tematska sjednica gradske skupštine grada zagreba na...
TRANSCRIPT
Tematska sjednica Gradske Skupštine Grada
Zagreba na temu:
Sustav gospodarenja otpadom sukladno
Uredbi o gospodarenju komunalnim
otpadom u Republici Hrvatskoj
2
Gospodarenje otpadom sukladno Uredbi o gospodarenju
komunalnim otpadom na području grada Zagreba
Grad Zagreb je na temelju članka 28. stavka 1. Zakona o održivom gospodarenju otpadom
(Narodne novine 94/13 i 73/17) ( dalje u tekstu: Zakon) obavezan osigurati sljedeće:
1. javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog
otpada,
2. odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog
(glomaznog) komunalnog otpada,
3. sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog
otpada,
4. provedbu Plana,
5. donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, odnosno
Grada Zagreba,
6. provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i
7. mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.
Nadalje, Zakonom koji je donesen 22. srpnja 2013. godine propisano je donošenje uredbe od
strane Vlade, kojom će se između ostaloga propisati način gospodarenja komunalnim otpadom u
vezi obveza propisanih člankom 28. i 29. Zakona, granične količine miješanog komunalnog
otpada za određena razdoblja i način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine
miješanog komunalnog otpada. Također, zakon propisuje da će uredba urediti i sljedeće: način i
uvjete obračuna i strukturu cijene javne usluge, način i uvjete dostave podataka, sadržaj zahtjeva
za pribavljanje suglasnosti na cjenik, način izdavanja suglasnosti na cjenik, način i uvjete
određivanja i obračuna namjenske naknade te način izrade izvješća o radu davatelja usluge,
uvjete prostornog razmještaja reciklažnih dvorišta u svrhu ispunjavanja kriterija pristupačnog
korištenja reciklažnog dvorišta, način rada mobilne jedinice, način provedbe obveza osobe koja
upravlja reciklažnim dvorištem, način izvješćivanja i obračuna opravdanih troškova održavanja
i rada reciklažnog dvorišta i mobilne jedinice.
Obzirom na zakonsku obvezu Grada Zagreba te da nije bila donesena uredba od strane Vlade u
zakonom propisanom roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona, moramo
napomenuti da je Gradska skupština Grada Zagreba dana 3. srpnja 2014. godine na prijedlog
gradonačelnika Grada Zagreba, a na temelju članka 28. stavka 1. i 2. Zakona donijela Odluku o
javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog komunalnog otpada i
odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog
(glomaznog) komunalnog otpada u Gradu Zagrebu (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/2014,
25/15, 3/16,21/16 - presuda Visokog upravnog suda RH, 23/16 – pročišćeni tekst)(dalje u tekstu:
Odluka). Odlukom se utvrđuju kriteriji i način prikupljanja miješanog komunalnog otpada,
biorazgradivog komunalnog otpada i odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla,
plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada u Gradu Zagrebu te između
ostaloga kako je propisano Zakonom sadrži uvodne odredbe, obveze davatelja usluge, obveze
korisnika usluge, način prikupljanja komunalnog otpada i odvojeno prikupljanje otpadnog
papira, metala, stakla, plastike, drva, tekstila, krupnog (glomaznog) komunalnog otpada te
problematičnog otpada, skupine korisnika usluge, način plaćanja naknade, nadzor, novčane
kazne i prijelazne i završne odredbe.
3
Vlada Republike Hrvatske, 25. svibnja 2017. godine donosi Uredbu o gospodarenju komunalnim
otpadom (Narodne novine 50/17)(dalje u tekstu: Uredba) koja prijelaznim i završnim odredbama
iste stupa na snagu 1. studenoga 2017. godine. Člankom 179. stavkom 5. prijelaznih i završnih
odredbi Zakona, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti Odluku iz članka 30. stavka 7.
Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu uredbe.
Člankom 30. stavkom 7. Zakona propisano je da predstavničko tijelo jedinice lokalne
samouprave donosi odluku o načinu pružanja javnih usluga prikupljanja miješanog komunalnog
otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada
na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog
otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada koja sadrži sljedeće:
1. kriterij obračuna količine otpada,
2. standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada,
3. najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima,
4. obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu,
5. područje pružanja javne usluge iz stavka 1. ovoga članka.
6. odredbe propisane uredbom iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona.
7. opće uvjete ugovora s korisnicima.
Člankom 4. stavkom 1. Uredbe propisano je da osim odredbi propisanih člankom 30. stavkom 7.
Zakona, Odluka mora sadržavati i sljedeće:
1. popis adresa reciklažnih dvorišta i naselja na području jedinice lokalne samouprave za
koje je uspostavljeno reciklažno dvorište kad je Zakonom propisana obveza uspostave
reciklažnog dvorišta,
2. odredbe o načinu provedbe javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom,
3. odredbe o provedbi Ugovora koje se primjenjuju u slučaju nastupanja posebnih
okolnosti (elementarna nepogoda, katastrofa i sl.),
4. odredbe o načinu podnošenja prigovora i postupanju po prigovoru građana na neugodu
uzrokovanu sustavom sakupljanja komunalnog otpada,
5. odredbe o uvjetima za pojedinačno korištenje javne usluge,
6. odredbe o prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge za pojedinog korisnika usluge,
7. odredbe o cijeni obvezne minimalne javne usluge,
8. način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge
kućanstva i koriste zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima,
9. način određivanja udjela korisnika javne usluge u slučaju kad su korisnici javne usluge
kućanstva i pravne osobe ili fizičke osobe – obrtnici i koriste zajednički spremnik, a nije
postignut sporazum o njihovim udjelima,
10. odredbe o ugovornoj kazni.
Stavkom 2. istog članka propisano da Odluka može sadržavati:
1. kriterij za određivanje korisnika usluge u čije ime jedinica lokalne samouprave
4
preuzima obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu
2. odredbe o korištenju javne površine za prikupljanje otpada
3. odredbe o korištenju površina kojima upravlja jedinica lokalne samouprave za potrebe
kompostiranja biootpada koje može obavljati korisnik usluge
4. odredbe o količini krupnog (glomaznog) otpada (u daljnjem tekstu: glomazni otpad)
koji se preuzima u okviru javne usluge
5. način obračuna naknade za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom.
Kako je ranije spomenuto tek po donošenju Uredbe i stupanjem na snagu iste Grad Zagreb
stvoreni su uvjeti za izradu nove Odluke o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog i
biorazgradivog komunalnog otpada koja će pored gore navedenog sadržaja sadržavati i odredbe
propisane uredbom sukladno članku 30. stavku 7. točke 6. Zakona.
Na izradi gore navedene Odluke uključeni su sukladno nadležnostima Gradski ured za
energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj, Zagrebački holding d.o.o.- Podružnica Čistoća i ostali
sudionici gradske uprave Grada Zagreba.
Prema odredbama Zakona Grad Zagreb treba donijeti Plan gospodarenja otpadom jedinice
lokalne samouprave koji, između ostalog, mora biti usklađen s Planom gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske.
Vlada Republike Hrvatske na svojoj 15. sjednici održanoj dana 05. siječnja 2017. godine donijela
je Odluku o donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-
2022. kojom su se stekli uvjeti da se pokrene postupak izrade Plana gospodarenja otpadom Grada
Zagreba. Po donošenju navedene Odluke Vlade, Grad Zagreb je pokrenuo sve potrebne
aktivnosti. Odmah je pokrenut postupak javne nabave za izradu Plana gospodarenja otpadom
Grada Zagreba i do sada je isporučeno nekoliko verzija radnog dokumenta. Nakon toga i to 25.
svibnja 2017., kada Vlada Republike Hrvatske donosi Uredbu, donosi i Odluku o implementaciji
Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine. Odlukom o
implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022.
godine u bitnome se mijenja koncept sustava gospodarenja otpadom vezano za aktivnost
izgradnje centara za gospodarenje otpadom kojom su nositelji te aktivnosti navedeni Grad Zagreb
u suradnji sa Zagrebačkom županijom, odnosno priprema projekta CGO Zagreb za obradu ne
više od 180.000 t miješanog komunalnog otpada godišnje i postrojenje mora biti projektirano na
način da se koriste najsuvremenije tehnologije, koje će se u budućnosti prilagoditi obradi
odvojeno sakupljenih frakcija otpada, uključujući i biorazgradivi otpad, kako bi se povećala stopa
recikliranja i biološke obrade komunalnog otpada.
Mjere koje će Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba sadržavati su zakonom propisane i to:
mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada, uključujući
izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada, opće mjere za gospodarenje
otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada, mjere prikupljanja miješanog
komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i mjere odvojenog prikupljanja
otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Također,
kako je propisano, sadržavati će analizu te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na
području Grada Zagreba, uključujući ostvarivanje ciljeva, podatke o vrstama i količinama
proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada, odlaganju komunalnog i biorazgradivog
otpada te ostvarivanju ciljeva, podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za
5
gospodarenje otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih
otpadom, podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju, popis projekata važnih
za provedbu odredbi Plana, organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za
provedbu mjera gospodarenja otpadom te rokove i nositelje izvršenja Plana.
