima svojumreænu stranicu putem koje nastoji Ëlanovimapruæiti aktualne podatke o svom radu, a istotako i pribliæiti im se u rjeπavanju poslova sKomorom. PrimijeÊeno je i poveÊano zani-manje lijeËnika iz inozemstva za sve djelat-nosti Komore.

Preko mreænih stranica funkcionirai program prijave i voenja evidencije o struË-nim skupovima i prikupljenim bodovimalijeËnika Ëlanova Komore. Sve je viπe organi-zatora struËnih skupova koji su prijavili i pratilisvoj struËni skup on-line, πto je preporuka iu drugim zemljama, Ëlanicama Europskeunije.

U tijeku je uvoenje moguÊnostipregleda dijela mreænih stranica na en-gleskom jeziku radi lakπe dostupnosti korisni-cima koji ne govore hrvatski. Nova mreænastranica koju danas predstavljamo pruæa mo-guÊnost ustupanja dijela naπe naslovnice zaprimjerenu naknadu i tako Êemo po prvi putpoËeti prihodovati iz ovog izvora.

14. Osiguranje uvjeta za rad æupanijskih povjerenstava Komore

VijeÊe Komore je na svojoj sjedniciu svibnju 2010. usvojilo prijedlog modela ad-ministrativne pomoÊi æupanijskim povjeren-stvima Komore u nastojanju da im se olakπaobavljanje odreenih administrativnih pos-lova iz njihove nadleænosti. Naime, 1. sijeËnja2010. stupila je na snagu Uredba o uredskomposlovanju Ëije se odredbe primjenjuju i naadministrativni rad æupanijskih povjerenstavaKomore te je stoga predsjednicima i Ëla-novima povjerenstava valjalo olakπati redovanrad. U tu je svrhu u veljaËi 2010. odræana uVaraædinskim Toplicama, u sklopu redovitesjednice VijeÊa, i edukativna radionica.

15. Izobrazba lijeËnika

Kako je jedna od osnovnih djelat-nosti Komore praÊenje trajne izobrazbe

10. Hrvatska udruga poslodavaca u zdravstvu

Uspostavljena je redovita kvalitetnasuradnja s UPUZ-om, koja se ogleda u raz-mjeni podataka o radu i poslovanju bolnica,pripremi zajedniËkih stavova za istupanje nasjednicama HZZO-a i sudjelovanju nasavjetovanjima u organizaciji ove udruge.

U suradnji Komore i UPUZ-a odræa-no je u prosincu 2009. drugo savjetovanje otemi „DTS u hrvatskom bolniËkom sustavu - iskustva jednogodiπnjeg razdoblja", za kojeje Ëlanstvo pokazuje veliko zanimanje. Pred-stavnici UPUZ-a i Komore aktivno sudjelujuu radu posebne radne skupine koja pri HZZO-u ima zadaÊu da analizira primjenu DTS-a ubolniËkom sustavu.

11. Ostale strukovne i graanske udruge

Komora je u proteklom razdobljuaktivno ostvarivala suradnju sa strukovnim igraanskim udrugama, od kojih istiËemsuradnju s Hrvatskom udrugom djelatnikahitne medicinske pomoÊi, Koalicijom udrugau zdravstvu (KUZ), Hrvatskom udruæbomobiteljske medicine (HUOM), Koordinacijomhrvatske obiteljske medicine (KoHOM),Hrvatskim dræavnim arhivom, Hrvatskom ud-rugom prijatelja hospicija i Hrvatskom mre-æom zdravih gradova.

12. Mediji

Komora trajno i intenzivno sura-uje sa svim medijima. Kao Statutom utvreniglasnogovornik Komore uËestalo se pojav-ljujem u medijima, iznoseÊi stavove Komoreo pojedinim pitanjima i sluËajevima. Na zah-tjev pojedinih Ëlanova, a uz struËnu pomoÊspecijaliziranog odvjetniËkog ureda, KomoraupuÊuje reagiranja medijima. Pored togaKomora savjetuje lijeËnike pruæajuÊi im podat-ke o moguÊnostima postupanja u okviru vaæe-Êih propisa. Na taj se naËin πtiti ugled staleæaod neopravdanih napada, ali sukladno Zako-nu o medijima i etiËkom kodeksu kako novi-nara tako i lijeËnika.

Redovito izlazi i naπe sluæbenoglasilo „LijeËniËke novine", a Izvrπni odborKomore prihvatio se funkcije IzdavaËkogsavjeta novina te utvrdio obveze svih subje-kata u postupku izrade svakog broja „LijeË-niËkih novina". Osobno sam preuzeo obavezupisanja uvodnika za svaki broj kako bih πtobolje obavjeπtavao Ëlanstvo o aktualnimdogaanjima.

lijeËnika, moæemo se pohvaliti da je u godiniizmeu dvije Skupπtine znaËajno porastao brojstruËnih skupova namijenjenih lijeËnicima kojise prijavljuju i u potpunosti administriraju on-line, putem posebno osmiπljenog i uvedenoginformatiËkog programa, po Ëemu smo jednaod vodeÊih zemalja u Europi. Istodobno jeomoguÊeno i praÊenje prikupljenih bodovasvakog Ëlana Komore putem posebne funkci-onalnosti naπe mreæne stranice - kartice lijeË-nika. NastojeÊi πto bolje i pravilnije vred-novatistruËne skupove Komora je izmijenila Pravilniko trajnoj medicinskoj izobrazbi, koji sada pot-puno prati naπe potrebe i potrebe organi-zatora skupova. Komora je ujedno, kao naci-onalni autoritet za bodovanje struËnih skupo-va, redovito - preko nacionalnog recen-zentai delegata u VijeÊu UEMS-a, dr. Katarine Se-kelj-KauzlariÊ - sudjelovala u postupku vred-novanja struËnih skupova koji su bodovezatraæili od Odbora za bodovanje struËnihskupova UEMS-a, EACCME. Moæemo bitiiznimno zadovoljni kvalitetom spomenutihskupova jer su redovito dobili maksimalnebodove za svoju kategoriju od ovoga meu-narodno priznatog tijela, u Ëijem sastavu je inaπa delegacija pod vodstvom predsjednicePovjerenstva za medicinsku izobrazbu lijeË-nika, prof. dr. Tatjanom Jeren.

Komora u okviru svojih nadleænostiprovodi i izobrazbu kandidata za stalne sudskevjeπtake. Od studenog 2009. do konca svibnja2010. odræano je pet teorijskih teËajeva, nakojima je sudjelovalo 67 lijeËnika - kandidataza stalne sudske vjeπtake. Po provedenomteorijskom dijelu izobrazbe, kandidati su upu-Êeni na praktiËan rad s mentorima - stalnimsudskim vjeπtacima, u trajanju od tri, odnosnoπest mjeseci.

U razdoblju od lipnja proπle godinedo lipnja ove godine, oko 600 lijeËnika aktivnoje sudjelovalo u radu struËnih skupova koje jeizravno organizirala ili suorganizirala Komora.

16. Meunarodna aktivnost

Komora ostvaruje i uspjeπnu meu-narodnu aktivnost, sudjelujuÊi u radu Europ-ske udruge bolniËkih lijeËnika (AEMH - Asso-ciation Européenne des Médecins des Hôpi-taux), Stalnog odbora europskih lijeËnika(CPME - Comité permanent des médecins Eu-ropéens), Radne grupe europskih mladihlijeËnika (PWG - Permanent working group ofEuropean Junior Doctors), Europskog forumalijeËniËkih udruga, Svjetske zdravstveneorganizacije (EFMA/WHO European Forum ofMedical Associations/World Medical Organi-zation) i Organizacije lijeËniËkih komora sred-nje- i istoËnoeuropskih zemalja (ZEVA).

iz komore

17

tri redovite sjednice i temeljem svojih statu-tarnih ovlasti raspravljalo i donosilo zakljuËkekako slijedi:

- U okviru dnevnog reda svake odr-æane sjednice VijeÊa usvojeno je izvjeπÊe pred-sjednika Komore o aktivnostima izmeu dvijusjednica VijeÊa

- Ministarstvu zdravstva i socijalneskrbi upuÊen je dopis sa zahtjevom da se do-nese novi Pravilnik s neophodnim standar-dima prostora, kadra i opreme

- UpuÊen je dopis æupanima s pita-njem u kojoj je fazi formiranje povjerenstvaza koncesiju u æupaniji, koji su Ëlanovi tompovjerenstvu lijeËnici te da se zatraæi od Mini-starstva zdravstva i socijalne skrbi prijedlogugovora o koncesiji na koji je Ministarstvo æu-paniji dalo suglasnost. Takoer, je dostavljeni upit tko je predstavnik komora u zdravstvupri savjetima za zdravlje æupanija. Do danaπ-njeg dana objavljene su obavijesti o namjeridavanja koncesija u sedam æupanija i GraduZagrebu.

- Usvojen je zakljuËak o opπirnijemglobalnom istraæivanju stresa u lijeËnika

- Usvojen je prijedlog o buduÊemstatusu Komore kao dioniËara druπtva «Baslerosiguranje" i „Basler æivotno osiguranje"

- Usvojeno je izvjeπÊe o financijs-kom poslovanju Komore u prvih devet mjeseci2009.

- Usvojen je prijedlog o odræavanjusjednice VijeÊa izvan Zagreba zbog potrebepojaπnjenja predsjednicima æupanijskih povje-renstava o naËinu provedbe Odluke o sadr-æaju memoranduma i prijemnog πtambilja,obveznim rubrikama urudæbenog zapisnikai sadræaju oznake æupanijskih povjerenstava

Posljednji sastanak organizacijeZEVA na kojem je Komora aktivno sudjelovalaodræan je od 17. do 19. rujna 2009. u Beogra-du, Republika Srbija, na kojem se raspravljaloo temi „BuduÊnost lijeËniËke profesije".

17. Poslovna suradnja

IzvrπavajuÊi svoje brojne aktivnostii nastojeÊi biti prisutna na πto veÊem podruËjudjelovanja, Komora koristi i pomoÊ svojih po-slovnih partnera. Sa svim suradnicima Komo-ra je sklopila ugovore o poslovnoj suradnjikoja se uredno odvija.

ZakljuËno bih istaknuo da je Ko-mora temeljem svojih brojnih aktivnosti kojesam Vam izloæio sve uglednija i prisutnijameu subjektima u zdravstvenom sustavu teda je postala respektabilan partner sviminstitucijama, zalaæuÊi se za dobrobit Ëlanstvau okviru svih svojih ovlasti utemeljenih na za-konu.

IzvjeπÊa o radu stalnih povjeren-stava Izvrπnog odbora, VijeÊa, »asnog i Viso-kog Ëasnog suda te æupanijskih povjerenstavaKomore Skupπtina je dobila u pisanom obliku.U ovom broju donosimo IzvjeπÊe VijeÊa isudova Komore, a preostala izvjeπÊa objavitÊemo u iduÊem broju LN-a. IzvjeπÊe o radu VijeÊa predsjednicedoc. dr. Ljiljane PeriÊ za razdoblje od 6. lipnja2008. do 12. lipnja ove godine donosimoovdje u cijelosti.

IzvjeπÊe o raduVijeÊa Komore

U razdoblju izmeu dviju sjednicaSkupπtine Komore, VijeÊe Komore odræalo je

- PrihvaÊen je prijedlog izmjenaPravilnika o izmjeni pravilnika o izobrazbi kan-didata za stalne sudske vjeπtake

- Provedena je iscrpna rasprava oradu lijeËnika izvan punog radnog vremenasa zakljuËkom da se lijeËnicima takav oblik ra-da treba dozvoliti, ali da se prije trebaju utvr-diti jasni kriteriji na osnovu kojih Êe posloda-vac odobravati takav rad; VijeÊe je o tom pita-nju podræalo stav predsjednika Komore

- Nakon provedene konstruktivnerasprave usvojen je Prijedlog Pravilnika otrajnoj medicinskoj izobrazbi s predloæenimizmjenama

- PrihvaÊen je prijedlog predsjed-nika Komore da æupanijska povjerenstva do-stave u roku od mjesec dana prijedlog iz-mjene Pravilnika o izboru tijela Komore, vo-deÊi raËuna o ravnomjernoj zastupljenosti svihprofila lijeËnika u Skupπtini HLK-a

- PrihvaÊen je prijedlog kojim bisvako æupanijsko povjerenstvo u roku od mje-sec dana dostavilo prijedlog naËina obavljanjaadministrativnih poslova, opis dosadaπnjegobima i vrste troπkova, a struËne sluæbe Êeizraditi prikaz troπkova kako bi se oni uvrstiliu financijski plan za tekuÊu godinu

- Nakon iscrpnog obrazloæenjastruËne sluæbe, prihvaÊena je Odluka o sa-dræaju memoranduma i prijemnog πtambilja,obveznim rubrikama urudæbenog zapisnikai sadræaju oznake sjediπta æupanijskih pov-jerenstava

- PrihvaÊen je prijedlog izmjeneËlanka 11. Pravilnika o izobrazbi kandidata zastalne sudske vjeπtake

- Nije prihvaÊen prijedlog Hrvat-skog druπtva medicinskih vjeπtaka HLZ-a kojimje zatraæena izmjena naziva edukativne cjeline

iz komore

18

Rad sudova Komore

U razdoblju od lipnja 2009. dolipnja 2010. pokrenuta su pred disciplinskimtijelima Komore ukupno 42 disciplinskapostupka. Od toga su 22 postupka pokrenutazbog sumnje na nestruËno obavljanje lijeË-niËke profesije te su proslijeeni na prethodnipostupak Povjerenstvu za struËna pitanja istruËni nadzor.

Zbog sumnje na povredu odredabaKodeksa lijeËniËke etike i deontologije pokre-nuto je 18 postupaka i oni su proslijeeni naprethodni postupak Povjerenstvu za medicin-sku etiku i deontologiju. Dva predmeta nisuproslijeena na postupanje nadleænom povje-renstvu jer je nastupila zastara pokretanjapostupka.

Do 1. lipnja ove godine donesenasu u prethodnim postupcima navedenih pred-meta 23 negativna miπljenja a pet je miπljenjabilo pozitivnih.

Od 23 negativna miπljenja, 12 jedonijelo Povjerenstvo za struËna pitanja i st-ruËni nadzor, a 11 Povjerenstvo za medicinskuetiku i deontologiju. Ti su predmeti okonËaniu razdoblju prethodnog postupka i nisu pro-slijeeni na daljnje postupanje »asnom sudu.

Svih pet pozitivnih miπljena doni-jelo je Povjerenstvo za struËna pitanja i struËninadzor i ti su predmeti proslijeeni na daljnjipostupak »asnom sudu Komore.

Pokrenuta su i Ëetiri postupka zautvrivanje nedostojnosti lijeËnika koji su pra-vomoÊnom sudskom presudom proglaπeni

sadræane u programu izobrazbe kandidata zastalne sudske vjeπtake, na naËin da se sadaπnjinaslov cjeline „VjeπtaËenje za potrebe osigu-ravajuÊih druπtava" preimenuje tako da ubu-duÊe glasi „Izrada medicinskog vjeπtaËenja uugovornom osiguranju i osiguranju od odgo-vornosti".

- PrihvaÊen je prijedlog modela iz-raËuna struËne administrativne pomoÊi æupa-nijskim povjerenstvima Komore

- Usvojen je nacrt prijedloga izmje-na i dopuna Pravilnika o disciplinskom pos-tupku

- Usvojen je prijedlog izmjena i do-puna Pravilnika o javnim knjigama i eviden-cijama Komore

- VijeÊe nije razmatralo prijedlogtendera za razvoj informatiËkog sustava Ko-more

- VijeÊe je usvojilo odluku Izvrπnogodbora o pokretanju postupka upuÊivanjajavnog poziva radi pronalaæenja novog pos-lovnog prostora za potrebe Komore u Za-grebu

krivim za kaznena djela. U tim je postupcimaPovjerenstvo za medicinsku etiku i deonto-logiju donijelo tri pozitivna miπljenja, a Povje-renstvo za struËna pitanja i struËni nadzordonijelo jedno pozitivno miπljenje. Ti su pos-tupci sada u tijeku pred »asnim sudom Ko-more.

Preostali disciplinski predmeti za-primljeni u razdoblju od lipnja 2009. do lipnja2010. joπ uvijek su u razdoblju prethodnogpostupka.

Pred »asnim sudom Komore sveu-kupno je u tijeku 14 disciplinskih postupaka.U tri predmeta donesena je odluka o zastojupostupka s obzirom na to da je protiv prijav-ljenih lijeËnika ujedno u tijeku i kazneni postu-pak te Êe se rjeπavanje predmeta nastaviti pookonËanju kaznenih postupaka.U razdoblju od lipnja 2009. do lipnja 2010.»asni sud je donio 14 odluka:

• dvije odluke kojima se izriËe dis-ciplinska mjera javnog ukora,

• dvije odluke kojima se postupakobustavlja,

• dvije odluke kojima se izriËe disci-plinska mjera opomena,

• dvije odluke kojima se prijavljenilijeËnik oslobaa odgovornosti,

• dvije odluke kojima se odbija zah-tjev za pokretanje postupka zbog stvarnenenadleænosti,

• tri odluke kojima se izriËe disci-plinska mjera privremenog oduzimanja odo-brenja za samostalan rad (licence) - privreme-no oduzimanje licence u trajanju od godinedana, privremeno oduzimanje licence u traja-nju od tri mjeseca - uvjetno na πest mjeseci iprivremeno oduzimanje licence u trajanju odmjesec dana - uvjetno na πest mjeseci,

• jednu odluku kojom se izriËe nov-Ëana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna.

Na odluke »asnog suda Komoreuloæeno je sedam æalbi pa je Visoki Ëasni sudKomore odræao sedam roËiπta, na kojima sudonesene:

• Ëetiri odluke kojom se æalba od-bija kao neosnovana i potvruje odluka »as-nog suda Komore,

• dvije odluke kojom se æalba usva-ja i predmet vraÊa na ponovno odluËivanje,

• jedna odluka kojom se æalba us-vaja i obustavlja disciplinski postupak.

Nadzorni odbor

Predsjednik Nadzornog odbora dr.Tomo KovaË izvijestio je Skupπtinu da je Nad-zorni odbor pregledao izvjeπÊa o radu Komore

i zakljuËio da je Komora radila u skladu sazakonskima i propisima.

Financijska izvjeπÊai plan

Ukupan prihod za 2009. iznosi14,855.543,00 kuna, a ukupni rashodi su12,992.919,03 kuna, istaknuo je rizniËar prim.dr. Vjekoslav MahovliÊ podnoseÊi financijskaizvjeπÊa.

U uvjetima smanjenih prihodaKomore, koji su se zbili zbog globalne krizei njenih posljedica, Komora je ipak protek-lu godinu uspjela zavrπiti sa suficitom od1,862.623,97 kuna. Procjenjuje se da Êeprihodi i troπkovi u tekuÊoj godini iznositi16,261.000,00 kuna..

Usvojene izmjenei dopune akata Komore

Skupπtina je usvojila Prijedlog iz-mjene i dopune Pravilnika o disciplinskompostupku. Naime, izmjene i dopune pojedi-nih odredbi Pravilnika proizaπle su iz dugogo-diπnje prakse provoenja disciplinskog pos-tupka pred »asnim i Visokim Ëasnim sudomKomore. U Pravilniku su uoËene normativnepraznine pojedinih odredbi koje je trebalonadopuniti, kao πto su, primjerice, odredbeo vjeπtaËenju, ili dodatno pojasniti kako bi seosiguralo uspjeπno postupanje disciplinskihtijela. Izmjene i dopune Pravilnika nemajusuπtinski znaËaj, odnosno nisu mijenjaneodredbe o disciplinskim mjerama i novËanojkazni, veÊ iskljuËivo procesni znaËaj, Ëija jeosnovna ideja olakπati primjenu Pravilnikatijelima koja su ovlaπtena provoditi disciplinskipostupak.

Usvojen je i Prijedlog izmjene i do-pune Odluke o upisnini te naËinu utvrivanjai visini iznosa Ëlanarine za Ëlanove HrvatskelijeËniËke komore kako bi se stekli forma-lnopravni uvjeti da lijeËnici pripravnici mogupostati Ëlanovima Komore.

•••••

iz komore

20

iskaznica lijeËnika joπ uvijek ne sluæi za bi-ljeæenje bodova sa struËnih skupova i sasta-naka? Tajnik Komore dipl. iur. Nikolina BudiÊobjasnila je kako u ovom trenutku nema tolikoËitaËa iskaznica da bi se na taj naËin mogli bi-ljeæiti bodovi. Naime, Komora ima i do 500sastanaka mjeseËno, πto bi iziskivalo velik brojËitaËa. Sustav kojim se Komora sada sluæi pu-no je jednostavniji i jeftiniji. Organizatori sadaskupove prijavljuju putem mreæne straniceKomore www.hlk.hr, tj. aplikacije za trajnousavrπavanje lijeËnika, odnosno za prijavustruËnih skupova i upravljanje struËnim sku-povima za organizatore. Organizatori, dakle,sami prijavljuju skupove i unose popis pre-davaËa i sudionika.

Majcan je zatraæio da se radi boljeginformiranja lijeËnika o ovome ponovno ob-javi Ëlanak u LijeËniËkim novinama, pa ga sto-ga donosimo u ovom broju pod naslovom:Aplikacija za medicinsku izobrazbu lijeËnikana mreænoj stranici Komore - Upute za prijavustruËnih skupova i uvid u karticu lijeËnika.

Nastavak reformezdravstvenog sustava

VijeÊe je raspravljalo i o nastavkureforme zdravstvenog sustava u skladu s gos-podarskim mjerama. Komora o sadræaju

nastavka reforme nije dobila nikakav pisanidokument od Ministarstva zdravstva te se nemoæe sloæiti s time naslijepo.

No, istaknuo je Minigo, Komora jedobila prijedlog Mreæe javne zdravstvenezaπtite na miπljenje koji je vezan uz zagre-baËke bolnice a iz kojeg se ne moæe puno iπËi-tati jer je prikazan samo broj kreveta.

Hrvatska je Vlada 14. svibnja doni-jela Odluku o spajanju zagrebaËkih bolnica.Komora moæe utjecati samo na struËni dio,ali ne i na politiËku odluku.

VijeÊe smatra da Komora mora insi-stirati na kategorizaciji bolnica i stvaranjualgoritama zbrinjavanja bolesti, te da se neremeti kvaliteta pruæanja zdravstvene zaπtitei poloæaj lijeËnika.

»lanovi VijeÊa uπliu savjete za zdravlje

Savjeti za zdravlje iznimno su vaænina lokalnoj, æupanijskoj razini jer daju miπ-ljenje o prijedlogu plana zdravstvene zaπtiteza podruËje jedinice podruËne (regionalne)samouprave te predlaæu mjere za ostvarivanjedostupnosti i kvalitete zdravstvene zaπtite ujedinici podruËne (regionalne) samouprave.Stoga je izuzetno vaæno da su neki vijeÊniciuspjeli postati Ëlanovima æupanijskih savjetaza zdravlje. Predsjednik Komore prim. dr.Hrvoje Minigo postao je Ëlan Savjeta zazdravlje Grada Zagreba; predsjednica VijeÊadoc. dr. Ljiljana PeriÊ Ëlanica je Savjeta zazdravlje OsjeËko-baranjske æupanije; dr. Ma-rija ©vagelj je u Savjetu za zdravlje Vuko-varsko-srijemske æupanije; dr. Davor Jelaskauπao je u Savjet za zdravlje SisaËko-mosla-vaËke æupanije; dr. SreÊko LjubiËiÊ je u Savje-tu za zdravlje DubrovaËko-neretvanske æupa-nije; a dr. Æivko MiπeviÊ je Ëlan Savjeta zazdravlje Meimurske æupanije.

Izmjene i dopuneakata Komore

VijeÊe je usvojilo Prijedlog nacrtaizmjena i dopuna Pravilnika o disciplinskompostupku, koji je proslijeen na usvajanjeSkupπtini Komore.

Takoer, usvojeni su Prijedlog iz-mjena i dopuna Pravilnika o javnim knjigamai Nacrt prijedloga Odluke o upisnini te naËinuutvrivanja i visini iznosa Ëlanarine za ËlanoveHrvatske lijeËniËke komore (viπe o tome uizvjeπÊu sa sjednice Izvrπnog odbora Komorena str.21).

Razmatran je i usvojen Prijedlogmodela struËne administrativne pomoÊi

• Hrvatska lijeËniËka komora nepravi razliku meu lijeËnicima i apelira da sepoπtuje miπljenje, odnosno preporuke pri-vatnih lijeËnika glede lijekova i bolovanja, is-taknuo je predsjednik Komore prim. dr.Hrvoje Minigo odgovarajuÊi na vijeÊniËkopitanje koje je postavio predsjednik Æupanij-skog povjerenstva ©ibensko-kninske æupanijemr. sc. Ivo BlaÊe. Naime, BlaÊe je postaviopitanje kako se moæe rijeπiti situacija u kojojHZZO ne prihvaÊa preporuke privatnihlijeËnika psihijatara i ginekologa za lijekovei bolovanja veÊ zahtijeva da to potvrdibolniËki specijalist.

Minigo je dodao da za to doistanema realnog razloga, osim da time osigu-ravatelj æeli zaπtititi svoje financije. Proizlazida su privatni lijeËnici u inferiornom poloæajujer osiguravatelj ne prihvaÊa njihovo struËnoznanje, veÊ traæi da ugovorni lijeËnici joπ jed-nom potvrde dijagnozu i preporuke privatnihlijeËnika kako bi osiguranik ostvario svojaprava.

Aplikacija za trajnousavrπavanje lijeËnika

Predsjednik Æupanijskog povjeren-stva Bjelovarsko-bilogorske æupanije dr.Nenad Majcan upitao je zaπto komorska

S 11. sjednice VijeÊaKomora apelira da se poπtujupreporuke privatnih lijeËnika

Borka Cafuk

Dopredsjednik VijeÊa prim. dr. Ivan Horvatek, tajnik Komore dipl. iur. Nikolina BudiÊ,predsjednica VijeÊa doc. dr. Ljiljana PeriÊ i prim. dr. Hrvoje Minigo

• Obavjeπtavamo Ëlanove Hrvatske lijeËniËke komore oposebnim pogodnostima temeljem ugovora sklopljenog s Valamarhotelima i ljetovaliπtima.

Njihovi hoteli, apartmani i kampovi se nalaze u Dubrovniku,PoreËu, Rapcu te na otocima Krku i Pagu. »lanovima Komore nudepovoljan popust od 20 posto na internetske cijene.

Za viπe informacija o ponudama i moguÊ-nostima kontaktirajteValamar rezervacijski centar na 052/465 000 ili rezervirajte direktnona www. valamar.com <http://www.valamar.com/> i spomenite promokod 197.

•••••

Obavijest Ëlanovima HLKo popustu za ljetovanje

iz komore

21

æupanijskom povjerenstvu. O ovom PrijedlogukonaËnu odluku donijet Êe Skupπtina.

Usvojena je i Odluka IO-a Komoreo pokretanju postupka upuÊivanja javnogpoziva radi pronalaæenja novog poslovnogprostora za potrebe srediπnjeg ureda Komoreu Zagrebu. Javni je poziv raspisan, komisija

æupanijskim povjerenstvima Komore kako bise olakπalo administrativno poslovanje povje-renstava. Sukladno prijedlogu, æupanijskapovjerenstva mogu za administrativne pos-love koristiti usluge osoba za administrativnupomoÊ. Naknada za administrativnu pomoÊobraËunavat Êe se prema broju Ëlanova u

koju je imenovao IO razmotrila je pristigleponude, a Skupπtina Komore donijet Êe ko-naËnu odluku o izboru najpovoljnijeg ponu-ditelja.

•••••

Iz radaPovjerenstava IO-a

Povjerenstvo za etiku i medicinskudeontologiju zakljuËilo je poËetkom svibnjada naplaÊivanje poziva pacijentima (konkretansluËaj s postavljanjem linije 061 s posebnomtarifom) nije u skladu s Kodeksom medicinskeetike i deontologije, izvijestio je IO predsjednikKomore. Naime, Kodeks u Ëlanku 2., stavku2. propisuje da lijeËnik svoj posao treba obav-ljati struËno i etiËki besprijekorno, ne iskoriπ-tavajuÊi bolesnika niti emotivno, niti tjelesno,niti materijalno. Osim redovne nagrade zalijeËnikov rad, u obliku plaÊe ili honorara i

• Hrvatska lijeËniËka komora po-taknula je sastanak s predstavnicima udrugalijeËnika koje zastupaju interese lijeËnika uprimarnoj zdravstvenoj zaπtiti 14. svibnja uZagrebu na kojem je zakljuËeno da ponu-eni ugovori HZZO-a nisu prihvatljivi i dase lijeËnicima u PZZ-u ne moæe preporuËitinjihovo potpisivanje, izvijestili su Izvrπni od-bor predsjednik Komore prim. dr. HrvojeMinigo i predsjednik Povjerenstva za pri-marnu zdravstvenu zaπtitu prim. DragomirPetric na 31. sjednici koja je odræana tako-er 14. svibnja.

Komora je, objasnio je Minigo, or-ganizirala sastanak zbog zauzimanja za-jedniËkog stava glede akata za ugovaranje iprijedloga buduÊih ugovora o provoenjuPZZ-a iz obveznog zdravstvenog osiguranja.Na sastanku s predstavnicima Komore sudje-lovali su predsjednici Koordinacije hrvatskeobiteljske medicine dr. Mario Malnar iUdruge privatnih poslodavaca u zdravstvu dr.Æeljko Bakar, te Ëlanovi upravnih odbora Hr-vatskog druπtva obiteljskih doktora HrvatskoglijeËniËkog zbora dr. Dragan Soldo i Hrvat-skog druπtva za ginekologiju i opstetriciju -Sekcija ginekologa u PZZ-u HLZ-a dr. LjiljanaKovaËeviÊ, i Ëlanica Izvrπnog odbora Hrvat-skog druπtva za preventivnu i socijalnu pedi-jatriju HLZ-a dr. Ilonka ArtukoviÊ.

Na sastanku je zauzet zajedniËkistav da se neprihvatljivim smatra dosadaπnjinaËin pregovaranja s predstavnicima HZZO-a, πto je rezultiralo neprihvatljivim prijedlo-zima ugovora o provoenju zdravstvenezaπtite iz obveznog zdravstvenog osiguranja(viπe o tome na str. 25).

zadovoljstva da je pomogao bolesniku, stje-canje materijalne i druge koristi iz lijeËnikovarada nije u skladu s Kodeksom. IO je zakljuËioda nije etiËno naplaÊivati telefonske pozivepacijenata putem operatera u redovno radnovrijeme, a da je organiziranje poziva unutarradnog vremena drugo pitanje.

Predsjednica Povjerenstva za me-dicinsku izobrazbu lijeËnika prof. dr. TatjanaJeren izvijestila je IO da je Povjerenstvo ob-javilo Ëlanak u LijeËniËkim novinama u kojemje Ëlanovima Komore objaπnjeno zaπto se mi-jenjao Pravilnik o trajnoj medicinskoj izobrazbi(objavljeno u proπlom broju LN-a na stranici13).

Predsjednik Povjerenstva za bol-niËku djelatnost mr. sc. Dubravko Furlanistaknuo je da je dræavni tajnik Ministarstvazdravstva dr. Ante Zvonimir Golem konaËnodao na uvid Pravilnik o uvjetima za ustroj za-voda i odjela u kliniËkim bolniËkim centrimai kliniËkim bolnicama. Povjerenstvo je zaklju-Ëilo da je limitirajuÊi faktor to πto je ustrojstvovezano uz krevete te je poslalo pismo Minis-tarstvu u kojem istiËe da je to u suprotnostis Pravilnikom o minimalnim standardima iuvjetima. Prema prijedlogu Pravilnika koji jedoπao iz MZ-a samo bi treÊina bolnica moglaispuniti uvjete na temelju broja kreveta.

Glede medicinske dokumentacijePovjerenstvo je zakljuËilo da se od ministra

S 31. sjedniceIzvrπnog odbora

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Neprihvatljiv dosadaπnji naËinpregovaranja s HZZO-om

Borka Cafuk

Obavijest Ëlanovima HLKo popustu za ljetovanje

iz komore

22

su i svi Ëlanovi povjerenstava, saborski zastup-nici, predstavnici Ministarstva zdravstva,HZZO-a itd., ne bi li usporedili kako to izgledau Hrvatskoj s time kako bi to doista trebaloizgledati. Pokuπat Êe se utvrditi πto nas toometa da akte i odluke donosimo u skladu steorijom upravljanja jer kod nas, istaknula jeSekelj-KauzlariÊ, prevladava model koji je pro-tivan teoriji upravljanja. Stoga je PovjerenstvoodluËilo da to bude tema ovogodiπnjegmotovunskog modula.

Predsjednik Povjerenstva za me-unarodnu suradnju prim. dr. Hrvoje©obatizvijestio je Ëlanove IO-a da se na meunarod-nom planu ide prema stvaranju jednoga za-jedniËkog tijela koje Êe predstavljati lijeËnikena razini Europske unije. CPME (Comité Per-manent des Médecins Européens - Stalni od-bor europskih lijeËnika) do sada je svojataopravo da bude krovna udruga i nije konzul-tirao druge lijeËniËke organizacije i segmente.Sada se namjerava napraviti kolegij pred-sjednika svih lijeËniËkih udruga koji Êe zajed-niËki istupati, odnosno koji Êe birati onoga

tko je u nekom segmentu najovlaπteniji daistupa u ime svih.

©obat je ponovno izabran za rizni-Ëara AEMH-a (Association Européenne desMédecins des Hospitaux - Europskog udru-æenja bolniËkih lijeËnika). AEMH je, izvijestioje ©obat IO, u svibnju usvojio dokument kojimiskazuje stav prema prebacivanju poslovalijeËnika na druge zdravstvene radnike. AEMHsmatra da tzv. task shifting ne mora biti loπerjeπenje ali da mu cilj ne smije biti da se timenadomjeste lijeËnici.

Komora o nastavku reforme

IO je raspravljao i o nastavku refor-me zdravstvenog sustava u sklopu gospo-darskih mjera, o Ëemu smo viπe pisali u proπ-lom broju LijeËniËkih novina. OËekuje se daMinistarstvo zdravstva izvijesti Komoru o sadr-æaju dokumenata u koje Êe biti implementirannastavak reforme.

Izmjene i dopune Pravilnikao disciplinskom postupku

IO je prihvatio Prijedlog nacrta iz-mjena i dopuna Pravilnika o disciplinskompostupku te ga proslijedio VijeÊu Komore. Iz-mjene i dopune pojedinih odredbi Pravilnikaproizaπle su iz dugogodiπnje prakse provo-enja disciplinskog postupka pred »asnim iVisokim Ëasnim sudom Komore. U Pravilnikusu uoËene normativne praznine pojedinih od-redbi koje je trebalo nadopuniti, kao πto su,primjerice, odredbe o vjeπtaËenju, ili dodatnopojasniti kako bi se osigurala efikasnost u pos-tupanju disciplinskih tijela. Predloæene izmje-ne i dopune Pravilnika nemaju suπtinski zna-Ëaj, tj. nisu mijenjane odredbe o disciplinskim

zdravstva zatraæi da donese pravilnik ili zakono medicinskoj dokumentaciji jer svi dosa-daπnji propisi ne sluæe svrsi. Furlan je istaknuoda je Povjerenstvo voljno od samog poËetkasudjelovati u izradi tog akta.

Predsjednica Povjerenstva za ja-vnozdravstvenu djelatnost prof. dr. VesnaJureπa upozorila je da su pravilnici o informa-tizaciji protivni zakonima, odnosno da iz-vjeπÊa predviena pravilnicima ne slijede za-kone. HZJZ se oËitovao da to tako ne moæebiti, a Povjerenstvo je to oËitovanje podræalo.Takoer, zatraæila je podrπku i pomoÊ Komorei IO-a jer su akti poslani na davanje miπljenjas rokom od 24 sata, πto je nerealno i nepri-mjereno kada se radi o tako vaænim doku-mentima. Minigo je istaknuo da Êe zbog togakontaktirati s ministrom zdravstva i socijalneskrbi mr. Darkom MilinoviÊem, premijerkomJadrankom Kosor i predsjednikom dræaveIvom JosipoviÊem.

Tajnik Komore dipl. iur. NikolinaBudiÊ nadovezala se i napomenula gledeizmjena i dopuna zdravstvenih zakona, da ihovaj put Komora nije dobila na oËitovanje.

Jureπa je joπ dodala da u spajanjubolniËkih zdravstvenih ustanova ne vidi smi-sao te do kakvih Êe to posljedica dovesti.Ustanove imaju razliËite zadaÊe i Jureπa nezna kako Êe funkcionirati zajedno.

©estu godinu za redom Povjeren-stvo za ostale lijeËniËke djelatnosti u sklopuMotovunske ljetne πkole unapreenja zdravljaorganizira jedan modul. Ove Êe se godineobraditi dvije teme. Prva Êe biti analiza uspje-ha formiranja savjeta za zdravlje, πto je bilatema lanjske radionice, izvijestila je IO pred-sjednica Povjerenstva dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ. Druga je tema posveÊena znanjui vjeπtinama u donoπenju odluka i akata odstrateπke vaænosti u zdravstvenom sustavu.Pozvani su profesionalci, koji Êe reÊi kako seodluke i akti od strateπke vaænosti donosesukladno teoriji upravljanja. Takoer, pozvani

Povjerenstva za PZZ prim. dr. Dragomir Petric i predsjednikPovjerenstva za meunarodnu suradnju prim. dr. Hrvoje ©obat

Predsjednik Povjerenstva za privatnupraksu i ugovornuspecijalistiËkuizvanbolniËkudjelatnostprim. mr. sc.Egidio ΔepuliÊi predsjednikPovjerenstva zabolniËkudjelatnostmr. sc.Dubravko Furlan

iz komore

23

mjerama i novËanoj kazni, veÊ iskljuËivo pro-cesni znaËaj, Ëija je osnovna ideja olakπatiprimjenu Pravilnika tijelima koja su ovlaπtenaprovoditi disciplinski postupak.

Stvaranje uvjeta za uËlanjenjelijeËnika pripravnika

PrihvaÊen je Nacrt prijedloga iz-mjena i dopuna Pravilnika o javnim knjigamai Prijedlog izmjene i dopune Odluke o upisninite naËinu utvrivanja i visini iznosa Ëlanarineza Ëlanove Hrvatske lijeËniËke komore kakobi se stekli formalnopravni uvjeti da lijeËnicipripravnici mogu postati Ëlanovima Komore.Podsjetimo, IO je zatraæio da se Pravilnik iz-mijeni i nadopuni kako bi se zaπtitili interesilijeËnika pripravnika. Pravilnik je poslan nausvajanje VijeÊu Komore. OdluËeno je da Êese ustrojiti i registar Ëlanova Komore koji radeu inozemstvu.

Aktivnosti Komore

U razdoblju izmeu dvije sjedniceIO-a od 19. travnja do 14. svibnja odvijale suse brojne aktivnosti u kojima su sudjelovalipredstavnici Komore.

Izmeu ostalog, u Komori je 21.travnja odræan sastanak zdravstvenih komorao nezadovoljavajuÊoj suradnji s HZZO-om uizradi akata.

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo sudjelovao je 13. svibnja na sas-tanku u Ministarstvu zdravstva na kojem seraspravljalo o ovogodiπnjem teËaju «Medijii zdravljefl, a koji se potkraj lipnja odræava u

• Hrvatska lijeËniËka komore po-stigla je πto se u ovom trenutku moglo u pre-govorima s Hrvatskim zavodom za zdrav-stveno osiguranje glede poboljπanje akata zaugovaranje u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti,odluka i pravilnika o ugovaranju u PZZ-u. No,krajnji cilj nije ostvaren i Komora Êe i dalje

traæila da se doda ili promijeni (πto je za-htijevala Komora objavljeno je u LN broj 89od 15. svibnja).

O tome πto je Komora poduzimalakako bi se akti izmijenili, IO su izvijestili pred-sjednik prim. dr. Hrvoje Minigo i dopred-sjednik prim. dr. Josip JeliÊ (viπe o tome u po-sebnom Ëlanku u proπlom broju LN-a i na str.25. i 27. u ovom broju).

Nuæno je sudjelovanje uprovoenju strategije struËnihljudskih resursa

Prim. JeliÊ je izvijestio IO da je dr-æavni tajnik Ministarstva zdravstva dr. AnteZvonimir Golem zaduæen za provoenjestrategije struËnih ljudskih resursa, projektkoji sufinancira Europska unija. S obzirom nato da su kadrovi i, naravno, nedostatak lijeË-

32. sjednicaIzvrπnog odbora

sklopu Motovunske ljetne πkole unapreenjazdravlja i ove je godine posveÊen korupciji uzdravstvu. Zajedno s prvim dopredsjednikomprim. dr. Josipom JeliÊem 26. travnja je nazo-Ëio predstavljanju mjera u sklopu Reformezdravstvenog sustava sukladne gospodar-skom programu premijerke Jadanke Kosor uMinistarstvu zdravstva. Kao Ëlan Odbora zazdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskog saboraMinigo je 28. travnja sudjelovao na 41. sjed-nici Odbora na kojoj je razmatran PrijedlogZakona o Hrvatskom crvenom kriæu.

Dopredsjednik Komore prim. dr.Josip JeliÊ nazoËio je godiπnjem kongresuobiteljske medicine koje je organizirala Hrvat-ska udruæba obiteljske medicine u Zadru 22.travnja, te obiljeæavanju 30. obljetnice uspjeπ-noga rada Specijalne bolnice za medicinskurehabilitaciju Daruvarske toplice 23. travnja.

Drugi dopredsjednik Komore,prim. dr. Draæen BorËiÊ, nazoËio je III. Kon-gresu kirurga srednje Europe i V. Hrvatskomkirurπkome kongresu koji su odræani u Du-brovniku 29. travnja. Sudjelovao je i na 113.godiπnjoj skupπtini NjemaËkog lijeËniËkogzbora u Dresdenu 11. svibnja.

Prof. dr. Ljiljana RandiÊ sudje-lovala je na sastanku Povjerenstva za prihva-Êanje pokroviteljstva, novËano podupiranjeznanstveno-struËnih skupova u zdravstvu idavanje miπljenja o dodatnom struËnomusavrπavanju zdravstvenih radnika 29. travnjau Ministarstvu zdravstva.

Predstavnica Komore dr. KatarinaSekelj-KauzlariÊ sudjelovala je na radnomsastanku Srediπnjeg povjerenstva za kvalitetuu Agenciji za kvalitetu i akreditaciju u zdrav-stvu 21. i 28. travnja te 12. svibnja.

Sudjelovala je na sastanku vezanomuz Pravilnik o minimalnim tehniËkim uvjetimaza hitnu medicinu koji je 23. travnja odræanu Ministarstvu zdravstva. Zajedno s tajnikomKomore dipl. iur. Nikolinom BudiÊ aktivno jesudjelovala u radu 2. Konferencije medicin-skoga turizma u organizaciji Udruge za medi-cinski turizam, koja je 26. travnja odræana podpokroviteljstvom Ministarstava zdravstva i tu-rizma te Komore. Sudjelovala je i na sastankuRadne grupe za reformu HMP-a - Kompo-nenta 1 29. travnja u Ministarstvu zdravstva.

Predsjednik Povjerenstva za bol-niËku djelatnost mr. sc. Dubravko Furlan na-zoËio je zajedno sa suradnicima sastanku uMinistarstvu zdravstva vezanom na teme izrada Povjerenstva za bolniËku djelatnost, kojije odræan 22. travnja.

Tajnik Komore dipl. iur. NikolinaBudiÊ 7. svibnja je nazoËila otvorenju domaza starije i nemoÊne osobe te prve hospicijsko-palijativne ustanove u Hrvatskoj Villa BrezovicaNova.

Predstavnik Komore dr. DragutinJuraga nazoËio je proslavi 62. obljetnice Kli-nike za traumatologiju Zagreb 14. svibnja.

•••••

raditi na poboljπanju poloæaja i uvjeta radalijeËnika u PZZ-u, istaknuto je na 32. sjedniciIzvrπnog odbora (IO) Komore koja je odræana11. lipnja.

Akti za ugovaranje s HZZO-om ob-javljeni su u Narodnim novinama 71/10 10.lipnja i u njima se nalazi sve πto je Komora

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Komora Êe i dalje raditi napoboljπanju poloæaja i uvjeta rada

lijeËnika u PZZ-uBorka Cafuk

iz komore

24

nika izuzetno vaæni za Komoru, IO je zakljuËioda Êe se zatraæiti da se u taj projekt ukljuËi ipredsjednik Komore.

Iz rada stalnihpovjerenstava IO-a

Predsjednica Povjerenstva za medi-cinsku etiku i deontologiju prof. dr. MirjanaSabljar-MatovinoviÊ prenijela je IO-u dapredsjednik Srediπnjeg etiËkog povjerenstvaza kliniËko ispitivanje lijekova i medicinskihproizvoda prof. dr. Dinko ViteziÊ smatra ne-prihvatljivim prijedlog HZZO-a da se na mreæ-nim stranicama objavljuju podaci o tome kojafarmaceutska tvrtka financira medicinsku izo-brazbu lijeËnika. Minigo je istaknuo da je Ko-mora veÊ reagirala na tu ideju te da su dræavnitajnik dr. Draæen JurkoviÊ i ravnatelj HZZO-a dr. Tihomir Strizrep obeÊali da se to ipakneÊe objavljivati.

Posljednji struËni nadzor provedenje u OpÊoj bolnici Ogulin, izvijestio je IO za-mjenik predsjednika Povjerenstva za struËninadzor prof. dr. Mirko Gjuraπin.

Zamjenik predsjednice Povjeren-stva za medicinsku izobrazbu lijeËnika dr.Ninoslav Leko izvijestio je IO da Povjerenstvorjeπava pristigle zahtjeve za bodovanje struË-nih skupova te da nema zaostataka.

Predsjednik Povjerenstva za pri-marnu zdravstvenu zaπtitu prim. dr. Drago-mir Petric upozorio je na neprihvatljive sadr-æaje koncesijskog ugovora koji je izradila Split-sko-dalmatinska æupanija, poput odredbe dau kuÊne posjete πalje æupanija, da su lijeËniciduæni skrbiti o ovisnicima ili pak odredba pokojoj su svi koncesionari obvezni sudjelovatiu deæurstvima Ëak i tamo gdje postoji organi-zirana hitna medicinska pomoÊ, iz Ëega se joπmoæe iπËitati da deæurati ne moraju lijeËniciu domovima zdravlja.

U ime Povjerenstva za bolniËku dje-latnost njegov predsjednik mr. sc. DubravkoFurlan zatraæio je da Komora od ministrazdravstva mr. Darka MilinoviÊa traæi da do-nese pravilnik o medicinskoj dokumentaciji,πto je ministar obvezan uËiniti sukladno Za-konu o zdravstvenoj zaπtiti.

