temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

30
TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ISSN 0037 - 6531 UDK 37 (05)’’530.1’’ Broj 26 (2766) • Godina LXI. Zagreb, 7. rujna 2010. Razgovor: Nikica Mihaljević, predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Unatoč Ustavu nismo svi jednaki Str. 5 TEMA BROJA: NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM Odjeci 4. Kongresa nastavnika matematike Računanje mora biti igra, a ne bauk! Str. 4 Snimila Aleksandra Žufić Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava U ovom broju za Školske novine pišu i govore dr. Dijana Vican, dr. Pavao Brajša, Nikica Mihaljević, Marija Ivanković, Vinko Grgurev, Suzana Hitrec, Zvonimir Laktašić, Blaženka Jurić-Mrša, Petar Mladinić, dr. Mile Silov, Sunčana Bašić, Sanja Režek, Azra Rađenović, Olivera Marinković PORUKA MINISTRA RADOVANA FUCHSA POVODOM POčETKA šKOLSKE GODINE Ustrajte u svome radu Str. 3 U Puli otvorena novoizgrađena Osnovna škola Veli Vrh Novu školsku godinu najradosnije je dočekalo 416 učenika i 57 učitelja Osnovne škole Veli Vrh u Puli, jer su 6. rujna sjeli u klupe jedne od najljepših i najskupljih škola u zemlji, sagrađene za samo 13 mjeseci na zgarištu stare škole koja je prije nepune dvije godine izgorjela do temelja.

Upload: others

Post on 22-Nov-2021

4 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 1www.skolskenovine.hr

TJEDNIK ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ISSN 0037 - 6531

UDK 37 (05)’’530.1’’

Broj 26 (2766) • Godina LXI. Zagreb, 7. rujna 2010.

Razgovor: Nikica Mihaljević, predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola

Unatoč Ustavu nismo svi jednakiStr. 5

tema broja: NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

Odjeci 4. Kongresa

nastavnika matematike

Računanje mora

biti igra, a ne

bauk!Str. 4

Snimila Aleksandra Žufić

Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog

sustavaU ovom broju za Školske novine pišu i govore dr. Dijana Vican, dr. Pavao Brajša, Nikica Mihaljević, Marija Ivanković, Vinko Grgurev, Suzana Hitrec, Zvonimir Laktašić, Blaženka Jurić-Mrša, Petar Mladinić, dr. Mile Silov, Sunčana Bašić, Sanja Režek, Azra Rađenović, Olivera Marinković

Poruka ministra radovana Fuchsa Povodom Početka

školske godine

Ustrajte u svome

raduStr. 3

u Puli otvorena novoizgrađena osnovna škola veli vrh

novu školsku godinu najradosnije je dočekalo 416 učenika i 57 učitelja osnovne škole veli vrh u Puli, jer su 6. rujna sjeli u klupe jedne od najljepših i najskupljih škola u zemlji, sagrađene za samo 13 mjeseci na zgarištu stare škole koja je prije nepune dvije godine izgorjela do temelja.

Page 2: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno2www.skolskenovine.hr

nakladnik Školske novine d.o.o., Hebrangova 4010000 Zagreb

direktor Ivan Vavra ([email protected])

glavni i odgovorni urednik Marijan Šimeg ([email protected])

uredništvo ([email protected]), Marijan Šimeg, Ivan Rodić ([email protected]), Vjekoslav Welle ([email protected]), Branko Nađ ([email protected]), Ivica Buljan ([email protected])

graFički urednik Nenad Pejušković

tajništvo redakcije ([email protected]) Tel. 01/4855-709, 01/4855-720; Telefaks 01/4855-712

računovodstvo, PretPlata ([email protected]) i oglašavanje ([email protected]) Tel. 01/4855-824; Telefaks 01/4855-712

Žiro račun 2360000-1101381687 / Zagrebačka banka 2340009-11101681174 / Privredna bankadeviZni račun IBAN HR6723600001101381687 (2100055635)

tisak Tiskara Zagreb d.o.o., Radnička cesta 210, Zagreb

cijena Pojedinačni broj: 10 KN / Polugodišnja pretplata za Hrvatsku: Ustanove - 300 KN / Pojedinci - 160 KN / Studenti i umirovljenici - 130 KNCijena godišnje pretplate za inozemstvo Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Madžarska, Italija, Austrija i Makedonija - 90 € / Ostale europske zemlje - 100 € / Izvaneuropske zemlje - 110 €

cijena oglašavanja (bez PDV-a): 1/1 str. 7.000 KN (zadnja 8000 KN), 1/2 str. 4.000 KN (zadnja 4500 KN), 1/3 str. 3.000 KN, 1/4 str. 2.000 KN, 1/8 str. 1.500 KN

IZ SaDrŽaja

u čakovcu održana 12. škola medijske kulture dr. ante Peterlićmedijska kultura u meĐimurju str. 6

Predškolski odgojhrvatskoj su PotreBni novi dječji vrtiĆi str. 7

Produženi stručni postupakdoBro Zamišljeno - loše iZvedenostr. 9

180 godina osnovne škole novigradškola BeZ jedinica i neoPravdanih sati

str. 20-21

od ovog broja novi podlistak uPoZnajmo seBe! - piše dr. sc. Pavao Brajša str. 11

UVoDNIKpiše Marijan Šimeg [email protected]

Pomalo već postaje simptomatično i gotovo pravilo da se dokumenti važni za funkcioniranje bilo koje djelatnosti, pa tako i odgoja i obrazovanja, donose ljeti, u sezoni, kako bismo to mi novinari rekli, kiselih krastavaca. Vrijeme je to kad se baš ništa značajno ne događa pa valjda i pažnja javnos-ti, one široke, ali i stručne, olabavi, popusti, uljulja se u ljetne vrućine i svima su misli okrenute jedino godišnjim odmorima, šljunčanim plažama, šumu mora i izležavanju na suncu. Tako su ljetos promi-jenjeni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, državni pedagoški standardi također su doživjeli facelifting, na tragu tih dokumenata promijenjeni su i Pravilnik o normi rada nastavnika i stručnih suradnika u srednjoškolskim ustanovama i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o bro-ju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu o odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi.

Kruna svega ipak je bilo predstavljanje Nacio-nalnog okvirnog kurikuluma, koje je upriličeno predzadnjeg dana srpnja, dakle duboko u špici ljetne turističke sezone, toga zadnjega srpanjskog petka kad su svi mediji jedino prebrojavali automo-bile i turiste koji preko graničnih prijelaza ulaze u Hrvatsku ili izlaze iz nje. Učitelji i ravnatelji već su bili na godišnjim odmorima, a predstavljen je tako važan dokument na tragu kojeg sve škole do kraja rujna trebaju napraviti vlastiti kurikulum i postaviti ga na svoje mrežne stranice kako bi cjelokupna javnost mogla vidjeti što to svaka pojedina škola radi i što nudi svojim učenicima, ne samo u sklopu redovne nastave nego i u okviru svih izvannastavnih aktivnosti, projekata i programa. Kod mnogih je to izazvalo paniku, ali je i dobar dio škola u kojima ni takvo kurikulumsko planiranje nije prevelika novost i u kojima je sve primljeno bez straha.

Kažu u tim školama da su u posljednje dvije, a u nekima i u pet ili deset godina upravo kurikulumski planirali sve svoje aktivnosti pa im ovoljetna obve-za nije neki problem kao što ni mnogim kreativnim učiteljima nikakav problem nije predstavljao gotovo

zaboravljeni HNOS. Kreativci su uvijek kreativni u svome radu, a oni koji to nisu neće to ni dekretom postati niti će osvojiti slobodu koju im je tada pružao HNOS, a danas im ju još više pruža kurikulum. I čini se da nema ni previše negativnih tonova iz škola kad je riječ o kurikulumu. Valja pričekati nekoliko go-dina njegove implementacije pa će se moći donositi suvisli zaključci, ali ako se po jutru dan poznaje lako je moguće da kurikulum postane hit tema u našim zbornicama. U onom pozitivnom smislu.

No, negativna uspješnica ili vrlo često ponavl-jana stvar moglo bi postati povećanje tjedne norme srednjoškolskih nastavnika, odnosno onima koji su voditelji stručnih vijeća na razini škole za jedan sat tjedno, a jednako tako i voditeljima županijskih stručnih vijeća. Naime, prvima se do sada tjedna norma smanjivala za jedan sat, a od jeseni i ovi će poslovi ući u kategoriju ostalih poslova koji se niti vrednuju niti posebno plaćaju. Voditeljima županijskih stručnih vijeća do sada se tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada smanjivala za dva sata, a ubuduće će biti za jedan sat. Ukupne uštede na tome procijenjene su na devet milijuna kuna godišnje i pitanje je vrijedi li toliko i smanjena mogućnost ne samo uvođenja nastavnika početnika u odgojno-obrazovni proces, nego i vođenja brojnih poslova vezanih za stručno usavršavanje prosv-jetnih djelatnika na školskoj ili županijskoj razini. I hoće li ubuduće ti isti ljudi htjeti biti vanjski suradnici Agencije za odgoj i obrazovanje u statusu volontera i samaritanaca koji bi te poslove trebali obavljati iz čistog altruizma i uz to badava!

A kako će biti s provođenjem u djelo odredbi Pravilnika o broju učenika u razrednom odjelu u osnovnim školama tek će se vidjeti, no zasig-urno neće biti previše veselja zbog odredbi da se umjesto dosadašnjih 28 učenika razredni odjeli po-dignu na 34. Čudno, a do prije neki dan smo govorili o jednosmjenskoj nastavi i minijaturnim razrednim odjelima.

E pa, dobrodošli u novu školsku godinu!

Osvajanje slobode

GoVor StatIStIKe

PoDCrtaNoSvako dijete uči svojim tempom, svako ima svoje jake i manje jake strane, ali

sva djeca imaju jednako pravo na uvažavanje tih posebnosti i na podršku kako bi napredovala. Posebno pozivam roditelje da pomognu prvašićima u usvajanju

radnih navika i novih odgovornosti prema sebi i drugima koje donosi školovanje te da što više vremena provode s njima.

Mila Jelavić, pravobraniteljica za djecuhttp://www.dijete.hr/hr, 3. rujna 2010.

Page 3: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 3www.skolskenovine.hr

Zadovoljstvo mi je, dragi uče-nici, poštovani roditelji, uči-telji, nastavnici, stručni su-

radnici i ravnatelji, pozdraviti vas na početku nove školske godine. Po-četak nove školske godine posebice je svečan za učenike prvih razreda osnovne škole koji od danas imaju svoju školu, učionicu, učiteljicu ili učitelja, školsku torbu, udžbenike, raspored sati te još mnoštvo novo-ga. Njihov ulazak u školu svaku školu čini novom, mlađom, poletni-jom, veselijom te je čini rasadištem novih talenata i izvorom najvećeg bogatstva svakoga naroda.

Dragi prvašići, čestitam vam na današnjemu danu. S čestitkom idu i želje: želim da zadržite dje-tinje oduševljenje, ostvarite nova prijateljstva i da vam učenje bude radosno i uspješno. Ostalim uče-nicima osnovnih i srednjih škola želim školovanje koje će ih svaki dan obogaćivati znanjem i među-sobnim razumijevanjem, školsko ozračje protkano prijateljstvom i prihvaćanjem te učitelje koji će im, zajedno s roditeljima, svojim primjerom biti istinska potpora u učenju i izboru ispravnog puta.

S početkom nove školske godine brigu i odgovornost udružujemo i s roditeljima za njihovu djecu - svoje učenike. Želimo tu uzajamnost i to zajedništvo spram svojih učenika temeljiti na međusobnome pošto-

vanju, primjerenim zahtjevima, strpljenju i dosljednosti. Obrazov-ni uspjeh s tim načelima zasigurno neće izostati.

S osobitim poštovanjem i za-hvalnošću na početku ove školske godine obraćam se vama, dragi uči-telji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji. Želim da otvorena srca i uma ustrajete u svome radu kako biste u svojim učenicima i dalje ra-zvijali ono najbolje u njima, a sve s ciljem da nam se Domovina i dalje diči novim generacijama obrazova-nih i čestitih ljudi. S vama dijeli-mo odgovornost za sve postavljene ciljeve, jer smo zajedno pokazali da predanošću jasnim ciljevima uspjeh neće izostati. Uspješno smo proveli državnu maturu i upise na visoka učilišta, suočili smo se s rezultatima nacionalnih ispita kao oblikom vanjskoga vrjednovanja, ustrajavamo u samovrjednovanju, donijeli smo Nacionalni okvirni kurikulum koji čini polazište za sva druga kvalitativna unaprjeđe-nja odgoja i obrazovanja, riješili smo probleme s udžbenicima, po-boljšali zakone, provodimo mjere Programa gospodarskog oporav-ka. Zato istinski zahvaljujem svi-ma koji su vjerovali u promjene i zajedno s nama prionuli njihovu ostvarenju. Zahvaljujući vama da-nas je hrvatski odgojno-obrazovni sustav konkurentan, prepoznatljiv i

usporediv s najboljima. To je ovih dana potvrdio i ugledni američki tjednik Newsweek, koji je, suklad-no rezultatima istraživanja, Hrvat-sku prema kvaliteti obrazovanja smjestio na 22. mjesto u svijetu. Potvrda su tome i naši učenici koji na međunarodnim natjecanjima kontinuirano postižu visoke uspje-he i gotovu u pravilu u Hrvatsku se vraćaju s osvojenim priznanjima i medaljama.

Pred nama su novi izazovi. Jasna je naša odlučnost u vezi s poboljša-vanjem našeg odgojno-obrazovnog sustava. Pozvani smo stalno raz-mišljati o budućnosti svoje djece, a budućnost ide s vrijednostima koje nas oslobađaju stranputica i nedoumica. Znanje, solidarnost, odgovornost i identitet na ljestvici vrijednosti stavili smo na sam vrh. Uz vrijednosti, imamo i jasne od-gojno-obrazovne ciljeve te jasna odgojno-obrazovna načela kako bi se sustav usklađeno razvijao.

Svima vama želim uspješnu školsku godinu, koja će, iskreno se nadam, biti ispunjena uspjehom i zadovoljstvom kako naše djece/učenika tako i svih dionika sustava odgoja i obrazovanja.

Otvoren za suradnju, pozdrav-ljam vas s osobitim poštovanjem.

Dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazova-

nja i športa

Prošloga je petka Veleučilište VERN’ prigodno obilježilo 20. obljetnicu osnutka i desetu go-dinu djelovanja u visokom obrazovanju, i to

svečanim otvorenjem novih prostora u Importanne galeriji na Iblerovom trgu u Zagrebu, koje je otvorio dr. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, poslavši putem sustava EduNeta elektroničku poruku dobrodošlice svim stu-dentima.

Tom prilikom ministar Fuchs je izjavio kako VERN’ zbog svog razvoja i inovativnosti može biti uzor dru-gim visokim učilištima. Između ostalog, pohvalno je što stavljate naglasak na kvalitetu i inovativnost, čime diktirate tempo i ostalim sudionicima na tržištu, dodao je Fuchs. Osvrnuo se i na proces recertifikacije viso-kih učilišta, naglasivši da vjeruje u pozitivan ishod tog procesa kojim bi se trebalo uvesti reda na tržište privatnog obrazovanja, jer se ne smijemo igrati s mla-dima i njihovom budućnošću.

Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća VERN’a, govoreći o 20. obljetnici osnutka VERN’a i deset godina djelovanja u visokom obrazovanju, ista-knuo je važnost privatne inicijative u obrazovanju koja rasterećuje državni proračun te naglasio da su privat-na učilišta reafirmirala stručnu naobrazbu, a svakako pridonose i jačanju zdrave baze sustava svake druš-tvene zajednice. Ono, pak, što je jamac kvalitete, jest izravna povezanost s tržištem, zbog čega se VERN’ kontinuirano i razvija – rekao je Štefanović.

Štefanović je napomenuo da je VERN’ upravo pot-pisao sporazum kojim se definira okvir za osnivanje i pokretanje međunarodnog sveučilišnog centra na oto-ku Visu. Upozorio je da je obrazovanje ‘društveno od-govorna djelatnost, zbog čega se prema njoj moramo odnositi s visokom dozom odgovornosti’.

Svečanost je obilježilo i predstavljanje dokumenta VERN’ 2020, kojim se definira strategijski okvir za

razvoj u idućih deset godina. Dokument je predstavio Goran Radman, dekan VERN’a, koji je naglasio da VERN’ ima mnogo elemenata za daljnji razvoj i šteta ih je ne iskoristiti. To jasno pokazuje i ovaj strateški dokument kojim je definirano prerastanje VERN’a u sveučilište i pokretanje novih studijskih programa te ulazak u visoko obrazovanje iz područja umjetnosti. Govoreći o nadolazećem razdoblju, Radman je naja-vio gradnju kampusa, dodatno intenziviranje suradnje s gospodarstvom te međunarodno povezivanje kroz EU programe.

Vern nakon ovoga otvaranja raspolaže sa 6000 če-tvornih metara suvremeno opremljenih nastavnih pro-stora. Uređenjem su objedinjeni nastavni i admini-strativni sadržaji poput nastavnih dvorana, prostora za boravak profesora i multimedijski prostori za boravak studenata. S 2200 aktivnih studenata, 200 profesora, stotinu stalno zaposlenih i sedam studija VERN’ po-staje najveće privatno visoko učilište u Hrvatskoj.

Ivica Buljan

Uzor drugim veleučilištima

Nova školska godina počinje nam u znaku niza no-vosti: izmijenjen je Zakon od odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, promijenjeni su pedagoški standardi, donijet je NOK, poboljšan je postupak upisa na visoka učilišta, mijenja se način ocjenjivanja učeni-ka… Prosvjetna vlast i optimisti u našim redovima ra-zumijevat će te promjene kao pozitivne pomake u una-pređivanju hrvatskog odgojno-obrazovnog sustava, dok će pesimisti (i oporba) u tome vidjeti zahvate iznuđene lošim stanjem sustava, a nedostatne za njegovu temelji-tu rekonstrukciju, tj. strukturne promjene.

Kako god bilo, tema za rasprave i polemike o našem školstvu ne će nedostajati pa u tom smislu možemo očekivati prilično toplu, da ne kažemo »vruću« jesen raznovrsnih »govornih vježbi«. Pritom, možda, ne će izostati ni odjeci, interpretacije i komentari dvaju po-dataka što se već dva-tri tjedna p(r)ovlače po medijima, a tiču se kvalitete našeg obrazovanja te rada učitelja/nastavnika.

Jesmo li doista 22. na svijetu?

Sukladno globalnom trendu vrednovanja po kvanti-tativnim pokazateljima, sredinom kolovoza, pod naslo-vom Najbolje države svijeta, ugledni američki časopis Newsweek rangirao je zemlje uzimajući u obzir neke pokazatelje o stanju obrazovanja, zdravstva, kvalitete života, gospodarstva i politike. Po ukupnom rezultatu Hrvatska je u toj »studiji« na 28. mjestu. Gledamo li samo obrazovanje, tu smo još bolji – na 22. mjestu, s tim što obrazovanje u nas prednjači u odnosu na druga po-dručja nacionalnog vrednovanja (naime, po zdravstvu, kvaliteti života, gospodarskoj dinamici ili političkom okruženju bivamo ispod 30. mjesta). Na prvi pogled – nije loše. Dapače.

No, uoči li se, kad je o obrazovanju riječ, koje su sve zemlje ispred nas, a koje su – po Newsweeku – za nama, poraste suzdržanost prema takvim vrednovanjima te se s pravom možemo pitati koji je smisao takvog rangira-nja. Naime, poigrate li se uspoređivanja, na http://www.newsweek.com/2010/08/15/interactive-infographic-of-the-worlds-best-countries.html vidjet ćete da u nekim zemljama obrazovanje izgleda precijenjeno, u drugima podcijenjeno. Zašto? Ključ je, uvjetno rečeno, u onome: Kako se uzme? Za vrednovanje obrazovanja Newsweek uzima tek dva kriterija: pismenost (točnije: sposobnost čitanja i pisanja stanovništva starijeg od 15 godina) te očekivano trajanje obrazovanja u školskom sustavu. Po prvome, u nas je pismenih 98,1 posto, a po drugom kri-teriju, obrazovanje u prosjeku traje 13,8 godina.

Zaključivati o kvaliteti cjelokupnog nacionalnog obrazovanja samo na osnovi tih podataka, to doista ne može biti vjerodostojno. U protivnom, uzmemo li Newsweek za ozbiljno i pars pro toto, mogli bismo doći u napast neopravdanog samozadovoljstva, k tome i po-vjerovati našijencima koji bi tim perjem svoje »zaslu-ge« kitili.

13 sati tjedno?!U redu, može se odmahnuti rukom na taj prilog

Newsweeka, no što s jednim drugim podatkom s doma-ćeg terena (navodno iz MZOŠ-a, a objavljenom u jed-nom dnevnom listu) koji kaže da naši učitelji/nastavnici u učionici provode prosječno samo 13 sati tjedno. Koja li je računica to mogla dokučiti? Bila ona neupućena ili zlonamjerna, u svakom slučaju je – nakaradna provo-kacija, zasad bez glasnije reakcije iz redova prosvjetnih djelatnika. Uglavnom – muk. Prosvjedna šutnja povri-jeđenih, ogorčenih i ponosnih? Možda gluposti tako i treba – kad se već podlo izlegla i svoga razloga niti objašnjenja nema, pustiti da ju vlastita ništavnost zatre i dokrajči!

Anđelko Jelin

jo© jeDaN PoČetaKPoruka ministra radovana Fuchsa Povodom Početka školske godine

Ustrajte u svome radu

u ZagreBu otvorene nove Prostorije veleučilišta vern’

Branko Štefanović, ministar Radovan Fuchs i dekan Veleučilišta VERN’ Goran Radman

I ove godine slika našeg “društva znanja” - udžbenici na buvljacima. Ima i popunjenih radnih bilježnica. Još malo pa nestalo...

U Puli, na Velom Vrhu, od 6. rujna u službi modernog odgoja i obra-zovanja prekrasan je kompleks osnovne škole i dječjeg vrtića.

Page 4: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno4www.skolskenovine.hr

Petar Mladinić s modelom sunčanog sata, radom učenika prema matema-tičkim izračunima

matematika mora biti igra, korisna i zanimljiva svima, jer nema djeteta koje ne voli računati, koje ne voli zagonetke! matematički problemi se mogu rješavati kao jednadžbe s dvije nepoznanice, ali i kroz igru, uz malo mašte i mozganja. djeca ne moraju bubati činjenice i podatke, nego ih treba potaknuti da sami osmisle put do rješenja, s manje mate-matike, a puno više opisivanja i domišljatosti, smatra Petar mladinić, ravnatelj zagrebaËke v. gimnazije. Pokazao nam je uËeniËki model sunËanog sata koji je izraen upravo uz pomoÊ matematiËkih kalkulacija

Računanje mora biti igra, a ne bauk!

Potrebno je izbaciti nepotrebne tehnike računanja, (pre)sofisticirane zadat-ke, prekomplicirane jednadžbe. Na elemen-tarnoj jednadžbi djetetu treba pokazati algoritam i način na koji se rješava, njezinu svrhovitost i in-terpretaciju rješenja. Zašto tjerati djecu da pokraj ove silne tehnologi-je olovkom rješavaju goleme jednadžbe?! Zbog toga matematika postaje omraženi predmet

Hrvatsko matematičko društvo odr-žalo je krajem lipnja i početkom srpnja u Zagrebu četvrti po redu

Kongres nastavnika matematike. U pro-storijama Prirodoslovno-matematičkog fakulteta okupilo se u tri dana više od devetsto nastavnika matematike iz hrvat-skih osnovnih i srednjih škola, a prvi je puta sudjelovalo i 120 učiteljica razredne nastave. Među brojnim temama, poput primjene kalkulatora i novih tehnologija u provođenju nastave te novih pristupa poučavanju matematike, pričalo se i o

nedavno predstavljenom Nacionalnom okvirnom kurikulumu.

Petar Mladinić, ravnatelj zagrebačke V. gimnazije, potpredsjednik Hrvatskoga matematičkog društva i voditelj njezine Nastavne sekcije, kazao je:

- Nastavnici, ali i roditelji imaju velika očekivanja od NOK-a, iako će tek pred-

metni kurikulum operacionalizirati i kon-kretizirati sve segmente NOK-a. Djeca moraju znati razmišljati i rješavati proble-me, jasno, pa predmetnim kurikulumom moramo na eksplicitnom uzrastu pokazati kako se to postiže i radi, nastavnicima dati konkretan predložak po kojem će raditi.

Nakon održanoga kongresa, resornom ministarstvu upućen je popis zaključaka,

među kojima je i neophodna moderni-zacija. Nastavnici matematike s pravom očekuju modernizaciju sadržaja te drukči-ji pristup nastavi. Primat više ne smiju biti kreda i ploča, već niz drugih oblika nasta-ve - male skupine, projekti, istraživanja. Ipak, nastavnici prvenstveno očekuju da matematika više ne bude bauk! nepotrebno forsiranje kompleksnih zadataka

- Nema razloga, matematičkih razlo-ga, da tome bude tako. Ne mogu se svi planinari popeti na Mount Everest! Ali se svatko može popeti na Sljeme, a isto je s matematičkim gradivom. Želimo educira-ti nastavnike, kako bi znali djeci prenijeti matematiku na zanimljiv, pa i radostan način. Matematika mora biti igra, korisna i zanimljiva svima, jer nema djeteta koje ne voli računati, koje ne voli zagonetke, ističe Mladinić.

Dodaje da je teško reći da su za sadašnji loš imidž matematike krivi samo nastav-nici.

- Oni rade kako znaju. Naravno, ima ljudi koji nisu za taj posao, kao i u svim

strukama. Ali, država se mora pobrinuti da se učitelje najkvalitetnije moguće edu-cira i da nastavnici iz svih krajeva Hrvat-ske rade po istom principu. Onda neće biti važno odrasta li i obrazuje li se dijete u Zagrebu ili nekom međimurskom odno-sno slavonskom selu!

Neki će reći da je matematika s go-dinama postala bauk zbog preteškoga i nerazumljivoga gradiva. Mladinić se u principu slaže, objašnjavajući da se previ-še forsiraju goleme komplekse jednadžbe ili drugi tipovi grandioznih zadataka, iako se matematička logika može objasniti i na najjednostavnijim računicama. Zbog toga je potrebno modernizirati i revidirati gra-divo.

- Dakako, modernizacija ne znači da ćemo bacati nešto što je staro. Matemati-ka je stara tisućama godina, što izbaciti?! Osnovne zakonitosti, logiku? Potrebno je izbaciti nepotrebne tehnike računanja, (pre)sofisticirane zadatke, puste jednadž-be. Jednadžbe jesu vrhunske, ali na ele-mentarnoj jednadžbi djetetu pokažete al-goritam i način na koji se rješava, njezinu svrhovitost i interpretaciju rješenja, to je univerzalni princip. Zašto tjerati djecu da pokraj ove silne tehnologije olovkom rje-šavaju goleme jednadžbe? One nisu nave-dene u gradivu. Zaigraju se nastavnici, a ponajviše autori udžbenika koji misle da uvođenjem ekstremnih jednadžbi dobi-vaju na kvaliteti udžbenika. Promašeno! Izmišljaju čak i nazive velikih brojeva. Nakon milijarde uvode bilijardu, trilijar-du, kvadrilijardu... Izmišlja se topla voda, a ona uopće nije potrebna u školskoj ma-tematici, oštar je Mladinić. učitelj se mora prilagoditi djetetu

I dok jednu stranu problema čini sadržaj odnosno matematičko gradivo, drugi pro-blem je način rada i predavanja. Nastav-nički posao je vrhunski zahtjevan. Teži od posla vrhunskoga glumca na daskama. Učitelj svaki dan u razredu ima predstavu, pred publikom koja je vrlo zahtjevna. Na-cionalni okvirni kurikulum predviđa kva-litetniju edukaciju nastavnika i Mladinić taj segment naročito pozdravlja. Govori da je velik dio nastavnika ostavljen sam sebi, pa su se s godinama umorili i narav-no da kvaliteta njihove nastave pada. Tu su i mladi nastavnici, koji također nisu na pravi način uvedeni u posao.

- Na studiju nastavnika matematike stu-denti imaju manje sati prakse nego što ima vozač u autoškoli. I oni u škole ne dolaze pripremljeni, ni pedagoški ni metodički. A sustav ne vrednuje ni nagrađuje niti mentore, koji bi te mlade učitelje naučili i preobrazili iz šegrta u zanatliju. Zato nam je želja standardizacija gradiva i eduka-cija nastavnika. Ostavit će se prostora za nastavničku kreativnosti. Ali i to mora biti matematički evaluirano, a ne da se djecu uči što nastavniku padne na pamet.

Prvi čovjek zagrebačke V. gimnazije smatra da matematika mora u svakom trenutku biti prilagođena uzrastu. Mate-matički problem se može rješavati kao jednadžba s dvije nepoznanice, ali i kroz igru, uz malo mašte i mozganja. Djeca ne moraju bubati činjenice i podatke, nego ih treba potaknuti da sami osmisle put do rješenja, s manje matematike, a puno više opisivanja i domišljatosti. U povije-sti, dok se nisu naučile formule, puno se opisivalo, objašnjavalo. Taj princip treba-mo primijeniti i na nastavu. Od najmlađih da uče razmišljati, raditi rukama, do onih starijih koji će te matematičke principe shvatiti, pa tek onda rješavati formulama i kalkulacijama.

- Matematika se može prilagoditi i služiti za razumijevanje. Matematika je elementarna ljudska potreba. SAD ju je uvrstio u temeljna ljudska prava. Dakle, uz pismenost slovima, temeljno je ljudsko pravo i matematička pismenost. Europ-ska unija također je na tom tragu. Koje su nužne kompetencije nakon škole? Ma-tematička pismenost svakako je jedna od njih. Učitelj se mora prilagoditi djetetu, educirati se i zainteresirati to dijete. Kad smo konkretno kod matematike, nauči-ti ga matematički razmišljati, kroz igru, istraživanje, imaginaciju, a ne ga odmah ubiti u pojam nepotrebno teškim zadaci-ma ili formulama!

Branko Nađ

odjeci 4. kongresa nastavnika matematike

Nastavnici matematike s pravom očekuju moderni-zaciju sadržaja te drukčiji pristup nastavi. Primat više ne smiju biti kreda i ploča, već niz drugih oblika na-stave - male skupine, pro-jekti, istraživanja.

Page 5: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 5www.skolskenovine.hr

nikica mihaljeviĆ, Predsjednik hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i sred-njoj školi daje mogućnost no-voizabranim ravnateljima da se za njih dva petogodišnja mandata čuva radno mjesto, a za ravnatelje koji su već dva ili više mandata na funkciji te mogućnosti nema

S početkom školske godine intenziviraju se i aktiv-nosti u udruzi ravnatelja.

O tome čime se udruga bavila tijekom ljeta i koji su glavni projekti i aktivnosti pred njezi-nim članovima razgovarali smo s predsjednikom Udruge Niki-com Mihaljevićem.

- Prva je i najvažnija aktiv-nost koja nas očekuje orga-nizacija i realizacija stručnog skupa za ravnatelje osnovnih škola, koji će se održati od 25. do 27. listopada u Dubrovniku. Ovih će dana radna tijela udru-ge definirati program skupa, a već sad se može reći da ćemo u Dubrovniku razgovarati o svim aktualnostima koje su se zbile tijekom ljeta. Ponajprije, donesene su izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazova-nju u osnovnoj i srednjoj ško-li, nažalost ne na način na koji smo mi ravnatelji očekivali i za kakve smo se promjene zalaga-li - rekao je na početku Nikica Mihaljević.

Čime niste zadovoljni? Postojeći zakon u praksi po-

kazao se manjkavim, poseb-no u dijelu koji regulira izbor ravnatelja i njegov status i prvi puta smo i naša i udruga sred-njoškolskih ravnatelja nastupili zajednički kako bismo upo-zorili ministarstvo na moguće probleme te da bismo predloži-li rješenja. Naime, u osnovnoj školi još je oko 30 posto rav-natelja s višom spremom koji prema postojećem zakonu od 1. siječnja 2012. godine nesta-ju iz sustava. Oni koji ne odu u mirovinu naći će se na ulici. Dio kolega pokušao je u pro-teklih nekoliko godina riješiti taj problem kroz doškolovanje, međutim u Hrvatskoj za mnoge struke nema takve mogućnosti na visokim učilištima pa su ko-lege išli studirati izvan granica

Hrvatske, što i nije najbolje rješenje. Neupitno je da je vi-soka sprema minimum za rav-nateljsku funkciju, ali je pitanje kako kolegama omogućiti da to i postignu u razumnom roku te smo predlagali da se za tu gru-paciju ravnatelja prolongira rok za postizanje visoke spreme do 2015. godine. Istina, dobili smo u resornom ministarstvu i ver-balnu potporu za naše ideje, ali u izmjenama zakona to se nije dogodilo. Nije nam jasno zašto je baš 2012. godina uzeta kao granična godina koja je ugrađe-na u zakon.

Siječanj 2012. godine upitan je i za sve ostale ravnatelje, jer će tada svi ići u reizbor, bez obzira na tobili na polovici ili na krajumandata.

Bit će to redovna natječajna procedura i u njoj vjerojatno mnogi ravnatelji neće proći. Udruga se već dulje vrijeme zalaže za to da ravnatelji što prije dobiju osmišljen sustav stručnog osposobljavanja i li-cenciranja i da se uspostavi sustav vrednovanja našeg rada. Jednoga dana morat će se i pro-fesionalizirati mjesto ravnatelja te omogućiti da na te poslove dođu doista najkvalitetniji i najkompetentniji ljudi iz su-stava, ali za to je neophodan kvalitetan sustav osposobljava-nja. I mislim da je nepotrebno raspravljati o važnosti funkcije

ravnatelja. Ako je ovo prijelazni period prema profesionalizaciji ravnatelja, onda moramo uka-zati na još neke probleme. Po-najprije je to sastav i brojnost školskih odbora. Smatramo da je nepotrebno mnogo članova te da ovakva struktura njego-vih članova nikako nije dobra. Naime, u drugi je plan stavljena struka i stručnost ljudi iz škole, jer su oni u školskim odborima u manjini i zastupljeni sa samo tri svoja predstavnika, pored njih je jedan predstavnik rodi-telja, a ostalih pet članova su predstavnici koje su imenovale lokalne i državne vlasti. To je problem, u što smo se osvje-dočili prilikom dosadašnjih reizbora ravnatelja, te spoznali kakvih tu sve problema ima, pogotovo kad je riječ o manjim sredinama u kojima se događa-ju apsurdne situacije na temelju kojih bi se moglo zaključiti da mjesto ravnatelja nije bitno i da

tu funkciju može obavljati svat-ko i nitko. Važno je reći da smo dobili Nacionalni okvirni kuri-kulum u okviru kojega će škole morati imati veću autonomiju, pa se i iz te perspektive još više nameće pitanje o tome tko će biti ravnatelj, kako će voditi školu, hoće li imati viziju ra-zvoja ustanove kojoj je načelu, hoće li surađivati s lokalnom sredinom.

Kako vi gledate na promjene vezane za Nacionalni okvirni kurikulum?