Paralelno su se provodile aktivnosti vezano za potrebu provedbe Strateške procjene utjecaja na
okoliš Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba. Člankom 63. Zakona o zaštiti okoliša
(Narodne novine 80/13, 153/13 i 78/15), je propisano da se strateška procjena obavezno provodi
za strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune koji se donose
na državnoj, područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini za velike gradove, iz područja:
poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih
komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i
vodnoga gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš.
Radi procjene vjerojatno značajnog utjecaja Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba na
okoliš i ekološku mrežu u skladu s odredbama Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o zaštiti prirode
(Narodne novine 80/13), Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na
okoliš (Narodne novine 3/17) i Uredbe o informiranju javnosti i zainteresirane javnosti u
pitanjima zaštite okoliša (Narodne novine 64/08), obavljeni su slijedeći poslovi i aktivnosti:
Sukladno članku 66. Zakona o zaštiti okoliša, pribavljeno je mišljenje Ministarstva zaštite okoliša
i energetike o provedbi postupka strateške procjene utjecaja Plana gospodarenja otpadom Grada
Zagreba na okoliš KLASA 351-03/17-04/700, URBROJ: 517-06-2-1-2-17-2 od 26. travnja 2017.
godine.
Na temelju članka 48. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13) nadležnom je
Ministarstvu zaštite okoliša i energetike podnesen zahtjev o prethodnoj ocjeni prihvatljivosti
Plana gospodarenja otpadom za ekološku mrežu. U provedenom postupku Ministarstvo je izdalo
Rješenje o obvezi provedbe glavne ocjene prihvatljivosti predmetnog Plana za ekološku mrežu
KLASA: UP/I 612-07/17-71/283, URBROJ: 517-07-2-1-1-17-2 od 12. lipnja 2017. godine.
Također, u travnju 2017. godine, pokrenut je i postupak javne nabave radi odabira ovlaštenika
za izradu Strateške studije o utjecaju Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba na okoliš.
Isto tako, ponovno napominjemo da su zbog donošenja Odluke o implementaciji Plana
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine, nastupile promjene
koje su izravno utjecale na izradu Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu i strateške
studije te je iz navedenih razloga Ugovor o izradi strateške studije o utjecaju Plana gospodarenja
otpadom Grada Zagreba na okoliš sklopljen 5. rujna 2017. godine s ovlaštenim izrađivačem.
Nakon što su se stekli svi potrebni preduvjeti, gradonačelnik Grada Zagreba je 24. kolovoza
2017. godine donio Zaključak o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Plana
gospodarenja otpadom Grada Zagreba KLASA: 351-03/17 -05/3, URBROJ: 251-03-02-17-2.
U postupku određivanja sadržaja strateške studije, 29. kolovoza 2017., objavljena je Informacija
o provedbi postupka određivanja sadržaja strateške studije o utjecaju PGO GZ na okoliš kojom
se poziva javnost da dostavi svoje primjedbe, prijedloge i komentare vezane uz sadržaj strateške
studije. Istovremeno, nadležnim tijelima i osobama te vijećima gradskih četvrti, ukupno na 48
6
adresa, upućen je zahtjev za očitovanjem o sadržaju strateške studije i razini obuhvata podataka
za koje smatraju da se moraju obraditi u strateškoj studiji, a vezani su isključivo na njihov
djelokrug rada i temelje se na posebnim propisima.
U svrhu usuglašavanja mišljenja o sadržaju strateške studije i utvrđivanja konačnog sadržaja
održane su konzultacije o sadržaju strateške studije te je 6. listopada 2017. gradonačelnik Grada
Zagreba donio Zaključak o sadržaju strateške studije o utjecaju Plana gospodarenja otpadom
Grada Zagreba na okoliš KLASA:351-03/17-05/5, URBROJ: 251-03-02-17-2.
U propisanom roku od 8 dana donesen je i Zaključak o imenovanju Povjerenstva za stratešku
procjenu utjecaja Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba na okoliš KLASA 351-03/17-
05/6, URBROJ: 251-03-02-17-2.
Od 5. rujna 2017. kontinuirano se održavaju radni sastanci s predstavnicima ovlaštenika
zaduženim za izradu strateške studije i predstavnicima izrađivača Plana gospodarenja otpadom
Grada Zagreba, a sve u svrhu izrade strateške studije o utjecaju Plana na okoliš i ekološku mrežu.
Važno je za napomenuti da do danas nisu donesene izmjene i dopune Prostornog plana Grada
Zagreba te da je na nastavku sjednice dana 30. listopada 2017. godine Gradska skupština Grada
Zagreba donijela Zaključak o sklapanju Sporazuma o suradnji na pripremi projekta „Centar za
gospodarenje otpadom Zagreb” što u bitnome ima utjecaj na daljnje aktivnosti, ali i vremenski
rok donošenja planskog dokumenta.
Što se tiče članka 24. Uredbe i obveza, istim je propisana poticajna naknada za smanjenje količine
miješanog komunalnog otpada.
Prema odredbama članka 29. Zakona poticajna naknada za smanjenje količine miješanog
komunalnog otpada je mjera kojom se potiče jedinica lokalne samouprave da, u okviru svojih
ovlasti, provede mjere radi smanjenja količine miješanog komunalnog otpada koji nastaje na
području te jedinice lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave je obveznik plaćanja
naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada. Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost (dalje u tekstu: Fond) po službenoj dužnosti donosi rješenje o obvezi
plaćanja naknade. Naknada se uplaćuje u korist Fonda radi sufinanciranja odvojenog sakupljanja
otpada. Osnovica za obračun te naknade je masa prikupljenog miješanog komunalnog otpada
koja je iznad propisane granične količine miješanog komunalnog otpada. Granična količina
prikupljenog miješanog komunalnog otpada je dozvoljena količina miješanog komunalnog
otpada po ekvivalentu stanovniku u određenom razdoblju utvrđena Uredbom. Uredbom je
propisan način obračuna poticajne naknade, iznos jedinične naknade za smanjenje količine
miješanog komunalnog otpada te granična količina miješanog komunalnog otpada jedinice
lokalne samouprave. Prekoračena količina miješanog komunalnog otpada je razlika mase
sakupljenog miješanog komunalnog otpada na području jedinice lokalne samouprave i granične
količine miješanog komunalnog otpada. Granična količina miješanog komunalnog otpada
jedinice lokalne samouprave za 2017. godinu iznosi 80% od ukupno proizvedene količine
miješanog komunalnog otpada u 2015. godini nastalog na području te jedinice lokalne
samouprave. Iznos jedinične naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada za
2017. godinu iznosi 100,00 kuna po toni. Iznos poticajne naknade za smanjenje količine
miješanog komunalnog otpada je rezultat umnoška jedinične naknade za smanjenje količine
miješanog komunalnog otpada, izražena u kunama i masa prikupljenog miješanog komunalnog
7
otpada koja prekoračuje dopuštenu količinu određenu graničnom količinom miješanog
komunalnog otpada u kalendarskoj godini, izražena u tonama. Hrvatska agencija za okoliš i
prirodu (dalje u tekstu: Agencija) izrađuje za kalendarsku godinu izvješće o prekoračenoj količini
miješanog komunalnog otpada u odnosu na graničnu količinu miješanog komunalnog otpada za
jedinice lokalne samouprave, koje dostavlja Fondu do 30. studenoga tekuće godine za prethodnu
godinu i objavljuje na svojim mrežnim stranicama. Proizvedena količina miješanog komunalnog
otpada u 2015. godini je objavljena u dokumentu „Podaci o proizvedenim količinama miješanog
komunalnog otpada po jedinicama lokalne samouprave za 2015. godinu“ na mrežnim stranicama
Agencije. Granične količine miješanog komunalnog otpada se mogu poštivati:
1. Smanjenjem udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu,
poglavito biootpada, obzirom da je isti još uvijek najveći dio miješanog
komunalnog otpada koji se odlaže.
2. Povećanjem kompostiranja otpada koji udovoljava uvjetima za kompostiranje u
kompostanama, kao i na mjestu nastanka u komposterima.
3. Razvrstavanjem otpada na mjestu nastanka, kako bi se izdvojio sav reciklabilni
otpad iz miješanog komunalnog otpada u svrhu oporabe reciklabilnog otpada, a
time i smanjila proizvedena količina miješanog komunalnog otpada.
8
Postojeće stanje sustava gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu rezultat je njegova
višegodišnjeg i postupnog razvoja od kraja 70-ih godina.
U svrhu uspostave cjelovitog sustava gospoodarenja otpadom na području grada zagreba
djeluju sljedeći akteri:
Zagrebački holding d.o.o. (putem podružnica Čistoća, Zrinjevac, ZGOS, Zagrebačke
ceste)
Zagrebački centar za gospodarenje otpadom
Infrastruktura za gospodrenje otpadom
VOZILA I SPREMNICI
Zbog nove Uredbe za gospodarenjem komunalnog otpada koja je stupila na snagu, kao i zbog
potrebe zamjene dijela starih vozila novim vozilima, Podružnica Čistoća je počela nabavku
novih vozila, kao i planiranje nabavke novih vozila za sljedeće 2-3 godine (vozila koja
sudjeluju u pražnjenju spremnika, kao i u programu čišćenja i pranja grada).