Predsjednica Povjerenstva za javno-zdravstvenu djelatnost prof. dr. Vesna Jureπanajavila je da Êe Povjerenstvo oπtro reagiratizbog toga πto je preventiva ispala iz informa-tizacije. Takoer, zatraæila je od Povjerenstvaza struËni nadzor da barem u nekim zavodimaza javno zdravstvo provede struËni nadzor jerpostoji dosta prigovora. Prof. Gjuraπin je izja-vio da Êe se struËni nadzor zavoda za javno

zdravstvo ubaciti u plan provoenja struËnognadzora za 2011.

Povjerenstvo za ostale lijeËniËkedjelatnosti priprema radionicu u sklopu Mo-tovunske ljetne πkole unapreenja zdravljazajedno sa ©NZ-om «Andrija ©tamparfl i Hr-vatskom mreæom zdravih gradova, s temom«Izmeu medicine i donoπenja odluka - zna-nja koja nam nedostajufl, izvijestila je pred-sjednica Povjerenstva dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ. Cilj je radionice prezentirati i ras-praviti o znanjima i vjeπtinama te tehno-logijama koje mogu pomoÊi u donoπenjuodluka i upravljanju u zdravstvenom sustavu(viπe o toj radionici na str. 25).

Povjerenstvo za meunarodnu su-radnju razmatra moguÊnost da 2011. Komoraorganizira sastanak Permanent WorkingGroup (PWG). Predsjednik Povjerenstva prim.dr. Hrvoje ©obat najavio je da Êe Povjeren-stvo izraditi prijedlog i uputiti ga IO-o na od-luËivanje u jesen.

Ostale aktivnosti Komore

U razdoblju izmeu dvije sjedniceIO-a od 17. svibnja do 11. lipnja odvijale suse brojne aktivnosti u kojima su sudjelovalipredstavnici Komore.

Izmeu ostalog, predsjednik Ko-more je sudjelovao u radu Odbora za zdrav-stvo i socijalnu skrb Hrvatskog sabora 18.svibnja na sjednici na kojoj se raspravljalo oizmjenama i dopunama Zakona o zdravstve-noj zaπtiti; o obveznom zdravstvenom osi-guranju i o dobrovoljnom zdravstvenom osi-guranju. Zajedno s prvim dopredsjednikomprim. dr. Josipom JeliÊem sudjelovao je nasastanku s dræavnim tajnikom Draæenom Jur-koviÊem, ravnateljem HZZO-a TihomiromStrizrepom i predstavnicima udruga u PZZ-u koji je odræan 27. svibnja i na kojem se ras-

pravljalo o nuænim izmjenama i poboljπanjimaakata HZZO-a (viπe o tome na str. 27).

Prim. JeliÊ i tajnik Komore dipl. iur.Nikolina BudiÊ sudjelovali su na savjetovanjui na Skupπtini Udruge poslodavaca u zdravstvu20. i 21. svibnja u Opatiji (viπe o tome na str.42 i 43). U Karlovcu bili su 26. svibnja na sas-tanku s lijeËnicima PZZ-a vezanom uz akte zaugovaranje s HZZO-om i koncesije, koji je or-ganiziralo Æupanijsko povjerenstvo Karlo-vaËke æupanije (viπe o tome na str. 27).

JeliÊ je sudjelovao na sjednici Up-ravnog vijeÊa HZZO-a i sastanku na kojem suusklaivane primjedbe na prijedlog Pravilnikao mjerilima za razvrstavanje lijekova te o pro-pisivanju i izdavanju lijekova na recept, kojije odræan u Ministarstvu zdravstva.

Prof. dr. Ljiljana RandiÊ nazoËila jesastanku u Ministarstva zdravstva i socijalneskrbi kao Ëlanica Povjerenstva za prihvaÊanjepokroviteljstva, novËano podupiranje znan-stveno-struËnih skupova u zdravstvu i davanjemiπljenja na dodatno struËno usavrπavanjezdravstvenih radnika, koji je odræan 1. lipnja.

Dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ na-zoËila je sastanku StruËnog povjerenstvaAgencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu9. lipnja te sastanku o reformi hitne medicine,Komponenta 1, 10. lipnja u Ministarstvu zd-ravstva.

Tajnik Komore Nikolina BudiÊpredstavljala je od 27. do 30. svibnja Komoruna simpoziju Udruge specijalizanata «Medite-raneofl u Biogradu.

•••••

Predsjednik Komoreprim. dr. Hrvoje Minigo

i dopredsjednik prim. dr. Josip JeliÊ

iz komore

25

• Hrvatska lijeËniËka komora ini-cirala je sastanak s predstavnicima udrugalijeËnika koje zastupaju interese lijeËnika uprimarnoj zdravstvenoj zaπtiti 14. svibnja uZagrebu na kojem je zakljuËeno da su ponu-eni ugovori neprihvatljivi i da se lijeËnicimau PZZ-u ne moæe preporuËiti njihovo potpi-sivanje.

Komora je organizirala sastanakzbog zauzimanja zajedniËkog stava gledeakata za ugovaranje i prijedloga buduÊihugovora o provoenju PZZ-a iz obveznogzdravstvenog osiguranja. Naime, u proteklomrazdoblju Komora je bila aktivan sudionik nizasastanaka s predstavnicima Hrvatskog zavodaza zdravstveno osiguranje i unatoË opetova-nim nastojanjima znatan dio argumentiranihprimjedbi struke na akte za ugovaranje i na

prijedlog buduÊih ugovora u konaËnici nijeusvojen. Komora je zbog toga javno upozorilalijeËnike da su predloæeni uvjeti nepovoljni zastruku i da mogu poremetiti naËin pruæanjazdravstvene zaπtite.

Na sastanku su uz predsjednika Ko-more prim. dr. Hrvoja Miniga sudjelovalipredsjednici Hrvatske udruæbe obiteljske medi-cine prim. dr. Dragomir Petric, Koordinacijehrvatske obiteljske medicine dr. Mario Malnari Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvudr. Æeljko Bakar, te Ëlanovi upravnih odboraHrvatskog druπtva obiteljskih doktora Hrvat-skog lijeËniËkog zbora dr. Dragan Soldo iHrvatskog druπtva za ginekologiju i opstetriciju- Sekcija ginekologa u PZZ-u HLZ-a, dr. Lji-ljana KovaËeviÊ i Ëlanica Izvrπnog odbora Hr-vatskog druπtva za preventivnu i socijalnu pe-

dijatriju HLZ-a dr. Ilonka ArtukoviÊ. U pri-opÊenju koje su zajedniËki dali nakon sastan-ka, a koje je objavljeno na mreænim stranicamaKomore (www.hlk.hr), istiËu da se neprih-vatljivim smatra dosadaπnji naËin pregova-ranja s predstavnicima HZZO-a, koji u tijekupregovora nisu uvijek bile ovlaπtene osobe zadonoπenje odluka, zatim ostavljanje prekratkihrokova za davanje miπljenja te dostavljanjenedovrπenih i nepreglednih nacrta akata zaugovaranje na miπljenje.

To je na kraju rezultiralo neprihvat-ljivim prijedlozima ugovora o provoenjuzdravstvene zaπtite iz obveznog zdravstvenogosiguranja, u kojem je znatan broj otvorenihpitanja ostao i dalje nerijeπen i nedefiniran,kao πto su ugovaranje aktivnosti s domovimazdravlja, provoenje preventivnih programa,sudjelovanje lijeËnika u radu centara opÊemedicine, deæurstvo i pripravnosti u PZZ-u,te vaenje krvi u ordinacijama, preraspodjelaosiguranika u PZZ-u ali i povrede ugovornihobveza i rjeπavanje prijepornih pitanja.

Komora i udruge lijeËnika koje zas-tupaju interese lijeËnika u PZZ-u smatraju,istiËe se, da su ponueni ugovori o provo-enju zdravstvene zaπtite iz obveznog zdrav-stvenog osiguranja u PZZ-u neprihvatljivi i dase lijeËnicima ne moæe preporuËiti njihovo po-tpisivanje sve dok se ne izmijene akti HZZO-a sukladno postignutom dogovoru s predstav-nicima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbii HZZO-a.

•••••

ZajedniËki stav Komorei udruga lijeËnika kojezastupaju intereselijeËnika u PZZ-u

Ponueni ugovori su neprihvatljivii ne moæe se preporuËiti

njihovo potpisivanjeBorka Cafuk

medicine i donoπenja odluka - znanja kojanam nedostajufl a koja se odræava 8. i 9. sr-pnja u sklopu 17. Motovunske ljetne πkoleunapreenja zdravlja.

Modul u sklopu Motovunske πkolei ove godine organiziraju Povjerenstvo zaostale lijeËniËke djelatnosti Izvrπnog odboraKomore, ©NZ «Andrija ©tamparfl i Hrvatskommreæa zdravih gradova.

U posljednjih dvadesetak godinamnogo se raspravlja o sudjelovanju lijeËnikai drugih zdravstvenih profesionalaca u uprav-ljanju procesima u javnom sektoru. »este sudvojbe o kvaliteti rada tih profesionalaca naznaËajnim politiËkim ili druπtvenim pozicija-ma izvan sustava zdravstva. Iskustva iz svijetapokazuju, a teorije upravljanja uËe, da izbje-gavanje postupaka ili alata koji osiguravajudonoπenje odluka na jasan i argumentiramnaËin nije mudro i smatra se struËnim pro-pustom.

Povjerenstvoza ostale lijeËniËkedjelatnosti i ovegodine suorganiziraradionicuu MotovunuIzmeu medicinei donoπenja odluka- znanja koja nam nedostaju

• Koliko smo u Hrvatskoj svjesni ne-dostatka znanja i vjeπtina nuænih za odluËi-vanje u zdravstvu i πto je sve na raspolaganjuodgovornim osobama, pitanja su na koja Êenastojati odgovor dati radionica «Izmeu

Na radionici Êe se prezentirati i ras-pravljati o znanjima, vjeπtinama i tehnolo-gijama koje mogu pomoÊi pri donoπenjuodluka i u upravljanju zdravstvenim susta-vom. Radionica je podijeljena u tri bloka:tehnologije i alati, postupci (procedure) ivjeπtine. U bloku o alatima koji pomaæu pridonoπenju odluka podrobnije Êe se rasprav-ljati o tzv. policy analizama, studijama utje-caja na budæet (BIA - Budget impact analysis)te o ocjenama zdravstvenih tehnologija (HTA- Health technology assessment).

U bloku o postupcima pri dono-πenu odluka bit Êe predstavljeni: legislativai postupci u Europskoj uniji, donoπenje odlukai politiËki postupci te postupci i poslovneodluke u profitnim organizacijama. U poseb-nom Êe bloku biti predstavljene moguÊnostii tehnike za unapreenje strateπkog planiranjai upravljanja te rjeπavanja konflikata u velikimorganizacijama.

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

iz komore

27

OpÊe uvjete ugovora o provoenju zdrav-stvene zaπtite iz obveznog zdravstvenog osi-guranja i Nacrte ugovora o provoenju zdrav-stvene zaπtite iz obveznog zdravstvenog osi-guranja za pojedine razine zdravstvene dje-latnosti zbog bezrazloænog odbijanja znatnogdijela argumentiranih primjedbi struke tezbog naËina pregovaranja koji je neprihvatljiv.Komora dræi da su predloæeni uvjeti ugovara-nja nepovoljni za lijeËniËku struku i da moguprouzroËiti poremeÊaje u naËinu pruæanjazdravstvene zaπtite. Nakon ovog sastanka uKarlovcu odræan je sastanak s predstavnicimaHZZO-a te je preporuËeno potpisivanje ugo-vora s HZZO-om, o Ëemu viπe moæete proËita-ti u Ëlanku ”Sa sastanka predstavnika Komorei udruga lijeËnika u HZZO-u”. Moæe se prepo-ruËiti potpisivanje ugovora s HZZO-om, a pre-govori o ugovorima s domovima zdravlja senastavljaju.

JeliÊ je iznio i na πto je sve Komoradala primjedbe, tj. na centre opÊe medicine,deæurstva i pripravnosti, vaenje krvi u ordi-nacijama itd. (Ëlanak o tome objavljen je uproπlom broju LijeËniËkih novina).

Tajnik Komore podrobnije je lijeË-nike informirala o problematici koju sa sobomnosi Ugovor o provoenju aktivnosti domazdravlja i centri opÊe medicine (COM), kojibi bilo puno bolje nazvati Ugovorom o provo-enju zajedniËkih aktivnosti doma zdravlja.Odluka o osnovama za sklapanje ugovora oprovoenju zdravstvene zaπtite iz obveznogzdravstvenog osiguranja (NN 43/10), kojomje stvorena pretpostavka postojanja takvogUgovora izmeu doma zdravlja i koncesio-nara, nije dosljedna, ne definira prava i obvezepotpisnika ugovora i ostavlja puno prostorastvaranju sukoba i nesuglasica. Takoer, nijerijeπeno financiranje i naËin rada u COM-u teotvara se niz pitanja na koje odgovor trebadati HZZO (viπe o tome u Ëlanku: «Savjeto-vanje Udruge poslodavaca u zdravstvufl nastr. 42).

LijeËnici su postavili niz pitanja. Iz-meu ostalog zanimalo ih je jesu li svi obveznipotpisati ugovor s DZ-om o provoenju ak-tivnosti, tko plaÊa medicinsku sestru za rad u

Bit Êe organiziran i forum na temu«Kako osnaæiti savjete za zdravlje?fl na kojemÊe se utvrditi stvarno stanje i potrebe za spe-cifiËnim znanjima zdravstvenih profesionalacaukljuËenih u rad æupanijskih savjeta za zdravljete ocijeniti u kojoj su mjeri ostvareni zakljuËciproπlogodiπnjeg modula posveÊenog upravoosnivanju i radu savjeta za zdravlje.

Radionica je namijenjena profe-sionalcima ukljuËenima u upravljanje zdrav-stvenim sustavom, politiËarima koji djeluju upodruËju zdravstvene zaπtite, Ëlanovima æu-panijskih savjeta za zdravlje, menadæerimazdravstvenih ustanova te predstavnicimaudruga pacijenata, æupanijskih vlasti i dræavneuprave. Viπe podataka o tome i prijavnice zaradionicu dostupne su na mreænoj stranicihttp://www.zdravi-gradovi.com.hr/home/povezani-zdravljem/17-motovunska-ljetna-skola.aspx, a dodatn se podaci mogu dobitii od direktora teËaja dr. Katarine Sekelj-KauzlariÊ (katarina.sekelj-kauzlaric@hlk.hr)i dr. sc. Aleksandra Dæakule (adzakula@snz.hr).

Borka Cafuk

SastanakpredstavnikaKomore slijeËnicima PZZ-aKarlovaËke æupanije

• Na poziv predsjednice Æupanij-skog povjerenstva KarlovaËke æupanije Hrvat-ske lijeËniËke komore dr. Mire Mlinac-Luci-janiÊ i Ëlanice Povjerenstva dr. Diane Kralj,lijeËnice opÊe medicine, prvi dopredsjednikKomore prim. dr. Josip JeliÊ i tajnik dipl. iur.Nikolina BudiÊ sudjelovali su na sastanku slijeËnicima primarne zdravstvene zaπtite nakojem se raspravljalo o aktima za ugovaranjeHrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.Prim. JeliÊ objasnio je pozadinu stvaranja aka-ta i stavove Komore. Komora je reagirala na

COM-u i πto ako ona neÊe htjeti tamo raditite gdje se izgubila grupna praksa?

Predstavnici Komore odgovorili suÊe rad u COM-u biti obvezan za sve lijeËnikete da se zbog nedefiniranosti Odluke ne znatko plaÊa sestru u COM-u ni tko je obvezanpronaÊi zamjenu za medicinsku sestru koja neæeli raditi u COM-u, te da je grupna praksazapravo postala COM.

LijeËnike je zanimalo i kako pred-stavnici Komore ocjenjuju ugovor o koncesijikoji je izradila KarlovaËka æupanija. BudiÊ jeodgovorila da je to vrlo dobar ugovor te daformalnopravno nema razloga da mu se pri-stupi sa zadrπkom. KarlovaËka æupanija jejedna od rijetkih koja ima tako korektan ugo-vor. JeliÊ je dodao da je KarlovaËka æupanijasvakome tko je æelio otiÊi u koncesiju to i omo-guÊila, dok su neke druge æupanije naredileda 20-30 posto lijeËnika mora ostati u DZ-u.

Borka Cafuk

Sa sastankapredstavnikaKomore i udrugalijeËnika u HZZO-uMoæe se preporuËitipotpisivanje ugovora sHZZO-om, a pregovorio ugovorima s domovimazdravlja se nastavljaju

• Hrvatska lijeËniËka komora i pred-stavnici udruga lijeËnika koje zastupaju inte-rese lijeËnika u primarnoj zdravstvenoj zaπtitisloæili su se da se lijeËnicima preporuËi potpi-sivanje ponuenih ugovora s Hrvatskim zavo-dom za zdravstveno osiguranje (HZZO), a dase o ugovorima s domovima zdravlja prego-vori nastavljaju, istiËe predsjednik Komoreprim. dr. Hrvoje Minigo u priopÊenju namreænim stranicama Komore www.hlk.hr.

Naime, sastanak je odræan na pozivdræavnog tajnika Ministarstva zdravstva isocijalne skrbi mr. Draæena JurkoviÊa u dogo-voru s prim. Minigom 27. svibnja u HZZO-u.Na sastanku su osim njih dvojice sudjelovaliravnatelj HZZO-a dr. Tihomir Strizrep, njego-va zamjenica dr. Veronika Lauπin i pomoÊnikmr. Mario Bagat, dopredsjednik Komoreprim. dr. Josip JeliÊ, predstavnici Koordinacijehrvatske obiteljske medicine dr. Ida Jaugust-©ita, Hrvatske udruæbe obiteljske medicinedr. Nevenka Vinter-Repalust, Udruge pri-vatnih poslodavaca u zdravstvu dr. ÆeljkoDopredsjednik Komore prim. dr. Josip JeliÊ, dr. Diana Kralj i tajnik Komore dipl. iur. Nikolina BudiÊ

SPONZORIRANI »LANAK

Hrvatska domaÊin europske provjerekakvoÊe lijekova

• 15. godiπnji sastanak Europske mreæe sluæ-benih laboratorija za kontrolu lijekova (OMCL) VijeÊaEurope odræan je od 17. do 21. svibnja 2010. godineu Hotelu Le Méridien Lav, Podstrana, Split. Sastanakse svake godine odræava u drugoj zemlji Ëlanici VijeÊaEurope i ovo je prvi puta da je odræan u Hrvatskoj.

Na sastanku je sudjelovalo oko 200 struËnjakaiz sljedeÊih zemalja Ëlanica OMCL mreæe:

Sastanku su prisustvovale i pridruæene zemlje ËlaniceOMCL mreæe te zemlje gosti: • Kanada • Ruska federacija • Makedonija

Na ovogodiπnjem sastanku Agencija za lijekove i medi-cinske proizvode jednoglasno je primljena u OCABR (Official

• Austrija• Belgija• Bosna i Hercegovina• Bugarska• Cipar• »eπka• Danska• Estonija• Finska• Francuska• GrËka• Hrvatska• Irska• Italija• Latvija• Litva

• Luksemburg• Maarska• Nizozemska• Norveπka• NjemaËka• Poljska• Portugal• Rumunjska• SlovaËka• Slovenija• Srbija• ©panjolska• ©vedska• ©vicarska• Velika Britanija

Control Authority Batch Release) dio sastanka OMCL-a na kojemse raspravlja o kontroli riziËnih lijekova iz krvne plazme i cjepiva,a na kojem iskljuËivo mogu prisustvovati zemlje EU/EEA i ©vi-carska.

Sastanak su zajedniËki organizirali Europsko ravna-teljstvo za kakvoÊu lijekova i zdravstvenu skrb VijeÊa Europe(EDQM) i hrvatska Agencija za lijekove i medicinske proizvode(HALMED), a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva isocijalne skrbi Republike Hrvatske.

Cilj skupa bio je jaËanje meunarodne suradnje irazmjena informacija i iskustva europskih zemalja, Ëlanica VijeÊaEurope, na podruËju provjere kakvoÊe lijekova.

Razgovaralo se i o suzbijanju pojave krivotvorenihlijekova, a tijekom sastanka usvojeni su dokumenti te definiranipostupci kojima Êe se i dalje odræati kontinuirana kvaliteta u ra-du laboratorija za provjeru kakvoÊe lijekova namijenjenih zauporabu kod ljudi i æivotinja.

Glavni cilj EDQM-a je zaπtita i promicanje zdravlja ljudii æivotinja πto postiæe uspostavom i razvojem normi kakvoÊe kojese odnose na lijekove namijenjene uporabi kod ljudi i æivotinja,na transfuziju krvi i transplantaciju organa. EDQM danas obuhva-Êa tajniπtvo Europske farmakopeje i OMCL mreæu.

OMCL mreæa osnovana je 1994. godine kako bi ko-ordinirala administrativne i struËne aktivnosti laboratorija kojisu dio te mreæe, olakπala razmjenu znanja meu nadleænimtijelima u Europi i utjecala na buduÊi razvoj donoseÊi zajedniËkestandarde koji se temelje na zakonskim propisima za ispitivanjelijekova.Dodatne informacijedostupne su pod linkom: www.edqm.eu.

•••

dr. sc. Susanne Keitel,ravnateljica Europskog ravnateljstva za kakvoÊu lijekova

i zdravstvenu skrb VijeÊa Europe (EDQM)Sudionici skupa

Hrvatska domaÊin europske provjerekakvoÊe lijekova

iz komore

29

zaπtiti, odluka i pravilnika o ugovaranju u PZZ-u. Za viπe postojeÊih problema uspjeπno jepronaeno zadovoljavajuÊe rjeπenje, odnosnopoboljπanje spornih stavaka tih akata i ugo-vora. Takoer, dogovoreno je da Êe se rje-πenja i poboljπanja unijeti u prijedlog dora-enog ugovora lijeËnika koncesionara s do-movima zdravlja te je osnovana struËna radnagrupa koja Êe na tome raditi. U nju su ime-novani dr. Vinter-Repalust, predstavnici PZZ-a i Komore, mr. Bagat, mr. Pezelj Duliba i dipl.iur. Melinda Majksner.

Bakar i Hrvatskog druπtva za ginekologiju iopstetriciju - Sekcija ginekologa u PZZ-uHrvatskog lijeËniËkog zbora dr. Davorko »u-kelj, Ëlanica Izvrπnog odbora Hrvatskog druπ-tva za preventivnu i socijalnu pedijatriju HLZ-a dr. Ilonka ArtukoviÊ te rukovoditeljicaSluæbe za ugovaranje zdravstvene zaπtite uHZZO-u mr. Dubravka Pezelj Duliba i dipl.iur. Melinda Majksner iz HZZO-a. Na sa-stanku su predstavnici lijeËnika iznijeli niz pri-mjedbi i prijedloga vezanih uz poboljπanjeakata za ugovaranje u primarnoj zdravstvenoj

Dogovoren je i novi sastanak u is-tom sastavu na kojem Êe se prezentirati dora-eni ugovor i konaËno odluËiti o ugovoru kon-cesionara s domovima zdravlja, to jest ocijenitinjegova prihvatljivost.

Borka Cafuk

æavanja. Na temelju tog popisa aplikacijaautomatski dodjeljuje bodove sudionicimaskupa.

S druge strane, svaki lijeËnik moæepristupiti svojoj kartici lijeËnika, koja mu omo-guÊuje uvid u broj prikupljenih bodova i upopis struËnih skupova na kojima je sudje-lovao.

• Na mreænim stranicama HrvatskelijeËniËke komore (www.hlk.hr) veÊ je duæevrijeme aktivna aplikacija za trajno usavrπa-vanje lijeËnika, odnosno za prijavu struËnihskupova i upravljanje struËnim skupovima zaorganizatore. Smisao aplikacije je pojedno-stavljenje prijavljivanja struËnih skupova iomoguÊavanje uvida lijeËnicima u broj saku-pljenih bodova putem pristupanja kartici lijeË-nika. Ovo je i jedinstven program organizi-ranja skupova i praÊenja sakupljenih bodovau naπoj regiji.

Na mreænoj stranici nalaze se upu-te za organizatore struËnih skupova o naËinuprijave i upravljanja struËnim skupom, odnos-no naËinu unoπenja podataka vezanih uzstruËni skup, kao i upute za koriπtenje tzv. kar-tice lijeËnika.

Po ispunjenoj prijavi struËnog sku-pa njegov organizator dobiva obavijest sazaporkom i korisniËkim imenom na svoju e-adresu koju je naveo u prijavi, πto mu omogu-Êava daljnji unos podataka vezanih uz struËniskup. Ne dobije li organizator obavijest, toznaËi da prijava skupa nije dobro ispunjenai nuæno je skup ponovo prijaviti.

Kad Povjerenstvo Komore za trajnumedicinsku izobrazbu razmotri prijavu te akoodobri prijavljeni skup, njegov organizatordobiva na svoju e-adresu obavijest o odobre-nju skupa, njegovoj kategoriji i broju bodova.

Organizator skupa u aplikaciju up-ravljanja tim skupom treba unijeti popis pre-davaËa i sudionika skupa nakon njegova odr-

Upute za pregled kartice lijeËnika

Postupak pristupa kartici objaπnjenje i na mreænoj stranici Komore.1. AutorizacijaU polje „KorisniËko ime" unesite prezime.imebez dijakritiËkih znakova, na primjer:markovic.markoZa osobe koje imaju dva prezimena unesiteprezime1.prezime2.ime, na primjer: juric.maric.snjezana. Pri tome se koriste toËke, ane crtice.U polje „Lozinka" unesite JMBG, na primjer:05069631231242. Pregled osobnih informacijaKlikom na „Osobne informacije" s lijeve straneizbornika dolazimo do vaπih osobnih infor-macija.Klikom na ikonu poveÊala pored vaπeg zapisaotvaramo detaljnepodatke.3. Prikaz karticeKlikom na gumb „Prikaæi karticu lijeËnika" ot-

Aplikacija za medicinskuizobrazbu lijeËnika na mreænojstranici Komore

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Upute za prijavu struËnih skupovai uvid u karticu lijeËnika

KORAK 1

KORAK 2

iz komore

30moglo poboljπati rukovanje aplikacijama,molimo da poπaljete na istu e-adresu.

Borka Cafuk

vara nam se konaËno sama kartica. Ispod de-taljnih podataka nalazi se lista vaπih dosa-daπnjih usavrπavanja, koje takoer moæetepregledavati klikom na ikonu poveÊala poredæeljenog usavrπavanja.

Kod otvaranja kartice moæemo je iispisati, a sam ispis moæemo ponoviti osvjeæa-vanjem stranice (pritiskom na tipku 5).

Imate li pitanja i nakon πto ste pro-uËili upute, a koja su vezana uz naËin kori-πtenja aplikacije, prijavu struËnog skupa, unospodataka o struËnom skupu ili pristup karticilijeËnika, molimo vas da se obratite admini-stratorici Povjerenstva Komore za trajnu me-dicinsku izobrazbu gi Fulvii Akrap na e-adresu fulvia.akrap@hlk.hr.

Takoer, a s obzirom na to da je o-vaj sustav podloæan usavrπavanju, svoje eve-ntualne primjedbe ili prijedloge kojima bi se

Odræan peti TeËajizobrazbe kandidata zastalne sudske vjeπtake

• Komora je provela i peti po reduTeËaj izobrazbe za stalne sudske vjeπtake su-kladno Pravilniku o stalnim sudskim vjeπtacima(NN 88/08). TeËaj je odræan od 24. do 28.svibnja u prostorijama Komore, a na njemu jesudjelovalo 12 kandidata za sudske vjeπtake.

Pravilnik o stalnim sudskim vjeπta-cima obvezao je Komoru da provodi pravnuizobrazbu lijeËnika kandidata za stalne sudskevjeπtake, odnosno izobrazbu o ulozi i poloæajuvjeπtaka u sudskom postupku.

Borka Cafuk

Novosti u rubricio koncesijamana mreænimstranicama Komore

• U rubriku Koncesije za obavljanjejavne zdravstvene sluæbe, podrubriku Æupa-nije, na mreænim stranicama Hrvatske lijeËniË-ke komore www.hlk.hr dodano je joπ nekolikoobavijesti o namjeri davanja koncesije.

Obavijest o namjeri davanje konce-sije objavile su KarlovaËka æupanija (NN 60/10od 13. svibnja), Vukovarsko-srijemska (NN61/10 od 19. svibnja), Grad Zagreb (NN61/10 od 19. svibnja), SisaËko-moslavaËkaæupanija (NN od 62/10 21. svibnja) i Brodsko-posavska æupanija (NN 65/10 od 26. svibnja).

Do sada su, uz ove æupanije i GradZagreb, obavijest o namjeri davanja koncesijeobjavile Poæeπko-slavonska, Bjelovarsko-bilo-gorska, ZagrebaËka, Krapinsko-zagorska, Me-imurska, Zadarska i LiËko-senjska æupanija.

Borka Cafuk

KORAK 3

KORAK 4

KORAK 5

• U proπlom, 89. broju LijeËniËkih novina objavljen je na 14. stranici POGRE©AN popis lijeËnika su koji su odgovorili na viπe od60% pitanja iz Ëasopisa Medix (broj 84/85. za listopad/studeni 2009.). Umjesto da je objavljen pravi popis, zabunom je prilikom grafiËkogureivanja ponovljen popis lijeËnika iz 87. broja LijeËniËkih novina. Stoga poniπtavamo pogreπan popis objavljen u broju 89. i ovdjeobjavljujemo ispravni. IspriËavamo se kolegama koji su zbog naπe pogreπke s pravom bili uznemireni. Uredniπtvo

Ispravak i isprika

• Sukladno najavi, na stranici 31 objavljujemo popis svih imena lijeËnika koji su toËno odgovorili na veÊi broj (iznad 60%) pitanja na temu«Ciroza jetre i komplikacije« objavljenih u Ëasopisu MEDIX broj 84/85. listopad/ studeni 2009. godine. Svi kandidati time su ostvarili 7 bodova,sukladno Pravilniku HLK. Napominjemo da posebne potvrdnice neÊe biti dostavljene, nego Êe se kao potvrda koristiti popis objavljen u LijeËniËkimnovinama za svibanj 2010. godine. PreporuËamo Ëitateljima i ostale testove znanja koje Êe MEDIX redovito objavljivati. Uredniπtvo LN

Trajna izobrazba u organizaciji Hrvatske lijeËniËke komore i Ëasopisa MEDIXRezultati testiranja za broj 84/85. (listopad/ studeni 2009.)

iz komore

31

Popis lijeËnika koji su toËno odgovorili na viπe od 60% pitanja u testu MEDIX-a

32

minusu, a druge u plusu - iz Ëega nije jasnabuduÊa projekcija ukupnog poslovanja koje,u konaËnici, moæe utjecati na pacijentimavitalne usluge. Postavlja se i pitanje kako Êespajanje i razdoblje pretvorbe ustanovautjecati na kvalitetu zdravstvenih usluga te ukojoj Êe mjeri to biti na πtetu korisnika zdrav-stvenih usluga. KUZ nema podataka o brojupacijenata koji Êe biti pogoeni ovom Odlu-kom i moæda biti liπeni pravovremene i odgo-varajuÊe zdravstvene usluge u nekom raz-doblju.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Sa sjedniceUpravnog vijeÊaHZZO-aSkopljeni prvi ugovorio koncesijama

• U Meimurskoj, LiËko-senjskoj iKrapinsko-zagorskoj æupaniji zavrπen je na-tjeËaj za obavljanje zdravstvene djelatnostina osnovi koncesije i sklopljeni su prvi ugo-vori, pripÊeno je sa sjednice Upravnog vijeÊaHrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje(UV HZZO), koja je odræana 2. lipnja.

Raspisan je novi natjeËaj za specija-listiËko usavrπavanje u djelatnosti opÊe/obiteljske medicine radi poveÊanja broja lijeË-nika specijalista opÊe/obiteljske medicine,kako bi se osiguralo πto kvalitetnije provoe-nje primarne zdravstvene zaπtite.

HZZO Êe nastaviti financirati pri-pravniËki staæ za zdravstvene radnike visokei viπe struËne spreme, za πto su osiguranasredstva u Dræavnom proraËunu. Napravljenje izbor zdravstvenih radnika koji Êe obavljatipripravniËki staæ u opÊim bolnicama na teme-lju Otvorenog javnog natjeËaja od 1. oæujka2010. Izabrani su i zdravstveni radnici koji Êeobavljati pripravniËki staæ u ugovornim zdrav-stvenim ustanovama kao i kod drugih ugo-vornih subjekata HZZO-a. HZZO priopÊava i da je na liste lije-kova uvrπteno 25 novih lijekova, od Ëega 18na Osnovnu, a sedam na Dopunsku listu lije-kova.

Od 18 novih lijekova uvrπtenih naOsnovnu listu, pet je namijenjeno lijeËenjuzloÊudnih bolesti, i to metastatskog karcino-ma debelog crijeva, raka bubrega i dojke ikroniËne mijeloiËne leukemije. Ostali su na-mijenjeni lijeËenju infekcije HIV-om, vlaænemakularne degeneracije oka, hemolitiËkih bo-lesti, poremeÊaja spavanja, kao i tri nova lijeka

za lijeËenje poviπenog oËnog tlaka. NaOsnovnoj listi lijekova uvedene su i nove indi-kacije za Ëetiri lijeka za lijeËenje KOPB-a, rijet-kog Prader-Willyjevog sindroma, kroniËnoghepatitisa B i karcinoma prostate.

Na Popis posebno skupih lijekovadodano je 12 novih lijekova, i to za lijeËenjeraka pluÊa, multiple skleroze, tzv. bioloπkilijekovi za lijeËenje reumatoidnog i psorija-tiËnog artritisa, anksiolozantnog spondilitisa,te dva lijeka za lijeËenje kroniËnog hepatitisaB. Lijekovi uvrπteni na Dopunsku listu lijekovaHZZO-a namijenjeni su lijeËenju srËanihbolesti, psorijaze, akni i poviπenog oËnogtlaka.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Svjetski danhipertenzije -„HolistiËki pristupmetaboliËkomsindromu"

• U Zagrebu je 18. svibnja povo-dom Svjetskog dana hipertenzije odræan uorganizaciji Hrvatskog druπtva za hipertenzijui tvrtke Medikor skup za usavrπavanje lijeËnikai ljekarnika, pod nazivom HolistiËki pristupmetaboliËkom sindromu. Kao πto je poznato,metaboliËki sindrom je skup poremeÊaja kojiukljuËuje trbuπni tip debljine i najmanje dvaod sljedeÊih Ëimbenika - poremeÊaj regulacijemasti u tijelu, neosjetljivost na inzulin i poviπenkrvni tlak. Ovaj sindrom poveÊava rizik za obo-lijevanje od bolesti srca i krvnih æila te dijabe-tesa tipa 2.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj goto-vo 4 posto stanovnika ima dijabetes tipa 2,prekomjernu tjelesnu teæinu oko 75 postomuπkaraca i svaka druga æena, a hipertonijuviπe od 300.000 tisuÊa osoba. Stoga je ciljkonferencije bio potaknuti struËnu javnost dase upozna sa instrumentima za prevenciju i zapraÊenje tjelesnog stanja organizma. U tu jesvrhu demonstriran ispravan naËin mjerenjakrvnog tlaka digitalnim tlakomjerima, pro-cjene debljine i udjela masnog tkiva dijagno-stiËkim vagama, pravilnog hodanja, brojanjakoraka brojaËima i koriπtenja jednokanalnogEKG ureaja.

Na skupu je bilo viπe od 400 lijeËni-ka i ljekatrnika, a govorili su prof. dr. IzetAganoviÊ, dr. sc. Ljiljana HlupiÊ, prof. dr.Bojan JelakoviÊ, prof. dr. Davor MiliËiÊ,dekan MEF-a u Zagrebu, i prim. mr. sc. dr .Ksenija Berdnik Gortan.

Dr. Tena KovaËeviÊ

iz hrvatskog zdravstva

•••••••••••••••••KUZ najavio peticijuprotiv spajanjazagrebaËkih bolnica

• UvaæavajuÊi u potpunosti potre-bu racionalizacije u organizaciji i troπkovimau zdravstvu, ne moæe se opravdati pristuptom ozbiljnom zahvatu u velikom javnom su-stavu bez neophodnog prethodnog informi-ranja i savjetovanja sa zaposlenicima bolnicakoje su ovim spajanjem obuhvaÊene, struËneanalize i obeÊane javne rasprave, istiËe Koa-licija udruga u zdravstvu (KUZ) u priopÊenjumedijima 3. svibnja.

DonoseÊi ovako ishitrene odluke,istiËe KUZ, Vlada je prekrπila vlastiti Kodekskoji propisuje da se pri donoπenju odreenihodluka i akata mora, slijedom istih, savjetovatis onima na koje se donesene odluke odnose,πto su u ovom sluËaju davatelji i primateljizdravstvenih usluga. Odluka Vlade odnosi sesamo na bolnice u Zagrebu, ali se isti postu-pak ne smije ponoviti u ostatku Hrvatske gdjesu dostupnost i kvaliteta zdravstvenih uslugajoπ problematiËniji, naglaπava KUZ.

KUZ, koji je najveÊa udruga pacije-nata u zemlji, namjerava aktivirati Ëitavumreæu nevladinih udruga koja predstavlja glasjavnosti od tridesetak tisuÊa angaæiranih gra-ana i pokrenuti potpisivanje peticije, kojomse traæi poniπtavanje i obustava provedbeOdluke Vlade od 13. svibnja 2010. O datumi-ma i mjestima potpisivanja peticije javnostÊe biti obavijeπtena.

Podsjetimo, Odlukom Vlade u Za-grebu treba se provesti pripajanje Klinike zapluÊne bolesti Jordanovac KBC-u Zagreb;Klinika za tumore, Klinika za djeËje bolesti iKlinika za traumatologiju trebaju se spojiti sKB Sestre milosrdnice, a SveuËiliπna klinikaza dijabetes, endokrinologiju i bolesti meta-bolizma Vuk Vrhovac KB-u Merkur.

KUZ upozorava da je izostala istruËna i podrobna analiza uz prikaz svihkriterija i moguÊih rjeπenja koja bi izradilistruËnjaci, a reËeno je da su javno prezen-tirani prijedlog reforme bolniËkog sustava uGradu Zagrebu razradili neimenovani Ëlanovitima u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.KUZ-u nije poznato jesu li u tome sudjelovaliËlanovi struËnih povjerenstava Ministarstvakoja se bave pitanjima organiziranja i razvojabolniËkih sustava. Nadalje, istiËu, prezenta-cijom reforme nisu potpuno pojaπnjenanaËela niti kriteriji pri odabiru bolnica koje sespajaju, pa nije jasno zaπto se spajaju bolnicekoje potpuno razliËito posluju - jedne su u

33

•••••••••••••••••Nacionalnidan darivanjai presaivanjaorgana i tkiva

• StruËnim simpozijem «Hrvatskau Eurotransplantufl u Hrvatskom lijeËniËkomdomu u Zagrebu obiljeæeni su 26. svibnja Na-cionalni dan darivanja i presaivanja organai tkiva i treÊa godiπnjica Ëlanstva Hrvatske utoj meunarodnoj transplant organizaciji. Odkada je postala punopravnom Ëlanicom Euro-transplanta, u Hrvatskoj je broj darivatelja or-gana poveÊan za 33,85 a broj transplantacijaza 31,20 posto. Liste Ëekanja na transplan-tacije smanjile su se za 32,50 posto.

©toviπe, od svih zemalja ËlanicaEurotrasplanta, u Hrvatskoj se najkraÊe Ëekana transplantaciju jetara, a multiorganskatransplantacija bubreg-guπteraËa meu naj-uspjeπnijima je na svijetu. Hrvatske bolniceuspjeπno surauju u prijavi moguÊih dari-vatelja organa, postoji uËinkovit nacionalniorganizacijski model, a Laboratorij za tipizacijutkiva djeluje prema meunarodnim stan-dardima rada. U prvih pet mjeseci ove godinezabiljeæen je velik porast broja donora i trans-plantacija. Naime, u prvom tromjeseËju ovegodine bio je broj donora za 25 posto veÊi ne-go u istom razdoblju protekle godine, tj. po-veÊao se s 24 na 30 donora. Porastao je i brojbubrega za transplantaciju s 29 na 22 i brojdoniranih jetara s 22 na 27. U prvom tromje-seËju ove godine transplantirano je 42 bubre-ga, 24 jetara i sedam srca, a u istom razdobljuprotekle godine 41 bubreg, 21 jetra i pet srca.

•••••••••••••••••NagradaGrada Zagrebaakademiku Reineru

• Akademiku Æeljku Reineru je nasveËanosti 31. svibnja u Starogradskoj vijeÊ-nici, uz sudjelovanje predsjednika RH prof.dr. Ive JosipoviÊa, predsjednika Hrvatskogsabora Luke BebiÊa, izaslanika predsjedniceVlade RH Jadranke Kosor, ministra upraveDavorina Mlakara i gradonaËelnika GradaZagreba Milana BandiÊa, sveËano uruËenaNagrada Grada Zagreba.

U obrazloæenju je istaknuto da seona dodjeljuje kao jednom od najistaknutijihhrvatskih lijeËnika i znanstvenika u podruËjuzdravstva zbog njegovih meunarodno priz-natih znanstvenih uspjeha te izuzetno vaænogdoprinosa kliniËkoj ali i preventivnoj medicini,a osobito zbog njegovih velikih zasluga zarazvitak KBC-a Zagreb. Pod njegovim je vodstvom tijekomproteklih 6 godina nastavljeno πirenje KBCtako da je gotovo podvostruËio svoju povr-πinu izgradnjom niza novih zgrada, nabavlje-no je mnogo nove najsuvremenije opreme,financijski je stabiliziran a uveden je i niz novihdijagnostiËkih i terapijskih zahvata tako daKBC Zagreb danas predstavlja jednu od naj-opremljenijih i najkvalitetnijih bolniËkihustanova u ovom dijelu Europe.

prof. dr. Æeljko Poljak•••

Zbog toga su se smanjile i listeËekanja za presaivanje organa za 14 postopa tako sada na bubrege Ëeka 293 pacijenta,dok ih je u istom razdoblju lani bilo 334.

Hrvatska je i treÊa zemlja na svijetupo broju donora. Od svega tri darivatelja namili jun stanovnika 2000. godine, brojdarivatelja je porastao na 18.

Ministar zdravstva i socijalne skrbimr. Darko MilinoviÊ Ëestitao je najboljimdonorskim bolnicama KB-u Sestre milosrdnicei OB-u Varaædin, transplantacijskim timovimai koordinatorima na postignutim rezultatima,te obiteljima darivatelja organa. Generalnidirektor Eurotransplanta dr. Arie Oosterleeistaknuo je da je Hrvatska u mnogoËemu nad-maπila poËetna oËekivanja i rezultate dugogo-diπnjih Ëlanica Eurotransplanta.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Okrugli stol«Zdravlje-lijekovi-etikaflKliËko: Za oËekivati da Êedio cijene novih generacijalijekova snositi pacijenti

• Na liste lijekova Hrvatskog zavodaza zdravstveno osiguranje (HZZO) poËetkomlipnja trebalo bi uÊi 25 novih lijekova (poje-dinosti na str. 32). VeÊina tih lijekova bit Êena osnovnoj listi, a nekolicina na dopunskoj,najavio je ravnatelj HZZO-a dr. Tihomir Stri-zrep na okruglom stolu Zdravlje, lijekovi, etikakoji je u zagrebaËkom hotelu „AntunoviÊ" 25.svibnja organizirao VeËernji list.

- U neπto viπe od godinu dana 47novih inovativnih lijekova uvrπteno je na listu,Ëemu je pridonijela racionalizacija u zdravstvu.Racionalizacija nije πtednja veÊ usmjeravanjesredstava tamo gdje treba, rekao je ministarzdravstva i socijalne skrbi mr. Darko MilinoviÊte dodao da nitko ne moæe odrediti je li nekilijek preskup, no da za odluku o njegovomuvrπtavanju na listu farmakoekonomika morabiti jedan od faktora.

Prof. dr. Igor Aurer iz Zavoda zahematologiju KBC-a Zagreb rekao je da far-makoekonomika nema πto traæiti u sustavukoji nije postigao konsenzus o tome da imalijekova koji se ne isplate.

Budæet bolnica za lijekove je lim-itiran. Izvan tog limita izlaze samo lijekovi zalijeËenje transplantiranih bolesnika, i to samotijekom hospitalizacije zbog transplatacije, ali

iz hrvatskog zdravstva

Na slici s lijeva: Ljiljana HlupiÊ, Ksenija Berdnik Gortan, Davor MiliËiÊ i Izet AganoviÊ

34

Nacionalnog vijeÊa za suzbijanje korupcije dr.Æeljko JovanoviÊ.

Koga se kontroliraUgovorom o etiËkomoglaπavanju lijekova?

• MilinoviÊ se osvrnuo i na pitanjeodlazaka lijeËnika na kongrese te na stvaranjelista Ëekanja, na πto je dr. Aurer reagirao i na-glasio da liste Ëekanja ne postoje zato πto lijeË-nici idu na kongrese nego zato jer Hrvatskojnedostaju lijeËnici i medicinske sestre.

Normalno je da postoji razlika ubroju dana provedenih na kongresima izme-u razliËitih lijeËnika; od profesora u nekojsveuËiliπnoj bolnici oËekuje se da sudjeluje nasvim vaænijim svjetskim kongresima jer morapratiti πto se dogaa u svijetu, dok lijeËnikobiteljske medicine neÊe iÊi na puno kongre-sa, objasnio je Aurer te dodao da naπa dræavanema novaca za plaÊanje edukacije lijeËnikapa ih zato na kongrese vode farmaceutsketvrtke.

Ministar zdravstva na to je reagiraoobjaπnjenjem da æeli svim lijeËnicima moguÊ-nost dobre edukacije, ali da se zna koliko jeputa i na kojem kongresu bio svaki pojedinilijeËnik.

Strizrep je ustvrdio da je bilo kraj-nje vrijeme za ugovor o etiËkom oglaπavanjujer farmaceutske tvrtke imaju poseban statusu odnosu na sve druge gospodarske grane.Jedino je kod njih oglaπavanje, odnosno mar-keting za lijekove uvrπtene na listu HZZO-atajan; odvija se iskljuËivo unutar tvrtke. Æe-limo izaÊi iz te tajnovitosti i dobiti podatke otome πto rade, izjavio je Strizrep.

Ugovor o etiËkom oglaπavanju, kojije do sada potpisalo 20-ak farmaceutskihtvrtki, izazvao je brojne polemike i nejasnoÊe,no, kako je rekla dr. KliËko, tijekom tromje-seËnih pregovora doæivio je znaËajne promje-ne i dopune, koje su ga uËinile jasnijim i

prihvatljivijim farmaceutskoj industriji. Farma-ceutskim tvrtkama nije posve jasna svrha ugo-vora. »ini se da je rijeË o sveobuhvatnom po-kuπaju da se neπto napravi, ali nije jasno defi-nirano πto. KliËko zakljuËuje da je kontrolaetiËkog ponaπanja ugovorom viπe usmjerenana lijeËnike nego na farmaceutsku industriju.