Kurikulum koji je donesen tijekom ljeta, moram reći, bit će potpuno primjenjiv tek kad se donesu i predmetni kuriku-lumi, ali će se istodobno mo-rati opet mijenjati zakonska regulativa, prije svega norma učitelja, morat će se otvoriti mogućnost za nove sadržaje i programe izvan zadanih. Ku-rikulum ćemo moći potpuno primijeniti tek ako i financira-nje obrazovanja bude decen-tralizirano i programski ustro-jeno, što će otvoriti mogućnost da škole naprave iskorak i u svom programskom dijelu, ali i da dobiju novac potreban za realizaciju svega planiranog u kurikulumu što nije dio redov-nog programa. Svakako treba reći da je Nacionalni okvirni kurikulum dobra podloga da se krene u tom smjeru.

Ljetos je mijenjan i pedagoški standard.

Da, mijenjan je dokument koji je donesen prije dvije godi-ne i koji je u vrijeme kad je do-nesen bio doista široke ruke, ali vrijeme u kojem živimo natje-ralo nas je da ga se modificira, jer se jednostavno financijski ne može pratiti one standarde koji su tada bili zacrtani. Pored svih izmjena tog dokumenta javio se i problem malih škola i nikako se ne bi smjelo dopustiti njihovo zatvaranje zbog nerentabilnosti. Na to smo u Udruzi posebno osjetljivi, jer nam je stalo da se škola u svakome mjestu održi, budući da je ona jedini zalog budućnosti i života svake sre-dine.

O svemu tome razgovarat će se i na skupu u Dubrovni-ku i vjerujem da ćemo donijeti određene zaključke koji će biti objedinjeni stavovima i zaključ-cima rasprava na skupu Udruge hrvatskih srednjoškolskih rav-natelja koji će se održati počet-kom listopada, pa ćemo sve to izložiti resornom ministarstvu i tražiti konkretne mjere i ak-cije. Upozoravali smo na sve te probleme i prije ljeta, pred-lagali rješenja, međutim ništa od toga nije uvaženo, iako smo dobili obećanja da će se stvari popraviti. Vjerujemo da će se u sljedećim izmjenama zakona o kojima se već sada potiho go-vori kvalitetno riješiti i pitanja o kojima sada govorimo. Jer, ne-dopustivo je da jedino ravnatelji osnovnih i srednjih škola nakon isteka mandata ostaju bez posla, dok se svi rukovodeći kadrovi u drugim djelatnostima imaju mo-gućnost barem vratiti na svoje prijašnje radno mjesto. To je tim apsurdnije, jer se u članku 128. daje mogućnost novoizabranim ravnateljima da se za njih dva petogodišnja mandata čuva rad-no mjesto, a za ravnatelje koji su već dva ili više mandata na funkciji te mogućnosti nema. To je diskriminacija, jer očito nismo svi jednaki, premda nam Ustav jamči jednakost.

Skup u Dubrovniku imat će i svoj svečani dio.

Obilježit ćemo petnaestu go-dišnjicu postojanja Udruge, a na redovnoj godišnjoj skupštini donijet ćemo i novi statut udru-ge, poslovnike o radu, prvi puta i etički kodeks udruge te izabra-ti članove Suda časti.

Od ove jeseni želimo inten-zivirati i suradnju sa Školskim novinama i nadamo se da ćemo iz broja u broj imati određen prostor u listu na kojemu ćemo zajedno s Udrugom hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja moći progovoriti o problemima, aktu-alnostima i svemu što je važno za funkcioniranje ova dva se-gmenta odgojno-obrazovnog sustava.

Razgovarao Marijan Šimeg

Unatoč Ustavu nismo svi jednaki

U osnovnoj školi još je oko 30 posto ravnatelja s višom spremom koji prema postojećem zakonu od

1. siječnja 2012. godine nestaju iz sus-tava. Oni koji ne odu u mirovinu naći će se na ulici

Nedopustivo je da jedino ravnatelji osnovnih i srednjih škola nakon isteka mandata os-

taju bez posla, dok se svi rukovodeći kadrovi u drugim djelatnostima im-aju mogućnost barem vratiti na svoje prijašnje radno mjesto

razgovor

Page 6: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno6www.skolskenovine.hr

u čakovcu odrŽana 12. škola medijske kulture dr. ante PeterliĆ

Od 22. do 31. kolovoza održana je u organizaciji Hrvatskoga filmskog sa-

veza dvanaesta po redu, a nakon Šibenika, Trakošćana i Varaž-dinskih Toplica prva u Čakovcu, Škola medijske kulture Dr. Ante Peterlić, koja je ove godine oku-pila 112 polaznika iz tridesetak mjesta i gradova diljem Hrvat-ske, a sudjelovanjem polaznice iz Brčkog dobila je i međunarod-no značenje. Ovogodišnja Škola održana je uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Hrvatske zajednice tehničke kulture, Me-đimurske županije, Centra za kulturu Čakovec i internetskog portala Fotografija.hr, a preporu-ku za njezino održavanje dalo je Ministarstvo znanosti, obrazova-nja i športa Republike Hrvatske. Glavni je pokrovitelj bio iStyle, a medijski pokrovitelj Hrvatski radio Čakovec. Filmske i video-primjere osigurali su HFS i Hr-vatska kinoteka/Hrvatski državni arhiv, a filmsku i videotehniku HFS, Autorski studio FFV, Za-greb, Filmska autorska grupa Enthusia Planck Samobor, FKK Đakovo, FKV Zaprešić, iStyle, Zagreb, Kinoklub Zagreb, Kino-klub Split, Kinoklub Mursa, Osi-jek i ŠAF, Čakovec. međunaslov

Prvi stupanj seminara medijske kulture bio je posvećen audiovi-zualnim medijima (filmu, televi-ziji, radiju, videu, novom komu-nikacijskom okružju), odnosu filma i drugih medija i metodič-kom pristupu u nastavi medijske kulture, o čemu je polaznicima govorio Krešimir Mikić, teoriji filma i strukturi filmskog djela predavača dr. Hrvoja Turkovića, povijesti filma o kojoj je govorio mr. Bruno Kragić, hrvatskom fil-mu do 1941. godine te vrstama i metodama dokumentarnog filma predavača Petra Krelje, hrvat-skom filmu od 1941. godine, o kojem je govorio dr. Nikica Gilić,

i uvodu u animaciju i Zagrebač-koj školi predavača dr. Midhata Ajanovića.

Metodička radionica za učitelje medijske kulture bavila se pita-njima metodičkog pristupa me-diju filma i televizije, predavača dr. Hrvoja Turkovića, od ideje do projekcije, primjene tehnolo-gije u nastavi medijske kulture, metodičkog pristupa radiju i stri-pu, metodičke obrade dokumen-tarnog filma, metodičke obrade igranog filma, metodičke obrade animiranog filma i metodičkog pristupa novinama i računalnim igrama, o čemu je govorila Mari-na Zlatarić, medijima, medijskom pedagogu i medijskoj kulturi, metodičkom pristupu nastavnom medijskom programu, novim teh-nologijama i budućnosti filma, filmu i kazalištu, dječjem filmu u nastavi medijske kulture te meto-dičkom pristupu novim medijima predavača Krešimira Mikića, me-todičkog pristupa mediju filma i televizije, o čemu je govorio mr. Bruno Kragić. O odnosu književ-

nosti i medija te novim medijima i književnosti u nastavi medijske kulture govorila je dr. Dubravka Težak, o televiziji kao mediju Jo-sip Grozdanić.

Na 12. školi medijske kulture Dr. Ante Peterlić pokrenute su i dvije nove radionice, radijska reportaža odnosno radio igra za djecu, koje su odmah privukle pozornost polaznika i pokazale da se i ovaj segment dječjeg stva-ralaštva u okviru osnovne škole pojavljuje kao izrazita potreba vremena u kojem živimo, a prvi su dosezi pokazali da je moguće u deset dana trajanja radionica osposobiti polaznike za stjecanje potrebnih znanja i njihovo preno-šenje učenicima. međunaslov

Desetodnevno druženje završe-no je prezentacijom i projekcijom radova i dostignuća polaznika. O svojem dvanaestogodišnjem iskustvu polaznica Škole medij-ske kulture govorile su Mari-na Zlatarić i Melita Horva-tek Forjan, naglasivši važ-nost sudjelovanja u raznim seminarima i radionicama Škole medijske kulture i brojne nove spoznaje proi-stekle iz toga, koje su tokom godina pre-nosile svojim

učenicima. Voditeljica radionice za radij-

sku reportažu i autorica i vodi-teljica Radija MM Višnja Biti predstavila je reportažu Zvučna razglednica Čakovca, voditelj ra-dionice za TV-reportažu Dražen Ilinčić duhovito je uveo gleda-telje u dvije reportaže snimljene proteklih dana, Prvi peron i Zlato moje, a polaznica prvog stupnja seminara medijske kulture Darja Borković govorila je o sadržaji-ma seminara i namjeri polaznika da idućih godina, kroz početne i specijalizirane radionice, produ-be stečena znanja.

Jasminka Ljubić Bijelić, u svo-je i u ime Ede Lukmana, voditelja radionice za animirani film pred-stavila je šest i pol minuta razno-likih filmova objedinjenih pod zajedničkim nazivom Animacija, Vedrana Vrhovnik upozorila je na radišnost svojih polaznica u radi-onici za radio igru za djecu koje su u deset dana uspjele osmisli-

ti, snimiti, odglumiti i montirati ukupno gotovo sat vremena duge dvije radio drame, Pupoljci i Strašna priča, a Branko Linta je zamijenio voditeljicu radionice za igrani film Snježanu Tribuson i najavio osam minuta dugi film Mamina djeca. O četiri ove go-dine napisana scenarija govorio je voditelj radionice za scenarij Goran Tribuson, a Boris Poljak, voditelj radionice za kameru i snimanje, najavio je šest minu-ta dugu vježbu Dežđ, snimljenu uglavnom noću i po kiši, jer je tema radionice bilo snimanje u takvim uvjetima. međunaslov

Voditeljica radionice za monta-žu Ivana Fumić prikazala je četiri vježbe montažera, u ukupnom trajanju devet minuta, a vodite-ljica radionice za postprodukciju zvuka Dubravka Premar ukratko je opisala proces ozvučenja tro-minutnog rada Pozadina i šest minuta duge Priče jednog stabla. Voditelj radionice za digitalnu fotografiju Darije Petković po-kazao je radove svojih polaznika, raznolike po pristupu i temama kojima su se bavili, a polaznica Metodičke radionice za učitelje medijske kulture Sandra Vlahov pozvala polaznike i predavače na kontinuitet suradnje tokom cijele godine, kako bi u punom smislu pridonijeli procesu jačanja nasta-ve medijske kulture u osnovnim školama u Hrvatskoj. Voditelj ra-dionice za dokumentarni film Da-mir Čučić predstavio je film Od A do Z, priču o Anti Peterliću i Zo-

ranu Tadiću, utemeljite-ljima i dugogodišnjim predavačima na Školi medijske kulture, svo-jevrsni in memoraim prijateljima kojih više nema, a čiji je rad du-boko utkan u sve što se na Školi i oko nje do-gađa.

Duško Popović

Medijska kultura u Međimurju

vera robić škarica, voditeljica školePolaznici 12. škole medijske kulture Dr. Ante Peterlić dola-

ze praktično iz svih dijelova Hrvatske. Uz mnoge učitelje i profesore osnovnih škola imamo i članove filmskih klubova i udruga, studente učiteljskih, filozofskih i drugih fakulteta, Ak-ademije, mlade slobodne umjetnike... Svi se oni nakon Škole vraćaju u svoje sredine i donose sa sobom nove spoznaje o medijskoj kulturi te mogućnostima i načinima njezina širenja i to onda primjenjuju u praksi i prenose znanje drugima.

Jako smo zadovoljni i zbog činjenice da se u ova recesi-jska vremena nije smanjio broj polaznika, no svjesni teškoća u financiranju njihova sudjelovanja u radu Škole nastojimo im pružiti što više i zadovoljiti razne interese i potrebe te mis-lim da u tome i uspijevamo. Tako smo i ove godine pokrenuli dvije nove radionice, a novosti će biti i na idućoj, 13. školi.

Imamo nekoliko polaznika koji su na Školi medijske kulture svih dvanaest ili jedanaest, deset godina, a stalno nam uz veterane dolaze i novi, taj se krug širi, dok se istodobno dio polaznika Škole dokazuju kao predavači medijske kulture, autori publikacija i udžbenika, pa i predavači na samoj Školi, s koje su praktično krenuli. I to je kao vrijedan pokazatelj uspjeha ovoga koncepta trajnog obrazovanja iz područja medijske kulture.

Po prvi puta nakon šibenika, trakošćana i varaždinskih toplica u čakovcu se okupilo 112 polaznika iz tridesetak hrvatskih gradova i mjesta kako bi stekli osnovna i produbili postojeća znanja o filmskom, televizijskom, radijskom i videostvaralaštvu u teoriji i praksi

Page 7: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 7www.skolskenovine.hr

aktualno

Predškolski odgoj: mališani BeZ vrtiĆa

Svake se godine početkom rujna nanovo aktualiziraju dva problema. Jedan je po-

traga za udžbenicima, a drugi ne-dostatak mjesta u vrtićima. Tako je, valjda da ne izgubimo običaj, i ove godine. Premda naši poli-tičari na sva zvona najavljuju kako su obrazovanje i odgoj pri-oritet te u izbornim kampanjama redovito obećavaju gradnju no-vih škola i vrtića, to traje samo dok ne budu izabrani. Pred nove izbore slijedi ponavljanje ciklu-sa: puna su im usta tih tema, a onda opet tišina i neizrečena po-ruka: roditelji i djeco, snalazite se sami!

Početkom ove predškolske, školske i akademske godine mediji su se naveliko raspisali o tome kako se u Zagrebu problem nedostatka smještaja u vrtiće pokušava riješiti pretrpavanjem vrtićkih grupa, što su u sindikatu već prozvali i zločinom nad dje-com. No, nažalost o tome će se pisati još nekoliko dana, a onda će mališani i djelatnici vrtića biti prepušteni sami sebi i tako će biti sve dok se ne pojavi neki veći problem. Doduše, puno je vremena proteklo pa je i taj problem mogao već davno biti skinut s dnevnog reda, ali nikada nije kasno. rješenje u privatnim vrtićima

Mara Ivanković, načelnica u Odjelu za predškolski odgoj u Ministarstvu znanosti, obrazo-vanja i športa, o tome postoji li u Hrvatskoj dugoročan plan rješa-vanja ovoga problema kaže:

- Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i športa svakodnevno radi na planiranju većeg obu-hvata djece, a da je tome tako dokazuju i rezultati ostvarenog cilja iz strateškog dokumenta Plana razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. do 2010., u kojem smo sa 43 posto obu-hvata u 2005. došli do obuhva-ta od 58 posto u 2009. godini, a očekujemo da će se ove godine obuhvat djece predškolskim od-gojem i obrazovanjem ostvariti sa zacrtanim ciljem od 60 posto. Budući da su na snazi novi stan-dardi koji se provode već dvije godine i zadnji je rok za uskla-đivanje postojećih vrtića s nje-govim odredbama najkasnije do 31. prosinca 2013. godine, sma-tramo da svi dječji vrtići i druge pravne osobe promišljaju načine kako će svoju djelatnost uskladi-ti s njegovim odredbama.

Načelnica Ivanković se slaže s time da je jedno od mogućih rješenja i otvaranje većeg broja privatnih vrtića:

- I to je jedna od mogućnosti,

koju jedinice lokalne samoupra-ve sve više prepoznaju kao po-trebu i prihvaćaju sufinancirati djecu u istom iznosu u privatnim vrtićima kao i u vrtićima kojima su oni osnivači - kaže Ivanko-vić, navodeći kao dobre primjere gradove Split i Zadar. Na upit kolika se sredstva izdvajaju za izgradnju novih vrtića Ivanković ističe da je to teško reći, jer Mi-nistarstvo ne financira gradnju dječjih vrtića.

Prebukiranost vrtića, kaže, Marija Ivanković, nije ništa novo u nekim sredinama koje nisu na vrijeme osigurale potrebne smje-štajne kapacitete i vodile računa o potrebama roditelja za smje-

štajem njihove djece u odgova-rajuće predškolske ustanove. Potrebe velike, kapaciteti mali

- Naime, predškolski odgoj se svojom kvalitetom nametnuo kao potreba i danas se pokazuje kako roditelji procjenjuju važ-nost što ranijeg uključivanja dje-ce u sustav predškolskog odgoja.

Odredbe Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe stupile su na snagu 10. lipnja 2008. godine, a odred-bom članka 22. propisan je broj djece u odgojno-obrazovnoj sku-pini u redovitom programu koji se utvrđuje ovisno o dobi djeteta i broju djece s teškoćama uklju-čene u odgojnu skupinu. Tako se u odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi od šest do 12 mjeseci može uključiti najviše petoro djece, a u sedmoj godini do polaska u školu najviše 25 djece - kaže Ivanković.

Međutim, budući da taj stan-dard do 2013. nije obvezujući,

na snazi su odredbe iz starog standarda iz 1983. godine, koji govori da jedna skupina može imati i do 30 djece. U mješovi-tim odgojno-obrazovnim sku-pinama, ovisno o dobi, mogu biti od 10 do 22 djeteta rane i predškolske dobi, a u odgojno-obrazovnim skupinama djece s teškoćama, ovisno o dobi i

vrsti teškoće, od tri do najviše sedmoro djece. Ovim je član-kom propisan i broj djece s teš-koćama koja se mogu uključiti u redovite odgojno-obrazovne skupine.

- U većini dječjih vrtića, čiji su osnivači veći gradovi, broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama ne zadovoljava ni standarde iz 1983. godine, a ni nove, budući da u većim

mjestima i gradovima postoji povećana potreba roditelja za smještajem djece u dječje vrti-će, a gradovi nemaju dovoljno smještajnih kapaciteta, ne grade se novi dječji vrtići niti se poti-če privatna inicijativa u osniva-nju dječjih vrtića. Činjenica je da u Gradu Zagrebu broj djece u odgojno-obrazovnim skupi-nama najznačajnije odstupa od standarda, i to u onim dječjim vrtićima koji se nalaze u novo-izgrađenim naseljima, koja ne prati izgradnja infrastrukture i dječjih vrtića u dovoljnoj mjeri, a potrebe zaposlenih roditelja za smještajem djece u vrtiće izni-mno su velike, tako da svake godine ostaje mnogo neupisane djece predškolske dobi rodite-lja koji su predali zahtjeve za smještajem djece u predškolske ustanove Grada Zagreba. Pre-ma podacima dobivenima od dječjih vrtića i njihovih osniva-ča, odmah iza Grada Zagreba dolazi prekobrojnost odgojno-obrazovnih skupina u Krapin-sko-zagorskoj županiji, u kojoj 86 posto predškolskih ustanova odstupa od novog standarda koji je predviđen člankom 22., od-nosno još je prevelik broj djece u odgojno-obrazovnim skupina-ma, veći od bivših normativa - navodi Ivaković.

Problem prekapacitiranosti vr-tića i nedostatak mjesta u vrtići-ma nikako nije u skladu s našim težnjama i hvatanjem koraka s novim standardima. Kako kažu u sindikatu predškolskog odgoja i obrazovanja, Zagreb je ove godi-ne učinio korak unazad, naloživ-ši vrtićima da moraju naći uvjete smještaja za dodatni broj djece u postojeće kapacitete. Upisano je 3000 djece više nego lani, a nije izgrađen niti jedan novi vrtić. Tako će djeca ostati na onom ele-mentarnom, spavanju i hrani, a pritom je pedagoški rad s djecom osuđen na propast.

Ivica Buljan

Hrvatskoj su potrebni novi dječji vrtići

veliki gradovi - veliki problemiNačelnica Ivanković na pitanje koliko će djece ove godi-

ne ostati bez smještaja u vrtiću kaže kako će prave podat-ke imati tek nakon potpisivanja ugovora između roditelja i dječjih vrtića, a krajnji rok je 1. listopada. Preliminarno, bez prijama u dječje vrtiće u Republici Hrvatskoj ostaje oko 5000 djece. Najviše problema s nedostatkom mjesta u dječjim vr-tićima, naravno, imaju veliki gradovi, a od njih najviše i onaj najveći, Zagreb, u kojem je prema nekim podacima oko 800 djece ostalo bez smještaja u dječje vrtiće. No, kako se tješe u Gradskom uredu, bit će upisano više djece, jer brojni ro-ditelji djecu prijavljuju na dva mjesta, pa nakon upisa ostaje i mnogo slobodnih mjesta. U Rijeci od 3155 predškolaca u vrtićima neće biti mjesta za njih oko četiristo, a u Zadru tristo-tinjak. Split, unatoč otvaranju novih vrtića, što je bio prioritet gradskih vlasti, nema kapaciteta za svu djecu te će i ove godine oko 200 mališana ostati bez smještaja u dječji vrtić. Od većih hrvatskih gradova čini se da je jedino Osijek trajno riješio problem nedostatka mjesta u dječjim vrtićima za ma-lišane. Naime, u slavonskoj su metropoli već godinama sva djeca smještena u vrtiće i to bi trebao biti primjer koji bi i drugi trebali slijediti.

Prosvjed inicijative vrtić za sve - Ne želim da mi jedno dijete ide u jedan vrtić, a drugo u drugi. To je nehumano i samo jedna od

brojnih nelogičnosti i krivih stvari u predškolskoj politici i praksi ovoga grada - kazao je otac dvojice mališana Branimir Portada na prosvjednom skupu održanom u subotu na Trgu bana Jelačića u Za-grebu, koji je organizirala nestranačka i neovisna inicijativa Vrtić za sve i kojem je cilj bio ostvarivanje prava svakog djeteta na smještaj u ustanovi za predškolski odgoj. Na prosvjedu se okupilo više dese-taka roditelja s djecom koji su prije svega tražili transparentnost upisnih pravila kao i onemogućava-nje svakog oblika upisivanja djece preko veze ili uz davanje mita osobama koje su u poziciji iskoristiti očaj i nemoć roditelja. Također se tražila izgradnja vrtićkih objekata, osobito ubrzano u naseljima u kojima ih uopće nema, poput zagrebačkih četvrti Kajzerica, Vrbani, Sveta Klara, a sve s ciljem da vrtićki kapaciteti odgovaraju realnim potrebama. Na kraju, roditelji su tražili i smanjenje broja djece u vrtićkim skupinama i bez odgode primjenu novoga Državnoga pedagoškog standarda.

U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi od šest do 12 mjeseci može se uključiti najviše petoro djece, a u sedmoj godini do polaska u školu može se uključiti najviše 25, odnosno 30 djece

Page 8: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno8www.skolskenovine.hr

aktualno

oBraZovanje odraslih

Ovogodišnji Tjedan cjeloživotnog učenja obilje-žava se u Republici Hrvatskoj četvrti put, a treći ga put organizira Agencija za obrazovanje odra-

slih, sada Agencija za strukovno obrazovanje i obrazo-vanje odraslih, uz potporu Ministarstva znanosti, obra-zovanja i športa te Vijeća za obrazovanje odraslih.

Tjedan cjeloživotnog učenja 2009. godine obilježen je na nacionalnoj razini od 28. rujna do 2. listopada u 20 županija i Gradu Zagrebu te se provodio pod slo-ganom Dodaj znanje iskustvu! Obilježavanju Tjedna priključilo se više od 100 različitih institucija iz cijele države. Tjedan 2009. bio je uspješan nastavak obilje-

žavanja Tjedna 2008. godine, koji je proveden u četiri regionalna sredi-šta pod sloganom Uči i odluči!. Aktivnosti su se provodile na sajmovima obrazovanja, okruglim stolovima, radionicama, predavanjima i slično-me.

Tjedan cjeloživotnog učenja 2010. provodit će se pod sloganom Uklju-čimo s(v)e!, od 8. do 15. rujna. Tjedan počinje obilježavanjem Međuna-rodnog dana pismenosti, koji se u svijetu obilje-žava od 1966. godine

upravo 8. rujna. Međutim, aktivnosti promocije cjelo-životnog učenja mogu se provoditi tijekom cijelog ruj-na, a Tjedan cjeloživotnog učenja kao i obilježavanje Međunarodnog dana pismenosti dio su mjera Programa gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske.

Obilježavanje Tjedna u Hrvatskoj poklapa se s Eu-ropskom godinom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koju je proglasio Europski parlament u listopadu 2008. godine.

Zbog toga je tema vodilja ovogodišnjeg Tjedna po-taknuti sudjelovanje u cjeloživotnom učenju, povećati svijest svih sudionika procesa obrazovanja, donositelja odluka i cjelokupne javnosti o problemima koje odre-đene društvene skupine imaju pri pristupanju tom pro-cesu, predstaviti rješenja i primjere uspješnog uključi-vanja socijalno osjetljivih skupina stanovništva te po-taknuti dalji razvoj aktivnosti usmjerenih na uključenje svih građana u proces cjeloživotnog učenja.

Neke skupine stanovništva naročito su socijalno osjetljive u pogledu isključenosti iz procesa obrazo-vanja - osobe s niskom razinom temeljnih vještina,

osobe s posebnim potrebama, dugotrajno nezaposleni, pripadnici manjina i drugi. Mogući odgovor na taj pro-blem pruža cjeloživotno učenje.

Različiti programi posvećeni cjeloživotnom učenju odvijat će se u petnaestak gradova u kojima će nositelji aktivnosti biti pučka otvorena učilišta, narodna učilišta, knjižnice, Hrvatski zavod za zapošljavanje, različite nevladine udruge, srednje škole, veleučilišta i fakulteti. Nakon svečanog otvorenja 8. rujna u Nacionalnoj i sve-učilišnoj knjižnici u Zagrebu održat će se i dvije panel rasprave na temu ”Ključne kompetencije kao sredstvo za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti” čime će se obilježiti i Međunarodni dan pismenosti.

Ističemo da je moguće odabrati teme i provoditi ak-tivnosti prema vašem području djelovanja.

Više informacija možete pronaći na internetskoj stra-nici http://www.cjelozivotno-ucenje.hr/, a informacije o tome kako vaša institucija može sudjelovati u obilje-žavanju Tjedna možete pronaći na adresi http://www.aoo.hr/tcu/tcu.html.

R.I.

Zimske i ljetne škole za odgojitelje učeničkih do-mova Republike Hrvatske već su ustaljeni oblik stručnog usavršavanja spomenute grupacije od-

gojno-obrazovnih djelatnika. Tako je od 1. do 3. rujna održana ovogodišnja Ljetna škola, na kojoj se okupilo više od stotinu odgojitelja iz gotovo svih učeničkih do-mova u Hrvatskoj. Glavna su tema prošlotjednog oku-pljanja bili odgoj i odgojna područja rada. Kako i priliči suvremenim oblicima rada na skupovima namijenjeni-ma stručnom usavršavanju, najmanje je bilo plenarnih predavanja, a mnogo više praktičnog rada i aktivizma svih sudionika u pedagoškim radionicama.

Tako je plenarno predavanje o taksonomiji odgojno-obrazovnih ciljeva održala Majda Fajdetić, viša savjet-nica za stručne suradnike u Agenciji za odgoj i obra-zovanje, ujedno organizatorica spomenutoga skupa, a o planiranju i programiranju rada odgojitelja i stručnih suradnika govorile su Agata Smoljan i Nada Antolčić. O odgoju za razvoj predavanje je održala Renata Milje-vić-Riđički, a dr. Darko Novosel i mr. Tatjana Novosel-Herceg predstavili su program pod nazivom Pametni pokreti i “Brain Gym“.

U kratkim plenarnim izlaganjima voditeljice peda-goških radionica govorile su o pet tematskih cjelina, a to su čuvanje i unapređivanje zdravlja, socio-emo-

cionalno područje razvoja, odgojno-obrazovni rad u području kognitivnog razvoja, u području razvoja kre-ativnosti te o adaptaciji učenika na učenički dom. U dva dana sudionici skupa odradili su čak jedanaest pe-dagoških radionica i još pet sesija u iskustvenim skupi-nama. Radionicu Kompetencije odgojitelja i primjena aktivnih metoda u radu s učenicima vodile su Biserka Šavora i Sanja Tortić, radionicu o Socijalnoj inteligen-ciji Ana Imbrović i Nikolina Trubić, o Novijim stra-tegijama za samostalno učenje Zlatica Kozjak Mikić i Saša Lautenbach, radionicu Odgojitelj kao refleksivni praktičar Jadranka Bizjak Igrec, o Programu adaptacije Ankica Domjanić i Nada Antolčić.

Radionicu pod naslovom Kako odrediti ciljeve u afektivnom području odgoja vodile su Miljenka Galić i Majda Fajdetić, o Odgoju i odgojnim područjima nepo-srednog rada Maja Zegnal, a o Odgoju za medije Višnja Biti i Marijan Šimeg. Eko-etno radionicu Lutke od ko-mušine vodila je Tamara Vrhovec, radionicu Narodni običaji - ukrašavanje licitarskih srca Anabela Šapina, a kreativnu radionicu Tina Mišković i Stanka Vuletić.

U samo dva dana polaznici su dobili pregršt korisnih informacija, razmijenili iskustva te tako stekli nova znanja, ideje, spoznaje koje će im zasigurno dobro doći u svakodnevnom radu u učeničkim domovima. A. P.

Tjedan cjeloživotnog učenja

grad kao velika igraonica OSIJEK – Prošli tjedan u osječkoj Tvrđi održana

je međunarodna kulturna manifestacija za djecu i mlade Zemlja bez granica - Čudesna ulica. Festival je otvoren dječjom pjesmom Zujak leti u sumrak, a program se održavao na Trgu sv. Trojstva. Manife-staciju organizira Udruga za rad s mladima Breza u suradnji s Gradom Osijekom. Na festivalu su nastu-pila djeca iz svih vrtića osječko-baranjske županije. Među ostalim, održani su i brojni drugi programi pa je tako bila zanimljiva i akcija Minute za grad, u kojoj će svi zainteresirani sugrađani bojiti automo-bilske gume i životinje u prirodnoj veličini koje su članovi i volonteri Dječje kuće DOKKICE načinili od papira. Osim toga, održane su i brojne radionice na različitim lokacijama, od Tvrđe do Galerije Waldin-ger, dvorišta Kazamata, Doma tehnike...

nova škola u kninu KNIN – Premda Kninu ne cvatu gospodarske

ruže, u njemu je sve više mladih, odnosno djece pa kapaciteti dviju osnovnih škola nisu dovoljni da bi se udovoljilo potrebama čak dvije tisuće učenika. Stoga se planira izgradnja i treće osnovne škole, što je ušlo u prijedlog izgradnje mreža osnovnih škola, čiji je osnivač Šibensko-kninska županija. Kada bi se izgradila treća osnovna škola u Kninu, svim bi se učenicima omogućilo pohađanje nasta-ve u jednoj smjeni. Ipak, kako se čini, to se neće dogoditi u skoroj budućnosti, jer za izgradnju novih školskih objekata u općoj besparici nema sredsta-va. Kako ističe pročelnica županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, znanost, kulturu i sport Dijana Ercegović, nova školska zgrada trebala bi biti iz-građena najkasnije do 2018. godine. Osim škole u Kninu, prijedlogom mreže osnovnih škola planira se i izgradnja nove škole u općini Bilice. Djeca iz Bilica sada pohađaju predmetnu nastavu u OŠ Jurja Dal-matinca u Šibeniku.

manje osnovnoškolaca u istri

PULA – Trend pada broja učenika u osnovnim školama nastavlja se i u Istri. Tako će ove godine osnovne škole u Istri pohađati 14.681 učenik, dok je prošle godine taj broj iznosio 14.920 osnovnoš-kolaca. Među njima je 1706 prvašića, što je otprilike na istoj razini kao i lani, ali je zato prošle školske godine osme razrede završilo više od 2000 učeni-ka, gdje se i stvorila razlika od dvjestotinjak učenika manje u istarskim osnovnim školama. Na područ-ju Istre djeluje 48 matičnih škola i 62 područne, a najveći je pad nataliteta vidljiv u seoskim školama. Tako ove godine u šest škola nije upisan niti jedan prvašić. O tome kakva će biti sudbina tih škola od-lučivat će više instance, a do tada neke su škole privremno zatvorile vrata i čekaju bolje sutra, koje možda i ne dođe.

upisi na Pučko učilište do kraja rujna

ZADAR – Pučko otvoreno sveučilište u Zadru početkom rujna započinje s radom. Zadarsko Puč-ko učilište ima dugu tradiciju i već pet desetljeća pruža korisnicima dodatnu edukaciju. Upisi koji su već započeli trajat će do kraja rujna, odnosno dok se ne prikupi dovoljan broj kandidata. Uhodanim sustavom informiranja putem reklamnih materijala, oglašavanjem i objavama u medijima, Zadrani su kvalitetno informirani i upoznati s time što i kakve usluge pruža Pučko otvoreno učilište Zadar. Dakle, nudi se širok spektar zanimanja za koje se moguće obrazovati, od tečajeva stranih jezika, daktilogra-fije, samostalnoga knjigovodstva, kroja i šivanja, aranžiranja cvijeća te raznih hobija. Među tečaje-vima koji se upisuju u radnu knjižicu su informatički tečajevi, zatim tečaj za poslovnu tajnicu, servisera rashladnih i klimatskih uređaja, njegovateljicu, za-štitara čuvara, medicinskog masera, pedikera, te-čaj ugradnje umjetnih noktiju te skipera, odnosno voditelja čamca.

I. Buljan

UKRATKO

ovogodišnji tjedan provodit će se od 8. do 15. rujna pod sloganom uključimo s(v)e!, a brojne aktivnosti i programi bit će organizirani u petnaestak gradova

ljetna škola Za odgojitelje učeničkih domova

Odgoj i odgojna područja rada

Page 9: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 9www.skolskenovine.hr

Odgoj je umijeće koje pretpostavlja intuiciju odgajatelja da proci-jeni kako se, kada, gdje i radi čega odgajaniku obratiti. Proturječnost u sintagmi “produženi stručni postupak” govori o tome da je institucio-nalizacija odgoja pro-tivna biti odgoja

Piše Vinko Grgurev prof. filozofije i opće lingvistike Gimnazija i Obrtnička škola, Bjelovar

To što se pouzdano ne zna tko je autor produženoga stručnog po-stupka, kao nove pedagoške mjere

u srednjim školama, pa se u zbornicama nagađa da je to neka visoko “pozicioni-rana“ osoba iz državnih ili prosvjetnih tijela, svjedoči o kabinetskom donošenju odluka mimo ljudi koji su ih dužni izvr-šavati u neposrednoj školskoj praksi.

Mnogi su srednjoškolski nastavnici istaknuli nezadovoljstvo zbog toga inače u dobroj namjeri zamišljenog postupka, uvidjevši kako su prinuđeni ulagati pre-više dragocjenoga vremena u tretman čiji je učinak vrlo upitan. Ne bi li bilo bolje da to vrijeme provode u savjetovanju i instruiranju učenika ili/i u intenzivnijoj pripremi za nastavu?

komu je “suđeno“ da bude delinkvent

Činjenica što u gimnaziji nema ni jed-noga učenika koji je uključen u produženi stručni postupak i što ih je u obrtničkim školama i po nekoliko desetaka govori o tome da se ne uvažavaju posebnosti po-jedinih kategorija učenika i da se o njima sudi po određenim stereotipovima koji se postavljaju kao nužno pravilo za svakoga.