Tablica 1. Plan nabave vozila
Naziv stavke
2016.
broj
komada
Ukupna
vrijednost
stavke (kn)
2017.
broj
komada
Ukupna
vrijednost
stavke (kn)
2018.
broj
komada
Ukupna
vrijednost
stavke (kn)
Traktori i priključna
oprema 8 1.600.000 0
Radni strojevi za
zemljane radove i
oprema
3 1.500.000 2 1.800.000 2 2.400.000
Dostavna i teretna
vozila 34 32.113.881 18 17.726.000 18 18.900.000
Vozila za sakupljanje
otpada 38 29.699.600 29 25.200.000 45 43.420.000
Vozila za čišćenje
cesta 7 8.200.000 10 10.600.000
Prikolica za prijevoz
rolo kontejnera i
mobilnih reciklažnih
dvorišta
0 2 476.600 1 250.000
Kontrolna/osobna
vozila 0 0 0
Dostavno vozilo 1 150.000 4 600.000 4 800.000
Ugradnja cisterne na
rabljene šasije
kamiona
3 420.000 0
Stroj za unutarnje
čišćenje betonskih
podloga
0 1 300.000 1 300.000
Viličar nosivosti 3t 1 240.000
UKUPNO 83 71.663.481 67 48.122.600 82 76.910.000
9
ZAMJENA STARIH VOZILA
Podružnica Čistoća trenutno raspolaže sa sljedećim voznim parkom koji se koristi za pražnjenje
spremnika:
Tablica 2.
Namjena vozila Broj vozila Prosječna starost
vozila (godina)
GRUPA VOZILA - AUTOPODIZAČ: 16 16,3
GRUPA VOZILA - CESTAR (veliki+mali+mini): 38 15
GRUPA VOZILA - KIPER S DIZALICOM: 19 18,8
GRUPA VOZILA - OSOBNO: 23 16,1
GRUPA VOZILA - PERAČ POSUDA: 4 9,3
GRUPA VOZILA - PRIJEVOZ POSUDA: 2 16
GRUPA VOZILA - PRIKOLICA: 4 14
GRUPA VOZILA - ROLLKIPER: 4 12,2
a) GRUPA VOZILA - SMEĆAR 8 m3 + 10 m3: 30 10,2
b) GRUPA VOZILA - SMEĆAR 16 m3: 85 13,8
c) GRUPA VOZILA - SMEĆAR 20 m3 + 23 m3: 3 13
GRUPA VOZILA - RADNI STROJ: 7 6,7
Osim navedenih vozila Podružnica Čistoća posjeduje i vozila koja sudjeluju u programu čišćenja
i pranja grada Zagreba.
Prosječna starost vozila koja sudjeluju u programima pražnjenja spremnika je 13,45 godina, te je
veliki dio vozila pri kraju svog radnog vijeka.
SPREMNICI
SPREMNICI - TRENUTNI BROJ
Podružnica čistoće je podijelila građanima sljedeći broj spremnika (80 l, 120 l, 240 l, 1100 l, te
velike spremnike 600 l, 1,0 -1,5 m³, 1,5-3 m³, +3 m³, 2-4 m³ )
Tablica 3: broj spremnika za prikupljanje miješanog komunalnog otpada
MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD
Volumen spremnika Broj komada
80 l 8.735
120 l 80.356
240 l 26.526
1100 l 14.176
UKUPNO 129.793
10
Tablica 4: broj spremnika za prikupljanje papira
PAPIR
SPREMNICI
1,5-3m³ NADSTREŠNICE
KONT.
1100 lit.
POSUDE
80-120-240 lit.
KOM KOM KOM KOM
1.919 33 448 64.310
UKUPNO: 66.710
Tablica 5: broj spremnika za prikupljanje plastke
PLASTIKA
PLASTIKA 2.5 + 3m³ KONT. 1100 lit. POSUDE 120-
240 lit.
KOŠARE 600
lit.
KOM KOM KOM KOM
332 1.372 710 244
UKUPNO: 2.658
Tablica 6: broj spremnika za prikupljanje stakla
STAKLO
SPREMNICI 2-4m³ KONT. 1100 lit.+ POSUDE
240 lit.
KOM KOM
1.595 618
UKUPNO: 2.213
Tablica 7: broj spremnika za prikupljanje tekstila
TEKSTIL
TEKSTIL
1,0-1,5 m³ TEKSTIL
1100 lit.
TEKSTIL 240
lit.
KOM KOM KOM
328 15 0
UKUPNO: 343
Tablica 8: broj spremnika za prikupljanje biootpada
BIO OTPAD
KONT. 1100 lit.
POSUDE
120-240 lit.
KOM KOM
154 1.865
UKUPNO: 2.019
11
Tablica 9: Sukladno Uredbi potreban je sljedeći broj posuda/spremnika.
SIMULACIJA OPERATIVNIH KAPACITETA ZA PRILAGOĐAVANJE UREDBE
VRSTA OTPADA UKUPNO
POSUDA
INSTALIRANO
NA TERENU
BROJ
POTREBNIH
POSUDA
BROJ
POTREBNIH
SPREMNIKA
MIJEŠANI KOMUNALNI
OTPAD 124.321 116.394 7.927 /
OTPADNI PAPIR I KARTON 120.000 64.000 56.000 5.000
BIOOTPAD 120.000 1.863 118.137 5.000
RECIKLABILNI OTPAD
(ZVONA - STAKLO,
PLASTIKA,PAPIR)
9.000 3.833 / 5.167
UKUPNO 182.064 15.167
PLAN NABAVE NOVIH SPREMNIKA
Zbog nove Uredbe za gospodarenjem komunalnog otpada koja je stupila na snagu plan nabavke
spremnika (za miješani komunalni otpad, za papir, te za bio otpad) je sljedeći:
Tablica 10:
POSUDE 2017. 2018.
Posude 80 l za kom. otpad 66.000
Posude 120 l za kom.otpad 11.000
Posude 240 l za kom.otpad 8.000
Posude 120 l papir 104.000
Posude 240 l za papir 10.000
Posude 120 l za bio otpad 1.200 90.000
Posude 240 l za bio otpad 700 30.000
Posude 240 l za PET 500
Posude 120 l za PET 200
Posude 240 l za staklo 400
Posude 120 l za staklo 200
UKUPNO 202.200 120.000
12
Tablica 11:
SPREMNICI ZA SAKUPLJANJE
OTPADA 2017. 2018.
Kontejner od 1100 l plast. za kom. otp. 1.045
Kontejner od 1100 l plast.za kom.otp.s
pedalom 250
Kontejner od 1100 l pocinč. za kom. otp. 500
Kontejner od 1100 l pocinč. za kom. otp. s
pedalom 50
Kontejner od 1100 l za bio otpad 5.000
Sanduci od 5 m3, otvoreni 10
Sanduci od 5,5 m3, poluzatvoreni 10
Sanduci od 7 m3, otvoreni 3
Sanduci od 7 m3, zatvoreni 17
Sanduci od 10 m3, otvoreni 10
Sanduci od 10 m3, zatvoreni 50
Press kontejner od 5 m3 7
Press kontejner od 10 m3 3
Rollo sanduk 28 m3, zatvoreni 7
Sanduci 10 m3 zatvoreni sa dvostrukim
vratima
UKUPNO 1.962 5.000
Tablica 12:
SPREMNICI ZA ODVOJENO
PRIKUPLJANJE OTPADA 2017. 2018.
Kontejner 1100 l plastični - za papir 5.004
Spremnik za papir od 1,5 m3 40
Spremnik za papir od 2 m3 70
Spremnik za papir od 3m3 1631
Spremnik za staklo od 1,5 m3 40
Spremnik za staklo od 2 m3 70
Spremnik za staklo od 3 m3 1.731
Spremnik za plastiku od 1,5 m3 40
Spremnik za plastiku od 2 m3 70
Spremnik za plastiku od 3 m3 1071
Košara za plastiku od 0,6 m3 100
Spremnik za tekstil od 0,8 do 1,5 m3 1371
UKUPNO 11.238 0
13
INFORMATIČKI SUSTAV
REGISTAR
KORISNICIOBJEKTI
JUP
OBRAČUN USLUGEFAKTURIRANJE KORISNICIMA
- kućanstva- fizičke osobe - obrtnici
RECIKLAŽNA DVORIŠTA
EVIDENCIJAKorisniciObjektiUsluge
Dokazi o izvršenju uslugeDokumenti
(Internii dio ZGH)
GLOMAZNI OTPAD
WEB PORTALEVIDENCIJA
o preuzetom komunalnom otpadu
(Javni dioza korisnike usluge)
CENTRIX 2
DOKUMENTIIzjava, Ugovor, Obavijest
SUSTAV OČITANJA PRAŽNJENJA SPREMNIKA
NA VOZILIMA
BILLING
OBRAČUN USLUGEFAKTURIRANJE PRAVNIM
OSOBAMA
MATIČNI PODACI
PRAVNE OSOBEOBJEKTI
OPERATIVNI PODACI
PROGRAMI ODVOZALOKACIJE SPREMNIKASPREMNICI ZA OTPAD
REKLAMACIJE
ČISTOĆACALL CENTAR ČISTOĆAKONTAKT CENTAR ZGHPOZIVNI CENTAR ZGH
Prigovori i reklamacije
Da bi uspostava Sustava gospodarenja komunalnim otpadom bila uspješna, potrebno je provesti
niz aktivnosti u pripremi tranzicije iz postojećeg informacijskog sustava u novi sustav.