Gordana PetrovËiÊ

•••••••••••••••••U GospiÊupredstavljenainformatizacijaPZZ-a»itava primarna trebala bi bitiinformatizirana do kraja 2010.

• Ministar zdravstva i socijalne skrbimr. Darko MilinoviÊ i predsjednica UpraveEricsson - Nikola Tesla Gordana KovaËeviÊdemonstrirali su projekt informatizacijeprimarne zdravstvene zaπtite (PZZ) 24. svibnjau GospiÊu.

Projekt je pokrenut radi raciona-lizacije i smanjenja troπkova zdravstvenogsustava te organiziranja jedinstvenog sustavaprikupljanja podataka te s moguÊnoπÊu pra-Êenja odreenih podataka radi unapreenjazdravlja i prevencije bolesti. Za sada se pilotprojekt informatizacije provodi u LiËko-senjskoj i Meimurskoj æupaniji, a Ëitava biPZZ trebala biti informatizirana do kraja ovegodine. Projektom Êe se povezati sve ordina-cije PZZ-a - opÊe/obiteljske medicine, gineko-loπke, pedijatrijske i stomatoloπke ordinacijete ljekarne, biokemijski laboratoriji i jedinicecentralnog naruËivanja, πto je sve zajedno oko6000 zdravstvenih subjekata.

Projekt vrijedi 55 milijuna kuna, anjegovim bi se uvoenjem godiπnje trebalo

iz hrvatskog zdravstva

ne i kasnije ako se bolesnike hospitalizira zbogkomplikacija, kao i neki lijekovi koji su na listiposebno skupih lijekova. Problem se javljakada lijeËnik odobri posebno skupi lijek kojinije na listi posebno skupih lijekova.

Financijski teret toga lijeka pada nalimit bolnice πto znaËi da te novce treba uπte-djeti na nekim drugim lijekovima, izjavio jeAurer.

Koriπtenje generiËkih lijekova kojinisu loπiji od onih originalnih ostavlja viπenovaca za uvrπtavanje novih lijekova na liste,rekao je predsjednik EtiËkog povjerenstvaMedicinskog fakulteta SveuËiliπta u Rijeci prof.dr. Dinko ViteziÊ i predloæio da se donesenacionalna politika za lijekove.

U Hrvatskoj su lijekovi postigli naj-niæe cijene pa nije realno oËekivati daljnjeuπtede i sniæavanje cijena. Do sada je farma-ceutska industrija pokazivala veliku fleksi-bilnost πto kroz kreditiranje financijskogsustava hrvatskog zdravstva, πto kroz cijenelijekova, izjavila je predsjednica Hrvatskeudruge inovativnih proizvoaËa lijekova dr.Nataπa KliËko. To postaje sve teæe pa je zaoËekivati da Êe dio cijene novih generacijalijekova, koji su znatno skuplji od lijekovastarijih generacija, snositi pacijenti jer teπkoda Êe uÊi na A listu lijekova HZZO-a.

Sudionici okruglog stola iznijeli sui svoja stajaliπta o reformi zdravstva, korumpi-ranosti lijeËnika i farmaceuta te o njihovoj me-usobnoj sprezi. Postoji, naime, uvjerenje dapromotivne aktivnosti farmaceutske industrijemijenjaju ponaπanje lijeËnika i utjeËu na ne-racionalno propisivanje lijekova. Sudionici suse sloæili da unatoË uvoenju ugovora o etiË-kom oglaπavanju nije prihvatljivo etiketiranjecjelokupne medicinske struke kao korumpi-rane.

Danas je osnovni problem zdrav-stva nedostatak novca, a taj se neÊe namak-nuti restrikcijama na lijekovima i uπtedama napacijentima nego otvaranjem radnih mjestai poveÊanjem BDP-a, istaknuo je predsjednik

35

izlagaËa iz veÊeg broja zemalja nego proπlegodine - 270 izlagaËa iz 30 zemalja, koji su na9214 Ëetvornih metara izloæbenog prostorapredstavili najsuvremeniju medicinsku, farma-ceutsku i analitiËku opremu te ortopedska po-magala i opremu za rehabilitaciju.

Sajmove je u ime potpredsjednikaVlade i ministra zdravstva otvorio dræavni taj-nik MZSS-a dr. Draæen JurkoviÊ. On je istak-nuo da je u protekle dvije godine zdravstvenereforme poduzet niz mjera kojima su smanjenidugovi u zdravstvu s Ëetiri na 2,4 milijarde ku-na, te da su osigurani dodatni izvori prihodakoji su stabilizirali sustav.

- Transparentnom nabavom lijeko-va, javnim natjeËajima i referentnim cijenamauπteeno je oko 500 milijuna kuna, a joπ tolikouπteeno je smanjenjem stope bolovanja u ja-vnom sektoru za 0,5 posto. To upozorava napotrebu da se na tom planu poduzmu, u su-radnji sa sindikatima, joπ znaËajnije promjene,rekao je JurkoviÊ.

Hrvatska je, naime, bila jedna odzemalja u Europi koja je imala najviπu stopubolovanja - sedam do devet posto u javnomsektoru, dok je u privatnom sektoru ta stopaiznosila svega 2,5 do tri posto.

Zdravstveni je sektor zahvaljujuÊiizdvajanju od 33 posto iz troπarina za du-hanske proizvode, koji su usmjereni za lijeËe-nje od posljedica duhanskog dima, priskrbiopreko dvije milijarde kuna dodatnih sredstava.JurkoviÊ se osvrnuo i na projekt reforme hitnemedicinske pomoÊi koji se odvija u suradnjisa Svjetskom bankom i za koji je dobivenkredit od 18 milijuna eura. Reforma bi trebalabiti gotova do 2015., a ukljuËila bi osnivanjezavoda za hitnu medicinu u svim æupanijama,

uπtedjeti izmeu 10 i 20 milijuna kuna. Kadase informatiziraju i bolnice, uπteda Êe bitimnogo veÊa, a ministar najavljuje da Êe seiduÊe godine razraditi njihova informatizacija.

Informatizacijom PZZ-a smanjit Êese nepotrebna administracija i omoguÊitizdravstvenim radnicima da posvete viπe vre-mena pacijentima. Ona Êe omoguÊiti i pra-Êenje pobola/bolesti uspostavom registara tebolje planiranje zdravstvene zaπtite na svakompodruËju. LijeËnici opÊe/obiteljske medicinemoÊi Êe naruËivati svoje pacijente na specija-listiËke preglede. Pacijenti Êe nalaze iz labo-ratorija dobivati u ordinacijama svojih lijeË-nika.

Pacijenti Êe koristiti e-recept, e-na-ruËivanje u opÊoj/obiteljskoj medicini, ljekar-nama, laboratorijima i specijalistiËkom lijeËe-nju, i e-zdravstveni karton.

Iako informatizacija svakako imabrojne prednosti, neki lijeËnici u PZZ-u izme-u ostalog upozoravaju na nezaπtiÊenost po-dataka pacijenata u takvom sustavu.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••38. meunarodnisajam Medicinai tehnikaJurkoviÊ: Dugovi u zdravstvusmanjeni za 1,6 milijarde kuna

• Na ZagrebaËkom velesajmu suod 13. do 15. svibnja, pod pokroviteljstvomMinistarstva zdravstva i socijalne skrbi, odræa-ni sajmovi Medicina i tehnika, 38. Meuna-rodni sajam medicine, rehabilitacijske i labo-ratorijske opreme i farmacije, i DENTEX, me-unarodni sajam dentalne medicine, koji jeorganiziran prvi puta u suradnji ZagrebaËkogvelesajma i Hrvatske komore dentalne medi-cine. Sajmovi su ove krizne godine okupili viπe

centralne bolniËke prijeme te nabavu 128dobro opremljenih vozila hitne pomoÊi, kaoi edukaciju lijeËnika hitne medicine i medicin-skih tehniËara.

- Na ovogodiπnjim sajmovima iz-loæena je nova tehnologija, a ona koπta. Prematome, besplatnog zdravstva nema i s tim semoramo pomiriti, odnosno raskrstiti s navi-kama iz proπlih sistema. Da bi se iπlo naprijedpotreban je stabilan financijski sustav bezkojeg nema stabilnog medicinskog sektora,zakljuËio je JurkoviÊ.

Gordana PetrovËiÊ

•••••••••••••••••Obiljeæen Svjetskidan hepatitisa

IduÊe godine nove smjerniceza lijeËenje hepatitisa

• Pribliæno 500 milijuna ljudi, od-nosno svaki 12. Ëovjek u svijetu obolio je odhepatitisa B ili C pa je stoga tema ovogo-diπnjeg Svjetskog dana hepatitisa bila „Jesamli ja broj 12?" - istaknuto je na konferenciji zanovinare u Klinici za infektivne bolesti «Dr.Fran MihaljeviÊfl odræanoj u povodu obilje-æavanja Svjetskog dana hepatitisa 19. svibnja.SZO prognozira da Êe se razmjeri epidemijevidjeti tek 2025. kada se oËekuje njen vrhunac.Godiπnje oko 1,5 milijuna ljudi umire od hepa-titisa B ili C. - Hepatitis je gotovo zapostavljenabolest u odnosu na veliËinu javnozdrav-stvenog problema. SZO procjenjuje da je okodvije milijarde ljudi u svijetu bilo izloæeno vi-rusu hepatitisa B, 350 milijuna ih je kroniËnooboljelo, a godiπnje ih umre izmeu 500 i 700tisuÊa. Virusom hepatitisa C inficirano je izme-u 130 i 170 milijuna ljudi, oko 85 posto ihrazvija kroniËnu infekciju, a za dvadesetak go-dina Êe se u 20 do 30 posto oboljelih razviticiroze jetara. Od bolesti jetara uzrokovane he-patitisom C godiπnje umre oko 350.000 ljudiizvijestila je prof. dr. Antoinette KaiÊ Rak,voditeljica Ureda SZO-a u Hrvatskoj.

U Europi oko 14 milijuna ljudi æivis kroniËnim hepatitisom B, a oko devet mi-lijuna ih je zaraæeno hepatitisom C. U EU go-diπnje se biljeæi oko 8000 novodijagnosti-ciranih sluËajeva hepatitisa B i 29.000 hepa-titisa C.

Zbog toga je izvrπni odbor SZO-aodluËio da se na generalnoj skupπtini SZO-a,od 17. do 21. svibnja, prihvati prva rezolucijao virusnom hepatitisu s okvirom za rjeπavanjete problematike na globalnoj razini.

iz hrvatskog zdravstva

Dræavni tajnik ministarstva zdravstvamr. Draæen JurkoviÊ

36

•••••••••••••••••Meunarodni dancelijakije

• U Hrvatskoj je Tjednom svjesnostio celijakiji od 15. do 22. svibnja Hrvatskodruπtvo za celijakiju obiljeæilo Meunarodnidan celijakije. Celijakija je i dalje rijetko prepo-znaje, Ëak i kad se pojavljuje u svom klasiËnomobliku (proljev, gubitak teka i tjelesne teæineitd.). No ona se moæe oËitovati i herpetifor-mnim dermatitisom, gubitkom kose, slabokrv-noπÊu, niskim rastom djece, poremeÊajimazubne cakline, kroniËnom upalom jetara, os-teopenijom i osteoporozom, neuroloπkim po-remeÊajima, a postoje i asimptomatski oblici.Pojavljuje se u svim dobnim skupinama, a sto-pa umiranja nelijeËenih bolesnika dvostrukoje veÊa nego u zdravoj populaciji.

U Hrvatskoj, prema neprovjerenimprocjenama, jedna od 85 ili 100 osoba bolujeod celijakije; problem je πto se dijagnosticirasamo jedna od 500 a samo ih se oko tri postoispravno lijeËi. Stoga je cilj Tjedna bio edu-ciranje javnosti o toj bolesti i poticanje zdrav-stvenih struËnjaka na prepoznavanje i ispra-vno lijeËenje.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Meunarodni tjedansvjesnosti o πtitnjaËi

• U Hrvatskoj je obiljeæen 2. Meu-narodni tjedan svjesnosti o πtitnjaËi od 24. do30. svibnja kampanjom o utjecaju πtitnjaËena plodnost, pravilan razvoj trudnoÊe i djeces ciljem poticanja æena u reproduktivnoj dobida prepoznaju jesu li njihovi problemi po-vezani sa πtitnjaËom te da potraæe pomoÊ izapoËnu s lijeËenjem.

Kampanju su organizirali Meu-narodno udruæenje za πtitnjaËu, a proveli suje Europsko i LatinoameriËko udruæenje zaπtitnjaËu te Kinesko druπtvo za endokrino-logiju uz podrπku farmaceutske kompanijeMerck Serono.

Iako su meu Ëestima u svijetu, bo-lesti πtitnjaËe Ëesto se ne neprepoznaju. Pro-cjenjuje se da u svijetu viπe od 300 milijunaljudi pati od smanjene aktivnosti πtitnjaËe, asamo 20 posto ih se lijeËi, te da su najËeπÊebolesti πtitnjaËe hipotireoza i hipertireoza.

Osim kontrole hormona πtitnjaËeprije zaËeÊa, buduÊe bi majke trebale kontro-lirati πtitnjaËu u ranoj trudnoÊi jer nelijeËenabolest πtitnjaËe poveÊava rizik zastoja razvitkadjeteta u buduÊnosti, kao i moguÊnost preura-njenog poroda, pa Ëak i mrtvoroenja. Kon-trola πtitnjaËe vaæna je i u prvoj postpartalnojgodini zbog moguÊnosti tzv. postporoajnehipotireoze.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Hrvatski polazniciprvi put na ispituEuropskog odboraza oftalmologiju

• Jubilarni, deseti kongres Hrvat-skog oftalmoloπkog druπtva (HOD), odræanod 14. do 16. svibnja u Vodicama, donio jeniz novosti iz hrvatske i svjetske oftalmologije.Organiziran je u suradnji s AmeriËkom oftal-moloπkom akademijom i Slovenskim oftalmo-loπkim druπtvom. Iznimno velik broj prijavlje-nih prezentacija ove godine uvjetovao je skra-Êeno vrijeme izlaganja te znaËajno poveÊanjebroja izlaganja u obliku elektronskih postera.

Na otvaranju kongresa predsjednikHOD-a prof. dr. Zoran Vatavuk s velikim jezadovoljstvom Ëestitao prvim dvjema hrvat-skim kandidatkinjama, Ivani Bednar i Mi-ljenki MartinoviÊ, uspjeπno polaganje ispitaEuropskog odbora za oftalmologiju koji se sva-ke godine odræava u Parizu. U nekim europ-skim zemljama vrlo zahtjevni EBO ispit priz-naje se kao jedini specijalistiËki ispit iz pod-ruËja oftalmologije. Ove godine su, uz kandi-date, po prvi puta na ispitu sudjelovala i Ëetiriugledna Ëlana oftalmoloπkog druπtva kaoispitivaËi.

Na zajedniËkom simpoziju odræaoje dr. Michael Brennan, bivπi predsjednikAmeriËke oftalmoloπke akademije, predavanjeo potrebi aktivnog ukljuËivanja strukovnih or-ganizacija u politiËko odluËivanje zbog dob-robiti kako lijeËnika tako i pacijenata. PoËasna

- Standardi lijeËenja bolesnika skroniËnim hepatitisom C u Hrvatskoj su vrlodobri, moæemo postiÊi trajno izljeËenje u 70posto, πto je vrlo velik napredak. SlijedeÊegodine se nadamo 80-postotnom izljeËenju te da nadamo da Êe te standarde prihvatitiHZZO, istaknula je prof. dr. Adriana Vince,voditeljica Referentnog centra za dijagnos-tiku i lijeËenje virusnih hepatitisa Ministar-stva zdravstva i voditeljica Zavoda za virusnihepatitis u Klinici za infektivne bolesti.

Gordana PetrovËiÊ

•••••••••••••••••Predstavljenaknjiga „Korupcijau hrvatskomzdravstvu"

• U Novinarskom domu u Zagrebupredstavljena je 21. svibnja pred znatiæeljnompublikom provokativna knjiga „Korupcija uhrvatskom zdravstvu" Draæena Gorjanskogi suradnika (Lidija Gajski, Nataπa ©kariËiÊ,SreÊko Sladoljev i Matko MaruπiÊ).

Autori su veÊ otprije poznati naπojjavnosti po hrabrim prozivkama (ciljali su i nanajviπa mjesta), zbog Ëega su neki snosili neu-godne posljedice, ali i stekli specijalno priz-nanje „Hipokrat" za pretrpjele neugodnosti.

Knjiga je 22. svibnja predstavljenai u Osijeku. Uzbudljivo i originalno πtivo o afe-rama koje su izazvali u posljednjih nekolikogodina i punili stupce dnevnih novina.

Prihod od prodaje knjige namije-njen je Fondu „Hipokrat" (info@zaklada-sla-galica.hr; 99 kn).

Prof. dr. Æeljko Poljak••

Autori “Korupcije u hrvatskom zdravstvu“: prof. dr. Matko MaruπiÊ,novinarka Nataπa ©kariËiÊ, dr. Draæen Gorjanski, dr. Lidija Gajski i dr. sc. SreÊko Sladoljev

iz hrvatskog zdravstva

37

goπÊa iz Slovenije, prof. dr. Brigita Drnovπek,odræala je predavanje o novim naËinimazbrinjavanja ozljeda vjea.

I ove su godine najveÊe pohvaledobile dvije sekcije pod zajedniËkim nazivom„Mladi u oftalmologiji". Najbolji mladi preda-vaËi dobili su za svoje radove poticajne nagra-de, poput plaÊenih kotizacija za narednekongrese Druπtva. Zanimljive su bile novostiu podruËju straænjeg oËnog segmenta oka:dr. Kata »ulina usporedila je nov naËin mje-renja vidnog polja, takozvanu Rarebit peri-metriju, s klasiËnom perimetrijom. Rezultatisu vrlo ohrabrujuÊi, pogotovo zato πto je pro-gramska aplikacija za Rarebit perimetrijubesplatna te πto je za mjerenje dovoljno kuÊ-no raËunalo i standardni zaslon. Pozornost jeprivuklo i predavanje dr. Borne ©ariÊa koji jeprikazao endoresekciju melanoma æilnice oka,prvi takav zahvat izveden u Hrvatskoj.

Adrian Lukenda, dr. med.

•••••••••••••••••"EuromelanomaDay Hrvatska"

• U Brtonigli, u Istri, odræana je ak-cija za rano otkrivanje melanoma i drugih zlo-Êudnih koænih tumora u organizaciji Hrvat-skog dermatoveneroloπkog druπtva HLZ-a iu suradnji s Odborom za zdravstvo, socijalnuskrb i πkolstvo OpÊine Brtonigla, a na poticajËlanice Odbora dr. Dragane MijatoviÊ, speci-jalizantice neurologije u Zagrebu.

Slogan projekta bio je „Bezbriænina suncu", a projekt je odræan pod pokrovi-teljstvom i uz potporu Ministarstva zdravstvaRH te Europske akademije za dermatologiju

•••••••••••••••••Kongresi i skupπtinaHrvatskog kirurπkogdruπtva

• U Dubrovniku je od 28. travnjado 1. svibnja odræan 3. Srednjoeuropski kirur-πki kongres koji je ujedno i kongres udruæenjakirurga Srednje Europe. UkljuËuje Austriju,SlovaËku, »eπku, Poljsku, Maarsku, Slovenijui Hrvatsku. Tijekom kongresa odræan je i 5. Hr-vatski kirurπki kongres s meunarodnim sudje-lovanjem koji se odræava svake Ëetiri godine,kao i Norman Barrett Symposium 2010:„From reflux to carcinoma". Organiziralo gaje Hrvatsko kirurπko druπtvo (HKD) a prisustvo-valo je 400-tinjak sudionika iz 32 zemljesvijeta. Rezultati su pokazali da je hrvatskakirurgija u rangu srednjoeuropske kirurgije,a u nekim segmentima, kao πto je transplan-tacijska i citoreduktivna kirurgija uznapre-dovalih malignih tumora, u europskom vrhu.

Ujedno je odræana izborna skup-πtina HKD-a na kojoj je izabrano novo vodstvo.Dosadaπnji predsjednik bio je prof. dr. Boæi-dar ÆupanËiÊ, a novo je vodstvo u ovom sas-tavu: predsjednik prof. dr. Mate MajeroviÊ,koji ujedno obnaπa funkciju Predstojnika klini-ke za kirurgiju KBC-a Zagreb. Dva su dopred-sjednika prof. dr. Miroslav Bekavac-Beπlin iprof. dr. Mate ©kegro. Glavni tajnik je dr.Tomo KovaË, tajnik za meunarodnu surad-nju mr. sc. Goran Augustin, tajnik za tuzem-stvo prof. dr. Slavko Davila, a rizniËar dr. Pe-tar MatoπeviÊ. Mandatno razdoblje iznosi 4godine nakon Ëega Êe biti 6. kongres sa me-unarodnim sudjelovanjem (pojedinosti nahttps://central-european-surgery-2010.com).

•••••

iz hrvatskog zdravstva

i venerologiju. Projekt je bio medicinski, hu-manitarni i savjetodavni radi prevencije, obra-zovanja i informiranja puËanstva o zloÊudnimkoænim tumorima, a cilj osvjeπÊivanje πire jav-nosti o opasnostima nepromiπljenog izlaga-nja suncu bez adekvatne zaπtite te o πtetnimposljedicama UV-zraka na zdravlje i nadasvepotreba pravilne zaπtite i vaænosti samo-pregleda koæe, posebice madeæa.

Besplatni preventivni pregledi odr-æani su 23. i 24. travnja u Osijeku, Zagrebu,Splitu i u æupanijskim gradovima u Hrvatskoj,kada je pregledano oko 1400 dragovoljaca.

U Brtonigli su 21. svibnja odræalepredavanja pred 30 mjeπtana prof. dr. JasnaLipozenËiÊ u sklopu Euromelanoma, projektau koji je Hrvatska ukljuËena veÊ tri godine, idr. Zrinjka Paπtar. One su zatim pregledalekliniËki i dermoskopski 22 naruËena drago-voljca i svima dale edukativnu broπuru „Postu-pnik prevenciju najËeπÊih malignih epitelnihi pigmentnih koænih tumora" te uzorke zaπtit-nih krema protiv sunca.

IduÊega su dana pregledale u Brto-nigli na isti naËin 70 naruËenih dragovoljaca.Svi su dobili upute za samopregled koæe iuzorke zaπtitnih krema s faktorom +50. Za sveispitanike, ukupno 92, ispunjeni su upitniciprema predloπku Euromelanoma Day.

Za Brtoniglu, gradiÊ s 1000 stanov-nika, bio je skoro 10%-stotan odaziv stanov-nika odliËan uspjeh.

Odbor za zdravstvo, socijalnu skrbi πkolstvo uspjeπno odræava preventivne pre-glede svake godine u svibnju, a ovogodiπnjaakcija bila je, po miπljenju organizatora dr.MijatoviÊ i socijalne radnice ge. OlgeSabadin iz Buja, vrlo uspjeπna i korisna jer suotkriveni suspektni madeæi koje treba daljeobraditi.

Prof. dr. Jasna LipozenËiÊ

Euromelanomau Brtonigli

Miljenka MartinoviÊ i Ivana Bednar- prve kandidatkinje iz Hrvatske s poloæenim

ispitom Europskog oftalmoloπkog odbora

42

Potrebno je osigurati dodatnanamjenska sredstva radi dovrπetkakonsolidacije poslovanjazdravstvenih ustanova

»lanica ekonomskog savjeta UPUZ-a i pomoÊnica ravnatelja OB-a Sisak dipl. oec.Jasenka ©tampalija-JankoviÊ iznijela je podat-ke o poslovanju zdravstvenih ustanova u raz-doblju od sijeËnja do oæujka ove godine s pro-cjenom do kraja 2010. Prema zapaæanjimaUPUZ-a, podatke i pokazatelje o poslovanjuzdravstvenih ustanova u razdoblju od sijeËnjado oæujka 2010. treba analizirati imajuÊi naumu da zdravstvene ustanove nisu ostvarileznaËajan dio planiranih prihoda zbog togaπto je HZZO prolongirao rokove na osnovi us-luga izvan ugovorenog proraËuna i na osnovidopunskog zdravstvenog osiguranja.

Ukupne obveze na dan 31. oæujkaiznosile su 5.312 milijuna kuna i bile su manjeod obveza na dan 31. prosinca 2009. za 46milijuna kuna. PoveÊanje ukupnih obveza os-tvareno je u bolniËkoj zdravstvenoj zaπtiti i lje-karnama. Smanjenje ukupnih obveza istovre-meno prati poveÊanje ukupnih potraæivanjaza 176 milijuna kuna; najveÊe poveÊanje uku-pnih potraæivanja vidljivo je u grupaciji bolnicai iznosilo je 190 milijuna kuna. Dospjele obve-ze na dan 31. oæujka veÊe su za 55 milijunakuna od istih na dan 31. prosinca. 2009.

Takoer, najveÊe poveÊanje je uo-Ëeno u grupaciji bolnica, u kojoj su dospjeleobveze porasle za 109 milijuna kuna.

PoveÊanje dospjelih obveza bolniË-kih ustanova posljedica je poveÊanja dospjelihpotraæivanja u iznosu od 186 milijuna kuna,πto je pak posljedica HZZO-ove prolongacijeplaÊanja izvanproraËunskih usluga i uslugadopunskog zdravstvenog osiguranja. U prvatri mjeseca ove godine pogorπana je likvidnost,πto se vidi iz podatka da su 31. prosinca 2009.dospjele obveze Ëinile 36,85 ukupnih obveza,a 31. oæujka 2010. 38,22 posto.

Na dan 31. oæujka zdravstveneustanove su iskazale dospjela potraæivanja odHZZO-a za usluge izvan ugovorenog limita uiznosu od 120 milijuna kuna (sva dospjela po-traæivanja iskazuju bolnice) i dospjela potra-æivanja od dopunskog zdravstvenog osigura-nja u iznosu od 85 milijuna kuna (od toga bol-nice iskazuju 75 milijuna kuna).

I pored smanjivanja dospjelih ob-veza tijekom 2008. i 2009., u oæujku zdrav-stvene ustanove iskazuju dospjele obveze pre-ko 365 dana u iznosu od 404 milijuna kuna,od Ëega se odnosi na bolniËke ustanove 338milijuna.

To upozorava, zakljuËila je ©tam-palija-JankoviÊ, na potrebu osiguravanja do-datnih namjenskih sredstava radi dovrπetkakonsolidacije poslovanja zdravstvenih ustano-va jer se ne moæe oËekivati da Êe se dospjeleobveze u cijelosti podmiriti iz tekuÊih prihoda.

PDV - u domovima zdravlja moguÊeznaËajnije promjene, a poslovanjeZJZ-a ovisi o eventualnoj korekcijiinstrumenata financiranja

PDV nije utjecao na kretanje ukup-nog prihoda zdravstvenih ustanova u prva trimjeseca 2010., istaknuo je pomoÊnik ravna-telja UPUZ-a dipl. oec. Ivan Lukovnjak, izno-seÊi analizu utjecaja primjene Zakona o izmje-nama Zakona o PDV-u na poslovanje zdrav-stvenih ustanova.

Primjena Zakona o PDV-u u bolni-cama utjecala je na smanjenje ukupnih rasho-da za 0,076 posto temeljem obraËunatog po-vrata pretporeza. Ukupni rashodi domovazdravlja takoer su smanjeni, i to za 0,019 po-sto. S obzirom na nepromijenjen status lje-karniËkih ustanova ne moæe se govoriti o pozi-tivnom ili negativnom utjecaju Zakona o PDV-u na njihovo poslovanje. Primjena ovog Za-kona uzrokovala je poveÊanje ukupnih rasho-da u grupaciji zavoda za javno zdravstvo (ZJZ)za 3,5 posto na osnovi smanjenja obraËuna-tog pretporeza, odnosno za daljnjih 4,5 postotemeljem jednokratnog ispravka pretporeza.Ove znaËajne izmjene u uvjetima poslovanja

iz udruge poslodavaca u zdravstvu

• Usprkos krizi i znaËajnom paduprihoda u sustavu zdravstva uspjeli smo sma-njiti dug u zdravstvu za milijardu i pol kuna,odnosno, zahvaljujuÊi racionalizaciji i reformi,dugovi u zdravstvu smanjeni su s Ëetiri na 2,4milijarde kuna, istaknuo je dræavni tajnik Mini-starstva zdravstva i socijalne skrbi mr. DraæenJurkoviÊ na otvorenju Savjetovanja Udrugeposlodavaca u zdravstvu (UPUZ) s temom«Poslovanje zdravstvenih ustanova i aktualnapitanja zakonodavne praksefl, koje je odræano20. i 21. svibnja u Opatiji.

JurkoviÊ je ustvrdio da bi zdravstve-ni sustav bi proteklu godinu zavrπio bez dugo-va da nije bilo krize. Osvrnuo se i na zbivanjakoja slijede u zdravstvu ove godine.

Naime, ovo je godina transformi-ranja primarne zdravstvene zaπtite i taj biproces trebao zavrπiti u drugoj polovici 2010.Domovi zdravlja preuzet Êe ulogu ravnanjasustavom, odnosno organizirat Êe zdrav-stvenu sluæbu na svom podruËju, popunjavatiprazna mjesta u Mreæi, organizirati smjenskirad za radnike u DZ-u i za koncesionare itd.JurkoviÊ je pripomenuo da neki lijeËnici kojisu otiπli u koncesiju ne æele suradnju s DZ-omjer to vide kao naËin kontrole. No, nema su-stava, upozorio je, koji daje novac a ne nad-zire kako se rad obavlja. Potom je govorio ocentrima kuÊnih posjeta, koji su mrski mno-gim lijeËnicima u PZZ-u, rekavπi da Êe ih mo-rati organizirati sami domovi zdravlja te dasu u sustavu zakupa nestali. Od tih se centaraneÊe odustati, istaknuo je, jer onda reformaPZZ-a ne bi imala nikakva smisla. Dodao jeda je za DZ-ove izdvojeno 55 milijuna kunaviπe, odnosno 350 milijuna kuna viπe za ËitavPZZ. Potpuno je svejedno je li lijeËnik za-poslen u DZ-u ili je koncesionar kada se go-vori o organizaciji zdravstvene zaπtite.

HZZO mijenja naËin plaÊanja do-mova zdravlja, tako da to viπe neÊe biti gla-varina veÊ Êe svaki DZ imati limite. Æupanijetrebaju iz koncesijske naknade plaÊati admi-nistraciju, ravnatelje i pomoÊnike ravnateljau DZ-u pa je, ustvrdio je JurkoviÊ, tamo gdjeje manje domova zdravlja i uprave bolje i fi-nancijsko stanje.

Savjetovanje Udrugeposlodavaca u zdravstvu

JurkoviÊ: Usprkos krizi dug u zdravstvusmanjen za 1,5 milijarde kuna

Borka Cafuk

Dræavni tajnik ministarstva zdravstvamr. Draæen JurkoviÊ

43

kako Êe poslovanje zdravstvenih ustanova bitipozitivno do kraja godine.

ProblematiËnanedefiniranost COM-a

Pozornost je na savjetovanju izaz-vala prezentacija tajnika Hrvatske lijeËniËkekomore dipl. iur. Nikoline BudiÊ o ugovoruizmeu doma zdravlja i koncesionara o obav-ljanju zajedniËkih poslova. Njihova je pravnapretpostavka postojanja Odluka o osnovamaza sklapanje ugovora o provoenju zdrav-stvene zaπtite iz obveznog zdravstvenog osi-guranja (NN 43/10; Odluka) i Pravilnik ostandardima i normativima prava na zdrav-stvenu zaπtitu iz obveznog zdravstvenogosiguranja (NN 43/10; Pravilnik).

BudiÊ je komentirala navedenu Od-luku Ëijimse 53. Ëlankom propisuje doktorima medicinei doktorima stomatologije/dentalne medicineu ugovorenim djelatnostima opÊe/ obiteljskemedicine, zdravstvene zaπtite predπkolske dje-ce, zdravstvene zaπtite æena i stomatoloπkezdravstvene zaπtite - obveza sklapanja Ugovo-ra o sudjelovanju u radu centra opÊe medicinedoma zdravlja, odnosno centra dentalnemedicine (COM/CDM). Taj ugovor definiraHZZO, smatrajuÊi da potpisnici ugovora, od-nosno DZ i privatni zdravstveni radnici, netrebaju biti i njegovi kreatori.

Odluka, istaknula je BudiÊ, ne dajedecidiran odgovor πto je to COM/CDM veÊse samo definiraju ugovorene aktivnosti s DZ-om (Ëlanak 50.).

Iz Odluke se vidi da DZ ne plaÊaaktivnosti u COM/CDM-u, veÊ da to Ëini HZZO, dok domovi zdravlja imaju ulogu da zabi-ljeæe, nadziru i HZZO-u dostave svotu kojutreba isplatiti. To bi moralo biti toËno utvre-no u ugovoru koji HZZO sklapa s privatnim

zavoda upozoravaju na nuænost da se korigi-raju instrumenti financiranja njihove djelat-nosti, na πto je UPUZ veÊ prije upozoravao.

Lukovnjak je zakljuËio da se kodbolniËkih ustanova do kraja godine ne oËe-kuju promjene karakteristika njihova poslo-vanja u prvom tromjeseËju, ali da su u domo-vima zdravlja moguÊe znaËajnije promjene,πto ovisi o stavu porezne uprave o oporezi-vosti ili neoporezivosti usluga zakupa i re-æijskih troπkova kod zakupaca / koncesionara.Bude li to oporezivo, javit Êe se problem ne-moguÊnosti povrata pretporeza temeljemstvarnog troπka, odnosno primjene jedin-stvenog koeficijenta kod obraËunata pret-poreza.

Domovi zdravlja bit Êe obvezni udræavni proraËun uplaÊivati cjelokupni iznosPDV-a, a obraËun pretporeza radit Êe se teme-ljem jedinstvenog koeficijenta. To znaËi daÊe porez kod oporezivih usluga reæija bitiznatno veÊi od obraËunatog pretporeza zaiste usluge, πto je apsurdno jer se radi o pre-fakturiranju usluga, a ne o fakturiranju uslugakoje pruæaju domovi zdravlja.

Kako Êe poslovati ZJZ-i, ovisi oeventualnoj korekciji instrumenata finan-ciranja. Ako se oni ne poveÊaju, poslovanjezavoda bit Êe sve nepovoljnije iz tromjeseËjau tromjeseËje.

Strizrep upozorio zdravstveneustanove koje namjerno odlaæudugove da prestanu s tom praksom

Ravnatelj HZZO-a dr. TihomirStrizrep reagirao je na ova izvjeπÊa, upozo-rivπi da se u njima vidi moÊ statistike, jer sestvari razliËito prikaæu i tumaËe. Ustvrdio jeda se dugovi zdravstvenih ustanova stalnosmanjuju od prvog sastanka na Plitvicama,od kada je dug smanjen za 700 milijuna kuna,odnosno da je zdravstveni sustav od tadauspio prepoloviti svoje dugove.

U tekuÊoj godini realno poveÊanjesredstava za bolniËke ustanove iznosi 130 mi-lijuna kuna. Za oko 70 milijuna kuna bolnicesu smanjile svoje obveze protekle godine. No,dodao je Strizrep, bode u oËi da su obvezestarije od godinu dana porasle, πto je nedo-pustivo i neprimjereno. OËito se radi o na-mjernom odlaganju dugova s ciljem da se tadugovanja prebace na proraËun, tj. da ihumjesto ustanova plati dræava.

Stoga je Strizrep upozorio zdrav-stvene ustanove koje se tako ponaπaju nekaprestanu s takvom praksom, koja je vrlo neko-rektna, te je najavio da Êe HZZO poduzeti sveπto je u njegovoj moÊi kako bi se to zaustavilo,a o tome Êe se obavijestiti inspekcija i finan-cijske institucije. Dodao je joπ da je siguran

zdravstvenim radnikom kao i iznos o kojemse radi. Postoji joπ nedosljednosti u Odluci,kao πto je Ëlanak 51. iz kojeg se gube CDM-ii ostaje samo COM. Taj Ëlanak opisuje πto sCOM-om dobivaju osiguranici, iako bi uput-nije bilo da se njime odredi πto su obveze onihkoji ulaze u taj ugovorni odnos. Nuæno jestoga utvrditi stvarne obveze. Takoer, u is-tom Ëlanku stoji da se COM-om osiguranicimaomoguÊuju i drugi sadræaji koji doprinoseuËinkovitijem provoenju zdravstvene zaπtite.To je nuæno precizirati jer Êe, istiËe BudiÊ, usuprotnom lijeËnici morati raditi sve πto godnetko smisli. U Ëlanku 52. Odluke govori se opreventivnim programima koji Êe se provodito kroz COM, po Ëemu zapravo ispada da Êese provoditi svi programi, πto je velika obvezakoja opet nije definirana. Obveze DZ-a sutakoer velike, ali nigdje nisu utvrene obvezeHZZO-a, s obzirom na Ëinjenicu da je rijeË odvostranom odnosu koji traæi utvrivanje pra-va i obveza obiju ugovornih strana.

Stoga je nuæno Ugovorom o obav-ljanju zajedniËkih poslova, koji bi trebalo inazvati drugaËije, toËno utvrditi sadræaj obve-za, opis poslova i prava potpisnika i naËin nji-hova izvrπavanja kako bi se udovoljilo zahtje-vima obiju strana i izbjegli sukobi i nesugla-sice. DZ mora voditi raËuna i o organiziranjuCOM/CDM-a, odnosno lokaciji, prostoru,opremi, potroπnim materijalima i prijevozutimova, πto bi moralo biti jasno propisanoaktom HZZO-a a ne samo ugovorom.

Niz je otvorenih pitanja koja su Ko-mori uputili njezini Ëlanovi, poput ovih: kakose raËuna radno vrijeme provedeno u COM-u u odnosu na ukupan ugovoreni fond radnihsati tjedno; πto je s poπtivanjem odredbi Za-kona o radu o pravu na dnevni odmor; kakoÊe biti organizirani deæurstvo i pripravnost uodnosu na obvezu rada u COM-u; πto akomedicinska sestra ne æeli raditi u COM-u; nakoji se naËin odreuje naknada za rad sestreu COM-u; kako je predviena organizacijadispeËerskog centra itd.

Odgovore na ta pitanja mora datiHZZO i to na naËin da se prava i obveze utvr-de ugovorom/aktom. BudiÊ je naglasila dacijela priËa o COM-u mora biti usklaena s vi-πim propisima, prvenstveno Zakonom o ra-du. Nitko apriori niπta ne odbija, ali nuæno jesve to razjasniti.

Umjesto zakljuËka, BudiÊ je upozo-rila da pri izradi ugovora na umu treba imatida su dvostrani pravni poslovi oni koji nastajusuglasnim oËitavanjem volje dviju strana izovu se ugovorima.

•••••

iz udruge poslodavaca u zdravstvu

Tajnik Komoredipl. iur. Nikolina BudiÊ

novosti izmedicinske literature

Opseæno krvarenje rijetko je nakon perkutane biopsije pod kontrolom slikovnih postupaka•

Stupnjeviti pristup pokazao se boljim od otvorene nekrozektomije kod nekrotizirajuÊeg pankreatitisa•

Visoka popunjenost bolnica povezana s poveÊanim hospitalnim mortalitetom•

Dijabetes melitus poveÊava mortalitet nakon operacije karcinoma•

Dijabetes - vaæan riziËni Ëimbenik za hepatocelularni karcinom•

Sama sigmoidoskopija moæe prevenirati treÊinu kolorektalnih karcinoma•

Uloga melatonina u lijeËenju GERB-a•

Nizozemska rasprava o inhibitorima protonske crpke:originalni versus generiËki lijek

•Dijagnostika i lijeËenje H. pylori infekcije

•Rizik od peptiËkog ulkusa uzrokovanog acetilsalicilnom kiselinom veÊi je kod starijih æena

•UltrazvuËno-voeno nasuprot orijentir-baziranog postavljanja centralnog venskog katetera

•Blaga do umjerena hipoglikemija povezana sa smrtnoπÊu kritiËno bolesnih pacijenata

•Sustezanje od nikotina uzrokuje agitaciju u kritiËno bolesnih

•Konzervativni kirurπki tretman karcinoma endometrija kliniËkog stadija Ia s ciljem oËuvanja fertilnosti

•Laparoskopski asistirana vaginalna histerektomija versus

abdominalna histerektomija u lijeËenju karcinoma endometrija•

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

novosti iz medicinske literature

46

lokalizacija. Velika, opseæna krvarenja zna-Ëajno su povezana sa serumskim vrijednosti-ma trombocita i INR-om (p < 0,001) ali ne sveliËinom bioptiËke igle (p = 0,97). Ukupnaincidencija velikog krvarenja nakon perkutanih'core' biopsija pod kontrolom slikovnihpostupaka niska je, zakljuËuju autori studije.Uzimanje aspirina nije se pokazalo Ëimbeni-kom znaËajnog poviπenja rizika od krvarenja.

Nedostaci su ove studije πto neobuhvaÊa neke kliniËki vaæne komplikacije,npr. hematuriju koja zahtijeva kateterizacijumokraÊnog mjehura i pluÊno krvarenje sa se-kundarnom desaturacijom koja je zahtijevalahospitalizaciju. Takoer, bilo je nejasnoÊavezanih uz definiciju koriπtenja aspirina sobzirom na bazu podataka koja u poËetku nijeimala sve potrebne parametre.

U zakljuËku treba istaknuti da jeznaËajno krvarenja nakon perkutane 'core'biopsije pod kontrolom slikovnih postupakaiznimno rijetko. U veÊini sluËajeva moæe seperkutana biopsija raditi kod bolesnika koji supod terapijom aspirinom. Kod bolesnika kojise podvrgavaju elektivnoj biopsiji trebalo biprekinuti terapiju aspirinom 10 dana prijepostupka, iako to nije nuæna i obvezna mjeraopreza.(Am J Roentgenol. 2010;94:784-789.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Stupnjeviti pristuppokazao se boljim odotvorene nekrozektomijekod nekrotizirajuÊegpankreatitisa

• Minimalno invazivni stupnjevitipristup (engl. step-up) pokazao se boljim odotvorene nekrozektomije kod nekrotizirajuÊegpankreatitisa, rezultati su multicentriËne stu-dije objavljenje u New England Journal of Medi-cine. NekrotizirajuÊi pankreatitis s inficiranomnekrozom povezan je s visokom stopom kom-plikacija i smrti, pojaπnjavaju Santvoort i sur.(Dutch Pancreatitis Study Group).

Standardna kirurπka terapija je ot-vorena nekrozektomija. Ishod bi se mogaopoboljπati minimalno invazivnim step-up pri-stupom.

IstraæivaËi su randomizirali 88 bo-lesnika s nekrotizirajuÊim pankreatitisom ipostavili sumnju ili dokazali inficiranu nekrozupankreasa za otvorenu nekrozektomiju ili step-up pristup koji je ukljuËivao perkutanu drena-æu praÊenu minimalno invazivnom retroperi-toenalnom nekrozektomijom ako je bila

potrebna. Glavni je cilj studije bio analiziratinovonastalo multi-organsko zatajenje ili mul-tiple sistemske komplikacije, perforacije visce-ralnog organa, enterokutane fistule, krvarenjaili smrti.

Od 45 bolesnika odreenih za otvo-renu nekrozektomiju zadovoljavao je jednuod gore navedenih komplikacija 31 (69%),dok su se kod minimalno invazivnog pristupau toj skupini nalazila 17 (40%) od 43 bolesnikarandomiziranih za step-up pristup (omjerrizika, 0,57; 95% interval pouzdanosti, 0,38- 0,87; P = 0,006). Izolirana perkutana drenaæabila je potrebna kod 35% bolesnika lijeËenihstep-up pristupom. U usporedbi s bolesnicimarandomiziranih u otvorenu nekrozektomiju,oni pridruæeni step-up pristupu imali su zna-Ëajno manji postotak novonastalog multiorga-nskog zatajenja (12% prema 40%; P = 0,002),ali je mortalitet bio jednak u obje skupine(19% prema 16%; P = 0,70). Stope post-operativnih kila (7% prema 24%; P = 0,03),novonastali diabetes melitus (16% prema38%; P = 0,02) i koriπtenja pankreasnih enzi-ma (7% prema 33%; P = 0,002) bili su manjiu skupini bolesnika sa step-up pristupom.

Minimalno invazivni step-up pri-stup u usporedbi s otvorenom nekrozekto-mijom ima smanjenu stopu analiziranih velikihkomplikacija kod bolesnika s nekrotizirajuÊimpankreatitisom i inficiranom nekrozom zaklju-Ëuju autori studije. OgraniËenja studije su di-rektna usporedba otvorene nekrozektomije iminimalno izvazivnog step-up retroperi-tonealnog pristupa i nedovoljna 'snaga' kojabi dokazala razliku u stopi mortaliteta izmeuove dvije strategije lijeËenja.

U pridodanom editorijalu Warshaw(Harvard Medical School i MassachusettsGeneral Hospital, Boston, USA) opisuje studijukao izvrsnu usprkos ograniËenjima.

Provedivost i moguÊa veÊa sigur-nost step-up pristupa kod nekrotizirajuÊegpankreatitisa vaæna je sinteza i integracijarazvijajuÊih tehnika. Kao takve to je velik do-prinos koji bi mogao promijeniti dosadaπnjupraksu lijeËenja, barem kod bolesnika s teπkimoblikom akutnog pankreatitisa.

OgraniËenje studije je uska indi-kacija odnosno mala skupina bolesnika kojamoæe profitirati od ovog pristupa, πto uklju-Ëuje retroperitonealni pristup, potrebu za viπeoperativnih intervencija kod obje skupine.(N Engl J Med. 2010;362:1491-1502, 1535-1537.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.••••••

•Opseæno krvarenjerijetko je nakon perkutanebiopsije pod kontrolomslikovnih postupaka

• Opseæno krvarenje nije Ëesto na-kon perkutane 'core' biopsije pod kontrolomslikovnih postupaka, Ëak ni uz nedavnu pri-mjenu aspirina, rezultat je retrospektivne stu-dije objavljene u American Journal of Roent-genology. Perkutana biopsija pod kontrolomultrazvuka ili CT-a vaæna je za dijagnostikubolesti organa i mekih tkiva ukljuËujuÊi malig-ne bolesti i intrinziËne parenhimatozne bo-lesti, navode Atwell i suradnici (Mayo Clinic,Rochester, Minnesota, SAD). Rizik od krvare-nja nakon perkutane biopsije Ëesto je analizi-ran i publiciran u razliËitim kontekstima u raz-nim Ëasopisima. Bitno je napomenuti da suu tim studijama Ëesto primijenjeni razliËiti sli-kovni postupci te njihove modifikacije, odnos-no unaprijeene verzije, kao i razliËite tehnikebiopsije. Nadalje, upotrijebljene su i razliËitedebljine i vrste igala za punkciju, kao i razliËiteduæine praÊenja tih bolesnika u pojedinimcentrima.