Promotori produženoga stručnog po-stupka nisu bili svjesni da učenik s više negativnih ocjena i mnogo neopravdanih izostanaka s nastave nije niti mora postati

delinkvent niti propasti u životu. Bilo je obitelji u kojima bi socijalne službe pu-nile svoje ruke poslom sve do otimanja “zapuštene” djece koja su potom spon-tanim samoodgojem izrasla u uspješne i čestite ljude.

Na pitanje, u četiri oka − uz usporedbu s njegovom sestrom koja je bila briljantna gimnazijalka − zašto izbjegava nastavu i ne postiže dobre rezultate, učenik obrt-ničke škole odgovori mi kratko i jasno da ona voli učiti, a on ne. Po čemu bi mu bio potreban produženi stručni postupak ako se odgaja pod istim obiteljskim krovom kao njemu najbliža osoba koje su interesi suprotni?

Nije li nasilje nad profesorima to što ih prosvjetne instancije prinuđuju da iz-vrgavaju učenike sramoćenju produže-nim stručnim postupkom zbog njihovih “slabosti” na koje bi, uostalom, trebali imati i svoje pravo? Zbog čega bi “vi-šak” jedinica i neopravdanih sati bio ra-zlog saslušavanja je li učenik “ovisan” o Facebooku te s kime provodi slobodno vrijeme? Nije li učenik ponižen i psihički opterećen ulaženjem u intimu njegovih roditelja pitanjima nastavničkoga tribu-nala jesu li rastavljeni supružnici kurtoa-zni jedno prema drugomu ili jedno drugo vrijeđa pri susretu?

i profesori imaju svoje ahilove pete

Pomislim pri tim natezanjima, u ko-jima je učenik postavljen kao onaj koji je dužan slušati naputke s tih periodič-nih seansi i polagati račune o tome što je u međuvremenu učinio (najčešće nije ništa), kako bi inteligentniji i odlučniji učenici imali osnove svakome profesoru koji ih bičem tjera u svjetlu budućnost odapeti strijelu u Ahilovu petu.

Prema slabima treba imati razumijeva-nja i nastojati im pomoći u razrješavanju teškoća, ali ne silom, odnosno ponižava-njem produženim stručnim postupkom kojim se počesto čini medvjeđa usluga odgovarajućim učenicima izazivanjem iluzije da se prevladavaju njihovi ne

dostatci, a koji se pritom potvrđuju, pa škola, umjesto da se uspostavi po mjeri najboljih učenika, funkcionira po mjeri onih “najgorih”. Običava se gubiti mjera u glorifikaciji odličnih učenika, jer nisu ni oni “ljudi od mramora”, pa se iza for-me potiskuje mnogo toga u pojedinih što ih može okrenuti prema nepovoljnim ori-jentacijama.

Ne bi li za konstituiranje škole po mje-ri najboljih učenika koji bi svojim anga-žmanom podizali na viši stupanj slabije učenike trebalo uz ukidanje produženoga stručnog postupka, naizgled paradok-salno, ukinuti i ukore, i opomene, i ne-

opravdane satove, i nužno pozivanje ro-ditelja..., naime, sve kazne, jer one pret-postavljaju da učenik ne ide u školu po svojoj volji, nego po nečijoj prisili?

Poprilična sumnja u odgojnu vrijed-nost (institucionalne) kazne upućuje na to da bi trebalo potencirati nagrađivanja kao istinsku pedagošku mjeru, na pri-mjer, valjalo bi učenike koji pobjeđuju na natjecanjima ili postižu slične vrijed-ne rezultate nagraditi novcem ili nečim važnim za njihovu struku.

infantilizacijska odgojna paradigma

Postavljanjem učenika pred alternati-vu između prihvaćanja minimuma škol-ske discipline i odustajanja od škole (uz mogućnost alternativnoga školovanja) osigurala bi se ozbiljnost rada. Time bi se potisnula infantilizacijska odgojna paradigma po kojoj se srednjoškolci, umjesto da ih se prihvati prema njiho-vim psihosocijalnim potencijalima, jer je zrelost samo pitanje odluke, odnosno navike na nju, tretiraju kao vrtićka djeca, a koja se, usput reći, umjesto spontanoj igri, nerijetko izvrgavaju beskrupuloznoj kompeticiji.

Infantilizacijska paradigma koja se očituje u namišljanju “mjerodavnih či-nitelja” da zbog eksplicitnog nasilja nije primjerena pogledu mladih, na primjer, povijesna televizijska serija “Nepokore-ni grad” ili u grotesknom zabranjivanju gledanja drame “Turbo folk” čak i osa-mnaestogodišnjacima zbog fraza kojih su se naslušali do mile volje u najbližoj okolini i zbog razgolićavanja mlade glu-mice na pozornici nije izražaj brige za duševno zdravlje i ćudorednost mladih, koje se najmanje time može poremetiti, nego, štoviše, izražaj suptilnoga sputava-nja dirigirajućim odgojem.

Držanje mladih pod staklenim zvonom opasno je i štetno jer, uostalom, nitko na-kon osamnaeste godine nije ni po čemu savršen, niti je nerazuman do te dobi. Onako kako se radi pravilnoga izgrađi-vanja glasovne artikulacije djeci govori neizvještačeno, jer je pogrešno oponaša-nje njihova govora, tako je i u odgoju, pri čemu se ne bi smio zapostaviti imanen-tan samoodgoj, nužno uvažavanje osob-nosti u pristupu in medias res (u vježbi za razumijevanje korelacije činjenice i njezina konteksta).

umijeće odgojaNisu li djeca roditelja “oskudnog”

obrazovanja najčešće bolje odgojena od onih kojih su roditelji doktori pedagogi-je? Jesu, upravo zbog toga, jer odgoj nije struka, pa može biti samo njezin pred-met. Odgoj je umijeće koje pretpostavlja intuiciju odgajatelja da procijeni kako se, kada, gdje i radi čega odgajaniku obra-titi. Proturječnost u sintagmi “produženi stručni postupak” govori o tome da je institucionalizacija odgoja protivna biti odgoja.

odgojno-obrazovna praksa

Dobro zamišljeno

- loše izvedeno

ProduŽeni stručni PostuPak Neopravdani izostanci

Učenici ne bi neopravdano izo-stajali s nastave kada ne bi bilo ispitivanja na satu, pa bi ispiti za ocjenu bili u posebnim rokovima. Neuspjeh na tom ispitu kompenzi-rao bi se u idućemu roku, svakako, uz instrukcije na nastavi. Time bi se izbjegla roditeljska tužakanja inspekcijama koje demonstriraju svoju moć nad nastavnicima. Re-gistriranje neopravdanih izostana-ka postalo bi suvišno, jer bi trebalo ispuniti propisanu kvotu odsluša-nih sati. Postojeća struktura na-stave ne mora biti neprijeporna, pa je poželjno otkrivati njezine nove oblike koji bi sami po sebi pridoni-jeli i odgoju.

Državna matura kao autoškola Stroga pravila za državnu maturu dala su motiva da se zaobilaženjem mnogih balasta nastava organizira poput one u autoškoli (u kojoj se, štoviše, priznaje samo odličan uspjeh). Naime, tko je ne bi htio polaziti, ne bi ni morao, niti bi škola bila dužna prijaviti ga parapolicijskoj službi (centru za socijalnu skrb). Ionako ne bi dugo bio na “ulici”, jer bi ga magnetskom snagom privukli oni kojima je doista do znanja.

Činjenica što u gimnaziji nema ni jednoga učenika koji je uključen u produženi stručni postupak i što ih je u obrtničkim školama i po nekoliko desetaka govori o tome da se ne uvažavaju posebnosti pojedinih kategorija učenika i da se o njima sudi po određenim stereotipovima

Prema slabima treba imati razumi-

jevanja i nastojati im pomoći u

razrješavanju teškoća, ali ne

silom

Page 10: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno10www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

Piše prof. dr. Mile Silov

Roman Friedricha Torberga “Schüler Gerber hat absolviert“ (Učenik Ge-rber je završio) preveden je na hr-

vatski jezik 1932. godine u Zagrebu. Danas je prava rijetkost u knjižarama pronaći taj roman o državnoj maturi koju su polaga-li učenici posljednjeg godišta XVI. realne gimnazije. Torberg prikazuje ozračje koje stvara državna matura i samoubojstvo glav-nog lika romana, učenika Kurta Gerbera. Autor je svoj roman počeo pisati u zimi 1929. godine. Na kraju romana Torberg do-daje da je u jednome tjednu te zime, od 27. siječnja do 3. veljače 1929. godine, doznao iz novinskih vijesti za deset učeničkih sa-moubojstava. Nekada je roman F. Torberga na studiju pedagogije i sociologije bio pred-met studentskih seminara kao opis otuđenja u školskom sustavu. Danas su rasprave o otuđenju u školi prošlost, a stvarnost je ono što smo mislili da je prošlo svršeno vrijeme, državna matura. Zašto je uvođenje državne mature promašaj?

Za pedagoge je državna matura, kao oblik vanjskoga vrjednovanja, izraz tradicional-nih i centraliziranih školskih sustava koji općenito naglašavaju funkciju kontrole, što je konzervativan pristup razvoju školskoga sustava. Danas je interno ili samovrjedno-vanje postignuća učenika i škola suvreme-niji pristup.

Prvo, financijski razlozi su više nego oči-ti. Cjelokupni troškovi održavanja nacio-nalnih ispita, državne mature i svih poprat-nih poslova dosežu i do stotinjak milijuna kuna. Drugo, projekti nazvani državna ma-tura nose u sebi niz metodoloških pitanja. Ispituje li se testovima ono što bi trebalo ispitivati? Je li objektivnost testova znanja

mit ili stvarnost? Brojni su metodološki problemi koje zagovornici državne mature olako shvaćaju. Primjena samo testova zna-nja isključuje nastavnika iz procesa odgo-ja i obrazovanja, jer nema mogućnosti na ispitu učeniku dati dodatne savjete, upute, upozorenja i objašnjenja. Treće, državna matura postoji u mnogim državama. Neke države, međutim, razmišljaju o ukidanju ta-kvog oblika vanjskog vrjednovanja. Kako, primjerice, provoditi državnu maturu ako postoje razne strukovne škole i gimnazije? Što o državnoj maturi misle vlasnici privat-nih i alternativnih škola koji u prvi plan ne stavljaju gomilanje znanja, nego socijali-zaciju, spontanost, učeničku samoupravu i suradničko učenje po čemu su poznate, na primjer, odgojne ustanove M. Montessori, Waldorfska škola, škole kao što Summer-hill, Korak po korak i druge? Koncepcija

državne mature tako ugrožava pluralizam u školstvu u Hrvatskoj. Četvrto, vanjsko vrjednovanje u formi državne mature može se shvatiti kao poniženje nastavnika, ravna-telja i stručnih suradnika u školi. Nastavnik i oni koji mu pomažu tijekom četiri godi-ne učenja bolje poznaju kvalitete učenika od onih koji jednom u četiri godine dolaze u školu i donose testove znanja. Peto, pro-vođenje državne mature stvara organizacij-ske probleme tijekom cijele četvrte godine učenja u srednjoj školi, posebice u drugome polugodištu. Šesto, nije ostvareno predviđa-nje o neposrednom upisu učenika na osnovi rezultata na državnoj maturi.Profiteri svih boja, naprijed!

Državna je matura veliki izazov i za uče-nike, i za roditelje, i za škole. Nastalo je sta-nje iščekivanja, nadanja, strahovanja, zabri-nutosti, pa i želje za brzom zaradom. Jedan je od ciljeva državne mature da se osnaže škole u kojima postoje nepovoljni uvjeti rada. Kako to, međutim, postići? Zar nije

Brojni su metodološki problemi koje zagovornici državne mature

olako shvaćaju. Primjerice, ispituje li se testovima ono što bi doista

trebalo ispitivati i kolika je uopće objektivnost testova znanja?

Državna matura može se shvatiti kao poniženje nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika u školi. Nastavnik i oni koji mu pomažu tijekom četiri godine učenja bolje poznaju kvalitete učenika od onih koji jednom u četiri godine dolaze u školu i donose testove znanja

Ovdje će se definirati dokimologija prema Hr-vatskom enciklopedijskom rječniku (Novi liber, Zagreb, 2002.): Dokimologija je dis-

ciplina opće pedagogije, vještina sustavnog pravil-nog i pravednog ocjenjivanja učeničkog uspjeha utemeljena na posebno izgrađenim kriterijima.

Dokimologija ima svoja pravila, odnosno for-mule-kriterije za ocjenjivanje ocjenama od 1 do 5. Praktičari su za ocjenjivanje ponudili i tablicu koja se primjenjuje kad je ispitna grupa hetero-gena u odnosu na njihov međusobni sastav.

U prvoj je tablici prikazan prosječan rezul-tat ispitne skupine u postotku, a pripadni redak određuje kriterij za nedovoljnu, dovoljnu, dobru,

vrlo dobru i odličnu ocjenu. Prije zaključka prika-zujemo drugu tablicu s brojem učenika i pragova za ocjenu dovoljan za skupinu neobveznih ispita na državnoj maturi uz ljetnom roku 2010. go-dine:

Treća se tablica odnosi na obvezatne predmete i razinu ispita.

Zaključak: Sasvim je izvjesno da se pragove za ocjene od 1 do 5 određivalo prema sveukupnom rezultatu što su ga učenici postigli. Sudeći prema pragu koji je bio dostatan za ocjenu dovoljan, bez ikakvog ustručavanja može se kazati da su sveuk-upno gledano rezultati premijerne državne mature bili vrlo slabi (vidi drugi redak tablice s početka), odnosno između 30 i 40 posto. Razloga za tako loše rezultate je napretek, ali i ovaj kratki osvrt može dobro doći kao argument za raspravu.

Ukupni rezultati vrlo slabi

Piše Vinko Bajrović, prof., Split

Povratak učenika Kurta Gerbera?

iZ drugog kuta - što je PokaZala Prva drŽavna matura?

Za pedagoge je državna matura, kao oblik vanjskoga vrje-dnovanja, izraz tradicionalnih i centraliziranih školskih sustava koji općenito naglašavaju funkciju kontrole, što je konzervativan pristup razvoju školskoga sustava. Danas je interno ili samovrjednovanje postignuća učenika i škola suvremeniji pristup

Page 11: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 11www.skolskenovine.hr

odgojno-obrazovna praksa

bolje da se dio velikoga financijskoga kola-ča namijenjenoga vanjskom vrjednovanju, recimo dva milijuna kuna, pošalje Srednjoj školi Tina Ujevića u Vrgorcu? To bi Vrgor-cu pomoglo više od svih oblika vanjskog vrjednovanja zajedno.

Nije isključeno da je profit bio jedan od razloga uvođenja državne mature. Pojedinci, grupe i posebne tvrtke za poduku nude svoje usluge. Pročitali smo da će profiteri zaradi-ti oko 26 milijuna kuna. Državna matura je potaknula ionako rašireno sivo tržište obra-zovanja. Nitko ništa i ne poduzima da se zaustavi ovaj oblik sive ekonomije. Poznati i nepoznati autori nude priručnike tipa “pri-premite se za maturu“, “matematika na ma-turi“, “repetitorij za pripremu ispita državne mature“, “matematika u 24 lekcije“, “1001 pitanje iz hrvatskog jezika“ i sve tako redom da se osvoji tržište od 30.000 do 40.000 po-tencijalnih maturanata. Teško je izračunati koliko će zaraditi autori testova, recenzenti, programeri i drugi “logističari“ državne ma-ture. Zlobni jezici mogli bi kazati: ako smo u velikoj ekonomskoj krizi, barem da nam je nastala nova “proizvodna grana“ kojoj još ne možemo dati točan naziv!

Iz svega treba izvući pouke i ukinuti taj promašeni projekt u hrvatskome školstvu. Potrebno je vanjsko i unutarnje vrjednova-nje. Možemo zadržati vanjsko vrjednova-nje primjerice pomoću PISA programa, jer nam takvo vrjednovanje pruža mogućnost sudjelovanja u međunarodnom (vanjskom) vrjednovanju. Prednost dati samovrjednovanju škola

Prednost treba dati samovrjednovanju škola. Ta vrsta vrjednovanja je humanija, učinkovitija i smanjuje situacije stresa. Još je nešto potrebno. Objediniti agencije za obrazovanje u dobro organiziran i efikasan zavod za školstvo. Oni koji ne znaju što je zavod za školstvo neka prouče povijest ne-kadašnjega Zavoda za prosvjetno-pedagoš-ku službu iz njegova “zlatnog razdoblja“ šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Korisno je pročitati i popis pro-svjetnih savjetnika koji su radili u tadaš-njemu zavodu za školstvo (Ivan Furlan, Josip Markovac, Milivoj Gabelica i drugi). Takav zavod treba preuzeti funkciju vanj-skog vrjednovanja predškolskih i školskih ustanova. Stvaranje novih agencija i centa-ra za vrjednovanje samo podgrijava zlatno pravilo birokracije: trebam opravdati svoje postojanje; zato radim i ono što nema smi-sla! Kako je krenulo, Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje neće stati na na-cionalnim ispitima u srednjim i osnovnim školama, državnoj maturi i PISA programu. Na svojoj mrežnoj stranici (www.ncvvo.hr) najavljuju nove oblike eksternog vr-jednovanja. Moguće je očekivati uvođenje “male“ mature na kraju osnovne škole već sljedeće školske godine.

U svakom slučaju možemo se samo nada-ti da se tragedije, slične onoj učenika Kurta Gerbera, ipak ne će događati u hrvatskoj školi!

društvo (ne)znanja i državna matura

Austrijski znanstvenik 2006. godi-ne Konrad Paul Liessmann napisao je knjigu koja je u Austriji doživjela sedamnaest izdanja Teorija neobra-zovanosti - zablude društva znanja. Liessmann tvrdi da suvremeno druš-tvo nema jasnu ideju obrazovanja. Prema mišljenju ovoga austrijskog znanstvenika, u školskom sustavu vlada “natjecateljsko ludilo“ i “bu-ljenje u rang liste“. Manija kontrole pomoću testova znanja proizvodi fe-nomen poznat teoretičarima i prakti-čarima obrazovanja. Sve se provodi prema rezultatima testova, iako se nitko ne pita provjeravaju li testovi ono što je znanje, umijeće i spo-sobnost. Umjesto traženja smisla i odnosa, naglasak je na faktografi-ji. Na cijeni su “putujući leksikoni“ i “akrobati znanja“. Umjesto radosti učenja i želje za spoznajom, glavna je motivacija: učenici, mislite na te-stove znanja!

uPoZnajmo seBe! (1)

Piše prim. dr. sc. Pavao Brajša psihoterapeut i komunikolog

U toku mojih predavanja i seminara po školama u Sloveniji i Hrvat-skoj, a dijelom i u Austriji, če-

sto su me sudionici pitali koja je razlika između dobre i loše učiteljice i kako se postaje dobra učiteljica. Uvijek sam od-govarao na sličan način: dobra, idealna učiteljica je iluzija, a recepti kako to po-stati ne postoje. To bi vjerojatno mogao razriješiti neki mađioničar poput Davida Copperfielda. Postoji samo stvarna učite-ljica i stvarni učitelj s boljim i lošijim po-našanjem i pristupom svojim učenicima. Ja bih radije govorio o učiteljima i uči-teljicama koji imaju uvid u sebe i svoje ponašanje i onima koji to nemaju. Prvi se prepoznaju kada se lošije ponašaju pa se potrude to ispraviti, a drugi su uvjereni da su dobri i da ne trebaju ništa popravljati.

Poznavanje sebe i uvid u sebe osnovni je preduvjet našeg uvida u svoje pona-šanje i pristup učeniku. To pretpostavlja prepoznavanje vlastitih želja, strahova i životnih iskustava, kritičku procjenu svo-jih jakosti i slabosti, stvarnih sposobnosti, vlastitih vrijednosti i osjećaja. Kriva pro-cjena vlastitih sposobnosti jako je skupa. To posebno vrijedi za “iluzionističko samoprecjenjivanje“. S realnom samo-procjenom spremni smo priznati svoja neznanja i pogrješke i pravilno ocijeniti svoja djelovanja, kako dobra tako i loša. Uvijek smo u ponašanju prema učenici-ma bolji, ako bolje poznamo sami sebe. opasne krive procjene vlastitih sposobnosti

Psihološke teorije ne mogu nam kazati tko smo, nego nam mogu samo pokazati pristup našem unutarnjem svijetu. Jedini put upoznavanja samoga sebe jesu oči drugih. Druge pokraj sebe trebamo ne samo da bismo bili ono što jesmo, nego i da bismo upoznali sami sebe. Često je prevelika razlika između vlastite procje-ne sebe i procjene drugih. Često nismo kakvi namjeravamo biti, kakvima nas učenici vide i čuju, doživljavaju i inter-pretiraju, kakvima nas smatraju! Naj-češće nismo ono što mislimo da učenici misle da jesmo, a niti kakvi bismo prema svome mišljenju trebali biti! Samo dio svoga ponašanja lako prepoznajemo i uo-čavamo. Mnogo je veći onaj dio koji ne uočavamo, koji ne želimo ili ne možemo uočiti.

jesmo li (ne)kritični prema sebi?

Svatko od nas ima sliku o sebi, koja može biti prema vlastitim željama, na-šim pretpostavkama kako nas drugi vide. Osim toga, postoji i slika o nama kako nas drugi stvarno vide, ali i koja odgova-ra našem stvarnom ponašanju.

Bez uvida u sebe ne radimo na sebi, ne održavamo sebe, ne razgovaramo o sebi, ne zanima nas što učenici na nama vide i kako nas doživljavaju. Nismo spremni davati informacije o sebi. Nekritični smo i nismo svjesni većega dijela svoga po-našanja prema učenicima. S uvidom u sebe radimo na sebi, održavamo sebe, rado razgovaramo o sebi, zanima nas što učenici na nama vide i kako nas doživ-ljavaju. Spremni smo davati informacije o sebi, kritični smo i svjesni većeg dijela svoga ponašanja prema učenicima.

Posljedice odsustva uvida u sebe i svoj rad s učenicima štetne su kako za nas tako i za učenike. Podsvjesno žrtvujemo sebe i svoju privatnost profesionalnom pozivu, školi ili, obratno, školu i učenike sebi, što se očituje u zloupotrebi profesije za rješa-vanje naših privatnih problema. Da bismo se obranili i od prvoga i od drugoga, pod-svjesno depersonaliziramo svoju profesi-ju u smislu potpunog odvajanja privatnog i profesionalnog, osobnog i službenog, sebe od onoga što radimo u razredu. Tako se pretvaramo u mazohiste, žrtvujući sebe učenicima, a to objašnjavamo svojom ljubavlju prema školi i učenicima. Neki se pretvaraju u sadiste i zloupotrebljava-ju učenike, a to smatraju pravednošću i strogošću prema njima. Drugi opet izabi-ru ulogu robota. Rade kao automati bez duše i srca uz isključivanje sebe iz bližega kontakta u radu s učenicima, a to smatraju i opravdavaju primjenom svojih profesio-nalnih iskustva i objektivnošću.

Preduvjeti dobivanja uvida u sebe jesu ozbiljna i stvarna želja doznati kakvi bismo

trebali biti, htjeti to postati i raditi na tome, otkriti se i prepoznati kakvi smo u stvarno-sti, prepoznati, osvještavati i strpljivo pri-hvaćati stvarnoga sebe. Svemu tome treba dodati i snagu prilagođavanja stvarnoga sebe stvarnim drugima oko sebe.

Prema tome, treba nam mudrost da možemo prepoznavati, otkrivati i osvje-štavati stvarnoga sebe, strpljivost da mo-žemo prihvatiti stvarnoga sebe i snaga da možemo prilagođavati stvarnoga sebe stvarnim drugima oko sebe. Nemoguće je mijenjati činjenice, planirati životne situ-acije, neposredno mijenjati sebe, mijenja-ti drugoga, mijenjati neposredno odnose drugih prema nama i međusobno. Jedino je moguće mijenjati svoj odnos prema či-njenicama; snalaziti se u nastalim situaci-jama, neposredno mijenjati odnos prema sebi i drugima, posredno mijenjati sebe, druge i njihove odnose.

Dobivanje realnijeg uvida u sebe i svo-je ponašanje, prihvaćanje sebe kakvi je-smo omogućuje bolje iskorištavanje svo-je ličnosti i svoga ponašanja; slobodno i dozirano otkrivanje svoje unutarnjosti drugima; duboko poštivanje tuđe intime.

Da bismo se promijenili na bolje, tre-bamo doznati kakvi bismo trebali biti, htjeti to postati i aktivno raditi na tome. Moramo otkriti i sebe prepoznati kakvi smo u stvarnosti. Moramo sami sebi po-staviti dijagnozu svoga ponašanja i svoje osobnosti. To ne može umjesto nas net-ko drugi napraviti, pa ma koliko on imao stručnoga znanja na tome području. Mije-njati svoju ličnost i ispravljati svoje pona-šanje nije posao na nečemu nego na sebi i sa sobom Na to nas ne može nitko, pa ni sami sebe, prisiliti. To je sadržaj rada na sebi uz pretpostavku realnijeg uvida u sebe i svoje ponašanje kao i prihvaća-nje sebe i svoga stvarnog ponašanja. To je onda i osnova za bolje korištenje sebe i svog ponašanja u našim svakodnevnim postupcima s učenicima. odgovornost prema učenicima

Na sve se to moramo odlučiti ako že-limo zaštiti a ne oštetiti učenika, ako že-limo zaštiti sebe i spriječiti bespotrebno sagorijevanje (burnout) i osigurati kvali-tetu našega obrazovnog i odgojnog utje-caja u razredu.

Cijenjene učiteljice i učitelji, nastav-nice i nastavnici, profesorice i profesori, ravnateljice i ravnatelji, čitateljice i čitate-lji, ovom rubrikom želio bih vam otvoriti jednu drugu perspektivu, drugi kut gleda-nja na vas i vaš toliko malo cijenjeni, a još manje plaćeni, posao i pomoći vam da sačuvate sebe i što manje nenamjerno štetite razvoju učenika, koji se nalaze u vašim rukama. “Recept“ je samo jedan: upoznati i shvatiti sebe da bismo mogli upoznati i shvatiti učenike i zajedno s nji-ma razvijati sebe i njih! Pomozite mi da to zajedno i postignemo!

(U sljedećem broju: Komunikacijski preduvjeti uvida u sebe)

Uvidom u sebe do stvarnog uvida u

svoje ponašanje Recept“ je samo jedan: upoznati i shvatiti sebe da bismo mogli upoznati i shvatiti učenike i zajedno s njima razvijati sebe i njih!

Page 12: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno12www.skolskenovine.hr

odgojno obrazovna praksa

mješoviti ZBor glaZBene škole Franje kuhača na meĐunarodnom natjecanju u veneciji

U programu sred-nje glazbene škole puno je specifičnosti i različitosti druga-čijih od bilo kojega drugoga općeobra-zovnoga srednjoš-kolskog sustava. Da bi svoj model glaz-benog obrazovanja malo približili osječ-koj javnosti, ali i budućim učenicima i njihovim rodite-ljima, u Glazbenoj školi Franje Kuhača iz Osijeka pokrenu-ta je jedna sasvim nova inicijativa koja je prva takva u Hr-vatskoj

Piše Sunčana Bašić Glazbena škola Franje Kuhača Osijek

Vrlo često mukotrpan rad i polagano koračanje u oblikovanju mladog

umjetnika glazbenika ostaje skri-veno većem dijelu šire javnosti. U glazbenim školama nastava je individualna i poduka je vezana uz osobu - pedagoga, koji postu-pno prenosi vlastita znanja i vje-štine na učenika, iako i u skupnoj nastavi glazbe vrijedi isti princip. Natjecanja su, pak, u glazbenoj struci vrlo važna i možda, od svih ostalih nastavnih programa, najviše imaju edukativan karak-ter. Nužna su u stjecanju vještina koje se mogu usvajati samo slu-šanjem različitih umjetničkih za-misli i dio su nastavnog procesa kojemu je cilj pripremati učenika za budućeg profesionalnog inter-preta ili skladatelja.

Budući da su natjecanja u glaz-benim školama, kao i postizanje

vrhunskih rezultata na umjetnič-kom planu, svake godine redo-vita aktivnost većeg dijela na-stavnika i učenika, tako smo već navikli slušati izvješća o nagra-dama koje su u našoj glazbenoj školi u Osijeku zaista iz godine u godinu sve brojnije. Međutim, samo dio tih rezultata percipiran je u medijima u obliku vijesti, ponekog intervjua, novinskog članka, i sl. Poticaj krenuo od učenika

U programu srednje glazbene škole puno je specifičnosti i ra-zličitosti od bilo kojega drugoga općeobrazovnoga srednjoškol-skog sustava. Da bismo malo približili naš model glazbenog obrazovanja osječkoj javnosti, ali i budućim učenicima i nji-hovim roditeljima, pokrenuta je jedna sasvim nova inicijativa u našoj školi koja je prva takva u Hrvatskoj. Poticaj je krenuo od učenika i njihova prijedloga da se pokuša organizirati odlazak

školskoga mješovitog zbora na međunarodno natjecanje Venezia in Musica, koje je održano u tali-janskom gradiću Lido di Jesolo, kao i u samoj Venecij,i od 28. travnja do 2. svibnja 2010. godi-ne. Zadnjih desetak godina, nai-me, ovaj ansambl redovito osva-ja zlatna odličja na državnim natjecanjima zborova glazbenih škola, pa su učenici stoga izrazili želju da se kvaliteta zbora “pro-vjeri“ i na međunarodnoj razini. Kako se ne bi dogodio uobičajen scenarij: otputovati - otpjevati - “pokupiti“ neko priznanje ako je moguće - vratiti se sretni i zadovoljni, uz uobičajene izjave poput: “Bilo je super!“, odluči-li smo pokrenuti čitav projekt. Nazvali smo ga “Mješoviti zbor Glazbene škole Franje Kuhača, Osijek, na međunarodnom natje-canju Venezia in Musica”.

upoznavanje glazbene i kulturne baštine

Odabirom umjetničkog pro-grama i utvrđivanjem mogućih troškova za odlazak na natjeca-nje u rujnu 2009. godine započe-le su prve aktivnosti vezane uz rad na projektu. U siječnju 2010. organizator je prihvatio prijavu naše škole nakon audioselek-cije zborova koju je provodio međunarodni žiri. Slijedile su pripreme i uvježbavanje skladbi za natjecanje u G3 (Mixted Youth Choirs) tijekom sljedećih mjese-ci te rad na programu sakralne glazbe za koncert u Veneciji. Uz natjecateljski dio programa, pri-premali su se i projektni zadatci koji su imali za cilj upoznavanje dijela bogate talijanske kultu-re i glazbene baštine, posebice

one vezane uz pokrajinu Vene-to i grad Veneciju. Jedan od ci-ljeva školskog projekta bio je i predstavljanje hrvatske kulture i kulture grada Osijeka izvedbom djela hrvatskih skladatelja, naro-čito suvremenih.

Stoga su svi učenici koji po-hađaju nastavu zbora djelovali u šest skupina s različitim zadat-cima. Sami su mogli birati pre-ma vlastitim interesima u kojoj će skupinu raditi, ali i proširiti ili izmijeniti predložene teme. Jedna je grupa tako bila zadu-žena za prikupljanje informa-cija o talijanskoj kulturi, druga o venecijanskoj glazbi, treća je imala zadatak ostvariti susrete s pjevačima iz drugih zemalja, dok je četvrta pratila i dokumen-tirala sve nastupe našeg zbora. Preostale dvije skupine bile su zadužene za izvještavanje o re-zultatima realiziranog projekta nakon povratka. Učenici su pri-premili izložbu koja je postav-ljena u prostorima škole, uređen je i školski list OPUS 2 br. 1 u cijelosti posvećen projektu, a konferencijom za novinare, tele-vizijskim i radijskim prilozima projekt je predstavljen u medi-jima.

U Trećoj gimnaziji Osijek izvedena je i multimedijalna prezentacija projekta za profeso-re i učenike. Zbor je tada izveo dio natjecateljskog programa uz konferansu i videoprojekciju dnevnika putovanja u Veneciju, a u glazbenim učionicama mo-gla se pogledati i u tu svrhu po-stavljena izložba natjecanja. Dio zadataka realizirali smo prije i tijekom putovanja, poput gle-danja edukativnih filmovima o venecijanskom kazalištu La Fe-nice i Ceciliji Bartoli koja istra-

žuje malo poznate Vivaldijeve opere. Tijekom razgledavanja i boravka u Veneciji posjetili smo i mjesta važna za razumijevanje povijesti glazbe poput odre-dišta slavnih kapelnika Crkve sv. Marka, gdje su učenici iz projektne skupine zadužene za venecijansku glazbenu kulturu iznosili pripremljene materi-jale. Dirigenti su sudjelovali i na stručnom savjetovanju koje su vodili članovi međunarod-nog žirija, ugledni umjetnici iz SAD-a, Argentine, Njemačke i Italije s bogatim iskustvom u vođenju vokalnih skupina. Svi ostali zadatci finalizirani su na-kon povratka u Osijek.

Natjecanje se odvijalo u or-ganizaciji Interkultur fondati-on. Radi se o neprofitnoj me-đunarodnoj udruzi poznatoj u svijetu umjetničke glazbe po organizacijama zborskih natje-canja, kao i po ideji svjetskih pjevačkih “olimpijskih igara“. Ciljevi organizatora su definira-ni interkulturološkim dijalogom, uspoređivanjem rezultata i po-stignuća na području vrhunskih vokalnih tehnika u raznim ka-tegorijama i stilovima pjevanja, kao i postizanjem i razmjenom umjetničkih iskustava između ansambala. Zbog toga smo i mogli ciljeve našega školskog projekta jednostavno uskladi-ti s ciljevima organizatora. Sva događanja održavala su se pod geslom Fondacije: “Pjevanje u zajedništvu omogućava suživot u zajedništvu!“ više od putovanja

Za sve sudionike projekta i našu školu vrlo je važna činjeni-ca da smo jednu, za našu struku važnu i uobičajenu nastavnu ak-tivnost kao što je natjecanje po-stavili puno šire i sveobuhvatnije od putovanja, nastupa i dobiva-nja nagrada! Pedagoške implika-cije ovakvih projekata nisu samo primjenjive u nastavi glazbenih škola, nego utječu i na formira-nje umjetničkih tendencija na domaćoj kulturnoj sceni. Sluša-jući programe zborova različitih nacija i kulturoloških nasljeđa, učenici su stekli i vrijedna isku-stva uvažavanja tih različitosti, ali i prihvaćanja vlastitih poseb-nosti kao dijela svjetskog umjet-ničkog blaga.

Ponosni smo što smo dojmo-ve s natjecanja uspjeli pretočiti u različita umjetnička iskustva i prezentirati ih roditeljima, pro-fesorima, prijateljima glazbe u Osijeku kao projekt u kojemu su i oni mogli ostvariti vlastiti umjetnički doživljaj.