Prije svega to se odnosi na slijedeće aktivnosti:
a) Osiguranje potrebnih resursa za provođenje projekta Implementacije Uredbe i
informatičkog projekta Evidencija
Odluka o tehnologiji elektronske evidencije pražnjenja spremnika za otpad
Nabava Sustava evidencije pražnjenja na komunalnim vozilima
označavanje spremnika
naljepnice - oznake prema Uredbi
RFID oznake
o transponderi / naljepnice
alat za postavljanje transpondera
prateća oprema i sredstva za postavljanje oznaka
b) Konsolidacija baza podataka
Konsolidacija stranaka – poslovnih subjekata
Konsolidacija lokacija
adresa objekata svih korisnika
adresa lokacija spremnika
Konsolidacija pripadajućih spremnika
jedinstvenih oznaka spremnika
pripadnosti spremnika pojedinim korisnicima (kod zajedničkih lokacija
spremnika)
14
c) Informatički sustav pružit će podršku prilikom evidencija ugovornih kazni koje se
obračunavaju prema korisnicima usluga u slučajevima kada se npr. odloži otpad u
spremnik koji nije namijenjen toj vrsti otpada (biootpad u spremnik za miješani
komunalni otpad), ukoliko je otpad odložen pored spremnika, kada se korisnici ne
pridržavaju vremena iznošenja komunalnog otpada i sl.
15
Tablica 13: Predviđene aktivnosti
FAZA AKTIVNOST OPIS AKTIVNOSTI
1. PRIPREMA
1.1. Odluka o formiranju krovnog Radnog tima
za provedbu projekta i vezanih Radnih timova za
provedbu podprojekata
1.2. Odluka 1.2.1 Pripremne radnje za donošenje Odluke
1.3. Cjenik 1.3.1. Pripremne radnje za donošenje Cjenika
1.4. Opći uvjeti poslovanja 1.4.1. Pripremne radnje za donošenje Općih uvjeta
1.5. Izrada programa diseminacije projektnih
aktivnosti 1.5.1. Izraditi program diseminacijskih aktivnosti po fazama provedbe projekta
1.6. Označavanje postojećih spremnika na terenu
sa jedinstvenom Oznakom
1.6.1. Označavanje spremnika na terenu sa jedinstvenom Oznakom i povezivanje
tako označenih spremnika sa krajnjim korisnicima javne usluge
1.7. Dokazi o izvršenoj javnoj usluzi
1.7.1. Donošenje odluke o tipu sustava elektronske evidencije broja pražnjenja:
· Sustav elektronske evidencije pražnjenja spremnika ugrađen na komunalnim
vozilima
· Sustav ručnog očitanja putem barkod čitaća
- ili neki treći sustav
2.
OSIGURANJE
OPERATIVNO
TEHNIČKIH
UVJETA
2.1. Osiguranje potrebnog broja spremnika po
vrsti otpada i veličini 2.1.1. Nabava i postavljanje spremnika do propisanog broja na lokacije korisnika
2.2. Osiguranje potrebnog broja komunalnih
vozila 2.2.1. Nabava potrebnog broja novih komunalnih vozila
2.3. Osiguranje potrebnog broja djelatnika za
provođenje poslovnih aktivnosti
2.3.1. Zbog povećanog obima posla vezanog za:
- Označavanje spremnika na terenu
- Obradu Izjava/Ugovora i Reklamacija
- Podrška sustavu Evidencije
2.4. Reciklažna dvorišta 2.4.1. Širenje mreže RD i broja mobilnih RD
3. UVOĐENJE
NOVOG
SUSTAVA
NAPLATE
3.1. Uspostava Dokaza o izvršenoj javnoj usluzi
- sustava elektronske Evidencije broja pražnjenja
spremnika
3.1.1. Nabava i implementacija sustava Elektronske evidencije broja pražnjenja
spremnika na komunalna vozila
16
3.2. Uspostava informacijskih sustava
3.2.1. Sa sustavom Elektronske evidencije broja pražnjenja povezati i nadograditi 2
postojeća informacijska sustava koji brinu o matičnim podacima korisnika
Zagrebačkog holdinga, repozitoriju smještaja spremnika u gradu Zagrebu te sustavu
fakturiranja izvršene javne usluge
- APIS-IT (Registar i JUP) za građane i fizičke osobe – obrtnike
- ERP sustav Imperios podružnice Čistoća za pravne osobe
3.2.2. Uspostaviti sustav Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu (skraćeno
Evidencija), sukladno članku 17. Uredbe
3.2.3. Osigurati dostupnosti podataka iz Evidencije za korisnika usluge putem mrežne
pošte odnosno putem interneta
3.2.4. Uspostava novog sustava Reklamacija te integracija u sustav Evidencije
3.2.5. Uspostava Registra spremnika reciklaže te integracija u sustav Evidencije
3.2.6. Uspostava evidencije o korištenju RD i MRD te integracija u sustav Evidencije
3.2.7. Integracija postojećeg sustava odvoza Glomaznog otpada u sustav Evidencije
3.2.8. Povezivanje postojećeg sustava za upravljanje dokumentima Centrix sa
sustavom Evidencije
3.3. Izjava o načinu korištenja javne usluge 3.3.1. Definiranje Obrasca Izjave
3.4. Plan ugovaranja usluge 3.4.1.Definiranje dinamike slanja Izjave korisnicima - uključenja pojedinih gradskih
područja u područje obuhvata prema Novom sustavu naplate 2017
3.5. Ugovaranje usluge 3.5.1. Slanje i obrada Izjava prema Planu ugovaranja usluge
3.6. Testiranje operativno - informacijskog
sustava 3.6.1. Testiranje sustava na manjem skupu korisnika
4.
REALIZACIJA
4.1. Obavijest o prikupljanju otpada 4.1.1. Integracija svih planova i programa odvoza te priprema za slanje korisnicima
4.2. Opći uvjeti poslovanja 4.2.1. Donošenje završne verzije Općih uvjeta
4.3. Početak rada 4.3.1. Završne promidžbene aktivnosti vezana za prijelaz na Novi sustav naplate
17
Opis cjelina predviđenih aktivnosti koje su obuhvaćene ovim projektom
3.6.1. Označavanje spremnika na terenu sa jedinstvenom Oznakom i povezivanje tako
označenih spremnika sa krajnjim korisnicima javne usluge
Označavanje postojećih spremnika u gradu Zagrebu
3.1.1. Nabava i implementacija sustava Elektronske evidencije broja pražnjenja spremnika na
komunalna vozila
Ovisno o odabiru tehnologije, osiguranje dokaza o izvršenju javne usluge
o Elektronski zapis vremena pojedinog pražnjenja spremnika
o Fotografija pražnjenja spremnika
Postoji mogućnost da ćemo imati 2 različita sustava evidencije na vozilima
3.2.1. Sa sustavom Elektronske evidencije broja pražnjenja povezati i nadograditi 2 postojeća
informacijska sustava koji brinu o matičnim podacima korisnika Zagrebačkog holdinga,
repozitoriju smještaja spremnika u gradu Zagrebu te sustavu fakturiranja izvršene javne usluge
- APIS-IT (Registar i JUP) za građane i fizičke osobe – obrtnike
- ERP sustav Imperios podružnice Čistoća za pravne osobe"
3.2.2. Uspostaviti sustav Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu (skraćeno Evidencija),
sukladno članku 17. Uredbe
Evidencija treba na centralnom mjestu sadržavati podatke i informacije propisane
Uredbom.
Izrada Evidencije treba biti tako koncipirana da kasnije bude nadograđena kao dio CRM
sustava sa financijskim podacima
3.2.3. Osigurati dostupnosti podataka iz Evidencije za korisnika usluge putem mrežne pošte
odnosno putem interneta
Izgradnja web portala na kojem će svi korisnici moći pregledati podatke definirane
Uredbom.
Sustav treba koncipirati tako da se kasnije može nadograditi i sa pregledom financijskih
podataka (zaduženja računa, dugovanja, utuženja)
3.2.4. Uspostava novog sustava Reklamacija te integracija u sustav Evidencije
Nadogradnja Centrix- a i integracija sa Evidencijom
Uspostaviti novi sustav Reklamacije da se prigovori korisnika mogu efikasno pratiti
preko svih kanala komunikacije sa strankama
o osobno na šalteru
o pisanim putem (Pisarnica Čistoća)
o Call centar Čistoća [opcija] - ugraditi funkcionalnosti Call Centar aplikacije za
Čistoću
o u Kontakt centru ZGH
o Pozivni centar ZGH
o putem elektronske pošte
3.2.5. Uspostava Registra spremnika reciklaže te integracija u sustav Evidencije
aplikaciju Evidencija posuda nadograditi sa Registrom reciklažnih spremnika.