Ciljevi ove studije bili su: 1) odreditirizik od opseænog krvarenja nakon perkutane'core' biopsije iglom upotrebom standardizi-ranih tehnika u velikom uzorku bolesnika naMayo klinici tijekom 6 godina i 2) procijenitirizik od krvarenja vezanog za terapiju aspi-rinom. Od sijeËnja 2002. do veljaËe 2008.izvrπena je ukupno 15.181 perkutana 'core'biopsija iglom. KliniËki podaci uzimani sunakon 24 sata i potom tri mjeseca nakonbiopsije. Podaci koji su uzimani za vrijemebiopsije bili su: koagulacijski profil, terapijaaspirinom, mjesto biopsije, veliËina bioptiËkeigle i broj prolaza iglom. Za odreivanje iidentifikaciju komplikacija vezanih za krva-renje primijenjen je The Common Termino-logyCriteria for Adverse Events (CTCAE, verzija 3,0),koju je definirao National Cancer Institute.

U tri mjeseca nakon biopsije bilo je70 krvarenja (0,5%) 3. stupnja ili viπe, premaCTCAE. U usporedbi s bolesnicima koji nisuuzimali aspirin i onih koji su ga uzimali u 10dana od predviene biopsije nije bilo znaËajnerazlike s obzirom na incidenciju krvarenja(0,6% s aspirinom prema 0,4% bez aspirina;p = 0,34). Incidencija krvarenja s obzirom nalokalizaciju iznosila je 0,5% nakon biopsijejetre, 0,7% nakon biopsije bubrega, 0,2%nakon biopsije pluÊa, 1,0% nakon biopsijepankreasa i 0,2% nakon biopsija drugih

novosti iz medicinske literature

47

bolesti, utjeËu na mortalitet, a nisu vezani zasamu bolest, odnosno da se radi o vaænimstrukturnim i organizacijskim pitanjima. ©tose tiËe broja zaposlenih medicinskih sestaraautori upozoravaju da sigurno postoji razinaiznad koje efikasnost dalje ne moæe rasti bezobzira na broj medicinskih sestara u sluæbi,odnosno ukupno zaposlenih. Autori tvrde daje najbolji omjer 1 medicinska sestra na 5 bo-lesnika, ali tvrde i to da Êe hospitalni morta-litet sigurno rasti ako omjer bude 10 prema1. ©to se tiËe popunjenosti bolniËkih kapaci-teta problem je transport bolesnika iz hitnogzavoda prema zavodima elektivne kirurgijeovisno o potrebi daljnjeg lijeËenja, a popunje-nost elektivnih zavoda moæe usporiti odnosnoodgoditi transport bolesnika, πto moæe imatiza posljedicu kasnije prepoznavanje kompli-kacija odnosno viπi mortalitet.

Osim ovih zapaæanja potrebno jeprovesti intervencijske studije, odnosno utje-cati na gore navedene parametre, te vidjetimoæe li utjecaj na parametre konaËno utjecatina promjenu stope hospitalnog mortaliteta.(Med Care. 2010;48:224-232.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Dijabetes melituspoveÊava mortalitet nakonoperacije karcinoma

• Bolesnici sa novodijagnostici-ranim karcinomom, osobito kolorektalnim iezofagealnim, imaju 50% veÊu πansu ranogpostoperativnog mortaliteta ako boluju oddijabetes melitusa tipa 2, rezultati su objav-ljeni u Diabetes Care. Barone i sur. (Depart-ment of Epidemiology, Johns Hopkins Schoolof Public Health, Baltimore, Maryland, USA)proveli su sistematski pregled i meta-analizukratkoroËnog postoperativnog mortalitetanakon inicijalne terapije karcinoma. Pronaπlisu i analizirali 8828 prospektivnih studija odkojih su 20 imale sve kriterije za ukljuËenje ukvalitativni sistematski pregled.

Petnaest studija, koje su ukljuËivaleod 70 do 32.621 bolesnika (medijan 427 bo-lesnika), imale su dovoljan i adekvatan brojpodataka da budu ukljuËene u meta-analizu.

Dijabetes melitus povezan je s po-veÊanim mortalitetom svih tipova karcinoma(relativni rzik, 1,85, 95% interval pouzdanosti,1,40 - 2,45). Onkolozi i kirurzi, a i sami boles-nici od dijabetesa, morali bi biti svjesni oveËinjenice ako se podvrgavaju operaciji zbogkarcinoma, tvrde autori. Briga o dijabetesu

•Visoka popunjenostbolnica povezanas poveÊanimhospitalnim mortalitetom

• Visoka popunjenost bolnica, ma-nji broj medicinskih sestara i hospitalizacijetijekom vikenda utjeËu (nezavisno) na porastrizika od hospitalnog mortaliteta, objavljenoje u Ëasopisu Medical Care. PoveÊan rizik hos-pitalnog mortaliteta kod svakog pojedinogËimbenika nije malen te iznosi od Ëetvrtineukupnog postotka kod bolnica visoke popu-njenosti do gotovo polovine za vrijeme sezo-ne influenze tvrde Schilling i sur. (Depart-ment of Orthopaedic Surgery, University ofMichigan, Ann Arbor, USA). Do sada su po-stojale studije koje su analizirane pojedine odovih gore navedenih parametara, a ovo je pr-va studija koja je ukljuËivala viπe njih istovre-meno, tvrde autori.

U retrospektivnoj kohortnoj studijiautori su analizirali podatke 166.920 bo-lesnika (57,7% æene; srednja dob 79,6 godi-na) otpuπtenih iz 39 Michiganskih bolnicatijekom 4-godiπnjeg razdoblja (2003 - 2006).Svi bolesnici bili su primljeni putem hitne sluæ-be zbog jedne od sljedeÊih Ëestih dijagnozakoje su takoer i dobar pokazatelj bolniËkekvalitete: akutni infarkt miokarda, kongestiv-no zatajenje srca, pneumonija, fraktura kuka,gastrointestinalno krvarenje.

Hospitalni mortalitet iznosio je5,9%, s manjim varijacijama meu pojedinimbolnicama. U multivarijantnoj analizi imao jestatistiËku znaËajnost vezanu za hospitalnomortalitet svaki od 4 Ëimbenika koji su ana-lizirani: popunjenost bolniËkih kapaciteta,odnos broja medicinskih sestara prema brojubolesnika, prijem bolesnika tijekom vikendai utjecaj (aktivnost) sezonske gripe.

Hospitalizacije tijekom sezone gri-pe povezane su s najveÊim porastom apsolut-nog rizika hospitalnog mortaliteta (0,5 po-stotnih bodova; 95% interval pouzdanosti[CI], 0,23 - 0,76), potom hospitalizacija vi-kendom (0,32 postotna boda; 95% CI, 0,11- 0,54), a slijedi visoka popunjenost bolniËkihkapaciteta tijekom prijema (0.24 postotnihbodova; 95% CI, 0,06 - 0,43). PoveÊan brojmedicinskih sestara smanjio je stopu apso-lutnog rizika hospitalnog mortaliteta za 0,25postotna boda (95% CI, 0,04 - 0,48) za svakumedicinsku sestru u punom radnom vremenupo danu hospitalizacije.

Ovo su vaæni podaci koji upuÊujuda i drugi parametri, osim same prirode

prije, tijekom i nakon operacije izrazito je vaæ-na i trebala bi biti predmetom preoperativnediskusije, a rezultati se slaæu s nedavno objav-ljenim rezul-tatima s poveÊanim rizikom smrtiod 40% (JAMA 2008 17;300:2754-2764).

Osnovno je pitanje bilo je li to izo-lirani kardiovaskularni rizik per se, meutimstudija je utvrdila neposredan rizik porastaranog postoperativnog mortaliteta vezanogza lijeËenje karcinoma. U tom radu autoripredlaæu dva naËina kako bi dijabetes mogaoutjecati na porast rizika od postoperativnogmortaliteta nakon tumorske kirurgije: sepsaili druge ozbiljne infekcije te infarkt miokarda.Dijabetes je kroniËni riziËni faktor za atero-sklerozu, difuzno i segmentalno na svim va-skularnim razinama, ukljuËujuÊi i koronarnearterije, πto je znaËajan prediktor mortalitetakod infarkta miokarda i kardiovaskularnihbolesti u toj populaciji.

Ova studija ima nekoliko ograni-Ëenja od kojih je najvaænija heterogenostpopulacije. IstraæivaËi nisu pronaπli studije kojesu procjenjivale utjecaj dijabetesa na post-operativni mortalitet kod æena s karcinomomdojke ili endometrija te tako ne mogu reÊivrijede li ova 'pravila' i kod tih tumora. Ukupnimortalitet je znaËajno niæi kod ovih karcino-ma, pa je 'teæe' analizirati rezultate i donijetiadekvatnu procjenu; prema tome autori nisuanalizirali ishode kod bolesnica s tim tumo-rima. Autori nisu mogli usporediti ni utjecajdijabetesa na kratkoroËno preæivljenje boles-nika podvrgnutih operaciji i bolesnika lijeËenihnekirurπkim metodama. Upravo je ovdjepitanje postoji li (toËno specificirana) skupinabolesnika koji bi moæda imali bolji efekt odnekirurπkog tretmana. Studija je otvorila pi-tanje moæe li bolja perioperativna kontroladijabetesa smanjiti rizik od ranog postope-rativnog mortaliteta nakon tumorske kirurgije,iako postoje neke studije koje su dale mijeπanerezultate.

ZakljuËak studije je da onkolozi, ki-rurzi i samo bolesnici moraju biti svjesni pove-Êanog rizika ranog postoperativnog mortali-teta vezanog za dijabetes kada se bira kirurπkaterapija. Prevalencija dijabetesa kod novo-otkrivenih karcinoma je 8-18%. Takoer jevaæno znati da kod kirurπke terapije karcinomapoboljπanje perioperativne kontrole dijabetesane znaËi i sigurno smanjenje toga ranog mor-taliteta. Porast mortaliteta osobito je zabilje-æen kod karcinoma kolona, gastroezo-fagealnog prijelaza, pluÊa, pankreasa, jetre,æeluca i prostate.(Diabetes Care. 2010;33:931-939.)

Mr. sc. Goran Augustin, dr. med.•••

49

•Sama sigmoidoskopijamoæe prevenirati treÊinukolorektalnih karcinoma

• Novi rezultati iz Velike Britanijepublicirani u posljednjem broju Lanceta poka-zuju kao fleksibilna sigmoidoskopija uËinjenakod zdravih pacijenata æivotne dobi od 55-64 godine, ukljuËujuÊi uklanjanje pronaenihpolipa, smanjuje incidenciju kolorektalnogkarcinoma za treÊinu i smrtnost za 43% tije-kom 11-godiπnjeg prosjeËnog razdoblja. Ovoveliko randomizirano istraæivanje predvodilaje Wendy Atkin iz Imperial College u Londo-nu, Velika Britanija, u 14 britanskih medicin-skih centara, a obuhvatilo je 170 432 poje-dinca koji su ispunili upitnik o pristanku zaovu metodu probira.

Od njih su 57237 randomizirani zasigmoidoskopiju, a od tih je 71% (N=40674)i bilo na sigmoidoskopiji.

Koautori ovog istraæivanja dræe daje ovo izuzetno velik uzorak, iako su predvia-nja o odazivu bila pesimistiËna imajuÊi u viduneugodnost endoskopskog postupka. Meu-tim, pacijenti su izjavili da se osjeÊaju zado-voljnije kad znaju svoje zdravstveno stanje;odaziv je bio neπto bolji kod muπkaraca.

Pokazalo se da je potrebno pregle-dati 191 osobu kako bi se prevenirao jedankolorektalni karcinom, te 489 pacijenata kaobi se sprijeËila jedna smrt od ove dijagnoze.Ova grupa autora predlaæe fleksibilnu sigmo-idoskopiju od 55. godine æivota kao metoduprobira u Velikoj Britaniji, a dr. Atkin procje-njuje da bi se njome spasilo 3000 æivota odraka debelog crijeva godiπnje (trenutna jesmrtnost 16 000 godiπnje) te da bi se ukupnakorist od ovog probira vidjela tek u buduÊ-nosti s obzirom na to da najveÊi rizik od ovogkarcinoma imaju osobe u 70-tim i 80-tim go-dinama æivota. Na primjer, mamografijaspaπava 1 æivot na 500 uËinjenih mamografijana naËin πto detektira karcinom dojke u ra-nom razdoblju, ali sigmoidoskopija predstav-lja ne samo dijagnostiËki veÊ i terapijski zah-vat. Trenutno se nacionalni probir rane detek-cije kolorektalnog karcinoma sastoji od testana okultno fekalno krvarenje, koji se predlaæeuËiniti svake dvije godine (poËevπi od 65.godine, iako se vremenska granica razlikujeu zemljama Ujedinjenog Kraljevstva).

Hemokult test smanjuje smrtnostza 23% i detektira rak Ëitavog debelog crijeva,πto je prednost u usporedbi sa sigmoidosko-pijom. U SAD-u se, prema posljednjim prepo-rukama American College of Gastro-entero-logists (ACG), kolonoskopija preferira kao

„screening" poËevπi od 50. godine, te je za-tim ponavljati svakih 10 godina. Fleksibilnasigmoidoskopija sigurnija je od kolonoskopije,ne zahtijeva sedaciju, traje oko 5 minuta, a zapripremu je dovoljna jutarnja klizma, dokkolonoskopija zahtijeva viπednevnu pripremu,traje oko 20 minuta, obiËno se izvodi u dubo-koj sedaciji i osim toga je riziËnija. Na pitanjeje li kolonoskopija bolja metoda probira joπnema jasnog odgovora, imajuÊi u vidu i dru-gaËiju biologiju proksimalno lokaliziranihkarcinoma debelog crijeva.(Lancet. Published online April 28, 2010.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Uloga melatoninau lijeËenju GERB-a

• Gastroezofagealna refluksna bo-lest (GERB) definira se kao stanje refluksa æelu-Ëanog sadræaja s posljediËnim æarenjem iretrosternalnom boli. Simptomi ove bolestijavljaju se otprilike u 20% populacije. Iako jeproπlo viπe od 50 godina od otkriÊa mela-tonina, njegova fizioloπka uloga nije joπ pot-puno poznata. Misli se kako se melatonin nesintetizira samo u pinealnoj ælijezdi, veÊ i udrugim organima. Posebna paænja je usmje-rena na gastrointestinalni trakt gdje je izmje-rena 400 put veÊa koncentracija melatoninanego u epifizi. Iako pinealni melatonin imaprvenstveno endokrinu funkciju, ekstrapine-alni djeluje kao autokrini i parakrini hormon.On πtiti æeluËanu sluznicu od destruktivnogdjelovanja slobodnih radikala u ulceracijamakoje su inducirane stresom te u onima kojeuzrokuju NSAR i druge gastrotoksiËne sup-stancije. Neke eksperimentalne studije supokazale kako melatonin inhibira sekrecijuHCl-a i pepsina. Lijekovi koji se najËeπÊe ko-riste u lijeËnju GERB-a su inhibitori protonskecrpke, a cilj je ovog istraæivanja bio utvrditiulogu melatonina u lijeËenju refluksne bolestina ljudima kao ispitanicima.

U istraæivanje su ukljuËeno 36 ispi-tanika koji su podijeljeni u 4 skupine (kontrol-na, pacijenti s GERB-om lijeËeni samo melato-ninom, skupina lijeËena samo omeprazolomte skupina lijeËena omeprazolom i melatoni-nom). Svaka skupina sadræavala je 9 ispitnika.Svaki je ispitanik podvrgnut ovim pretragama:laboratorijska obrada, fizikalni pregled, endo-skopija, pH-metrija, serumska razina gastrina,motilitet jednjaka i bazalna sekrecija kiseline.

Rezultati studije ukazali su na po-boljπanje refluksne bolesti lijeËene samo mela-toninom ili u kombinaciji s omeprazolom.Meutim, potrebno je naglasiti da je uspjehlijeËenja bio bolji samo s omeprazolom u

•Dijabetes - vaæanriziËni Ëimbenik zahepatocelularni karcinom

• Koji je najËeπÊi riziËni Ëimbenikza pojavu hepatocelularnog karcinoma (HCC)u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama? Ako jevaπ odgovor hepatitis C (HCV), hepatitis B(HBV) ili alkoholna bolest jetre, vi ste u krivu.

Iako navedeni riziËni Ëimbenicipredstavljaju veÊi rizik za pojavu HCC-a oddrugih riziËnih Ëimbenika, u podlozi najveÊegukupnog broja sluËajeva HCC je πeÊernabolest, navodi dr. Katherine McGlynn s Nati-onal Cancer Institute, na posljednjem Ame-rican Association for Cancer Research (AACR)101st Annual Meeting. Najnovija njezinastudija, koju je provela zajedno s kolegama,ukazuje na riziËne Ëimbenike za ovaj karcinomte na njihovu incidenciju. UoËeno je da jedijabetes povezan s najveÊim postotkom slu-Ëajeva HCC-a (33,5%), potom slijedi alko-holna bolest jetre (23,9%), HCV infekcija(20,7%), HBV infekcija (5,7%), rijetki metabo-liËki poremeÊaji (3,1%) i debljina (2,7%).VeÊina literature o HCC-u govori kako je HCVglavni riziËni Ëimbenik za HCC u SAD-u te ka-ko je u podlozi 63% sluËajeva jedan ili viπepoznatih riziËnih Ëimbenika, dok je 37% slu-Ëajeva HCC-a s nepoznatim riziËnim Ëimbeni-cima. Autori studije dræe da regulacija πeÊer-ne bolesti moæe utjecati na pojavnost HCC-a viπe od bilo kojeg drugog uzroka.

Incidencija HCC-a znaËajno rasteu SAD-u. Za razliku od 1975. godine, kada jeincidencija bila 1,59 na 100 000 godiπnje,incidencija 2006. bila je 4,82 na 100 000stanovnika godiπnje. HCV infekcija je riziËniËimbenik za HCC s omjerom rizika 44,29([CI], 39,52 - 49,56), za HBV infekciju omjerrizika iznosi 13,37 (10,53 - 16,97); za alko-holnu bolest jetre je 4,43 (4,14 - 4,74); zarijetke metaboliËke bolesti je 3,51 (2,96 -4,15); za dijabetes 2,37 (2,23 - 2,52); te zaadipoznost 1,53 (1,37 - 1,72). RiziËni Ëim-benici varirali su meu etniËkim skupinama:kod Azijata su poznati u 68% sluËajeva obo-ljenja, dok je kod Afro-Amerikanaca 53%.Autori istraæivanja naglasili su na kongresu davjerojatno velik broj lijeËnika Ëesto i nepomiπlja na to da je dijabetes vaæan riziËniËimbenik za HCC, iako je to od ranije poznataËinjenica.(American Association for Cancer Research (AACR)101st Annual Meeting: Abstract 1816. April 19, 2010.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.••

novosti iz medicinske literature

novosti iz medicinske literature

52

navodi egzacerbaciju bolesti od kada je soriginalnog pantoprazola preπla na generiËkiomeprazol. Ponovnim ordiniranjem prvotnogl i jeka boles-n ica navodi subjekt ivnopoboljπanje. Ovii sliËni primjeri rasplamsali su debatu umedicinskim krugovima u Nizozem-skoj,imajuÊi na umu da se kod prvog primjeraradilo o „generiËkoj supstituciji" (aktivna sup-stancija jednaka kod oba preparata), dok seu drugom primjeru radilo o „terapijskoj sup-stituciji". Da bi se u Europi registrirali, svi ge-neriËki lijekovi moraju zadovoljiti europskestandarde o farmaceutskoj ekvivalenciji, bio-ekvivalenciji i terapijskoj ekvivalenciji.

Nizozemski struËnjaci su u Ëlankunaglasili Ëinjenicu kako se inhibitori protonskecrpke razgrauju u kiseloj sredini i da je stogavrlo vaæna acido-rezistentna ovojnica, poπtoje djelatna tvar IPP-a acidolabilna.

Komparativne studije s generiËkimi originalnim IPP lijekovima su pokazale kakopri PH 1,0 nema znaËajnije razlike u testovimadisolucije izmeu originala i generika, meu-tim porastom PH vrijednosti, posebno iznadPH 4, acido-rezistentne ovojnice razliËitih IPP-a pokazuju razliËite karakteristike (moguÊapreuranjena inaktivacija IPP-a). One se naj-bolje kvantificiraju disolucijskim testovima,πto je moguÊe objaπnjenje kliniËki boljegefekta originalnih lijekova.

Daljnja istraæivanja svakako Êe datiodgovor na ova pitanja jer je medicina ute-meljena na dokazima jedini relevantni znan-stveni dokaz.(Ned Tijdschr Geneeskd 2009;153:B414)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Dijagnostika i lijeËenjeH. pylori infekcije

• U posljednjem broju ËasopisaNew England Journal of Medicine publiciran jepregledni Ëlanak o detekciji i lijeËenju Helico-bacter pylori infekcije, izuzetno vaæan za kli-niËku praksu lijeËnika.

Poznato je da je H. pylori infekcijakofaktor razvoja triju gastrointestinalnih bo-lesti: duodenalnog i æeluËanog ulkusa (po-java ulkusne bolesti kod 1-10% inficiranih),æeluËanog karcinoma (kod 0,1-3% inficiranih)te MALT limfoma (<0,01%). Rizik od ovihbolesti se razlikuje naπiroko meu popula-cijama. NajveÊi broj inficiranih s H. pylori neÊeimati nikakve kliniËki znaËajne komplikacije.Rutinsko testiranje na ovu bakteriju se ne pre-poruËuje jer veÊina inficiranih pacijenata neÊerazviti kliniËku bolest. Meutim, potvrenaulkusna bolest i æeluaËni MALT limfom apso-

komparaciji s apliciranim samim melato-ninom. Ova studija ukazuje na obeÊavajuÊuulogu peroralnog pripravka melatonina ulijeËenju GERB-a. UËinkovito je sredstvo uoslobaanju od epigastriËne bolnosti i æga-ravice, ubrzava cijeljenje omeprazolom te nataj naËin skraÊuje trajanje lijeËenja i smanjujemoguÊnost nuspojava. Meutim, zasigurnosu potrebne daljnje studije kako bi ispitaleuËinkovitost i sigurnost ovog pripravka prijenego li ue u rutinsku kliniËku upotrebu.(Gastroentrology. 2010;10:7)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Nizozemska raspravao inhibitorima protonskecrpke: originalni versusgeneriËki lijek

• Na europskom træiπtu sve je veÊibroj generiËkih lijekova, pa tako i inhibitoraprotonske crpke (IPP), πto je navelo nizozem-ske struËnjake na vrlo æustru debatu o uËinko-vitosti generiËkih lijekova. Debatu je pred-vodio kolega Marten H. Otten iz EemlandHospital, Amersfoort, Netherlands, a publici-rana je u nizozemskom Ëasopisu Nederlandstijdschrift voor geneeskunde.

U svakodnevnom kliniËkom radulijeËnici obiteljske medicine, internisti te ga-stroenterolozi susreÊu se s manjom uËinko-vitoπÊu generiËkih lijekova iz skupine inhi-bitora protonske crpke u komparaciji s isto-imenim originalima ili drugim originalima iziste klase lijekova. To su istaknuli na otvorenojraspravi u Nizozemskoj, naglaπavajuÊi kakonjihova iskustva ne predstavljaju znanstvenidokaz o superiornosti originalnih IPP-a nadgeneriËkim pripravcima, poπto nisu prove-dena kliniËka, randomizirana istraæivanja.

Istaknuli su dva primjera iz kliniËkeprakse.

1. Pacijent je 61-godiπnji kirurg kojise dugi niz godina lijeËio od GERB-a, ali radiegzacerabacije simptoma, bez alarmantnihznakova, te zbog straha od karcinoma jed-njaka, uËinio je kontrolnu ezofagogastroduo-denoskopiju koja je potvrdila manju dijafrag-malnu herniju i refluksni ezofagitis stupnja B.AnamnestiËki se doznaje da je bolesnik pre-πao s originalnog na generiËki omeprazol, πtoje povezao da pogorπanjem kliniËke slike.

2. Pacijentica je 59-godiπnja æenas alarmantnim simptomima disfagije, inape-tencije i gubitka tjelesne teæine od 4 kg., Zbogsumnje na Barrettov jednjak uËinjena je gor-nja endoksopija koja je pokazala refluksniezofagitis stupnja A. Bolesnica anamnestiËki

lutne su indikacije za detekciju i lijeËenje oveinfekcije. Kirurπko lijeËenje ranog æeluËanogkarcinoma takoer je indikacija za eradikacijuH. pylori.

Kod mlaih bolesnika bez alarman-tnih simptoma, poput gubitka tjelesne teæine,povraÊanja ili krvarenja, razumno je uËiniti ne-invazivno testiranje (engl. test-and-treat stra-tegy) na H. pylori, poput serologije, urea izdi-sajnog testa i fekalnog antigen testa (imuno-kromatografsko testiranje). Najmanje je toËnaod ovih metoda serologija, a pacijenti s pozi-tivnim neinvazivnim testovima bi trebali pro-vesti eradikacijsku terapiju. Kod bolesnika salarmantnim simptomima ili kod starijih od45 godina (u veÊini smjernica) s novonastalomdispepsijom nuæan je endoskopski pregled.Glede lijeËenja infekcije, terapija prve linije jetrojna, u kombinaciji IPP-a, klaritromicina(osim kod lokalno visoke stope rezistencije) iamoksicilina, u trajanju od 7-14 dana.

Bolesnici alergiËni na penicilin tre-bali bi dobiti metronidazol. Ako prevalencijana klaritromicin-rezistentni H. pylori premaπi20%, alternativa je Ëetverostruka terapija saIPP-om, tetraciklinom, metronidazolom i solibizmuta 10-14 dana.

Eradikaciju H. pylori trebalo bi po-tvrditi kod bolesnika koji imaju ulkusnu bolestuzrokovanu s H. pylori ili æeluËani MALT lim-fom, te nakon resekcije ranog karcinoma æe-luca. Eradikacijski neinvazivni testovi ukljuËujuureja izdisajni test ili test na fekalni antigen,a rade se 4 tjedna nakon provedene eradi-kacijske terapije. Kod bolesnika koji zahtijevajuendoskopski pregled moæe se eradikacijabakterije utvrditi i invazivnim metodama, po-put brzog ureaza testa ili histoloπki te mikro-bioloπke izolacije. (N Engl J Med. 2010;362:1597-1604.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Rizik od peptiËkogulkusa uzrokovanogacetilsalicilnom kiselinomveÊi je kod starijih æena

• U posljednjem broju ËasopisaWorld Journal of Gastroenterology publiciranoje istraæivanje o utjecaju niskih doza acetil-salicine kiseline (ASK) na pojavu peptiËkihulceracija. Niskodozaæni ASK jedan je odnajpropisivanijih lijekova u kliniËkoj praksi, sciljem preveniranja tromboembolijskih vasku-larnih incidenata, Prednost mu je niska cijenai dugotrajna antiagregacijska aktivnost, me-utim negativna strana je πto poveÊava rizik

novosti iz medicinske literature

53

sudjelovali lijeËnici s minimalnom vjeπtinomu zahvatima voenim UZ-om. IstraæivaËi suusporedili uËestalost neæeljenih dogaaja uorijentir-voenoj kanulaciji potkljuËne venei UZ-voenoj kanulaciji unutraπnje jugularnevene.

Oni su prisustvovali dvama preda-vanjima o UZ-voenim zahvatima (bez aktiv-nog sudjelovanja) i o tako steËenom iskustvuu koriπtenju obje tehnike u brizi za bolesnika.U istraæivanje su bili ukljuËene samo kanulacijeπto su ih izvela 63 lijeËnika koji su u karijeriuËinili viπe od 20 centralnih venskih kanula-cija. Neæeljeni dogaaji - definirani kao pun-kcija arterije, pneumotoraks, hematom, ek-stravaskularno postavljanje ili pogreπno po-stavljanje, te nemoguÊnost postavljanja ka-tetera - dogodili su se u 19% od 236 UZ-vo-enih pokuπaja i 29% od 132 orijentir-vo-enih pokuπaja tijekom jedne godine (znaËaj-na razlika). NajËeπÊi neæeljeni dogaaj bila jenemoguÊnost kanulacije (10% pokuπaja u UZ-voenoj skupini i 23% u orijentir-voenoj sku-pini). Jedini neæeljeni dogaaji koji su zahti-jevali intervenciju bila su dva pneumotoraksa(1%) u orijentir-voenoj skupini.

UZ-voeno postavljanje centralnogvenskog katetera postaje gotovo standardkada vrijeme to dopuπta. Istraæivanje poka-zuje da UZ-voenje, kada ga koriste i lijeËnicis minimalnim iskustvom, poboljπava stopuuspjeha i smanjuje neæeljene dogaaje u uspo-redbi s orijentir-voenom tehnikom. No una-toË svemu, orijentir-voeno postavljanje cen-tralnog venskog katetera ipak ostaje vaænavjeπtina.(Acad Emerg Med 2010;17:416.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

od gastrointestinalnog krvarenja Ëak i pri ni-skim dozama od 75 mg, navodi kolega Ka-zuhisa Okada iz Hiratsuka City Hospital uHiratsuka, Japan.

Do ove studije nije istraæivan utje-caj niskodozaænog ASK-a na oπteÊenje sluz-nice gastrointestinalnog trakta ovisno o spolui æivotnoj dobi ispitanika. Cilj je autora bioispitati Ëimbenike rizika za pojavu ulkusainduciranih ASK-om.

U studiju, koja je trajala od sijeËnja2003. do prosinca 2007., bila su ukljuËena453 ispitanika (298 muπkog i155 æenskogspola), koji su uzimali od 81-100 mg ASK-adnevno. Svima je uËinjena ezofagogastro-duodenoskopija i verificirano je 119 pacije-nata s peptiËkim ulkusom (87 muπkaraca, 32æene). Kod oba spola bila je pozitivnaanamneza peptiËke ulceracije Ëimbenik rizikaza pojavu ulkusa induciranih ASK-om.

Takoer je znaËajan riziËni Ëimbe-nik kod ispitanika æenskog spola, ali ne imuπkog, bila æivotna dob veÊa od 70 godina(95% CI, 1.797 - 33.649; P = 0.0069). U kom-paraciji s ispitanicima muπkog spola, kodispitanica je ulkusna bolest inducirana ASK-om bila signifikantno ranije dijagnosticirana(P = 0.0050). Autori istraæivanja navode da jestarija æivotna dob u æena starijih od 70 go-dina riziËni Ëimbenik za ulkusnu bolest indu-ciranu ASK-om, πto se objaπnjava postupnimpadom spolnih hormona u postmenopauzi istarijom æivotnom dobi, πto pridonosi sma-njenoj obrani æeluËane sluznice. U kliniËkojpraksi vaæno je znati da poveÊan rizik odulkusne bolesti izazvane niskim dozama ASK-a imaju osobe æenskog spola, starije od 70godina.(World J Gastroenterol. 2010;16:1896-1900.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•UltrazvuËno-vodenonasuprot orijentir-baziranog postavljanjacentralnog venskogkatetera

• Posljednja istraæivanja u kojimasu sudjelovali lijeËnici vjeπti zahvatima voe-nima ultrazvukom (UZ) pokazala su da UZvoenje umjereno smanjuje neæeljene doga-aje i broj potrebnih uboda iglom za uspjeπnopostavljanje centralnog venskog katetera.Meutim, mnogi se lijeËnici joπ ne koriste tak-vom tehnikom.

Skupina istraæivaËa provela je pros-pektivno opservacijsko ispitivanje u kojem su

primljeno 4946 bolesnika, a u istraæivanje jeukljuËeno ukupno 1109 bolesnika koji su imalibarem jednu epizodu hipoglikemije. IstraæivaËisu ispitali neovisnu povezanost izmeu hipo-glikemije, definirane kao koncentracije glu-koze niæe od 81 mg/dL, i ishoda navedenihbolesnika.

BolniËka smrtnost u navedenoj sku-pini od 1109 bolesnika bila je 36,6% nasuprot19,7% u 3837 bolesnika ne-hipoglikemiËnekontrolne skupine (P < .001). Neprilagoenastopa smrtnosti bila je veÊa u bolesnika snajniæom vrijednoπÊu glikemije izmeu 72 i81 mg/dL nasuprot kontrolnoj skupini (25,9%vs 19,7%; P = .004.) PoveÊan rizik smrtizaostao je nakon korekcije drugih riziËnihËimbenika, πto ukazuje da bi hipoglikemijamogla neovisno doprinositi tom poveÊanomriziku.

PoveÊanje teæine hipoglikemije biloje povezano sa znaËajnim poveÊanjem stopesmrtnosti (P < .001). Nakon prilagodbelijeËenja inzulinom, hipoglikemija je bila neo-visno povezana s poveÊanim rizikom smrti,kardiovaskularne smrti i smrti zbog infekcija.OgraniËenja navedenog istraæivanja bila suretrospektivnost, πto stvara moguÊnost siste-matskih greπaka i neæeljene sklonosti istra-æivaËa; opservacijski dizajn koji spreËava odre-ivanje uzroËnosti; te provoenje u samo dvacentra, πto ograniËava moguÊnost genera-liziranja.

U kritiËno bolesnih pacijenata po-stoji povezanost izmeu blage ili umjerenehipoglikemije i smrtnosti, Ëak i nakon prila-godbe lijeËenja inzulinom ili vremena epizodehipoglikemije. Istraæivanje pokazuje da je toveÊi rizik smrti πto je teæa hipoglikemija. Re-zultati istraæivanja takoer upuÊuju da jenepoæeljna tolerancija lijeËnika intenzivistaprema blagoj ili umjerenoj hipoglikemiji. Novetehnologije, kao πto je kontinuirano praÊenjeglikemije u jedinicama intenzivnog lijeËenja,mogle bi pomoÊi da se izbjegne hipoglikemijaili da se dovoljno rano prepozna.

Istraæivanje je popraÊeno uvodni-kom u kojem se navodi da bi se koriπtenjemnovih tehnologija udruæenih s protokolima ko-ji su voeni smjernicama, smanjila uËestalosthipoglikemija, a isto tako bi istraæivanja moglabiti provoena tako da se prospektivno utvrdimoguÊa korist u ciljanom smanjenju promje-njivosti glikemije kao dodatan cilj lijeËenja.Dok se ne provedu takva istraæivanja, nave-deno istraæivanje potvruje πtetni uËinak hipo-glikemije, pogotovo teπke hipoglikemije, ukritiËno bolesnih pacijenata; naglaπava kom-pleksnost navedenog kliniËkog problema teponovno naglaπava vaænost da nadleænilijeËnik kontrolira glikemiju.(Mayo Clin Proc 2010;85:215-216, 217-224.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.

•Blaga do umjerenahipoglikemija povezanasa smrtnoπÊu kritiËnobolesnih pacijenata

• Rezultati nedavnog istraæivanjapokazali su da je Ëak blaga do umjerenahipoglikemija povezana sa smrtnoπÊu kritiËnobolesnih pacijenata.

Skupina istraæivaËa iz Australije is-traæivanjem je provjerila postoji li neovisnapovezanost izmeu blage ili umjerene hipo-glikemije u kritiËno bolesnih pacijenata i povi-πenog rizika smrtnosti.

U Ëetiri godine bilo je u jedinice in-tenzivnog lijeËenja dviju australskih bolnica

novosti iz medicinske literature

54

•Konzervativni kirurπkitretman karcinomaendometrija kliniËkogstadija Ia s ciljemoËuvanja fertilnosti

• Prije nekoliko mjeseci objavljen jeu uglednom ameriËkom Ëasopisu FertilitySterility rad kolege Mazzona i suradnika opoπtednom kirurπkom lijeËenju histeroskop-skom resekcijom endometrija mladih paci-jentica s endometralnim karcinomom kliniË-kog stadija Ia koje nisu zadovoljile repro-dukciju. Kolege sa SveuËiliπta u Rimu provelisu prospektivnu studiju na 6 mladih paci-jentica u kojih je dijagnosticiran karcinomendometrija kliniËkog stadija Ia. Pacijenticenisu zadovoljile reprodukciju te su insistiralena poπtednom lijeËenju s ciljem da se oËuvanjihova fertilnost pa su podvrgnute histerore-sektoskopskoj operaciji. Taj je histeroskopskizahvat raen u tri koraka; u prvom je odstra-njen tumorski proces endometrija, u drugomje reseciran endometrij u okolici tumorskogprocesa, a u treÊem odstranjen podleæeÊi mio-metrij. Poslije operacije nastavljeno je lijeËenjesa 160 mg megestrol acetata. Pacijentice suredovito kontrolirane transvaginalnom ultra-zvuËnom dijagnostikom i podvrgnute kontrol-nim dijagnostiËkim histeroskopskim zahva-tima s ciljanim biopsijama u vremenskom raz-maku od 3, 6, 9 i 12 mjeseci nakon pri-marneoperacije. Ni u jednom bioptatu nisu naenehistoloπke promjene endometrija koje biukazivale na atipiju ili malignost. »etiri od πestpacijentica iznijele su uspjeπno trudnoÊu na-kon ovakvog lijeËenja. U zakljuËku kolege na-vode kako opisani naËin lijeËenja mladih paci-jentica s karcinomom endometrija kliniËkogstadija Ia, a koje æele ostvariti reprodukciju,predstavlja novu terapijsku opciju koja, meu-tim, zahtijeva redovite kontrole i dobru surad-nju pacijentice i operatera, uz napomenu daje prethodno pacijenticu i obitelj iscrpno upo-zna s moguÊim komplikacijama ili potrebomza radikalnim kirurπki zahvatom.(Fertil Steril. 2010;93(4):1286-9.)

Ingrid Marton, dr. med.••••••

•Sustezanje od nikotinauzrokuje agitacijuu kritiËno bolesnih

• Pokazalo se da naglo sustezanjeod nikotina moæe uzrokovati agitaciju u kri-tiËno bolesnih pacijenata. »ak i u bolniËkihpacijenata koji nisu kritiËno bolesni, nikotinskaapstinencija moæe uzrokovati niz raznih sim-ptoma kao πto su bradikardija, nadraæenost,anksioznost i agitacija.

Skupina istraæivaËa provela je istra-æivanje na 144 pacijenta u jedinicama inten-zivnog lijeËenja (JIL), ukljuËivπi 44 puπaËa kojisu trebali mehaniËku ventilaciju dulje od 48sati. Tom su prilikom mjerili agitaciju i delirijdva puta dnevno.

Pokazalo se da je znaËajno veÊauËestalost agitacije, ali ne i delirija, u puπaËa(64% nasuprot 32%; p = 0,0005). Multiva-rijantnom analizom pokazalo se da postojiviπe od tri puta veÊa vjerojatnost agitacije upuπaËa nego u nepuπaËa (omjer vjerojatnosti- odds ratio - 3,13). Srednji broj dana s agi-tacijom takoer je bio znaËajno veÊi u puπaËa(1,5, raspon od 0 do 4) nego u nepuπaËa (0, raspon od 0 do 1). PuπaËi su ËeπÊe izvlaËiliendotrahealne tubuse i katetere, te su zahtije-vali viπe dodatnih sedativa, analgetika, anti-psihotika i fiziËkog ograniËavanja.

IstraæivaËi su zakljuËili da bi bilovrlo korisno u okruæenju JIL-a uvesti smjernice,u kojima je sadræana dnevna evaluacija agita-cije specifiËnim brojËanim sistemima kao πtoje sedacijsko agitacijski brojËani sistem (Seda-tion Agitation Scale) i protokoli u kojima seklonidinom, deksmedetomidinom ili neuro-lepticima nastoji sprijeËiti sindrom sustezanja.Isto tako smatraju da bi zamjensko lijeËenjenikotinom moglo sprijeËiti agitaciju vezanuza sustezanje u kritiËno bolesnih pacijenata,no trebalo bi biti ispitano u dobro planiranomispitivanju.(Crit Care. 2010;14(2):R58.)

Marina PekliÊ IvekoviÊ, dr. med.••••••••••••

•Laparoskopski asistiranavaginalna histerektomijaversus abdominalnahisterektomija u lijeËenjukarcinoma endometrija

• Kolege sa SveuËiliπta Kwandongu Seoulu, Koreja, prikazali su u sijeËanjskombroju Ëasopisa International Journal of Gyne-cological Cancer svoje rezultate s kliniËkimstupnjevanjem i lijeËenjem karcinoma endo-metrija. Studiju su bazirali kao retrospektivnu,te su od sijeËnja 1996. do prosinca 2007.operirali ukupno 465 pacijentica zbog karci-noma korpusa (adenokarcinoma endo-metrija). Pacijentice u podijeljene u dvije sku-pine, ovisno o primijenjenoj operativnoj teh-nici: laparoskopski asistiranoj vaginalnoj histe-rektomiji versus abdominalnoj histerektomiji.Izmeu promatranih skupina nije bilo sta-tistiËki znaËajnih razlika u dobi, BMI-ju (bodymass indexu) i histoloπkom tipu tumora. Ulaparatomijskoj skupini bili su gradus tumorai kliniËki stadij bolesti malo viπi nego u lapara-skopskoj skupini, pa je posljediËno postojalai veÊa potreba za postoperativnim adjuvan-tnim lijeËenjem. 107 (76,4%) od 140 pacijen-tica u laparoskopskoj skupini i 260 (80,0%)od 325 pacijentica u laparotomijskoj skupinipodvrgnuto je zdjeliËnoj i paraaortalnoj limfa-denektomiji. Vaæno je napomenuti kako nijenaena statistiËki znaËajna razlika u broju zdje-liËnih i paraaortalnih limfnih Ëvorova dobi-venih razliËitim operativnim pristupima.

Pacijentice iz laparoskopske skupinekraÊe su bile u anesteziji zbog mnogo kraÊegtrajanja operacije, imale su manji gubitak krvii kraÊe su boravile u bolnici. Nije naena sta-tistiËki znaËajna razlika u intraoperativnim ipostoperativnim komplikacijama izmeu us-poreivanih grupa, a pokazalo se i kako opera-tivna tehnika nije utjecala na stope preæivlje-nja. Kolege studiju zakljuËuju s opservacijomkako na 12-godiπnjem materijalu nisu naeneznaËajne razlike u komplikacijama ili stopamapreæivljenja izmeu dviju operativnih tehnika,ali je laparoskopska operacija kraÊe trajala,gubitak krvi bio je manji a hospitalizacija kra-Êa. Kolege zakljuËuju da se laparoskopski pri-stup moæe smatrati dobrom terapijskom opci-jom za lijeËenje uznapredovalog karcinomaendometrija.(Int J Gynecol Cancer. 2010;20(1):102-9.)

Ingrid Marton, dr. med.••

novosti iz medicinske literature

55

U suradnji s Ëasopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih publikacija hrvatskih autora objavljenih u uglednim inozemnimznanstvenim i struËnim medicinskim Ëasopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI.

Rudan I, Chan KY, Zhang JSF, Theodoratou E, Feng XL, Salomon JA et al. Causes of deaths in children younger than 5 years inChina in 2008. Lancet 2010;375:1083-9Croatian Centre for Global Health, University of Split Medical School, Split, Croatia

Polaπek O, Hayward C, Bellenguez C, Vitart V, KolËiÊ I, McQuillan R et al. Comparative assessment of methods for estimating indi-vidual genome-wide homozygosity-by-descent from human genomic data. BMC Genomics. 2010;11:139.Department of Medical Statistics, Epidemiology and Medical Informatics, Andrija Stampar School of Public Health, Medical School,University of Zagreb, Zagreb, Croatia

BreπkoviÊ T, IvanËev V, BaniÊ I, Jordan J, DujiÊ Æ. Peripheral chemoreflex sensitivity and sympathetic nerve activity are normalin apnea divers during training season. Auton Neurosci. 2010;154:42-7.Department of Physiology, University of Split School of Medicine, Split, Croatia

Zhi L, Mans J, Paskow MJ, Brown PH, Schuck P, JonjiÊ S* et al. Direct interaction of the mouse cytomegalovirus m152/gp40immunoevasin with RAE-1 isoforms. Biochemistry. 2010;49:2443-53.*Department of Histology and Embriology, Rijeka University School of Medicine, Rijeka, Croatia

Navarro P, Vitart V, Hayward C, Tenesa A, Zgaga L*, JuriËiÊ D* et al. Genetic comparison of a Croatian isolate and CEPH Europeanfounders. Genet Epidemiol. 2010;34:140-5.*Department of Medical Statistics, Epidemiology and Medical Informatics, Andrija Stampar School of Public Health, Medical School,University of Zagreb, Zagreb, Croatia

HadzisejdiÊ I, MustaÊ E, JonjiÊ N, PetkoviÊ M, Grahovac B. Nuclear EGFR in ductal invasive breast cancer: correlation with cyclin-D1 and prognosis. Mod Pathol. 2010;23:392-403.Department of Pathology, School of Medicine, University of Rijeka, Rijeka, Croatia.

Zhang G, Karns R, NaranËiÊ NS*, Sun G, Cheng H, Missoni S*, DurakoviÊ Z*, Rudan P*, Chakraborty R, Deka R. Common SNPs inFTO gene are associated with obesity related anthropometric traits in an island population from the eastern Adriatic coast ofCroatia. PLoS One. 2010;5(4):e10375.*Institute for Anthropological Research, Zagreb, Croatia

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

lijeËnici u svijetu

56

Stanje upisa na medicinske fakultete takoerje zabrinjavajuÊe: prije je bilo 12.000 mjestaza studente a sada 8.000. Osim toga, imadosta lijeËnika (oko 40%) koji nakon studijane æele raditi u struci nego odlaze na atraktiv-nije poslove, u upravu, farmaceutsku indu-striju ili jednostavno mijenjaju profesiju. Prijesu se lijeËnici specijalizirali u klinikama i odla-zili u praksu izvan klinike, sada postoji trendda ostanu doæivotno raditi u klinici.

Meutim, bune se zbog toga πto jeu bolnici maratonski i iscrpljujuÊi rad. LijeËniciæele raditi u gradovima ili mjestima gdje isupruga moæe naÊi posao i gdje su dobreπkole za njihovu djecu pa tako postoje atrak-tivna i manje atraktivna mjesta, zbog Ëega sulijeËnici neravnomjerno rasporeeni diljemNjemaËke.

Ima npr. gradova bez ijednog oftal-mologa. Sada nedostaje 5.000 bolniËkih dok-tora. LijeËnici poËetnici u provinciji mogu za-raditi 8.400 EUR-a ali ih nedostaje. Da bi po-

boljπali popunjenost lijeËnicima, u pojedinimsredinama predlaæu stipendiranje studenatamedicine s obavezom da odreeno vrijemeposlije studija rade na tom podruËju.