Pjesma za suživot u zajedništvu

nagradeUz 45 učenika članova

zbora i dirigenticu mr. sc. Vesnu Svalina, u pripremi i realizaciji projekta sudje-lovali su i profesori škole: ravnatelj Josip Uglik, Nada Došen i Sunčana Bašić.

Zbor je u Veneciji dobio dvije nagrade (zlatno odlič-je za natjecateljski program i pehar za pobjednika kate-gorije) te poseban certifikat na temelju broja osvojenih bodova kojim sljedećih pet godina stječe pravo sudje-lovanja na Svjetskim zbor-skim igrama bez prednatje-canja te nastup u prestižnoj Grand Prix kategoriji.

Mješoviti zbor Glazbene škole Franje Kuhača Osijek - nastup

na natjecanju u G3 kategoriji

Članovi Mješovitog zbora Glazbene škole Franje Kuhača i Shanghai Pudong Teacher’s Choir

Izrada plakata za izložbu u GŠFK

i III. gimnaziji Osijek

Page 13: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 13www.skolskenovine.hr

regija

Ponuđene mogućnosti bu-dućim učenicima hrvat-skih odjela i njihovim rodi-

teljima, uz sve pogodnosti koje se uz nastavu na materinskom jeziku dobivaju, nisu dovoljne, konstatacija je većine nazočnih na proširenom sastanku Odjela za obrazovanje Hrvatskoga na-cionalnog vijeća (HNV), održa-noga krajem kolovoza. Problem udžbenika nije riješen

S druge strane, problem udž-benika, koji niti nakon osam godina nastave na hrvatskom jeziku nije riješen, te problem nastavnoga kadra, koji proizla-zi iz nedefiniranosti kriterija tko sve može predavati u ovim odjelima, dovodi škole i odje-le u nezavidan položaj. Unatoč tomu, nastavnici koji su do sada provodili nastavu na hrvatskom jeziku ipak su to činili na zado-voljavajućoj razini. Novoizabra-ni član Izvršnog odbora HNV-a zadužen za obrazovanje Pero Horvacki uputio je poziv na-stavnicima odjela na hrvatskom jeziku da dostave popis potreb-nih udžbenika kako bi se mogla organizirati njihova narudžba.

Također je rečeno kako se uskoro očekuje suglasnost Mi-nistarstva obrazovanja za uvoz udžbenika iz Hrvatske. Prema prikupljenim podacima, potre-be za udžbenicima osnovnih škola bez, onih gdje se izučava njegovanje jezika i nacionalne kulture i gimnazije, iznose oko 20 tisuća eura. Pero Horvacki je predložio da nastavnici po-kušaju pojedinačno razgovarati s roditeljima oko upisa djece u hrvatske odjele, jer se nastavni-cima, koji rade s djecom, najvi-še vjeruje.

“Trenutačno ne možemo uči-

niti nešto veliko, ali možemo napraviti to da svaki nastavnik pokuša razgovarati s roditeljima koji se eventualno premišljaju. Prvi rujna nije krajnji rok za zaključenje broja upisanih uče-nika u bilo koji odjel“, rekao je Horvacki.

Planira se da Odjel za obrazo-vanje HNV-a ima sedam člano-va, koje će činiti ravnatelj škole, odgojitelj iz predškolske nasta-ve, nastavnik odjela od prvog do četvrtog razreda te od petog do osmog, nastavnik iz srednje škole te još dvije osobe po krite-riju koji će biti određen naknad-no, doznajemo od Horvackog. manje upisane djece i u mađarske i srpske odjele

Ravnateljica OŠ Matka Vuko-vića Marija Crnković tvrdi kako je smanjen upis djece u hrvatske odjele gotovo razmjeran sma-njenom upisu djece i u odjele na srpskom ili mađarskom jeziku:

“Treba napraviti ozbiljnu ana-lizu i doznati zbog čega je doš-lo do stagnacije i malog broja upisane djece. No, situacija je slična i u nastavi na srpskom i mađarskom jeziku. Potrebno je sve dobro proučiti, a ne odmah reći kako uvjeti nisu dobri.“

U Osnovnoj školi Bratstva i jedinstva u Somboru postoji skupina djece koja uči hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, ali ne kao izborni pred-met nego kao fakultativni, kaže Marija Šeremešić te ističe kako je stanje u tom gradu iznimno teško.

“Skupina je formirana prije šest godina i funkcionira izvan svake forme i zakonskog okvi-ra. Stručna zastupljenost nasta-ve je ista kao i drugdje. Do sada nije bilo većeg zanimanja niti

HNV-a niti koga drugoga tko bi se time trebao baviti. S druge strane, roditelji uopće nisu za-interesirani. Čak ni djeca osoba aktivnih govornika u hrvatskim institucijama ne pohađaju nasta-vu na hrvatskom jeziku“, kaže Šeremešić.

Riječ je o fakultativnoj nasta-vi, što je dva sata više za djecu, a najviše Hrvata koji bi htjeli upisati djecu u ove odjele živi na selu i problem im je prijevoz, navela je Marija Šeremešić. Dodala je da ove godine vjero-jatno neće biti novih učenika, a postojeći je odjel pred zatvara-njem. Bački Monoštor ističe se po tome da se ondje u velikoj mjeri uči hrvatski jezik s ele-mentima nacionalne kulture, ali

je također evidentno smanjenje ukupnog broja upisanih učeni-ka. Međutim, od tog broja više od trećine uči hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, doznajemo od tajnice Osnov-ne škole u Bačkom Monoštoru Snežane Periškić. osigurati prijevod udžbenika

Prijevod udžbenika na srp-skom jeziku, uz dodatak u ko-jem bi posebno bile obrađene teme u vezi s hrvatskom za-jednicom, najbolje je rješenje, smatra Dujo Runje, jer su tako udžbenici sukladni školskom programu u našoj državi.

“Bilo bi logično da bude osi-guran prijevod udžbenika. Za

prva dva razreda to je već bilo osigurano, ali se onda reklo da su bolji udžbenici iz Hrvatske. Time je samo omogućeno uče-nicima da puno pišu, a udžbeni-ci ne odgovaraju našem progra-mu.“

Koordinatorica nastave na hrvatskom jeziku Đurđica Stu-hlreiter tvrdi da će pružiti svu moguću pomoć kada je riječ o nastavnom kadru. Stav je hrvat-skoga konzulata u Subotici da je potrebno pojačati propagan-dne aktivnosti oko upisa djece u škole, a to podrazumijeva i uključenje Crkve, rekla je kon-zulica savjetnica Vesna Njikoš Pečkaj. Također, jedan je od ciljeva da nastavni kadar dobi-je priliku za povećanjem razine obrazovanosti i tako ostvari cje-lovito pravo i mogućnost za rad u nastavi na hrvatskom jeziku. Na kraju, HNV je, kao i ranijih godina, osigurao prigodne daro-ve učenicima za početak školo-vanja.

Prema Subotici Danas Priredio I. Buljan

Veleposlanik Češke Re-publike u Bosni i Herce-govini Tomáš Szunyog

24. kolovoza primio je studente koji su dobili stipendiju za ško-lovanje na sveučilištima u Češ-koj. Prijamu su prisustvovali i Predrag Mitrović, pomoćnik federalne ministrice obrazova-nja i znanosti BiH. Zahvaljujući podršci Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, od ove akademske godine studentima iz Federacije Bosne i Hercegovine osigurana su i sredstva za putne troškove.

Inače, jedan je od važnijih

programa Veleposlanstva Češ-ke Republike u BiH posredo-vanje stipendija s visokoškol-ske ustanove u Češkoj. Stipen-diranje studenata iz Bosne i Hercegovine traje niz godina, a s vremenom se taj program proširivao. Osnovu čine sti-pendije koje osigurava Vlada Češke Republike, ali zbog ve-

like zainteresiranosti studenata Veleposlanstvo je proširilo su-radnju i sa sveučilišnim centri-ma u Češkoj.

U proteklih pet godina u Češku je na studij otišlo više od 90 studenata, a samo je ove godine osigurano 18 stipendija za studente iz Bosne i Herce-govine. Stipendije su namije-

njene za razdoblje od dvije do pet godina, ovisno o programu studiranja.

Studenti su podijeljeni u četiri različita programa stipendiranja: Program stipendija Vlade Češke Republike (11 studenata); Pro-gram četiri Sveučilišta u Brnu, uz suradnju s Južnomoravskim centrom za međunarodnu mobil-nost (tri studenta); Program Sve-učilišta Palackog u Olomoucu (dva studenta); Program Sveu-čilišta Tomaša Bati u Zlinu (dva studenta).

Stipendija obuhvaća troško-ve studija, prehrane i smještaja,

bilo da se radi o dodiplomskim, magistarskim ili doktorskim pro-gramima. U program stipendira-nja na taj se način mogu uključiti i studenti neovisno o svojim fi-nancijskim mogućnostima.

Samo je za ovu školsku go-dinu Češka izdvojila 300.000 konvertibilnih maraka za bo-sanskohercegovačke studente. Od uspješnih je kandidata ove godine šest dodiplomaca, 11 stu-denata koji nastavljaju studij na magistarskom programu te jedan doktorant.

Prema FMON-u Priredio I. Buljan

Uoči početka nove školske godine u VojvodiniSrbIja

Prema prikupljenim podacima, potrebe za udžbenicima osnovnih škola, bez onih gdje se izučava njegovanje jezika i nacio-nalne kulture i gimnazije, iznose oko 20 tisuća eura

Očuvanje identiteta nedovoljan motiv za upis u hrvatske odjele

“treba napraviti ozbiljnu analizu i doznati zbog čega je došlo do stagnacije i malog broja upisane djece. no, situacija je slična i u nastavi na srpskom i mađarskom jeziku. Potrebno je sve dobro proučiti, a ne odmah reći kako uvjeti nisu dobri“

StipendiranjeboSNa I HerCeGoVINa

Prijam za studente koji se školuju u Češkoj

u proteklih pet godina u češku je na studij otišlo više od 90 studenata, a samo je ove godine osigurano 18 stipendija za studente iz Bosne i hercegovine

Page 14: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno14www.skolskenovine.hr

Anketa koju je proveo Kanadski učiteljski savez (CTF) otkrila je da je u prošloj školskoj godini

svaki kanadski učitelj iz vlastitog džepa u prosjeku platio 453 dolara za osnovna sredstva u nastavi ili izvannastavnim ak-tivnostima. Rezultate internetske ankete objavila je predsjednica CTF-a Mary-Lou Donnelly na forumu Financiranje javnog obrazovanja: veliko obećanje, koje je u srpnju održano u Edmontonu.

“Jedan od barometara financiranja obrazovanja jest sve veće oslanjanje na

vanjske izvore“, kaže Mary-Lou Donne-lly. “Nastavnici u učionicama diljem zemlje troše mnogo vlastitog novca da popune financijski jaz, sve kako bi svo-jim učenicima omogućili najbolje uvjete na nastavi“, kaže Donnelly, ističući da je CTF sličnu anketu proveo prije pet godi-na te ustanovio da su učitelji u istu svrhu tada prosječno izdvajali 344 dolara.

“Čak 200.000 učitelja predstavlja CTF u svim svojim članicama organizacije, a svi oni daju ne samo značajan stručni doprinos u obrazovanju naše djece, već i

financijski“, dodaje Donnelly. Roditelji, učenici i ostali članovi škol-

ske zajednice pridonijeli su ispunjavanju jaza u financiranju obrazovnog sustava. Prema anketi, 95 posto ispitanih učitelja napomenulo je da je redovito sudjeluju u prikupljanju novca za funkcioniranje svojih škola, i to putem prodaja, zatim donacijama zajednice, nagradnim igra-ma i upisninama za školske i izvan-školske aktivnosti. Među vodećim je aktivnostima prodaja nastavnog pribora u školama.

“To govori o još većem problemu - dramatičnom padu financiranja obrazo-vanja tijekom godina u Kanadi. Prema izjavama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Kanada je ispod međunarodnog prosjeka kada su u pitanju izdaci u obrazovanju u odno-su na financiranje primarne, sekundarne i postsekundarne razine obrazovanja“, zaključuje Donnelly.

Prema Education International I. Č.

U Saveznoj Republici Nje-mačkoj dominira njemač-ki jezik, iako oko petinu

stanovništva čine stranci, veći-nom Turci. Mnogi to šaroliko je-zično izražavanje smatraju prije svega prijetnjom, a ne pozitivnom činjenicom. U Njemačkoj nema mnogo programa koji potiču vi-šejezičnost, a oni ne igraju niti važnu ulogu u obrazovnom su-stavu. U Australiji se, na primjer, višejezičnost ciljano potiče. kulturno obogaćivanje društva

Njemački političari od dose-ljenika traže da što je moguće brže nauče njemački jezik. To, naravno, ima smisla, tvrdi In-grid Gogolin, ali, s druge strane, znanje njemačkog nije preduvjet osjećaja pripadnosti njemačkom društvu, dodaje profesorica in-terkulturnog istraživanja obra-zovanja na Sveučilištu u Ham-burgu:

“Od ljudi se ne traži samo zna-nje njemačkog. Od njih se traži i više od toga, takoreći da njemač-ki jezik prihvate kao da je njihov materinski. To ima svoje povije-sne i ideološke razloge po koji-ma su jedna zemlja i jedan jezik neraskidivi jedno od drugoga. Ta predožba, koja ima korijene u 19. stoljeću, prisutna je duboko u našoj podsvijesti i našim gla-vama, ali i u našim osjećajima.“

Profesorica Gogolin smatra da njemačka višejezičnost pred-stavlja kulturno obogaćivanja društva. Važno je, kaže ona, da doseljenici, njihova djeca i unu-ci koriste jezik svoje domovine u svakodnevici, ali i u kontekstu globalizacije:

“U tome vidim šansu, jer se mi kao zemlja nalazimo u središtu Europe. Zato moramo njegova-ti odnose s ljudima koji pričaju druge jezike. Izradila sam znan-stvenu studiju koja je pokaza-la da mala i srednja poduzeća

profitiraju od svojih zaposlenika koji pričaju nekoliko jezika.“

To potvrđuje i Michael Clyne. Lingvist sa australskog sveučili-šta u Melbournu smatra da više-jezičnost pridonosi boljem razu-

mijevanju, osobito u zemljama s puno doseljenika, gdje jedni uz druge žive ljudi s različitim kul-turnim naslijeđem:

“Jezik je ključ koji otvara vra-ta druge kulture. Šteta što tako malo Nijemaca koristi jezično blago i šteta što ih tako malo sudjeluje u životu višejezičnog društva.“ australija - višejezični raj na zemlji

Za razliku od Njemačke, u Australiji njega za oko 240 je-zika, koliko ih se ondje govori, igra važnu ulogu. Radijske i te-levizijske postaje svaki dan emi-tiraju program na različitim jezi-cima, pri telefoniranju se mogu koristiti usluge prevoditelja, dje-ca uče jezike od umirovljenika, a u školama se može učiti čak 40 jezika, primjerice ukrajin-ski, tamilski, pa čak i amharski. O tome sanja i Aydan Özuguz. U njemačkim se školama rijet-ko gdje može učiti, primjerice, turski, kaže glasnogovornica za doseljavanje i integraciju stran-ke njemačkih socijaldemokrata u Hamburgu. Ona se žali da se ne koriste kompetencije koje doseljenici imaju kada se radi o njihovim materinskim jezicima.

Slabo znanje njemačkog jezika koje imaju djeca doseljenika u mnogo slučajeva dovodi do toga da ona završavaju u lošijim školama, nakon kojih ih ne čeka presvijetla budućnost, dodaje Aydan Özuguz:

“To je poražavajuće za nas. Druge su europske zemlje rea-girale brže, reformirale su svoje sustave obrazovanja. Mi još ra-spravljamo o tome što želimo, je li dvojezičnost ili višejezičnost uopće dobra ili ne. Mislim da bi nam svima koristilo kada bi ljudi shvatili što im sve donosi višeje-zičnost.“

Koliko brzo učiti strane jezi-ke? U nekim vrtićima u Njemač-koj djeca već u ranoj dobi poči-nju učiti strane jezike. No, to je samo iznimka. Nema dovoljno kvalificiranih pedagoga. Struč-njaci, poput profesorice Gogo-lin, uporno ponavljaju da djeca koja dovoljno rano počnu učiti jedan strani jezik kasnije mnogo lakše nauče još jedan. Njezino mišljenje, pak, ne dijele mnogi. Ipak, Ingrid Gogolin se nada da će u to kad-tad uspijeti uvjeriti i političare koji donose odluke.

Prema Deutsche Welle Priredila Ivana Čavlović

Šaroliko jezično izražavanje Njema»Ka

U Njemačkoj nema mnogo programa koji potiču višejezičnost, a oni ne igraju niti važnu ulogu u obrazovnom sustavu

Višejezičnost - prednost ili nedostatak?

svijet

Neposredno prije početka školske godine u Njemačkoj mnoga su učiteljska mjesta u škola-ma još uvijek nepopunjena. GEW i VBE, najveći njemački obrazovni sindikati, procjenjuju da je širom zemlje i dalje prazno oko 45.000 učitelj-skih mjesta, posebno prirodnih znanosti, poput matematike i fizike.

Kako bi se pokušalo popraviti stanje, predlo-ženo je da umirovljeni nastavnici i dalje pouča-vaju, a to je prijedlog koji se suprotstavlja stavu njemačkih sindikalista.

“Treba nam više učitelja, ali mi ih trebamo trajno“, kaže Ulrich Thöne, predsjednik GWE-a, najvećega njemačkog obrazovnoga sindikata, i član Međunarodnog obrazovnog izvršnog odbo-ra, dodavši:

“Kratkoročni aranžmani, doneseni u posljed-nji trenutak, kao što je reaktiviranje umirovljenih učitelja odnosno zapošljavanje vanjskih surad-nika, neće ponuditi rješenje ovog problema. Sve su te mjere već pokušali provesti u prošlosti, ali neuspješno.“

Njemački obrazovni sustav uređen je neovisno

u svih 16 saveznih država, a to je okolnost zbog koje je još teže donijeti jedinstveno rješenje ovo-ga problema. Njemački sindikati stoga požuruju održavanje godišnjeg kongresa ministara obra-zovanja i kulture, koji bi trebali uskladiti obrazov-nu politiku u svih 16 saveznih država, kako bi se osigurala održiva rješenja u korist nadolazeće generacije učenika.

Međunarodna organizacija Education Interna-tional uočila je da budućnost dostojanstvenog rada te bolja kvaliteta života počinju upravo u učionici.

“Učitelji imaju izravan utjecaj na učenike u razredu, ali u njihovu zaleđu mora biti kvalitetni sustav, koji nastavnicima osigurava pristup od-govarajućim resursima, uz stručno osposoblja-vanje, odnosno sustav koji osigurava dovoljan broj zaposlenih učitelja kako bi se osiguralo kvalitetno obrazovanje“, kazao je Fred van Lee-uwen, glavni tajnik organizacije Education Inter-national.

Prema Education International I. Č.

nepopunjeno oko 45.000 učiteljskih mjesta

KaNaDa

Nastavnici sami kupuju nastavni materijalAnketa učiteljskog saveza

Page 15: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 15www.skolskenovine.hr

Tema b

roja: N

acion

alni ok

virni

kurik

ulum

Temelj za uređenje odgojno-obrazovnoga

sustava

NOK je prvenstveno te-melj za uređenje suvreme-noga odgojno-obrazovnoga sustava na svim razinama do visokoškolske i kvalitativno unaprjeđenje svih segmenata obrazovanja koja nazivamo kurikulumskim sastavnicama. Nastao je na kritičkome i ar-gumentiranome prikazivanju stanja u obrazovanju, znan-stvenim i stručnim saznanji-ma, iskustvima drugih zema-lja, te je duboko utemeljen na povijesti i tradiciji hrvatskoga školstva, društvenim i strateš-kim smjernicama Republike

Hrvatske i suživotu u europ-skome kontekstu.

Kvalitetan odgojno-obrazov-ni sustav pretpostavlja skladnu i ujednačenu povezanost svih odgojno-obrazovnih razina i svih sastavnica odgojno-obra-zovne djelatnosti (poučavanja) i odgojno-obrazovnog procesa (učenja). No, naš sustav je do sada posve drukčije uređen. Imamo predškolski odgoj koji se temelji na Zakonu o predš-kolskom odgoju i izobrazbi i ne postoji nikakav drugi do-kument na nacionalnoj razini koji bi upućivao na vrijednosti,

ciljeve i načela predškolskoga odgoja. Imamo osnovnu školu koja se temelji na Nastavnome planu i programu za osnovnu školu, jednakome za sve učeni-ke, premda znamo da se djeca i učenici razlikuju po sposob-nostima. Imamo srednje škole koje se temelje na nastavnim planovima i programima prila-gođenima vrsti srednje škole, programi za zanimanja ne slije-de promijenjene tržišne potre-be, a zanimanja nisu u skladu sa složenošću kvalifikacija. Kako je onda moguća konkurentnost zanimanja i kvalifikacija? S

Piπe dr. Dijana Vican, državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa

tema broja

Dana 30. srpnja u prostorima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa predstavljen je Nacionalni okvirni kurikulum. Od svog pr-vog prijedloga u studenome 2008. godine do danas, NOK je jedini dokument o odgo-ju i obrazovanju koji je prošao raspravu na najvišoj nacionalnoj razini i usuglašavanje enormnog broja sudionika i to odgajatelja, učitelja, nastavnika, ravnatelja, učenika, ro-ditelja, lokalne zajednice, agencija, udruga, socijalnih partnera, medija i političkih stra-naka, udruge poslodavaca, gospodarske i obrtničke komore, akademije i sveučilišta - dakle svih sudionika u društvu - te time po-stao i presedan u hrvatskom društvu. Tako imamo temeljni dokument za provođenje

promjena u cjelokupnom sustavu odgoja i obrazovanja, detaljno usklađen sa svim eu-ropskim normama. NOK daje čvrste temelje na kojima ćemo graditi Hrvatsku i to je prvi dokument u povijesti hrvatskog školstva koji je donesen nakon čak 205 javnih rasprava i 1200 javnih očitovanja - rekao je tom prigo-dom ministar znanosti, obrazovanja i športa dr. Radovan Fuchs.O Nacionalnom okvirnom kurikulumu za Školske novine piše dr. Dijana Vican, držav-na tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazo-vanja i sporta, a o tome što misle o ovom dokumentu i njegovoj implementaciji u sva-kodnevni rad pitali smo nekolicinu ravnate-lja i jednog sindikalnog čelnika

Page 16: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno16www.skolskenovine.hr

tema broja

jedne strane prijelaz iz osnovne u srednju školu nema dobre kri-terije, a s druge strane imamo visokoškolski sustav koji je bo-lonjskim procesom prešao na ku-rikulumski pristup i temelji se na kompetencijama. Takav sustav odgoja i obrazovanja ne možemo nazvati uređenim sustavom. Paradoksi u sustavu

Kod nas su se događale broj-ne promjene s ciljem unaprjeđi-vanja sustava, ali one nisu bile sustavne. Primjerice, sve napore usmjeravamo u rasterećenje uče-nika, a ne dotičemo nastavni plan i ne hajemo za opterećenje uče-nika školskim i domaćim zadaća-ma. Stalno se bavimo nastavnim predmetima, a nastavni predmeti međusobno ne ”komuniciraju”. Prigovaramo da nemamo zdrav-stveni odgoj, građanski odgoj, obrazovanje za ljudska prava, vožnju bicikla, plivanje. Nedo-staju nam antikorupcijski progra-mi, programi prevencije nasilja, agresivnih ponašanja i raznih ovisnosti, nemamo medijsku kul-turu... Kritiziramo Ministarstvo što za svaki društveni problem nije uvelo novi nastavni predmet. I tako u nedogled. A nastavni plan kipti od opterećenja i najradije ga nitko ne bi dirao.

Problem vezan za to je i učite-ljeva norma. Prepoznajemo kao problem stručno usavršavanje nastavnika, a zapostavljamo te-meljnu kvalifikaciju nastavnika i način na koji se stječe zanimanje nastavnika. Predugo traju priče o tome da u školama nema mjesta odgoju, odnosno da školi pripada obrazovanje, a roditeljima odgoj, mada je općepoznato da su odgoj i obrazovanje dvije strane iste medalje.

ni reformska senzacija niti obrazovna inovacija

Donošenjem NOK-a postavlja-mo čvrste temelje za ujednačava-nje sustava i uređenje svih razina s jasnim vrijednostima, jednakim ciljevima, prema suvremenim načelima i jasnim kriterijima. NOK govori o kompetencijama na svim razinama; uređuje od-gojno-obrazovna područja; osno-va je za izradbu nacionalnoga kurikuluma za predškolski od-goj; donosi jasan model za kre-iranje obrazovnoga standarda za stjecanje temeljnih kompetencija (ili općeg obrazovanja) kroz jez-grovni i razlikovni kurikulum, te školske kurikulume u osnovnoj i srednjoj školi. NOK je polazište za izradu strukovnih kurikulu-ma; uređuje prostor obveznih i neobveznih nastavnih predmeta, modula, projekata i aktivnosti škola, te otvara prostor odgoju. On je temelj za izradu nastavnih planova i programa. Vanjsko vr-jednovanje i samovrjednovanje obvezne su sastavnice kuriku-luma. I što je najvažnije, on je okvir za projekciju optimalno-ga opterećenja učenika u školi i kod kuće. Odgoj i obrazovanje su javna djelatnost. Transparen-tan sustav odgoja i obrazovanja u demokratskim državama gradi se pristupom jasnoga definiranja svemu što učenik određene dobi treba znati, koje vještine treba ra-zviti, za što treba biti osposobljen i koje stavove treba razviti.

Kurikulum ima značenje tijeka odgoja i obrazovanja, a odno-si se na formalno i neformalno obrazovanje. Društvo temelje-no na znanju istinski se može ostvariti samo ako svi zajedno,

a ne samo škola, ulažemo napo-re i težimo istim vrijednostima i ciljevima. Govorimo o nacional-nome kurikulumu, jer se ciljevi odgoja i obrazovanja donose na nacionalnoj razini. Njegovoj su izradbi prethodile javne rasprave i svatko je primjedbama, sugesti-jama, kritikama mogao dati svoj doprinos stvaranju NOK-a. Ko-načno, imamo ono što smo htjeli - konsenzusom donesene odgoj-no-obrazovne vrijednosti, cilje-ve, načela, odgojno-obrazovna područja, model za nove planove i programe. Postignuta je usugla-šenost različitih čimbenika, ne samo odgojno-obrazovnih nego društvenih, kulturnih, gospodar-skih, političkih, zatim stručnih i znanstvenih krugova i pojedina-ca, građanskih asocijacija, škola, učenika i roditelja. Zašto okvirni?

Adekvatnije je uređivati i usklađivati sustav kada imamo okvir koji vrijedi za sve i koji po-lazište za sve promjene u susta-vu. Okvirni označava slobodniju vrstu i način odgojno-obrazovno-ga planiranja i programiranja od načina na koji se kreira nastavni plan i program. Okvir je suprot-

nost zadatome, strogo propisa-nome, naređenome odozgo, te osigurava primjerenost odgoja i obrazovanja učenicima prema njihovim predznanjima i spo-sobnostima. Primjerice, kod nas se djeci s teškoćama školovanje prilagođava na način rezanja određenoga postotka aktualnoga nastavnoga plana i programa. Takva praksa ima za posljedicu direktnu diskriminaciju djece, nerealno ocjenjivanje i neobjek-tivno napredovanje. S druge stra-ne, talentiranu i darovitu djecu također stavljamo u ”kalup”, a ona su talentirana upravo zato što su izvan i iznad ”kalupa”.

Nadalje, okvir predstavlja ja-sno polazište za izradu nacional-noga kurikuluma za predškolski odgoj, nacionalnoga kurikuluma za stjecanje temeljnih kompeten-cija i strukovnih kurikuluma, te donosi jasan model kurikulum-skoga planiranja i programiranja, jednak za sve obrazovne razine i cikluse.Znanje, solidarnost, identitet i odgovornost

Ako su nam djeca i učenici dragocjenost onda će obrazo-vani, profesionalni i spremni za

Kurikulumsko planiranje zahtijeva timski rad, uspostavljanje suod-nosa među predmetima i učiteljima, uključivanje svih dionika u proces planiranja i vrednovanje te tako mijenja i ukupno ozračje u školi

Od stupanja na snagu novog Zakona o odgoju i obrazova-nju u osnovnoj i srednjoj školi 2008. godine naša se škola počela pripremati za planira-nje kurikularnim pristupom. Bili smo uključeni u projekt samovrednovanja pa nam je i na temelju tih spoznaja kuriku-larno planiranje bilo olakšano te smo u protekle dvije godine već stvorili vlastiti školski kuri-kulum. Pomoglo nam je i os-posobljavanje i usavršavanje koje je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje.

Projekte koje godinama ra-dimo stavili smo u korelaciju s temeljnim vrijednostima pa smo solidarnost razvijali kroz projekt Škole za Afriku. Pruža-nje jednakih mogućnosti svim učenicima jedno je od načela suvremene škole pa smo na tom tragu osmislili projekte vezane za učenike s različitim specifičnostima, od rada s da-rovitima do rada s učenicima koji imaju bilo koju teškoću. Dakle, temeljne vrijednosti iz kurikuluma u svom planiranju pretačemo u konkretne pro-

grame i aktivnosti. Pojačali smo preventivni rad u područ-ju nasilja nad djecom i ušli u UNICEF-ovu mrežu Škola bez nasilja, prihvatili smo i projekt CAP, Školu otvorenu roditelji-ma, a svi ti projekti i izvanna-stavni programi, koje smo de-finirali u želji da školu učinimo što kvalitetnijom i što bližom potrebama svakog učenika, čine ju prepoznatljivom.

Kurikularno planiranje do zadnjeg je detalja strukturi-rana procedura s ciljevima, nositeljima, načinima realiza-cije, vremenikom, načinima vrednovanja te troškovnikom i to je doista zatvoreni krug. Takvo nam planiranje omogu-ćava uvid u ono što radimo, ali i u ishode koje ćemo postići. Ovakav način zahtijeva više promišljanja te dovodi do sa-mouvida i mogućnosti daljnjeg planiranja promjena, što kvali-tetu škole stalno diže na višu razinu. Mi sada znamo što tre-bamo i što želimo raditi te kako želimo da škola izgleda.

Prednost je kurikularnog pla-niranja da ono predviđa i troš-kovnik svake aktivnosti, pro-grama ili projekta. U školskom kurikulumu često se pojavljuju nove aktivnosti koje traže i neke nove ljude, a sve to ima svo-ju cijenu. Recimo, treba nam psiholog ne samo za redovnu djelatnost nego i za dodatne poslove koji proizlaze iz kuriku-luma, poput rada s darovitima. Ravnatelj nema autonomiju da

može zaposliti novog djelat-nika, a često ne može ni osi-gurati novac za takve dodatne projekte i programe. Nažalost, škole nisu plaćene po progra-mu i to nas može jako kočiti u razvoju školskoga kurikuluma. To bi valjalo sustavno riješiti, a ne oslanjati se na dobru volju lokalne samouprave.

Kurikulumsko planiranje ima prednosti i preporučit ću i ohra-briti svakoga kolegu učitelja ili ravnatelja da to prihvati kao vrijednu novost. Nema nikakve zapreke da to radimo, jer su svi ravnatelji i djelatnici škole prošli stručna usavršavanja putem županijskih stručnih vi-jeća. Taj posao zahtijeva timski rad, uspostavljanje suodnosa među predmetima i učiteljima, uključivanje svih dionika u pro-ces planiranja i vrednovanje te tako mijenja i ukupno ozračje u školi.

Smatram da bi trebalo promi-jeniti članak 28. Zakona kako ne bismo radili godišnji plan i program i kurikulum, jer su to dva kompatibilna dokumenta, a kurikulumski pristup je impli-citno planski i programski.

BlaŽenka juriĆ, ravnateljica osnovne škole Frana galovića u Zagrebu

Znamo što želimo

Page 17: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 17www.skolskenovine.hr

tema broja

nova učenja biti uspješni u ži-votu i radu, osobno će pridono-siti stvaranju blagostanja. Zna-nje kao vrijednost pretpostavlja pripremljenost za cjeloživotno učenje, koje podrazumijeva stje-canje temeljnih kompetencija u za to najpogodnijoj dobi učenika, odnosno do 16. godine. Ostvare-nje društva temeljena na znanju zahtijeva smanjenje socijalnih razlika, dostupnost obrazovanja svima i stalno učenje.

Solidarnost kao vrijednost u praksi znači usmjerenost na ra-zvoj suosjećanja, pružanje pomo-ći svima onima kojima je pomoć potrebna. Solidarnost znači otva-ranje prostora za različite preven-tivne programe, jer prevencija je djelotvornija, racionalnija i jef-tinija, nego svi oblici sankcioni-ranja. Budući da smo dio multi-kulturalnoga svijeta, interkultu-ralnost pretpostavlja usvajanje vlastite kulture i svijest o vlasti-tome identitetu. Razumijevanje drugoga ide s razumijevanjem samoga sebe. Odgovornost kao vrijednost valja dovesti do pou-

nutrene odlike osobnosti tijekom odrastanja, odgoja i obrazovanja. Predugo živimo u prebacivanju odgovornosti, gdje nitko nije kriv. Rezultat je neodgovorno društvo i neodgovoran pojedinac.

Ove vrijednosti nisu zatvorile prostor drugim vrijednostima. Njih smo u ovome trenutku stavi-li na pijedestal vrijednosti kojima će predškolske ustanove i škole usmjeriti sve svoje aktivnosti, kojima će svi stvaratelji škol-skih kurikuluma usmjeriti svoje projekte i kojima će svi autori usmjeriti kreiranje odgojno-obra-zovnih sredstava.

Međupredmetni tematski okvir odnosi se na sve koji poučavaju i obvezuje sve koji poučavaju. Realizacija nastavnoga predmeta je odgojno-obrazovno ogoljena, siromašna i nekvalitetna ukoliko se učenike ne osposobljava kako učiti, ukoliko učitelji i nastavni-ci ne primjenjuju načelo podije-ljene odgovornosti glede osob-noga razvoja učenika i iznimno važnih socijalnih kompetencija. Međupredmetne teme su zdrav-lje, sigurnost i zaštita okoliša, građanski odgoj, informacijsko-komunikacijska kultura i podu-zetništvo.