18
Većina evidencije se vodi isto kao i za spremnika za miješani komunalni otpad, uz
specifičnosti adresnih podataka i uvođenje evidencije Baterija od više spremnika na
Zelenim otocima
3.2.6. Uspostava evidencije o korištenju RD i MRD te integracija u sustav Evidencije
korištenje Reciklažnih i mobilnih reciklažnih dvorišta predviđeno je samo za građane
Izrada aplikacije u okviru postojećih sustava APIS-IT Registar/Imperios ili nabava
gotove nove aplikacije
3.2.7. Integracija postojećeg sustava odvoza Glomaznog otpada u sustav Evidencije
Evidenciju zaprimanja zahtjeva za odvoz glomaznog otpada te planiranje i praćenje
realizacije provodimo kroz web aplikaciju dobavljača Globaldizajn
Zaprimljene i realizirane zahtjeve treba prikazati u sustavu Evidencija
3.2.8. Povezivanje postojećeg sustava za upravljanje dokumentima Centrix sa sustavom
Evidencije
Postojeći sustav za upravljanje dokumentacijom u ZGH - Centrix treba unaprijediti da
je jednostavnije i preglednije pod istim predmetom putem OIB-a ili Šifre korisnika,
generirati, unositi i pregledavati svu dokumentaciju vezanu za sve korisnike:
o Izjave, izrađene i potpisane Ugovore, Izjave o hladnom pogonu
sve promjene istih
o Reklamacije i prigovore
Izrada dokumentacije se treba moći pokretati iz sustava Evidencija, sa automatskim
generiranjem Predmeta i Pismena
Uvesti praćenje statusa svakog pojedinog dokumenta, posebno statusi rješavanja
prigovora
U sustavu Evidencija mora biti vidljiva za direktni dohvat iz Kartice korisnika preslika
ovjerenog trenutno važećeg dokumenta te aktualna verzija dokumenta u izradi ukoliko
se nalazi u statusu promjene dokumenta
Uvesti skeniranje i povezivanje dokumenata u predmete putem barkoda radi lakše i brže
manipulacije dokumentacijom.
19
RECIKLAŽNA DVORIŠTA I MOBILNA RECIKLAŽNA DVORIŠTA
Reciklažna dvorišta ključan su dio sustava gospodarenja otpadom. U gradu Zagrebu imamo 10
fiksnih reciklažnih dvorišta, te 5 mobilnih reciklažnih dvorišta.
Adrese reciklažnih dvorišta:
RD SUSEDGRAD - STENJEVEC, Gospodska ulica br. 20 (tel: 3451-536, 099 8022 161)
RD PRUDINEC - JAKUŠEVEC, na ulazu odlagališta otpada (tel: 098 272 762)
RD TUNEL, ugao Gračanske i Kvintičke ulice (tel: 098 208 319)
RD ZAGORSKA, Zagorska br. 3 (tel: 091 2678 117)
RD ŠPANSKO, D.Cesarića 2a (tel: 091 2678 118)
RD KAJZERICA, Žarka Dolinara br.5 (tel: 099 8022 159)
RD PRILESJE, Prilesje 1c (tel: 099 8022 158)
RD DUBRAVA, Osječka br. 25 (tel: 099 8022 160)
RD SESVETE, Jelkovečka bb (tel: 099 311 8457)
RD KLARA, Sisačka cesta br. 10 (tel: 099 263 3091)
Adrese mobilnih reciklažnih dvorišta:
MRD BREZOVICA, Prigradska ulica III odvojak (tel: 091 2678 215)
MRD TRNJE, Ulica Frana Folnegovića, preko puta kućnog broja 10 (tel: 091 2678 300)
MRD GORNJI GRAD - MEDVEŠČAK, raskrižje ulica Horvatovac i Ružičnjak (tel: 099
3118 444)
MRD PODSLJEME, Ulica Štefanovec, blizu raskrižja s Markuševečkom cestom (tel: 098
9822 303)
MRD PODSUSED-VRAPČE, Ulica Prigornica 2 (099 8022 174)
Građani, bez naknade, mogu predati svoj otpad u količini primjerenoj za jedno kućanstvo, čak
do 30 različitih vrsta otpada, kao na primjer:
• otpadni papir i karton,
• metal i metalnu ambalažu,
• staklo i staklenu ambalažu,
• ambalažu od plastike i drugu otpadnu plastiku,
• odjeću i druge tekstilne predmete,
• krupni (glomazni) otpad,
• građevinski otpad,
• jestiva ulja i masti,
• boje, ljepila, smole,
• deterdžente,
• lijekove,
• baterije i akumulatore,
• fluorescentne cijevi,
• električnu i elektroničku opremu...
U reciklažnim dvorištima otpad koji su građani odvojili u kućanstvu se privremeno skladišti, u
njima se ne obavlja obrada skupljenog otpada, pa aktivnosti postupanja s otpadom ne završavaju
u reciklažnom dvorištu, već podrazumijevaju pražnjenja i odvoz razvrstanih vrsta otpada kojeg
u konačnici ovlaštene tvrtke oporabljuju.
Radno vrijeme svih reciklažnih dvorišta je radnim danom od 6.30 do 20.00 sati, subotom od
5.00 do ponoći, a nedjeljom od 8.00 do 22.00 sata.
20
Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te odvojeno skupljanje različitih vrsta
reciklabilnog otpada uvelike pridonosi rješavanju problema otpada, pa se građane kontinuirano
poziva da koriste fiksna i mobilna reciklažna dvorišta.
Također, u tijeku su aktivnosti na izgradnji još dva fiksna reciklažna dvorišta:
Peščenica - Žitnjak (Čulinečka cesta) –izrađena je projekta dokumentacija te ishođena
građevinska dozvola;
Sesvete (naselje Sopnica Jelkovec) – u tijeku je priprema projektne dokumentacije.
ZELENI OTOCI
Broj zelenih otoka smo podijelili na kompletirane zelene otoke (gdje se nalaze spremnici za
PAPIR, STAKLO, PLASTIKU, TEKSTIL), nekompletirane zelene otoke (PAPIR, STAKLO,
PLASTIKU), te na pojedinačne spremnike za reciklažu (pojedinačni spremnici koji se nalaze
na lokacijama u gradskim četvrtima – posebno papir ili posebno plastika, ili posebno staklo, ili
kombinacija neka dva spremnika…)
Tablica 14: Broj spremnika (ZELENI OTOCI) po gradskim četvrtima
Gradska četvrt
Broj postavljenih zelenih
otoka ukupno
KOMPLETNI zeleni otoci -
PAPIR,PLASTIKA,STAKLO,
TEKSTIL
NEKOMPLETNI zeleni otoci -
PAPIR,PLASTIKA,STAKLO
Donji grad 39 19 20
Gornji grad-Medveščak 60 26 34
Trnje 45 17 28
Maksimir 47 29 18
Peščenica-Žitnjak 53 29 24
Novi Zagreb-istok 63 14 49
Novi Zagreb-zapad 41 21 20
Trešnjevka-sjever 37 14 23
Trešnjevka-jug 63 12 51
Črnomerec 31 14 17
Gornja Dubrava 35 18 17
Donja Dubrava 14 9 5
Stenjevec 38 18 20
Podsused-Vrapče 30 24 6
Podsljeme 15 10 5
Sesvete 52 28 24
Brezovica 14 9 5
UKUPNO 677 311 366
21
Broj spremnika reciklaže (papir, plastika, stalo, tekstil) na području gradskih četvrti koji
nisu na zelenim otocima
Tablica 15
Gradska četvrt broj spremnika
Donji grad 87
Gornji grad Medveščak 138
Trnje 306
Maksimir 222
Peščenica-Žitnjak 251
Novi Zagreb - istok 358
Novi Zagreb - zapad 208
Trešnjevak sjever 197
Trešnjevka jug 405
Črnomerec 113
Gornja Dubrava 242
Donja Dubrava 64
Stenjevec 246
Podsused - Vrapče 141
Podsljeme 68
Sesvete 211
Brezovica 40
UKUPNO 3297
22
PRIHODI I RASHODI ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA ZA
RAZDOBLJE I. – VIII. 2017.
6.1. Potrebni trenutni dnevni kapaciteti za obavljanje djelatnosti odvojenog prikupljanja otpada
po gradu
Tablica 16
Potrebni dnevni kapaciteti za odvojeno prikupljanje otpada
U trenutnim dnevnim kapacitetima za obavljanje djelatnosti odvojenog prikupljanja otpada
osim navedenih vozila i djelatnika koji rade na odvojenom prikupljanju po gradu, građanima je
omogućeno i samostalno odlaganje otpada kojeg su odvojili u vlastitom kućanstvu na dostupna
reciklažna dvorišta.