Za zdravstveno osiguranje godina-ma se troπi 6% bruto nacionalnog dohotkadok je to kod drugih razvijenih dræava naj-manje 8%. Troπkovi zdravstva po glavi stanov-nika rasli su posljednjih 10 godina rasli 1,7%godiπnje, πto je znatno ispod prosjeËnog rastau industrijskim zemljama gdje to iznosi 4,1%.

Potrebna je ne samoracionalizacija nego i restrikcije

Vaæan problem je i starenje puËan-stva s multimorbiditetom i poveÊanjem brojakroniËnih bolesnika. Ministar istiËe da je 170milijardi EUR-a maksimalna suma koja se moæeubacivati u sistem pa slijede restrikcije i racio-nalizacija. Postavlja se pitanje kako Êe to utje-cati na smanjenje prava pacijenata na suvre-meno lijeËenje. Mora se govoriti o prioritetimaa ne samo o racionaliziranju a to se moæe oba-viti samo putem dijaloga izmeu vlasti i lijeË-nika.

Bilo je govora takoer i o potrebipalijativne medicine u cijeloj zemlji, na pomoÊpri umiranju. Zahtijeva se pomoÊ u dostojnomumiranju ali ne pomoÊ u umiranju. ZnaËi daËesto treba lijeËiti depresiju, bol i omoguÊitidostojanstvenu smrt.

LijeËnici su svjesni da ima mnogofaktora koji utjeËu na zdravlje i vode u bolest.Mora se prepoznati bolesno druπtvo gdje jeu porastu alkoholizam, naroËito meu mla-dima, narkomanija, burn-out na radnomemjestu, neuhranjenost ili loπa prehrana mladihi potrebno je viπe baviti se prevencijom.

Ministar i lijeËnicinapokon su se sloæili

Ministar je pohvalio njemaËke lijeË-nike i zahvalio im je na, kako je rekao, „najbo-ljem zdravstvenom sustavu na svijetu".

Apelirao je na raspravu i dijalog osvim problemima, nudeÊi suradnju svima kojibi mogli pridonijeti poboljπanju zdravstvenesluæbe u NjemaËkoj, ali naglaπava - samo dosume od 170 milijardi EUR-a.

Govor ministra Ëesto je auditorij od1500 lijeËnika prisutnih na sveËanom otva-ranju popratio aplauzima i nije se Ëulo, kaoprijaπnjih par godina, zviædanje, huktanje nitidrugi protesti za vrijeme njegovog govora.

To govori u prilog tome da su lijeË-nici u novom ministru naπli sugovornika i par-tnera.

•••••

• U Dresdenu, glavnom gradu Sak-sonije, odræana je od 11. do 14. svibnja 113.godiπnja skupπtina NjemaËke savezne ko-more. Bilo je prisutno 250 delegata iz 17 ko-mora. SveËanost otvaranja Skupπtine bila jeu Dræavnoj operi s pozdravnim govorima gos-tiju i pozdravnim govorom novog ministrazdravstva SR NjemaËke dr. med. PhilippaRöslera.

Iza sveËanog dijela slijedio je referatpredsjednika Savezne lijeËniËke komore ipredsjednika 113. godiπnje skupπtine prof.dr. med., dr.h.c. Jörga Dietricha Hoppeakoji je i predsjednik lijeËniËke komore Nord-rhein.

Ministar zdravstva:nedostaje nam lijeËnika

Ministar zdravlja je kao novi mladiministar zdravlja (37 godina i u funkciji tek 6mjeseci) iskoristio priliku da moæe po prvi pu-ta govoriti pred tako velikim skupom lijeËnikai bez Ëitanja je govorio 40 minuta. U svomnastupu osvrnuo se na mnogobrojne proble-me njemaËkog zdravstva.

U NjemaËkoj su lijeËnici, pogotovoobiteljski, jako optereÊeni tako da neki radei po 14 sati dnevno kroz cijelu godinu. Um-jesto da rade 42 sata, oni rade i viπe od 60 satitjedno. LijeËnici su iscrpljeni i istiËu da ne mo-gu 168 sati tjedno biti na raspolaganju paci-jentima.

Osim toga, zbog odlaska u miro-vinu smanjit Êe se broj lijeËnika za 11 godinai to 24.000 obiteljskih i 28.000 specijalista.Udio starijih lijeËnika od 60 godina je 21%.

U NjemaËkoj„najbolji zdravstvenisustav na svijetu", alisu lijeËnici na krajusnagaPrim. dr. Draæen BorËiÊ, dr. med.

novosti sa struËnih skupova

57

U tom procesu zamagljuju se i za-nemaruju druge - antropoloπke, duhove i mo-ralno-religijske vrijednosti vezane uz zdravlje. Sociologinja Æivka StaniËiÊ ukazalaje na problematiËan poloæaj ljekarnika koji udruπtvu dereguliranog kapitalizma sve teæepodmiruju komercijalni interes i profesionalnuetiku. »injenica da se sve veÊi broj lijekovaslobodno prodaje poput druge robe dovelaje ljekarnike na vjetrometinu slobodnog træiπtai uronila ih u neoliberalnu træiπnu logiku, πtoih je udaljilo od njihove primarne zadaÊe teliπilo institucionalnog okvira i profesionalnogkapitala za Ëije je stjecanje trebalo dugovremena.

KemiËar Valerije VrËek upozorio jena zagaenje voda lijekovima i njihovim raz-gradnim produktima. RijeË je o velikom i sveaktualnijem problemu o kojem se u nas malogovori. Konzumacija farmaceutskih proizvodaima za posljedicu njihovo nekontrolirano is-puπtanje u kanalizacijske i otpadne vode. Us-prkos tehnoloπkoj obradi tih voda, lijekovi injihovi metaboliti u znaËajnim se i rastuÊimkoliËinama detektiraju u podzemnim i pitkimvodama, rijekama, jezerima i morima. Doka-zano je da antibiotici naruπavaju bioloπkuravnoteæu vodenih ekosustava, antidepresiviinhibiraju fotosintezu algi te usporavaju razvoji izazivaju malformacije drugih vodenih orga-nizama, a sintetiËki estrogeni dovode do fe-minizacije i sterilnosti ribljih muæjaka.

U sklopu Loπinjskih dana bioetikepredstavljene su i recentne bioetiËke publi-kacije, izmeu ostalih knjiga „Korupcija uhrvatskom zdravstvu" Draæena Gorjanskogi suradnika (Lidija Gajski, Matko MaruπiÊ,SreÊko Sladoljev, Nataπa ©kariËiÊ), „Bioetikai medicina" Aleksandre FrkoviÊ i „Tajne moz-ga" Amira Muzura.

Lidija Gajski, dr. med.

••••••••••••••••17. Meunarodnikongres o sigurnostikrvi i krvnihpripravakaHrvatska i dalje uvozi velik diopotrebnih krvnih preparata

• Premda je moguÊnost zaraze kr-vnih derivata znatno smanjena i dalje postojimoguÊnost πirenja zaraznih bolesti, poput

malarije, hepatitisa i HIV-a ali i do sada nepre-poznatih uzroËnika zaraza, putem krvi i krvnihpripravaka zbog nekontroliranih kriznih æariπtazaraznih bolesti i neprihvaÊenih jedinstvenihmeunarodnih standarda u svim dræavama,istaknuto je na otvaranju 17. Meunarodnogkongresa o sigurnosti krvi i krvnih pripravakakoji je odræan 26. i 7. svibnja u Zagrebu uorganizaciji Paul Erlich Instituta i Imunoloπkogzavoda d.d.

Na kongresu posveÊenom razvojui primjeni modernih znanstvenih pristupatransfuzijskoj medicini, sigurnosti krvi i krvnihderivata sudjelovalo je viπe od 200 domaÊihi stranih struËnjaka - transfuziologa, infekto-loga, imunologa i drugih.

BuduÊi da se patogeni u krvi i krv-nim derivatima prikupljeni na jednom geo-grafskom podruËju razlikuju od patogena sdrugog podruËja, prednost uvijek trebajuimati prikupljeni krvni preparati iz vlastitepopulacije. U Hrvatskoj se ovo naËelo samo-dostatnosti, koje promiËu VijeÊe Europe i SZO,joπ uvijek ne primjenjuje u potpunosti i zbognerazvijenih strateπkih proizvodnih kapacitetavelik se dio krvnih preparata i dalje uvozi.

Prema podacima SZO-a u HrvatskojprosjeËno daje krv 1,8 posto stanovniπtva, dokje u drugim razvijenim zemljama broj dobro-voljnih darivatelja krvi veÊi, izmeu tri i petposto. KoliËina prikupljene krvi u Hrvatskoj nezadovoljava godiπnje potrebe za krvlju, kojeiznose 50 doza krvi na tisuÊu stanovnika.

Aktivnosti Imunoloπkog zavoda, kojiposljednjih 40 godina razvija, proizvodi i natræiπte plasira medicinske proizvode, ovise onacionalnom sustavu prikupljanja krvi i krv-nih derivata koji se temelji iskljuËivo na dob-rovoljnom darivanju krvi, a to olakπava izbje-gavanje rizika pojave zaraznih patogena usakupljenoj krvi. Zavod razvija krvne derivateu skladu s meunarodnim sigurnosnim stan-dardima i potrebama pacijenata iz Hrvatskei zemalja regije. Surauje s Hrvatskim zavo-dom za transfuzijsku medicinu i drugimstruËnim subjektima, πto pokazuje pozitivnerezultate u pruæanju kvalitetne skrbi.

Borka Cafuk•••••

•••••••••••••••Okrugli stol omedikamentalizacijiæivota na9. Loπinjskimdanima bioetike

• U organizaciji Hrvatskog filo-zofskog druπtva, Hrvatskog bioetiËkog druπ-tva i Grada Malog Loπinja odræan je od 17.do 19. svibnja deveti po redu meunarodnisimpozij Loπinjski dani bioetike.

U skladu s konceptom integrativnebioetike Ëiji su utemeljitelji i nositelji hrvatskifilozofi i znanstvenici, i koji se veÊ proπirio da-leko izvan naπih granica, u raspravu o etiËkimpitanjima vezanim uz æivot pozvani su struË-njaci i laici razliËitih profila i svjetonazora, uprvom redu lijeËnici.

U nizu izlaganja koja su razmatralaetiËku dimenziju razliËitih medicinskih tema,naroËitu je pozornost privukao okrugli stolpod naslovom Lijekovi izmeu profita izdravlja. Potaknut je velikim zanimanjem iodjekom koji je izazvala knjiga Lidije GajskiLijekovi ili priËa o obmani. Autorica knjige naokruglom je stolu upozorila na Ëinjenicu daje farmaceutska industrija ovladala znaËajnimdijelom medicinske znanosti, izobrazbe, kli-niËke prakse i politike. Cilj i pokretaË Ëitavogsustava postaje zarada, dok lijeËenje i sprje-Ëavanje bolesti odlazi u drugi plan. Zdravstvotroπi sve viπe novca na lijekove, u primjeni jemnoπtvo preparata bez dokazane djelotvor-nosti, a πteta od farmaka raste. Napredak ulijeËenju i eradikaciji bolesti nije zadovolja-vajuÊi, one se odræavaju kroniËnima i umjetnose stvaraju nove, Ëime velike populacije ljudibez ikakvih zdravstvenih tegoba postajupodloæne farmakoterapiji.

Teologinja Suzana VuletiÊ pro-blematiku lijekova razmotrila je u kontekstupostmodernog biomedicinskog druπtva.Upozorila je da se sve veÊi naglasak stavlja na„kvalitetu" æivota, nudi se irealni ideal vjeËnemladosti, a zdravstveno blagostanje i pot-puno psiho-fiziËko zadovoljenje preuzimajucentralno mjesto na ljestvici suvremenih vred-nota. To potiËe hipohondriËno-opsesivnuzaokupljenost zdravljem, razvoj „medicineæelja" i ovisnost o proizvodima koje nudefarmaceutske kuÊe. Pod utjecajem reklamnetiranije promiËu se strah od bolesti i uto-pistiËke teænje, πto ima za posljedicu sveopÊumedikamentalizaciju æivota.

da se u bolesnika u kojih se nae promjenavidljiva na MR snimkama ne moæe reÊi koji jed io mozga odgovoran za nas tanakepileptiËnog napadaja (tzv. epileptogenazona), jedini je naËin nje-nog otkrivanja ipotpunog uk lan jan ja moni to- r i ran jeepileptiËne aktivnosti invazivnim elektrodama(strip i grid elektrode).

O opseænosti uklanjanja Ëitave epi-leptogene zone ovisi u kojoj mjeri je moguÊesmanjenje epileptiËnih napadaja. U bolesnikakojima nije uklonjena Ëitava epileptogena zo-na, kirurπkim lijeËenjem postiæe se znatno sla-bija kontrola epilepsije nego u onih kojima jeuklonjena Ëitava epileptogena zona.

Bolesnici su u prvom aktu implan-tirane sub-duralne strip i grid elektrode u pod-ruËje same kortikalne displazije i oko nje,frontalno desno.

Dan nakon operacije pristupilo se,uz pomoÊ kortikalnog stimulatora Nicolet,kontinuiranom invazivnom EEG- monitoriranju

temeljem kojeg je s vrlo velikom toËnoπÊuutvrena zona poËetka epileptiËnog napadajate je uz pomoÊ posebnog kompjutorskog pro-grama planirana neurokirurπka resekcija.

Kortikalni stimulator Nicolet sa 128-kanalnim pojaËalom je ureaj koji predstavljanajnoviju inovaciju u funkcionalnom EEG-

dometi hrvatske medicine

58

U bolesnice je na visokorezolucij-skom MR mozga (3T) otkriven poremeÊaj raz-voja moædane kore, tzv. kortikalna displazija,lokalizirana u desnom frontalnom reænju.

Invazivno monitoriranje provedenoje zbog planiranja opsega neurokirurπkeresekcije, odnosno operacije mozga. BuduÊi

• U KBC-u Zagreb je 23. travnja pr-vi puta u Hrvatskoj i u πiroj regiji izvedena slo-æena operacija 48-godiπnje bolesnice s teπkim,farmakorezistentnim oblikom epilepsije.Bolesnica se lijeËila od 7. godine æivota i uspr-kos nizu antiepileptika nije postignuta zado-voljavajuÊa kontrola epileptiËnih napadajakoji su joj onemoguÊavali normalno funkcio-niranje u svim aspektima æivota.

ProsjeËno je imala dvadesetak na-padaja na dan, Ëesto u seriji. KliniËki fenotipskito su bili kompleksni parcijalni napadaji fron-talnog ishodiπta (cingularna regija) obiljeæenibizarnim grimasiranjem i verbalnim automa-tizmima te perseveriranjem, uz uËestalu se-kundarnu generalizaciju. Standardno EEGmonitoriranje skalp elektrodama nije pokazi-valo jasno podruËje mozga iz kojega napadajzapoËinje. U planiraju i izvedbi operacije teu invazivnom EEG- monitoriranju koje je izve-deno u kontinuitetu Ëetiri dana prije, a na po-ticaj predstojnice Klinike za neurologiju doc.dr. Sanje Hajnπek i predstojnika Klinike zaneurokirurgiju prof. dr. Josipa Paladina, teuz veliku potporu ravnatelja akademika ÆeljkaReinera i pomoÊ prof. dr. Jörga Wellmera,predstojnika Centra za epilepsiju SveuËiliπnebolesnice u Bochumu, sudjelovao je timlijeËnika neurologa (doc. dr. Sanja Hajnπek,doc. dr. Æeljka Petelin, doc. dr. ZdravkaPoljakoviÊ, dr. Sibila NankoviÊ i dr. Vlatko©ulentiÊ), neurokirurga (prof. dr. Josip Pala-dino, mr. sc. dr. Goran Mrak, dr. AndrejDesnica), biomedicinskih inæenjera (doc. dr.Velimir Iπgum, dipl. ing. Magdalena Krbot,dipl. ing. Ana Branka ©efer, dipl. ing. MarijaMavar), neuroradiologa (doc. dr. Marko Ra-doπ, dr. sc. Goran Pavliπa) te anesteziologa(mr. sc. dr. Tamara MurseloviÊ).

U KBC-u Zagrebprvi put u Hrvatskojinvazivno monitoriranjei sloæena operacija mozgakod farmakorezistentneepilepsije

Za Centar za epilepsiju Klinike za neurologiju:doc. dr. Sanja Hajnπek, doc. dr. Æeljka Petelin i dr. Sibila NankoviÊ;za Kliniku za neuorologiju: mr. sc. dr. Goran Mrak

Tim koji je izveo prvo invazivno monitoriranje i kompleksnu operaciju bolesnice sfarmakorezistentnim oblikom epilepsije u Hrvatskoj i u regiji.

S lijeva na desno: G. Mrak, J. Wellmer, V. ©ulentiÊ, S. Hajnπek, A. Desnica,Æ. Petelin, V. Iπgum, S. NankoviÊ

dometi hrvatske medicine

59

monitoriranju. Uz Centar za epilepsiju KBC-a Zagreb na Rebru, ureaj takvog tipa posje-duju joπ samo dva epileptoloπka centra u Eu-ropi (u Londonu i u Oslu). Treba napomenutida se invazivnim monitoriranjem, uz otkriva-nje epileptogene zone, moæe detaljno prika-zati moædana kartografija (kortikalni centriza motoriku, govor i osjet). Takvim se postup-kom u bolesnika koji su kandidati za resekcijutumora mozga ili kirurπke zahvate kod epi-lepsija smanjuje moguÊnost oπteÊenja kritiË-nih moædanih regija, πto bi bio neprihvatljivneuroloπki deficit, a πto je od velike vaænosti

Intraoperativno postavljene strip i grid elektrode na povrπinu mozga

Kraniogram

nakon

operacije

na kojem

su vidljive

postavljene

strip i grid

elektrode

za poboljπanje kvalitete njihova æivota.U bolesnice je uËinjena operacija

uklanjanja patoloπke promjene, kortikalnedisplazije i elektrodama otkrivene epilepto-gene zone. Poslijeoperacijski tijek nakonpostavljanja elektroda, monitoriran Ëetiri da-na, kao i tijek nakon resekcije kortikalne dis-plazije protekao je uspjeπno, bez komplikacijai bez i jednog epileptiËnog napadaja, a saznaËajnim kognitivnim poboljπanjem. Dobrose osjeÊa i nakon 40 godina upoznaje norma-lan æivot kakav nikada nije imala.

Invazivno EEG-monitoriranje uz re-sekciju epileptogene zone nadopuna je po-stojeÊeg operacijskog programa epilepsija(lezionektomije, selektivne amigdalohipo-kampektomije, prednje temporalne resekcije,vagusne stimulacije i dr.) koji se veÊ godinamastalno primjenjuje u suradnji Referentnogcentra Ministarstva zdravstva RH za epilepsi-ju, Klinike za neurologiju, te Klinike za neuro-kirurgiju KBC-a Zagreb u lijeËenju farmakore-zistentnih epilepsija.

•••••

Plan

neu

roki

rurπ

ke re

sekc

ije

60

brzo je epidemijsku pojavnost ove gripeozvaniËila pandemijom i veÊ 12. lipnja 2009.proglasila ishitreno, nepotrebno i suprotnoodredbama Meunarodnog sanitarnogpravilnika 6. fazu pandemije koja je joπ uvijekna snazi?!

Epidemijske procese izmeu poje-dinih zemalja i podruËja svijeta nije moguÊeusporediti prema broju prijava bolesti kliniËkinalik gripi niti prema laboratorijski potvre-nom broju oboljelih od gripe A H1N1 09 zbograzliËitih moguÊnosti laboratorijske dijagno-stike i naËina prijavljivanja bolesti-smrti.

Pouzdana je usporedba broja labo-ratorijski potvrenih smrtnih ishoda, premdatoËne podatke treba oËekivati tek za godinudana nakon provedenih mrtvozorniËkihusklaivanja.

Pojavnost smrtnih ishoda od gripeA H1N1 09 u Ëitavom svijetu ukazuje po epi-demioloπkim tjednima na dva epidemijskavala: prvi val od lipnja do listopada 2009. idrugi veÊi val od listopada 2009. do oæujka2010.

Iz povijesti epidemiologije gripepoznati su razliËiti oblici epidemijskih procesagripe u umjerenim klimatskim podruËjima nahemisferama te na ekvatorskom podruËju.Gri-pa na hemisferama u pravilu se odvija u jed-nom epidemijskom valu u trajanju od tri doËetiri mjeseca, dok ona ekvatorskom pod-ruËju traje slabijom jakosti dulje od godinedana i kroz viπe valova. Pri tome je prvi valnajjaËi, dok su sljedeÊi valovi manji, buduÊi

da je sve manji broj osjetljivih, neimunih oso-ba na infekciju istim tipom virusa. Epidemijskipotencijal se troπi i on je sve manji.

Globalno razmatran, epidemijskiproces gripe A H1N1 09 u Ëitavom svijetu us-poredbom epidemijskih procesa po svjetskimpodruËjima jasno ukazuje kako on ima svaobiljeæja klasiËne epidemije sezonske gripe.Epidemijski procesi gripe umjerenih klimatskihpredjela na hemisferama zbili su se u jednomvalu. Razlika je jedino u tome πto je na juænojhemisferi taj proces kraÊe trajao a bio je veÊeginteziteta nego na sjevernoj.

Pri razmatranju podruËja sjevernehemisfere treba znati da je najmnogoljudnijazemlja svijeta, Kina. prijavila svega 800 smrt-nih ishoda na 1 milijardu i 314 milijuna sta-novnika (mortalitet 0,06/100.000), πto je is-pod oËekivanog broja kad se usporedi s HongKongom (1,14/100.000) ili Juænom Korejom(0,52/100.000).

Takoer se istiËe Ëinjenica da su Ru-sija i druge zemlje bivπeg Sovjetskog saveza(CIS zemlje) u jeku epidemijskog procesa pres-tale izvjeπÊivati o broju oboljelih i umrlih odgripe A H1N1 09 po uputama SZO-a, kada suuvidjele da je ova gripa jednaka svakoj drugojsezonskoj gripi, te su se vratili standardnimnaËinima praÊenja sezonske gripe.

Ipak, gospodarski bogatije zemljesjeverne hemisfere (europske zemlje, SjevernaAmerika, Japan, Sjeverna Koreja) imaju manjukumulativnu stopu mortaliteta i dulje trajanjeepidemijskog vala, πto je posljedica boljih mo-guÊnosti provedbi nefarmaceutskih mjera(izolacija, upute pripadnicima riziËnih sku-pina) i farmaceutskih mjera (protuvirusni lije-kovi) u suzbijanju gripe.

SpecifiËne mjere prevencije tip-spe-cifiËnim cjepivom nisu pokazale oËekivanuuËinkovitost. Za stanovniπtvo juæne hemisfereone su doπle poslije epidemijskg vala, a zamnoge zemlje sjeverne hemisfere zakasnile suu odnosu na poËetak epidemijskog vala. Porediskazanog nepovjerenja u cjepivo probvedeno"na brzu ruku", glavni je razlog masovnogodbijanja cijepljenja bila zakaπnjela ponuda.Osim Poljske, Ëija je ministrica zdravstva jedinaodbila nabavku cjepiva, koja je zabiljeæila 181smrtni ishod (mortalitet 0,47/100.000), pado ©vedske koja je procijepila oko 70% stanov-niπtva (29 smrtnih ishoda; mortalitet 0,32/100.000), mnoge su zemlje morale otkazativelike koliËine nabavljenog cjepiva.

U usporedbi s ostalim svijetom od-ziv cijepljenju bio je razmjerno dobar u SAD-u i Kanadi. Meutim, njihove stope mortali-teta ne potvruju protivepidemijsku uËinko-vitost tip-specifiËnog cjepiva u ovoj epidemiji

• Na kraju 16. epidemioloπkogtjedna 25. travnja 2010. proπla je godina da-na od objave epidemije/pandemije gripe AH1N1 09 u Meksiku.

Virus gripe, tada nazvan novi virus,virus svinjske gripe, virus meksiËke gripe, inajavljen kao izvansezonski «virus ubojicaflmladih osoba, veoma brzo proπirio se cijelomSjevernom Amerikom. U roku od samo dvatjedna zabiljeæen je unos virusa u 31 zemljusvijeta s ukupno milijardu i 386,8 milijunastanovnika (21% cjelokupnoga svjetskogstanovniπtva svijeta od ukupno πest milijardii 703,59 milijuna stanovnika u 213 zemaljai dominiona). Potvreno je pravilo: Virus gri-pe πiri se svijetom brzinom najbræeg promet-nog sredstva.

Do danaπnjega dana zabiljeæen jeunos gripe A H1N1 09 201 zemlju od ukupno213 zemalja, s ukupno 6 milijardi i 650 miliju-na stanovnika. Nije zabiljeæen unos u 12zemalja srediπnje Afrike s 51 milijunom sta-novnika ni u Turkmenistan (5,1 mil. stanov-nika). Svim tim zemljama zajedniËko je da suizuzetno siromaπne, s bruto nacionalnimproizvodom (BNP-om) ispod 1.000 US$ postanovniku.

Smrtni ishodi su zabiljeæeni u 146zemalja s 6 milijardi i 175 milijuna stanovnika.Ukupno je zabiljeæeno 18.115 laboratorijskipotvrenih smrtnih ishoda, πto na 6 milijardii 704 milijuna stanovnika daje stopu mortali-teta od 0,27/100.000 stanovnika svijeta ili2,7 smrtnih ishoda na milijun stanovnika.Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) vrlo

“svinjska“ gripa

Godina dana nakonobjave epidemijegripe A H1N1 09

Kome je trebala panikaili

debakl svjetske epidemiologije*

Mladen SmoljanoviÊ, Split*

*Prim. doc. dr. sc. Mladen SmoljanoviÊ, specijalist epidemiolog, Medicinski fakultet SveuËiliπta u Splitu, Nastavni zavod za javno zdravstvo Split, e-mail: mladen.smoljanovic@st.t-com.hr

61

u epidemijskoj jakosti gripa manifestira samou juænim dijelovima Meksika i SAD-a. Naime,ta podruËja imaju klimatska obiljeæja ekva-torskih podruËja gdje vlaæna razdoblja mon-sunskih kiπa pogoduju epidemijskom πirenjuvirusa gripe. Na primjeru Meksika, gdje sepogreπno jednogodiπnji epidemijski ciklusgripe prikazuje kroz tri vala kada se razluËekrivulje broja oboljelih po mjesecima, razvid-no je da se tu radi o zbiru dva neovisna epide-mijska procesa gripe. Jedan je epidemijskiproces gripe na MeksiËkoj visoravni i sjever-nim dijelovima Meksika koji imaju umjereneklimatske uvjete sjeverne hemisfere, a drugije neovisni epidemijski proces u ekvatorskompodruËju Yucatana i juga Meksika.Virus gripene moæe se πiriti u epidemijskim razmjerimabez povoljnih okoliπnih uvjeta. S dolaskomsuhih ljetnih razdoblja virus gripe, premda jeu cirkulaciji, ne moæe ispoljiti proces epide-mijskih razmjera! Tako epidemija s poËetkomu proljeÊe na MeksiËkoj visoravni i sjevernomdijelu Meksika dolaskom ljeta prestaje s epide-mijskim naËinom πirenja (virus se "πulja" krozpopulaciju), da bi s dolaskom povoljnih je-senjih uvjeta buknula epidemija gripe u punojsvojoj snazi, jer je preteæit dio Meksika ipakna podruËju umjerenih klimatskih obiljeæjasjeverne hemisfere. Istovjetno se dogaalona tlu SAD-a (slika 1).

Gripa A H1N1 09u odnosu nagospodarsku razvijenost

Zanimljiva je usporedba stope mor-taliteta s gripom i bruto nacionalnim proiz-vodom (BNP-om). OËekivanje kako Êe gospo-darski slabije razvijene zemlje imati veÊu stopumortaliteta pokazalo se potpuno promaπenim.NajveÊu stopu mortaliteta imaju zemlje urazvoju, s BNP-om od 5.000 do 20.000 US$p.c. Viπestruko niæu stopu mortaliteta imajuzemlje s niskim BNP-om, ispod 5.000 US$ p.c.Uzrok toj pojavi vjerojatno je u podregistracijioboljelih i umrlih zbog nedostupne dijag-nostike.

U zemljama s prihodom ispod1.000 US$ p.c. (38 zemalja s ukupno 808milijuna stanovnika) zabiljeæena su svega 52smrtna ishoda (mortalitet 0,006/100.000 ili6 umrlih na 100 milijuna stanovnika). OËitou tim zemljama (srediπnja Afrika, Karibski otocii Indokina), gdje dnevno desetci tisuÊa ljudii djece umire od gladi, malarije, AIDS-a,dijarealnog sindroma, tuberkuloze, ospica, teu brojnim ratovima i prirodnim katastrofama,ova gripa uopÊe nije bila posebna javno-zdravstvena teπkoÊa vrijedna njihove posebnepozornosti.

gripe. Kanada je s 428 smrtnih ishoda zabi-ljeæila mortalitet od 1,26/100.000, dok SAD,prema prijavama pristiglim u Centar zanadzor zaraznih dolesti (CDC), ima s 2.720smrtnih ishoda mortalitet od 0,89/100.000.Dakle jednaka stopa mortaliteta kao u zem-ljama juæne hemisfere koje za svoj epidemijskiciklus gripe nisu potroπile niti jednu dozucjepiva!

Epidemija gripe u regiji Europa(887 mil. stanovnika) imala je poËetak u jese-njim mjesecima, s vrhuncem u mjesecu stude-nom iste 2009. godine. U jednom valu, krozukupno trajanje od pet mjeseci, epidemijazavrπava krajem kalendarske zime, poËetkomoæujka 2010. godine.

Usporedba tijeka epidemijskih pro-cesa u Sjevernoj Americi (450 mil. stanovnika)i Europi bez CIS zemalja i Turske ( 535 mil.stanovnika) ukazuje, pored znaËajno manjegmortaliteta u Europi, na veÊu ispoljenost se-zonskog obiljeæja epidemije u Europi. Dok jeu Europi epidemija trajala pet mjeseci, u Sje-vernoj Americi ona traje svih 12 mjeseci - go-dinu dana. Stoga se u Americi govorilo o dvavala epidemije, πto je privid. Naime, virus AH1N1 09 koji je registriran u Meksiku krajemzime 2009. i kroz proljetne mjesece prouzro-Ëio epidemijski val kako u Meksiku na MeksiË-koj visoravni, tako u sjevernim dræavama SAD-a i cijeloj Kanadi do ljetnih mjeseci, kada se

Slika 1. MjeseËne stope mortaliteta u podruËjima Meksika od gripe A H1N1 09 u sezoni 2009/2010.

“svinjska“ gripa

63

Ipak procijenjena stopa mortalitetaod 4,01/100.000 stanovnika Ëini se preveli-kom, nestvarnom u odnosu na stope Europe(0,53; 0,58/100.000), NjemaËke 0,31/100.000, Japana 0,16/100.000, Kanade1,26/100.000, Meksika 1,1/100.000. Teπkoje prihvatiti Ëinjenicu da jednom CDC-u SAD-a pored danaπnje elektronske komunikacijetreba procjena stanja. Ako je ta procjenastanja pribliæno toËna, tada se zdravstvenevlasti u SAD-u stvarno moraju zamisliti nadstanjem svoga zdravstvenog sustava. OËitoda zdravstveni sustav SAD-a pored svih ulo-

æenih sredstava ne odgovara jednako uspjeπnona epidemijsku pojavnost gripe kao zdrav-stveni sustavi drugih razvijenih zemalja.

Hrvatski odgovor na epidemiju gri-pe s 32 potvrena smrtna ishoda i ukupnomstopom mortaliteta od 0,71/100.000 moæemoocijeniti dobrim. Tip-specifiËno cjepivo protivgripe A H1N1 09 stiglo je u primjenu u Hr-vatskoj tek poËetkom prosinca 2009. godine,a epidemijski val gripe zavrπio je krajemprosinca kada se tek poËeo stvarati zaπtitnicjepni imunitet (slika 2).

Bez obzira na Ëinjenicu πto se u Hr-vatskoj cijepilo manje od 20.000 osoba dokraja sijeËnja 2010., ni veÊi kolektivni cjepniimunitet ne bi mogao utjecati na tijek epide-mijskog procesa gripe A H1N1 09. Epidemijagripe u Hrvatskoj proπla je bez specifiËne zaπ-tite.

Najavljivani drugi, po nekima Ëak itreÊi val gripe, nije se dogodio. Izostala je i se-zonska gripa. Zaπto?

Pa jednostavno, ova gripa A H1N109 po svim se obiljeæjima ponaπala kao obiËnasezonska gripa. Gripom se zaraze osjetljiveosobe u dodiru s infektivnom dozom virusagripe. Mnogi koji su pred vratima svojih ordi-nacija vidjeli samo teæe kliniËke oblike bolestiu onih koji su se javljali na pregled, nisu moglividjeti mnoπtvo onih koji su ostajali u svojimkuÊama s blagom kliniËkom slikom bolesti, apoglavito ne jednu treÊinu ukupne populacije

PomoÊ razvijenog svijeta najsiro-maπnijima sastojala se u tome πto im je prvihmjeseci 2010. godine, na kraju epidemije unjihovim zemljama, poklonjeno neiskoriπtenocjepivo.

Za 4 milijarde i 634 milijuna sta-novnika siromaπnog svijeta (70% stanovniπtvasvijeta), gripa A H1N1 09 u sezoni 2009/2010. nije bila u prioritetu javnozdravstvenogpristupa.

Te zemlje nisu bile zanimljive far-maceutskoj industriji u onoj mjeri kao zemljes BNP-om iznad 20.000 US$ p.c., koje susvom stanovniπtvu mogle priskrbiti dovoljnekoliËine sredstava za dijagnostiku gripe,protuvirusnih lijekova i cjepiva.

Usporedbom stopa mortaliteta naj-razvijenijih podruËja svijeta ( Europa, SjevernaAmerika, Japan) vidljive su razlike temeljemkojih se moæe zakljuËiti da ni relativno opÊebogatstvo pojedinih zemalja ne jamËi uspjeπ-nu borbu protiv epidemijske pojave gripe.Sjeverna Amerika ima skoro dvostruko veÊustopu mortaliteta od Europe (0,97 : 0,58)!

SAD Ëesto u svojim publikacijamanavodi da je sluæbeni podatak o broju labora-torijski potvrenih smrtnih ishoda CDC-a(2.720 u travnju 2010.) ispod stvarnogastanja i navode broj prema procjeni istogCDC-a od 12.270 smrtnih ishoda od gripe AH1N1 09 a πto je trostruko manje od prosjeË-nog broja umrlih od sezonske gripe (36.000).

Slika 2. Tjedni broj prijava bolesti nalik gripi i broj potvrenih smrtnih ishoda od gripe A H1N1 09 u Hrvatskoj u sezoni 2009/2010. prema podatcima HZJZ-a.

“svinjska“ gripa

65

izvodnju monovalentnog cjepiva samo zagripu A H1N1 09, πto je bilo prekasno.4. Pogreπan je bio poËetni pristup s uvjere-njem da se protuvirusnim lijekovima moæekontrolirati, pa i suzbiti epidemija gripe. Po-sebno se neuËinkovitim pokazalo preventivnodavanje protuvirusnih lijekova.5. SZO i vlade gotovo svih zemalja pogreπnosu pristupile ovoj epidemiji po planovimauraenim 2005. godine za pandemiju ptiËjegripe. Gripa A H1N1 09 neusporedivo je blaæeprirode i teæine kliniËke slike bolesti te se nanju mjere protiv pandemijske ptiËje gripe nisusmjele primijeniti.6. Nije dopustivo masovno cijepljenje svogstanovniπtva. Trebalo je selektivno procijepitisamo osjetljivu populaciju u riziËnim skupi-nama. Masovno cijepiti zdravo stanovniπtvomlaih dobnih uzrasta protiv blagog oblikagripe znaËi uskratiti mu moguÊnost stvaranja

solidnoga prirodno steËenog doæivotnogimuniteta protiv virusa gripe A H1N1 09 i nje-mu antigenski srodnih virusa. Nije li dovoljnoiskustvo πto su starije dobne skupine, koje subile u aktivnom dodiru s virusima gripe AH1N1 do 1957. i 1976. godine, bile prirodnozaπtiÊene od infekcije u ovoj epidemiji.7. Vodstvo SZO-a, ukljuËujuÊi i samu izvrπnudirektoricu dr. Margaret Chan, nije bilodoraslo upravljanju nadzorom nad ovomepidemijom. Dr. Chan doπla je na Ëelo SZO-a s reputacijom najbolje «panepidemiologinjesvijetafl. Izostavimo li zasnovane sumnjestanovitih pogodovanja farmaceutskimkuÊama, zbog Ëega su uËestale prozivke iz svihdijelova svijeta, njihov naËin voenja ukazaoje na Ëitav niz propusta. Sama dr. Chan isuradnici optereÊeni su svojim prethodnimznanjima o epidemijama gripe iz tropskih,

koja svaku gripu, pa tako i ovu, preæivi bezikakvih znakova bolesti - inaparentno. Podutjecajem farmaceutske propagande oni suteπko prihvaÊali Ëinjenicu da je rijeË o epide-miji blage kliniËke slike niskog mortaliteta iletaliteta, a πto je svakom epidemiologu mo-ralo biti razvidno veÊ nakon prvih saznanja izSjeverne Amerike.

Mnogima nisu bila dostatna recen-tna iskustva iz zemalja juæne hemisfere, veÊsu posezali za povijesnim iskustvima ranijihpandemija. Jednostavno su trebali primijenitiono πto se zbilo od lipnja do kolovoza 2009.u »ileu, Australiji, Argentini, Novom Zelanduitd.: Ako su sve tri osnove komponente sva-kog epidemijskog procesa iste kao πto su bilei ovdje - tj. isti uzroËnik, genski isti domaÊin,isti klimatski uvjeti vlaænijeg i hladnijeg go-diπnjeg razdoblja jeseni i zime umjerenogpodruËja na hemisferi - tada i epidemijski pro-ces mora imati istovjetni tijek!

RazliËit moæe biti sa-mo odgovor zdravstvenog sus-tava koji je zavisan o razvijenostii dostupnosti kvalitetne zdrav-stvene zaπtite. Bogate zemljerazvijenih, ali decentraliziranihzdravstvenih sustava, postigle sunajbolje rezultate.

Pouka za buduÊnost

1. Sustav ranog uoËavanja uz-roËnika s epidemijskim i pande-mijskim potencijalom kao i labo-ratorijske viroloπke pretragepotrebno je ojaËati i uËiniti dos-tupnijim svim dijelovima svijeta!Nije dopustivo da se novi tipvirusa gripe identificirao skorodva mjeseca nakon njegovogprvog interhumanog prijenosau Meksiku poËetkom oæujka 2009. Nijedopustivo da jedna regija s viπe od 20 milijunastanovnika oko Ciudad de Méxica nemaviroloπkih dijagnostiËkih moguÊnosti zaizolaciju i identifikaciju virusa! Krajem travnja2009. iz Meksika πalju uzorke na identifikacijuu Kanadu!2. Nije dopustiv pristup epidemiji poputpristupa eksperata SZO-a i AmeriËkog CDC-a koji su odmah u startu pogreπno proglasilivirus gripe posebno opasnim novim virusomubojicom!3. SZO trebao je odmah u poËetku svibnja2009. preko Global Advisory Committee onVaccine Safety (GACVS) zatraæiti proizvodnjutrovalentnog sezonskog cjepiva za sjevernuhemisferu s veÊ postojeÊim antigenom zagripu A H1N1 09. Naæalost, SZO je tek usrpnju sazvao proizvoaËe cjepiva i to za pro-

ekvatorskih zemalja, te su stalno najavljivalidrugi, pa i treÊi epidemijski val, πto nije pravilou umjerenim klimatskim podruËjima. Tim pri-stupom su samo pogodovali provedbi dalj-njeg informacijskog terorizma nad Ëitavimsvijetom. Uostalom, ishitreno i nepotrebnouvedena 6. faza protivpandemijskih mjera 12.lipnja 2009. joπ je uvijek na snazi premda jedavno trebala biti opozvana.8. Posebno treba smetati svakog epide-miologa izjava dr. Chan na svjetski dan borbeprotiv pneumonija: Zadovoljna sam πto jeproπao proraËun, zadovoljna sam πto jeprihvaÊen projekt borbe protiv pneumonijadjeËje dobi u zemljama Afrike i Azije vrijedan39 milijardi US$ kroz πest godina. ZanimljivoÊe biti vidjeti rezultate toga projekta i njegovaizravna korist u najsiromaπnijim zemljamasvijeta. VeÊ se nazire tko Êe od tih sredstavaimati najveÊu korist. Siromaπni svakako ne!

ZakljuËak

Godina dana kruæenjanovog virusa gripe A H1N1 po-tvrdila je da se radilo o «dobromvirusu gripefl.

»ak kad bismo brojsmrtnih ishoda od 18.114 zbogpodprijavljivanja pomnoæili s tri,opet bi to bio trostruko manjimortalitet od mortaliteta uepidemijama obiËne sezonskegripe (procjena SZO: 250.000 do500.000).

Po prvi put naËin pra-Êenja tijeka epidemijskih procesaπirenja gripe diljem svijeta premalabora to r i j s k i po tv ren imdijagnozama bolesti omoguÊioje vrijedna struËna i znanstvena

saz-nanja koja mogu veoma koristiti ubuduÊnosti. Ova epidemija bila je prilika zadobru vjeæbu praÊenja ti jeka jednogaprirodnog ekspe-rimenta u suvremenimuvjetima.

Naæalost, ova epidemija, nazvanapandemijom, ipak ostaje debakl svjetskeepidemiologije. Ta gorka spoznaja koja peËe,ostaje zabiljeæena za buduÊnost. LijeËnici epi-demiolozi zaboravili su onu Galenovu: LijeËnikje sluga istine!

Epidemiolog lijeËnik sluga je istineepi demos - za narod, a ne za pojedinca ili ma-lu skupinu moÊnika!

•••••

“svinjska“ gripa

U iduÊem broju Ëlanak doc. Livije Puljak“Pandemija koja se nikad nije dogodila- U potrazi za dokazima razotkriveninedostupni podaci, izmiπljeni autori, sukob interesa i - nepostojeÊa epidemija”

67

skog obreda, dok je Æidovi doæivljavaju kaooblik pogodbene obveze izmeu boæanskogi ljudskog. Ipak, teorija druπtvene kontrole,prema kojoj je rezanje prepucija penisa de-monstracija crkvene moÊi i osobit biljeg reli-gijske pripadnosti, jedna je od najpopularnijih.

U nekim podruËjima kao, primje-rice, u Nikaragvi cirkumcizija je dio ritualaplodnosti, dok je u drugima, npr. u juænoj Ko-reji, odraz popularnog trenda koji je nastaou vrijeme vojnog partnerstva s Amerikom.Promjena znanstvene paradigme tijekom 19.stoljeÊa nudila je novo vienje i interpretacijumedicinske stvarnosti. Cirkumcizija, stoga,postaje predmetom raznolikih medicinskihstajaliπta, kojiaÊe se tijekom naredna dva sto-ljeÊa dopunjavati i/ili meusobno suprot-stavljati. Medikalizacija postupno definira iodreuje njene indikacije, mjesto i tehnikuizvoenja,ponajprije u skladu s tada popu-larnim konceptom prevencije, higijene, ali istavova o seksualnosti. Primjerice, specifiËanodnos prema seksualnosti, koji je tijekom 19.stoljeÊa bio determiniran odnosom premamasturbaciji kao potencijalnom uzroku men-talne slabosti i drugih bolesti, opravdavao jecirkumciziju kao djelotvoran preventivni pos-tupak.

Tijekom prvih dekada 20. stoljeÊa,u sklopu razvoja preventive i zaπtite zdravlja,cirkumcizija postaje pogodno podruËje zapolaziπta u tumaËenju prevencije balanitisa,fimoze i raka penisa. Kao rezultat toga popu-larnost cirkumcizije je od 1870., kada se ovajzahvat uvodi u medicinsku praksu na podruËjuSAD-a, tijekom stotinu godina toliko poraslada je u 1970. bilo obrezano 85% djeËaka ro-eno u bolnicama. U tom je razdoblju objav-ljen niz studija koje su zagovarale cirkumciziju,uglavnom je opravdavajuÊi kao preventivanpostupak u strategiji zdravstvene zaπtite protivkarcinoma, veneriËnih bolesti, a pojavomAIDS-a i kao potencijalnu strategiju prevencijeod ove bolesti.

Najraniji zakonski propisi koji re-guliraju cirkumciziju za podruËje HrvatskepotjeËu iz 1925. kada je objavljena UredbaMinistarstva narodnog zdravlja naslovljenaObrezivanje (circumcisio) muslimanske i æi-dovske djece, te Rjeπenje o Ispitu obrezivaËadjece. Iz Ëlanaka Uredbe proizlazi da obre-zivanje podlijeæe zdravstvenom nadzoru od1925. od kada ovaj zahvat smiju vrπiti isklju-Ëivo ovlaπtene osobe.

• Istraæivanje meuodnosa medi-cine i specifiËnog kulturnog miljea pojedi-naËnih zemalja i civilizacijskih krugova, navodise sve ËeπÊe kao temeljno polaziπte u obliko-vanju strategije zdravstva i zdravstvene poli-tike u sadaπnjosti i buduÊnosti.

Cirkumcizija** je u kontekstu nave-denoga gotovo paradigmatski model. Uzpoznavanje operativne tehnike, ona iziskujei razumijevanje kulturnih specifiËnosti pre-sudnih u oblikovanju motivacije za njeno izvo-enje.

Povijest cirkumcizije seæe u drevnavremena koja nam nisu ostavila pisana svje-doËanstva. Pretpostavlja se da se πirila svije-tom iznjedrena iz obiËaja predstavnika helio-litiËke kulture. Bila je raπirena na podruËjuBliskog Istoka, na pojedinim podruËjima Afri-ke, kod muslimanskog stanovniπtva Indije ijugoistoËne Azije, australskih plemena te udrevnih EgipÊana. U æidovskoj zajednici pos-tala je obrednim ritualom i preπla u domenupojedinaca (mohela). Oni su bili obvezni op-hoditi novoroenËe dva dana prije samogzahvata kako bi utvrdili djetetovu fiziËku spre-mnost. U islamskim je zemljama razliËito za-stupljena. Premda nije spomenuta u Kuranu,tamo gdje se obavlja, pretpostavka je sljedbeproroka Muhameda i strogih pravila higijene.NajËeπÊe je u rukama tradicionalnih paramedi-cinskih obrezivaËa i barbira s vrlo primitivniminstrumentima. U narodu poznat pod nazi-vom suneÊenje zahvat se izvodio od djetetovihËetrdeset dana do sedme godine æivota.