Stjecanje ovih kompetencija imat će praktične posljedice na najstarije obilježje našeg sustava, a to je vladanje učenika. NOK zamjenjuje vladanje vrjednova-njem i ocjenjivanjem učenikovih kompetencija za učenje socijal-nih i drugih kompetencija. Danas se učeniku umanjuje ocjena iz vladanja ako pretjerano izosta-je jednako kao i onome učeniku koji je krajnje nasilan. NOK to mijenja na način da će promije-niti i pedagošku dokumentaciju, što znači i svjedodžbe. stvaranje kulture škole

Međupredmetne teme će imati izravne implikacije na stvaranje kulture škole. Nositelji odgoj-no-obrazovnoga rada u školi ne mogu imati dijametralno različite kriterije, pa primjerice, jednima učenici mogu izostajati kad god hoće, a drugim učiteljima ne izo-staju nikada. Samo jedno pravilo vrijedi: učenici su maloljetni i dok god su maloljetni odgovor-nost nad učenicima u školi je u rukama učitelja, stručnih surad-

nika i ravnatelja. S međupred-metnim temama i sat razrednika dobiva jasne smjernice, jer mora postati konkretan razrednikov kurikulum objavljen učenicima i roditeljima/starateljima. model kurikulumskoga planiranja i programiranja

Međupredmetni okvir je odre-đeni prostor za djelovanje struč-nih suradnika. U osnovnim i srednjim školama zaposleno ih je nekoliko tisuća i oni ne mogu biti samozatajni, nego odgojno-obra-zovna jeka. S NOK-om će doći do objavljivanja školskih kuri-kuluma svih stručnih suradnika. Njihov rad će biti javan i tran-sparentan. Stoga valja naglasiti da međupredmetne teme nisu od-gojni dodatak, nego se isprepliću

kroz svaki nastavni predmet i svaku školsku i izvanškolsku ak-tivnost i također vode stjecanju temeljnih kompetencija.

Komunikacija na materinskom jeziku, komunikacija na stranom jeziku, matematička kompe-tencija, kompetencije u priro-doslovlju, tehnici i tehnologiji, kulturno izražavanje zajedno s već spomenutim kompetencija-ma - učiti kako učiti, socijalnim i građanskim, digitalnim i podu-zetničkim kompetencijama - čine temeljne kompetencije. One će se ostvarivati u osnovnoj školi, te u određenome omjeru tijekom prva dva razreda srednje škole. Njih će učenici stjecati kroz je-zično-komunikacijsko, društve-no-humanističko, matematičko, prirodoslovno, tehničko i infor-matičko, tjelesno-zdravstveno i umjetničko područje.

Model je za sve jednak i sa-stoji se od jezgrovnoga i razli-kovnoga kurikuluma. Jezgrovni je odgojno-obrazovni minimum koji je za sve učenike jednak i obvezan. Razlikovni se dio od-nosi na izborne predmete, za sve je učenike jednakog opte-rećenja, a različitog je sadržaja, jer uvažava učenikove interese i predispozicije. Razlikovni ku-rikulum čine izborni predmeti, koji su i obvezni. Jezgrovni i ra-zlikovni kurikulum čine obra-zovni standard u svakome ra-zredu. Školski se kurikulum do-nosi na razini škole i u njemu su obvezni i fakultativni predmeti, moduli, projekti, aktivnosti, ali i dodatna i dopunska nastava, ek-skurzije, sat razrednika i slično. Dodatna i dopunska nastava će se realizirati prema obrazovnim potrebama učenika, a ne, kao

Učitelji još ne znaju što konkretno moraju činiti, budući da im nitko nije decidirano rekao na koji način da krenu u primjenu NOK-a

Sindikati se nikad nisu pro-tivili promjenama koje vode pozitivnim pomacima u obra-zovanju. No, za sve reforme treba stvoriti određene pre-duvjete. Problem je uvijek materijalna osnova odnosno novac potreban za konkretnu provedbu napisanih dokume-nata. Svi jako dobro znamo da provedba uvijek pada na leđa učitelja, koji neposredno rade s djecom. A niti kod jed-ne dosadašnje reforme, pa ni kod NOK-a, nismo vidjeli da je napravljen izračun troško-va, koliko će provedba NOK-a koštati, kako će se educirati učitelji koji to moraju provesti. Nikad još nisam doživio da su učitelji za takav specifično

odrađen posao bili primjere-no nagrađeni. Uvijek su bili potplaćeni! Naravno, sustav obrazovanja odavno bi se urušio da nema entuzijazma učitelja, koji će i NOK odra-diti onako kako budu najbolje znali i umjeli. Iako su, najče-šće, prepušteni sami sebi.

Čini mi se da na terenu, među učiteljima, vlada odre-đena konfuzija. Kod jednih se govori da moraju raditi škol-ske i predmetne kurikulume, i to sami, dok na drugoj strani postoje ravnatelji i škole koje tvrde da se i dalje radi po istim nastavnim planovima i programima, bez ikakvih promjena. Sigurno je jedno: dobar učitelj, a u sustavu je većina dobrih učitelja, uvijek je znao da učenik mora biti u središtu podučavanja te da samostalno mora doći do što više vještina, znanja i sposob-nosti. Problem s NOK-om je taj što učitelji još ne znaju što konkretno moraju činiti, budu-

ći da im nitko nije decidirano rekao na koji način da krenu u primjenu NOK-a. Stoga stal-no ukazujemo na probleme do kojih će sigurno doći pri njegovoj implementaciji. Na-ravno, treba osigurati što više novca za njegovu provedbu. Pametne nacije su odavno shvatile da ne valja štedjeti na obrazovanju!

Žao mi je što sindikati nisu u većoj mjeri biti uključeni u izradu kurikuluma. Osobno sam bio član Vijeća za izra-du NOK-a, ali samo 2007. i 2008. godine, dok u posljed-nje dvije godine nisam imao uvida ni utjecaja na završnu formu NOK-a.

B. N.

NOK nije cementirana i završna stvar, već početni dokument koji tek treba implementirati, čemu mora prethoditi edukacija svih nastavnika

- NOK prvi puta ujednačava stvari na nacionalnoj razini. Do danas je uobičajena prak-sa bila da svaki nastavnik sam vodi svoju politiku. Jer, nigdje nisu zabilježene, prezentirane i ekspertno riješene situacije s kojima se on svakodnevno susreće. Nekad su se odr-žavala ogledna predavanja, kada bi se skupili učitelji i po-sjetili jedan sat svoga kolege, čime su učili jedni od drugih. Danas toga, nažalost, nema i nastavnici su prepušteni sami sebi.

Promjenama koje donosi NOK, s detaljima koje će do-nositi predmetni kurikuluma, želi se pokazati što to djeca trebaju znati nakon završetka određenog ciklusa ili nakon izlaska iz škole. Dosad smo imali nastavni plan i program koji se morao odraditi i nije bilo bitno što će djeca od toga na kraju usvojiti i znati. Sada je obrnuta situacija, standar-diziraju se gradiva koja će se na izlazu pokušati vrednovati, interno i eksterno.

NOK, dakako, nije cementi-rana i završna stvar, već po-četni dokument koji tek treba implementirati, čemu mora prethoditi edukacija svih na-stavnika.

Vrlo je važno uvesti i od-govornost nastavnika. Danas nemate nikakvu odgovornost nastavnika, bez obzira na to

imao on tridesetak jedinica u razredu ili nijednu. Znaju li djeca na kraju godine išta ili ništa, priča je za njega ista. NOK u prvi plan stavlja na-stavnika, njegov rad, kao i u svakoj drugoj struci. Prvi su put transparentno postavlje-ni kriteriji, od ocjenjivanja do onoga što djeca moraju znati, kako ih tome podučavati. To je veliki zahtjev, velika pro-mjena. Ali nužna!

B. N.

Petar mladiniĆ, ravnatelj v. gimnazije u Zagrebu

ovo je tek početak

Zvonimir laktašiĆ, predsjednik sindikata hrvatskih učitelja

konfuzija među učiteljima

Za učenike je kurikulum bolji, jer će im kroz obrazovni standard davati mogućnost izbora nastavnih predmeta i fakultativne predmete. Za učitelje, nastavnike, stručne suradnike i ravnatelje je bolji, jer će im omogućiti kreiranje i ponudu nastavnih predmeta i školskih kurikuluma kroz projekte i različite aktivnosti. njihova će postignuća biti mjerljivija za napredovanje i nagrađivanje. nok ističe dignitet učiteljske profesije. omogućuje im slobodu i kreativnost, te iskazivanje da ima izvrsnih, dobrih i loših

Page 18: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno18www.skolskenovine.hr

tema broja

što se to zna događati, zbog po-trebe nastavnikove norme.

Godišnji plan i program ostaje i služi čemu je služio i dosad - normiranju učiteljeva rada. NOK zahtijeva izradu i objavljivanje onoga što stoji iza broja sati. Primjerice, ako je sat razredni-ka naveden u godišnjemu planu i programu, ako je naveden u rasporedu sati, ako je za njega predviđena priprema, onda je lo-gično objaviti aktivnosti koje se odnose na tih 35 ili 70 sati. Isto je i s dodatnom i dopunskom nastavom. Broj sati treba imati svoje pokriće u ciljevima, nači-nu na koji će se ciljevi postići, s kim će se postići.

I za svako strukovno zani-manje će postojati jezgrovni i razlikovni kurikulum koji će rezultirati standardom kvalifika-cije. Sektorska vijeća određuju kompetencije, a radne skupi-

ne sastavljene od stručnjaka i nastavnika izradit će jezgru strukovnoga kurikuluma pre-ma zahtjevima struke i visokih standarda koji odgovaraju na-čelu konkurentnosti. Izuzetno

je važno voditi računa o obujmu kvalifikacije. Strukovni kuriku-lumi previđaju prepoznavanje i praćenje učenika koji pokazuju razvijenije sposobnosti i inte-res za nastavak obrazovanja, pa će se za njih, kroz fakultativne predmete i školske kurikulume, stalno organizirati dopunska i dodatna nastava, jer moramo omogućiti vertikalnu prohodnost svakom naprednome, sposobno-me i zainteresiranome učeniku.vrjednovanje kvalitete odgojno-obrazovnoga sustava

Državna matura je dio NOK-a, kao što je provođenje nacional-nih ispita bila dobra priprema za njegovu izradu. S NOK-om nit-ko nije izostavljen iz vanjskoga vrjednovanja, ni ravnatelji, ni učitelji, ni stručni suradnici, pa ni škole. Vanjskom vrjednova-nju podliježu i udžbenici i druga obrazovna sredstva. Vrjednova-nje uvijek prati i samovrjednova-nje, što znači da obrazovna poli-tika ne može imati zadnju riječ u donošenju određenih odluka bez rezultata samovrjednovanja onih koji ostvaruju odgojno-obrazov-ni rad.

Za učenike je NOK bolji, jer je usmjeren na učenika i osigurava mu stjecanje temeljnih kompe-tencija na predškolskoj razini, u osnovnoj i srednjoj školi. Za stjecanje temeljnih kompeten-cija nije dovoljno osnovnoškol-sko obrazovanje, to jest razdo-blje do učenikove 14. godine, jer u toj dobi učenik još nema razvijene intelektualne funkcije, lakše napušta obrazovanje, teže uči i teže se vraća u obrazovni sustav, nije zreo donositi odlu-ke, dulje razdoblje je ovisan i nesamostalan, teret je obitelji, društvu i sam sebi. Osim toga kroz obrazovni standard pružit će im mogućnost izbora na-stavnih predmeta i fakultativne predmete. Za učitelje, nastavni-ke, stručne suradnike i ravnate-lje je bolji, jer će im omogućiti kreiranje i ponudu nastavnih predmeta i školskih kurikuluma kroz projekte i različite aktivno-sti. Njihova će postignuća biti mjerljivija za napredovanje i

nagrađivanje. NOK ističe digni-tet učiteljske profesije. Omogu-ćuje im slobodu i kreativnost, te iskazivanje da ima izvrsnih, dobrih i loših. vremenik realizacije

Prvi je korak - a odnosi se na ovu školsku godinu - izrada pla-na, odnosno minimalnog i mak-simalnog obrazovnog optere-ćenja učenika prema razinama, ciklusima i razredima. Plan je povezan s izradom jezgrovno-ga i razlikovnoga kurikuluma na svim obrazovnim razinama. Predmetni kurikulumi se ne izrađuju prije izrade plana. U tijeku je izrada kurikuluma koji se odnose na međupredmetne teme. Ova će školska godina biti godina stručnog usavršavanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika za primjenu ovih ku-rikuluma.

Izradba školskih kurikuluma, a potom i njihovo objavljivanje na mrežnim stranicama škola starta početkom ove školske go-dine. Srednje škole će se usmje-riti na izradbu svojih kurikuluma prema modelu koji NOK odre-đuje. Od rujna će se utjecati na visokoškolske ustanove koje su nositelji programa za stjecanje nastavničkih kompetencija da ispoštuju obrazovni standard nastavničke kvalifikacije. Ona je osnova za sustav stručnoga ra-zvoja učitelja, nastavnika, struč-nih suradnika i ravnatelja.

NOK omogućava i donošenje pravilnike o stručnome usavrša-vanju, licenciranju i provođenju vanjskoga vrjednovanja. Budući da NOK predviđa školske kuri-kulume - koji mogu biti u obliku fakultativnoga predmeta, modu-la, projekta ili određene aktiv-nosti - predviđa se evidentiranje učenikova postignuća u dodatku svjedodžbi pa će se mijenjati i pedagoška dokumentacija. To je onaj dio učenikova angažmana koji nadilazi obrazovni standard i ne treba ga prešućivati.

Ove će se godine urediti prije-laz iz osnovne u srednju školu, a školske godine 2012./2013. imat ćemo oživotvoren NOK u svim segmentima odgojno-obrazov-nog sustava.

Za nas se ništa revolu-cionarno nije dogodilo donošenjem NOK-a. Škola je bila uključena i u projekt samovrednovanja pa nam je i to pomoglo, jer smo spoznali gdje smo, što radimo, koji su nam prioriteti

Nacionalni okvirni kuriku-lum jest velika novost, ali mi svoj rad planiramo kuriku-lumski više od petnaest go-dina pa su u naše nastavne planove uključeni svi ključni kurikulumski elementi. Sigur-no je da ćemo izvannastavne aktivnosti i projekte, izbornu nastavu, stručne ekskurzije i sve ostale specifičnosti koje su sastavni dio školskoga ku-rikuluma sada morati drukčije pisano uobličiti, pa će projek-ti koje imamo biti razvrstani prema općim ciljevima i ključ-nim kompetencijama.

Otežavajuća je činjenica da škole i ravnatelji nemaju autonomiju da odgovore na sve ili barem na većinu že-lja i potreba učenika. Reci-mo, ako je pokazan interes za učenje trećega stranog jezika to bi se školskim kuri-kulumom trebalo i omogući, ali nema novca pa ni moguć-nosti bilo kakvoga novog za-pošljavanja stručnjaka koji bi to realizirao. Dakle, možemo imati najbolju volju, ali nas u svemu mogu omesti kadrov-

ske i financijske mogućnosti škole. U tom smislu imamo zadane okvire, a to su posto-jeći kadrovi u školi i realizirati se može samo ono što oni doista mogu odraditi, sve što ovisi o njihovu stručnom zna-nju i motivaciji.

Kurikulum podrazumije-va malo drukčije planiranje i programiranje redovnog od-gojno-obrazovnog procesa, više integracije i korelacije sadržaja različitih premeta, planiranje kroz međupred-metne teme, realizaciju od-gojnih zadataka koji su svima zajednički. Škole su i s time krenule, ali su ograničene ra-dom u dvije smjene, ponekad i na više lokacija. Suvremena nastava zahtijeva drukčije i prostorne i vremenske mo-gućnosti u školama, pa za ta-kav način rada i dalje mora-mo planirati manje sati nego što bismo htjeli. Većina škola ima iskustva s integrativnom, terenskom ili projektnom na-stavom i tu ne bi trebalo biti problema. Ipak valja pojačati komunikaciju između pro-fesora na razini škole i šire kako bi razmjenjivali primje-re dobre prakse i tako brže unapređivali i vlastiti rad. Vjerujem da će na tome u sljedećem razdoblju raditi i Agencija za odgoj i obrazo-vanje kroz sustav stručnog usavršavanja nastavnika, te da će se razgovarati o tome kako ciljeve i zadaće što kva-litetnije realizirati, ali i kako

to sve napisati, jer kurikulum moramo objaviti na internet-skoj stranici škole.

Naše iskustvo vezano za kurikulum je pozitivno. Za-daća nam je da učenicima prenesemo temeljne vrijed-nosti i da im pomognemo da ovladaju ključnim kompeten-cijama. Posebno moramo razmišljati o odgojnim vrijed-nostima za koje nikada nema dovoljno vremena ni prostora u nastavi, ali za to nam slu-že izvannastavne aktivno-sti i projekti koji su okrenuti upravo odgojnoj komponenti. Kurikulum nam daje priliku da podignemo kvalitetu re-dovne nastave i izvannastav-nih sadržaja te da budemo prepoznatljivi po onome što radimo, jer kad učenici biraju školu gledaju što škola nudi osim redovne nastave.

Za nas se ništa revolucio-narno nije dogodilo donoše-njem NOK-a. Škola je bila uključena u projekt samo-vrednovanja pa nam je i to pomoglo, jer smo spoznali gdje smo, što radimo, koji su nam prioriteti i što moramo učiniti da bismo bili bolji.

suZana hitrec, ravnateljica upravne i birotehničke škole u Zagrebu

Znamo kako biti bolji

konačno, imamo ono što smo htjeli - konsenzusom donesene odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljeve, načela, odgojno-obrazovna područja, model za nove planove i programe. Postignuta je usuglašenost različitih čimbenika, ne samo odgojno-obrazovnih nego društvenih, kulturnih, gospodarskih, političkih, zatim stručnih i znanstvenih krugova i pojedinaca, građanskih asocijacija, škola, učenika i roditelja

Page 19: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 19www.skolskenovine.hr

Početak školske godine sve zaposlenike u školstvu potiče u pripremama već od povratka s godišnjih odmo-ra koji različito završavaju u skladu s propisanim danima prema Zakonu o radu, Pravilnika o radu ili, pak, kolek-tivnim ugovorima. Najčešće se svi nastavnici u školama sastaju dva tjedna prije početka nastavne godine, što je utvrđeno Pravilnikom o početku i završetku nastavne go-dine i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu. Navedeni pravilnik propisuje početak i završetak nastavne godine, broj radnih dana, trajanje polugodišta i trajanje učeničkih odmora u osnovnim i srednjim školama za školsku godinu i osnova je za pla-

niranje i programiranje svih odgojno-obrazov-nih poslova i aktivnosti.

Do kraja kolovoza, među ostalim, najčešće se obavljaju popravni ispiti na drugom roku, upisi u srednje škole u kojima je još ostalo slobodnih mjesta, a na sjednicama razrednih i učiteljskih vijeća službe-no se zaključuje školska godina koja završava 31. kolovoza.

Do početka nastavne godine niz je organiza-cijskih i stručnih poslova koje obavljaju nastav-nici i stručni suradnici u individualnim pripre-mama, ali i na timskim i stručnim sastancima, od razrednih vijeća i sa-stanaka stručnih aktiva, do učiteljskih vijeća na

kojima se detaljno usklađuju, planiraju i programiraju odgojno-obrazovni sadržaji u skladu s propisanim na-stavnim planovima i programima, a od ove godine i s Nacionalnim okvirnim kurikulumom.

Jedan od najvažnijih temeljnih dokumenata za pripre-me školske godine je Odluka o broju odjela u školskoj godini, koja se zasniva na broju učenika u razrednima, a usklađuje se s Pravilnikom o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, odnosno njegovim izmjenama i dopunama iz lipnja ove godine. Odluku utvrđuju Ure-di državne uprave odnosno Gradski uredi za prosvjetu i kulturu.

Prijedlozi zaduženja za svakoga pojedinog nastavnika svake školske godine usklađuju se s ovim odlukama i mogu biti različiti u smislu raspodjele odjela u kojima će nastavnici izvoditi nastavu i druge oblike odgojno-obra-zovnih aktivnosti, ali se moraju zasnivati na broju sati koji su definirani u ugovoru o radu svakog nastavnika. U slučajevima smanjenja satnice proglašava se organi-zacijski višak, a u slučaju povećanja traži se suglasnost Ministarstva za povećani opseg satnice i novo zapošlja-vanje.

Nakon utvrđivanja zaduženja u vremenu do početka nastave, učitelji se pripremaju i za druge oblike nepo-srednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima. To su poslovi koji proizlaze iz naravi i količine neposrednog odgojno-obrazovnog rada, kako je definirano Kolektiv-nim ugovorima - poslovi vezani uz početak školske go-dine, planiranje i programiranje neposrednog odgojno-obrazovnog rada, pripremanje za nastavu i druge oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada, izradba pisanih godišnjih, mjesečnih izvedbenih programa. itd. Za učite-lje zadužene razredništvom u pripremi nastavne godi-ne niz je dodatnih poslova uz planiranje i programiranje rada razrednog odjela, pripreme za vođenje razredne dokumentacije, kao i mnoštvo tehničkih i organizacijskih specifičnosti svake škole. Treba podsjetiti da je od ove godine na snazi i novi Pravilnik o pedagoškoj dokumen-taciji, koji je donio niz izmjena na ovom području.

Vrijeme do početka nastavne godine učitelji koriste i za različite oblike stručnog usavršavanja, kako indivi-dualnog u pripremama za novu školsku godinu, tako i skupnog na razini škole ili šire. Posebni poslovi u pripre-mi nastavne godine su na nastavnicima zaduženima sa satničarskim i voditeljskim poslovima, jer je izrada ras-poreda sati osnova za početak funkcioniranja nastavnog procesa.

Poslovi prije početka nastavne godine

PeDaGoGIjaPiše Azra Rađenović, pedagoginja, ravnateljica Osnovna škola 22. lipnja, Sisak

Evo nas na početku još jedne školske godine za koju si mi učitelji, stručni suradnici kao i učenici dajemo neka obećanja. Učenička su obećanja najčešće: redovito ću pisati domaće zadaće, neću kasniti na nastavu, re-dovito ću učiti... Učiteljska su obeća-nja vezana za efikasnost na poslu, sagorijevanje na poslu i slično, na primjer: uvijek ću na vrijeme ispuniti peda-gošku dokumentaciju, neću kasniti na sjedni-ce, školske probleme neću nositi doma...

Koliko je važno dr-žati se obećanja koje dajemo samome sebi? Održi obećanje, budi svoja riječ! U životu je puno lakše držati se one: “Obećanje ludom radovanje“ nego biti dosljedan u izvršenju zadane riječi. “Čovjek od riječi“ lakše se primi-če osobnoj sreći nego onaj koji olako obećaje sebi i drugima.

Krenimo u ovu škol-sku godinu pozitivno i naučimo nešto o pozi-tivnoj psihologiji. Što bi vam pomoglo da u ži-votu budete uspješniji? Spoznaja o tome koji

su vam nedostaci i kako ih možete prevladati ili, pak, znanje o jakim stra-nama i o tome kako ih možete pojača-ti? Većina ljudi kojima je postavljeno to pitanje u okviru Gallupove studije provedene u šest zemalja odgovorila je da bi im potrebnije bilo znati koji su im nedostaci. Primjerice, u SAD-u je tako kazalo 59 posto ispitanih, u Ka-

nadi i Velikoj Brita-niji po 62, u Fran-cuskoj 71, a u Kini i Japanu po 76 po-sto. Ako je to i vaš odgovor, jednako ste - u krivu.

Biti sretan za mnoge je ljude glav-ni cilj u životu, pi-sao je Aristotel prije gotovo 2400 godi-na. Danas mnogi zarađuju prodajući sreću - tvornice li-jekova, dileri droge, kockarnice... Što ljude čini sretnima i zadovoljnima? Postoje li ciljevi koji našem životu mogu dati smisao? Kako živjeti, a da to bude dobar život? Kako odgajati djecu koja će kao odrasli ljudi biti kreativni, hrabri,

tolerantni i ljubazni? Ovo su pitanja koja su ljudi sebi stoljećima postavljali. Nakon Drugoga svjetskog rata psiho-logija je u velikoj mjeri bila usmjerena na ljudske probleme i njihovo ublaža-vanje. Ovakvom pristupu pridonijeli su i neki svjetski događaji. U to vrijeme, u godinama neposredno nakon spo-menutog rata, bilo je više od 929.000 vojnika s neuropsihijatrijskim poreme-ćajima. Tisuće psihologa počelo se baviti dijagnosticiranjem i terapijom mentalnih bolesti, a slijedila su i broj-na istraživanja pretežno usmjerena na patologiju. Sličnu pojavu doživjeli smo i mi u Hrvatskoj za vrijeme i nakon Do-movinskog rata.

U posljednjih 30 godina u psiho-logijskim časopisima objavljeno je 45.000 članaka o depresiji, a samo 400 o radosti (Martin Seligman, In-ternational Herald Tribune, 1998.). Pozitivna psihologija pokušava uspo-staviti ravnotežu, stavljajući naglasak i na istraživanja pozitivnih ljudskih strana. Psihologija nije samo znanost koja se bavi patologijom, slabostima i problemima (oko 10 posto osoba ima problema), već se bavi i ljudskim vr-linama i dobrim stranama. Pozitivna psihologija istražuje optimalno ljudsko funkcioniranje. Njezin je cilj razumjeti i izgrađivati faktore koji pojedincima i zajednicama omogućuju da napredu-ju, odnosno izgrađivanje osobina koje život čine vrijednim življenja.

Kao i prethodnih nekoliko puta, ti-jekom ljeta izmijenjen je zakon kojim se propisuje djelatnost osnovnog i srednjeg školstva. Hrvatski je sabor 15. srpnja 2010. donio Zakon o izmje-nama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (dalje u tekstu: ZOID ZOOOSŠ), koji je stupio na snagu 24. srpnja ove godine, osim članka 7., koji stupa na snagu danom stupanja na snagu članka 126. ZOOOSŠ-a, tj. 1. siječnja 2012. ZOID je objavljen u Narodnim novinama br. 92/10.

Članak 1. ZOID-a riječima “veličine matičnih i područnih škola“ dopunjuje članak 5. stavak 1. ZOOOSŠ-a, koji propisuje što se utvrđuje pedagoškim državnim standardima. Navedena dopuna stvara pretpostavke za pro-mjenu statusa škola “s malim brojem učenika“. Članak 2. ZOID-a mijenja članak 43. stavak 1. ZOOOSŠ-a, pre-ma kojemu su škole dužne posebnu pomoć pružati djeci koja imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno poznaju hr-vatski jezik. Prema ZOOOSŠ-u, škole su bile dužne posebnu pomoć pružati samo djeci državljana Republike Hr-vatske koji su se vraćali iz inozem-stva, a nisu dovoljno dobro poznavali hrvatski jezik. Članak 3. ZOID-a mije-nja članak 84. stavak 2. ZOOOSŠ-a na način da je promijenjen redoslijed

izricanja pedagoških mjera u srednjoj školi te se pedagoška mjera produ-ženoga stručnog postupka izriče prije pedagoške mjere isključenja iz sred-nje škole, a ne prije pedagoške mjere opomene pred isključenje.

Promijenjen je i stavak 5. članka 84. ZOOOSŠ-a na način da pedagoš-ku mjeru opomene izriče razrednik, ukora razredno vijeće, strogog ukora učiteljsko vijeće, opomene pred isklju-čenje i odgojno-obrazovnog tretmana produženoga stručnog postupka uči-teljsko odnosno nastavničko vijeće, preseljenja u drugu školu učiteljsko vijeće, a isključenja iz škole ravna-telj. Članak 4. ZOID-a mijenja članak 104. stavak 8. ZOOOSŠ-a, a prema izmjeni tjedne radne obveze učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi propisuje ministar. Brisan je dio na-vedenoga članka prema kojemu je ministar tjedne obveze propisivao u skladu s količinom neposrednog od-gojno-obrazovnog rada ugovorenoga kolektivnim ugovorom. Podzakonskim aktom ministar MZOŠ-a propisat će tjedne radne obveze učitelja i struč-nih suradnika u osnovnoj školi, a za srednje škole već je donesen Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoš-kolskoj ustanovi objavljen u Narodnim novinama br. 94/2010.

Člankom 5. ZOID-a promijenjen je stavak 5. članka 105. ZOOOSŠ-a na

način da poslove učitelja razredne nastave može obavljati osoba koja je završila integrirani preddiplomski i di-plomski studij za učitelje ili diplomski sveučilišni studij za učitelje ili stručni četverogodišnji studij za učitelje ko-jim se stječe 240 ECTS bodova ili četverogodišnji dodiplomski stručni studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s ranijim propisima. Stavak 6. članka 105. ZOOOSŠ-a do-punjen je na način da poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi mogu obavljati i osobe koje su zavr-šile diplomski specijalistički stručni studij odgovarajuće vrste, a stavak 7. istoga članka da poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj školi mogu obavljati i osobe koje su završi-le diplomski specijalistički stručni stu-dij odgovarajuće vrste.

Člankom 6. ZOID-a dopunjen je čla-nak 112. ZOOOSŠ-a na način da su dodani stavci 2. i 3. te time izmijenjeni uvjeti za prestanak radnog odnosa u školskim ustanovama. Naime, član-kom 112. ZOOOSŠ-a bilo je propisano da radni odnos prestaje sukladno op-ćim propisima radnog prava, pri čemu je najviše problema stvarala odredba prema kojoj radniku radni odnos pre-staje kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog sta-ža, ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori.

PSIHoLoGIjaPiπe Sanja Reæekprof. psiholog, Osnovna πkola A. G. Matoπa, Zagreb

PraVoPiπe Olivera Marinković, dipl. iur.Hrvatska zajednica osnovnih πkola

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

Vrijeme do po-četka nastavne godine učitelji koriste i za ra-zličite oblike stručnog usavr-šavanja, kako individualnog u pripremama za novu školsku godinu, tako i skupnog na ra-zini škole ili šire

Pozitivna psiho-logija istražuje optimalno ljudsko funkcioniranje. Njezin je cilj razu-mjeti i izgrađivati faktore koji pojedincima i zajednicama omogućuju da napreduju, odno-sno izgrađivanje osobina koje život čine vrijednim življenja

Pozitivna psihologija - prvi dio

savjetnici

Page 20: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno20www.skolskenovine.hr

Nakon 180 godina posto-janja i velike rupe od-nosno progonstva i de-

vastacije tijekom Domovinskog rata, osnovnu školu u malom ribarskom Novigradu kraj Za-dra danas pohađa relativno malo djece. Točno 86 učenika, govori nam ravnatelj Joso Radošević, i sam bivši učenik ove škole. Na-kon 65 godina života i 35 godina rada, ravnatelj se prisjeća svojih đačkih dana, kada je OŠ Novi-grad pohađalo 260 učenika.

- U ovom našem prekrasnom mjestu, ponajviše zbog rata, nema više radnih mjesta i nor-malno je da se ide trbuhom za kruhom. Prije rata ovdje je bilo dvjestotinjak zaposlenih, koji su živjeli i radili u Novigradu, imali smo industriju, turizam, poljoprivrednu i ribarsku zadru-gu. Danas možda tek dvadesetak osoba živi i radi u samom No-vigradu. Pa onda ne treba čudi-ti pad broja učenika. Često se razgovara o teškoj situaciji na otocima, međutim ista je stvar sa svim mjestima gdje nema ula-ganja i razvoja, pa ni otvaranja radnih mjesta. Očito je da veliki broj novigradske djece odlazi na daljnje školovanje, srednju ško-lu, a potom i fakultete u druge veće gradove i to im je izlaznica iz Novigrada, iskreno će Rado-šević na početku našeg razgo-vora. Zajedno izgradili školu nakon rata

Nasreću, unatoč malom bro-ju učenika, škola je po mnogo-čemu specifična. Kolokvijalni naziv joj je “škola s više sekcija nego učenika“. Možda jedini u Dalmaciji imaju pravi dječji mandolinski orkestar koji nastu-pa na smotra i natjecanjima, ka-zalištima po cijeloj Hrvatskoj. Tu je i mali te veliki pjevački zbor, vrlo je jaka dramska sek-cija, novinarska grupa, mali re-citatori, pa stvarno ispada imaju više izvannastavnih aktivnosti nego učenika.

- Djeca su takva, kreativna, žele sudjelovati u svim tim sek-

cijama, pa zašto im to ne omo-gućiti, smatra ravnatelj.

S obzirom na broj učenika, prevladava individualizirani oblik rada, svako dijete, njego-va osobnost, talent i zalaganje dolaze do izražaja. Ne moraju čekati da “budu na redu“, jer su oni svaki dan “na redu“. Ako di-jete već redovito dolazi u školu, nema razloga da ga se za nešto ne zainteresira, filozofija je cije-log kolektiva.

Ne moraju svi biti odlični đaci, niti je to realno očekivati, međutim u OŠ Novigrad nema negativnih ocjena, jer se tijekom cijele školske godine dovoljno radi s učenicima da svladaju cje-lokupno gradivo. Tridesetak po-sto ih završava u gimnazijama, kasnije na fakultetima, a ostali učenici idu u strukovne škole i također postaju dobri majstori i zanatlije. Škola je u kontaktu sa srednjim školama u kojima no-vigradski đaci nastavljaju ško-lovanje i iz svake su povratne informacije vrlo dobre.

Radošević s ponosom ističe činjenicu da je ovo škola i bez ijednoga neopravdanog sata zadnjih petnaest godina, od po-vratka u Novigrad nakon pro-gnanstva 1996. godine. Tajne nema - djeca su zavoljela ovu školu, raduju joj se, izgradili su je zajedno s nastavnicima nakon rata.

- Očito je to progonstvo koje su naša djeca proživjela ima-lo utjecaja. Kada smo odlazili, otišli smo u pola sata, što je bio velik šok. I nakon pet godina, tijekom kojih smo samo slušali o našem Novigradu, vraćamo se, a sve je zapaljeno, uništeno, škola devastirana. I djeca tada možda doživljavaju još veći šok. Počinjemo s radom s manje od pedeset učenika i imamo velikih psiholoških problema. Učenici su samo kimali glavom, šutjeli većinu vremena!

Tada je uprava škole nakon konzultacija s pedagogom i psi-hologom pokrenula svojevrstan program rada izvan učionica, okrenuli su se svi skupa uređi-vanju škole i okoliša - izvoze smeće, dovoze drugu zemlju te počinju oblikovati školski vrt i okoliš, prepun začinskog medi-teranskog i ljekovitog bilja.

- Time pridobivamo djecu, koja su zavoljela svoju školu, jer su je zajedno s nama nanovo izgradila. Stvaraju se specifični odnosi između učenika i učite-lja i zbog toga dan-danas u ovoj školi ne znamo što je odgojni problem. Radimo u uvjetima ka-kvi se samo poželjeti mogu. Ti odnosi rezultiraju odlični pona-šanjem i u srednjoj školi, gdje su novigradska djeca prepoznatlji-va. I po radnim navikama, a po-gotovo po odgoju i ponašanju!

180 godina

osnovne škole

novigrad

Ovo je škola bez negativnih ocjena i neo-pravdanih sati. Učenici žive sa školom i za školu, paze je, jer znaju da je nji-hova, pa nema ni devastacije opreme ili okoliša. Štoviše, sami od kuće donose cvijeće i mediteransko bilje pa ga sade oko škole. A zbog malog broja učenika kolokvijalni naziv joj je “škola s više sekcija nego učenika“. Dakle, prisutni su svi segmenti moderne škole po mjeri učenika

Škola bez jedinica i neopravdanih sati

Ravnatelj Joso RadoševićUčiteljica Miroslava Mandić vodi mandolinski orkestar

Pedagog Eduard Plećaš Knjižničarka Sandra Matulić

Fiziku i informatiku predaje Antonija Budanko Brkić

u πkolskom vrtu rastu i masline, pa je možda najveseliji događaj školske godine berba tih maslina, od koji se u obližnjem selu radi i domaće maslinovo ulje, koje pakiraju i poklanjaju u bočicama kao suvenir i uspomena iz oš novigrad.

reportaæa

Page 21: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 21www.skolskenovine.hr

najveselije je tijekom berbe vlastitih maslina

Školski vrt redovito je hvaljen na državnoj razini, a 2004. godi-ne konačno i proglašen najljep-šim školskim vrtom primorske Hrvatske. Za uređenje vrta niz godina brine tajnica škole Lo-vorka Sinovčić. U vrtu rastu i masline, pa je možda najveseliji događaj školske godine berba tih maslina, od koji se u obližnjem selu radi i domaće maslinovo ulje. Njega, pak, unatoč malim količinama, pakiraju i poklanja-ju u bočicama kao suvenir i us-pomena iz OŠ Novigrad.