Ukupni prihodi i rashodi ostvareni od djelatnosti odvojenog prikupljanja otpada za razdoblje I.-
VIII. 2017. godine
Vrsta br. Vozila m³
2 3 4 5 6 7
1.PET. AL. AMBALAŽA OTKUP FOND -
POSLOVNI KORISNICII. CESTAR 1 - 2 PON - PET
2.AMB. STAKLO OTKUP FOND -
POSLOVNI KORISNICII. CESTAR 1 - 2 PON - PET
3. PAPIR PLAVA ZVONA PO GRADU I. GRAJFER 2 18 2 PON - SUB
4.STAKLO ZELENA ZVONA PO
GRADUI. GRAJFER 1 18 1 PON - SUB
5. ZELENI OTOCI - ZVONA PLASTIKA II. GRAJFER 2 18 2 PON - PET
I. SMEĆAR 1 10 2 PON - PET
II. SMEĆAR 1 10 2 PON - PET
7. PAPIR - GRAĐANI II. SMEĆAR 12 10 24 PON - SUB
8.DIVLJI DEPONIJ - OTPAD OKO
ZELENIH OTOKAII. CESTAR 4 - 8 PON - SUB
I. SMEĆAR 1 10 2 PON - SUB
II. SMEĆAR 1 10 2 PON - SUB
10.KARTON PO GRADU - POSLOVNI
KORISNICII. SMEĆAR 1 10 2 PON - SUB
11. KARTON - TRŽNICE II. SMEĆAR 1 10 2 PON - NED
12. KARTON PO GRADU III. SMEĆAR 1 10 2 PON - SUB
I. SMEĆAR 1 10 2 PON - PET
I. SMEĆAR 2 10 4 PON - SUB
II. SMEĆAR 2 10 4 PON - PET
14. OPASNI OTPAD I. CESTAR 1 - 2 PON - SUB
36 67UKUPNO:
ProgramSmjena
rada
Radni dani u
tjednuDjelatnici
6. VRTIĆI/ŠKOLE PAPIR
9. TEKSTIL PO GRADU
13. OSTALA PLASTIKA PO GRADU
Vozila
1
23
Prihodi i rashodi od odvojeno prikupljenog otpada
Količine odvojeno prikupljenog otpada (u tonama) od građana, sa reciklažnih dvorišta te od
poslovnih subjekata u razdoblju I.-VIII. 2017. godine
Tablica 17:
Količine odvojeno prikupljenog otpada
Vrsta otpada po ključnom broju
jed
inic
a
mje
re
KoličinaUdio
(%)
02 01 03 Otpadna biljna tkiva t 11,8 0,0%
02 06 01 Materijali neprikladni za potrošnju t 2,9 0,0%
15 01 01 Ambalaža od papira i kartona t 1.284,2 4,0%
15 01 02 Ambalaža od plastike - PE folija t 27,0 0,1%
15 01 02 Ambalaža od plastike - razna ambalaža t 1.634,4 5,1%
15 01 02 Ambalaža od plastike - stiropor t 10,8 0,0%
15 01 02 Ambalaža od plastike - povratna ambalaža t 95,7 0,3%
15 01 03 Ambalaža od drveta t 1,1 0,0%
15 01 04 Ambalaža od metala t 30,8 0,1%
15 01 04 Ambalaža od metala - povratna ambalaža t 9,5 0,0%
15 01 07 Staklena ambalaža - razna t 1.186,7 3,7%
15 01 07 Staklena ambalaža - povratna ambalaža t 387,3 1,2%
15 01 10* Ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari t 0,4 0,0%
16 01 03 Istrošene gume t 121,6 0,4%
17 01 01 Beton t 214,4 0,7%
17 01 02 Cigle - proizvodni t 9,5 0,0%
17 01 07 Mješavine betona opeke, crijepa/pločica i keramike t 5.040,8 15,8%
17 08 02 Građevinski materijali na bazi gipsa t 14,8 0,0%
20 01 01 Papir i karton t 3.606,6 11,3%
20 01 02 Ravno staklo t 71,4 0,2%
20 01 08 Biorazgradivi otpad iz kuhinja i kantina t 179,2 0,6%
20 01 10 Odjeća t 263,6 0,8%
20 01 11 Tekstil t 21,1 0,1%
2001 21* Fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu t 2,8 0,0%
20 01 27* Boje, tinte, ljepila i smole koje sadrže opasne tvari t 63,1 0,2%
20 01 28 Boje, tinte, ljepila i smole t 22,4 0,1%
20 01 32 Ljekovi t 0,2 0,0%
20 01 35* Odbačena električna i elektronička oprema koja sadrži opasne komponente t 272,8 0,9%
20 01 36 Odbačena električna i elektronička oprema t 253,2 0,8%
20 01 37* Drvo t 935,4 2,9%
20 01 38 Drvo t 2.036,2 6,4%
20 01 39 Plastika t 106,5 0,3%
20 01 40 Metali t 82,5 0,3%
20 02 01 Biorazgradivi otpad t 2.626,4 8,2%
20 02 03 Ostali otpad koji nije biorazgradiv t 73,8 0,2%
20 03 03 Ostaci od čišćenja ulica t 777,3 2,4%
20 03 07 Glomazni otpad t 10.487,1 32,8%
UKUPNO t 31.965,3 100,0%
24
Prihodi ostvareni od pojedinih skupina sekundarnih sirovina te prikupljene količine pojedinih
skupina sekundarnih sirovina u razdoblju I.-VIII. 2017. godine
Tablica 18: Prihodi i količine po pojedinim skupinama sekundarnih sirovina
Vrsta sekundarne
sirovine
Ostvarene količine
I.-VIII. 2017.
(t)
Učešće
(%)
Ostvareni prihod
I.-VIII. 2017.
(kn)
Učešće
(%)
1 2 3 4 5
Biootpad* 2.560 22,6% 742.500 13,9%
Plastika 1.874 16,6% 473.195 8,8%
Staklo 1.574 13,9% 561.138 10,5%
Papir i karton 4.891 43,3% 3.351.070 62,6%
Metal 123 1,1% 102.536 1,9%
Tekstil 285 2,5% 126.333 2,4%
Ukupno: 11.307 100,0% 5.356.772 100,0%
*Biootpad se odvozi od pravnih osoba na njihov zahtjev
25
Gospodarenje građevinskim otpadom
U skopu projekta sanacije odlagališta otpada Prudinec/Jakuševec izgrađeno je postrojenje za
reciklažu građevinskog otpada kapaciteta 50 t/h koje posluje sa svim potrebitim dozvolama za
obavljanje djelatnosti. Na postrojenju se obavlja obrada građevinskog otpada za potrebu
izgradnje i rekonstrukcije prometnica grada Zagreba.
Zaprimljeni građevinski otpad u razvrstan je na 7 ključnih brojeva kako slijedi:
- 17 01 01 beton
- 17 01 02 opeka
- 17 01 03 crijep/ pločice i keramika
- 17 01 07 mješavine betona, opeke, crijepa/pločica i keramike
- 17 03 02 mješavine bitumena
- 17 05 04 zemlja i kamenje
- 17 09 04 miješani građevinski otpad i otpad od rušenja objekata
Tako zaprimljeni otpad odvaja se na zasebne deponije, u skladu sa namjenom za koju će se
koristiti na slijedeći način:
- Od ključnih brojeva 17 01 01, 17 03 02, te 17 09 04 (beton, asfalt kamen, šljunak i/ili
mješavina tih vrsta otpada) , proizvodi se reciklirani agregat RA 0-31,5 mm, RA 0-63mm, RA
63-90mm, te PRA 0-32mm), kojeg koristimo u cestogradnji za izradu tamponskih slojeva
prometnica i prometnih i ostalih površina;
- Od ključnih brojeva 17 01 02, 17 01 03 i 17 01 07 (opeka, crijep, pločice, keramika, beton i/ili
mješavina tih vrsta otpada ) proizvodi se reciklirani agregat koji se koristi isključivo za
nasipavanje manipulativnih puteva i izgradnju nasipa na odlagalištu otpada Prudinec-
Jakuševec. Navedeni otpad se zaprima isključivo za spomenute potrebe zbog malih skladišnih
kapaciteta i nemogućnosti uporabe u druge svrhe;
- Od ključnog broja 17 05 04 ( zemlja iz iskopa čista ili sa sitnim komadima kamenja ) nastaje,
tj. radi se dnevna prekriva miješanog komunalnog otpada isključivo za potrebe odlagališta
Prudinec-Jakuševec. Navedeni otpad se zaprima isključivo za spomenute potrebe zbog malih
skladišnih kapaciteta i nemogućnosti uporabe u druge svrhe;
Recikliranje je započelo u lipnju 2012 godine, te je do 31.09.2017 god zaprimljeno oko 921
500 tona i oporabljeno oko 920 000 tona korisnog otpada.