Pozadina, svrha i obrazloæenjeobrezivanja spolovila su slojeviti. Teorija po-niæenja i ropstva izrasla je iz obiljeæja egipat-

Cirkumcizija:druπtvena porukai kirurπki zahvat *

Njegova ekselencija Hacsmit Bey i gospoa Hacsmit Beyponosno Vas pozivaju da nazoËite radosnom dogaaju

obrezivanja njihova sina Hacsmit Hacsmit Abdul Hacsmit Bey.Dress code: jutarnja odijela i nakit.

Domjenak Êe biti posluæen nakon sveËanog obreda.

L. Durrell : Spaπavaj se tko moæe

* Dijelovi ovoga teksta preuzeti su iz Ëlanka: Hromadko M, FatoviÊ-FerenËiÊ S. Cirkumcizija: kulturni identitet i medicinska kontroverza. LijeËniËki vjesnik, 2007; 129:241-246.**Pod pojmom cirkumcizija autori ovoga rada podrazumijevaju iskljuËivo zahvat na muπkom spolovilu, ne upuπtajuÊi se u pozadinu i kulturno-povijesnu analizu cirkumcizije æena.

Juraj Julije KloviÊ Hrvat (Georgius Julius Croata):

Obrezanje, detalj fol. 9 v Evangelariuma Grimani,1528?, Venecija, Biblioteka Marciana

antropologija

Komplikacijeobrezivanja

• U odraslih osoba se obrezivanjeprovodi u lokalnoj anesteziji blokadom æivacana bazi penisa i infiltracijom povrπinskih sloje-va baze penisa lokalnim anestetikom. U djeËa-ka i muπkaraca se obrezivanje izvodi metodompoput „rukavice" kroz fasciju dartos do povr-πinske lamine Buckove fascije. Dorzalno se ot-vara prepucijalna vreÊica sve do korone glansanakon Ëega se odstranjuje prepucij uz rub ko-rone sve do frenuluma na ventralnoj strani. Fre-nuloplastikom uzduænim πivanjem je moguÊedodatno produljiti kratki frenulum. Nakonodstranjenja „rukava" koæice prepucija i hemo-staze bipolarnim kauterom rekonstruriraju serubovi koæe na penisu. Komplikacije obrezivanjasu rijetke, a najËeπÊe se radi o hematomu ili ohiperesteziji glansa penisa. U pojedinim sluËa-

jevima nije zadovoljavajuÊi estetski rezultatoperativnog zahvata, ali bez „funkcionalnogispada." Prije zahvata je neophodna pomna psi-hoseksualna evaluacija svakog pojedinog bo-lesnika (osobito onih „psihiËki riziËnih") da bise izbjeglo kasnije nezadovoljstvo nakon zah-vata. NajznaËajniji problem nastaje ukoliko seodstrani previπe koæe. Ukoliko doe do iskriv-ljenja penisa oæiljnim tkivom (engl. chordee)potrebno je naknadnim zahvatom presjeÊi oæilj-no tkivo koje deformira penis i uËiniti eliptiËneekscizije tunike albugineje na kontralateralnojstrani konveksiteta penisa.

Meutim, nije uvijek moguÊe isklju-Ëiti i postojanje savijenosti penisa i prije obre-zivanja uslijed Peyronieve bolesti (engl. bucklinginjury) kao rezultat opetovanih trauma penisatijekom prijaπnjih spolnih odnosa s popratnomnaglom detumescencijom i ekhimozama.

Znanstveni savjetnikSilvio Altarac, spec. urolog

•••••

antropologija

69

Ovaj zahvat i danas ima svoje za-govaratelje, ali i oponente, svoje trendovepopularnosti, svekolika obrazloæenja i moti-vaciju. O njemu se obilno raspravlja u struËnojliteraturi ne samo s medicinskog veÊ i sa so-cioloπkog, antropoloπkog, pravnog, povi-jesnomedicinskog i bioetiËkog aspekta.

UnatoË tome, s iznimkom Ëlanakakoje su objavili M. Hromadko i S. FatoviÊ-FerenËiÊ u „LijeËniËkom vjesniku" 2007., re-zultati i iskustva naπih lijeËnika vezani uz uËe-stalost ovog zahvata, motive, komplikacije,legislativu ili bioetiËke dvojbe u bibliografijihrvatske biomedicinske literature gotovo dai ne postoje. •••••

Dozvolu im na osnovu ispita dajeMinistarstvo narodnog zdravlja, odnosno na-dleæni inspektor.

Razvoj pokreta za ljudska prava,prava pacijenata i prava djeteta utjecao je napreispitivanje opravdanosti izlaganja patnjii riziku zdravih pacijenata, Ëesto u dobi kadane mogu dati informirani pristanak.

Cirkumcizija (s medicinskom i s ne-medicinskom indikacijom) kao i svaki drugikirurπki zahvat obvezuje lijeËnika na ispravnukomunikaciju i pruæanje temeljitog tumaËenjasvih eventualnih komplikacija i/ili πtetnihposljedica za daljnje pacijentovo zdravlje ikvalitetu æivota.

drugo miπljenje

70

Zaπto obnova teme nakon toliko vre-mena? Dva su neposredna povoda. Prvi je najavaËlana Akademije prirodnih znanosti u Francuskoji dopisnog Ëlana HAZU-a Miroslava Radmanao potrebi produljenja ljudskog æivota u trajanju110 do 150 godina. To namjerava rijeπiti s po-moÊu tzv. eliksira mladosti. Drugi je povod po-datak da je za jednog bolesnika u Hrvatskoj pla-Êeno za lijekove tijekom jedne godine 4 milijunakuna(!). Ili oko 80 prosjeËnih godiπnjih netoosobnih dohodaka u gospodarstvu (HT 27.sijeËnja 2010.).

Radman je u razgovoru s GoranomMiliÊem 10. oæujka 2010. rekao kako se veÊËetrdesetak godina æivot prosjeËno produljujeza tri mjeseca godiπnje, ali da s tim u vezi trebarijeπiti i odreene gospodarske probleme.

Zamisao o produljenju æivota pono-vio nekoliko dana poslije na srediπnjem Dnev-niku HRT-a na primjeru prouËavanja jednemeduze. Postavlja se pitanje tko odreuje druπ-tvene ciljeve razvoja suvremene medicine i

farmacije koji teæe æivotu od 150 godina iliizazivaju tako visoke troπkove lijeËenja? Na topitanje pokuπat Êe se odgovoriti s pomoÊuanalize inovativnosti i medicinstvenosti suvre-menog lijeËenja.

Ideja o toj analizi potjeËe od sliËneanalize za podruËje tehnike. Izvorno se to zvalovoenje tehnike (engl. assessment of technology,njem. Bewertung der Technik).

U tu svrhu potrebno je uvesti pojammetamedicine. ©to je metamedicina (medicino-logija)? To je sveobuhvatna znanost o ispreple-tenosti medicine, gospodarstva i druπtva i para-fraza izvorne definicije tehnologije J. Beckmanna(1777.). To i nije sukladno uobiËajenim defini-cijama metamedicine koje se pronalazi pretra-gom interneta.

Za potrebe ove analize naËinjena jetablica sliËna onoj za voenje tehnike. Zbog

ograniËenog poznavanja medicine, autori pozi-vaju zainteresirane medicinske struËnjake darazrade ovu tablicu.

U konceptu humane kulturologijepostoje tri kriterija povezana sa stanjem proma-tranog objekta. U tehnici (neæivoga) to su stva-ranje stanja, odræavanja stanja i promjena stanja.U medicini se za sada susreÊu dva stanja. Kirurzimijenjaju stanje, dok je teæiπte lijeËenja za sadana odræavanju stanja (lijekovi, vjeæbe, masaæa,razne struje, ultrazvuk itd.).

NameÊe se najvaænije pitanje, tko usuvremenom svijetu odreuje πto Êe se i kako li-jeËiti? Na prvome mjestu to su korporacije imultinacionalne kompanije uz pomoÊ politike.U konkretnom sluËaju radi se o farmaceutskojindustriji koja preteæno razvija one lijekove kojijoj omoguÊuju visok profit.

Suvremena medicina odlikuje se sdvije posebnosti koje su rezultat sve snaænijegtehniËkog razvoja. To su industrija raznih, pre-teæno elektroniËkih ureaja i industrija rezervnih

• Svjetska medicina ulaæe nevienenapore i troπkove da produlji ljudski æivot i ponosise Ëinjenicom da je posljednjih stotinjak godinaudvostruËila njegovo trajanje. U doba kad nas eti-ka primorava da odræavamo i «bezvrijedanfl æivotbez obzira na napore i troπkove (npr. duboka ko-ma), bit Êe zanimljivo Ëuti kritiku takve medicineokovane snagom dogme, i to iz nelijeËniËkoga kru-ga. Autori su na molbu urednika preradili za LijeË-niËke novine svoje predavanje koje su priredili za9. Loπinjske dane bioetike odræane od 17. do 19.svibnja ove godine, i hvala im za to.

Urednik

• Svako podruËje ljudskog djelovanjaima svoje ciljeve koje se mora se provjeriti s po-moÊu gospodarskih i druπtvenih kriterija, pa takoi medicina. Za prvog autora, druπtvena provjeramedicinskih i gospodarskih ciljeva nije novost.On je joπ 15. lipnja 2001. objavio u Vjesniku Ëla-nak Treba li vrednovati medicinu poput tehnikeili eko-sustava? Ideja za taj Ëlanak potekla je izpredavanja koje je odræao neposredno prije, zaodræavatelje strojeva. Slika 1. prikazuje autorovkoncept kulturologije.

S medicinskog motriπta u konceptuhumane kulturologije zanimljivo je polje odræa-vanje stanja. Doe li do promjene stanja, tehni-Ëari popravljaju zastoje opreme, a lijeËnici ukla-njaju bolesti, zastoje u funkciji ËovjeËjeg tijela,uma i psihe.

Tada je postavljeno pitanje kako utje-Ëu postavljeni ciljevi u medicini na gospodarskei druπtvene ciljeve. Na temu se autor vratioponovno u Vjesniku 4. lipnja 2003. tekstomnaslovljenim Zdravlje pojedinaca moglo bi rezul-tirati bankrotom dræave. Tekst je nastao kaoposljedica njegova sudjelovanja na skupu ame-riËkih plastiËara pod nazivom ANTEC u Nashvi-lleu. Tamo je iznesen podatak da nijedna ame-riËka gospodarska grana nije imala u 2002. pri-hod do 1 bilijuna dolara. Meutim troπkovizdravstva u SAD-u bili su u toj godini rekordnihjedan bilijun (milijun milijuna) dolara, s projek-cijom da Êe do 2011. doseÊi 2,7 bilijuna.

Metamedicinska provjeraopravdanosti ciljeva usuvremenoj medicini

Daljnje produæivanje ljudskog æivotamoglo bi imati za posljedicu

bankrotiranje dræavaIgor »atiÊ, Maja RujniÊ-Sokele, Fakultet strojarstvai brodogradnje SveuËiliπta u Zagrebu

drugo miπljenje

71

troπkove kvalitetnog, a sve duljeg æivota. To susamo neka od pitanja na koja bi trebalo odgo-voriti tijekom prouËavanja analize inovativnostii medicinstvenosti lijeËenja. Legitimno je pitanjepridonosi li suvremena medicina boljitku svih ilisamo nekih. Koliko tehnizirana zapadna medi-cina povisuje troπkove æivotnog vijeka ljudskogbiÊa?

Pri kraju jedne radio emisije u kojojse raspravljalo o povezanosti suvremene medi-cine temeljene na najsuvremenijim tehniËkimdostignuÊima meu ostalim je reËeno: flTek jedjelomiËno dotaknuto pitanje kakve posljediceima isprepletenost medicine i tehnike na gospo-darstvo i osobito na druπtvo. Naime zahvaljujuÊitehnici doπlo je do bitnog produljenja æivotnogvijeka. To ima za posljedicu da trajno rastu uku-pni æivotni troπkovi ljudskog biÊa.fl

dijelova. ©to su to rezervni dijelovi? Suvremenisvijet suoËen je sa sve veÊom kiborgizacijomËovjeka. Za isto bioetiËko savjetovanje dvojeautora (Ivana GregoriÊ i prvi autor ovoga rada)pripremili su referat pod nazivom Kiborgoetika- presjeciπte ili poveznica bioetike i tehnoetike.Iz tog referata potjeËe slika 2 o moguÊnostimazamjene izvornih dijelova Ëovjeka onimanaËinjenih od umjetnih materijala.

Pritom se pod umjetnim materija-lima razumijevaju svi anorganski i organskimaterijali naËinjeni znanjem i voljom Ëovjeka.To su metali, plastika, guma, keramika i kombi-nacije. To nameÊe veÊ dulje vrijeme prisutno pi-tanje: trebaju li se konaËno medicinari upozna-vati s tim materijalima i to povezano s potreb-nim proizvodnim postupcima?

Sve skuplji lijekovi, sve profinjenijatehniËka pomagala i oprema te sve uspjeπnijaproizvodnja rezervnih dijelova traæe bolje uoËa-vanje nametnutih trendova u suvremenoj medi-cini. UkljuËivo jednu novu poπast. Sada postajesve popularniji doping mozga (H.B. Wuerme-ling, M. Loπinj, 2010). Prema raspoloæivim po-datcima veÊ se Ëetvrtina studenata u SAD-ukoristi tom vrstom dopinga, a Europljani ih sveubrzanije slijede (Biotech-online, 21.5.2010).Ili se promiËe se puπenje, jer sada postoje tabletekoje Êe produljiti æivot puπaËa (Vjesnik, 29. i 30.svibnja 2010.).

Stvarne odluke o ciljevima, poputæivota od 150 godina, donose oni koji imajudovoljno novaca za tako dug æivot. To su bogati,moÊni i nasilni, a na raËun siromaπnijih, nemo-Ênijih i slabijih. Jer kome treba æivot od 150godina i zaπto? Tko Êe to platiti?

Pozornije praÊenje svih trendova usuvremenoj znanosti pokazuje da se zapravo æeliuposliti cijeli znanstveni svijet za rad na produ-ljenju æivota. U korist bogatih a istraæivanjaposredno plaÊaju i siromaπni.

VeÊ sada su zdravstveni sustavi predgospodarskim slomom. Pitanje koje je postavlje-no joπ 2001. glasilo je: flKako u radnom vijekukoji traje 25 ili 35 godina zaraditi za æivotni vijektrostrukog trajanja? OËito je da generacijskasolidarnost viπe neÊe moÊi podnijeti sve viπe

Jedan od vaænih druπtvenih kriterijaprosudbe inovativnosti i medicinstvenosti je zaπ-tita okoliπa. Kako medicinsko djelovanje utjeËena zaπtitu okoliπa? Primjer je gospodarenjemedicinskim otpadom, primarno u bolnicama.

Naime, svaki bolesnik u bolnici stvaraod 1,2 do 6 kg otpada dnevno. Neki se ne moguizravno odloæiti na odlagaliπta.

A æivotni troπkovi ljudskog biÊa zapo-Ëinju i prije njegova roenja i mogu biti visoki.To su, primjerice, dugotrajno leæanje u svrhuoËuvanja ploda ili troπkovi umjetne oplodnje.Trajno rastu i troπkovi pripreme ljudskog biÊaza profesionalni æivot.

Osnovno je pitanje kome treba takodug æivot. ©to Êe ljudi raditi tijekom tzv. doko-lice? Troπit Êe ionako sve oskudnije resurse iproizvoditi golemu koliËinu najrazliËitijih tra-gova. Primjerice, radi li se o tragovima (engl.footprints) koje ostavlja razvijanje ugljiËnogdioksida, odmah poslije tragova πto ih ostavljajufosilna goriva (15 %) jesu sport i dokolica (14%). Navedeni stavovi vrijedni su daljnje raz-radbe.

I valja zakljuËiti. Produljenje æivotatraæe, uz pomoÊ politiËara, bogati, moÊni inasilni na raËun siromaπnih, nemoÊnih i slabih.U tome im pomaæe za relativno jeftine pare inepodijeljeno dio znanstvene zajednice, poseb-no u konceptu dræava-sveuËiliπte-gospodarstvo.Pritom gospodarstvo koje ostvaruje ogromneprofite, eksploatira pripadnike sveuËiliπta, a sred-stva se ulaæu samo u ono πto donosi visok profita ne u ono πto treba ËovjeËanstvu.

•••••

Slika 2. MoguÊnosti kiborgizacije ugradnjom rezervnih dijelova (I. Gregoric, 2010)

cochrane zanimljivosti

73

uËestalost i hitnost mokrenja. Autori zaklju-Ëuju da lokalna primjena estrogena moæepovoljno utjecati na inkontinenciju. Sistemskaestrogenska terapija nedvojbeno pogorπavainkontinenciju, iako nema dovoljno podatakao duljini trajanja takve terapije, dozi i tipu es-trogena. Terapiju estrogenima treba vre-menski ograniËiti, naroËito u æena s intaktnimuterusom te zbog poveÊanog rizika za obolije-vanje od karcinoma endometrija i dojke.Cody JD, Richardson K, Moehrer B, Hextall A, GlazenerCMA. Oestrogen therapy for urinary incontinence inpost-menopausal women. Cochrane Database ofSystematic Reviews 2009, Issue 4. Art. No.: CD001405. DOI: 10.1002/14651858.CD001405.pub2.

••••••••••••••••••••••••••Terapija perinealneboli paracetamolomu ranompostpartalnomrazdoblju

• Perinealna bol je Ëest simptomnakon poroaja, a rezultat je spontane rup-ture meice ili kirurπke incizije (epiziotomije).Cilj sustavnog preglednog Ëlanka Choua isuradnika bio je utvrditi uËinkovitost jednedoze paracetamola u lijeËenju perinealne boli.UkljuËeno je 10 randomiziranih kontroliranihstudija, u kojima je 526 æena dobilo 500 do650 mg paracetamola, a 841 æena dobilo je1000 mg istog lijeka.

Nakon jedne doze paracetamolabol je smanjena u znaËajno veÊeg broja æenanego primjernom placeba. Obje doze, 500do 650 mg i 1000 mg znaËajno su uËinko-vitije olakπavale bol nego placebo. Poten-cijalni neæeljeni uËinci na majku i dijete nisubile prouËavani ni u jednoj od 10 studija.

Chou i suradnici zakljuËuju da veÊi-na æena koje trpe perinealnu bol u ranompostpartalnom razdoblju uzimajuÊi paraceta-mol osjeti, u usporedbi s placebom, sma-njenje boli, a neke od njih gotovo i prestanakboli.Chou D, Abalos E, Gyte GML, Gülmezoglu AM.Paracetamol/acetaminophen (single administration)for perineal pain in the early postpartum period.Cochrane Database of Systematic Reviews 2010, Issue3. Art. No.: CD008407. DOI: 10.1002/14651858.CD008407.

••••••••••••••••••••••••••Aspirin i antiemetiku terapiji migrene

• Migrena je vrsta glavobolje kojukarakterizira jaka bol, Ëesto uz muËninu, pov-raÊanje, fotofobiju i fonofobiju. Bolesnici Ëesto

u prvim napadima sami uzimaju analgetike,ponajprije acetilsalicilnu kiselinu (ASK; Aspi-rin), kako bi umanjili bol, dok se muËnina ipovraÊanje mogu suzbiti uzimanjem antieme-tika. Kirthi i suradnici su u sustavnom pre-glednom Ëlanku procijenili uËinkovitost ASK-a kao monoterapije i u kombinaciji s antieme-tikom.

Analizirali su 13 randomiziranih,dvostruko slijepih, kontroliranih pokusa sukupno 4.222 ispitanika. Neki su ispitaniciuzimali 900 do 1000 mg ASK-a s 10 mg meto-klopramida ili bez njega, neki 50 do 100 mgsumatriptana, a neki placebo. Svi ti lijekovibili su uËinkovitiji od placeba. Dva sata nakonuzimanja ASK-a bol je umjereno do znatnosmanjena ili je prestala u 1 od 4 ispitanika,nasuprot 1 od 10 uz primjenu placeba. Onikoji su osjetili olakπanje boli najkasnije 2 satanakon uzimanja ASK-a, odræavali su takvostanje viπe od 24 sata, πto nije bio sluËaj u onihs placebom. Dodatkom 10 mg metoklopra-mida znaËajno se smanjuje uËestalost muËninei povraÊanja u usporedbi s monoterapijomASK-om. Sumatriptan u dozi od 100 mg imaveÊi uËinak na smanjenje i prestanak boli u ro-ku od dva sata, ali i viπe neæeljenih nuspojava. Kirthi V, Derry S, Moore RA, McQuay HJ. Aspirin withor without an antiemetic for acute migraine headachesin adults. Cochrane Database of Systematic Reviews2010, Issue 4. Art. No.: CD008041. DOI: 10.1002/14651858.CD008041.pub2.

••••••••••••••••••••••••••Djelovanjeciklosporinana krvni tlak

• Ciklosporin je imunosupresivnilijek koji se koristi u terapiji autoimunih bolesti,a uzimaju ga i osobe s transplantiranim or-ganima. Terapija je kroniËna, a Ëesta nuspo-java je arterijska hipertenzija. Stoga su Roberti suradnici pretraæili literaturu kako bi utvrdiliu kojoj mjeri ciklosporin utjeËe na krvni tlak.Analizirali su dvostruko slijepe, randomiziranepokuse koji usporeuju ciklosporin i placebo.Pronaπli su 17 takvih pokusa, analizirali ih tesastavili sustavni pregledni Ëlanak. Naπli suznaËajno poviπenje krvnog tlaka, u prosjeku7 mmHg u usporedbi s placebom. Niæe dozelijeka (1-4 mg/kg/dan) povisuju krvni tlak uprosjeku za 5 mmHg, dok viπe doze (>10 mg/kg/dan) u prosjeku 11 mmHg. To poveÊanjekliniËki je znaËajno i sugerira da bi lijeËnicitrebali pokuπati pronaÊi najniæu uËinkovitudozu u svih pacijenata koji su na dugotrajnojterapiji ciklosporinom.Robert N, Wong GWK, Wright JM. Effect of cyclo-sporine on blood pressure. Cochrane Database ofSystematic Reviews 2010, Issue 1. Art. No.: CD007893. DOI: 10.1002/14651858.CD007893.pub2.

Cochrane knjiænica objavljuje sustavnepregledne Ëlanke kojise bave procjenom djelotvornostiintervencija u medicini.Na mreænoj straniciwww.thecochranelibrary.org mogu sepretraæivati saæetci. Pristup punimtekstovimaCochrane Ëlanaka u Hrvatskoj osiguravaMinistarstvo znanosti, obrazovanja iπporta korisnicima iz biomedicinskog konzorcijana mreænoj stranici Centraza online baze podataka:www.online-baze.hr, gdje je potrebnokliknuti na pretraæivaËko suËelje Ovid SP,unutar kojeg se nalazi poveznica naCochrane Database of SystematicReviews. Kad u traæilici ove bazepronaete Ëlanak koji vas zanima, punomtekstu pristupate preko poveznice EBMTopic Review.

••••

Silvija Maslov KruæiËeviÊ, dr. med.

••••••••••••••••••••••••••Estrogeniu terapiji urinarneinkontinencije upostmenopauzalnihæena

• U postmenopuzalnih æena niskarazina estrogena moæe pridonijeti razvojuurinarne inkontinencije. Cody i suradnici suprouËili literaturu da bi utvrdili mogu li lokalnii sistemski estrogeni uËinkovito lijeËiti uri-narnu inkontinenciju. U sustavnom pregled-nom Ëlanku analizirali su 33 randomiziranestudije s 19.313 inkontinentnih æena, od kojihje 9.417 koristilo estrogensku terapiju.Dobivale su razliËite tipove i doze estrogena,a duljina lijeËenja i duljina praÊenja bolesnicabili su vrlo razliËiti. Sistemska primjena estro-gena (oralnim putem) imala je za posljedicupogorπanje inkontinencije u usporedbi splacebom. To su rezultati Hendrixonovestudije s velikim brojem ispitanica koje su bilehisterektomirane i koristile konjugirani konjskiestrogen te im je stanje praÊeno godinudana.

Rezultati istraæivanja kod æena s in-taktnim uterusom koje su koristile oralnu es-trogen/progesteron kombinaciju, takoerukazuju na pogorπanje inkontinentnosti.Urinarna inkontinencija ÊeπÊe se pojavljivalai u æena koje prethodno nisu bile inkontinen-tne, a su zbog drugih razloga oralno uzimaleestrogen ili kombinaciju estrogena i proge-sterona. Prema nekim studijama, u osoba kojeuzimaju lokalnu estrogensku terapiju u oblikukrema i vaginaleta poboljπava se urinarnainkontinencija, odnosno smanjenjuje se

medicopolis

75

Piπe: prof.dr. Stella FatoviÊ-FerenËiÊ*

• Zagrebom su se nedavno zaπare-njeli jumbo plakati oglaπavajuÊi koncert hrvat-skoga estradnog glazbenika Olivera Drago-jeviÊa u svjetski poznatoj koncertnoj dvoraniRoyal Albert Hall u Londonu. Saznali smo, tako-er, da Êe ga u toj prigodi pratiti reprezen-tativna glazbena postava: dvadeset gudaËa izorkestra rijeËkog HNK Ivana pl. Zajca, gitaristAnte Gelo, saksofonist Draæen BogdanoviÊ iperkusionist Boris Popov pod dirigentskompalicom Alana Bjelinskog. Ovim se koncertomæeljelo ukazati na vaænost hrvatske zabavneglazbe koju vrijedi predstaviti britanskoj publici.

Royal Albert Hall izgraen je predgotovo 140 godina po viziji princa Alberta, usrediπtu Juænog Kensingtona. Danas je dvo-rana sinonim za vrhunska glazbena dostignu-Êa, pa gotovo da i nema glazbenika koji nesanja o svome nastupu u prestiænoj londonskojdvorani poznatoj πirom svijeta. Stoga je i razu-mljivo da je koncert u Royal Albert Hallu bioispunjenje Oliverova sna. No, uz Olivera, bilaje i Ëitava nacija ushiÊena ovim dogaajem,prateÊi ga pomno u medijima, u svim njegovimfazama.

Kako je dobro, pomislila sam Ëita-juÊi sve te napise, biti glazbenik u ovoj zemlji!LijeËniËki staleæ i znanstvenici razliËitih profilatakoer nastupaju diljem svijeta. Oni, razum-ljivo, nikad ne osvanu na jumbo plakatima.

Zamislite, recimo, nekoliko skupihreklama duæ glavnih prometnica s tekstom oto-me kako taj i taj lijeËnik odlazi na kongres,gdje Êe odræati to i to predavanje. Vjerujem daÊete se sloæiti sa mnom da bi komentari bilimlaki i pomalo nervozni u stilu: Pa πto? Nekaidu, ne moraju se zato praviti vaæni! Koga touostalom zanima?! To bi zacijelo i bila pravaistina. Koga, primjerice, zanima porast inci-dencije karcinoma pluÊa u Hrvatskoj o kojojgovori neki naπ kolega na konferenciji u VelikojBritaniji, Egiptu ili Francuskoj. Pa to im je posao- sloæilo bi se sveopÊe puËanstvo - neka samorade i πute. I naravno, nek' ne troπe pare za og-laπavanje. Uostalom, odakle im novac? Sigurnoih opet plaÊa farmaceutska industrija! Moædasu im oni i predavanje osmislili? Maπti tako nebi bilo kraja.

Zato je bolje da se plakati o lijeËniË-kim odlascima na konferencije nikad ni ne po-jave. Neka sve lijepo ostane na svome mjestu.PjevaËi neka pjevaju po svijetu, a lijeËnici nekaostanu u svojim ustanovama. Dok im i njih neukinu. No, to je veÊ tema za neku drugu priËu.Ipak, da netko ne bi pomislio da smo mi samoraspjevana zemlja kojoj su tek lake note ilisportska natjecanja domet, stalno se provlaËiparola da teæimo Druπtvu znanja. Da namznanost mora biti temelj i putokaz izlaska izkrize. Da samo pomoÊu znanja moæemoosigurati svoju buduÊnost. To zvuËi savrπenoali, naravno, nema veze s naπom stvarnoπÊu.Jer dok se narod poistovjeÊuje sa zabavnimnotama estradnih zvijezda, u jednoj je naπojprevaænoj znanstvenoj ustanovi di je luznanstvenika koji su kao pozvani predavaËi ipriznati struËnjaci iz svojih podruËja trebalinazoËiti meunarodnim konferencijama,uskraÊen taj vaæan odlazak. Æeljelo se, premanavodu poslodavca, uπtedjeti. To se, meutim,pokazalo potpuno iracionalnim opravdanjembuduÊi da su namjenska sredstva, baπ u tusvrhu, veÊ odavno bila dostavljena i deponiranaËekala na projektima. Niπta, meutim, nije po-moglo. Ni apeli organizatora u okviru meu-narodne zajednice, ni pismena intervencijaMinistarstva znanosti, obrazovanja i πporta RH.Tako su birokrati joπ jednom, ovaj put ogrnutiplaπtem briænih gospodarstvenika, proveli svojuπtetnu misiju. DemonstrirajuÊi moÊ, u korijenusu sasjekli vaæan element znanstvenoga djelo-vanja, onaj koji se tiËe πirenja i prezentacijerezultata na meunarodnoj razini. I opstali u

svojoj hermetiËnosti! Hrvatska je tim aktomostala bez svojih predstavnika na meunarod-nim forumima. Ondje gdje se æelio Ëuti i njezinglas, tamo gdje je njezin dio znanja trebaopridonijeti sveukupnosti kulture i razvoja. Jernisu samo pjesma i sport platforme koje pred-mnijevaju potvrdu naπeg identiteta. Znanostmora prednjaËiti na tom putu. Meutim,postavlja se pitanje kako kad je upravo znan-stvene ustanove zatiru? Tko Êe oslikati prostorza znanost na naπim jumbo plakatima? SudeÊiprema navedenom primjeru supresije znanstve-nog djelovanja, prikrivenog mantrom πtednje,nitko! Znanstvenicima u Hrvatskoj ne preostaje

niπta drugo do li povremeno osvanuti u nekommarginalnom kutku tiska, ispod podnaslovakoje nitko ne Ëita. Taj dio stranica moæe biti odkoristi joπ jedino za pranje prozora. A i to bibolje bilo ne Ëiniti. Previπe otvara pogled. Predvama odjednom bljesne pejzaæ premreæenlicemjerjem, ali joπ jasnije. Ne preostaje, dakle,drugo nego pomisliti kako je situacija bez nadei izlaza.

No, moja priËa ovaj put neÊe imatipesimistiËan kraj. Apsurdi, naime, ma kako namsnaæno razdirali æivote, ponekad, meutim,pronau put do zdravog razuma. Tako je glaso neutemeljenoj πtednji i uskraÊivanju putnihnaloga znanstvenicima dopro i do predsjednikaRH Ive JosipoviÊa. Ostavπi dosljedan svojoj kam-panji, oglasio se pismom izrazivπi neupitnu pot-poru slobodi znanstvenog i struËnog stvara-laπtva u cilju razvoja i napretka Republike Hr-vatske. Tako se u druπtvu koje podræava stanjeznanosti tek kao mrtvo slovo na papiru, rodilanova misao. Misao koja je istaknula sloboduznanstvenog i struËnog stvaralaπtva kao ne-djeljivu komponentu patriotizma. Snaæna jer jeiznjedrena iz institucije, tijela i osobnosti kojeje po svojoj ingerenciji usmjereno oblikovanjui mijenjanju mentaliteta. Koje razumije i usmje-rava boljitku. To je pomak i otpor slijeganju ra-menima. To je otvoren prozor prema druga-Ëijem krajoliku. Onom u kojem Êe nastupi hrvat-skih eksperata i znanstvenika nacija iπËekivati,vrednovati i radovati im se.

Ako niπta drugo, onda jednakoiskreno i snaæno kao i Oliverovim.

•••••

Hvala Vam,gospodine predsjedniËe!

naπi zaboravljeni medikusi

76

za rad koji je ostavio neizbrisiv trag u rijeË-kome javnom zdravstvu.

Bogata BleËiÊeva biografija osnovnije razlog da se njegov æivot pretoËi u knjiguo opÊoj rijeËkoj povijesti i povijesti rijeËkogzdravstva gotovo Ëitavog XX. stoljeÊa. BleËi-Êev æivot provlaËi se kroz knjigu Nemirni sin

nemirne zemlje poput neke crvene niti, utkaneu opÊa druπtvena zbivanja i zdravstvo, ne sa-mo Rijeke, njegova uæeg zaviËaja, nego i πiregrijeËkog podruËja, pa i dræava na naπim pro-storima, od Kraljevine Jugoslavije, NezavisneDræave Hrvatske i bivπe Jugoslavije dosuvremene Republike Hrvatske.

Uvijek vjeran svojimradniËkim korijenima

Uvijek usmjeren prema zdravlju sva-kog Ëovjeka, prvenstveno kroz preventivnuzaπtitu, BleËiÊ je ostao vjeran svojim korijenima- radniπtvu koje se borilo s neimaπtinom i lo-πom javnozdravstvenom skrbi. Neumoranzagovornik javnog zdravstva, Ëesto je oπtro ikritiËki otvoreno isticao svoje ideje i vizije teuspijevao nametnuti socijalnu orijentaciju.

Njegove ideje Ëesto su bile ispredvremena u kojem je aktivno djelovao pa stogane iznenauje πto nije uvijek bio shvaÊen iliπto je imao idejne protivnike. Dao je nemjerljivdoprinos razvoju zdravstva, posebno izvanbol-niËke zdravstvene zaπtite, osnivanjem rijeËkogDoma narodnog zdravlja, a poslije i Zavodaza zaπtitu zdravlja, jedinstvene zdravstveneustanove, Ëime je ostavio snaæan peËat lijeËni-ka i humanista.

Neprestano gladan znanja

Poznat kao strastven zaljubljenik usvoj rodni kraj, odbijao je primamljive ponudeSvjetske zdravstvene organizacije za mjestameunarodnog savjetnika za organizacijujavnog zdravstva u Indiji, Kini, Somaliji. Uvijekokrenut novim spoznajama i, kako sam navo-di, gladan znanja, stalno se i neumorno usavr-πavao, ali i poticao kolege lijeËnike na razmje-nu iskustava. Neki sadræaji i organizacijskarjeπenja (laktarij, patronaæni rad medicinskihsestara, dispanzerski naËin rada za vodeÊezdravstvene probleme, tuberkulozu i vene-riËne bolesti u vrijeme neposredno nakonDrugoga svjetskog rata) bili su od vitalne vaæ-nosti, a neki su se zadræali do danas.

U okrilju rijeËkog Doma narodnogzdravlja, pokrenuta je 50-ih godina proπlogastoljeÊa na njegov poticaj jedinstvena zdrav-stvena publikacija Narodni zdravstveni list,kao mjeseËnik za zdravstveno prosvjeÊivanje,koji neprekidno izlazi do naπih dana. Takoerje organizirao pokretanje struËnoga ËasopisaMedicina, namijenjenog zdravstvenim djelat-nicima, s glavnom programskom orijentacijomjedinstvene integrirane medicine (preventivei kurative), kao njegovom osnovnom lijeËniË-kom odrednicom.

• U rujnu 2005. godine prestalo jekucati srce dr. Kajetana BlaËiÊa, utemeljiteljajavnog zdravstva rijeËkog podruËja, istaknu-tog lijeËnika, narodnog dohtura (kako su gazvali u Kastavπtini, ali i πire). Ono πto je u prvojpolovici proπloga stoljeÊa bio Andrija ©tam-par, poznat kao otac - osnivaË Svjetske zdrav-stvene organizacije i medicinski gigant nanacionalnoj razini, njegov student - dr. Kaje-tan BleËiÊ bio je na regionalnoj razini, narijeËkom podruËju, u drugoj polovici istogastoljeÊa.

Svega 40 dana prije odlaska u sje-Êanje uruËena je dr., na njegov roendan (3.kolovoza 2005.), knjiga Nemirni sin nemirnezemlje, njegov æivotopis iz pera rijeËkog publi-cista i novinara Borislava OstojiÊa. Nakonπto je BleËiÊ proËitao knjigu, rekao je svomdugogodiπnjem suradniku i prijatelju dr. Vje-koslavu Bakaπunu: Da nije objavljena ovaknjiga, nitko ne bi znao koliko sam uËinio zarijeËko zdravstvo. Sav moj dugogodiπnji radprekrila bi praπina zaborava. Mlae generacijerijeËkih lijeËnika ne bi ni znale da sam posto-jao...

Spomenuta monografija o BleËi-Êevu æivotu i radu govori o socijalnim zbiva-njima i stanju zdravstvene skrbi u razdobljuod poËetka pa do pred kraj proπloga stoljeÊau kontekstu druπtveno-politiËkih prilika narijeËkom, ali i πirem podruËju. U bujici povi-jesnih previranja, mnogih i iznenadnih smjenavlada, promjene druπtvenih ureenja i dræava,okupacijskih vojska, u tom burnom razdobljuna rijeËkom podruËju, dr. Kajetan BleËiÊdosljedno je provodio svoju misiju narodnoglijeËnika, promicatelja zdravlja i javnogazdravstva.

Knjiga Nemirni sin nemirne zemljeobjavljena je na temelju æelje ravnateljstvarijeËkog Nastavnog zavoda za javno zdravstvoda svom utemeljitelju oda duæno priznanje

Kajetan BleËiÊ- utemeljitelj rijeËkogajavnog zdravstva

(Rijeka, 1917. - Rijeka, 2005.)

Borislav OstojiÊ

Kajetan BleËiÊ, kao puËkoπkolac, 1923/24.g, na vrhu slike, uËiteljici s desne strane

naπi zaboravljeni medikusi

77

hoda. Kroz sedam godina gimnazijskog πko-lovanja pjeπaËio je svakog dana kroz desetmjeseci od SuπaËke gimnazije do Zameta, πtoje udaljenost od desetak kilometara. Jedinonije pjeπaËio u odlasku u gimnaziju jer se voziojutarnjim tramvajem kada je vozna karta (zaradnike i uËenike) bila u pola cijene. BuduÊida je s nastave, godiπnje, izostajao od jednogdo najviπe Ëetiri dana, zasluæio je epitetpjeπaka na duge staze.

Svakoga dana, kad bi iz Zametaiπao u SuπaËku gimnaziju i natrag, Kajetan jeprelazio, u svakom smjeru, po Ëetiri dræavnegranice i, razumljivo, isto toliko puta biopodvrgnut carinskoj kontroli.

Student Medicinskogfakulteta u Zagrebu

Nakon gimnazije Kajetan 1936.odlazi u Zagreb i upisuje studij medicine, pr-venstveno, zahvaljujuÊi obiteljskim prijate-ljima - Mariji i Niku SmolËiÊu koji su iz Rijeke

preselili u Zagreb (1915.). Godine 1936., ka-da Kajetan dolazi u Zagreb, Niko SmolËiÊ bioje istaknuti novinar - urednik u zagrebaËkimNovostima i slovio za prvoga modernog re-portera. Uz SmolËiÊevu pomoÊ i podrπkuKajetan postaje vanjski suradnik Novosti i takozarauje novac koji mu omoguÊuje da lakπeprebrodi materijalne poteπkoÊe. Kako samKajetan kaæe u svojoj biografiji, svaki novinskiredak plaÊao se jedan dinar, stotinu redaka- stotinu dinara, πto je za studenta tada biopravi kapital. Honorarom u Novostima plaÊaoje podstanarsku sobu i prehranu te kupovaoodjeÊu i knjige.

BleËiÊ je Ëitav studij medicine pro-veo pod parolom snai se kako znaπ i umijeπ!

Od samog poËetka inicijative zaosnivanje rijeËkog Medicinskog fakulteta, njenje gorljiv zagovornik, a predlagaË je i osniva-nja Centralne medicinske knjiænice u sklopurijeËkog Medicinskog fakulteta.

Meu najmlaimzametskim prvaπiÊima

Dr. Kajetan BleËiÊ rodio se u siro-maπnoj radniËkoj obitelji Antona i Marije Ble-ËiÊ u vrijeme Prvoga svjetskog rata - 3. kolovo-za 1917. godine u Zametu (danas rijeËkaËetvrt), na samoj zapadnoj granici izmeutadaπnje Kraljevine SHS i Rijeke, u to vrijemepod maarskom upravom. Prva slova poËeoje sricati u OpÊoj puËkoj πkoli u Zametu i stek navrπenih πest godina bio jedan od naj-mlaih zametskih prvaπiÊa πkolske 1923/24.godine.

Nakon zavrπenog petog razredaOpÊe puËke πkole u Zametu nastavio je πkolo-vanje u kastavskoj Graanskoj πkoli iako jeæelio pohaati SuπaËku gimnaziju poput nekihsvojih zametskih vrπnjaka. Zavrπivπi prvi razredGraanske πkole u Kastvu s odliËnim uspje-hom ispunio je roditeljski uvjet za upis uSuπaËku gimnaziju. Njegovo gimnazijskoπkolovanje, raËunajuÊi i jednu kastavsku go-dinu, trajalo je osam godina, do ljeta 1936.Zbog odliËnog uspjeha u tri zavrπna razredabio je osloboen polaganja mature.

Pjeπak na duge staze

U vrijeme osnovnoπkolskog i gim-nazijskog πkolovanja Kajetan se napjeπaËio zaËitav æivot. Najprije je jednu πkolsku godinupjeπaËio od rodne kuÊe u Zametu do Kastvai natrag, u svakom smjeru po sat i pol djeËjeg

Prolazio je istu sudbinu mnogih tadaπnjihsiromaπnih studenata. Od roditeljskog domanije primao materijalnu pomoÊ pa se ispo-magao novinarskim radom. Svojevrsna po-moÊ bio mu je i posao demonstratora naanatomiji, πto ga je oslobaalo od plaÊanjasvih studentskih taksi (upis u semestre, prijav-nice za polaganje ispita, vjeæbe i sl.), a davaoje i instrukcije iz talijanskog jezika.

Meutim, baπ zbog novinarskograda umalo je bio izbaËen s fakulteta. Naime,na treÊoj godini studija objavio je u Novostimatekst o bolesnici koja je u bolnici umrla kriv-njom kirurga, stavljajuÊi naglasak na loπe sta-nje u tadaπnjem zdravstvu. Taj tekst je uzdr-mao Fakultetsko vijeÊe, koje mu je pripremiloizbacivanje s medicine. SreÊom, spasio ga jeNiko SmolËiÊ koji je, pismom fakultetu, zapri-jetio da Êe objaviti niz napisa o lijeËnicima,ako se BleËiÊu iπta dogodi zbog pisanja uNovostima. Fakultetsko vijeÊe skinulo je sdnevnog reda najavljene sjednice - sluËajstudenta Kajetana BleËiÊa i on je bio spaπen.

Iz Zagreba u Suπak

BleËiÊ je diplomirao 30. rujna 1941.i bio je prvi lijeËnik koji je, nakon uspostav-ljanja Nezavisne Dræave Hrvatske, doπao izZagreba u Suπak i zaposlio se u SuπaËkojbolnici. U njoj je, u vrijeme studija, obavljaonakon druge godine svakog ljeta praksu podva mjeseca, sve do diplomiranja. PrvilijeËniËki mentor, koji mu je i omoguÊio da sezaposli u SuπaËkoj bolnici, bio je voditelj Inter-nog odjela - prof. dr. Silvije Novak, sin hrvat-skog knjiæevnika, Senjanina VjenceslavaNovaka.

Na anektiranom primorsko-goran-skom podruËju bile su stacionirane jedinicetalijanske Druge armije sve do do kapitulacijeItalije u rujnu 1943. Pod talijanskim nadzorombila je i SuπaËka bolnica. BleËiÊ je radio naInternom odjelu SuπaËke bolnice od listopada1941. do svibnja 1942.

Nakon pojave prvih ustaniËkih sku-pina u Hrvatskom primorju i ranjavanja parti-zanskih boraca (u okrπaju s Talijanima) SuπaË-ka je bolnica postala sigurno utoËiπte ranjenimborcima. Uz ostale lijeËnike, i BleËiÊ se istak-nuo u pruæanju lijeËniËke pomoÊi. Kad suTalijani otkrili spomenuto zbrinjavanje ranje-nih partizana, SuπaËka bolnica je zatvorena,lakπi bolesnici puπteni kuÊama, a teæi preba-Ëeni u rijeËku bolnicu Sv. Duh. Takoer jeraseljeno svo medicinsko osoblje, lijeËnici,sestre i tehniËari. U toj je akciji BleËiÊ zajednos kolegom dr. Zdravkom KuËiÊem rasporeen

Kajetan BleËiÊ, uËenik SuπaËkegimnazije 1934. g.

Kajetan BleËiÊ (treÊi slijeva)1940. sa studentima

Medicinskog fakulteta u Zagrebu

naπi zaboravljeni medikusi

78

Suπaku, a u oæujku 1947. vodi Kotarsku am-bulantu u Kastvu. Iste godine organizirao jeureenje DjeËjeg odmaraliπta Trstenik u kojemsu πkolska djeca boravila po 20 dana u vrijemeπkolskih praznika.

U Zagrebu je 1948. sluπao preda-vanja i prisustvovao vjeæbama iz socijalnemedicine te uspjeπno poloæio zavrπni ispit. Isteje godine u ©koli narodnog zdravlja „Andrija©tampar" pohaao πestomjeseËni teËaj zarukovoditelje zdravstvenih stanica i s uspje-hom ga zavrπio. Navedene godine nije seodvajao od knjige jer je pohaao teËaj za sani-tarne inspektore.

Njegovom je inicijativom nedovr-πena zgrada kastavskog Zadruænog domapreureena u reprezentativnu Zdravstvenustanicu (1951.) koja se mogla usporeivati is domovima narodnog zdravlja u veÊim mje-stima i bogatijim krajevima. Prof. ©tampar je1951. prilikom posjeta Kastvu u pratnji tadaπ-njeg republiËkog ministra zdravstva dr. ©imeNovosela oduπevljeno rekao: Ovakva stanicane postoji niti u Parizu! Njegov bivπi profesoroËito mu je æelio dati podstrek za buduÊi rad,premda je metafora, ipak, bila pretjerana.

Kao druπtveno angaæiran i istaknutlijeËnik BleËiÊ je dobio zadatak da pokrene radDoma zdravlja u Rijeci. Nakon gotovo sedamgodina rada u Kotarskoj ambulanti te Zdrav-stvenoj stanici u Kastvu, BleËiÊ je 1953. repu-bliËkim aktom postavljen za ravnatelja rijeË-kog Doma narodnog zdravlja. Premda je imaotek 36 godina, veÊ ga je resila reputacija izvr-snog organizatora, poduzetnog zdravstve-nog djelatnika i uspjeπnog borca na realizacijizdravstvene skrbi, socijalne medicine i javnehigijene. Uskoro je ta zdravstvena ustanovakojoj je bio na Ëelu postala primjerom orga-niziranja domova zdravlja na rijeËkom pod-ruËju, ali i πire. Organizaciju i aktivnost rijeË-kog Doma zdravlja (od 1953. do 1956.) BleËiÊje prikazao u broπuri Dom narodnog zdravlja

na kirurπki odjel spomenute bolnice. Kaopozadinski aktivist NOP-a (od 1941.)pomagao je ranjenim partizanima Kastav-πtine, najprije u SuπaËkoj bolnici, a onda inakon premjeπtaja u rijeËku bolnicu. Kad muse ukazala prilika (krajem svibnja 1943.),preπao je na rad u Kastavsku ambulantu,naslijedivπi otiπlog mjesnog lijeËnika.