A da ne bi ispalo da su učenici vrijedni samo u izvannastavnim aktivnostima, spomenimo kako svake godine školu predstavljaju na državnim natjecanjima iz ne-koliko predmeta. Vrlo su jaki iz geografije, svake se godine pla-siraju u nacionalnu završnicu, za što je najzaslužnija mentorica Ines Žunić. Nadalje, u pozna-vanju hrvatskog jezika nekoliko su puta bili županijski prvaci sa solidnim plasmanima na držav-

nom natjecanju, gdje stakođer treba pohvaliti mentoricu Bran-ku Maroju, a prepoznatljivi su i na susretima Lidrano.

Nastava se održava u jednoj

smjeni, a trenutačno u školi radi 26 djelatnika, od čega pet tehnič-kog osoblja, ravnatelj, pedagog Eduard Plećaš te učitelji, dok psi-holog i defektolog rade istodobno na četiri škole, pa u Novigradu borave tek jedan dan u tjednu.

Ravnatelj Radošević i više je nego zadovoljan opremljenošću škole. Imaju svu najmoderniju tehniku, odlično opremljenu in-formatičku učionicu, prijenosna računala za nastavnike i LCD-projektore.

- Veći dio smo nabavili iz do-nacija, ne čekajući državni ili lokalni proračunski novac. Jer, ako danas ravnatelj nije me-nadžer škola neće funkcionirati kako treba, govori nam prvi čo-vjek OŠ Novigrad.

Vrlo se često ide na izlete i te-rensku nastavu, niži razredi po užem zavičaju, nekako najdalje do povijesnog Nina i rijeke Zr-manje, a viši razredi posjećuju Liku, Gacko polje, Smiljan i Gospić najjužnije do Splita i Di-oklecijanove palače. Tijekom tih izleta spajaju teoretsko znanje iz nekoliko predmeta i na terenu dobivaju kompletnu sliku o ne-

kom događaju, mjestu ili prirod-noj pojavi.

Područna škola u Paljuvu uda-ljena je pet kilometara od matič-ne škole. Nju pohađa 14 učeni-ka nižih razreda, za koje brinu dvije učiteljice, Orijana Buljat i Božena Raspovec, koje su pre-zadovoljne malom obiteljskom atmosferom. Dodatnu poveza-nost jamči i rad u jednoj smjeni, pa i ovaj učenički kolektiv radi “k’o švicarski sat“.

Zbog kvalitetnog odnosa s učenicima i vrhunske podrške koju im pruža cijeli kolektiv OŠ Vinograd presretni su i ro-ditelji, s kojima uprava škole odlično surađuje. Kroz Vijeće roditelja također se konstruk-tivno radi, oblikuju se razne aktivnosti, od priredbi do izle-ta, i roditelji nerijetko pomažu vlastitim “rukama“ u realizaciji tih programa. Po mjeri djeteta

Pedagog Eduard Plećaš odu-ševljeno nam priča i o kolegama i o đacima, prvenstveno zbog zaista uzornog ponašanja i rad-nih navika:

- Živimo s ovom djecom i sva-ki mali problem djeteta znamo, učenici mi dolaze bez straha, otvaraju se i zajedno rješavamo što god ih muči. Ponekad su to “smiješne“ situacije, budući da je uvriježeno mišljenje da kod pedagoga idu samo zločesta dje-ca. Kod nas je suprotna stvar, svi pričamo gotovo prijateljski, đaci traže pomoć, koliko god mala bila. Ovo je “škola po mjeri dje-teta“, zaista meni savršeno radno mjesto! Međuvršnjačkog nasilja nema, nema ni vandalizma, jer djeca osjećaju pripadnost školi, shvaćaju da je škola “njihova“ i sve funkcionira savršeno.trećina škole u orkestru

Miroslava Mandić učiteljica je razredne nastave i voditeljica proslavljenoga mandolinskog orkestra, koji djeluje od 2002. godine. Dosad su gostovali po cijeloj Hrvatskoj, od Pule, Splita do Zagreba, kao i bratskim ško-lama u Novigradu Podravskom te Novigradu na Dobri.

- Trećina škole je u orkestru, raduje ih međusobno druženje, posebice da nešto zajedno izvo-de, ponosni su na svoju svirku i nastupe. Zavoljeli su glazbu i sviranje mandoline, i ta se ljubav osjeti na svakoj probi, pa kako neće i na nastupima. Možda je to tajna našeg uspjeha, samozataj-no govori Mandić.

Knjižničarka Sandra Matulić ujedno radi kao nastavnica po-vijesti i taj spoj omogućuje joj kvalitetnije upoznavanje uče-nika s poviješću samoga novi-gradskoga kraja. Knjižnica ima oko 3700 svezaka u fundusu te bogatu elektroničku građu, a čita se uglavnom lektira.

- Ovdje dolaze i zbog računa-la, naravno, što zbog kompjutor-skih igrica, surfanja internetom, ali rade na računalima i svoje prezentacije za nastavu, domaće zadaće, istraživačke radove, itd. Uglavnom, iako ne čitaju mno-go, često borave u knjižnici, što je zadovoljavajuće.

Informatiku i fiziku, pak, predaje mlada Antonija Budan-ko Brkić, koja govori da uče-nici jedva čekaju da sjednu za računalo. Uz neizostavni inter-net, vole i samo informatičko gradivo, prezentacije, video-alate. Educira ih se redovito i o opasnostima interneta, da sigurno surfanju i da ne dijele osobne podatke i fotografije sa svakim.

Ravnatelj Joso Radošević, na-kon svega što smo vidjeli i čuli, priznaje nam da se naročito po-nosi vrlo stručnim kadrom. Isti-če kako neki učitelji bez proble-ma mogu dobiti posao u Zadru, ali se sami odlučuju na ostanak u novigradskoj školi, iako svakod-nevno putuju iz Zadra ili nekoga drugog mjesta.

- Nastavnici jednostavno ne žele mijenjati školu, jer uživa-ju. Znaju da ovdje nema stresa, nema napetosti. Ovdje smo po-stigli ono čemu bi sve škole tre-bale težiti - apsolutna kreativna sloboda nastavničkoga kadra, međusobno povjerenje i zalaga-nje te izvanserijska marljivost učenika. Što se više može uopće poželjeti?!

Branko Nađ

Škola bez jedinica i neopravdanih sati

Terenska nastava na tvrđavi Fortica

Malo, ali veselo društvo područne škole Paljuv

Radionica kaligrafije

reportaæa

Page 22: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno22www.skolskenovine.hr

BAKAR Novi broj Vala, učeničkoga lista Osnovne škole Bakar, posvećen je 230. obljetnici djelo-vanja škole te stotoj obljetnici postojanja sadašnje škol-ske zgrade. Na 34 stranice objavljeno je mnogo učenič-kih literarnih i likovnih radova. Bogatom sadržaju lista pridonijeli su i učenici područnih škola u Krasici, Škrljevu i Kukuljanovu. Dugogodišnja je urednica Valentina Janeš. Podsjećamo i da je po sedmi put održan glazbeni festival djece i mladih Astra 2010., koji je na lijepo uređenom Žalu ribara u Bakru okupio osmoškol-ce iz Rijeke i susjednih općina i gradova. Učenici su izvodili suvremenu glazbu i svatko je dobio prigodu da se istakne svojim posebnim sposobnostima i umijećima, a gledatelji su to bogato nagradili spontanim pljeskom. (Ivan Šamanić)

VRGADA Idiličan otok, idilično mjesto, idi-lični ljudi, sve okupano ljubavlju i željom za ostvare-njem snova o boljem sutra, o uspješnijem kontaktu, s ljudskom, toplom, kulturalnom komunikacijom koja će se pamtiti. Umje-tnici će pamtiti Vrgadu zbog ar-kadijskog mira i ljubaznih doma-ćina, a domaćini, sudeći po gromo-glasnom pljesku pedesetak oku-pljenih na rivi Vrgade, ako ne zapamte riječi neke pjesme, onda će pamtiti nesvakidašnji do-gađaj umjetničke komunikacije koji je održan 26. kolovoza 2010. Organizatori li-kovnog postavlja-nja slika na mor-sko dno, u prozir-nom plićaku vale u Vrgadi, nesva-kidašnja je po-stavka, ali i slike postavljene na jarbole, nisu ništa manje provokativne, ali s jasnom porukom muke Kristove, ispod koje su pje-snici govorili stihove. Ovo nesvakidašnje druženje orga-nizirali su Mjesni odbor Vrgade, ART 888. Vrgada, ITAKA i Eridan Livić. Po nekoliko pjesama govorili su Zvonko Čulina, Branko Antunović, Fabijan Lovrić, Kristina Zubčić, Matea Brnin, Dolores Torić-Jadrić i Mate Mačukatić. (Fabijan Lovrić)

ZAGREB Recitacije i igrokazi te plesne točke i likovni radovi učenika Osnovne škole Tina Ujevića u Zagrebu privukli su mnoge prolaznike na nesvakidašnjoj priredbi zvukova, riječi i boja održanoj ispred školske grade u Koturaškoj ulici. Bio je to pravi mali ulični šou nazvan Riječi, zvuci i boje unutar naše škole. Prema riječima ravnateljice Jasmine Hamer, u školi prepoznaju potrebu za modernim načinom umjet-ničkog izražavanja, a učenici su zapaženi kao stvaratelji novih svjetova. Tako su okupljeni roditelji, učenici i prolaznici mogli razgledati izložbu postavljenu na ulazu u školu, slušati anegdote o antičkim matematičarima, zaplesati uz glazbu, diviti se žonglerskom umijeću ili pročitati školski list te zaviriti u tajne ove svestrane škole koja svojim učenicima nudi veliki izbor izvanna-stavnih aktivnosti i radionica. (Rašeljka Bučević)

UKRATKOOgulinski učenici bili su vrlo zapaženi na ljetnoj školi dječjih foruma na Rabu

Dječji forum Klek jedna je od aktivnosti Društva Naša djeca u Ogulinu namijenje-

na stvaralačkom provođenju slo-bodnoga vremena djece u dobi od osam do četrnaest godina. Forum okuplja desetak članova, a osnovni mu je cilj razvijati suradnju i pri-jateljstvo djece aktivnostima koje pridonose upoznavanju i razumije-vanju prava djeteta, spoznaji i šire-nju ideje mira u svijetu, odgoju za međusobno i međunarodno razu-mijevanje i suradnju te nalaženju i primjeni načina za što potpunije ostvarivanje tih spoznaja i vrijed-nosti u dječjoj životnoj sredini.

Djeca razmatraju važne životne teme, o tome iznose svoja mišlje-nja, zahtjeve i prijedloge te na toj osnovi dogovaraju, poduzimaju i ostvaruju svoje aktivnosti. Odlaze u Sabor Republike Hrvatske, na smotre gradova prijatelja djece, na brojne izlete i ljetne škole. Tako su i ove godine četiri člana DF Klek pet dana boravila na Ljetnoj školi Dječjeg foruma u Banjolu na otoku Rabu. Savez društava Naša djeca Hrvatske organizirao je četrnaestu godinu zaredom godišnji susret na kojem je sudjelovalo 15 dječjih fo-ruma, ukupno 45 djece od devet do četrnaest godina i 15 voditelja, koje je vodio tajnik Saveza društva Naša djeca Hrvatske Emil Paravina.

Susret je održan od 19. do 23. kolovoza u Dječjem odmaralištu Društva Naša djeca Varaždin na otoku Rabu. Djeca iz dječjih fo-ruma prikazala su svoje godišnje projekte provođene u lokalnim za-jednicama u promicanju prava dje-

ce i njihova aktivnog uključivanja u život zajednice. Svaki je dječji forum nastupio s dva prikaza svo-jih najuspješnijih radionica održa-nih tijekom prošle školske godine o ostvarivanju prava djeteta te od-goju za mir, toleranciju i suradnju.

DF Klek predstavili su prikazom svojih radionica Sara Salopek, Lu-cija Luketić, Mia Salopek i Zvoni-mir Pribanić te voditeljica Anđel-ka Salopek, učiteljica iz Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić u Ogulinu. Iz područja ostvarivanja prava djeteta prikazali su radioni-cu Igre asocijacija o pravima dje-teta, a iz područja odgoja za mir, toleranciju i suradnju radionicu Tolerancija prema djeci s poseb-nim potrebama. Podsjećamo da su članovi DF Klek prošle školske godine čitav svoj rad posvetili pra-vu djece s posebnim potrebama.

Naime, povezali su se s roditelji-ma i djecom Udruge Radost, sklopili brojna prijateljstva, zajedno prosla-vili rođendan članice Udruge Radost Tine Kosanović, posjećivali ih kad su bili bolesni, a zajedničkim radom snimili su i radijsku emisiju pod

nazivom Upoznajte Radost, koja je imala veoma zapažene rezultate na školskom, područnom i županijskom Lidranu 2010. Sara, Mia, Lucija i njihova voditeljica Anđelka Salopek uredili su i izložbeni pano koji je prikazivao sve njihove aktivnosti i projekte protekle školske godine.

Osim prijepodneva, koje je bilo radno, članovi DF svako poslijepod-ne imali su isplanirano za kupanje i aktivnosti u moru, a također im je doživljaj bio izlet brodom u Zavrat-nicu. To je jedan tjesnac podno Ve-lebita, gdje su promatrali potopljeni vojni brod iz Drugoga svjetskog rata. U večernjim satima posjetili su Rab, upoznali ljepote toga grada, a najveći doživljaj bio je odlazak na noćno kupanje zajedno s njihovim voditeljima i ples u disku. Upoznali su mnogo prijatelja i sklopili nova poznanstva.

Pet dana brzo je prošlo u radu i zanimljivim aktivnostima. S no-vim spoznajama i iskustveno bo-gatiji vratili su se u Ogulin, gdje će i dalje aktivno i kreativno provodi-ti svoje akcije i projekte.

Anđelka Salopek

Osnovna škola Ivane Brlić-Mažuranić

Stvaralački u slobodno vrijeme

oGULIN

Uz puno glazbe i ve-liku aktivnost mnogih učenika, svatko je našao nešto za svoj gušt pa je opći zaključak bio da je Dan škole uspio u cijelosti

Istarska Osnovna škola dr. Mate Demarina iz Medulina obilje-žila je Dan škole večernjom

priredbom za roditelje uz stihove, glazbu i ples. No, jednako je za-nimljivo bilo i u dijelu programa namijenjenom svim učenicima pod motom Kako kvalitetno pro-voditi slobodno vrijeme. Gosti u školi bili su razni klubovi koji su interaktivno predstavili svoj rad. Učenici su u grupicama ve-slali, surfali i jedrili na suhom uz pomoć simulatora i jedne prave male jedrilice. Promatrali su kic-kboxing i karataške borbe, a veli-ko veselje priredio im je i konjički klub pružajući zainteresiranima

mogućnost jahanja na prekrasnim konjima. - Osjećao sam se kao pravi princ iz bajke - ocijenio je učenik Luka.

Sportske aktivnosti održavale su se u ugodnom hladu borova u školskom okolišu. U školskoj je zgradi Centar za tehničke ak-tivnosti iz Pule predstavio neko-liko svojih aktivnosti, a učenice Strukovne škole održale su nutricionističku, kozmetičku i friz-ersku radionicu pa su mnogi stekli nova znanja o zdravoj prehrani, dobili ugodnu masažu, njegu ruku i nove frizure. Radionicama je bio

zadatak razvijati kulturu njege ti-jela i profesionalnu orijentaciju, posebno starijih učenika. Početak i kraj tog dijela programa pripao je školskoj koturaljkaškoj grupi, članicama Gimnastičkoga kluba Gazela, malim i velikim školskim plesačicama, predstavljanju istak-nutih školskih sportaša.

Uz puno glazbe, veliku aktivnost mnogih učenika i raspoloženje bilo je dobro, jer je većina mogla naći nešto za svoj gušt pa je zaključak zato bio da je Dan škole uspio u cijelosti.

Dubravka Kovačević-Maričić

suradnici javljaju

Prijateljstvo i radost druženja

Osnovna škola dr. Mate Demarina

Stihovi, glazba i ples meDULIN

Osjećao sam se kao pravi princ iz bajke - ocijenio je jedan

učenik

Page 23: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 23www.skolskenovine.hr

Raspust i viškovi Piπe Marija DROBNJAK POSAVEC

Završio je raspust, praznici i feri-je pa se netko mogao raspuštati, netko praznikovati, a netko biti na ferijama. Sad

nam preostaje još da se dobro odmorimo na velikom od-moru. To nam je zgodna prilika da sredimo svoje dojmo-ve o događanjima koja su se zbivala dok smo se mi mogli odmarati, a naši nadležni nisu imali tako zgodnu priliku. Nadležni su morali misliti o tome kako će nam prirediti srdačan doček smanjivanjem, ukidanjem, redukcijom. Oni moraju misliti kako skrojiti kape pod koje bi se dao smjestiti standard koji su nam obećavali, smanjen broj učenika u odjelu, bolje opremljene učionice, s najnovi-jim smanjenjem broja odjela, škola, učitelja, ravnatelja, spremačica, tajnica i ostalog osoblja. Mora se priznati to je bila prilično mukotrpna zadaća. I dok smo mi u manj-ku i kreditima, oni muku muče s viškovima.

Izobilje svega i sva-koga, samo nema novca. Trebalo je dušu staviti na duboko zamrzavanje i ukidati nepotrebne škole, ravnatelje i druge. Nitko nije za to kriv što smo svi toliko dužni pa se mora kratiti i ondje gdje je već ionako prekratko. Po onoj staroj narodnoj - reži no-gavice i krpi tur - neki će završiti u prijevremenoj mirovini, drugi će možda dobiti nekakvu otpremni-nu, a bit će i onih koji će

morati tražiti glavi mjesto u nekoj drugoj djelatnosti. Budući da je premalo pastira, a učiteljsko zvanje ima neke srodne elemente s pastirima, mogli bi se lako pre-kvalificirati. Čuvati ovčice sigurno nije tako zahtjevno kao čuvati djecu.

Resursa za ovce i koze imamo koliko god hoćemo. Praznih livada i neobrađenih njiva na sve strane, od Osi-jeka do Karlovca, od Ogulina do Otočca, od Koprivnice do Zagreba, svako je drugo polje napušteno i prazno. Možda bi se moglo tu raspustiti sve viškove u svim dr-žavnim službama, ne samo višak učitelja. Svi bi se mo-gli tako raspustiti i uživati u zdravom okolišu, ekološkoj proizvodnji mlijeka, sira i mesa. Zdrava hrana i zdrav, čisti zrak dobro bi mogli djelovati na broj novorođene djece i nacija bi se revitalizirala.

Gdje bi nam bio kraj kad bi to otkrila Europa? Uz to bi se moglo uzgajati i saditi vrbe, to nam preporučuju nekakvi američki stručnjaci, da kod nas jako dobro rastu vrbe, a od njih bi se onda proizvodilo biološko gorivo. Rastu lijepo ekološke vrbe, pod vrbom pasu ekološke ovce, a pastiri i pastirice mogu svirati i pjevati narodne pjesme. Usput se od vune ispredaju i pletu razni modni unikati, a modni savjetnici i gurui neće biti potrebni pa bi lako savjetovali plašila za vrane. Cvala bi umjetnost i kultura, sportski život mogao bi biti bogatiji. Život bi tako svima bio ljepši i veseliji. Među vrbama ne bi tre-bali nikakvi klimatski uređaji, a bilo bi dosta debelo-ga hlada za one koji su na to navikli po direkcijama, zavodima, udrugama i sličnim ustanovama. U prazne i napuštene škole mogli bi se naseliti pčelari s košnicama i pčelama pa bi nam vrlo brzo tekli med i mlijeko. Bilo bi nam svima tako dobro i lijepo pa nam ne bi trebalo trošiti novac na uvezene savjetnike koji nam podvaljuju i nude svoje savjete o tome kako likvidirati i zatvarati preostale tvornice i uvoziti tuđu pamet.

Možda bi mogao biti problem kako pod vrbama smje-stiti bijesne navijačke horde i profesionalne pljačka-še koji nas svakodnevno uveseljavaju. Onda bismo se morali odreći tih blagodati. Sitniji bi lopovi, prevaranti i nasilnici ipak ostali, ah ništa nije savršeno. U među-vremenu, dok se ne ostvare sve ove reforme i novota-rije, preostaje nam samo da se primimo staroga dobrog odgoja i obrazovanja onako kao i do sada, po uputama i preporukama onih koji su se o nama starali dok smo se mi raspuštali uz vuvuzele. Prisjetimo se da učenik uvi-jek ima pravo, pa i kad na nas viče, možda i ona ima pravo?!

Uostalom, kraj školske godine dođe uvijek prije nego što se nadamo i opet će biti raspust.

U prazne i napuštene škole mogli bi se naseliti pčelari s košnicama i pčelama pa bi nam vrlo brzo tekli med i mlijeko

Škola stvaralaštva završila je simboličnim gašenjem plamena baklje sa željom da plamen kreativnosti u djece tinja zauvijek

U Čabru je održana 6. ljetna škola stvaralaštva djece i mladih, kojoj je tema bila

Živjeti s prirodom, a organizirala ju je Udruga za promicanje kva-litete življenja Svoj u suradnji s čabarskom Osnovnom školom Pe-tra Zrinskog i Srednjom školom Vladimira Nazora. Vrijednost toga projekta prepoznali su i novčano

poduprle županijske i gradske vla-sti. U radionice škole stvaralaštva uključilo se 25 sudionika, djece predškolske dobi te osnovnoškola-ca i srednjoškolaca.

Lutkarsku radionicu Priča o prirodi vodila je Sanja Janeš, a ra-dionicu za izradu mozaika od ke-ramičkih pločica Mozaik prirode ostvarile su Dragica Devčić i Meli-ta Lichtenthal, dok je plesnu radio-nicu Ples vjetra usmjeravala vodi-teljica Sanda Erent. Tomislav Čop upućivao je djecu kako će oslika-vati odjeću motivima iz prirode u radionici Priroda na tkanini, vo-diteljica Marica Keča otkrivala je djeci u radionici Hrana iz prirode kako se spremanju jela, a na snala-ženje u prirodi djeca su privikavala u radionici Orijentacija u prirodi voditelja Kristijana Rajšela. U po-tragu za blagom vodila ih je Kseni-ja Petelin, a Biciklom kroz prirodu provozao ih je Kristijan Rajšel.

Škola stvaralaštva završila je simboličnim gašenjem plamena baklje sa željom da plamen kreativ-nosti upaljen u dječjim osjećajima tinja zauvijek, a škola stvaralaštva otvori svoja vrata i sljedećega lje-ta.

Ksenija Petelin

Ljetna škola stvaralaštva

Živjeti s prirodom»abar

suradnici javljaju

Na©a SVaKIDa©NjICa

Od otpadnoga materijala nastajao je mozaik prirode

Premda se stilski znatno razli-kuju, obje se pjesnikinje vrlo lijepo dopunjuju

U Maloj dvorani Filodrammatice u Rijeci, u or-ganizaciji riječkoga ogranka Društva hrvatskih književnika, predstavljena je knjiga poezije

Grad zatočenih prolaznika odgajateljice Željke Kova-čević Andrijanić, te Barcelona profesorice hrvatskoga jezika Kristine Posilović.

Željka Kovačević Andrijanić objavila je već knjige poezije Udvoje (1988.), Nježni stihovi (1990.) i U nje-drima oluje (1993.), dok su u pripremi za tisak znan-stveno-fantastični roman Ulica neriješenih zagonetki, bajke i pripovijetke za djecu Patuljak Pričuljak, zbir-ka priča i novela Suze krilana, izbor ljubavne poezije Umiranje originala / Dnevnik jedne ljubavi, roman za mlade Putokaz zalutalima te zbirka poezije za djecu Obale ružičastih oblutaka.

Kristina Posilović autorica je triju objavljenih knji-ga poezije: Agara (2005.), pHI Odessa (2007.) i sada Barcelona (2009.), a u pripremi je za tisak i njezina

četvrta knjiga poezije.O Gradu zatočenih prolaznika i Barceloni govorili

su urednici Diana Rosandić i Dean Durić, istaknuvši da su obje autorice kao vrlo plodne i iznimno perspek-tivne književnice čije vrijeme tek dolazi. Premda se stilski njihova poezija u mnogočemu razlikuje, obje se zapravo vrlo lijepo dopunjuju te su brojnoj publici priredile iznimno ugodnu i nadahnutu poetsku večer.

Anita Rončević

Prosvjetne djelatnice predstavile svoje knjige

Ugodna poetska večerrIjeKa

u sPomen

Ljiljanka Bajević (1947.-2010.) Iznenađeni smo i zatečeni smrću naše drage

kolegice i suradnice Ljiljanke Bajević. Rođena je 27. srpnja 1947. godine u bilogorskom selu Kašljavcu. Osnovnu školu završila je u selu Severinu kraj Bjelovara, a gimnaziju u Bjelovaru. Školovanje je nastavila u Zagrebu na Pedagoškoj akademiji, na studij-skoj grupi hrvatski jezik i povijest. Prvo radno mjesto kao učiteljica dobila je 1969. u Mlaki, dvadesetak kilometara udaljenom selu od Novske. U Osnovnu školu Novska došla je 1972. kao učiteljica hrvatskoga jezika i povijesti. Aktivno je sudjelovala u izvannastavnim aktivnostima, njegujući kod učenika lirski izričaj i lijepo izgovorenu ri-ječ. Postizala je zapažene uspjehe na svim razinama, od školske do državne.

S učenicima je uredila i izdala 1985. zbirku dječjih ura-daka Sretno sam dijete slobode. Organizirala je mnoge prigodne svečanosti i pratila postignuća struke. Osobito se trudila isticati trud svojih radnih kolega i suradnika. Objavila je niz članaka u Školskim novinama o uspjesi-ma i kreativnosti u našoj i u drugim školama. Sve svoje zabilježbe o tome upravo se pripremala objaviti u zbor-

niku. Niz godina sudjelovala je u radu Proljetne škole knjižničara u Crikvenici i Novom Vinodo-lskom, usvajajući stručna znanja u nastavnoj teoriji i praksi.

Potaknula je uspostavu Povelje o prijateljstvu s Osnovnom školom Mate Lovraka iz Velikog Grđevca i redovito sudjelovala na Lovrakovim

danima kulture koje svake godine organizira ta škola. Svoju ljubav prema poeziji potvrdila je vlastitom zbir-

kom pjesama pod naslovom Nemiri i traženja, napisav-ši u jednoj stranici ove stihove: Kad se učenici i učitelji nađu na stranicama poezije života, čari su to djetinjstva namijenjene i imaju moć vjere i nade, bezgraničnosti i topline.

Tako je razmišljala naša Ljiljanka tragajući za lijepim, uzvišenim i ljudskim. U pripremi je ostala i druga knjiga pjesama koju je najavljivala. Njezin životni put bio je du-boko osmišljen i ispunjen, ne samo na profesionalnom polju, nego i obiteljskom, jer je bila supruga, majka dvo-je djece i baka troje unučadi koje je voljela neizmjerno. Obitelj i škola bili su sav njezin svijet. Svoj vječni san usnula je 28. svibnja 2010. i ostavila prazninu u srcima kolega, prijatelja, suradnika i učenika, ali i neizbrisive tragove sjećanja i poštovanja.

Djelatnici Osnovne škole Novska

Page 24: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno24www.skolskenovine.hr

suradnici javljaju

Objekt je namijenjen prije svega za učenike, ali i za rekreaciju osta-lih građana

Osnovna škola u Velikom Trojstvu obogaćena je pre-krasnom novom sportskom

dvoranom, koju je otvorio ministar Radovan Fuchs. Škola ima tristo-tinjak učenika u matičnoj školi i područnim školama u Šandrovcu, Ćurlovcu i Malom Trojstvu. Uče-nici sa svojim učiteljima postižu zapažene rezultate u učeničkom zadrugarstvu, ekologiji, tehničkoj kulturi te likovnom i literarnom izrazu, a nadaju se da će od ove školske godine tako biti i u sportu. Sportska će dvorana, osim učeni-cima, biti otvorena i svim žiteljima za rekreativne i sportske aktivno-sti organizirane kroz rad udruga i klubova. Taj je prostor prikladan i za održavanje kulturnih priredaba, kao što su već tradicionalne Bilo-gorska božićnica i Proljeće u Troj-stvu za koje je postojeći društveni dom već premalen.

U sklopu općinske priredbe

Proljeće u Trojstvu održana je kip-arska radionica Neobični svjetovi, na kojoj su hrvatski i inozemni studenti pod vodstvom dekana Likovne akademije Slavomira Drinkovića izradili drvene skulp-ture dječjih igračaka i postavili ih u okoliš. Te su skulpture postavljene pokraj škole, oplemenile radno okružje. Da je taj sportski objekt ugledao svjetlo dana valja zahvaliti općini i županiji koje su poduprle taj projekt, ponajviše načelnik Ivan

Kovačić i bivši ravnatelj Vladimir Tesar. Planiraju i dograditi školu i tako omogućiti nastavu u jednoj smjeni. Raduju se i podacima o porastu broja predškolske djece i prekidu trenda smanjenja broja učenika, a koji nas, kao i područje cijele naše županije, prati zadnjih godina. Sve navedeno čini nas zadovoljnijima i spremnijima na izvršavanje svih poslova i zadaća koje život stavlja pred nas.

Marijanka Ileković

Čak 56 posto ispitanika misli da Facebook negativno utječe na njih

Učenici Srednje škole Mate Balote u Poreču an-ketirali su svoje vršnjake u školi o društvenoj mreži Facebook. Željeli su ispitati kolika je

učestalost odlaženja na te internetske stranice, s ko-jim ciljem i kako mladi procjenjuju utjecaj Facebooka na njih. Čak 72 posto ispitanika odgovorilo je da ima profil na Facebooku. Samo šest posto učenika koristi Facebook jednom mjesečno, 14 posto jednom tjedno, 20 posto dvaput ili triput tjedno, a 60 posto svaki dan. Pedeset posto ispitanika ide na Facebookove stranice

više od triput na dan, dvaput ili triput na dan ide 24 posto ispitanika, a jednom dnevno 26 posto učenika.

Vrlo kratko zadržava se na Facebooku 18 posto ispitanika, 42 posto do jednoga sata, a 40 posto i dulje. Radije komunicira uživo 74 posto učenika, dok 26 posto ispitanika preferira Facebook. Oko 40 posto ispitanika provjerava na Facebooku novosti, 36 posto komunicira s prijateljima, a 24 posto igra igrice. Čak 34 posto ispitanika misli da Facebook stvara veliku ovisnost, 30 posto malu ovisnost, a 36 posto ispitan-ika misli da ne stvara nikakvu ovisnost. Isto tako, 56 posto ispitanika misli da Facebook negativno utječe na njih, a 44 posto misli da utječe pozitivno.

Anketirale učenice Kristina, Iva, Emine i Ivana

Nakon dvadeset godina mirovine, osamdesetpe-togodišnji učitelj Adam Balentović vratio se među učenike u Područnu školu u Podgorju

koja pripada Osnovnoj školi Vilima Korjaca u Kap-tolu. Naime, ravnatelj škole Mato Nosić i učiteljica Helena Mauerman u Područnoj školi u Podgorju, gdje je učitelj Balentović iz rodne Županje radio od 1946. sve do mirovine, odlučili su iskoristiti njegovu spo-sobnost da djecu nauči praktičnoj vještini pletenja ko-šara od vrbova šiblja.

- Nije mi se bilo teško vratiti u školu, jer sam cijeli

život bio okružen djecom. Mnogo sam učenika naučio izrađivati košarice, ali i simple od slame, figure za šah te okulirati i raditi kalemove - prisjeća se učitelj Adam zvani Aco dok okružen desetogodišnjacima spretno savija i plete šibe.

Budući da u četvrtom razredu područne škole ima samo pet učenika, lako ih je sve nadgledati. Međutim, kako je kazala učenica Danijela Pavić, košare nije lako napraviti. - Malo je teško, ali sviđa mi se to radi-ti. Jednu sam napravila, a sada radim drugu. Ponosna sam na svoj rad - ističe Danijela.

Njezina učiteljica Helena Mauerman dodaje da im se ova radionica lijepo uklopila u temu o povijesti za-vičaja koja je na programu u trećem i četvrtom razre-du.

- Nije baš jednostavno napraviti košaru. Treba za to mnogo truda i strpljenja - kaže učiteljica, koja je od učitelja Ace i sama naučila plesti košare.

Zanimljivo je da su učitelja Adama Balentovića, koji je tijekom svoga dugogodišnjeg rada u školi, ali i u vatrogasnom i lovačkom društvu te posebno u Mje-snoj zajednici, upravo Školske novine 1983. predložile za priznanje Najdraži učitelj koje je te godine i dobio kao jedini učitelj iz Hrvatske. Bilo je to samo jedno od brojnih priznanja koje je dobio tijekom života za različite aktivnosti i akcije u koje se uvijek spremno uključivao. H. M.

Osnovna škola

Srednja škola Mate Balote

Područna školaOsnovne škole Vilima Korajca

Nova sportska dvorana

Anketa o Facebooku

U učionici s 85 godina

VeLIKo trojStVo

U Osnovnoj školi u Rogoznici boravili su u četve-rodnevnom uzvratnom posjetu suradnje i razmjene iskustava učenici iz Osnovne škole Janka Modra iz

Dola pri Ljubljani. Iz prijateljske slovenske škole došlo je šest djevojčica i isto toliko dječaka te troje učitelja. S obzi-rom na to da je tema zajedničkoga projekta bila ekologija, učitelji su donijeli stablo lipe, magnoliju i lončarice koje su podijelili djeci sudionicima projekta. Lipu i magnoliju posadili su u školskom vrtu.

Program aktivnosti učenika bio je veoma zanimljiv. Or-ganizirano je i neformalno druženje učenika, učitelja i ro-ditelja, a sve su zabavljali mandolinisti iz KUD-a Tomislav, klapa Kopara i mažoretkinje. Sportske susrete vodio je uči-telj Domagoj Smolić, a zadružnu radionicu vanjska suradni-ca Željka Lušić, dok su učitelji Danijela Kenđel i Krešimir Crljen otkrivali gostima ljepote Šibenika i Primoštena te navečer posjetili farmu u Smokvici i uživali u pogledu na rogoznički arhipelag.