26
Tablica 19: učinka po godinama:
Godina
Zaprimljeno
građevinskog
otpada
prema svim
ključnim
brojevima
Oporabljeno građevinskog otpada prema
frakcijama Ukupno
RA 0-31,5
mm
RA 0-63
mm
RA 63-90
mm
PRA 0-32
mm građ. šuta zemlja
2012 (VI - XII) 72.289,64 23.934,61 21.604,14 4.024,27 7.108,38 7.076,24 63.747,64
2013 130.317,49 45.501,27 40.282,74 7.568,40 17.042,03 22.600,01 4.318,76 137.313,21
2014 166.592,94 60.037,39 41.244,64 9.704,98 8.548,92 18.532,93 34.446,92 172.515,78
2015 179.661,10 65.590,12 28.405,60 12.573,28 12.879,16 17.815,68 30.266,84 167.530,68
2016 227.421,80 87.669,56 57.981,14 17.165,76 8.059,74 16.488,58 51.946,28 239.311,06
2017 (30.09.'17) 145.201,41 56.338,22 24.163,18 10.209,00 2.794,28 13.811,62 32.289,62 139.605,92
SVEUKUPNO 921.484,38 339.071,17 213.681,44 61.245,69 56.432,51 89.248,82 160.344,66 920.024,29
Prikupljeni frezani asfalt nastao frezanjem ulica Grada Zagreba deponira se u radnoj jedinici
Proizvodnja asfalta, u asfaltnoj bazi Rakitje, koje posluje sa svim potrebitim dozvolama za
obavljanje djelatnosti. Certificiranim proizvodnim procesom frezani asfalt se usitnjava u mlinu
u asfaltnoj bazi. Tako dobiveni materijal koristi se za proizvodnju recikliranog asfalta ili za
nasipavanje makadamskih puteva.
Tablica 20: Dovoz frezane mase i korištenje
FREZANI ASFALT - MJEŠAVINA BITUMENA
Godina ULAZ (t) IZLAZ (t)
u asfalt za navoz Ukupno
2013 nema podataka 10900 2500 13400
2014 33600 19000 21800 40800
2015 40900 15500 15400 30900
2016 11500 9800 5300 15100
2017 (do 30.09.) 2400 10800 10700 21500
SVEUKUPNO 88400 55100 53200 108300
27
Gospodarenje zelenim i biootpadom
Po definiciji kompostiranje je aeroban termofilan proces razgradnje organskih ostataka
biljnog porijekla u donekle kontroliranim uvjetima, do razmjerno stabilnog humusa
(komposta).
Nastali humus postaje hrana i stanište za rast i razvoj novih biljaka čime se zatvara lanac
kruženja tvari u prirodi.
Upravo ova školska definicija kompostiranja oslikava aktivnost koju podružnica Zrinjevac
provodi od davne 1991. kada je otvorena kompostana Jankomir kapaciteta 10 000 t, kao prvo
takvo postrojenje u Hrvatskoj.
Svijest o potrebi odgovornog zbrinjavanja zelenog otpada koji nastaje kao rezultat naše osnovne
djelatnosti, održavanja javnih zelenih površina na gotovo više od 11 000 000 m² površine,
rezultirala je činjenicom da se kroz proces kompostiranja zeleni otpad prerađivao u kompost
te se zatim vraćao i vraća na zelene površine Grada, kao vrijedno organsko gnojivo.
Slijedom tog opredjeljenja, 1995. otvorena je i kompostana Markuševec, kapaciteta 10 000 t, a
od 2007. kompostana Prudinec, kapaciteta 27 000 t/godišnje.
Preuzimanjem na upravljanje kompostane Prudinec, kompostana Jankomir se zbog blizine
naselja i problema sa nezadovoljstvom lokalne zajednice koristi isključivo za deponiranje
gotovog komposta, izradu supstrata na bazi komposta, skladištenje i deponiranje te obradu
drvenastog materijala koji služi kao gorivo u našim bioenerganama koje koristimo za grijanje
uredskih i proizvodnih kapaciteta.
Spomenute kompostane izgrađene su uz sve potrebne dozvole, a dozvole za obavljanje
djelatnosti izdane su sukladno odabranoj tehnologiji kompostiranja u otvorenim trokutasto-
trapezastim hrpama (Windrow sistem) te na Prudicu u tri zatvorena modula.
Osim nesporne ekološke vrijednosti u smislu 100 %-tnog recikliranja zelenog otpada, posebno
je važan aspekt rasterećenja prostora na gradskom deponiju.
To ilustriramo sljedećim podacima:
Ukupna količina biorazgradivog otpada koja se je kroz 27 godina biološki obradila na
kompostanama iznosi cca 400 000 t, od čega je proizvedeno 135 000 t komposta koji se je vratio
na javne površine za prihranu gradskog zelenila te u proces proizvodnje biljnog materijala u
našim rasadnicima.
Prosječna godišnja količina dovezenog biootpada iznosi 15000 t, što bi u slučaju da se te
količine nisu kompostirale svake godine volumno ispunilo monolitnu građevinu površine
nogometnog igrališta (100x50) m a visine 12 m, koja bi svojim volumenom dodatno
opterećivala gradski deponij.
28
Kapaciteti kompostana sa kojima raspolažemo dostati su za potrebe zbrinjavanja zelenog
otpada iz procesa održavanja javnih zelenih površina, uz određenu rezervu kapaciteta s naslova
njihova širenja i pojačanih mjera održavanja gradskog zelenila.
Podizanjem svijesti o potrebi odvojenog sakupljanja otpada, važna sastavnica materijala koji se
zbrinjava na kompostanama je i otpad koji se dovozi sa gradskih tržnica i trgovačkih centara ,
najvećim dijelom od strane podružnice Čistoće. Tako je 2016. na kompostanama zbrinuto
ukupno 19 572 t.
Stupanjem na snagu Uredbe, suočeni smo sa novim zahtjevima u pogledu zbrinjavanja
biokomponente iz miješanog komunalnog otpada.
Postojeći slobodni kapacitet kompostana iznosi maksimalno 10 000 t/godišnje, te je
prvenstveno ograničen zadanom površinom kompostana a prikladan je samo za prihvat
vegetativnog otpada, bez primjesa životinjskog porijekla.
Moguća ograničenja proizlaze i zbog blizine naselja u odnosu na postojeće kompostane te zbog
sasvim izvjesne opterećenosti biorazgradivog otpada inertnim primjesama koje mogu dovesti u
pitanje ukidanje statusa otpada za kompost i posljedičnu nemogućnost njegovog daljnjeg
korištenja.
Zbog svih tih ograničenja i 10 000 t godišnje predstavljat će veliki izazov, koji će iziskivati
znatne prilagodbe i dopune ljudskih potencijala i strojeva.
Dinamika dovoza u okviru raspoloživog kapaciteta presudna je zbog mjera i aktivnosti koje
ćemo poduzeti samostalno ili u suradnji sa ostalim podružnicama i gradskim uredima radi
prihvata tog otpada do otvorenja planiranog novog postrojenja za kompostiranje.
29
Zagrebački centar za gospodarenje otpadom
Održivo gospodarenje otpadom je jedno od najzahtjevnijih područja zaštite okoliša i održivog
razvoja, te zahtijeva prioritetno rješavanje u smislu usklađivanja sa standardima Europske unije,
čija je 28. članica od srpnja 2013. godine i Republika Hrvatska.
Gospodarenje otpadom temelji se na poštivanju hijerarhije u gospodarenju otpadom kako
slijedi:
1. Sprječavanje nastanka otpada,
2. Priprema za ponovnu uporabu,
3. Recikliranje,
4. Ponovno korištenje - oporaba koja može biti materijalna i energetska
5. Odlaganje.
Sporazumom o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU
strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. opisan je
način na koji će Hrvatska pristupiti ispunjavanju zajedničkih ciljeva Strategije Europa 2020.,
uz pomoć sredstava iz proračuna Europske unije koja su joj dodijeljena kroz višegodišnji
financijski okvir za programsko razdoblje 2014.-2020.,
Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. (OPKK 2014-2020)
procjenjuje da je postojeći sustav gospodarenja otpadom ekološki neprihvatljiv i neodrživ,
obilježen nedostatnim postrojenjima za gospodarenje otpadom, visokim udjelom
komunalnog/biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagališta otpada i niskim udjelom
recikliranja iz komunalnog otpada,
OPKK 2014-2020 u sklopu prioritetne osi 6. 'Zaštita okoliša i održivost resursa' navodi
investicijski prioritet 6i 'Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine
Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koje
nadilazi te zahtjeve' pri čemu je specifični cilj 6i1 'Smanjena količina otpada koji se odlaže na
odlagališta' u iznosu od 475.000.000 €.
Planom gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022. godine RH koji se temelji na hijerarhiji
otpada definiran je red prvenstva gospodarenja otpadom.
30
31
Vezano za poslovanje ZCGO d.o.o. definirane su slijedeće mjere:
Mjere za ostvarenje Cilja 1.4. Odložiti manje od 25% komunalnog otpada (izvor: Plan
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine)
Tablica 21
Br. Mjera Opis Nosioci
Mogući
izvori
financiranja
Rok
1.4.3.
Interventna
mjera za
smanjenje
odlaganja
otpada
nastalog u
Gradu Zagrebu
Ova mjera uključuje:
izgradnju postrojenja i/ili
nabavu opreme potrebne za
sortiranje odvojeno
prikupljenog otpada
izgradnju postrojenja i/ili
nabavu opreme potrebne za
biološku obradu odvojeno
prikupljenog otpada
izgradnju postrojenja i/ili
nabavu opreme potrebne za
obradu miješanog
komunalnog otpada
nastalog na području Grada
Zagreba
Postrojenja treba planirati na način
da se kasnije mogu koristiti u
okviru funkcije CGO-a. kapacitet
postrojenja potrebno je odrediti
sukladno prostornim uvjetima,
količini otpada i studiji izvedivosti.