Inscenirana „otmica"

Istoga dana kada jer kapituliralaItalija (8. rujna 1943.), kastavski su partizaniu dogovoru s BleËiÊem inscenirali na putu izZameta u Kastav njegovu „otmicu". Kako bibila zaπtiÊena njegova obitelj, partizanskiagitatori proglasili su po Kastavπtini „parti-zansku otmicu dr. Kajetana BleËiÊa". NasreÊu,nitko njegovu obitelj nije dirao i zbogsvojevrsnoga politiËkog vakuuma u vremenuod odlaska talijanskih do dolaska njemaËkihvojnika.

Nakon aktivnog prikljuËenja NOP-u BleËiÊ radi u partizanskim bolnicama (uzemunicama ili logorima) Hrvatskog primorjai Gorskog kotara sve do osloboenja zemlje,poËetkom svibnja 1945.

Svrπetak Drugoga svjetskog rataBleËiÊ je doËekao kao partizanski lijeËnik, uZamostu, u Gorskom kotaru. Svega nekolikodana nakon rasfomiranja te ratne bolnice ras-poreen je u Postojnu za πefa internog i za-raznog odjela, a uskoro imenovan i vrπiteljemduænosti ravnatelja Armijske bolnice u Postoj-ni.

Povratak u Rijeku

U rujnu 1946. BleËiÊ se vraÊa u Rije-ku i radi u Ambulanti socijalnog osiguranja u

u Rijeci.BleËiÊ je pridavao veliku vaænost

zdravstvenom prosvjeÊivanju naroda. Osimodræavanja predavanja ili kinoprojekcija sfilmovima zdravstvene tematike, u svakoj biprilici, pa i u osobnom kontaktu s pojedin-cima, uvijek govorio o preventivi koje nikadanije dosta.

Izmeu 1954. i 1956. posjeÊivalisu rijeËki Dom narodnog zdravlja, uzornuzdravstvenu ustanovu i jednu od najboljih utadaπnjoj Jugoslaviji, mnogi zdravstveni dje-latnici iz brojnih europskih i izvaneuropskihzemalja. Kao obavezni dio nastave u poslije-diplomskom studiju javnog zdravstva u ©kolinarodnog zdravlja Andrija ©tampar u Zagre-bu, polaznici su imali i posjet rijeËkom Domunarodnog zdravlja, a domaÊin je uvijek bioBleËiÊ.

Osim redovitog struËnog usavrπa-vanja u zemlji, BleËiÊ je 1956. bio student©kole za higijenu i tropsku medicinu u Lon-donu, a kao stipendist SZO-a 1961. je obilaziozdravstvene ustanove Engleske, Francuske,©vedske, Rumunjske, Maarske i tadaπnjeIstoËne NjemaËke.

Organizatorkompletne primarnezdravstvene zaπtite

VeÊ nakon prve tri godine rada Do-ma narodnog zdravlja u Rijeci bilo je pokre-nuto 18 zdravstvenih stanica u radnim kolek-tivima. O znaËenju tih malih, ali vrlo aktivnihzdravstvenih stanica rjeËito govori podatakiz 1956. o 192.822 lijeËniËka pregleda i87.756 pruæenih medicinskih usluga. BleËi-Êeva je æelja bila da na svakih 1.000 radnikaradi jedan lijeËnik, meutim, druπtvene prilikebile su takve da je na 30.000 radilo samo 11lijeËnika.

BleËiÊ kao vojni lijeËnik 1946. u Postojni u Ëinu poruËnika

U sastavu tadaπnjeg rijeËkog Domanarodnog zdravlja bila su tri predπkolska, triπkolska i tri antituberkulozna dispanzera. Uzto, tu su bili i centralni koæno-veneriËni dis-panzer, mlijeËna kuhinja, cijepna stanica, jakapatronaæna sluæba, 14 zubnih i 11 specija-listiËkih ordinacija te 14 ordinacija u radnimkolektivima. Bio je to kolektiv od 460 zapo-slenih.

Neumoran boracprotiv poliomijelitisa

Na podruËju Rijeke pojavila se1960. epidemija poliomijelitisa s 24 oboljeladjeteta. Bio je to alarm za uzbunu pa je BleËiÊveÊ u veljaËi 1961. predvodio akciju masov-nog cijepljenja kojom je, samo u jednom da-nu (na 101 cijepnom mjestu) cijepljeno37.512 osoba. Poznat kao neumoran boracprotiv poliomijelitisa, i kao teoretiËar i kao

praktiËar, prikupljao je dokumentaciju, vodiostatistiku i podræavao inovacije u borbi protivpoliomijelitisa, πto je rezultiralo i njegovomdisertacijom Poliomijelitis i njegovo lijeËenje napodruËju Rijeke, a nakon njene obrane nazagrebaËkom Medicinskom fakultetu 1969.i stjecanjem titule doktora znanosti.

Profesor naMedicinskom fakultetu

Svestrani BleËiÊ uspio je do 1960.ostvariti svoju viziju Doma narodnog zdravlja- organizirati ga sa svim sluæbama koje supotrebne za kompletnu primarnu zdravstvenuzaπtitu. Kadar se poveÊao tako da je na 1.200stanovnika na terenu te na 1.000 radnika u

naπi zaboravljeni medikusi

79

poduzeÊima dolazio jedan lijeËnik. BleËiÊ je1960. honorarni predavaË na rijeËkom Me-dicinskom fakultetu iz predmeta Socijalnamedicina i organizacija javnog zdravstva, a trigodine poslije izabran je za viπeg predavaËaza predmet Higijena i socijalna medicina. Uzvanju viπeg predavaËa 1971. dræi predavanjaiz predmeta Javno zdravstvo i socijalnamedicina, a te je godine izabran i za Ëlana Aka-demije zbora lijeËnika Hrvatske. Na mjestupredstojnika Katedre za higijenu, epidemio-logiju i javno zdravstvo radi sve do umirov-ljenja 1983.

BleËiÊev je æivotni san bio izgradnjazgrade Zavoda za zaπtitu zdravlja kako bi sesve njegove djelatnosti s razliËitih rijeËkihlokacija naπle na jednom mjestu.

Na Ëelu Zavoda zazaπtitu zdravlja

Gradnja nove zgrade Zavoda zazaπtitu zdravlja poËinje 1965. i nakon prekidaod Ëetiri godine dovrπava se tek 1972. NasveËanom otvorenju, i bezbroj puta poslije,BleËiÊ je isticao kako su zgradu Zavoda zazaπtitu zdravlja sagradili RijeËani samodo-prinosom i Ëlanovi kolektiva, odriËuÊi se trigodine dijela osobnog dohotka.

U to je vrijeme rijeËki Zavod za zaπ-titu zdravlja imao Ëak 1.600 djelatnika, πto gaje uvrπtavalo u velike ustanove. Stoga je 1974.reorganiziran u 8 OOUR-a i Radnu zajednicu.S tim su ustrojstvom, kako je BleËiÊ isticao,imali velikih teπkoÊa sve do 1982. kada seustanova ponovno reorganizirala u SOURUdruæeno zdravstvo Rijeke (Dom zdravlja,Stanica za hitnu medicinsku pomoÊ i Zavodza zaπtitu zdravlja).

U godinama pred odlazak u miro-vinu bio je BleËiÊ vidno nezadovoljan jer sepostupno uruπavalo sve ono πto je u izvan-bolniËkom zdravstvu gradio viπe od tri de-setljeÊa. Kako istiËe njegov dugogodiπnjisuradnik dr. Vjekoslav Bakaπun, dr. KajetanBleËiÊ smatrao se odbaËenim i nepotrebnimiako se nalazio na mjestu direktora SOUR-aUdruæeno zdravstvo Rijeke. Bio je viπe admini-strativac, a manje lijeËnik i organizator posla.

Naæalost, nakon πto je Ëitav svojradni vijek radio za dobrobit zdravstva, umirovinu je otiπao s gorËinom i tugom. Priodlasku u mirovinu osjetio sam kako su narijeËkom Medicinskom fakultetu sretni πtoprestajem predavati, a za mnom nisu æalili niu radnom kolektivu - rekao nam je, u razgo-voru o svom æivotu u lipnju 2004.

Za radnoga je vijeka dva puta dobiogodiπnju Nagradu grada Rijeke (1962. i1980.). Nakon neπto viπe od dva desetljeÊaod odlaska u mirovinu, ali prateÊi druπtvenazbivanja i zdravstvo u cjelini, BleËiÊ je isticao:- Ja bih i danas bio takav kakav sam bio prijepola stoljeÊa. Meutim, situacija u javnomzdravstvu, u prvim godinama XXI. stoljeÊa,toliko je izmijenjena da bih danas teπko pro-vodio svoje ideje socijalne medicine. »injenicaje da danas na potpunu zdravstvenu skrbmogu raËunati samo imuÊni. „Mali Ëovjek"teπko moæe ostvariti svoje - zakonom odre-eno - pravo na socijalnu skrb. Sadaπnjim sta-njem u zdravstvu nisu zadovoljni ni lijeËnici,ni medicinske sestre, ni bolesnici. »ak su izdravi zabrinuti za svoje zdravlje jer se premaloradi na preventivi...

BleËiÊ je Ëitava svog radnog vijekabio ustrajan borac za javno zdravstvo i preven-tivu te posebno za pacijenta. Stoga se, uposljednjim godinama æivota, nikako nijemogao pomiriti sa stanjem u zdravstvu da jeËovjek -bolesnik, za kojega se uvijek borio, sveËeπÊe postajao samo broj u popisu onih kojisu Ëekali u redu da im se pomogne. Dubokonesretan zbog toga Ëesto je isticao kako nerazumije zaπto se to dogodilo, neizostavnospominjuÊi Hipokratovu prisegu.

•••••BleËiÊ, dugogodiπnji direktor

rijeËkog Doma narodnog zdravlja(fotografija iz 1959.)

80

i sociolozi pokuπali su na temelju dostupnihpovijesnih (ekoloπkih i kulturnih) podatakarekonstruirati uvjete u kojima se na pojedinimdijelovima Sredozemlja pojavljivala malarijate uvjete njenog daljnjeg πirenja i nestanka.Govorilo se o uËinku samoga Ëovjeka na nas-tanak ili nestanak pojedinih bolesti. Stoga jevaæno bilo Ëuti o organizaciji zdravstvene sluæ-

• U Dubrovniku je 3. - 5. svibnja odr-æan sastanak pod naslovom «Povijest pato-cenoze Mediterana - bolesti, okoliπ, civilizacijeflu organizaciji Centra za mediteranske studijeDubrovnik, SveuËiliπta u Zagrebu i Instituta zapovijest medicine i zdravlja u SveuËiliπta uÆenevi. I ovaj je kolokvij, poput onog o æivotui djelu Gjure Armena Baglivija (1668-1707)odræanog takoer u Dubrovniku (2007. go-dine), bio posveÊen Mirku Draæenu Grmeku(1924-2000). Skup je otvoren pozdravnomrijeËi prof. Ivane Burelez, direktorice Centra zamediteranske studije Dubrovnik, koja se izvan-redno uspjeπno brinula o besprijekornom fun-kcioniranju skupa te o popratnom programukojim je Dubrovnik i Hrvatsku predstavila kaoizazov i izvoriπte za buduÊa povijesnomedi-cinska istraæivanja.

Tri su dana sudionici iz ©vicarske,Francuske, ©panjolske, Italije, SAD-a i Hrvatskeraspravljali o razliËitim aspektima konceptapatocenoze - o potrebi istodobnog razma-tranja svih bolesti i poremeÊaja zdravlja u me-uovisnosti i u ovisnosti o druπtvenim zbiva-njima na nekom podruËju u odreenom vre-menskom razdoblju, a koji je Grmek razvijaood 1969. godine. Oko njegova zalaganja zakompleksan pristup bolestima od razdobljaantike do srednjeg vijeka kao sredstva potpu-nijeg razumijevanja onoga πto se zapravo do-gaalo tijekom nepovratno proπlih razdobljaokupio se niz uglednih istraæivaËa prven-stveno u Francuskoj, ©vicarskoj i Italiji, ali biloje i osporavanja. U ovoj su prigodi njegovisuradnici, prijatelji, studenti i poπtovateljipokuπali usporediti svoja danaπnja razmiπ-ljanja o najveÊem Grmekovu spoznajno-teorijskom doprinosu ne samo povijesti medi-cine nego i filozofiji znanosti.

»etiri desetljeÊa od prvog spomenapojma patocenoze i deset godina od Grme-kovoga fiziËkog odlaska traæio se odgovor napitanje o mjestu toga spoznajnoga modela injegova daljnjeg razvitka. LijeËnici razliËitihprofila i specijalizacija (internisti, pulmolozi,mikrobiolozi, epidemiolozi, povjesniËari me-dicine) ali i biolozi, demografi, povjesniËari

PatocenozeMediteranaIvica VuËak

be kroz povijest, πkolovanju lijeËnika, njiho-vom sudjelovanju u prenoπenju znanja (hori-zontalnom - meu kolegama i prema puËan-stvu, i vertikalnom - na buduÊe generacije),vrednovanju autoriteta i tradicije, nastajanjumedicinskih paradigmi, obrazaca razmiπljanjai ponaπanja, o njihovu mijenjanju te o vaænostiprouËavanja medicinske literature proπlihstoljeÊa za suvremenog Ëovjeka. Upozorenoje na vaænost razumijevanja katastrofalnoguËinka ratova i njihovih posljedica na zdravljeËovjeka, a toga bismo mi u Hrvatskoj moralibiti veoma svjesni.

Vrijedan je bio prilog o bolestimau drugoj polovini 19. stoljeÊa povezanim srazvitkom sredstava prijevoza i unaprjeenjaprometa u tom razdoblju. Zanimljiv je biopionirski pokuπaj tumaËenja patocenoze psi-hotiËnih poremeÊaja kao i pokuπaj matema-tiËkog modeliranja sloæenog pojma patoce-noze te povijesno-filozofske dileme koje pro-

iz povijesti medicine

iz povijesti medicine

81

izlaze iz njega. ZakljuËno predavanje na skupubio prilog o nastanku AIDS-a kojega je epide-mija uslijedila petna-estak godina nakon πtoje Grmek, formulirajuÊi koncept patocenoze,upozorio da su uvjeti æivota (ukljuËujuÊi gos-podarske aktivnosti, æivotne navike, ali i stu-panj medicinskog znanja i umijeÊa) ne samopojedinaca nego i Ëitavih populacija na ne-kom podruËju bitni za razliËito pojavljivanjebolesti (sporadiËno, epidemije) i kongeni-talnih anomalija. Uspjeπnim suzbijanjem za-raznih bolesti koje su prevalirale u ranijim raz-dobljima moderna je medicina, po Grmeku,omoguÊila emergentno pojavljivanje AIDS-a, a promjene spolnog ponaπanja Ëovjekautjecale su na brzinu njezina πirenja potkraj20. stoljeÊa. Time je Grmek naznaËio modelpo kojem se moæe razumjeti i pojavljivanjeSARS-a i Ebole, ali i pokuπati procijeniti kojiÊe zdravstveni problemi biti dominantni ubuduÊim desetljeÊima. Na tim elementimamoæe se razmiπljati o pravcima razvitka medi-cine, odluËivati o ulaganjima u edukacijuzdravstvenih djelatnika i o gradnji zdravstve-nih ustanova. To vrijedi i globalno, ali i lokal-no. Joπ meu nama æive sudionici uspjeπnogokonËanja borbe protiv malarije u naπemdijelu svijeta, a ne tako davno hrvatsko jedruπtvo omoguÊilo zdravstvenojsluæbi kontrolu nad AIDS-om nazavidnoj razini. Tu se nalazetemelji odluËivanja je li hrvat-skom druπtvu medicinski rele-vantnije ulaganje u izgradnjumodernih cesta i odgovarajuÊesignalizacije radi spreËavanjapoπasti prometnih nesreÊa ili uedukaciju i mreæu ustanova zaadekvatno zbrinjavanje psihiË-kih poremeÊaja. Ali tu trebamopotraæiti i odgovor na pitanjeo neopravdanom zaostajanjuHrvatske u suzbijanju tuberku-loze i/ili o pitanju kakva namtreba sluæba medicine zaπtite priradu. U prigodi Meunarodnogkolokvija organizirali su MaticaHrvatska - Ogranak Dubrovniki DubrovaËke knjiænice izloæbu«Medicina u Dubrovniku krozstoljeÊafl. Medicinske knjigekoje se Ëuvaju u Znanstvenojknjiænici i knjiænici Domini-kanskog samostana u Dubrov-niku odabrali su za izloæbu mr.sc. Vesna »uËiÊ i dominikanacprof. dr. sc. Stjepan KrasiÊ teje popratili prigodnim katalo-gom. Pozornost sudionika kolo-kvija privukle su knjige GjureArmena Baglivija (1668-1707)

koje je on iz Rima slao svojim prijateljima uisusovaËkom kole-giju u Dubrovniku te knjigeAmatusa Lusitanusa (1511-1568) od kojih je,πestu, s opisima bolesti pacijenata πto ih jelijeËio tijekom trogodiπnjeg boravka u Dubrov-niku, prof. dr. Stella FatoviÊ-FerenËiÊ iscrpnoprikazala na kolokviju kao izvor informacija ozdravstvenoj, ali i socijalno-kulturnoj situacijuu Gradu-Republici. Osobito je zanimljivo bilovidjeti fragment rukopisa pisan dalmatinskombene-ventanom nastao, najvjerojatnije, uBenediktinskom sa-mostanu na Mljetu u 11.ili 12. stoljeÊu. Pronaen je u koricama inku-nabule broj 68 «Summa aurea de virtutibus etvitiisfl Gulielmusa Paraldusa (oko 1190-1271), tiskane u Bresci 1494. godine, kao zaπ-titni list, prigodom njezine restauracije.Upravo je Grmek identificirao rukopis kao stra-nicu iz enciklopedije biskupa Izidora Seviljskog(556-636) pod naslovom «Origines siveEtymologiaefl. Kao dio rasprave o ujedu otrov-nih æivotinja taj je rukopis najstariji, dosadpoznati, tekst prirodo-znanstvenog, odnosnomedicinskog sadræaja saËuvan na podruËjuHrvatske, ali i πire. Na izloæbi je predstavljenai nova KrasiÊeva knjiga «Zdravstvena kulturai nekadaπnja Ljekarna Dominikanskog samo-stana u Dubrovnikufl koju je u dvojeziËnom

izdanju (hrvatski, engleski)objavila Matica hrvatska - Og-ranak Dubrovnik. «Ima ljudikoji poslije svoje smrti nesta-nu kao da nikada nisu ni bili.Zaboravljeni su Ëim su spu-πteni u raku i ne ostavljaju ni-kakva traga. Drugi, naprotiv,poslije svoje fiziËke smrti sa-mo dobivaju na veliËini. Miistom onda, kad su nestali, vi-dimo u punom svjetlu znaËe-nje koje su imali za æivotafl.Ovih sam se rijeËi sjetio razmi-πljajuÊi o znaËenju Grmekovadjela za danaπnju i sutraπnjumedicinu. Upravo te rijeËi iz-govorio je 7. srpnja 1949. dr.Juraj Körbler (1901-1989) nakomemorativnoj sjednici Sek-cije za povijest medicine HLZo prof. dr. Luji Thalleru(1891-1949). GovoreÊi o zad-njim Thallerovim danima re-kao je: «kao da je predosje-Êao da Êe napustiti ovaj svijetdaleko prije nego πto Êe moÊizavrπiti svoje æivotno djelo idati od sebe sve ono πto je posvojim sposobnostima i zna-nju mogao dati, on se je pu-nim æarom posvetio odgojujednog naπeg mladog kolege,

83

dicine razumijeti u sklopu πirih druπtvenih zbi-vanja. Pitanje - zaπto je i kako na pr. WilliamHarvey (1578-1657) doπao do svoga otkriÊaoptoka krvi 1628. godine? (πto ga najËeπÊepostavljaju povjesniËari znanosti) - Grmek jepreformulirao u "Zaπto optok krvi nije otkrivenprije XVII stoljeÊa?" Grmek nije bio zapanjenpronicavoπÊu engleskog znanstvenika, negosljepilom njegovih prethodnika. "Kako sumogli ne poznavati neπto tako oËigledno? ©toje prijeËilo istraæivaËe ranijih viπestoljetnihrazdoblja u trganju koprene zabluda?" Grmekje pronaπao odgovor: "Mi smo, svojim od-gojem i utjecajem okoline, naviknuti postav-ljati pitanja i traæiti rjeπenja na sasvim drukËijinaËin nego naπi predci iz predmodernogadoba". TumaËeÊi nove ideje Grmek je poku-πavao otkriti njihov utjecaj na politiku, gospo-darstvo, umjetnost. U prvom svom Ëlanku oBagliviju Grmek je «æelio shvatiti u Ëemu jepovijesno znaËenje Baglivijeva djela i, na nje-govu primjeru, objasniti zaπto su sve do naπegstoljeÊa svi doista znaËajni doprinosi medicin-skim znanostima ljudi roenih u Hrvatskoj na-stali izvan domovine, u uvjetima dijaspore".

ZalaæuÊi se za razmatranje svihbolesti i poremeÊaja zdravlja u meuovisnostii u ovisnosti o prirodnim i druπtvenim zbiva-njima na nekom podruËju u odreenom vre-menskom razdoblju,

Grmek je skovao pojam patoceno-ze (grË. pathos = trpljenje, bolest + koinós =zajedno) po uzoru na Karla Augusta Möbiusa(1825-1908) koji je 1877. sve organizme kojisu æivjeli na jednoj stijeni zajedno s kameni-

kojega je, kako mi je to sam Ëesto govorio -smatrao sposobnim nastaviti njegovo zapo-Ëeto djelofl. Mladi kolega o kojem je Körblertada govorio bio je Mirko Draæen Grmek,tajnik Sekcije za povijest medicine premdatada joπ student medicine, koji je u nastavkute sjednice odræao predavanje o πibenskomlijeËniku Marku, zapravo o rezultatima zad-njeg istraæivanja pokojnog prof. Thallera.Grmek je u tome trenutku imao iza sebe veÊnekoliko povijesno-medicinskih raspravaobjavljenih u Ëasopisima «Medicinarfl i «LijeË-niËki vjesnikfl.

Ne samo da je dostojno nastaviodjelo koje je Thaller zapoËeo nego ga je daljerazvio i nadmaπio. Trudio se razvitak biome-

cama nazvao æivotnom zajednicom - bioce-noza (grË. bios = æivot + koinós = zajedno).Koncept patocenoze, formuliran u desetljeÊunajprodornijih Grmekovih istraæivanja, imaoje svoje zaËetke u njegovim vrlo ranim razmiπ-ljanjima. Grmek je sebe ubrajao u skupinuistraæivaËa, otvorenih u svome istraæivanju,sretnih kad, poput lisice, otkriju ono πto nisutraæili niti oËekivali, kad njihov rezultat nijepotvrivanje hipoteza, nego otkrivanje dotadnepoznatoga, neoËekivanoga i novoga, zarazliku od npr. Louisa Pasteura (1822-1895)koji je, imajuÊi trajno pred oËima jednu glavnuideju i jedan cilj, uvijek bio spreman sklupËatise, poput jeæa, i braniti ono πto, unaprijedzacrtano, oËekuje.

Danas, kad viπe Grmek nije meunama, afirmaciji koncepta patocenoze do-prinosi svaki istraæivaË koji poveÊava pozna-vanje povezanosti i meuovisnosti makromo-lekula, mikroorganizama i makroorganizama(Ëovjeka, ali i æivotinja i biljaka) genetskognasljea, ali i djelovanja vremenskih i klimat-skih prilika, kao i utjecaja druπtvenih zbivanjana Ëovjeka. To svakako, makar i ne bio svjestantoga, Ëini svaki lijeËnik koji razgovara s paci-jentom nastojeÊi ostvariti πto iscrpniji uvid uaktualne njegove probleme, ali i povijestdosadaπnjih zdravstvenih tegoba, i koji us-pijeva, pri pregledu, u pacijentu vidjeti sloæenobioloπko-psihiËko-socijalno biÊe, a ne samosijelo bolesti. U vremenu pred nama nova ÊeotkriÊa, ne samo ona na podruËju biomedi-cine, pridonijeti sve veÊem prihvaÊanju Grme-kova koncepta patocenoze pa i tada kada gapropitkuju i sumnjaju u njega.

•••••

Patocenoze- istodobnorazmatranjesvih bolesti i

poremeÊaja zdravljau meuovisnostii u ovisnosti o

druπtvenim zbivanjimana nekom podruËju u

odreenomvremenskom

razdoblju

Stranica iz rukopisne enciklopedije Izidora Seviljskog (556-636)“Origines sive Etymologiae“

iz povijesti medicine

majku. Sluπaj kratkuljo, neÊu te viπe zvati ku-som, preimenujem te u Milku."

Δale je nastavio s udvaranjem svojojmiljenici: „Nepravedno je, Milka, da ja pijenovu naπu rvaπtinicu koju bi i mrtve duπe pile,jer ovako dobrog vina nema ni uz obalu, ni naotocima. Tribaπ ga i ti piti jer si zajedno samnom zasluæna πto imamo ovakvo vino."

Uzeo bi Δale motiku i poloæio bi le-meπ na vruÊi πtednjak. Zatim, kad bi se lemeπzaæario do crvenila, uronio bi ga u bukaru svinom.

„OsiÊaπ li kako ova æutina baca is-kre u nos ka da je πampanjac? Nisu za niπtatrËali u moju konobu svi æeljezniËari i staniËno

osoblje. Ova sveta kapljica mi je pomogla daisposlujem ono πto nikakvim πoldima ne bimoga isposlovat. Nisu to velike stvari, ali bilesu od koristi. Recimo za ugljen koji Ëesto lo-æimo. Strojovoe bi izbacili ugljen na naπezemlje. Mliko koje smo slali πefovima i pro-metnicima od Labina do Splita stizalo je uvikuredno. Nikad se nije zagubila nijedna kanta.A to moæemo zavaliti ovoj crkavici.

A πto misliπ, Milka, zaπto je ovo na-πe vino tako dobro, tako pitko? Je da loza rastena kamenitoj zemlji, je da su naπi vinogradiokrenuti prema suncu, je da uvik tamo imapovitarca, bave. A sve ove stvari su potrebneda groæe bude zdravo, a vino kvalitetno. Alinije to dovoljno.

Ovo naπe vino je ovako ukusno za-to πto ja zajedno s tobom obraujem zemljuiz ljubavi bez pluga, bez traktora, bez motor-ne kopaËice. U tome je bit stvari, kopaËicemoja. Loza voli ljubav kao i svako biÊe i cviÊe."

Uz πtednjak je stajao oæeg, æaraËkojim je Δale razgrtao vatru. Mogao je vinozagrijati i vruÊim oæegom ali on to nije æelio.Oæeg, po njemu, nije zasluæio da se njimezagrijava vino. To je pripadalo njegovoj motikiMilki.

„A kako ti se, Milka, sjaji lice! A lipiti je struk tanak i gladak. Takav je od mojegstalnog dræanja i stiskanja. Samo da me Anene Ëuje jer bi bila ljubomorna."

„SiÊaπ li se Milka kad si me onoranila i raskrvarila? ©iknila je krv ka na kanelu,a ja bræe bolje uvatim te za lemiπ i pritisnem

kratka lijeËniËka priËa

84

• Motika naπeg Δale imala je kratkodræalo, pa se po dræalu znalo da se njegovamotika koristi za kopanje πkrte, kamenite ze-mlje u Dalmatinskoj zagori.

Prekopao je Δale svojom kratku-ljom kroz πezdeset godina hektare i hektarekamenite zemlje. Posadio je kusom na vagonekrumpira, na kvintale kapule, Ëeπnjaka i raz-nog drugog povrÊa. Kako kopanja ima prekocijele godine, moæe se reÊi da je motika bilastalno s Δalom. Nije se od nje rastajao osimneradnim danom, odsustvom od kuÊe ili kadga je nevrijeme sprijeËilo.

Nikada Δale nije ostavio motiku nazemlji gdje je kopao kao πto su to prakticiralisuseljani. »uvao ju je od kiπe i motika bi po-kisla jedino kad bi i on pokisnuo. Kad bi doπaokuÊi, prebrisao bi je i stavio u πupicu.

Motika je Δalu ozlijedila nekolikoputa, a jednom jako. Sve joj je oprostio kaovjernoj supatnici i nikad je zbog toga nijeodbacio od sebe. Nije se tome Ëuditi jer onamu je pratilica od desete godine æivota.

Δalina kraljeπnica od vrata do kr-stiju predstavljala je slabo pokretljivu osovinutijela. Sve mu je to „darovala" njegova mo-tika.

„Kuso, ti si iskrivila mene, a ja tebe.Pogledaj kako ti se stanjio lemiπ, pogledajkako ti se zavnija nos!"

Za zimskih veËeri, kad bi puhalabura i prπtio snijeg, a Δale se odmarao nakatrigi uz πtednjak, spopala bi ga milina zamotikom. Uzeo bi motiku iz πupice i stavio jeuz πtednjak. ZapoËelo bi tepanje: „Odmorise muËenice moja. Tu pored mene uz topliπtednjak. Uæivaj u toplini i sluπanju fiÊukanjabure. VeÊ se i snig poËeja vatati po krovu æe-ljezniËke stanice. Ako je ovako i u Lici, neÊevoziti ni vlakovi. A kako je tek ledeno! Pokojnamajka Matuπa bi rekla da Êe noÊas i zec traæiti

Δalei njegova motika

Prim. dr.Ivan MaljkoviÊ

85

kratka lijeËniËka priËa

gdje je æivio jedan sin, stigla je nadgrobnakamena ploËa s uklesanim kriæem oko kojegse savila loza s grozdom. Zatim, sinovi supostavili Δalinu sliku na kojoj preko ramenadræi svoju miljenicu motiku nazvanu Milkom,naravno, s kratkim dræalom. Δale je obuËenu koænatu jaknu, na glavi ima svoj omiljeniπeπir, a na licu neizostavan osmjeh po kojemje bio prepoznatljiv.

Na nadgrobnoj ploËi uklesan jeepitaf: LOZA I MOTIKA BILE SU MU DIKA.

•••••

Prim. dr. IVAN MALJKOVIΔ (otac Luka,majka Marija ro. GaliÊ, pokojni), roen je uLabinu Dalmatinskom kraj Splita 20. kolovoza1925. u obitelji poljoprivrednika. SuprugaLiliana roena SerπiÊ, ekonomist; KÊi Maja(pok.), prof. povijesti umjetnosti i engleskogjezika; Sin Mladen, profesor psihologije i filo-zofije. Osnovna πkola u Labinu Dalmatinskom1936., matura u Zagrebu 1944., Medicinskifakultet u Zagrebu 1952., postdiplomski teËajza tvorniËke lijeËnike 1957., specijalistiËki ispitiz medicine rada 1963., diploma iz higijenerada (medicine rada) 1961., magisterij iz higi-jene rada (medicine rada) 1964., naslov pri-marius 1973., tromjeseËni postdiplomski stu-dij s podruËja mentalne higijene na Johns Ho-pkins University u Baltimoreu 1976., doktoratznanosti 1981., znanstveni stupanj istraæivaËsuradnik, podruËje medicina, 1988. U Domuzdravlja Sinj 1953.-1959., ujedno voditelj In-dustrijske zdravstvene stanice „Dalmatinka"u Sinju i Ëlan tima Doma zdravlja Sinj koji vodirodiliπte i stacionar. U Zavodu za socijalnoosiguranje Zadar 1959.-1970. kao zdravstvenisavjetnik, 1950-1984. predsjednik Prvoste-pene invalidske komisije. OsnivaË je i voditeljDispanzera za medicinu rada u Zadru 1963.te osnivaË dugogodiπnji rukovoditelj Centraza profesionalnu orijentaciju, rehabilitaciju iresocijalizaciju psihijatrijskih bolesnika, bo-lesnika od alkoholne bolesti i drugih ovisnikau Psihijatrijskoj bolnici Ugljan gdje je i ravnatelj1970.-1990.

Objavljeno mu je viπe od 80 struË-no-znanstvenih i preglednih radova, suradnikMedicinske i Pomorske enciklopedije, aktivanje sudionik na 28 kongresa u zemlji i inozem-stvu. Dobio je 13 priznanja i Nagradu gradaZadra 1973.

•••••

i slozi, da tako njeguju svoju didovinu i oËe-vinu.

Milka, ti Êeπ nadæiviti i mene i Sivkujer si od gvoæa i tvrdog drveta. Teπko Êe mibiti rastati se od tebe, Milka, pa razmiπlamkako bi bilo ostaviti u testamentu da te poloæeuz mene u vjeËnom poËivaliπtu. Sa zemljomna ovom i na onom svitu. Kud Êeπ lipπe? Zna-Ëi, bit Êemo na naπem, na domaÊem, kao dasmo u naπoj kuÊi, na naπim zemljama u LabinuDalmatinskom."

Snjeæne pahulje πto ih je bura raz-nosila oko Δaline kuÊe i vinogradima, posta-jale u sve guπÊe. Δale je mirno tonuo u san sasvoje dvije miljenice na koljenima. Sivka jeglasno prela, a Milku je Δale tako Ëvrsto dræaoda nije bilo straha da Êe mu ispasti iz ruke, Ëaki kad zaspe.

I zaspao je Δale. Ovaj put tvrdo kaonikad ranije.

Taj tvrdi san sutradan je objaviocijelom selu njegov vjerni prijatelj, labinskiremeta Marko, velikim zvonom.

Din...din...din...odzvanjalo je velikozvono na kampanelu crkve svetog Silvestranedaleko od Δaline kuÊe. To nije bio obiËnizvon, obiËni din...din... nego onomatopejakoja je govorila tuænim tonom da je Labinizgubio vrijednog sina.

Odjekivao je tuæni din...din...sve doStrane, Δalinog najdraæeg vinograda, koji jezajedno s pokojnim ÊaÊom Ivanom oteokamenu. Odjekivao je din...din... i razlijegaose po Labinskoj uvali, mijeπajuÊi se sa zviædalj-kama lokomotiva koje su prolazile ispredΔaline kuÊe i s fijukanjem bure. Bila je to sim-fonija Ëiji su æalosni tonovi podsjeÊali na naj-milozvuËnije tonove Berliozove FantastiËnesimfonije.

IspraÊaj na vjeËni poËinak kakav jebio naπega Δale, Labin do tada nije doæivio.Svi mjeπtani, staro i mlado, pa i oni koji su sejedva kretali, doπli su se oprostiti od dobrogabarba Luke, od Lukina, kako je Δali bio nadi-mak.

U sprovodu se moglo Ëuti kako La-binjani meusobno razgovaraju da je Labinizgubio Ëovjeka kakav se neÊe brzo roditi,dobrotvora, radiu i veseljaka. Starije osobe usprovodu sjeÊale su se Lukina oranja labinskihoranica kad je sa svojim konjem i konjem bra-ta Ante besplatno orao poslije drugog svjet-skog rata svim udovicama i onim Labinjanimakoji nisu mogli sami uzorati svoj komadiÊkamenite zemlje. Δalino gromko i zvonko:"Ajde Zekane, ajde Dorate, poæurite! Sve zaobnovu!", koje pamte joπ æivi Labinjani, mije-πalo im se sada sa din...din... velikog zvonakojim je zvonio mjesni zvonar Marko.

Δalinu æelju, sliËnu æelji koju je go-vorio Milki i Sivki, ostvarili su njegovi. Iz Zadra,

ga na posikotinu. Dræa san te tako dok bi po-puπija cigaru i krv je pristala teÊi. SriÊom bilaje to vena, a da je bila æila kucavica tribalo bizvat „itnu pomoÊ". Tvoj ladni lemeπ kojimsam pritisnija posikotinu, pomoga mi je. Da-klen, nisi samo kopaËica nego i doturica. Mavidi ti nju!

One manje rane i modrice πta si mizadavala neÊu ni spominjati. Nji bi posujazemljom u kojima nije bilo gnjoja i rana bibrzo zacilila. Bolje nego da sam meÊa nikulikovitu mast. Najbolji lik, teramicin, dobijase iz zemlje. Na latinskom tera znaËi zemlja.»ujeπ li, Milka moja, kakvo li je bogatstvo uzemlji koju ti i ja obraujemo!? Raditi na ze-mlji puno je zdravlje nego siditi u kancelariji,voziti se u autu ili buljiti u televizor.

Samo, miljenice moja, i ti i ja smoistroπeni od rada. Vrime je uËinilo svoje. Aline dajmo se, radimo koliko moæemo! Ti, crnazemlja i ja postali smo nerazdvojno trojstvo.

S tvojin kratkim dræalom najboljese osiÊan. Tako san blizu tebe, moj obraz uztvoj lemiπ. »ujen miris zemlje, Ëujem tvojvonj, a ti Ëujeπ moj znoj. OsiÊan zemlju kakodiπe, osiÊan njezinu vlagu i suπu."

Jedne veËeri Δale je iπao joπ daljeu maæenju i tepanju svoje pratilice Milke.Uzeo ju je s poda i stavio na desno koljeno.

„ Budi na mojen kolinu. Na kolinuti je lipπe nego na podu, a i pripada te kolino,tebe desno, a macu livo. Vidiπ li macu kakonas gleda? Ljubomorna je na te. Uzmimo inju. Maco, ajde, hop! Doi k meni." MacaSivka jedva je doËekala poziv svog gospodarakoji ju je Ëesto dræao na koljenu. Nju i maËkaStojana kojega je nauËio Ëak puπiti.

„Milka i Sivka, blago li vam je kadse odmarate na mom toplom kolinu. Ti Sivkajoπ glasnije predeπ nego kad si na katrigi, ati Milka po obiËaju muËiπ. MuËiπ za one kojine razumiju tvoj jezik, ali ja ga itekako razu-min i Ëujen.

Nismo li nas troje skromni kad sezadovoljavamo s ovo malo topline? Mnogimaje i u kuÊi ledeno po ovoj ciËi zimi i buri kojanosi i kupe s krovova. Nami je ka u raju. Dru-æenje s tobom, Milka, znaËi snagu i mladost.Druæiti se s tobom Sivka moæe samo onaj koje raspoloæen i s vedrinon gleda oko sebe.Zato sam, druæice moje, sretan i presretan svami. Ali tribam vam joπ niπta reÊi. Ja s vamiubijan bol, tugu, brige i nevolje koje sanpropatija kroz æivot. Iman ja, Milka i Sivka,kao πto znate, i sinove i neviste, i unuËadmuπ-ku i æensku, pa i praunuke i velikurodbinu, ali svi su se oni razbiæali po bilomsvitu. Sve rie dolaze k meni. A ja bi tija dasu πto ËeπÊe sa mnom.

Najvolija bi, miljenice moje, kad bina naπem imanju æivili moji potomci u miru

86

dana popodneva usred ugodnog razgovoraosjetio jaËe srËane bolove i hospitaliziran jeu KBC-u Zagreb zbog srËanog infarkta. Tu istuveËer, praktiËki mirno, u snu je preminuo. Bioje obduciran prilikom Ëega je potvrena spo-menuta dijagnoza.

Krsto Odak(1888-1965)

• Krsto Odak, hrvatski skladatelj imuziËki pedagog, roen je u SiveriÊu kod Dr-niπa, 1888. godine. Studirao je teologiju i filo-zofiju, a stekao je i znatno glazbeno obra-zovanje, te je poslije mnogo godina djelovaoi kao profesor na Glazbenoj akademiji uZagrebu (od 1922. do 1961.).

Njegovo glazbeno stvaralaπtvo Ëiniviπe od 80 glazbenih opusa, numeriranih i ne-numeriranih. Osnovne su znaËajke njegovastvaranja sklonost polifonom oblikovanju i na-glaπavanju folklornih obiljeæja, πto je jasnovidljivo veÊ u njegovim prvim djelima, a ta Êe

ga obiljeæja pratiti i poslije. S vremenom jesvom stilu pridodao suvremene kompozicijsketehnike, a osobito se to odnosi na harmoniju,tako da je proπirio njezine temelje starim mo-dalitetima. Ipak mu je glavno izraæajno sred-stvo oduvijek bila melodija. S obzirom na to,jasno je da je Krsto Odak svojim stvaranjemzanaËajno pridonio razvoju glazbe u Hrvatskojte stvorio niz znaËajnih i vrijednih djela.

Odak je, opÊenito gledajuÊi, æiviomirnim æivotom i mnogo je planinario, uglav-nom po Sljemenu. S vremenom je, pred sta-rost, poËeo pokazivati znakove bronhitisa iemfizema, tri puta je obolio od upale pluÊa,a lijeËio se bolniËki, uz postupno sve loπije sta-nje i slabiji oporavak. Posljednjih mjeseci nasta-lo je oπteÊenje bubrega i, konaËno, uremija,koja je trajala nekoliko dana. Srce mu je, kona-Ëno, poËelo popuπtati i puls mu se ubrzao. Tostanje lijeËio je na Internoj klinici KBC-a Zagreb(IvanËiÊ). Na kraju je umro najviπe pod slikomkardiorespiratornog zatajenja, u Zagrebu1965.

Boæidar ©irola(1889-1956)

• Boæidar ©irola potekao je iz karlo-vaËkog predjela. Studij matematike i fizike za-vrπio je u Zagrebu a studij muzikologije s do-ktoratom u BeËu. Bio je i Zajcov ak, a poslijei ravnatelj zagrebaËke Glazbene akademije.Uglavnom je skladao vokalnu glazbu i scenskeoblike: operete, opere, balete, oratorije, popi-jevke itd. Kao muzikolog i etnolog angaæiraose napose na stvaranju zbirke narodnih glazbe-nih instrumenata u Hrvatskom dræavnom et-nografskom muzeju u Zagrebu, Ëiji je bio upra-vitelj. Napisao je i pregled povijesti hrvatskeglazbe te prevodio glazbena povijesna djela.Bio je osjetljive naravi, priliËno se napatio zbogtuberkuloze, od koje mu je umrlo dvoje djece,kao i braÊa. Sam je vjerojatno prebolio lakπioblik tuberkuloze. Vrlo je mnogo puπio i imaovisok tlak, sve zbog preoptereÊenja i inten-

biopatografije

Antun DobroniÊ(1878-1955)

• Roen je u Jelsi, kojoj je i posvetioneke svoje skladbe. Obrazovao se za uËitelja,a nakon toga se, zahvaljujuÊi stipendiji u Pra-gu, posvetio glazbi. Poslije je postao je profe-sor na preparandiji, pa zatim i na Glazbenojakademiji u Zagrebu. Skladao je opere, balete,simfonije i vokalnu glazbu. Sklon je bio naro-dnom melosu i narodne je napjeve obraivaou svojim skladbama. Bio je sustavan Ëovjekvedre naravi i dobar pedagog.

Vrlo dugo bio je zdrav. Potkraj æivo-ta postojale su sumnje na malignost jer je plju-vao krv, a li nije bio dovoljno obraen u tompravcu jer se i nije osjeÊao previπe bolesnim.Posljednjih je mjeseci æivota oslabio, tuæio sepovremeno na srËane smetnje. Jednoga je

Hrvatski skladateljiranijeg 20. stoljeÊaumrli od srËanebolestiDavor Kust, Biserka SediÊ, Mara ÆupaniÊ,Darko Breitenfeld, Branko LuËiÊ, Snjeæana Kos

87

politiËki angaæiran u svom rodnom kraju. Me-u ''©ljivarima'' izabran za æupana i tu funkcijuobavljao desetak godina obiljeæivπi je naposekulturnim uzdizanjem naroda. Poslije radi kao

zivnog, osobito struËnog æivota. Godine1943. osjetio je jake stenokardije te je usko-ro prebolio i infarkt. Poslije u razgovorima ipismima ne navodi izrazitijih zdravstvenih po-teπkoÊa. ©irola je bio ljubazan Ëovjek koji jeteπko reagirao na burna i Ëesto nepravednaratna vremena kroz koja je prolazio. Naglomu je ponovno pozlilo prilikom jednoga kon-fliktnog stanja na ulici. Uzrujao se, dobiobolne srËane teπkoÊe i gotovo naglo umro.Bio je i obduciran, vjerojatno sudski, i navod-no je potvrena dijagnoza srËanog infarkta.

Franjo pl. LuËiÊ(1889-1972)

• Roen je u Turopolju i dugo bioza nj vrlo vezan. Iako je rano ostao bez oca,obitelj ga je uspjela, kao glazbeno vrlo nada-renoga, πkolovati, najprije na zagrebaËkojUËiteljskoj πkoli, a zatim i na Glazbenomzavodu. poËeo je raditi kao uËitelj i bio je

profesor na MuziËkoj akademiji u Zagrebu, teje bio rektor, prvi put jedva preæivjevπi krajDrugog svjetskog rata, a kasnije joπ jednomu starijim godinama. Posebno se dokazao kaoizvrstan orguljaπ u zagrebaËkoj katedrali.

U njegovim skladbama se osjeÊanarodni melos, a skladao je dosta sakralnihdjela. Napisao je i viπe priruËnika iz glazbeneteorije.

Tijekom æivota bio je uglavnomzdrav, osim nekoliko manjih operacija. U stari-joj su mu se dobi pojavile jake aterosklerotskesmetnje kako na fiziËkom tako i na psihiËkompodruËju. Bio je kroniËan srËani bolesnik apred kraj æivota obolio je i na bubrezima tedobio uremiju.

Najviπe ga je pogodila sljepoÊazbog koje je vrlo patio jer ga je posljednjih de-setak godina æivota gotovo osudila na glazbe-nu ali i druπtvenu neaktivnost. Na koncu jezavrπio æivot kao kroniËan srËani bolesnik uzneke znakove uremije.

•••••

biopatografije

iz fitoterapije

• Pripravci biljnog porijekla Ëineveliki dio træiπta preparata koji se koriste uprevenciji i lijeËenju smetnji donjeg dijelaurinarnog trakta u sluËaju benigne hiper-plazije prostate (Fitzpatrick i Lynch, 1995).Danas su nam na raspolaganju, pored brojnihdodataka prehrani, i lijekovi koji sadræe biljneekstrakte (npr. ekstrakt Serenoe repens) , amogu se nabaviti bez recepta, iskljuËivo uljekarnama.

Njihova uËinkovitost u smislu po-boljπanja iritativnih i opstuktivnih tegoba tekvalitete æivota pacijenata s BHP je potvrenau viπe kliniËkih studija (Breza i sur., 2005,Pytel YA i sur., 2002, Debruyne F i sur.,2002). Teπko je usporeivati pojedine biljnepreparate, bilo pojedinaËno ili u razliËitimpripravcima, buduÊi da razliËiti proizvoaËikoriste razliËite procese proËiπÊavanja i imaju

razliËiti postotak aktivnih supstanci u svojempreparatu (Lowe i Fagelman, 2002).

