UNIVERZITET U BANJOJ LUCI

UNIVERZITET U BANJOJ LUCI

AKADEMIJA UMJETNOSTI

SMJER MUZICKI

ODSJEK MTP

TEMATSKI SEMINAR IZ METODIKE SOLFEA

TEMA ,,TEORIJA MUZIKE U III I IV RAZREDU SREDNJE MUZIKE KOLEProfesor: Milena Srdi Student: Danka PopoviSadrajUvodni dio ..3

Udbenik za III razred SM..........4 Modulacije i alteracije..4

Modulacije4 Alteracije..6

Ritmiko itanje ..8

Alt klju i modusi ...10 Diktati .11Udbenik za IV razred SM 12 Melodika..12 Ritam12

Folklorni ritmovi u narodnim pjesmama.13

Zakljuak16

Literatura17UVODNI DIO U udbenicima obraujemo svih pet elemenata sa ciljevima i zadacima muzike pismenosti: melodika, ritam, diktati, intonacija i teorija muzike. Teorija muzike je nauka muzikoj gramatici i sintaksi u sastavu nastave muzike pismenosti ( solfea i muzike kulture) obezbjeuje shvatanje muzikog toka i razumjevanje muzikog teksta. Preko teorije muzike se odvija proces prevoenja u svjesno. Teorija muzike je obraena u prvom razredu srednje muzike kole, a kasnije se samo utvruje.UDBENIK ZA III RAZRED SM

MODULACIJE I ALTERACIJEModulacije

Postoje tri naina da se u jednoj melodijskoj liniji promijeni tonalitet. To su: mutacija, modulacija i tonalno istupanje. Modulacijom se prilikom prelaska u novi tonalni centar taj tonalitet potvruje kadencom. Modulacije obuhvataju pjevanje sa lista, promjene metra i tempa i modulativni primjeri. Postoje dijatonske, hromatske i enharmonske modulacije.

1.Pjevanje sa lista

Primjer 1:

2.Promjene metra i tempa Ritam je tonski tok odreen trajanjem i akcentima. Metar je sredstvo opaanja ritma i njegovog zapisivanja u taktove prema akcentima.

Primjer2:

3.Modulativni primjeri

U ovim etidama se javlja mala triola. Triola je ritmika figura sasatvaljena iz tri jednaka trajanja umjesto diobe na dva ili etiri. Ona je uneena iz trodjelnog u dvodjelni ritam. Moe imati trajanje jedinice, dvije ili etiri, ali se moe nai i na dijelu jedinice brojanja ( polovini ili treini). Male triole se pripremaju prvo ritmikim itanjem, pa vjebanjem izgovora ukrasnih triola. Primjer 3 Alteracije Alteracije su hromatski tonovi koji imaju ulogu vjetakih voica za dijatonse tonove u jednom tomalitetu. One se najee javljaju kao voice za tonove toninog trozvuka. Primjer 4

1. Uvodni dio

1.1 Umanjena terca

Nju smo ve imali u primjerima sa alteracijom u drugom razredu. Umanjena terca se javlja kod napolitanskog sekstakorda, pojaava utisak tonalnosti i stabilnost tonova toninog trozvuka. Primjer 51.2 Skok iz alterovanog tona

Skok u alterovani ton se izvodi po principu voice (u II razredu). Primjer 6

1.3 Alterovani akordi dijatonskog tipa

Aterovani akordi su dominantina dominanta, napolitanski sekstakord i frigijski kvintakord. DD na II stupnju u molu umjesto molskog imamo durski trozvuk. Primjer 7 Frigijski kvintakord alterovan II nanie u molu i molduruPrimjer 8 Napolitanski sekstakord se razreava u dominantu.(sekstakord frigijskog kvintakorda).primjer 9

2.Tehnicke vjebe

2.1 intervali i trozvuci

Rastojanje izmeu bilo koja dva tona u tonskom sistemu.Termin interval je nastao od latinske rijei inter izmeu i vallus stub.Njihovi nazivi su: prima, sekunda, terca, kvinta, seksta, septima i oktava. Primjer 10

2.2 Drugi obrtaj septakorda sa malom septimom

Kada se kvintakordu doda septima nastane septakord.

Imamo tri septakorda sa malom septimom MD7, MM7 I PU7.MD 7- D5/3 + M7

MM7- M5/3 + M7

PU7 U 5/3 + M7

Osnovni poloaj se obiljeava brojem 7,a obrtaji su mu kvint sekstakord 6/5, terc kvartakord 4/3 i sekundakord 2. primjer 11

2.3 Umanjeni septakord sa enharmonskom promjenom i razreenjem

Umanjeni septakord se sastoji od umanjenog kvintakorda i umanjene septime. Primjer 12

RITMIKO ITANJE

1. Folklorni ritmovi

1.1.Brza tempa

Tempo (ital. vrijeme) predstavlja brzinu proticanja muzikog sadraja, od koje zavisi karakter kompozicije koja se izvodi. Razlikujemo metronomske i italijanske oznake za tempo. Brza tempa: allegro- veselo, presto urno, hitro i vivo ivo. Primjer 13 1.2 Umjereno brza tempa andante hodajui, moderato umjereno,

andante moderato - umjereno lagano, sostenuto zateuci.