Učenici iz Slovenije sudjelovali su i sa svojim točkama na središnjoj svečanosti Dana škole i podizanja zelene za-stave. Pokazali su kako vrlo uspješno pjevaju, sviraju har-moniku, violinu, klavir i plešu hip-hop. Oduševili su sve svojim nastupom. Zajednički su dijelili i radost svečanog podizanja zelene zastave. U organizaciji Ivice Perića i eko-loške patrole te ribolovnog društva Gof, djeca su odvezena brodovima na Gradinu, gdje su poribljavala i čistila okoliš. Učenici su imali organiziran ekološki kviz, prisustvovali su i prikazu terenske nastave o istočnoj Slavoniji, a potom su u informatičkoj učionici opisali dojmove.

Pohvalu i priznanje zaslužili su svi sudionici projekta, posebno roditelji koji su udomili djecu iz Slovenije te čla-novi tehničke službe koji su bili logistika, kao i svi učitelji koji su bili dio projekta. Takav način druženja i razmjene iskustva samo je početak novih prijateljstava među djecom, njihovim roditeljima te uspješna promidžba škole, mjesta i okolice.

Diana Goleš

Katarina Tutek(1933.-2010.) Početkom ljeta 2010. oprostili smo se

na karlovačkom groblju od naše drage kolegice Katarine Tutek rođene Havliček. Otišla je nenadano, nakon izgubljene bit-ke s opakom bolesti. Rođena je 1933. u Gornjoj Jelenskoj u Moslavini. U Kutini je završila osnovnu školu, a 1952. učiteljsku školu u Zagrebu. Prvo učiteljsko mjesto bilo joj je u Rakovici. Ondje je stekla dragocjena iskustva u radu s djecom i nakon tri godine došla u Karlovac, u kojem je pedagoški djelovala sve do umirovljenja.

I njezini bivši učenici i njihovi roditelji sjećaju se s drago-šću učiteljice koja je cijeli svoj radni vijek posvetila mladima, njihovu učenju i odgajanju. Bile su to godine samozatajnog i upornog rada. Puno strpljenja i ljubavi utkala je u svoje uči-teljsko djelovanje. Uz rad i svoju obitelj u kojoj su odrastala i dva sina, završila je i studij razredne nastave na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu (1972.).

Otišla je zauvijek, no ostavila je za sobom neizbrisiv trag dobrote, strpljenja, požrtvovanja i prijateljstva, koje je ne-sebično davala generacijama svojih učenika, svojoj obitelji, djeci i unucima, kolegicama i kolegama. Nije uvijek bilo lako. Bilo je odricanja i teškoća, ali i radosti i ljepote učiteljskoga poziva u koji je unijela sve svoje stručno znanje i ljubav u osposobljavanju povjerenih joj mladih.

U ime učiteljica Osnovne škole DubovacVera Bezjak

u sPomen

Pore»

PoDGorje

Malo je teško, ali sviđa mi se to raditi

Osnovna škola roGoZNICa

Međunarodna razmjena učenika

Organizirano je i neformalno druženje učenika, učitelja i roditelja

Svečano otvaranje

Page 25: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 25www.skolskenovine.hr

mediji

U povodu “velikog i važnog jubileja“ polustoljetnoga djelovanja, aktualni mi-

nistar kulture u prigodnoj je rije-či poručio “Šibeniče, budi dije-te!“. U tome “budi dijete“ i valja iskati posebnost šibenskih dvo-tjednih priredaba. U pola stolje-ća djelovanja i ustroj i sadržaj se mijenjao, kao i društvene okol-nosti te novčane mogućnosti, no ono temeljno u zamisli ovoga Festivala - “biti dijete“ koje i stvara i prima umjetnost - ostala je trajna sastavnica i označnica. To je u svemu najvrednije.

Pedeset godina takvoga Festi-vala toliki je miraz kulturi EU da bi ne samo mogla nego i treba-la odriješiti kesu pa da Šibenik u ta dva tjedna bude europsko i svjetsko, a ne tek hrvatsko i jed-va malo te stidno (koliko ima novca!) međunarodno okuplja-lište umjetnika za djecu i same djece stvaralaca!

Inače, ovogodišnji se program ni u čemu bitnom nije razliko-vao od nekoliko prethodnih. Ma koliko da su lutkarske priredbe redovite, a često i značajne (kao ona kazališta I. B. Mažuranić), pomodna vrludanja i zastranje-nja u pračovječji način oživlja-vanja lutaka - još harače hrvat-

skom lutkarskom pozornicom. Međunarodni program ove će godine ostati zapamćen po izni-mno domišljatom i suvremenom stvaralaštvu malih Albanaca, sjajno vođenih u vrlo osmišlje-noj djelatnosti njihovih umjet-ničkih voditelja, a irski su mali plesači uvijek prvorazredan do-življaj.

Dramski je program obilje-žen poznatom nam dobrom predstavom zagrebačkoga ka-zališta Trešnja (Ne, prijatelj). U glazbeno-scenskom programu značajno je zapaziti kako mali

otočani na hrvatskim otocima njeguju svoje tradicionalne ple-sove i nošnje. Literarni je pro-gram u najnezgodnijoj prigodi te još nije pronašao valjan način sudioništva na Festivalu, a pita-nje koliko ga i može naći ljeti na otvorenom (pisci pred djecom na ulici ili na trgu).

Čitav niz radionica (likovne, filmske, itd.) podsjeća nas na kampanjski i površan pristup svemu u nas inače, ali i na to da bi “izvanškolske aktivnosti“ u školama cjelogodišnje trebale biti važne koliko i one školske,

ako ne i važnije, kao i na to da nemamo dostatno dobrih vodi-telja... trajna boljka. Posebno je upozoriti na to da “mali novina-ri“ lako poprime uvjerenje da su “netko i nešto“ i kad su (nužno) neznalice, ali - da se neznalaštvo ni u kojim okolnostima ne smije dohranjivati kao vrijednost!

Cirkusanti i muzikanti na trgo-vima i ulicama tijekom Festivala od pred godinu dvije novina su Festivala; grad je s njima doista življi i “festivalskiji“; to je dobra usputna djelatnost ako takva (us-putna!) i ostane. Šibenski svaki-danji festivalski okrugli stolovi, rasprave pa i prepirke raznih su-dionika (osobito one o viđenim predstavama) - iznimno su dobar način da se sukobljavaju i bistre stajališta - na korist stvaralaštva za djecu.

Nakon gotovo pola stoljeća praćenja, evo dvaju dobrona-mjernih prijedloga: da nas u skromnoj knjižici otisnuto čeka ono što smo na prethodnom Fe-stivalu zapažali ili oko čega smo polemičili te da Festival konačno postane natjecateljski, osobito za strane izvođače.

U svemu: ako i dalje bude mu-dro (i još mudrije!) vođen, šiben-ski Festival i te kako ima buduć-nost - stota dođe začas, kako je začas minula pedeseta!

Stijepo Mijović Kočan

Godine 2008. Grad Šibenik proglašen je gradom kulture i spomeničke ba-štine i stavljen pod zaštitu UNES-

CO-a, a festival je pod stalnim pokrovitelj-stvom UNICEF-a. Član je svjetskih udruga festivala kao što je UNIMA, ASSITEJ, te FIDOF. Festival je to zaslužio bogatstvom i raznolikošću programa koji raste iz godi-ne u godinu.

Na ovogodišnjem jubilarnom Međuna-rodnom dječjem festivalu, čijemu je otva-ranju nazočio i predsjednik Ivo Josipović, izvedeno je oko 120 programa iz 23 zemlje svijeta s 3500 sudionika. Tu je uključena i 21 radionica. One su značajne, jer u njima sudjeluju i kreiraju djeca pod vodstvom vr-hunskih umjetnika i pedagoga.

Program festivala je bogat i prebogat, ali nije dovoljno popraćen u medijima gdje je očito da vlada nezainteresiranost za dječje stvaralaštvo i stvaralaštvo za djecu. Žalosno je da medijima dječje stva-ralaštvo nije zanimljivo, dok kojekakvo uvozno smeće nalazi mjesto u programu, uz časne iznimke kao što je emisija Dobro jutro Hrvatska koja je korektno izvješta-vala sa Festivala.

Kao likovna umjetnica koja se dugi niz godina bavi likovnom pedagogijom i di-zajnom sudjelovala sam na šibenskom dječjem festivalu kao voditeljica likov-

nih radionica te kao urednica likovnog programa. Imala sam se prilike upoznati s festivalom i atmosferom oko njega, upo-znati ljude, tvorce i kreatore te ogromne uspješne mašinerije koja je uspjela opstati 50 godina uz vječnu oskudicu novca, čak i u teškim ratnim prilikama početkom de-vedesetih godina prošloga stoljeća. Gosti i izvođači koji su dolazili u Šibenik u ta teška i opasna vremena ostali su prijatelji Šibenika za uvijek. Šibenik je grad koji ima moć kulturnog središta. Svaka kuća je spomenik, a toga su svijesni i njegovi sta-novnici, koji su rasli uz festival. Imali su se prilike družiti s najpoznatijim svjetskim i domaćim umjetnicima i pedagozima. To je veliki kapital za život i za širenje kul-ture dobra i prijateljstva sa svim ljudima dobre volje iz čitavoga svijeta.

Brojni su pojedinci zaslužni za uspjeh Šibenskoga festivala i nemoguće ih je sve nabrojiti, ali svakako valja spomenuti ravnatelja Šibenskoga kazališta i MDF-a Dragana Zlatovića, zatim Pavla Rocu koji sudjeluje u radu Festivala gotovo od počet-ka, te profesoricu Jasenku Ramljak koja je zadužena za inozemni program, jedan je-dan od veterana i osnivača Festivala je i poznati likovni umjetnik i likovni pedagog profesor Josip Roca.

Marcela Munger

obilje priredabaIz obilja priredaba izdvojit ćemo večer

tradicijske kulture pod nazivom „Oto-če, volim te“ s pjesmama i plesovima s otoka Krka, Paga, Dugog Otoka, Salija, Murtera, Krapnja, Brača, Hvara, Korču-le, Lastova, a posebice je bio zanimljiv program iz Male Šuštine, dječje igre i plesovi iz Šibenika, pod vodstvom Ne-nada Milina.

Uz obljetnicu Festivala izdana je fe-stivalna monografija Godišnje doba radosti. Glavna urednica monografije je Grozdana Cvitan, a likovni i grafički urednik je Danijel Srdarev.

Brojne su bile i likovne izložbe, među kojima je posebno bila zapažena izložba dječjih radova hrvatskih osnovnih škola pod nazivom „Djeca svijeta“ na kojoj su bili izloženi portreti djece.

hvala, šibeniče!Bil Connor (Engleska) voditelj Radio-

nice filmske glazbe oduševljen je Šibe-nikom: “U mom srcu uvijek će biti jedno mjesto zvano Šibenik i zahvalan sam što sam mogao tu živjeti, učiti, stvarati zajedno sa Šibenčanima i nadam se da ćemo još mnogo godina ostati zajedno. Hvala, Šibeniče! Bravo!“ (M. M.)

Bez prestanka u traženjima

Pola stoljeĆa meĐunarodnoga dječjeg Festivala u šiBeniku

Od 19. lipnja do 3. srpnja u Šibeniku je održan 50. međunarodni dječji festival: prigoda je istaknuti kako je pola stoljeća nadasve ozbiljne djelatnosti ovoga Festivala valjan zalog da ubuduće bude europski i svjetski podržan

Tradicija i kreativnost

Sa svečanosti otvaranja Festivala

Dječje stvaralaštvo ispunilo je šibenske ulice i trgove

Radost stvaranja u likovnim radionicama

Izložba dječjih portreta pod “vedrim nebom“

Page 26: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno26www.skolskenovine.hr

Web

moodlajmo zajedno!http://webfestival.carnet.hr/2010

U sklopu CARNetove korisničke konferencije (CUC) održat će se i ove godine Webfestival, natjecanje koje autorima sadržaja na webu daje priliku da predstave svoja po-stignuća te da se vrjednuje kvalite-ta njihova prinosa online zajednici.

Pod sloganom Moodlajmo za-jedno! ovogodišnji festival (wf2010) okupit će obrazovne sadržaje objavljene u jednom od najrašire-nijih sustava za upravljenje uče-njem (Moodle), a namjera je orga-nizatora da i na taj način pridonese boljemu korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije u obra-zovanju, kako u školskom sustavu

tako i u programima neformalnog i cjeloživotnog obrazovanja.

Na stranici ovogodišnjega festi-vala zaineresiranima su dostupne obavijesti o natjecanju, pravilima i uvjetima za prijave, a manje upu-ćeni posjetitelji ondje se mogu upoznati s obilježjima i mogućno-stima obrazovne uporabe progra-ma Moodle.

Sudeći po desetgodišnjoj tradiciji ove manifestacije, može se očeki-vati da će i predstojeće natjecanje afirmirati dio dobre prakse naših odgojno-obrazovnih ustanova, na-stavnika i učenika. Za prijavu na jedanaesti po redu Webfestival još nije kasno: rok je 24. rujan 2010.

(A. J.)

Premijerno će biti izvedena dje-la Šišmiš J. Straussa ml., Par-sifal R. Wagnera i Trubadur G. Verdija

Tri operne premijere dolaze na scenu Hrvatskoga narodnog kazališta, svaka kao događaj

za sebe, a s vrhunca glazbene umjet-nosti. Najprije Šišmiš, popularno djelo Johanna Straussa mlađeg, koje ima slavu operete nad opereta-ma, melankolične komedije o idea-lu sreće, dakako nedostižnom. To je zabava s veselim računom gubljenja iluzije. Takvu predstavu režira Kre-šimir Dolenčić, a Michael Helmra-th poklanja joj svoju dirigentsku palicu, s time da se Šišmiš odigra u visokom stilu operne izvedbe, koja izmiče opereti.

Sljedeći je glazbeno-scenski izazov Parsifal Richarda Wagne-ra. Opera ima testamentnu težinu, glorificira askezu u znaku križa, ljubavi i vječnosti. Nije laka nego

iznimna zadaća to glazbeno čistili-šte orkestrirati na kazališnoj sceni, sada i ovdje. Nikša Bareza dirigi-rao je Parsifala u milanskoj Scali, iskustvo mu pomaže u zagrebačkoj izvedbi. Njemački kazališni redatelj Kurt Josef Schildknecht osobnim čitanjem opere tumači zagonet-ku posljednjega Wagnerova djela. Kako suvremeno objasniti parsifal-ski misterij? Pitanje za sve nas.

Stari dobri Giuseppe Verdi, na zenitu svoga glazbenog majstor-stva, gdje je jači nego u Trubadu-ru? Romantična drama ljubavi i mržnje, likovi grofa Lune, pobu-njenog Manrica i lijepe Leonore, zapleti strasti, snaga emocija, divne vokalne dionice, sve je kao na dla-nu ove fascinantne muzike. Stalni gost HNK, dirigent Nihail Sinkevič glazbeno vodi izvedbu. Latvijski redatelj Andrejs Žagars obavlja svoj dio posla. Na repertoaru su tri raznorodna, no podjednako zani-mljiva djela glazbene scene.

Milica Jović

Tri glazbena vrhunca

Glavna nagrada «Milan Če-čuk» pripala je Kazalištu luta-ka Budimpešta za predstavu Lirika i epika.

Nekadašnji “pupteatra in-ternacia festivalo” (na esperantu, u skraćenici

PIF) od svojega izvornoga smisla i značenja danas baštini jedino to da je priredba međunarodna.

Najvažnije što se dogodilo na ovogodišnjemu međunarodnom festivalu lutaka u Zagrebu (27. kolovoza – 3. rujna) posve je domaće: dobili smo troje no-vih iznimno nadarenih lutkara, diplomanata osječke kazališne akademije, lutkarskoga odjela, koji su u okviru PIF-a predsta-vili svoje diplomske radove. To su Franjo Tončinić (Alisa u zemlji čudesa), Nenad Pavlović (Čovjek koji je nosio poljubac) i Petra Bernarda Blašković (Bo-žićna priča).

Tončinić se vješto poigrao oživljavanjem predmeta, no na-žalost njegovi zastrašujući «crni animatori», slični «spidermeni-ma», razbijaju iluziju kazališta lutaka, jer takav primigenijalan način oživljavanja, s glumcima na pozornici koji igraju s lut-kom u ruci razbijaju iluziju i lutkarsku čaroliju.

A onda se lutkarska čarolija ipak dogodila! Božićna priča Petre Bernarde Blašković čak i nije primjerena djeci, drama-turški je nespretna i preduga, međutim – trebalo je čuti i do-živjeti radost djece koja ciče od uzbuđenja na zagrebačkom Ribnjaku (3. rujna) gledajući - čaroliju lutke. Priču! Pravu lutkarsku predstavu, bez suviš-nosti vidljiva ljudskoga prisut-stva. Osobito je početak sjajan, a s Blašković igraju i kolege joj (svi su u sve tri priredbe). Uza Sanju Nikčević, najzaslužniji za to je Edi Majaron, slovenski slavni lutkarski stvaralac i pe-

dagog, čak ih je naučio i mario-netskom oživljavanju!

Ovogodišnji PIF stručno se pozabavio javankom (vrsta šta-pne lutke), s brojnim usputnim događanjima ( «mladi talen-ti», predstavljanje knjiga npr.). Obilovao je lošim priredbama (rađenim za mondena okuplja-lišta!), a označio ga sve veći broj lutka-predstava za odra-sle. Uz domaće polulutkare (iz Splita, Rijeke, Zadra, Osijeka i Zagreba ) gosti su bili Buga-ri, Kosovari, Francuzi, Iranci, Izraelci, Mađari, Poljaci, Slo-venci, Nizozemci, Španjolci i Rusi; prikazana je povijesno važna predstava Sergeja Obras-cova (Neobičan koncert) koji je najviše proslavio upravo javan-ku – ovogodišnju stručnu temu Festivala.

Stijepo Mijović Kočan

Vratimo lutke u lutkarsko kazalište!

mediji

KaZaLIŠte

GLaZba

Richard Wagner J. Strauss ml. Giuseppe Verdi

Djeca nagradila lutke!

Međunarodni stručni sud (Kyriakos Argiropulos, Ed-vard Majaron, Tatjana Bertok Zupković i Abdulah Sefero-vić) Glavnu nagradu «Milan Čečuk» dodijelio je Kazalištu lutaka Budimpešta za pred-stavu Lirika i epika. Nagrada «Tibor Sekelj» za najhumani-ju poruku otišla je Narodnom kazalištu u Prištinu i Družini Collapse u Brest (Francu-ska) za zajedničku priredbu Varalice. Nagrađeni su još: Paul Selwin Norton (Poljska) za scenografiju, Alicja Bach, Krzysztof Pilat i Pawel Szu-manski ( Poljska) za glazbu, Silvan Omerzu (Slovenija) za likovnost, Bagossy Levente (Mađarska ) za lutke, Iztok Lužar (Slovenija) i Mladen Vujčić (Hrvatska, Osijek) za glumu/oživljavanje lutke, a za to je nagrađena i cijela dru-žina Kazališta «Atelje 313» (Bugarska). U predstavama za odrasle nagrađeni su Mona Kiyanifer i Ghazaleh Moradiyan (Iran). Macsai Pal (Mađarska dobio je nagradu za redateljstvo nagrađene predstave Lirika i epika.

Dječji sud (Katarina Bu-lović, Marta Defar, Hrvoje Korbar, Kristina Planinić, Mi-hovil Beck i Luka Karađole) najboljom predstavom za djecu proglasio je Neobičan koncert Sergeja Obrascova (Rusija), kazavši nam time da djeca na lutka-pozorni-ci više vole lutke nego žive glumce. (smk)

Završen 43. međunarodni festival kazališta lutaka PIF

U Grožnjanu obilježen početak Međunarodne godine mladih Nova operna sezona u HNK Zagreb

Glavna skupština Ujedi-njenih naroda Rezoluci-jom 54/120, od 17. pro-

sinca 1999. godine, usvojila je preporuku Svjetske konferencije ministara za mlade (Lisabon, 8. do 12. kolovoza 1998. godine) da se 12. kolovoza proglasi Me-đunarodnim danom mladih. Ove je godine, na Međunarodni dan mladih, 12. kolovoza, započe-la Međunarodna godina mladih pod sloganom: „Dijalog i među-sobno razumijevanje“, temeljem Rezolucije A/RES/64/134 Ujedi-njenih naroda usvojene na Glav-noj skupštini 18. prosinca 2009. godine. Ujedinjeni narodi ističu da je svrha Međunarodne godine mladih unaprjeđenje sudjelova-nja mladih u svim područjima društvenog života, s ciljem da se potiče dijalog i razumijevanje među generacijama te promiču ideje mira, poštivanje ljudskih prava i sloboda te solidarnost. Obilježavanju tog događaja pri-družio se i Međunarodni kulturni

centar Hrvatske glazbene mlade-ži u Grožnjanu, gdje je, u surad-nji s Mrežom mladih Hrvatske, u petak 13. kolovoza 2010. odr-žano nekoliko koncerata. Prvi u nizu bio je koncert Jeunesses musicales junior orchestra, gu-dačkog orkestra mladih koji je sastavljen od polaznika tečaja violine Anđelka Krpana i mladih Amerikanaca, koji su u Grožnja-nu boravili u sklopu suradnje Hrvatske glazbene mladeži i Strings International Music Fe-stivala iz Philadelphije. Koncert se održao u Gradskoj lođi u Gro-žnjanu. Večernji program, koji je održan u Koncertnoj dvorani Kaštel, bio je u znaku završnog koncerta polaznika tečaja violi-ne Anđelka Krpana. I na kraju, program dana obilježavanja početka Međunarodne godine mladih završio je koncertom polaznika tečaja udaraljki East Meets West, pod vodstvom Pe-tra Ćurića, na poznatom Balwan Cityu. (ri)

Glazba u službidijaloga

Prizor iz nagrađene budimpeštanskepredstave Lirika i epika

Page 27: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 27www.skolskenovine.hr

Peti hrvatski slavistički kongres bit će održan u Rijeci, a posebna priznanja Kongresa ovaj će put biti uručena Josipu Siliću, Viktoru Žmegaču i mađarskom slavistu Ist-vánu Nyomárkayu

U organizaciji Hrvatsko-ga filološkoga društva i Filozofskoga fakulteta

u Rijeci i pod visokim pokro-viteljstvom Hrvatskoga sabora i njegova predsjednika Luke Bebića te uz supokroviteljstvo Primorsko−goranske županije, u Rijeci će od 7. do 10. rujna biti održan Peti hrvatski slavi-stički kongres u čijemu će radu, u njegovih sedam sekcija, su-djelovati više od 220 stručnja-ka, slavista i kroatista, sa 180 referata.

Hrvatski slavistički kongres utemeljilo je Hrvatsko filološko društvo u suradnji sa Školskom knjigom iz Zagreba. Kongresi se tradicionalno održavaju sva-ke četvrte godine početkom ruj-na, a prvi je bio održan u Puli 1995. godine. Drugi je hrvatski slavistički kongres održan 1999. u Osijeku, trećemu je domaćin bio Zadar 2002. godine, dok je

četvrti održan 2006. godine u Varaždinu i Čakovcu. O Petomu hrvatskom slavističkom kongre-su kojemu je domaćin Filozof-ski fakultet Sveučilišta u Rijeci, više je bilo riječi na tiskovnoj konferenciji koju su u četvrtak, 2. rujna, održali predstavnici do-maćina ovogodišnjega kongresa u velikoj dvorani Školske knjige u Zagrebu na čelu s dekanom Filozofskoga fakulteta u Rijeci prof. dr. Predragom Šustarom.

Cilj je Hrvatskoga slavistič-koga kongresa da se pokaže sta-nje hrvatske filološke znanosti i da se odvagne naše mjesto u svijetu ne samo u području sla-vističke filologije nego i ukupne jezikoslovne znanosti, istaknuo je prof. dr. Stipe Botica, pred-sjednik Hrvatskoga filološkoga društva, dodajući kako to nije samo kongres hrvatskih slavista nego i slavista i jezikoslovnih kroatista iz drugih zemalja, a već sami naslovi ovogodišnjih referata daju naslutiti kako će Peti hrvatski slavistički kongres u znanstvenom smislu dosegnu-ti najviše vrhunce.

Odajući priznanje svima oni-ma koji su sudjelovali u pripre-mi ovogodišnjega Kongresa, de-kan Predrag Šustar s ponosom je najavio otvaranje nove zgrade Filozofskoga fakulteta u Rijeci u koju će Fakultet preseliti 1.

listopada. Zgrada se nalazi na Trsatu, djelo je zagrebačke ar-hitektice i profesorice na Arhi-tektonskom fakultetu u Zagrebu Hildegard Auf−Franić, a njezinu svečanom otvaranju krajem ruj-na nazočit će, kako se očekuje, i premijerka Jadranka Kosor, dok će predsjednik Ivo Josipović, kako je najavio dekan Šustar, održati inicijalno predavanje na otvaranju nove akademske go-dine.

Predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul naglasio je kako najveći doprinos ove izda-vačke kuće hrvatskom jezikoslov-lju predstavlja velik broj stručnih i znanstvenih izdanja iz područja slavistike i kroatistike, među nji-ma i 77 rječnika na 19 jezika, bez kojih ne može biti ni jedna slavi-stička katedra u svijetu.

Na hrvatskim slavističkim kongresima tradicionalno se dodjeljuju i posebna priznanja hrvatskim i stranim slavistima i kroatistima koji su zaslužni za promidžbu jezikoslovne kroati-stike, pa će tako na ovogodiš-njem Kongresu Medalja Stjepa-na Ivšića biti dodijeljena Josipu Siliću, Medalja Antuna Barca Viktoru Žmegaču, a Medalja Vatroslava Jagića poznatom ma-đarskom hungarologu, slavistu i kroatistu Istvánu Nyomárkayu.

I. Rodić

mediji

Dijete spremno za školu - ško-la spremna za dijete naslov je glavne teme broja koja govori o tranzicijskim razdobljima u životu djeteta. U prvom redu to je prela-zak u prvi razred, ali i prelazak iz četvrtog u peti razred, o čemu se detaljnije govori u uvodnom član-ku. Da prelazak iz jednog obli-ka odgoja i obrazovanja u drugi doista može biti stresan, govori članak Mama, ja ne bih u ško-lu profesorice psihologije Nade Anić u kojem autorica raspravlja o školskim zahtjevima koji kod neke djece izazivaju strahove, ali daje i savjete kako djeci pomoći da ih prevladaju.

Za neke prvašiće, ali i roditelje, učenje čitanja, pisanja i računa-nja postaje prava noćna mora. Logopedinja Željka Butorac u svom članku objašnjava kojim se slijedom predvještine čitanja, pi-sanja i računanja razvijaju i kako poticati njihov razvoj. U članku Kvalitetna priprema za školu i za djecu izvan sustava Sanja-Gena Handžar iz Centra za obrazovne inicijative Step by Step (COI) u Bosni i Hercegovini piše o razvo-ju predvještina čitanja, pisanja i matematike kod kuće u one djece koja nisu bila uključena u predš-kolski odgoj.

Čitanje i pisanje je baš kao pli-vanje i vožnja biciklom - ne zabo-ravlja se tako lako. S druge stra-ne, mnoga iskustva i istraživanja potvrđuju da djeca koja ne čitaju preko ljeta nemaju tako dobro ra-zvijene čitačke vještine kao oni koji uživaju u ljetnom štivu. Kako djecu potaknuti na čitanje preko ljeta, objašnjeno je u članku Imaš knjigu. (ri)

Ovaj broj Školskog vjesnika posvećen je psihologiji odgoja i obrazovanja. Anđelka Slavić ra-spravlja o Gardnerovoj teoriji više-strukih inteligencija, čiji se utjecaj

ponajviše očitovao upravo u obra-zovanju. Što o darovitim učenici-ma misle učitelji istražila je Neda Pleić u trima osnovnim školama. Pokazalo se kako učiteljima u identifikaciji darovitih učenika i u radu s njima nedostaje bolja edu-kacija o toj temi. O tome kolika je mogućnost da darovita, talentira-na i kreativna djeca danas-sutra postanu veliki stručnjaci i stvara-telji raspravljaju Nada Vučemil i Milijana Kovačević, dok se Davor Mikas bavi procjenom emocional-noga razvoja predškolskog djeteta u usporedbi s osobnošću roditelja. Joško Sindik i Tatjana Radulović u svome članku istražuju mogućnost predviđanja doživljavanja stresa odgojitelja na osnovi njihove emo-cionalne kompetencije, empatije i maštovitosti. Unutarobiteljski pri-jenos životnih vrijednosti između majke i kćeri tema je članka Ine Reić Ercegovac i Morane Kolu-drović, dok Mirjana Radetić-Paić i Maja Ružić istražuju kvalitetu dijagnosticiranja i diferencijacije tretmana djece i mladih s poreme-ćajima u ponašanju. Esmeralda Sunko bavi se inkluzijom djece s autizmom u dječjim vrtićima, a što o školi misle učenici viših razreda osnovne škole istražila je Branka Perić. Časopis donosi i bibliogra-fiju radova iz psihologije odgoja i obrazovanja u razdoblju od 2000. do 2010. (sb)

dijete, škola, obitelj

Bjelovarski učitelj

Časopis za odgoj i obrazovanje djece osnovnoškolske dobibroj 25, 2010.

Časopis za odgoj i obrazovanje, god. XV., broj 1 - 2, Bjelovar, 2010.

Časopis Bjelovarski učitelj (nakladnik Ogranak Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora Bjelovar, glavni i odgovorni ured-nik Vladimir Strugar) u dvobroju za siječanj - kolovoz 2010. na pr-vome mjestu donosi članak Ante Vukasovića Civilizacija moralnih deformacija i hrvatski odgojni im-perativ, u kojem autor razmatra zanemarenost odgajanja u hrvat-skome društvu, stradanja djece i prijeku potrebu odgojne preo-brazbe. Zaključna je autorova mi-sao da su zaštita djece i mladeži, obnova duhovnosti, revitalizacija moralnosti, reafirmacija odgoja i odgojne funkcije najprimarnije nacionalne društveno-pedagoš-ke zadaće danas. Zlatko Miliša i Saša Jureša u članku Grafiti - pedagoške implikacije bave se fenomenom grafita kao specifič-nim govorom mladih kojim oni govore o društvu (starijih), zbog čega grafiti, prema autorima, nose odgojne poruke i iznimno su značajni u analizama svijesti i ponašanja mlade generacije.

Nataša Ljubić Klemše istražuje stavove učitelja o uporabi računa-la u razredu, a Željka Bjelanović Dijanić i Marija Tkalec pišu o ko-rištenju fotostripa u integriranoj i projektnoj nastavi hrvatskoga jezi-ka, francuskoga jezika i informati-ke u srednjoj školi, dok Melita Rek piše o igri u razrednoj nastavi. (ir)

ČaSoPISI

školski vjesnikČasopis za pedagoška i školska pitanjagodina 59., broj 1., Split, siječanj - ožujak 2010.

ususret 5. hrvatskom slavističkom kongresu

Visoki dometi hrvatske filologije

RADIOIGRU ZA DJECU MOŽETE POSLUŠATI NEDJELJOM I NA INTERNETSKIM STRANICAMA HRT-a - STREAM 3 HR talk; http://www.hrt.hr

Najavljujemo... Hr Radioigra za djecu

oscar Wilde: „sretni princ“

nedjelja, 12. rujna 2010., 13,15 - 13,55Prijevod: Luko PaljetakDramatizacija: Jakša ZlodreRežija: Jasna Mesarić

Bajka o milosrđu kao načinu života, suosjećajnosti kao imperativu postojanja. Je-dan kip, kip Sretnog princa, vidi patnju građana grada u

kojem je postavljen, ali ne može ništa učiniti, dok se ne upozna s Lastavićem koji će biti njegova ruka koja iz-vršava dobra djela. Davanje sebe drugima za posljedicu ima smrt male ptice i rušenje kipa, ali i nagradu u budu-ćem životu. Dramatizacija Jakše Zlodre prati priču u svim elemen-tima, ali je i razigrava u ne-čemu za dramski oblik vrlo bitnom – odnosu dva glavna lica, Sretnog princa i Lastavi-

ća. U gracioznoj režiji Jasne Mesarić igraju Živko Anočić kao Lastavić, Sreten Mo-krović, Filip Juričić, Natalija Đorđević, Pero Juričić, Asja Jovanović i Tvrtko Jurić

RADIO IGRA ZA DJECU VAM DARUJE KUTIĆ POEZIJE:Gustav Krklec: Ptičji pjev, Neostvarive želje, Ludi dani, Put u HolivudRedateljica: S.Jamnicky

Page 28: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno28www.skolskenovine.hr

U prvom razreduKao što je svakomu od nas dobro poznato, mnogi rodi-

telji plaše svoju djecu: „Čekaj, na skoro ćeš poći u školu; tamo će te učitelj pošteno šibati.“ Čim se više približava vrieme, gdje će morati takovo živahno diete u školu, tim manje je u njem dušice. Ono si predstavlja učionu kao nje-ku mučionu, gdje se samo šiba. Vrieme dodje, otac uzme diete za ruku, i vodi ga u školu, kupiv mu već prije početni-cu. Došavši diete u školu ogleda se, gdje je i kako je tamo. Liepa li veselja, kad tamo opazi prijazna, vesela i ljubezna učitelja, koji se s njim pusti u prijateljski razgovor, pitajući ga za otca, majku i braću itd. Diete se počme tim više ve-seliti i radovati u školi, čim više kazuje učitelj djeci kratke i lahke pripoviedke, te i ona njemu moraju svašta pripo-viedati. Imade stvarih na hiljade, o kojih se može učitelj s malimi svojimi djaci razgovarati, i u svačem ih podučava-ti. Što se mene tiče, ja bih savjetovao svakomu učitelju, da se barem dva mjeseca sa svojimi djaci razgovara, te ih u mišljenju i govorenju vješba. (V. Z. Mařik)

NapredakBr. 22 / 15. kolovoza 1860.

Popis prirodnih remek-djelaMnogi naši drugovi su primili popisane arke za prirodne

„remek-tvorbe“, koje će se popisati, a onda će kr. zemalj. vlada izdati po svoj prilici naredbe, da se očuvaju potom-stvu, jer je Bogu za plakati, kad vidimo, gdje nam – s na-šega nehaja i nerazumijevanja – propadaju pravi dragulji prirodnih krasota, kojima bi se drugi narodi ponosili. Upo-zorujemo drugove, koji su pozvani na popis, da što savje-snije opišu svaku lijepu i historijski znamenitu prirodnu „remek-tvorbu“ u svojoj okolini. To će nam biti na ponos svima, a domovina je naša i prebogata svakim čarom pri-rodnih tvorbi.

ŠkolaBr. 8 / kolovoz 1910.

Zakon za zaštitu djece u Engleskoj

Prije godinu dana izišao je u Engleskoj vrlo znamenit i potreban zakon za zaštitu djece. Taj zakon štiti djecu od higijenskih i moralnih opasnosti, a uzor je za druge drža-ve, koje ga još nemaju. Ima gotovo u svjema državama društava za zaštitu životinja, ali nema zakona za zaštitu djece.

Napomenuti engleski zakon štiti u prvom redu naprščad, osobito onu, koja je povjerena tuđim ljudima. Koliko li djece, zakonite i nezakonite, umire u siromašnim selima blizu Zagreba, Karlovca i t. d.! Ta djeca kao da su izložena na Tajgetu. Tko se brine za tu siročad? Gdje je tu kakav dr-žavni nadzor? Ali je svrha tomu davanju djece vrlo često, da od njih postanu što prije anđeli.