Grad
Zagreb
Grad
Zagreb/
FZOUE/ EU
2020.
1.4.5. Izgradnja
centara za
gospodarenje
otpadom
Ova mjera uključuje izgradnju
građevina za obradu miješanog
komunalnog otpada, neopasnog
otpada koji preostaje nakon
JP(R)S
JP(R)S/
FZOEU/ EU/
PU/ JPP
2022.
32
materijalne oporabe i drugog
neopasnog otpada.
Prilikom planiranja kapaciteta ovih
građevina potrebno je izraditi
studiju izvedivosti koja će
uvažavati ciljeve propisanim HR i
EU zakonodavstvom kao i ovim
Planom. U studiji trebaju biti
prikazane sve mjere koje je
potrebno provesti na području
obuhvata projekta da bi se dosegli
ciljevi i opravdao kapacitet.
Prilikom planiranja ovih građevina
potrebno je sagledati mogućnost da
se u sklopu iste građevine nalaze
postrojenja za obradu građevnog
otpada, otpada koji sadrži azbest,
glomaznog otpada i biootpada i
postrojenje za razvrstavanje
odvojeno prikupljenog papira/
kartona, stakla, metala i plastike.
5.1.
Izrada
Programa
izobrazno-
informativnih
aktivnosti o
održivom
gospodarenju
otpadom
Ova mjera uključuje izradu
programa izobrazno-informativnih
aktivnosti o održivom gospodarenju
otpadom za razdoblje od 2017.-
2022. godine, koji će predložiti
smjernice, ciljane skupine i
aktivnosti koje je nužno provoditi
na nacionalnom i lokalnom nivou, s
naglaskom na sprječavanje
nastanka otpada, povećanje
odvojenog prikupljanja otpada i
ponovne uporabe..
MZOE EU/ MZOE 2017.
5.2. Provedba
aktivnosti
predviđenih
Programom
izobrazno-
informativnih
aktivnosti o
održivom
gospodarenju
otpadom
Ova mjera uključuje provođenje
svih aktivnosti definiranih
Programom izobrazno-
informativnih aktivnosti o
održivom gospodarenju otpadom.
MZOE/
FZOEU/
HAOP/
JP(R)S/
JLS/
civilno
društvo
EU/ MZOE/
FZOEU/
HAOP/
JP(R)S/ JLS/
2022.
5.3. Provedba
nacionalne
kampanje na
temu održivog
gospodarenja
otpadom
Ova mjera obuhvaća izradu
informativno edukativnih te
promotivnih spotova i ostalih
materijala i programa na temu
održivog gospodarenja otpadom.
MZOE/
FZOEU
EU/ MZOE/
FZOEU 2017.
33
PGORH nadalje definira i financijska sredstva potrebna za provedbu mjera i to kako slijedi:
Financijska sredstva za provedbu mjera Plana
Tablica 22
22 Ovi iznosi su podložni promjeni sukladno studijama izvedivosti pojedinih projekata ili
drugim dokumentima potrebnim za realizaciju pojedine mjere.
34
Poštujući hijerarhiju otpada uvijek ostaje dio otpada koji se ne može vratiti u sustav, a oporabom
ostaje dio koji se više ne može obraditi niti oporabiti te taj otpad završava na odlagalištu koje
mora biti sanitarno ispravno.
SUSTAV ZA GOSPODARENJE OTPADOM GRADA ZAGREBA MORA:
1. POŠTOVATI HIJERARHIJU OTPADA (obuhvatiti svih 5 koraka);
2. BITI EFIKASAN;
3. OKOLIŠNO PRIHVATLJIV;
4. ENERGETSKI UČINKOVIT;
5. ISPLATIV;
6. POSTROJENJE ZA OBRADU max. KAPACITETA 180.000 tona/godišnje
(Odluka VHR o implementaciji PGORH)
35
Aktivnosti ZCGO d.o.o.
2017 KUNA (bez PDV-a) ROKOVI POSTAVLJENI OD
STRANE VLADE RH
Početak pripreme studijsko
projektne dokumentacije CGO
Zagreb za EU sufinanciranje
25.000.000 kn (procjena)
3/2019 DOKUMENTACIJA
1/2020 IZGRADNJA
Početak priprema studijsko
projektne dokumentacije
kompostana ‘Obrešćica’ za EU
sufinanciranje
5.000.000 kn (procjena)
4/2020 IZGRADNJA
Početak rada Povjerenstva na
pripremi Programa informativno-
izobraznih mjera za EU
sufinanciranje
47.500.000 kn (procjena)
KONTINUIRANO po objavi
Programa informativno-
izobraznih mjera RH
Priprema i provedba projekta
podjele kućnih kompostera
5.800.000 kn (ugovoreno) U drugoj polovici studenog
2017. započinje podjela 17.500
kompostera (350 l)
Sporazumom o suradnji između Grada Zagreba i Zagrebačke županije osiguravaju se preduvjeti
za pripremu studijsko-projektne dokumentacije 'CGO Zagreb' koja je prihvatljiv je trošak za
financiranje kroz OPKK.
Studijsko-projektna dokumentacija uključuje:
- studiju izvedivosti,
- studiju utjecaja na okoliš,
- idejni projekt centra za gospodarenje otpadom,
- projektnu prijavu za EU sufinanciranje,
- idejni i glavni projekti pretovarnih stanica na području Grada Zagreba i Zagrebačke
županije
- natječajnu dokumentaciju za usluge, radove i nabavu potrebne opreme za centar za
gospodarenje otpadom
- natječajnu dokumentaciju za usluge, radove i nabavu potrebne opreme za pretovarne
stanice na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije
36
Nakon prihvaćanja Studije izvedivosti od strane Skupštine Grada Zagreba i Skupštine
Zagrebačke županije, a po završetku postupka odobrenja projekta za EU sufinanciranje, odmah
će se započeti s izgradnjom centra za gospodarenje otpadom s pripadajućim pretovarnim
stanicama na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije što će se regulirati posebnim
Sporazumom.
STANJE SVIJESTI POJEDINIH DRUŠTVENIH SKUPINA VEZANO UZ
GOSPODARENJE OTPADOM U GRADU ZAGREBU
Opće poznata činjenica je da javnost prema otpadu ima pretežno negativan stav, a sve društvene
skupine u pravilu otpad doživljavaju kao problem koji netko drugi treba riješiti tzv. 'N.I.M.B.Y.'
efekt (Not In My Back Yard) iz čega vrlo često proizlaze sukobi, pri čemu, između različitih
skupina i strana ne samo da postoje različiti interesi već i potpuno oprečni stavovi o tome kako
bi trebalo rješavati problem gospodarenja otpadom.
Konfliktne situacije posebno dolaze do izražaja prilikom određivanja lokacija građevina i
postrojenja za gospodarenje otpadom. Kontinuiranim provođenjem različitih edukativno-
informativnih aktivnosti s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti uspostave sustava
gospodarenje otpadom na području Grada Zagreba utječe se ne samo na znanje i informiranost
o važnosti gospodarenja otpadom već i na povjerenje javnosti te njezino sudjelovanje u
procesima odlučivanja.
Dosadašnja praksa pokazala je da se edukacija i informiranje u pravilu provode ad hoc, odnosno
bez međusobnog usklađivanja aktivnosti na svim razinama te da za promjenu ponašanja svih
skupina javnosti, a posebno građana nisu dovoljne samo informacije i edukacija. Motivi
građana posebno u području odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i kompostiranja
potpuno su zanemareni pri čemu povrh svega građanima i dalje nedostaju osnovne informacije
o gospodarenju otpadom. U takvom okruženju građani imaju nejasnu sliku o svojoj ulozi u
cjelovitom gospodarenju otpadom, o hijerarhiji gospodarenje otpadom i ulozi svakog koraka u
cjelovitom sustavu pogotovo u odnosu na trenutno stanje i dosadašnju praksu.
PGORH u popisu projekata važnih za provedbu Plana na prvom mjestu navodi kontinuirano
provođenje izobrazno-informativnih aktivnosti te je do kraja 2017. godine planirano donošenje
Programa informativno-obrazovnih aktivnosti o održivom gospodarenju komunalnim otpadom
RH kojim će se definirati vrste aktivnosti koje odgovorni dionici trebaju provoditi u području
održivog gospodarenja otpadom, kao i načini provedbe istih.
Primjenom strateškog pristupa Grad Zagreb izrađuje Plan informiranja i edukacije za održivo
gospodarenje otpadom što bi rezultiralo postupnim prevladavanjem ad hoc pristupa
komunikaciji vezano uz gospodarenje otpadom te pridonijelo podizanju svijesti ciljanih skupina
o njihovoj važnosti i ulozi u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.
Donošenjem Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom stvorena je podloga za uvođenje
reda i ujednačavanje praksi vezano uz sustav naplate i odvoza komunalnog otpada.