Primjer 14 2.Nepravilne ritmike grupe

2.1 duola i kvartola

Duola je nepravilna ritmika grupa od dva jednaka trajanja umjesto tri. Moe se javiti na dvije ili etiri jedinice brojanja, kao i na jednoj jedinici trodjelne podjele na etvrtini sa takom u 6/8.

Kvartola je nepravilna ritmika figura nastala diobom jednog trajanja na etiri jednaka dijela umjesto tri ili est. Primjer 15

2.2 sekstola i septola

Sekstola est jednakih trajanja umjesto etiri ili osam ( dvodjelna dioba triole ).

Septola nepravilna ritmika grupa nastala diobom jedinice brojanja na sedam jednakih djelova, umjesto est ili osam. Primjer 16 ALT KLJU I MODUSI 1.Postavka alt kljua

Alt klju se pie na treoj liniji. Primjer 17

2.Pentatonika i modusi

Pentatonska ljestvica sadri pet tonova u odnosu velike sekunde i male terce.1.do re mi sol la 2. re mi sol la do 3.mi sol la do re

4. sol la do re mi 5. la do re mi sol

Modusi su srednjevjekovne starocrkvene ljestvice. Imamo 6 modusa: dorski, frigijski, lidijski,miksolidijski,eolski i jonski. Primjer 18 DIKTATI

Za diktate se smatra da slue za razvoj memorije , a da je samo zapisivanje toka melodije od drugog znaaja. Usmeni dikatat se ostvaruje vokalnim reprodukovanjem odreenog melodijskog sadraja. Od samog rada na opaanju i intoniranju tonova zasniva se vrsta usmenog diktata, koji priprema rad na pismenom diktatu. Pismeni diktat vie oduzimaju vremena, stoga se koriste u manjoj mjeri od usmenih.

Diktati prate rad na melodici, tako da je u ovim knjigama zastupljena dijatonika, hromatika, modulacije, mutacije, alteracije i modalna osnova u obraenim tonalitetima- grupama tonaliteta. U oba razreda izvode se jednoglasni i dvoglasni diktati, ritmiki diktati. Primjer 19

UDBENIK ZA IV RAZRED SM Melodika

Pjevanje i sviranje etida uz klavirsku pratnju. Hromatske i enharmonske modulacije. Primjer 20 Ritam

1.tenor klju

Tenor klju se nalazi na 4 liniji notnog sistema i oznaava kao i svi C kljuevi poloaj tona c1. Primjer 21

Folklorni ritmovi u narodnim pjesmama

Heteroritmija nasuprot izoritmiji predstavlja arenilo u promenama metrikih vrsta. Imamo este promjene jedinice u brzom tempu. Primjer 22

Izoritam je ritam evropske umjetnike muzike koji karakterie jednakost trajanja osnovnih ritmikih jedinica, kao i esto izjednaavanje trajanja dvodjelne podjele sa triolom. Izoritmija moe u sebi da ima promjene taktova, ali ritmove sa jednakim jedinicama brojanja. Primjer 23 Poliritmija predstavlja jednovremeno zvuanje razliitih ritmikih vrsta. Ona se stvata kada se isti ritam ispie u jednoj metrikoj vrsti, ali sa pomjeranjem akcenta.Primjer 24

Taktiranje obezbeuje opaanje broja slogova .Taktiranje na etiri poteza 2 2 2 3

Primjer 25

Taktiranje na tri poteza primjer 26 ZAKLJUAKTeorija muzike je sastavni dio muzike pismenosti. . Od pjevanja po sluhu i nesvjesnog doivljaja muzike proces prevoenja u svjesno odvija se preko teorije muzike. Ona se obrauje u niim razredima, a u prvoj godini srednje muzike kole se obnavlja. U treem razredu se javlja C klju (alt klju), a u etvrtom tenor. Teorija se samo proiruje ljestvice ( dur, mol, modusi, cjelostepene, pentatonska, hromatske, enharmonske), stupanj, stepen, polustepen; intervali po vrsti i veliini, obrtaji; predznaci, sve vrste ljestvica, kvintni krug; trozvuci i etvorozvuci- vrste, obrtaji, mnogostranost kvintakorada; ritam- pojam, metar, takt- ritmike vrste, figure (triola, duola, kvartola, punktirana, sinkopa, ligature); tempo- pojam, oznake.

LITERATURA

Vasiljevi, Z. (2006), Metodika muzike pismenosti, BeogradVasiljevi, Z. Solfeo sa teorijom muzike za prvi razred srednje muzike kole, BeogradVasiljevi, Z. Solfeo za drugi razred srednje muzike kole, BeogradVasiljevi, Z. Solfeo za trei razred srednje muzike kole, BeogradVasiljevi, Z. Solfeo za etvrti razred srednje muzike kole, BeogradVasiljevi, Z. i Drobni, T. Teorija muzike, Srpsko Sarajevo

Radieva, D. Metodika komplementarne nastave solfea i teorije muzike,Novi Sad EMBED CorelDRAW.Graphic.13

PAGE 17

_1307735569.unknown