NapredakBr. 7 / rujan 1910.

Degeneracija muške djece u Americi

U jednom američkom naučnom časopisu rasprav-lja neki A. Francis o tom, koji su poglaviti razlozi, da muška omladina u Americi postaje svakim danom sve slabija i tjelesno i duševno. On tvrdi, da je već sadaš-nja muška generacija po duhu svom tako mekana, te bi čovjek rekao, e su sve same žene u muškim odijelima. Po njegovu mišljenju razlog je toj degeneraciji muške djece u tom, što su ta djeca u golemoj većini povjerena brizi učiteljica; jer u Americi imade triput toliko učite-ljica koliko učitelja (109.884 učitelja, a 356.884 učite-ljice). Francis preporučuje, da se uzgajanje muške djece što prije povjeri učiteljima, jer će inače doći u opasnost opstanak države.

Hrvatski učiteljski domBr. 17 / 5. rujna 1910.

PRIJE 150 GODINA

PRIJE 100 GODINA

obLjetNICe

Praktičan rad najbolja je škola!

Prije 130 godina u Brusju na otoku Hvaru rođen je učitelj Stjepan Zani-nović, jedan od najgorljivijih pred-

stavnika i promicatelja pokreta radne škole u Hrvatskoj u prvoj polovici 20. stoljeća. Osnovnu je školu završio u rodnom mjestu, gdje se uz pomoć mjesnog župnika Jurja Plančića pripremao za privatno polaganje niže gimnazije, da bi se potom upisao u Učiteljsku školu u Arbanasima kraj Zadra. Nakon završetka učiteljske škole 1901. godine, dobio je mjesto učitelja u Zlarinu. Od 1902. do 1905. godine službovao je u pučkoj školi u Tribunju, a zatim od škol-ske godine 1905./1906. do 1918. ponovno u Zlarinu, s prekidom od tri ratne godine (1914.-1917.), kada je bio mobiliziran. Deset šibenskih godina bile su vrhunac njegova učiteljskog rada i odskočna daska za službu u Zagrebu, gdje je od 1928. do umirovljenja 1939. godine radio kao tajnik Oblasnog odbora Podmlatka Crvenoga kri-ža, a od 1933. godine i kao prosvjetni re-ferent Banske uprave. Umro je u Zagrebu 1979. godine.

Stjepan Zaninović je još kao mlad uči-telj gotovo instinktivno anticipirao metode rada koje će nešto kasnije zahvatiti širu uči-teljsku zajednicu. Riječ je o pokretu radne škole koji je od svih pokreta reformne pe-dagogije u Hrvatskoj doživio najširu recep-ciju. U svom je životopisu (koji se čuva u Arhivskoj zbirci Hrvatskoga školskog mu-zeja) zapisao:

Tjelesnom odgoju i poznavanju prirode pridao sam veliko značenje, ali sam (i ako mlad učitelj) uočio da samom teorijom ne ću djecu oduševiti i upoznati tajnama i lje-

potama prirode. Praktičan rad najbolja je škola.

Škola u Zlarinu ima li-jepi ograđen vrt i ja sam sebi stavio kao zadatak i dužnost da djeci i naro-du zorno pokažem kako se na malenom prostoru i na slabom terenu mogu uzgojiti razne kulture. Uredio sam mali vino-grad za uzgoj stolnog grožđa; uzorni voćnjak, a stabljike sam nabav-ljao iz naših rasadnika i iz San Michiele u Tirolu. Imao sam lijepo uređen cvjetnjak gdje sam djeci pokazivao kako se goji cvijeće, kako se kaleme

ruže i klinčeci (karanfili). Sve u cilju da djeca upoznaju i zavole prirodu i da poč-nu racionalno uzgajati cvijeće kako bi-smo se mogli jednom osloboditi importa iz vani, naročito Italije.

U Šibeniku je s đacima sudjelovao u po-šumljavanju parka Šubićevca. U to se doba u učiteljskoj zajednici naveliko govorilo o didaktičko-metodičkoj obnovi, o novim metodama nastavnog rada. Zaninović je radio na novoj metodi početnog čitanja i pisanja, o čemu je zapisao:

Tražio sam nove puteve i nešto sam ipak našao tj. prošao sam putem koji mi je školu učinio vrlo omiljenim boravištem, a djeci učenje ugodnom zabavom. Imajući u vidu da svako dijete rado crta, to sam cjeloku-pnu početnu obuku pisočitanja počeo pro-vađati pomoću crtanja.

Zaninovićev rad nije prošao nezapaže-no. Ministarstvo prosvjete nagradilo ga je 1926. godine tromjesečnim dopustom i novčanom potporom za stručni boravak u inozemstvu. Tri je mjeseca bio u Leip-zigu, gdje je pohađao tečaj muškoga ruč-nog rada, a obišao je i Berlin, Stuttgart, München, Dresden, Linz, Beč i Prag. S tom je referencom dobio mjesto nastavni-ka muškog ručnog rada u Učiteljskoj ško-li u Šibeniku, ali je već sljedeće godine premješten u Zagreb, gdje prestaje njegov rad u razredu, ali ne i njegov pedagoški rad. Uz zahtjevan posao organiziranja Podmlatka Crvenoga križa održavao je ferijalne tečajeve za učitelje u Šibeniku, Sušaku, Krku, Rabu, Kraljevici i Crikve-nici. U tome su mu pomagali Salih Lju-bunčić, Josip Demarin, Stjepan Pataki, Stjepan Ratković, Josip Rukavina, Ante Defrančeski i drugi. Na taj su se način ideje i metode radne škole širile u sve di-jelove države.

Svoje inovacije u početnoj nastavi te op-ćenito metodiku škole rada Zaninović je prikazao u Početnici i Priručniku za školu rada na kojima je radio za učiteljevanja u Šibeniku početkom dvadesetih godina. Pe-dagoške radove objavljivao je u Pokretu, Učitelju i Savremenoj školi. Bio je angaži-ran u aktivnostima narodnog prosvjećiva-nja koje su se provodile u okviru Seljačkog sveučilišta, a održao je i niz predavanja na zagrebačkoj Radio stanici. Nakon umirov-ljenja posvetio se proučavanju povijesti rodnog mjesta, osobito njegova jezičnog blaga. Dio svoje pedagoške ostavštine Stjepan Zaninović darovao je Hrvatskome školskom muzeju u Zagrebu.

Tjelesnom od-goju i pozna-vanju prirode pridao sam veliko znače-nje, ali sam (i ako mlad učitelj) uočio da samom teorijom ne ću djecu oduše-viti i upozna-ti tajnama i ljepotama prirode

Stjepan Zaninović (1880.-1979.)

Priredila Štefka Batinić

Novo ruho Modre lasteMODRA LASTA, list za samostalne radove

učenika u osnovnoj školi pojavit će se ovog rujna u novom ruhu. Tiskan bakropisom, na 32 strane finog papira, sa više mnogobrojnih priloga, raspa-čavat će se po cijeni od 30 dinara po primjerku. Od novosti ističemo saobraćajnu rubriku, koja će dobro doći školama za provođenje novouvedenog saobraćajnog odgoja, a isto tako i rubriku Kako treba gledati sliku, koju će uređivati poznati naš likovni kritičar Matko Peić. Dramskim družinama dobro će poslužiti igrokaz iz đačkog života „Ići ću u Francusku“.

Školske novineBr. 26 /15. srpnja 1960.

Nova škola u Vukovaru Sredinom rujna bit će završena školska zgrada

sa 12 učionica u Vukovaru za školu „Ivo Lola Ri-bar“. Osim učionica škola će imati i potreban broj

pomoćnih prostorija, te će biti opskrbljena gotovo svim suvremenim auditivno-vizuelnim sredstvi-ma.

Školske novine Br. 27 / 9. rujna 1960.

Osnivanje Centra za filozofski studij u Splitu

Udruženje profesora, nastavnika i učitelja u Splitu prihvatilo je u načelu prijedlog Filozofskog fakulteta u Zadru, koji je uputio dopis Sekretarijatu za prosvjetu NO općine sa sugestijom da se i u Splitu organizira Centar za filozofski studij. Na temelju zaključka Savjeta Sveučili-šta u Zagrebu od 28. III. 1960., odlučeno je, da se osim na Medicinskom i Veterinarskom fakultetu škol. god. 1960./61. uvede izvanredni studij. Školovanje se vrši putem redovnih seminara svakog semestra i davanjem pomoći izvanrednim slušačima organiziranjem poseb-nih centara u sjedištu fakulteta, kao i u mjestima izvan Zadra. Taj studij je namijenjen u prvom redu osobama koje su namještene u prosvjetnoj struci, a žele postići fakultetsku spremu.

Školski vjesnikBr. 7 / rujan 1960.

PRIJE 50 GODINA

Stjepan Zaninović (stoji u sredini) s polaznici-ma tečaja radne škole na Krku 1931. (Iz Zbirke fotografija Hrvatskoga školskog muzeja)

iz proπlosti

Page 29: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010. aktualno 29www.skolskenovine.hr

πkolski æivot nekoÊ

Městni župnik je ravnitelj ško-le, a sudac (pravi omnibus) on je pero u makini, koja

dětcu u školu těra. Učitelj, termino te-chnico, školnik, on je accidentale, ka-kav takav, samo da se školnikom zove; njega zadnjič literarna direkcia izpitiva i potvàrdjuje, a puk ga izabira, ili bi ga izabirati morao. […]

Tu moram najprie da napomenem, da nikakovih præparandiah neima, nika-kvih učionicah za školnike. Tko hoće da školnik bude, povàršno (superficia-liter) se něšta iz kàrštjanskoga nauka, i něšta iz računstva nauči, zatim ga di-rekcia ponešto izpitiva, i on dobie do-puštjenje školnikom postati. Laureatus takov, većjom stranom šupeljak, koji k tomu několiko accordah na orgulah sti-skati i gàrdo krešćati znade (što se pě-vati zove), uči dětcu. On je čověk prost, bez prave znanosti, bez izobraženosti, pored toga i siromah, koji 50 do 60 fo-rintih plaće, něšta lukna i někuliko fatih děrvah na godinu imade… On je dakle čověk, koji bi morao da uči, a sam ni-šta nezna, čověk, komu bi trěbalo da čita, i da se uvěk s naukom zabavlja, a mora skàrbiti, kako će živěti, i ono malo dobra, što dobiti ima, s prošnjom i najvećma s tužbami pred sudcem var-medijskim od farnikah iztěrjavati. A kako bi i moglo biti, da se tkogod bo-lji, tkogod izobraženii, koj je na nauk svoju mladost i svoje novce potrošio, na tako nesěgurnu, zlo plaćenu službu odvaži? Kad još k tomu promisli, da će pod stare svoje dane, kad je već dugo vrěmena ovako mučno proživio, i kad već za službu naučitelja poradi slaboće starostne nevalja, čověk ostavljen, bez svake pomoći i časti mal da ne prosja-kom postati. Jer kano školnik samo toli-ko ima, da jedva živěti može. Něgda je drugač bilo, dok su školnici svakojake accidentie imali, dok su kano columna u selu od seljaka smatrani, i kano takovi u časti i poštovanju za stranku k svetoj càrkvi spadajuću dàržani bili, ali sada toga već neima, seljaci imadu někakovu màrzost proti školnikom, i odkat su oni ne samo pěvači nuz župnika, nego i uči-telji dětce, koju seljani u školu pošiljati moraju, od to doba viče puk u mnogih naše domovine stranah, da zašto to, da oni netrěbaju škole ni školnika, da im je mnogo platjati, da oni mogu još jev-tinije čověka dobiti, koj će im u càrkvi pěvati… i t. d.

Zločesti ovakov školnik sa svo-jom tužnom školom, potrěbuje papira, krajde, olovkah, càrnila

(tinte) i knjigah. A tko će to pitati?... Tko, nego seljak. A odkuda knjige? Jeli svaki svomu djaku, ili cěla obćina? Ako svaki svomu, tad se opet tuže, da im je mnogo platjati, pa neimaju novacah… Ako cěla obćina knjige kupuje, jeli će knjiga djaku ostati, kad škole ostavi, ili

ne? Ako ju odnese, i selo druge kupi-ti mora, opet viču, da su ih lani kupi-li, pa zašto lětos druge opet? Ako pak diak knjigu u školi ostavi, onda ono malo dobra, što se je naučio, odmah pozàbi… Rešenje ovih pitanjah nig-dě nije zakonito naznačeno, zato ovdě tako, drugdě drugač biva… kako sudac varmedjski naredi, ako još u tom poslu što narediti hoće, jer naputa nikakovog neima. I tako ide, samo da ide, i škola je, samo da je, da se bog smiluj!... Šta pako školnik š dětcom děla? to, ako se městni župnik zato nebrini, nitko ne-zna… Školnik kano gospodar čověk, koj mnogo družine neima, većput (i to jako većput) djake potrěbuje, da mu sad ovo, sad ono učine; jedan pazi na gušči-ce, drugi odtàrči po vodu, tretji dàrva prinosi i t. d. Neka mi oprosti svaki školnik, to nije baš na svakom městu, ali na vàrlo mnogom je… osobito tamo, gdě si župnik glavu netare…

Školnik je prost, sàrdit čověk, on dětcu psuje, tuče, viče i běsni po školi, dětca se boje, i sa strahom

školu pohadjaju. Najpàrvič se uče boga moliti, zatim slova poznati, zatim čita-ti, ili pisati i računati. Kàrstjanski nauk je ona os, okolo koje se sve naučanje vàrti… osim toga i računanja dětca se ništa neuče. Ali dětca se uče kano pa-pige, kad ih tko zapita, odgovore oštro dosěčenim i změrenim glasom, ko ma-šina kakova, o onom pako, što su govo-rili, ništa nerazume, jer su to jako redki školnici, koji bi dětci štogodj tumačili; što nikomu bolje netrěba, nego seljač-koj dětci, koja kanoti mali divjaci, koji nigdě ništa ni čuli ni viděli nisu, u ško-lu dojdu. Dětca znadu kàrštjanski nauk dosti dobro, ali im se sàrdce malo uz-mekča, oni tako zločesti iz škole izajdu, kakovi u nju dojdoše, protiva još gorji, jerbo se jedan od drugoga svakojakih prókšiah i zloćah nauči. Tri godine djak nemarljivo u školu hoda, i zaisto me-dju desetima jedan je, koj poněšto piše i čita, drugi ništa neznadu, ili većinom ono malo dobra zaborave. Niti dětca, koja se dobro uče, imadu ikakove na-grade, što bi drugčie mnogo dělovalo i od koristi bilo, jer bi kakvu takvu diko-želju probudilo; ali to nemože biti, jer zato novacah neima. Tako živari škol-nik sa svojimi učenici, i ostane u svom šlendrianu, i nedaje si truda. Djaci su u tri klase razděljeni, i nje sve sám škol-nik učiti mora; što je jako težko, osobito s našom dětcom slavenskog roda, koja su jako vatrena i nemirna; znati može svaki, što je s jednim samo dětetom posla, kad se učiti počima, a kamo li s više zajedno. To bi još sve dobro bilo, da bi se samo škole većput na godinu vizitirale, i to iznenada, a da bi se škol-nik pod odgovorom i u većjem strahu i redu dàržao. Kàrstjanski nauk, kako re-koh, glavni je predmet podučanja, dět-

ca imadu mali i veliki katekizam i na kratkom kazuć: iz kàrstjanskog nauka ništa neznadu; znadu ga od rěči do rěči, ali nerazumiju niti nećute onaj nauk u sàrdcu, kog rěčima bàrbljaju… – i to zato, jer im školnik ono, što se uče, ne-tumači. Neka tko uzme djaka, koj naj-bolje čitati znade, kako će čitati? Zlo. On će čitati baš onako (kako jur rekoh) kako makina bezumna. Iz dogodovštine narodne, od gospodarstva, od zemljopi-sa, od dužnostih gradjanstva se ništa neuče, i tako biva, da u sàrdcu prosti i neučeni ostanu, kao što prie biahu.

To je odhranjenje mužke dětce. Što se ženske dětce tiče, ona još mnogo gorje stoje. U mnogih

krajevih naše domovine děvojke niti škole nepohadjaju, niti biaše moguće puk na to dobrim načinom spraviti, da bi děvojke u školu pošiljao. Ljudi bo nisu kadri to presapiti, da šta bi děvoj-ke u školi radile?... Oni kažu, da njim netrěba gospojah. Děvojka se nek uči presti, něšto šiti, zlo kuhati i gospoda-riti, da danas sutra može oznakom gos-podaricom postati, kakova joj mati bi-aše. A kamo više nego kod dětčakah bi trěbalo, da se na odhranjenje děvojakah gleda!... One su od naravi odlučene, da danas sutra matere budu, pàrve odhra-niteljice i učiteljice svoje dětce; da bi one štogod boljeg i izobraženieg sàrdca bile, kak bi si mogle dětcu od ma-lih noguh podučiti, ukrotiti, i na nauk uljudnie čověčnosti pripraviti?... Ali šta hasni škola i tamo, gdě jest?... děvojke skupa s dětčaci idu, i jednog naučitelja imadu, koj ništa nezna o tom, što je že-nam znati potrěbno… Devojke se nau-če nešta čitati, kàrštjanski nauk, i drugo ništa; vrěme tako pogube, jer se doma od ženskog děla ništa nenauče, a u školi takodjer ne ono, što bi im najkoristnie bilo, nego se mnoge izprokše i pokvare, i město da bi postale nježnie, one po-stanu još polu dětčaki. Šteta je zaista za onaj trud, kog si mnozi vàrli domorod-ci, slavno ravniteljstvo školno, gg. in-spektori, župnici i sudci varmedjski za-davaju; jer je jako mala plaća njihovih plemenitih tàrsenjah. Sve ništa nehasni, jer nije prave osnove, pravih zakonah, niti reda, niti osobah, koje bi dobre ove naměre izvàršivale. To je jedini uzrok, da nemožemo napred. Drugač bi trěbalo da mislimo, da je naš puk za nauke nes-posoban, što je neistinito, jer znamo, da naš puk dosti talenta imade, i žali bože, dosti leži dobrih glavah, dosti dobrih i jasnih stranah našega naroda u dno tmi-ne pokopano i još nerazvito.

Medjutim ipak nije stališ pučkih školah svugdě jednak; imade mestah u horvatskoj i slavonskoj zemlji, gdě su škole dobrim uspěhom uvedene, ali se to neima zahvaliti systemi školnoj, nego osobitom trudu městnih nadzira-teljah.

BILO JE ŠKOLAH 184½.

Iz toga vidimo, da osim varmedje po-žežke, koja je najmanja i mnogo brěgo-vita i na mnogih městih pusta, varme-dja zagrěbačka, koja je najprostrania, a proportione najmanje školah i djakah imade... gdě jej protiva varmedja věro-vitička u broju školah i djakah najjačja. Godine 1840 bilo je 5946 dětčakah i 2753 děvojakah u školi: naraso je dakle broj kod mužkih u 630, kod ženskih u 360... što je jako lěpo, i očiti dokaz, da je potrěboća školah upoznana.

Da se dětca u ovih pučkih školah malo nauče, to si misliti može-mo; i to je istina takodjer, to nas

izkustvo uči, jer dandanas je jako malo seljakah kod nas najti, koji čitati znadu. Tomu zlu je velikom stranom taj uzrok, da mladići za jednu ili dvě godine ono zaborave, što su se naučili. Kad iz škole izajdu, već nikad na knjigu nepomisle. Niti molitvene knjige neimaju, jer ih se stide (kako sam već višeputa sàm čuo) u càrkvu nositi; drugi ljudi im se smi-ju i kažu: da šta li misle, da su od njih pametnii, što u knjige gledaju... Oni se ožene, kad kući dojdu, oru, siju, kopaju, i potrěboće čitanja i pisanja neimajući, naravski sve zaborave. Baš u tom leži zlo odhranjenje, da nepoćute potrěboću nauka, da neprevide korist, da neimaju želje putem čitanja priměrnih knjigah dalje još, ne pako natrag iti. Da bi seljak znao, da ga nauk sposobnoga čini, za da mnogi měštrom, sudcem ili drugim častnikom seoskim, ili vojničkim po-stati može, da će moći bolji čověk, bolji gospodar biti, on bi se zaista trudio ne-zaboraviti, nego se dalje učiti.

Sve na to dohadja, da seljak nije kriv, nego mi smo krivi, koji ga bolje nevodimo. Mi zapověda-

mo, mi ga učimo: ako ga zlo učimo, to smo sami krivi; da on pako nije gorji, to imamo bogu hvaliti, koj je narodu na-šemu ovako dobru i dosti pitomu narav usadio. [...]

Zbivanja i osobe iz stvarnog škol-skog života, zrcaljeni u pojedinač-nom doživljaju i svijesti, često su bili poticaj i tema raznovrsnih tekstova, od beletrističkih opisa i memoarskih zapisaka do publicističkih članaka i analitičkih rasprava. Usporedno s tim sadržajima, nerijetko i nasuprot njima, oblikovale su se teorije i nor-me bolje škole, onakve kakva bi ona trebala, mogla ili morala biti.Da bismo osvijetlili bogatstvo, razno-likost pa i proturječja naše školsko-pedagoške baštine, za ovu rubriku odabiremo ulomke tekstova koji ilu-striraju stanje stvari kakvo je bilo, s jedne strane – u zbilji i praksi, s dru-ge strane – u teoriji i normama.

Priređuje Anđelko Jelin

Ljudevit Vukotinović (1813. – 1893.), javni djelatnik (političar), prirodoslovac i književnik, bijaše jedan od prvih Gajevih suradnika u zauzimanju za nacionalno osvješćivanje Hrvata.U knjižici Něšto o školah pučkih (1844.) Vukotinović je opisao naše osnovno školstvo u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda (u onodobnoj Hrvatskoj i Sla-voniji), zalažući se za njegovo poboljšanje – modernizaciju i omasovljenje.

Stališ naših pučkih školah[Ulomak iz djela Něšto o školah pučkih (1844.)]

Ljudevit Vukotinović

U sljedećem broju: Osnova temeljnih pravilah javnoga obučavanja za Hèrvatsku i Slavo-niu [1849.]

Page 30: Temelj za uređenje odgojno-obrazovnog sustava

broj 26 • Zagreb • 7. rujna 2010.aktualno30www.skolskenovine.hr

pisma

Promišljanja

Državni intervencionizam u obrazovanju Država mora regulirati odnose djece i roditelja u ime pravednosti

Problem naše države nije ekonomske nego političke naravi. Kriza morala do-vela je do korupcije, a pri tome ne mislim samo na materijalnu korupciju, već i na duhovnu te na odnose među ljudima što se odrazilo na hijerarhijski odnos ljudi i ustanova, tj. vlasti. Dakle, zakazalo je kršćansko načelo supsidijarnosti, ho-rizontalno i vertikalno. Moja je tema obrazovanje pa ću analizirati korupciju u obrazovanju, koja je isto tako posljedi-ca krize morala. Zašto je došlo do krize morala na svim društvenim razinama? Odgovor ne treba tražiti u ljudima već u nedostatku odgovornosti.

Ljudi se bilo gdje u svijetu ponašaju moralno ili nemoralno onoliko koliko im to dopusti zakon. Kod nas su zakoni do-bri, ali korupcija je nastala zbog toga što se zakoni ne provode i što je najvažni-je, nema odgovornosti za naša djela ili nedjela. Konkretno nema nikakvih po-sljedica za nerad. Stanje u obrazovanju i društvu može se mijenjati uvođenjem pojma odgovornosti u društvu, zato jer odgovornost smanjuje korupciju, a obra-zovni sustav i svi ostali počinju funkcio-nirati. Odgovornost u školstvu stvorit će uvjete da djeca počnu učiti i da nastave učiti.

Zašto većina djece ne uči i sad? Upravo zato jer nemaju odgovornosti i nikakvih posljedica zbog svoje neodgovornosti. Škola nema instrumente da bi natjerala djecu da uče te da budu pristojna i od-govorna prema radu. Isto tako škola ne može prisiliti roditelje da preuzmu odgo-vornost za ponašanje njihove djece. Pri tome nema razumijevanja ni drugih insti-tucija odgovornih za stanje u društvu. Pri tome mislim na vertikalu odgovornosti za nerad, i to od djece, roditelja i države. Trenutačna je situacija takva da se sve temelji na manjini koja nosi radne navike od kuće. Međutim, ta manjina koja uči, sve se više nalazi u negativnom okruže-nju koje utječe na njezinu kreativnost i smanjenje radnih navika.

U takvom okruženju djeca koja uče ne-maju poticaj. Dužnosti, prava i obveze su kategorije koje se ne primjenjuju jedna-ko na sve subjekte u obrazovnom susta-vu. Trenutačno u praksi profesori imaju dužnosti i obveze bez prava, a učenici imaju samo prava bez dužnosti i obveza i pri tome nikakvu odgovornost koja je bit ovog članka. To se može promijeniti, jer odgovornost mora poticati Ministarstvo obrazovanja, odnosno država. Državni je intervencionizam u tom smislu nužan prema djeci, jer je tu zakazala uloga ro-ditelja. Roditelji nisu u odgojnom smislu zakazali samo iz neznanja već i zbog društvene svijesti općenito.

Pogrešno je inzistirati samo na pravi-ma ukoliko ta prava ne možemo zadržati kroz cijeli život. Kakvu svijest kreiramo ako ne naučimo djecu da će im se pra-va u srednjoj školi smanjiti, a pogotovo na fakultetu. Isto tako ako djeca nauče živjeti bez odgovornosti, što će dočekati onda kada se uključe na tržište rada?! U novim uvjetima neoliberalizma na ovakav način odgajamo djecu koja neće moći raditi i vrlo će brzo ostati bez posla, jer se nisu naučila odgovornosti još u djetinjstvu. Isto tako, cjeloživotno učenje zahtijeva stjecanje kompetencija u sva-koj životnoj dobi. Da bismo kasnije mogli te kompetencije usavršavati moramo ih bar već djelomično i imati iz ranije faze učenja.

Radi budućnosti nacije i društva, drža-va je moralno odgovorna da intervenira u obrazovanje inzistirajući na načelu odgovornosti. Uvjet da se u praksi pro-vode odgojno obrazovne teorije i novi

metodički pristup u suvremenoj nastavi zasnivat će se na uvođenju pojma od-govornosti u obrazovni sustav na svim razinama. Bez primjene načela odgovor-nosti u praksi i školskom sustavu, sva pedagoška teorija ostat će samo teorija kao i do sada. Ideja državne intervencije kako bi se garantirala buduća autonomi-ja djece, najjača je ideja u prilog državne intervencije u poslovanje građana.

Ukoliko u obrazovanju ne bude držav-ne intervencije radi bolje budućnosti, može se dogoditi da cijelo društvo ima odgovornost savjesti, jer se time naruša-va ideju pravednosti, dječja autonomija i tzv. međugeneracijsku solidarnost. Mo-žemo zaključiti da je država htjela izbjeći neautonomiju djece, zbog privatne ro-diteljske brige u školstvu. Kao rezultat takve regulacije dobili smo to da djeca nisu autonomna i da nemaju iste šanse. Osobno smatram da svako moderno društvo mora biti društvo šanse za sve građane. Pri tome mislim da svako dijete i odrasla osoba moraju imati spoznaju o tome da će im se na osnovi njihova zna-nja i stručnih kompetencija pružiti šansa da se dokažu svojim radom na osobni i opći interes.

Postavlja se pitanje zašto nema dr-žavne intervencije u područjima koja su nužna za opći interes i budućnost nacije. Odgovor je zato što se u ideju buduće autonomije djece ne uračunava trošak koji nastaje regulacijom, tj. državnim posredovanjem. Tako primjerice nastaju kreditna zaduženja koja su gori lijek od same bolesti. Isto će biti u obrazovanju, jer nepoštivanjem dječje autonomije u sadašnjosti, budućnost će snositi po-sljedice, budući da ignoriranje stvarnosti ne vodi u društvo znanja, već u društvo neznanja koje će biti posljedica neodgo-vornosti.

Možemo stoga zaključiti da za funci-oniranje pravne države temelje moramo postaviti ranije. U ovom slučaju zbog budućnosti država mora intervenirati u zakonskom smislu i uvesti u obrazova-nje načelo odgovornosti za sve subjekte u obrazovnoj horizontali i vertikali. Isto tako, zaključak je da i sama država i nje-zine institucije moraju imati stručan tim ljudi koji će pravodobno uvidjeti i predvi-djeti neželjene posljedice te pravodobno reagirati i odrediti odgovarajuću strategi-ju.

Za pisanje ovog članka nisam se kori-stio standardnom metodologijom pisanja stručnih članaka iz razloga što nisam našao nešto slično u ovom obliku na što bih se mogao pozvati kroz literaturu ili bilješke. Jedino što sam mogao upotrije-biti u kontekstu članka jest prezentacija s predavanja profesora Darka Polšeka pod nazivom Gdje su djeca liberalne filozofije. Tekst ovog članka je rezultat osobnog iskustva i promišljanja i u tom smislu ne mogu zadovoljiti sve forme, ali smatram da je važan sadržaj što će vje-rujem razumjeti i čitatelji.

Miro Matijaš, Zagreb

suradnja

Francuski jezik povezuje Učenici već nekoliko godina razmjenom posjeta i zajedničkim susretima usavršavaju svoja znanja i iskustva

Učenici Osnovne škole Voltaire (Collège Voltaire) iz gradića Capde-naca u Francuskoj osmislili su projekt Pjevajmo za mir (Chantons la paix) i uz financijsku potporu lokalnih prosvjetnih vlasti ostvarili sedmodnevno putovanje u Hrvatsku, za što im je ideju dao ravna-telj škole Fabrice Pinteau. Zašto Hrvat-ska? Pinteau je prije mjesta ravnatelja u OŠ Voltaire obnašao dužnost zamje-nika ravnatelja gimnazije Danton (Cité Scolaire Danton) u Brive-la-Gaillardeu.

Za to vrijeme počeo je surađivati s 18. gimnazijom u Zagrebu. Učenicima hr-vatsko-francuskoga programa otvorio je vrata svoje škole te im omogućio da tijekom školske godine borave po mje-sec dana u Briveu.

Tijekom boravka redovno su pohađali nastavu u gimnaziji Danton, preko tjed-na živjeli u školskom internatu, hranili se u kantini i dijelili sve učeničke obve-ze sa svojim francuskim vršnjacima. Vi-kendom ugošćuju ih francuske obitelji. Troškove tog boravka u cijelosti snose francuska vlada i hrvatsko Ministarstvo obrazovanja. Učenici već nekoliko go-dina tako usavršavaju svoje znanje iz francuskoga jezika. Tu suradnju na-stavila je nakon Pinteaua nova ravna-teljica Marie Astruc i posjetila je s gru-pom učenika i profesoricom Julietteom Huillon 18. gimnaziju i s ravnateljicom Irenom Vajdovčić te profesoricom Ja-drankom Strabić dogovorila nove obli-ke suradnje i boravke naših učenika u Francuskoj.

Međutim, Fabrice Pinteau i novu školu uključuje u suradnju s hrvat-skim školama. Obratio se nama u 18. gimnaziji da mu pomognemo u tome. Boravak u Hrvatskoj obuhvatio je Za-greb, Vukovar, Plitvička jezera, Pulu i Rovinj. Projekt su osmislili profesori François Mailhé (glazbena kultura), Denise Berte (likovna kultura i vodite-ljica plesne radionice) i Jacqueline Da-nna (matematika). Na putovanju su im pomagali medicinska sestra Monique Perez i odgajatelj Vincent Daynac. S pedeset i petoro učenika pripremili su kratki glazbeni program, a izveli su ga u svojoj školi i u Zagrebu u dvorani Četvrte gimnazije. Umjesto ulaznica, publika je donosila školski pribor, igre, slikovnice. Skupljene darove predali su u Vukovaru učenicima Osnovne škole Josipa Matoša, koju pohađaju učenici

s posebnom potrebama, i udruzi Vuko-varske iskrice.

U potpunosti je ostvaren cilj projekta. Na priredbi u Zagrebu uz male Fran-cuze nastupili su i učenici OŠ Josipa Broza iz Kumrovca, koje je pripremila profesorica Zdenka Poljak, te glazbe-no-scenska grupa Zagrebački šareni leptiri, koju vodi profesorica Alice Ste-pinac. Svojim su dolaskom događaj uveličali pedagoška savjetnica Odjela za kulturnu suradnju u francuskom ve-leposlanstva Marie-Jocelyne Kantar-ci, direktorica Fracuske Alijanse Vita Klaić, savjetnica za francuski jezik u Agenciji za odgoj i obrazovanje Alice Stepinac, ravnateljica 18. gimnazije Irena Vajdovčić, ravnatelj 4. gimna-zije Milivoj Miliša, profesori francu-skoga jezika i učenici osnovnih škole Jure Kaštelana, Izidora Kršnjavoga, Mate Lovraka, Većeslava Holjevca, OŠ Bukovac, zatim učenici Gimnazije Tituša Brezovačkog te 1., 4., 5., 16. i 18. gimnazije. Svi su donijeli darove za Vukovar, kao i učenici iz Kumrovca te predstavnici Hrvatske udruge pro-fesora francuskog jezika, Francuskog Veleposlanstva, Francuske Alijanse i drugih ustanova.

Darove su predali na svečanosti u Osnovnoj školi Josipa Matoša koju je upriličila ravnateljica Anica Birač sa svojim suradnicima i učenicima, a udru-zi Vukovarske iskrice dar je predan u središtu grada, gdje su francuski učeni-ci uz male Vukovarce na velikom plat-nu pisali poruke mira i crtali hrvatsku zastavu. Posjet Vukovaru obuhvatio je šetnju gradom, posjet Ratnoj bolni-ci i Spomen obilježju na Ovčari. Sve to organizirale su profesorica francuskog jezika u vukovarskoj Strukovnoj školi Milina Žabka i tajnica Europskog doma Dijana Antunović Lazić.

A. B., Zagreb

Objavljeni tekstovi ne izražavaju gledišta uredništva. Zadržavamo pravo njihova kraće-nja, lektoriranja i redigiranja.

Poπtovani odgajatelji, uËitelji, profesori, struËni suradnici, studenti, umirovljenici

Ovime se neopozivo pretplaÊujem(o) na .................. primjeraka Školskih novina

...................................................................................................................

...................................................................................................................

.............................................. .......................................... M. P. (potpis)

(ime i prezime / naziv ustanove, MB i OIB)

(adresa)

(mjesto i datum)

Poziv na pretplatu

Ispunjeni listiÊ poπaljite na adresu: Školske novine d.o.o., Hebrangova 40, 10000 Zagreb ili na faks 01/4855-712

Cijena polugodiπnje pretplate:

za πkole i ostale institucije. 300 knpojedince ........................ 160 knstudente i umirovljenike .....130 kn

Školske novine jedini su hrvatski tjednik koji donosi aktualne in-formacije o odgoju i obrazovanju, podupire stručno usavršavanje prosvjetnih djelatnika i afirmira dobru odgojno-obrazovnu praksu, uvijek na strani struke i svojih čitatelja. Imajte i Vi svoj primjerak Školskih novina.