U primjeni su ekstrakti biljnog po-rijekla dobiveni iz plodova, sjemenki, korijenaili kore: ameriËke patuljaste palme (Serenoarepens ili Sabal serrulata), afriËke πljive (Pyge-um africanum), juænoafriËke trave (Hypoxisrooperi), ljute koprive (Urtica dioica), peludiraæi (Secale cereale), sjemenki bundeve (Cucur-bita pepo), cvijeta kaktusa (Opuntia), cvijetabora (Pinus) i omorike (Picea). Sastav herbal-nih ekstrakata je vrlo kompleksan i sadræirazliËite kemijske supstance, poput fitosterola(beta-sitosterol, delta-5-sterol, delta-7-sterol,stigmasterol, kampesterol), fitoestrogena(kumestrol, izoflavon, flavonoidi, slobodnei esterificirane masne kiseline) i terpenoida(lektini, polisaharidi, alifatski alkoholi, biljnaulja). Izmeu ostalog, utvreno je da su

aktivne supstance slobodne masne kiseline isitosterol.

Najviπe je studija provedeno saSerenoom repens. U nekoliko in vitro eksperi-mentalnih studija spominju se razliËiti meha-nizmi djelovanja, no naglasak je na tri meha-nizma: inhibicija enzima 5 alfa-reduktaze,djelovanje na Ëimbenike rasta te protuinfla-macijski i protuproliferacijski uËinak (Loewei Ku, 1996).

Paubert-Braquet i sur. (1997 i1998) su utvrdili da lipidosteroliËni ekstraktSerenoe repens utjeËe na proliferativni odgo-vor stanica prostate pod utjecajem Ëimbenikarasta fibroblasta. Za Serenou repens je utvre-no da putem alfa-adrenergiËke blokade uzro-kuje relaksaciju epitelijalnih i mezenhimalnihelemenata tkiva prostate, kao i da smanjujuÊiaktivnost enzima 5 alfa-reduktaze u razliËitimeksperimentalnim modelima sniæava nivodihidrotestosterona unutar tkiva prostate. Uπest-mjeseËnoj randomiziranoj studiji, Veltrii sur. (2002) su pratili uËinak Serenoe repensna jezgre epitelijalnih stanica prostate pomoÊunuklearnih morfometrijskih deskriptora (npr.veliËina, oblik, sadræaj DNK i teksturalna osobi-tost).

Viπestruki mehanizmi djelovanja suutvreni brojnim in vitro eksperimentalnimstudijama uz potvrdu uËinkovitosti randomizi-ranim placebo-kontroliranim kliniËkim studi-jama (Carraro i sur., 1996; Debruyne i sur.2002 i 2004; Hizli i Uygur, 2007).

•••••

LijeËenje benignehiperplazije prostatelijekovima biljnog porijekla

Znanstveni savjetnik Silvio Altarac, spec. urolog

relikvije relikviarum

89

110 bolesnika. Ipak, novi je bolniËki kompleksizgraen prema svim standardima bolniËkearhitekture: iza glavne bolniËke zgrade - jed-nokatnice U-tlocrta s viπim srediπnjim rizalitom- aksijalno su nanizane zgrada kuÊanstva skotlovnicom, sgrada za parni motor i paviljonza zarazne bolesti. Na rubovima kompleksasmjeπtene su bolniËka mrtvaËnica, ledenica igospodarske zgrade. Oko bolniËkih zgradaureen je park sa πetnicama, dok je paviljonza zarazne bolesti imao svoj vlastiti, ograenivrt. Glavna je zgrada sa zgradom kuÊanstvaspojena natkrivenim hodnikom. Racionalnuarhitekturu bolniËkoga kompleksa pratila jenajmodernija oprema interijera, a bolnica jeimala i svoju kanalizaciju, centralno grijanje,

ventilacijski sustav, dezinfektore. U gradnji iopremanju bolnice sudjelovali su inæenjeriVladinoga Graevnoga odsjeka Josip Chvalai Ladislav Sitzer, virovitiËki graditelj PavaoRohrbacher, vodeÊe zagrebaËke tvrtke ipoduzetnici: Josip Dubsky, Ignjat Franz,Antun Gnezda. Gradska je opÊina izgradilanovu cestu koja spaja bolniËki kompleks sgradom, te uredila komunikaciju premaobliænjoj dræavnoj cesti za Lipik. Nova pakraËkaZemaljska bolnica poËela je s radom na sa-mom poËetku 1899. godine. O uspjehu ikvaliteti ove pakraËke novogradnje æivo svje-doËi iscrpna reportaæa o pripremama i tijekugradnje bolnice, objavljena (Ëak s fotografi-jama!) u dva nastavka u respektabilnomstrukovnom Ëasopisu Viesti Druætva inæinira iarhitekta u Hrvatskoj i Slavoniji.

Prvi ravnatelj nove bolnice postaoje dr. Vatroslav Schwarz, ranije ravnatelj iprimarni lijeËnik OpÊe i javne zakladne bolniceu Osijeku. Schwarza je 1905. naslijedio kirurgdr. Leo Frank (1875.-1913.), koji je u Pakracdoπao iz bolnice Milosrdne braÊe u Zagrebu.Premda je na mjestu ravnatelja pakraËke bol-nice bio svega osam godina, dr. Frank je uspioznaËajno modernizirati i proπiriti bolnicu. VeÊu prvoj godini ravnateljstva dr. Frank je za bol-nicu priskrbio rendgenski aparat (svega desetgodina poslije revolucionarnoga otkriÊa Wil-helma Conrada Röntgena), a 1908. poduzeoje proπirenje zgrade kuÊanstva i gradnju novo-ga paviljona za mirne umobolne. Na Frankovpoticaj dograen je uz sjeverozapadnu stranuglavne bolniËke zgrade novi operacijski trakt,a autor njegove avangardne prostorne orga-nizacije bio je zagrebaËki arhitekt Ignjat Fi-scher. Radovi na tom prvom veÊem proπirenjubolnice trajali su do 1910. godine.

Tijekom Prvoga svjetskoga rata ukompleksu pakraËke bolnice podignute suzgrade za smjeπtaj l i jeËniËkoga osoblja(1915.). Izmeu dva svjetska rata izgraen jenovi operacijski trakt, a na pregradnjamaumobolnice i projektu novoga paviljona zazarazne bolesti (nerealiziranom) bio je angaæi-ran arhitekt Zlatko Neumann, roeni Pakra-Ëanin, sin lijeËnika dr. Juliusa Neumanna iuËenik i suradnik slavnoga beËkoga arhitektaAdolfa Loosa.

U ovome kratkome pregledu spo-menuto je tek nekoliko iznimnih osobnosti idogaaja. Nadajmo se da Êe dovrπetak obnovebolnice u cjelini biti dobar povod za monogra-fiju u kojoj bi ostali trajno zabiljeæeni svi trenucipovijesti bolnice u Pakracu. Zbog svojih velikihuspjeha i velikih tuga ta povijest definitivnotreba biti ispripovijedana.

•••••marina.bagaric@muo.hr

• Uz OpÊu æupanijsku bolnicu Pak-rac, izgraenu 1983. godine, nalazi se i gra-evni sklop "stare" bolnice, u kojem su prije1991. godine bili smjeπteni zarazni odjel,pedijatrija, transfuzija, biokemijski laboratoriji dio psihijatrijskih bolesnika. Oba su dijelapakraËke bolnice u Domovinskom ratu pre-trpjela teπka oπteÊenja: stara je bolnica spa-ljena, a nova granatirana. Od 1993. trajepostupna obnova novoga dijela bolnice, dokje kompleks "stare" uvrπten na listu preven-tivno zaπtiÊenih kulturnih dobara RepublikeHrvatske. Taj status nije, naæalost, ubrzaonjegovu sanaciju: od kraja rata do danas tekje na jednom paviljonu obnovljeno kroviπte.U oËekivanju nastavka radova na staroj pak-raËkoj bolnici podsjetit Êemo na njezinu dugupovijest i imena uglednih arhitekata koji su jegradili.

Bolnica u Pakracu utemeljena jeizmeu 1760. i 1770. godine. Bila je nami-jenjena oboljelima od zaraznih i spolnihbolesti, a smjeπtena u "Trenkovu dvoru" - neg-daπnjoj barunovoj gradskoj rezidenciji. Goto-vo stoljeÊe poslije ustrojen je i "opÊi odjel", abolnica je postala OpÊa javna zemaljskabolnica. Nepostojanje veÊe i opremljenijeopÊe bolnice izmeu Zagreba i Osijeka, ne-primjeren smjeπtaj bolesnika u staroj zgradi"Trenkova dvora" te blizina ljeËiliπta Lipikutjecali su krajem 19. stoljeÊa na odluku Kra-ljevske zemaljske vlade da u Pakracu izgradinovu bolnicu. Program bolniËke novogradnjeudaljene 1,5 km od srediπta grada, na lijevojobali Pakre, zajedniËki su tijekom 1896. go-dine kreirali lijeËnici Zdravstvenoga i inæenjeriGraevnoga odsjeka Zemaljske vlade. Novabolnica u Pakracu isprva je zamiπljena kaopaviljonska gradnja za dvjesto bolesnika: osimnajveÊe, glavne zgrade planirana je gradnjadvaju paviljona za sifilistiËke i dva paviljonaza kuæne bolesti, te nekoliko pomoÊnih, gos-podarskih objekata. No, financijske su prilikei planovi za ureenje ostalih bolnica u regiji(Sisak, Brod, Mitrovica, Vinkovci) reduciraleprvotni graevni program nove pakraËkebolnice. Umjesto pet izgraena su samo dvabolniËka paviljona, u koje se moglo smjestiti

Kraljevska zemaljskajavna bolnica u PakracuMr. sc. Marina BagariÊ,Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

kalendar struËnog usavrπavanja

91

HLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, Klinika za djeËje bolestitijekom 2010. god.Nevenka ValiËeviÊ, tel.: 01/4600-2145.200,00kn

Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih teËajevatijekom 2010.god.• BLS (Basic life support - Osnovno odræavanje æivota)kotizacija 300,00kn• Opskrba diπnog puta u CPR-ukotizacija 400,00kn• Venski put i lijekovi u CPR-ukotizacija 300,00kn• Defibrilacija i monitoringkotizacija 400,00knKatedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeËenje, MEFSveuËiliπta u RijeciRijeka, Kabinet vjeπtina, tijekom 2010. godineDiana Javor, tel. 051/407-400, fax./tel.: 051/218-407,e-mail: djavor@medri.hr

Hrvatsko psihijatrijsko druπtvo - Prepoznavanje i lijeËenjedepresije i anksioznih poremeÊaja - uloga lijeËnika PZZ - 140radionicaDr. Patricija Delimar, tel.: 01/2481-234

Edukacija iz neurofizioloπke tehnike - Evocirani potencijaliKBC Zagreb, Rebro - Klinika za neurologijuKontinuirana individualna edukacijaPapo Æeljka, tel.: 01/2388-352200kn po danu edukacije

Primjena harmoniËnog rezaËa u kirurgijiKBC Split, Klinika za kirurgiju KriæineJandra Rafanelli, tel.: 021/557-4811.200,00kn

Racionalna antimikrobna terapija u primarnoj zdravstvenojzaπtitiHLZ, Druπtvo za kemoterapijuZagreb, Karlovac, Varaædin, »akovec, Koprivnica, Rijeka, Pula, Virovitica,Bjelovar, Split, Zadar, ©ibenikJasminka Blaha, Arijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-191 ili 4603-190

«LijeËenje boli i primjena analgetikafl (on-line)

UREDNI©TVO NE ODGOVARA ZA PODATKE U OVOM KALENDARU JER SU TISKANIONAKO KAKO SU IH ORGANIZATORI DOSTAVILI

• e d u k a c i j a t i j e k o m c i j e l e g o d i n e •Tjedno aæurirani raspored trajne medicinske izobrazbe nalazi se na web stranici : www.hlk.hr

Kongresi,simpozijii predavanja

UpuÊujemo organizatore da struËne skupove prijavljujuiskljuËivo putem web stranice Hrvatske lijeËniËkekomore (www.hlk.hr) na kojoj se nalazi aplikacija zapostupak trajne izobrazbe. U navedenoj aplikacijipotrebno je ispuniti sve obvezatne rubrike.Za sva pitanja vezana uz pristup aplikaciji moæete seobratiti kod ge Tatjane BabiÊ, dipl.iur. i ge FulvieAkrap u Komoru, na telefon: 01/45 00 830 i fax 01/46 55 465.•Organizatori koji struËne skupove joπ uvijek prijavljujuna obrascima Komore, moraju ispunjene obrasce poslatiizravno u Hrvatsku lijeËniËku komoru, Povjerenstvu

za medicinsku izobrazbu lijeËnika, ©ubiÊeva 9, Zagreb ilina fax: 01/4655-465.•Za prijavu struËnog skupa u Kalendaru «LijeËniËkih novinaflmolimo organizatore da na gornje brojeve telefona ili na e-mail dostave slijedeÊe podatke: naziv skupa, organizatora,mjesto, sat i datum odræavanja skupa, kontakt osobu, telefon,fax, e-mail i kotizaciju. Organizatori koji æele viπe prostora iliæele priloæiti program kao umetak «LijeËniËkih novinafl,pogotovo s logotipom i ilustracijama, trebaju isto dogovoritis poduzeÊem za marketing «Bonamarkfl (Zagreb, Amruπeva10, tel/fax: 01 4922 952, tel 01/4818 603) i to po pos-tojeÊem cjeniku za oglaπavanje u «LijeËniËkim novinamafl.

KRATICEAMZH - Akademija medicinskih znanostiHAZU - hrvatska akademija znanosti i umjetnostiHD, genitiv HD-a - Hrvatsko druπtvoHLK, gen. HLK-a - Hrvatska lijeËniËka komoraHLZ, gen. HLZ-a - Hrvatski lijeËniËki zborHZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvoKB - KliniËka bolnicaKBC - KliniËki bolniËki centarMEF, gen. MEF-a - Medicinski fakultetMZSS - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RHOB - OpÊa bolnicaPZZ - Primarna zdravstvena zaπtitaSB - Specijalna bolnica•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

TeËajevi iz kardiopulmonalne reanimacijeTijekom 2010. godineSplit, doc.dr.sc. Mladen RakiÊ, mob.: 098/423-455, fax.: 021/556-580, e-mail: mladen.rakic@st.htnet.hr, dr. M. Lojpur, mob.: 091/5242-806Rijeka, koordinator teËaja dr. Fred Zeidler, tel.: 051/217-223, e-mail:fred.zeidler@ri.htnet.hrOsijek, koordinator teËaja dr. Zlatko Houra, tajnica Dobrila Beljakov, tel.031/511-502Slavonski Brod, tajnica teËaja sr. Draæenka Nikolovska, tel. 035/447-122/2291.200,00kn

TeËajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeÊa zareanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskogdruπtva za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËajevi naprednog odræavanja æivota za odrasle (ALS-AdvancedLife Support) i djecu (EPLS-European Paediatric Life Support) EuropskogvijeÊa za reanimatologiju HLZ-aTijekom cijele godine u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Slavonskom Brodu,Dubrovniku, Koprivnici, Zadru, Poæegi i ©ibenikuSve detaljne informacije nalaze se na www.crorc.org StruËna izobrazba i obnova znanja iz podruËja zaπtite odionizirajuÊih zraËenja pri radu s rendgen ureajimaHrvatski zavod za zaπtitu od zraËenjaHrvatska - permanentnoDr.sc. Dragan Kubelka, dipl.ing., tel.: 01/660-10311.400,00knUltrazvuËna dijagnostika djeËjeg kuka

kalendar struËnog usavrπavanja

92

«Cybermedfl d.o.o. i HD za kliniËku farmakologiju i terapijuwww.cybermed.hr

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, tijekom cijele godineDr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, Vera RakiÊ-Erπek,mob.: 098/235-718, e-mail: dmiklic@hotmail.com3.500,00kn

TeËaj trajne pedijatrijske izobrazbeKBC Zagreb, Klinika za pedijatrijuZagreb, jednom mjeseËnoDr. D. MiloπeviÊ, tel.: 4920-013, mob.: 091/7213-113

EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanostflKB «Sestre milosrdnicefl, Klinika za neurologijuZagreb, svaki zadnji Ëetvrtak u mjesecuDr.sc. Hrvoje HeÊimoviÊ, tel.: 01/3787-731, e-mail: hecimovic@inet.hr

Antimikrobno lijeËenje najËeπÊih infektivnih sindromaHLZ, HD za urogenitalne i spolno prenosive infekcijeZagreb, Slavonski Brod, Osijek, Split, Mostar, »akovec, Poæega, Rijeka, Zadar,PulaJasminka Blaha i Arijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-191; 4603-190,fax.: 01/4603-295300,00kn

Painmanagement - nove smjernice lijeËenja boli12 mjesta i gradova u Hrvatskoj«Belupofl d.d.Jadranka JanËiÊ BabiÊ, tel.:01/2481-237

Prave mjere za GERBHrvatsko gastroenteroloπko druπtvoZagreb, Nova Gradiπka, Sisak, Duga Resa, Varaædin, »akovec, Zabok, Krapina,Osijek, Lipik, VinkovciJasna Krupica, tel.: 01/3778-896

InformatiËke vjeπtine za medicinare (on-line)Kreπimir LasiÊ, tel.: 091/2500-265, e-mail: info@iMedicina.net,www.iMedicina.net

Influenca: Uvijek aktualna i opasna bolestSekcija za respiratorne infekcije HD za infektivne bolesti HLZ-aZagreb i æupanijska srediπta tijekom 2010. god.Jasminka Blaha, tel.: 01/4603-191, fax.: 01/4603-295,e-mail: jblaha@bfm.hr300,00kn

Kompjutersko navoenje u kirurgiji koljenaKlinika za ortopediju LovranLovran, tijekom cijele godineNataπa MoæetiÊ, tel.: 051/710-212200,00kn

Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologijeKlinika za neurologiju MEF SveuËiliπta u Zagrebu i KBC Zagreb, Referentnicentar MZSS RH za epilepsijuKontinuirana individualna edukacija tijekom cijele godine u trajanju od 30radnih danaDoc.dr.sc. Sanja Hajnπek, tel.: 01/2388-374, 2388-358e-mail: centar-za-epilepsiju@net.hr200kn po danu edukacije

Etika u medicinskoj znanosti (on-line)Hrvatsko katoliËko lijeËniËko druπtvo„Pliva", dr. Ivana Klinar, tel.: 01/6160-558, mob.: 098/499-925

Osnove nutricionizma (on-line)„Pliva Hrvatska" d.o.o.dr. Ivana Klinar, tel.:01/6116-601, mob.: 098/499-925,e-mail: pminfo@plivamed.net

Novosti u dermatovenerologiji (on-line)Hrvatsko dermatoveneroloπko druπtvo HLZ-aDr. Ivana Klinar, tel.:01/6116-601, mob.: 098/499-925,e-mail: pminfo@plivamed.net

Gerontoloπke tribine za lijeËnike PZZNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske æupanijeHelena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/358-728Tijekom 2010. god.

Dijagnostika i lijeËenje urogenitalnih i spolnoprenosivih infekcijaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-aZagreb, Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran MihaljeviÊ", Zavod zaurogenitalne infekcije, Mikrobioloπki laboratorij, Laboratorij za molekularnudijagnostiku, Imunoloπki laboratorij, HZJZ - Sluæba za mikrobiologiju, Odjelza virologiju, Odsjek za dijagnostiku klamidijskih infekcijaArijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295- Individualna edukacija

Suvremeni pristup dijagnostici i lijeËenju urogenitalnih ispolnoprenosivih infekcijaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-a, Referentni centarMZSS RH za infekcije mokraÊnog sustavaArijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295Zagreb, Dubrovnik, Split, Osijek, Rijeka, Varaædin, Slavonski Brod, Koprivnica,Karlovac, ©ibenik, Zadar2010.god.

Javnozdravstveni struËni sastanci u HZJZ-uHZJZ ZagrebMjeseËno, tijekom 2010. god.Dr. Ivan Pristaπ, tel.: 01/4863-243, e-mail: ivan.pristas@hzjz.hr, www.hzjz.hr

Unapreenje zdravlja ljudi treÊe æivotne dobi (gerontoloπkeradionice)Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanijeGrad Cres, tijekom 2010.god.Helen GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija - Pedijatrijska sekcijaKBC Rijeka, Klinika za djeËje bolestiRijeka, jednom mjeseËnoMr.sc. Neven »aËe, dr.med., tel.: 051/659-111

Infekcije donjeg urogenitalnog traktaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-aZagreb, Dubrovnik, Split, Osijek, Rijeka, Varaædin, Slavonski Brod, Koprivnica,Karlovac, ©ibenik, Zadar - 2009. i 2010.Arijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295

Suvremeni pristup dijagnostici i lijeËenju urogenitalnih i spolnihinfekcijaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-aDubrovnik, Split, Osiijek, Rijeka, Varaædin, Slavonski Brod, Koprivnica,Karlovac, ©ibenik, Zadar - 2009. i 2010.Arijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295

Izobrazba kandidata za stalne sudske vjeπtakeHLKZagreb, tijekom 2010.god.Tajana Koπtan, Tatjana BabiÊ, tel.: 01/4500-8308.500,00kn

Ciroza jetre i komplikacije - metode probira, dijagnostike,prevencije i lijeËenjaC.T. Poslovne informacije d.o.o. (»asopis Medix)Dragan BraliÊ, tel.: 01/4612-083, mob.: 098/289-819test - 70 pitanja

PromuklostHLZ, Croatian International Otology SchoolSl. Brod, ©ibenik, Sisak, Vukovar, Koprivnica - tijekom 2010. godineProf.dr. SreÊko Branica, mob.: 091/5191-626, e-mail: sbranica@mef.hr400,00kn

NajznaËajniji problemi urogenitalnog sustavaHD za urogenitalne i spolno prenosive infekcije HLZ-aZagreb, Split, Osijek, Rijeka, Varaædin, Sl.Brod, Korpivnica, Karlovac, ©ibenik,ZadarArijana PaveliÊ, tel.: 01/4603-190, fax.: 01/4603-295

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Tijekom 2010.god., druga srijeda u mjesecuDr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, mob.: 091/4696-167,fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar. hr

Advances in arthritis therapy i Case Study Tool (on-line)Hrv.reumatoloπko druπtvo HLZ-a i Sanofi Avensis Croatia d.o.o.tijekom 2010.Prof.dr.sc. -ura BabiÊ NagliÊ, tel.: 01/2388-171

Etika i palijativna medicina (on-line)Pliva Hrvatska d.o.o.VeljaËa - lipanj 2010.Dr. Ivana Klinar, tel.: 01/3724-558, mob.: 098/499-925

10 vodeÊih bolesti u Hrvatskoj - 2. dio (on-line)Pliva Hrvatska d.o.o.VeljaËa - srpanj 2010.Dr. Ivana Klinar, tel.: 01/3724-558, mob.: 098/499-925

TeËaj trajne edukacije iz ehokardiografijeKB „Sestre milosrdnice", Kl. za internu medicinu - Zavod za kardiovaskularnebolestiZagreb, tijekom 2010. - trajna edukacijaProf.dr.sc. Vjeran NikoliÊ Heitzler, dr.med., tel.: 01/3787-93712.000,00kn

Brza dijagnostika infekcija koje se prenose krvlju (HBV, HCV,HIV) - indikacije i kliniËka primjenaHD za infektivne bolesti HLZ-aTijekom godine - Pula, Rijeka, Zagreb, OsijekNevenka JakopoviÊ, tel.: 01/2826-240, e-mail: njakopovic@bfm.hr

Arterijska hipertenzija - nove smjernice u prevenciji, dijagnosticii lijeËenjuC.T. - Poslovne informacije»asopis Medix br. 87 - test od 70 pitanjalipanj, srpanj 2010.

LIPANJ

Rehabilitacija u lijeËenju psihotiËnih poremeÊajaMEF SveuËiliπta u Zagrebu, HLZ, HD za kliniËku psihijatriju - Sekcija zapsihosocijalne metode lijeËenja psihoza SPTPZagreb, lipanj - listopad 2010.Dr. Anamarija Milun, mob.: 098/571-900, e-mail: ana.milun@zg.htnet.hr 2.000,00kn

SrËana funkcija u ronioca na dah - MRI studijaHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 21.06.2010.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

XI. hrvatski poslijediplomski teËaj ginekoloπke kirurgije iendoskopije s meunarodnim sudjelovanjem „Kurt Semm"HD za ginekoloπku endoskopiju HLZ-a, MEF SveuËiliπta u ZagrebuDubrovnik, 21.-23.06.2010.Doc.dr.sc. Miroslav Kopijar, mob.: 091/424-007, fax.: 01/4854-671,e-mail: miroslav.kopjar@zg.t-com.hr, web.str.: www.hdge-hr.com7.900,00kn

III. hrvatski kongres minimalno invazivne ginekoloπke kirurgijeHD za ginekoloπku endoskopiju, American Association of GynecologicLaparoscopistsDubrovnik, 23.-26.06.2010.Doc.dr.sc. Miroslav Kopijar, mob.: 091/424-007, fax.: 01/4854-671,e-mail: miroslav.kopjar@zg.t-com.hr,web.str.: www.dubrovnikendoscopy2010.comO-tours d.o.o., e-mail: ivana.sabanovic-uzelac@otours.hr

Melanom i pigmentne promjene na koæiHrvatski zavod za telemedicinuSplit, Vrlika, Vrgovac, Trilj, Rab, Knin, Makarska, Mali Loπinj, 24.06.2010.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Drugi hrvatski Cochrane simpozijMEF SveuËiliπta u Splitu, Hrvatski ogranak talijanskog Cochrane centraSplit, 26.-27.06.2010.Dalibora Rako, tel.: 021/557-920, fax.: 021/557-895, e-mail:dalibora.rako@mefst.hr,web: http://croatia.cochrane.org/hr/2-hrvatski-cochrane-simpozijRana registracija (do 1. lipnja) 250,00kn za prvi dan, 450,00kn za oba danaKasna registracija (nakon 1. lipnja) - 300,00kn za prvi dan, 500,00kn za obadana

Promocija zdravlja na radnom mjestu©NZ „Andrija ©tampar"Groænjan, 27.-30.06.2010.Hana FazliÊ, Rajna GolubiÊ, mob.: 098/600-190

172. Gerontoloπka tribinaCZG ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 29.06.2010.Marica LukiÊ, dipl.med.techn, tel.: 01/4696-164

SRPANJ

U.S. - Croatian Breast Imaging State of the Art 2010 SeminarHLZ, HD radiologaDubrovnik, 01.-03.07.2010.Prof.dr.sc. Boris BrkljaËiÊ, tel.: 01/2903-2551.875,00 i 1.200,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

93

1st International Conference on Regenerative Orthopaedics(ICRO)Depol komunikacije d.o.o., HAZU, razred za medicinske znanostiZagreb, 02.07.2010.Svjetlana VukiÊ, tel.: 01/2444-333, www.depo..org/icro2010do 07.05.2010. - 500,00kn specijalisti, 300,00kn specijalizantiposlije 07.05.2010. - 650,00kn specijalisti, 400,00kn specijalizanti

J project meeting: „Primary Immunodeficiency in Croatia"HLZ, Hrvatsko pedijatrijsko druπtvoZagreb, 02.07.2010.Darko Richter, tel.: 01/2367-600, 2367-603

EKG u obiteljskoj mediciniDruπtvo nastavnika opÊe/obiteljske medicineSplit, 03.07.2010.www.dnoom.org500,00kn

StatistiËka obradba podataka u biomedicinskim istraæivanjimaMEF SveuËiliπta u RijeciRijeka, 02.-03.07.2010.Mamaja JanËiÊ, tel.: 051/651-255, e-mail: mi@medri.hr,web-stranica: http://mi.medri.hr/tecaj2.100,00kn

International Diving Medicine Summer School 2010.MEF SveuËiliπta u RijeciVeli Loπinj, 22.-30.07.2010.Iva Durut, tel.: 051/432-823, mob.: 095/8257-8831.000,00kn

KOLOVOZ

18. Svjetski kongres iz medicinskog pravaSvjetsko udruæenje iz medicinskog prava, Pravni fakultet u ZagrebuZagreb, 08.-12.08.2010.Prof.dr.sc. Ksenija TurkoviÊ, mob.: 098/357-635Rana kotizacija: 500,00EUR, jednodnevna 150,00EUR, studenti 200,00EUR,osobe u pratnji 250,00EUR, gala veËera 50,00EURKasna kotizacija: 550,00EUR, jednodnevna 150,00EUR, studenti 250,00EUR,osobe u pratnji 275,00EUR, gala veËera 50,00EUR

Merck Akademija 2010Merck d.o.o.Zagreb, 11.09.2010.Dr. Jadranka JanËiÊ BabiÊ, tel.: 01/4864-127, mob.: 099/3117-082

Osnovni teËaj laparaskopske kirurgije Aesculap AkademijeAesculap akademija d.o.o.Zagreb, 15.-17.09.2010.Sonja ©ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2356-748Specijalizanti 2.200,00kn, specijalisti 3.000,00kn

2. kongres sigurnih zajednica jugoistoËne EuropeHrvatska udruga sigurnih zajednica©ibenik, 15.-17.09.2010.Dr. Tanja Pekez-Pavliπko, tel.: 044/630-588http://www.sigurnezajednice.hr/2._Kongres_Sigurnih_Zajednica_Jugoistocne_europe/Pocetna.html700,00kn

10. kongres Hrvatskog druπtva za biokemiju i molekularnubiologiju - Tajni æivot biomolekulaHD za biokemiju i molekularnu biologijuOpatija, 15.-18.09.2010.Zrinka Kovarik, tel.: 01/4673-1881.200,00kn

2. AnEUploidy konferencijaAnEuploidy projekt, MEF SveuËiliπta u Æenevi, Odjel za genetiËku medicinui razvojSplit, 16.-19.09.2010.Studio HRG d.o.o., Ljubica GrbiÊ, dipl.oec., tel.: 01/6110-449sudionici 2.000,00kn, studenti 1.300,00kn, osobe u pratnji 1.500,00kn

6. hrvatski kongres farmakologije s meunarodnimsudjelovanjemHD farmakologaOpatija, 17.-18.09.2010.O-tours, Damir PuljiÊ, tel.: 01/4921-720od 350,00 do 1.600,00kn (standardna za Ëlanove 1.100,00kn)

Ultrazvuk πtitnjaËe i povrπinskih struktura glave i vrataHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 17.09.-26.11.2010.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-1546.500,00kn

Suvremeni pristup dijagnostici i lijeËenju kompresivnihsindroma vratne kraljeæniceKBC SplitSplit, 18.09.2010.Dr. Vlatko Ledenko, mob.: 091/5587-018

Vrijednosti MRI spektroskopije u dijagnostici tumora mozgaHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 20.09.2010.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243, fax.:021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, 20.-24.09.2010.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, dr. Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

95

RUJAN

Jedanaesta loπinjska πkola prirodnih ljekovitih Ëinitelja:Medicina i turizamAMZH, HLZ, LjeËiliπte Veli LoπinjVeli Loπinj, 03.-04.09.2010.ljeciliste-veli-losinj@ri.t-com.hr, zagreb@atlantis-travel.hr,g_ivanisevic@hotmail.com700,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 08.09.2010.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, mob.: 091/4696-167, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar. hr

TeËaj iz forenziËne psihijatrije (2. modul)Neuropsihijatrijska bolnica Dr. Ivan Barbot, PopovaËa, HD za forenziËnupsihijatrijuPopovaËa, 10.-11.09.2010.Dunja LesiÊ, tel.: 01/2541-012850,00kn

PorodniËke operacijeMEF SveuËiliπta u Zagrebu, KB „Sveti Duh“, Klinika za ginekologiju iporodniπtvoZagreb, 20.-24.09.2010.Smiljka MaËvanin, Biserka MiliÊ, tel.: 01/4566-9093.000,00kn

5. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s meunarodnimsudjelovanjemHrvatska udruga za Alzheimerovu bolest, HD za kliniËku psihijatriju HLZ-a, HD za neuroznanostZadar, 22.-25.09.2010.Kongresni servis: Studio Hrg d.o.o., Ljubica GrbiÊ, dipl.oec.,tel.: 01/6110-449, fax.: 01/6110-452, e-mail: kongres@studiohrg.hr,www.alzheimer 2010.comdoktori medicine i specijalisti 1.600,00kn, specijalizanti, medicinske sestre,socijalni radnici, njegovatelji 1.300,00kn, pratnja i studenti 700,00kn

XX. znanstveni sastanak - Bolesti dojkeHAZUZagreb, 23.09.2010.SekuliÊ, dr. PrpiÊ, tel.: 01/4895-171, fax.: 01/4819-979300,00kn

Ortopedska pomagala 2010. - Novosti iz protetike, ortotikei rehabilitacijeKBC Zagreb, Kl. Zavod za rehabilitaciju i ortopedska pomagala, Druπtvo zaprotetiku i ortotiku - ISPO Croatia u suradnji s Hrvatskim ortopedskimdruπtvom HLZ-a i Udrugom ortopedske tehnike HrvatskeTuheljske Toplice, 23.-25.09.2010.Biserka TominiÊ, tel.: 01/2316-348, 2362-330, fax.: 01/2335-650, e-mail:btominic@kbc-zagreb.hrdo 30.06. - 1.000,00kn (Ëlanovi ISPO i specijalizanti 900,00kn), pratnja600,00knod 01.07. - za sve sudionike i pratnju kotizacija iznosi 1.100,00kn

SrËane aritmije - racionalni pristupMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 23.-25.09.2010.Dr. Mislav PuljeviÊ, mob.: 092/2459-4541.500,00kn

1st International Neuro-Ragusa Meeting (The lumbardegenerative spine)OB Dubrovnik, Kirurπki odjel, Odsjek neurokirurgijeDubrovnik, 30.09. - 02.10.2010.Prof.dr.sc. Walter Bini, doc.dr.sc. Marko Margaritoni, tel.: 020-431-760,431-530750,00kn, specijalizanti 500,00kn

X. kongres Hrvatskog druπtva obiteljskih doktora HLZHLZ, HD obiteljskih doktoraRovinj, 30.09. - 03.10.2010.Prim.mr.sc.dr. Bruno Mazzi, tel.: 052/846-878800,00; 1.000,00kn

XXV. Perinatalni dani "Ante DraæanËiÊ"KBC Split, Klinika za æenske bolesti i porodeSplit, 30.09. - 03.10.2010.Anita PavkoviÊ, tel.: 021/556-451, e-mail: rodiliste@kbsplit.hr»lanovi HD za perinatalnu medicinu 1.000,00kn, ostali specijalisti 1.200,00kn,specijalizanti 700,00kn

3. hrvatski kongres s meunarodnim sudjelovanjem - PotpornolijeËenje onkoloπkih bolesnikaHLZ, HD za radioterapiju i onkologijuBrijuni, 30.09. - 03.10.2010.Danijela ΔurËiÊ, mob.: 091/4553-2901.900,00; 2.250,00kn

LISTOPAD

12. godiπnji kongres Hrvatskoga reumatoloπkog druπtvaHLZ-aHLZ, Hrvatsko reumatoloπko druπtvoZadar, listopad 2010.www.reumatologija.org, g_ivanisevic@hotmail.com500,00kn

Provedba mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije premazahtjevima HACCP sustava„KoruniÊ" d.o.o. ZagrebZagreb, dva termina: sredinom i krajem listopada 2010.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

JugoistoËno Europska konferencija za cistiËnu fibrozuHrvatska udruga za cistiËnu fibrozuDubrovnik, 01.-03.10.2010.Anja Kladar, mob.: 091/9542-406100EUR

Odræavanje diπnog puta i mehaniËka ventilacija uizvanbolniËkim uvjetimaMEF SveuËiliπta u ZagrebuBjelolasica, 02.-03.10.2010.Tatjana Pandak, mob.: 091/5618-814

2. Hrvatski kongres „Dileme u neurologiji" s meunarodnimsudjelovanjem i 2. Hrvatski kongres iz intenzivne neurologijes meunarodnim sudjelovanjemKBC Zagreb, Klinika za neurologiju, MEF SveuËiliπta u ZagrebuAleksandra Novosel, tel.: 01/2388-310, fax.: 01/2421-846, e-mail: dileme2010-intnrl2010@net.hr, www.neuroloskikongresi-tecajevi.com

IX kongres Hrvatskog pedijatrijskog druπtvaHLZ, Hrvatsko pedijatrijsko druπtvoPoæega, 06.-09.10.2010.Doc.dr.sc. Julije MeπtroviÊ, mr.sc. Vlado Drkulec, dr.med., tel.: 034/254-539, 034/354-513, www.hpd.com.hr, predkongres@pozeska-bolnica.hr,vlado.drkulec@pozeska-bolnica.hr1.000,00kn do 01.09.2010., nakon 01.09.2010. 1.200,00kn, specijalizanti500,00kn

2. kongres iz lijeËenja boli s meunarodnim sudjelovanjemHLZ, HD za lijeËenje boliOsijek, 07.-09.10.2010.Gordana ÆivkoviÊ, „Generalturist" PJ Osijek, tel.: 031/211-500,mob.: 099/6994-646Tajniπtvo kongresa: Ivan Radoπ, dr.med., tel.: 031/511-532, fax.: 031/512-237e-mail: rados.ivan@kbo.hrDobrila Beljakov, tel.: 031/511-502Redovna kotizacija za specijaliste 1.500,00kn do 01.08.2010., nakon toga2.000,00knZa specijalizante 1.000,00kn do 01.08.2010., nakon toga 1.500,00knKotizacija za pratnju 740,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

96

5. kongres hrvatskih pulmologaHrvatsko pulmoloπko druπtvo, HLZ-aDubrovnik, 07.-10.10.2010.Dr. Hrvoje PuretiÊ, tel.: 01/2385-330, dr. Neven MiculiniÊ, tel.: 01/2385-242do 17.09.2010. - 1.600,00kn, nakon 17.09.2010. - 1.900,00kn, sponzorskoosoblje - 1.600,00kn, umirovljenici i osobe u pratnji - 600,00kn

VIII hrvatski kongres plastiËne kirurgije s meunarodnimsudjelovanjemOB Dubrovnik, Kirurπki odjel, HD za plastiËnu, rekonstrukcijsku i estetskukirurgijuDubrovnik, 08.-10.10.2010.Doc.dr.sc. Marko Margaritoni, dr. Robert Selmani, tel.: 020/431-760, fax.:020/431-7601.800,00kn, specijalizanti 1.400,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, 11.-15.10.2010.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, dr. Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 13.10.2010.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, mob.: 091/4696-167, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar. hr

2. hrvatski kongres preventivne medicine i unapreenja zdravljas meunarodnim sudjelovanjemHD za javno zdravstvo HLZ-a, HZJZ, ZJZ „Dr. Andrija ©tampar", Æup. Zavodiza javno zdravstvo, ©NZ „Andrija ©tampar" MEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 13.-16.10.2010.Studio HRG, tel.: 01/6110-449, 6183-140, fax.: 01/6110-452, e-mail:kongres@studiohrg.hr, www.preventive-medicine2010.comrana kotizacija 275EUR + bankovni troπkovi, kasna kotizacija 350EUR +bankovni troπkovi, specijalizanti 150 EUR + bankovni troπkovi, studenti,umirovljenici - osloboeni

1. Adriatic FESS teËaj: moguÊnosti 3D navigacije (nakadaverima)KBC ZagrebZagreb, 14.-15.10.2010.Marcel MarjanoviÊ Kavanagh, mob.: 095/8147-633400,00kn

10. hrvatski kongres endoskopske kirurgije s meunarodnimsudjelovanjemHLZ, HD za endoskopsku kirurgijuSplit, 17.-20.11.2010.Zdravko Perko, tel.: 021/556-226, www.hdek.com.hr2.000,00kn

Neuroradioloπka dijagnostika hitnih stanja u djeceHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 18.10.2010.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243,fax.: 021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

Novosti i perspektive u vertebrologijiHrvatsko vertebroloπko druπtvo HLZ-a, KB „Sestre milosrdnice", Klinika zareumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i Klinika za neurologijuZagreb, 19.10.2010.Marijana Bregni, tel.: 01/3787-248, e-mail: mbregni@kbsm.hr250,00kn, za Ëlanove Hrv. vertebroloπkog druπtva, bez kotizacije

DijabetiËko stopaloHrvatska udruga za raneSveti Martin na Muri, 19.-22.10.2010.Dunja Hudoletnjak, tel.: 01/3712-169, e-mail: dhudolet@kbsd.hr, www.huzr.hr

42nd Danube Symposium for Nuerological Sciences andContinuing EducationDanube Neurological Society for continuing educationZagreb, 20.-23.10.2010.Bernarda NikiÊ, tel.: 01/3787-740

Peti kongres HD za neurovaskularne poremeÊaje HLZ-a i HDza prevenciju moædanog udaraHD za neurovaskularne poremeÊaje HLZ-a i HD za prevenciju moædanogudaraZagreb, 20.-23.10.2010.Bernarda NikiÊ, tel.: 01/3787-740400,00kn

P.A.I.N. Internacionalni teËaj lijeËenja boli - baziËni teËajKatedra za anesteziologiju i reanimatologiju MEF SveuËiliπta u Zagrebu, HDza lijeËenje boli HLZ-a, Grunenthal d.o.o.Osijek, 23.10.2010.Gabrijela ©elendiÊ, tel.: 01/3764-111, e-mail: hrinfo@grunenthal.com

P.A.I.N. Internacionalni teËaj lijeËenja boli - Glavobolje-neuropatska bolKatedra za anesteziologiju i reanimatologiju MEF SveuËiliπta u Zagrebu, HDza lijeËenje boli HLZ-a, Grunenthal d.o.o.Osijek, 23.10.2010.Gabrijela ©elendiÊ, tel.: 01/3764-111, e-mail: hrinfo@grunenthal.com

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, 25.-29.10.2010.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, dr. Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

173. Gerontoloπka tribinaCZG ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 26.10.2010.Marica LukiÊ, dipl.med.techn, tel.: 01/4696-164

STUDENI

Provedba mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije premazahtjevima HACCP sustava„KoruniÊ" d.o.o. ZagrebZagreb, sredinom studenog 2010.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

Disocijativni poremeÊaj kao mehanizam obrane kodtraumatiziranog adolescentaPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ KukuljeviÊeva 11Zagreb, 02.11.2010.Prim.dr.sc. Enes KuπmiÊ, dr.med., tel.: 01/4862-50060,00kn

XXIII. Europski teËaj naprednog odræavanja æivota djece inovoroenËadiHLZ, HD za reanimatologijuSinj, 05.-07.11.2010.Dr. Hrvoje Kniewald, tel.: 01/2367-5861.900,00kn

kalendar struËnog usavrπavanja

97

Aktualna javnozdravstvena istraæivanja o izloæenostielektromagnetskom zraËenjuHAZU - Razred za medicinske znanostiZagreb, 19.11.2010.Dr. Jelena Macan, tel.: 01/4673-188 (176)

Ultrazvuk dojkeHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, 19.11. - 28.01.2011.Ingrid BegiÊ, tel.: 01/2343-1549.500,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, 22.-26.11.2010.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, dr. Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

39. simpozij Hrvatskog druπtva za djeËju neurologijuKB „Sestre milosrdnice", Odsjek za djeËju neurologiju Klinike za pedijatrijui HD za djeËju neurologijuZagreb, 26.11.2010.Doc.dr.sc. Ljerka CvitanoviÊ ©ojat, e-mail: ljerka-cvitanovic.sojat@zg.t-com.hr;dr.sc. Romana Gjergja Juraπki e-mail: romana.gjergja@zg.t-com.hr300,00kn

PROSINACXXIV. Europski teËaj naprednog odræavanja æivota djece i novoroenËadiHLZ, HD za reanimatologijuZagreb, 03.-05.12.2010.Dr. Hrvoje Kniewald, tel.: 01/2367-5861.900,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog UZVKlinika za traumatologiju Zagreb, RTG odjelZagreb, 06.-10.12.2010.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 08.12.2010.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, mob.: 091/4696-167,fax.: 01/4678-013; e-mail: marcel.leppee@stampar. hr

Advanced Paediatric Life supportKBC Split, Jedinica intenzivnog lijeËenja djece i Advanced Life SupportGroup, ManchesterZagreb, 05.-07.11.2010.Doc.dr.sc. Julije MeπtroviÊ, mob.: 098/432-5902.700,00kn

Merck Akademija 2010Merck d.o.o.Zagreb, 06.11.2010.Dr. Jadranka JanËiÊ BabiÊ, tel.: 01/4864-127, mob.: 099/3117-082

2nd International Neurosonology Training Course of theEuropean Society of Neurosonology and CerebralHemodynamicsEuropean Society of Neurosonology and Cerebral HemodynamicsDubrovnik, 08.-11.11.2010.Bernarda NikiÊ, tel.: 01/3787-740

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, 08.-12.11.2010.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, dr. Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

Hiperaktivno dijete - nova saznanjaPsihijatrijska bolnica za djecu i mladeæ KukuljeviÊeva 11Zagreb, 09.11.2010.Prim.dr.sc. Enes KuπmiÊ, dr.med., tel.: 01/4862-50060,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 10.11.2010.Dr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, mob.: 091/4696-167, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar. hr

Napredni teËaj minimalno invazivne tehnike kirurπkog lijeËenjaingvinalne hernije (TAPP i TEP)Aesculap akademija d.o.o.Zagreb, 11.-12.11.2010.Sonja ©ikiÊ, tel.: 01/7789-462, mob.: 091/2356-748Specijalizanti 3.000,00kn, specijalisti 3.800,00kn

HDIR-1 - Prva konferencija s meunarodnim sudjelovanjem -Od baziËnih istraæivanja do klinikeHD za istraæivanje raka (HDIR)Zagreb, 11.11.2010.Sonja Levant, tel.: 01/4561-110100,00/50,00kn

1. hrvatski simpozij o raku jajnikaHGOD (Hrvatsko ginekoloπko onkoloπko druπtvo) HLZ-aZagreb, 12.11.2010.Dr. Ingrid Marton, mob.: 098/277-066, 091/3712-2550,e-mail: ingrid.marton@zg.t-com.hr400,00kn specijalisti koji nisu Ëlanovi druπtva, 300,00kn Ëlanovi druπtva,200,00kn specijalizanti

Mamografski probir raka dojke u æupaniji Splitsko-dalmatinskojHLZ, HD radiologa, Sekcija za radiologiju SplitSplit, 15.11.2010.Prof.dr.sc. Stipan JankoviÊ, mr.sc. Ivan ©imundiÊ, tel.: 021/556-243, fax.:021/556-592, e-mail: stipan.jankovic@st.htnet.hr

174. Gerontoloπka tribinaCZG ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Zagreb, 16.11.2010.Marica LukiÊ, dipl.med.techn, tel.: 01/4696-164

kalendar struËnog usavrπavanja

98

FOTO

BORKA CAFU

K